ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 31

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 62.
1. veljače 2019.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/157 оd 6. studenoga 2018. o izmjeni Priloga II. Delegiranoj uredbi (EU) br. 1062/2014 o programu rada za sustavni pregled svih postojećih aktivnih tvari sadržanih u biocidnim proizvodima iz Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/158 оd 31. siječnja 2019. o produljenju odobrenja aktivne tvari metoksifenozid kao kandidata za zamjenu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja te o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 ( 1 )

21

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/159 оd 31. siječnja 2019. o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika

27

 

 

ODLUKE

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/160 оd 24. siječnja 2019. o privremenom odstupanju od uvjeta za certificirano sjeme predviđenih direktivama Vijeća 66/401/EEZ i 66/402/EEZ (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 305)  ( 1 )

75

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/161 оd 31. siječnja 2019. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (priopćeno pod brojem dokumenta C(2019) 821)  ( 1 )

77

 

 

Ispravci

 

*

Ispravak Uredbe Komisije (EU) 2017/2196 оd 24. studenoga 2017. o uspostavljanju mrežnog kodeksa za poremećeni pogon i ponovnu uspostavu elektroenergetskih sustava ( SL L 312, 28.11.2017. )

108

 

*

Ispravak Direktive Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje ( SL L 139, 5.6.2018. )

108

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

1.2.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 31/1


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/157

оd 6. studenoga 2018.

o izmjeni Priloga II. Delegiranoj uredbi (EU) br. 1062/2014 o programu rada za sustavni pregled svih postojećih aktivnih tvari sadržanih u biocidnim proizvodima iz Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (1), a posebno njezin članak 89. stavak 1. prvi podstavak,

budući da:

(1)

U Prilogu II. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1062/2014 (2), kako je izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/698 (3), naveden je popis kombinacija aktivnih tvari/vrsta proizvoda koje su bile uključene u program pregleda postojećih aktivnih tvari sadržanih u biocidnim proizvodima na dan 3. veljače 2017.

(2)

Identiteti određenih aktivnih tvari navedenih u Prilogu II. koje se mogu dobiti in situ ponovno su definirani u skladu s člankom 13. Delegirane uredbe (EU) br. 1062/2014 kako bi se preciznije navodile aktivne tvari i njihovi prekursori trenutačno obuhvaćeni programom rada za sustavni pregled.

(3)

Sve osobe koje imaju interes mogu prijaviti kombinaciju aktivne tvari i njezinih prekursora koja još nije obuhvaćena novim identitetom. Kombinacije tvari/vrsta proizvoda koje su prijavljene u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (b) i za koje je Europska agencija za kemikalije (Agencija) utvrdila da su u skladu s člankom 17. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 1062/2014 trebalo bi uvrstiti u Prilog II. toj Uredbi u skladu s njezinim člankom 18.

(4)

Na temelju izjava zaprimljenih u skladu s člankom 16. stavkom 4. Delegirane uredbe (EU) br. 1062/2014 Agencija je objavila poziv upućen osobama koje imaju interes za prijavu da prijave aktivne tvari za uporabu u vrsti proizvoda 19 koje su bile obuhvaćene odstupanjem za hranu i hranu za životinje iz članka 6. Uredbe Komisije (EZ) br. 1451/2007 (4). Kombinacije tvari/vrsta proizvoda koje su prijavljene u skladu s člankom 16. stavkom 5. i za koje je Agencija utvrdila da su u skladu s člankom 17. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 1062/2014 trebalo bi uvrstiti u Prilog II. toj Uredbi u skladu s člankom 18.

(5)

Primjereno je navesti države članice čija će nadležna tijela ocjenjivati tijela nadležna za kombinacije aktivnih tvari/vrsta proizvoda koje se dodaju Prilogu II. Delegiranoj uredbi (EU) br. 1062/2014.

(6)

Kombinacije aktivnih tvari/vrsta proizvoda za koje je odluka o odobrenju ili neodobrenju donesena nakon 3. veljače 2017. više ne bi trebale biti uvrštene u Prilog II. Delegiranoj uredbi (EU) br. 1062/2014.

(7)

Kako bi se u obzir uzela stvarna situacija i radi pravne sigurnosti, primjereno je dostaviti popis kombinacija aktivnih tvari/vrsta proizvoda koje su uključene u program pregleda postojećih aktivnih tvari sadržanih u biocidnim proizvodima na dan donošenja ove Uredbe.

(8)

Delegiranu uredbu (EU) br. 1062/2014 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog II. Delegiranoj uredbi (EU) br. 1062/2014 zamjenjuje se Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. studenoga 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 167, 27.6.2012., str. 1.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1062/2014 оd 4. kolovoza 2014. o programu rada za sustavni pregled svih postojećih aktivnih tvari sadržanih u biocidnim proizvodima iz Uredbe (EU) 528/2012 (SL L 294, 10.10.2014., str. 1.).

(3)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/698 оd 3. veljače 2017. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 1062/2014 o programu rada za sustavni pregled svih postojećih aktivnih tvari sadržanih u biocidnim proizvodima iz Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (SL L 103, 19.4.2017., str. 1).

(4)  Uredba Komisije (EZ) br. 1451/2007 od 4. prosinca 2007. o drugoj fazi desetogodišnjeg radnog programa iz članka 16. stavka 2. Direktive 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište (SL L 325, 11.12.2007., str. 3.).


PRILOG

„PRILOG II.

KOMBINACIJE TVARI/VRSTA PROIZVODA KOJE SU UKLJUČENE U PROGRAM PREGLEDA NA DAN 6. STUDENOGA 2018.

Kombinacije aktivne tvari/vrsta proizvoda s podrškom na dan 6. studenoga 2018., isključujući sve druge nanomaterijale osim onih izričito navedenih u unosima 1017 i 1023 i isključujući sve aktivne tvari dobivene in situ, osim ako je izričito navedena uz upućivanje na prekursore s podrškom

Broj unosa

Naziv tvari

Država članica izvjestiteljica

EZ broj

CAS broj

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

17

18

19

21

22

1

formaldehid

DE

200-001-8

50-00-0

 

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

9

bronopol

ES

200-143-0

52-51-7

 

x

 

 

 

x

 

 

x

 

x

x

 

 

 

 

 

x

36

etanol

EL

200-578-6

64-17-5

x

x

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

37

mravlja kiselina

BE

200-579-1

64-18-6

 

x

x

x

x

x

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

1025

peroksimravlja kiselina dobivena iz mravlje kiseline i vodikova peroksida

BE

 

 

 

x

x

x

x

x

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

43

salicilna kiselina

NL

200-712-3

69-72-7

 

x

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

52

etilen-oksid

NO

200-849-9

75-21-8

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

69

glikolna kiselina

NL

201-180-5

79-14-1

 

x

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1026

peroctena kiselina dobivena iz tetraacetiletilenediamina (TAED) i vodikova peroksida

AT

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1027

peroctena kiselina dobivena iz 1,3- diacetiloksipropan-2-il acetata i vodikova peroksida

AT

 

 

 

x

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1028

peroctena kiselina dobivena iz tetraacetiletilenediamina (TAED) i vodikova peroksida

AT

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1029

peroctena kiselina dobivena perhidrolizom N-acetilkaprolaktama s pomoću vodikova peroksida u lužnatim uvjetima

AT

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

71

L-(+)-mliječna kiselina

DE

201-196-2

79-33-4

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

79

(2R,6aS,12aS)-1,2,6,6a,12,12a-heksahidro-2-izopropenil-8,9-dimetoksikromeno[3,4-b]furo[2,3-h]kromen-6-on (rotenon)

UK

201-501-9

83-79-4

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

85

simklozen

UK

201-782-8

87-90-1

 

x

x

x

x

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

92

bifenil-2-ol

ES

201-993-5

90-43-7

 

 

 

 

 

 

x

 

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

113

3-fenil-propen-2-al (cinamaldehid)

UK

203-213-9

104-55-2

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

117

geraniol

FR

203-377-1

106-24-1

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

 

122

glioksal

FR

203-474-9

107-22-2

 

x

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

133

heksa-2,4-dienoična kiselina (sorbinska kiselina)

DE

203-768-7

110-44-1

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

154

klorofen

NO

204-385-8

120-32-1

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

171

2-fenoksietanol

UK

204-589-7

122-99-6

x

x

 

x

 

x

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

1072

ugljikov dioksid

FR

204-696-9

124-38-9

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

179

ugljikov dioksid dobiven izgaranjem iz propana, butana ili njihove mješavine

FR

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

180

natrijev dimetilarsinat (natrijev kakodilat)

PT

204-708-2

124-65-2

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

185

tosilkloramid natrij (kloramin T)

ES

204-854-7

127-65-1

 

x

x

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

187

kalijev dimetilditiokarbamat

UK

204-875-1

128-03-0

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

x

 

 

 

 

 

 

188

natrijev dimetilditiokarbamat

UK

204-876-7

128-04-1

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

x

 

 

 

 

 

 

195

natrijev 2-bifenilat

ES

205-055-6

132-27-4

 

 

 

x

 

x

x

 

x

x

 

 

x

 

 

 

 

 

206

tiram

BE

205-286-2

137-26-8

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

210

metam-natrij

BE

205-293-0

137-42-8

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

x

 

 

 

 

 

 

 

227

2-tiazol-4-il-1H-benzoimidazol (tiabendazol)

ES

205-725-8

148-79-8

 

 

 

 

 

 

x

 

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

235

diuron

DK

206-354-4

330-54-1

 

 

 

 

 

 

x

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

239

cijanamid

DE

206-992-3

420-04-2

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

253

tetrahidro-3,5-dimetil-1,3,5-tiadiazin-2-tion (dazomet)

BE

208-576-7

533-74-4

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

283

terbutrin

SK

212-950-5

886-50-0

 

 

 

 

 

 

x

 

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

292

(1,3,4,5,6,7-heksahidro-1,3-diokso-2H-izoindol-2-il)metil (1R-trans)-2,2-dimetil-3-(2-metilprop-1-enil)ciklopropankarboksilat (d-tetrametrin)

DE

214-619-0

1166-46-7

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

321

monolinuron

UK

217-129-5

1746-81-2

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

330

N-(3-aminopropil)-N-dodecilpropan-1,3-diamin (diamin)

PT

219-145-8

2372-82-9

 

x

x

x

 

x

 

x

 

 

x

x

x

 

 

 

 

 

336

2,2′-ditiobis[N-metilbenzamid] (DTBMA)

PL

219-768-5

2527-58-4

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

339

1,2-benzizotiazol-3(2H)-on (BIT)

ES

220-120-9

2634-33-5

 

x

 

 

 

x

 

 

x

 

x

x

x

 

 

 

 

 

341

2-metil-2H-izotiazol-3-on (MIT)

SI

220-239-6

2682-20-4

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

346

natrijev dikloroizocijanurat dihidrat

UK

220-767-7

51580-86-0

 

x

x

x

x

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

345

troklozen natrij

UK

220-767-7

2893-78-9

 

x

x

x

x

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

348

mecetronijev etilsulfat (MES)

PL

221-106-5

3006-10-8

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

359

formaldehid oslobođen iz (etilendioksi)dimetanola (produkti reakcije etilen-glikola s paraformaldehidom (EGForm))

PL

222-720-6

3586-55-8

 

x

 

 

 

x

 

 

 

 

x

x

x

 

 

 

 

 

365

piridin-2-tiol 1-oksid, natrijeva sol (pirition natrij)

SE

223-296-5

3811-73-2

 

x

 

 

 

x

x

 

x

x

 

 

x

 

 

 

 

 

368

metenamin 3-kloroaliloklorid (CTAC)

PL

223-805-0

4080-31-3

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

377

2,2′,2′-(heksahidro-1,3,5-triazin-1,3,5- triil)trietanol (HHT)

PL

225-208-0

4719-04-4

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

x

x

x

 

 

 

 

 

382

tetrahidro-1,3,4,6-tetrakis(hidroksimetil)imidazo[4,5-d]imidazol-2,5(1H,3H)-dion (TMAD)

ES

226-408-0

5395-50-6

 

x

 

 

 

x

 

 

 

 

x

x

x

 

 

 

 

 

392

metilen ditiocijanat

FR

228-652-3

6317-18-6

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

393

1,3-bis(hidroksimetil)-5,5-dimetilimidazolidin-2,4-dion (DMDMH)

PL

229-222-8

6440-58-0

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

397

didecildimetilamonijev klorid (DDAC)

IT

230-525-2

7173-51-5

x

x

x

x

 

x

 

 

 

x

x

x

 

 

 

 

 

 

401

srebro

SE

231-131-3

7440-22-4

 

x

 

x

x

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

1023

srebro, kao nanomaterijal

SE

231-131-3

7440-22-4

 

x

 

x

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

405

sumporov dioksid dobiven izgaranjem iz sumpora

DE

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

424

aktivni brom dobiven iz natrijeva bromida i natrijeva hipoklorita

NL

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

1030

aktivni brom dobiven iz natrijeva bromida i kalcijeva hipoklorita

NL

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

1031

aktivni brom dobiven iz natrijeva bromida i klora

NL

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

1032

aktivni brom dobiven elektrolizom iz natrijeva bromida

NL

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

1033

aktivni brom dobiven iz hipobromne kiseline, uree i bromouree

NL

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

1034

aktivni brom dobiven iz natrijeva hipobromita i N-bromsulfamata i sulfaminske kiseline

NL

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

1035

aktivni brom dobiven iz ozona i bromida iz prirodne vode i natrijeva bromida

NL

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

434

tetrametrin

DE

231-711-6

7696-12-0

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

439

vodikov peroksid

FI

231-765-0

7722-84-1

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

1036

vodikov peroksid oslobođen iz natrijeva perkarbonata

FI

 

 

 

x

x

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

444

7a-etildihidro-1H,3H,5H-oksazolo[3,4-c]oksazol (EDHO)

PL

231-810-4

7747-35-5

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

450

srebrni nitrat

SE

231-853-9

7761-88-8

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

453

dinatrijev peroksodisulfat

PT

231-892-1

7775-27-1

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

432

aktivni klor oslobođen iz natrijeva hipoklorita

IT

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

455

aktivni klor oslobođen iz kalcijeva hipoklorita

IT

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

457

aktivni klor oslobođen iz klora

IT

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

458

monokloramin nastao iz amonijeva sulfata i izvora klora

UK

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

1016

srebrni klorid

SE

232-033-3

7783-90-6

x

x

 

 

 

x

x

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

473

piretrini i piretroidi

ES

232-319-8

8003-34-7

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

 

491

klorov dioksid

DE

233-162-8

10049-04-4

 

x

x

x

x

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

1037

klorov dioksid dobiven elektrolizom iz natrijeva klorita

PT

 

 

 

x

x

x

x

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

1038

klorov dioksid dobiven acidifikacijom iz natrijeva klorita

PT

 

 

 

x

x

x

x

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

1039

klorov dioksid dobiven elektrolizom iz natrijeva klorita

PT

 

 

 

x

x

x

x

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

1040

klorov dioksid dobiven iz natrijeva klorata i vodikova peroksida u prisutnosti jake kiseline

PT

 

 

 

x

 

 

x

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

1041

klorov dioksid dobiven elektrolizom iz natrijeva klorida

DE

 

 

 

x

x

x

x

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

1042

klorov dioksid dobiven iz natrijeva klorita i natrijeva bisulfata i klorovodične kiseline

DE

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1043

klorov dioksid dobiven iz natrijeva klorita i natrijeva bisulfata

DE

 

 

 

x

x

x

x

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

1044

klorov dioksid dobiven iz natrijeva klorita i natrijeva persulfata

DE

 

 

 

x

x

x

x

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

494

2,2-dibromo-2-cijanoacetamid (DBNPA)

DK

233-539-7

10222-01-2

 

x

 

x

 

x

 

 

 

 

x

x

x

 

 

 

 

 

501

karbendazim

DE

234-232-0

10605-21-7

 

 

 

 

 

 

x

 

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

1022

dialuminijev klorid pentahidroksid

NL

234-933-1

12042-91-0

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

515

bromidom aktiviran kloramin (BAC), dobiven iz prekursora amonijeva bromida i natrijeva hipoklorita

SE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

522

cinkov pirition

SE

236-671-3

13463-41-7

 

x

 

 

 

x

x

 

x

x

 

 

 

 

 

 

x

 

524

dodecilgvanidin monohidroklorid

ES

237-030-0

13590-97-1

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

529

aktivni brom dobiven iz bromova klorida

NL

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

531

(benziloksi)metanol

UK

238-588-8

14548-60-8

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

550

D-glukonska kiselina, spoj s N,N′-bis(4-klorofenil)-3,12-diimino-2,4,11,13-tetraazatetradekandiamidinom (2:1) (CHDG)

PT

242-354-0

18472-51-0

x

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

554

P-[(dijodometil)sulfonil]toluen

UK

243-468-3

20018-09-1

 

 

 

 

 

x

x

 

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

559

(benzotiazol-2-iltio)metil tiocianat (TCMTB)

NO

244-445-0

21564-17-0

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

x

 

 

 

 

 

 

562

2-metil-4-okso-3-(prop-2-inil)ciklopent- 2-en-1-il 2,2-dimetil-3-(2-metilprop-1-enil)ciklopropankarboksilat (praletrin)

EL

245-387-9

23031-36-9

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

563

kalijev (E, E)-heksa-2,4-dienoat (kalijev sorbat)

DE

246-376-1

24634-61-5

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

566

produkti reakcije paraformaldehida i 2-hidroksipropilamina (omjer 1:1) (HPT)

AT

 

 

 

x

 

 

 

x

 

 

 

 

x

 

x

 

 

 

 

 

571

2-oktil-2H-izotiazol-3-on (OIT)

UK

247-761-7

26530-20-1

 

 

 

 

 

x

x

 

x

x

x

 

x

 

 

 

 

 

577

dimetiloktadecil[3-(trimetoksisilil)propil] amonijev klorid

ES

248-595-8

27668-52-6

 

x

 

 

 

 

x

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

588

bromokloro-5,5-dimetilimidazolidin-2,4-dion (BCDMH)

NL

251-171-5

32718-18-6

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

590

3-(4-izopropilfenil)-1,1-dimetilurea (izoproturon)

DE

251-835-4

34123-59-6

 

 

 

 

 

 

x

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

597

1-[2-(aliloksi)-2-(2,4-diklorofenil)etil]-1H-imidazol (imazalil)

DE

252-615-0

35554-44-0

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

599

S-[(6-kloro-2-oksooksazolo[4,5-b]piridin-3(2H)-il)metil] O,O-dimetil tiofosfat (azametifos)

UK

252-626-0

35575-96-3

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

608

dimetiltetradecil[3-(trimetoksisilil)propil]amonijev klorid

PL

255-451-8

41591-87-1

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1045

ulje biljke Eucalyptus citriodora, hidrirano, ciklizirano

UK

 

1245629-80-4

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

1046

ulje biljke Cymbopogon winterianus, frakcionirano, hidrirano, ciklizirano

UK

nije dostupno

nije dostupno

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

1047

ulje biljke Eucalyptus citriodora i citronelal, hidrirano, ciklizirano

UK

nije dostupno

nije dostupno

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

609

2-hidroksi-α,α, 4-trimetilcikloheksanmetanol

UK

255-953-7

42822-86-6

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

619

3-jodo-2-propinilbutilkarbamat (IPBC)

DK

259-627-5

55406-53-6

 

 

 

 

 

 

x

 

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

620

tetrakis(hidroksimetil)fosfonij sulfat (2:1) (THPS)

MT

259-709-0

55566-30-8

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

648

4,5-dikloro-2-oktilizotiazol-3(2H)-on (4,5-dikloro- 2-oktil-2H- izotiazol-3-on (DCOIT))

NO

264-843-8

64359-81-5

 

 

 

 

 

 

x

 

x

x

x

 

 

 

 

 

 

 

656

produkti reakcije paraformaldehida i 2-hidroksipropilamina (omjer 3:2) (MBO)

AT

 

 

 

x

 

 

 

x

 

 

 

 

x

x

x

 

 

 

 

 

667

alkil (C12-18) dimetilbenzil amonijev klorid (ADBAC (C12-18))

IT

269-919-4

68391-01-5

x

x

x

x

 

 

 

 

 

x

x

x

 

 

 

 

 

x

671

alkil (C12-16) dimetilbenzil amonijev klorid (ADBAC/BKC (C12-C16))

IT

270-325-2

68424-85-1

x

x

x

x

 

 

 

 

 

x

x

x

 

 

 

 

 

x

673

didecildimetilamonijev klorid (DDAC (C8-10))

IT

270-331-5

68424-95-3

x

x

x

x

 

x

 

 

 

x

x

x

 

 

 

 

 

 

690

kvaterni amonijevi spojevi, benzil-C12-18-alkildimetil, soli s 1,2-benzizotiazol-3(2H)-on 1,1-dioksidom (1:1) (ADBAS)

MT

273-545-7

68989-01-5

 

x

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

691

natrijev N-(hidroksimetil)glicinat

AT

274-357-8

70161-44-3

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

692

amini, C10-16-alkildimetil, N-oksidi

PT

274-687-2

70592-80-2

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

693

pentakalijev bis (peroksimonosulfat) bis(sulfat) (KPMS)

SI

274-778-7

70693-62-8

 

x

x

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

939

aktivni klor dobiven elektrolizom iz natrijeva klorida

SK

 

 

 

x

x

x

x

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

1048

aktivni klor oslobođen iz hipoklorne kiseline

SK

 

 

 

x

x

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1049

aktivni klor dobiven iz natrijeva klorida i pentakalijeva bis(peroksimonosulfat) bis(sulfata)

SI

 

 

 

x

x

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1050

aktivni klor dobiven elektrolizom iz morske vode (natrijev klorid)

FR

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

1051

aktivni klor dobiven elektrolizom iz magnezijeva klorida heksahidrata i kalijeva klorida

FR

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1052

aktivni klor dobiven elektrolizom iz magnezijeva klorida heksahidrata

FR

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1053

aktivni klor dobiven elektrolizom iz kalijeva klorida

DK

 

 

 

x

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1054

aktivni klor dobiven elektrolizom iz natrijeva N-klorosulfamata

SI

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

1055

aktivni klor dobiven iz natrijeva klorida i pentakalijeva bis(peroksimonosulfat) bis(sulfata) i sulfaminske kiseline

SI

 

 

 

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1056

aktivni klor dobiven elektrolizom iz klorovodične kiseline

SI

 

 

 

x

 

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

701

divodikov bis[monoperoksiftalato(2-)-O1,OO1]magnezat(2-) (MMPP)

PL

279-013-0

84665-66-7

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1024

ekstrakt margosa od hladnoprešana ulja koštica Azadirchta indica ekstrahiranog superkritičnim ugljikovim dioksidom

DE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

724

alkil (C12-C14) dimetilbenzilamonijev klorid (ADBAC/BKC (C12-C14))

IT

287-089-1

85409-22-9

x

x

x

x

 

 

 

 

 

x

x

x

 

 

 

 

 

x

725

alkil (C12-C14) dimetil(etilbenzil)amonijev klorid (ADEBAC (C12-C14))

IT

287-090-7

85409-23-0

x

x

x

x

 

 

 

 

 

x

x

x

 

 

 

 

 

x

731

Chrysanthemum cinerariaefolium, ekstrakt

ES

289-699-3

89997-63-7

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

1057

ekstrakt biljke Chrysanthemum cinerariaefolium, ekstrahiran ugljikovodičnim otapalom iz otvorenih i zrelih cvjetova biljke Tanacetum cinerariifolium

ES

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

 

1058

ekstrakt Chrysanthemum cinerariaefolium, ekstrahiran ugljikovodičnim otapalom iz otvorenih i zrelih cvjetova biljke Tanacetum cinerariifolium

ES

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

x

 

 

744

lavanda, Lavandula hybrida, ekstrakt/ulje lavande

PT

294-470-6

91722-69-9

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

779

produkti reakcije glutaminske kiseline i N-(C12-C14-alkil)propilendiamina (glukoprotamin)

DE

403-950-8

164907-72-6

 

x

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

785

6-(ftalimido)peroksiheksanska kiselina (PAP)

IT

410-850-8

128275-31-0

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

791

2-butil-benzo[d]izotiazol-3-on (BBIT)

CZ

420-590-7

4299-07-4

 

 

 

 

 

x

x

 

x

x

 

 

x

 

 

 

 

 

792

klor dioksid dobiven acidifikacijom iz tetraklorodekaoksid kompleksa (TCDO)

DE

 

 

 

x

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

811

srebro natrij hidrogen cirkonij fosfat

SE

422-570-3

265647-11-8

x

x

 

x

 

 

x

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

794

sek-butil 2-(2-hidroksietil)piperidin-1-karboksilat (ikaridin)

DK

423-210-8

119515-38-7

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

797

cis-1-(3-kloroalil)-3,5,7-triaza-1-azoniaadamantan klorid (cis CTAC)

PL

426-020-3

51229-78-8

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

813

peroksioktanska kiselina

FR

 

33734-57-5

 

x

x

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1014

srebrni zeolit

SE

nije dostupno

nije dostupno

 

x

 

x

x

 

x

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

152

produkti reakcije 5,5-dimetilhidantoina, 5-etil-5-metilhidantoina s bromom i klorom (DCDMH)

NL

nije dostupno

nije dostupno

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

459

masa reakcije titanova dioksida i srebrnog klorida

SE

nije dostupno

nije dostupno

x

x

 

 

 

x

x

 

x

x

x

 

 

 

 

 

 

 

777

produkti reakcije 5,5-dimetilhidantoina, 5-etil-5-metilhidantoina s klorom (DCEMH)

NL

nije dostupno

nije dostupno

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

810

staklo srebro fosfata

SE

nije dostupno

308069-39-8

 

x

 

 

 

 

x

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

824

srebro-cink-zeolit

SE

nije dostupno

130328-20-0

 

x

 

x

 

 

x

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1013

srebro-bakar-zeolit

SE

nije dostupno

130328-19-7

 

x

 

x

 

 

x

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1017

srebro adsorbirano na silicijev dioksid (kao nanomaterijal u obliku stabilnog agregata s primarnim česticama u nanorazini)

SE

nije dostupno

nije dostupno

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

854

(RS)-3-alil-2-metil-4-oksociklopent-2-enil-(1R,3R;1R,3S)-2,2-dimetil-3-(2-metilprop-1-enil)-ciklopropankarboksilat (smjesa četiri izomera: 1R trans, 1R: 1R trans, 1S: 1R cis, 1R: 1R cis, 1S 4:4:1:1) (d-aletrin)

DE

sredstvo za zaštitu bilja

231937-89-6

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

855

(RS)-3-alil-2-metil-4-oksociklopent-2-enil-(1R,3R)-2,2-dimetil-3-(2-metilprop-1-enil)-ciklopropankarboksilat (smjesa dva izomera: 1R trans: 1R/S samo 1:3) (esbiotrin)

DE

sredstvo za zaštitu bilja

260359-57-7

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

843

4-bromo-2-(4-klorofenil)-1-etoksimetil-5-trifluorometilpirol-3-karbonitril (klorfenapir)

PT

sredstvo za zaštitu bilja

122453-73-0

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

859

polimer N-metilmetanamina (EINECS 204-697-4 s (klorometil)oksiranom (EINECS 203-439-8)/polimerni kvaterni amonijev klorid (PQ polimer)

HU

polimer

25988-97-0

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

868

poliheksametilen bigvanid hidroklorid s općim prosjekom molekulne mase (Mn) od 1415 i prosječnom polidisperznošću (PDI) od 4,7 (PHMB(1415;4,7))

FR

polimer

32289-58-0 i 1802181-67-4

 

 

x

 

 

 

 

 

x

 

x

 

 

 

 

 

 

 

869

poli(oksi-1,2-etandiil),.alfa.-[2-(didecilmetilamonio)etil]-.omega.-hidroksi-, propanoat (sol) (Bardap 26)

IT

polimer

94667-33-1

 

x

 

x

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

872

N-didecil-n-dipolietoksiamonijev borat/didecilpolioksetilamonijev borat (polimerni betain)

EL

polimer

214710-34-6

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1059

Capsicum oleoresin

Ekstrakti i njihovi fizikalno promijenjeni derivati. To je proizvod koji može sadržavati smolne kiseline i njihove estere, terpene te oksidacijske ili polimerizacijske produkte tih terpena (Capsicum frutescens, Solanaceae).

BE

nije dostupno

8023-77-6

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

1060

Capsicum annuum, ekstrakt

Ekstrakti i njihovi fizikalno promijenjeni derivati, kao što su tinkture, suhi ekstrakti, čisti ekstrakti, eterična ulja, uljne smole, terpeni, bezterpenske frakcije, destilati, ostaci itd., dobiveni iz biljaka vrste Capsicum annuum, porodice Solanaceae.

BE

283-403-6

84625-29-6

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

1061

masa reakcije (6E)-N-(4-hidroksi-3-metoksi-2-metilfenil)-8-metilnon-6-enamid i N- (4-hidroksi-3-metoksi-2-metilfenil)-8-metilnonanamid

BE

nije dostupno

nije dostupno

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

1062

D-fruktoza

AT

200-333-3

57-48-7

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

1063

med

AT

 

8028-66-8

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

1064

slad, ekstrakt

Ekstrakti i njihovi fizikalno promijenjeni derivati, kao što su tinkture, suhi ekstrakti, čisti ekstrakti, eterična ulja, uljne smole, terpeni, bezterpenske frakcije, destilati, ostaci itd., dobiveni iz biljaka roda Hordeum, porodice Graminae.

AT

232-310-9

8002-48-0

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

1065

ocat

(prehrambena kvaliteta s najviše 10 % octene kiseline)

AT

nije dostupno

8028-52-2

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

1066

sir

AT

nije dostupno

nije dostupno

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

1067

jaja u prahu

NL

nije dostupno

nije dostupno

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

1068

Saccharomyces cerevisiae

NL

nije dostupno

68876-77-7

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

1069

koncentrirani sok od jabuka

NL

nije dostupno

nije dostupno

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

1070

slatka naranča, ekstrakt

Ekstrakti i njihovi fizikalno promijenjeni derivati, kao što su tinkture, krutine, čisti ekstrakti, eterična ulja, uljne smole, terpeni, bezterpenske frakcije, destilati, ostaci itd., dobiveni iz naranče, roda Citrus sinensis, porodice Rutaceae.

CH

232-433-8

8028-48-6

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 

1071

češnjak, ekstrakt

Ekstrakti i njihovi fizikalno promijenjeni derivati, kao što su tinkture, suhi ekstrakti, čisti ekstrakti, eterična ulja, uljne smole, terpeni, bezterpenske frakcije, destilati, ostaci itd., dobiveni iz češnjaka, roda Allium sativum, porodice Liliaceae.

AT

232-371-1

8008-99-9

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

x

 

 


1.2.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 31/21


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/158

оd 31. siječnja 2019.

o produljenju odobrenja aktivne tvari metoksifenozid kao kandidata za zamjenu u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja te o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 24. u vezi s člankom 20. stavkom 1.,

budući da:

(1)

Direktivom Komisije 2005/3/EZ (2) metoksifenozid uvršten je u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ (3) kao aktivna tvar.

(2)

Aktivne tvari uvrštene u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ smatraju se odobrenima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 te su uvrštene u dio A Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (4).

(3)

Odobrenje aktivne tvari metoksifenozid, kako je navedena u dijelu A Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011, istječe 31. srpnja 2019.

(4)

Zahtjev za produljenje odobrenja metoksifenozida podnesen je u skladu s člankom 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 844/2012 (5) u roku predviđenom tim člankom.

(5)

Podnositelj zahtjeva dostavio je dodatnu dokumentaciju u skladu sa zahtjevima iz članka 6. Provedbene uredbe (EU) br. 844/2012. Država članica izvjestiteljica utvrdila je da je zahtjev potpun.

(6)

Država članica izvjestiteljica nakon savjetovanja s državom članicom suizvjestiteljicom pripremila je izvješće o ocjeni produljenja i dostavila ga 4. kolovoza 2016. Europskoj agenciji za sigurnost hrane („Agencija”) i Komisiji.

(7)

Agencija je izvješće o ocjeni produljenja dostavila podnositelju zahtjeva i državama članicama na očitovanje te je primljene primjedbe proslijedila Komisiji. Agencija je uz to sažetak dodatne dokumentacije učinila dostupnim javnosti.

(8)

Agencija je 10. kolovoza 2017. Komisiji dostavila zaključke (6) o tome može li se pretpostaviti da metoksifenozid ispunjava mjerila za odobravanje iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. Komisija je 25. svibnja 2018. Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje dostavila nacrt izvješća o produljenju odobrenja za metoksifenozid.

(9)

Kad je riječ o novim kriterijima za utvrđivanje endokrino disruptivnih svojstava uvedenih Uredbom Komisije (EU) 2018/605 (7), koja se počela primjenjivati 10. studenoga 2018., zaključak je Agencije da je vrlo mala vjerojatnost da je metoksifenozid endokrini disruptor sinteze estrogena, androgena i steroida. Nadalje, dostupni dokazi (analiza metamorfoze vodozemaca) ukazuju na to da metoksifenozid vjerojatno nije endokrini disruptor rada štitnjače. Stoga Komisija smatra da se metoksifenozid ne smatra tvari sa svojstvima endokrine disrupcije.

(10)

Podnositelju zahtjeva omogućeno je podnošenje primjedbi na nacrt izvješća o produljenju.

(11)

Za jednu ili više reprezentativnih uporaba najmanje jednog sredstva za zaštitu bilja koje sadržava metoksifenozid utvrđeno je da su mjerila za odobravanje predviđena člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 ispunjena. Stoga je primjereno produljiti odobrenje aktivne tvari metoksifenozid.

(12)

Procjena rizika za produljenje odobrenja metoksifenozida temelji se na ograničenom broju reprezentativnih uporaba, no time se ne ograničavaju uporabe za koje se mogu odobriti sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju metoksifenozid. Stoga je primjereno ukloniti ograničenje za uporabu te tvari isključivo kao insekticida.

(13)

Međutim, Komisija smatra da je metoksifenozid kandidat za zamjenu u skladu s člankom 24. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. Metoksifenozid je dugotrajna i toksična tvar u skladu s točkama 3.7.2.1. i 3.7.2.3. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 s obzirom na to da mu je vrijeme poluraspada u tlu i vodi duže od 120 dana, a dugotrajna koncentracija bez zapaženog učinka na slatkovodne organizme manja od 0,01 mg/L. Metoksifenozid stoga ispunjava uvjet iz točke 4. druge alineje Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009.

(14)

Stoga je primjereno produljiti odobrenje metoksifenozida kao kandidata za zamjenu u skladu s člankom 24. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(15)

U skladu s člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u vezi s njezinim člankom 6. te s obzirom na postojeća znanstvena i tehnička saznanja, potrebno je, međutim, utvrditi određene uvjete i ograničenja. Konkretno, primjereno je ograničiti uporabu sredstava za zaštitu bilja koja sadržavaju metoksifenozid na staklenike, u cilju smanjenja izloženosti podzemnih voda i neciljnih organizama te kako bi se mogle zatražiti dodatne potvrdne informacije.

(16)

Iako se na temelju dostupnih znanstvenih podataka sažetih u zaključku Agencije može razumno očekivati da metoksifenozid vrlo vjerojatno nema endokrino disruptivna svojstva, kako bi se povećalo povjerenje u taj zaključak, u skladu s točkom 2.2. podtočkom (b) Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 podnositelj zahtjeva trebao bi dostaviti ažuriranu procjenu dostavljenih informacija i, po potrebi, dodatne informacije kako bi se potvrdila odsutnost endokrino disruptivnog djelovanja na štitnjaču.

(17)

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(18)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/917 (8) rok važenja odobrenja za metoksifenozid produljen je do 31. srpnja 2019. kako bi se postupak produljenja mogao završiti prije isteka odobrenja te tvari. Međutim, s obzirom na to da je odluka o produljenju odobrenja donesena prije novog datuma isteka odobrenja, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. travnja 2019.

(19)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Produljenje odobrenja aktivne tvari kao kandidata za zamjenu

Odobrenje aktivne tvari metoksifenozid kao kandidata za zamjenu produljuje se kako je utvrđeno u Prilogu I.

Članak 2.

Izmjene Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Stupanje na snagu i datum primjene

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. travnja 2019.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 31. siječnja 2019.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 309, 24.11.2009., str. 1.

(2)  Direktiva Komisije 2005/3/EZ od 19. siječnja 2005. o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ radi uvrštenja imazosulfurona, laminarina, metoksifenozida i s-metolaklora kao aktivnih tvari (SL L 20, 22.1.2005., str. 19.).

(3)  Direktiva Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 230, 19.8.1991., str. 1.).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 540/2011 od 25. svibnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa odobrenih aktivnih tvari (SL L 153, 11.6.2011., str. 1.).

(5)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 844/2012 od 18. rujna 2012. o određivanju odredaba potrebnih za provedbu postupka obnavljanja odobrenja za aktivne tvari, kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (SL L 252, 19.9.2012., str. 26.).

(6)  EFSA Journal 2017.; 15(9):4978.

(7)  Uredba Komisije (EU) 2018/605 оd 19. travnja 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 utvrđivanjem znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrine disrupcije (SL L 101, 20.4.2018., str. 33.).

(8)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/917 оd 27. lipnja 2018. o izmjeni o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka važenja odobrenja aktivnih tvari alfa-cipermetrin, beflubutamid, benalaksil, bentiavalikarb, bifenazat, boskalid, bromoksinil, kaptan, karvon, kloroprofam, ciazofamid, desmedifam, dimetoat, dimetomorf, dikvat, etefon, etoprofos, etoksazol, famoksadon, fenamidon, fenamifos, flumioksazin, fluoksastrobin, folpet, foramsulfuron, formetanat, Gliocladium catenulatum soj J1446, izoksaflutol, metalaksil-m, metiokarb, metoksifenozid, metribuzin, milbemektin, oksasulfuron, Paecilomyces lilacinus soj 251, fenmedifam, fosmet, pirimifos-metil, propamokarb, protiokonazol, pimetrozin i s-metolaklor (SL L 163, 28.6.2018., str. 13.).


PRILOG I.

Uobičajeni naziv, identifikacijski brojevi

Kemijski naziv prema IUPAC-u

Čistoća (1)

Datum odobrenja

Prestanak odobrenja

Posebne odredbe

Metoksifenozid

CAS br. 161050-58-4

CIPAC br. 656

N-tert-butil-N′-(3-metoksi-o-toluoil)-3,5-ksilohidrazid

≥ 970 g/kg

Sljedeće nečistoće ne smiju prelaziti sljedeće razine u tehničkom materijalu:

 

Tert-butilhidrazin < 0,001 g/kg

 

RH-116267 < 2 g/kg

1. travnja 2019.

31. ožujka 2026.

Dopuštena je uporaba samo u staklenicima.

Za provedbu jedinstvenih načela iz članka 29. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 moraju se uzeti u obzir zaključci izvješća o pregledu za metoksifenozid, a posebno njegovi dodaci I. i II.

U svojoj ukupnoj ocjeni države članice moraju obratiti posebnu pozornost na sljedeće:

zaštitu podzemnih voda ako se tvar primjenjuje na područjima s osjetljivim tlom i/ili nepovoljnim klimatskim uvjetima,

rizik nakupljanja u tlu,

zaštitu člankonožaca koji ne pripadaju ciljanoj skupini, organizama u sedimentu i vodenih organizama.

Uvjeti uporabe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika.

Podnositelj zahtjeva mora dostaviti Komisiji, državama članicama i Agenciji potvrdne informacije u pogledu sljedećeg:

1.

komparativna in vitro studija o metabolizmu metoksifenozida, do 1. travnja 2020.;

2.

učinak postupaka pročišćavanja vode na vrstu ostataka prisutnih u površinskim odnosno podzemnim vodama, kada se površinska odnosno podzemna voda zahvaća za vodu za piće, u roku od dvije godine nakon donošenja smjernica za ocjenu učinka postupaka pročišćavanja vode na vrstu ostataka prisutnih u površinskim odnosno podzemnim vodama.

Podnositelj zahtjeva također dostavlja ažuriranu procjenu dostavljenih informacija i, ako je potrebno, dodatne informacije kojima se potvrđuje odsutnost endokrino disruptivnog djelovanja na štitnjaču u skladu s točkama 3.6.5. i 3.8.2. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009, kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2018/605 (2), do 1. veljače 2021..


(1)  Dodatni podaci o identifikaciji i specifikaciji aktivne tvari dostupni su u izvješću o pregledu.

(2)  Uredba Komisije (EU) 2018/605 оd 19. travnja 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 utvrđivanjem znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrine disrupcije (SL L 101, 20.4.2018., str. 33.).


PRILOG II.

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 mijenja se kako slijedi:

1.

u dijelu A briše se unos 96. za metoksifenozid;

2.

u dijelu E dodaje se sljedeći unos:

Br.

Uobičajeni naziv, identifikacijski brojevi

Kemijski naziv prema IUPAC-u

Čistoća (1)

Datum odobrenja

Prestanak odobrenja

Posebne odredbe

„11.

Metoksifenozid

CAS br. 161050-58-4

CIPAC br. 656

N-tert-butil-N′-(3-metoksi-o-toluoil)-3,5-ksilohidrazid

≥ 970 g/kg

Sljedeće nečistoće ne smiju prelaziti sljedeće razine u tehničkom materijalu:

 

Tert-butilhidrazin < 0,001 g/kg

 

RH-116267 < 2 g/kg

1. travnja 2019.

31. ožujka 2026.

Dopuštena je uporaba samo u staklenicima.

Za provedbu jedinstvenih načela iz članka 29. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 moraju se uzeti u obzir zaključci izvješća o pregledu za metoksifenozid, a posebno njegovi dodaci I. i II.

U svojoj ukupnoj ocjeni države članice moraju obratiti posebnu pozornost na sljedeće:

zaštitu podzemnih voda ako se tvar primjenjuje na područjima s osjetljivim tlom i/ili nepovoljnim klimatskim uvjetima,

rizik nakupljanja u tlu,

zaštitu člankonožaca koji ne pripadaju ciljanoj skupini, organizama u sedimentu i vodenih organizama.

Uvjeti uporabe prema potrebi uključuju mjere za smanjenje rizika.

Podnositelj zahtjeva mora dostaviti Komisiji, državama članicama i Agenciji potvrdne informacije u pogledu sljedećeg:

1.

komparativna in vitro studija o metabolizmu metoksifenozida, do 1. travnja 2020.;

2.

učinak postupaka pročišćavanja vode na vrstu ostataka prisutnih u površinskim odnosno podzemnim vodama, kada se površinska odnosno podzemna voda zahvaća za vodu za piće, u roku od dvije godine nakon donošenja smjernica za ocjenu učinka postupaka pročišćavanja vode na vrstu ostataka prisutnih u površinskim odnosno podzemnim vodama.

Podnositelj zahtjeva također dostavlja ažuriranu procjenu dostavljenih informacija i, ako je potrebno, dodatne informacije kojima se potvrđuje odsutnost endokrino disruptivnog djelovanja na štitnjaču u skladu s točkama 3.6.5. i 3.8.2. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009, kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2018/605 (2), do 1. veljače 2021.


(1)  Dodatni podaci o identifikaciji i specifikaciji aktivne tvari dostupni su u izvješću o pregledu.

(2)  Uredba Komisije (EU) 2018/605 оd 19. travnja 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 utvrđivanjem znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrine disrupcije (SL L 101, 20.4.2018., str. 33.).”


1.2.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 31/27


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/159

оd 31. siječnja 2019.

o uvođenju konačnih zaštitnih mjera protiv uvoza određenih proizvoda od čelika

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz (1), a posebno njezin članak 16.

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja (2), a posebno njezin članak 13.

Budući da:

1.   POSTUPAK

1.1   Privremene mjere

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/1013 (3) uvedene su 18. srpnja 2018. privremene zaštitne mjere u pogledu uvoza određenih proizvoda od čelika („Privremena uredba”).

(2)

Ispitni postupak pokrenut je po službenoj dužnosti 26. ožujka 2018. („Obavijest o pokretanju”) (4) za 26 različitih kategorija proizvoda od čelika, u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2015/478 Europskog parlamenta i Vijeća i člankom 3. Uredbe (EU) 2015/755 Europskog parlamenta i Vijeća.

(3)

Komisija je 28. lipnja 2018. proširila opseg proizvoda iz ispitnog postupka o zaštitnim mjerama na dvije dodatne kategorije („Obavijest o proširenju”) (5).

(4)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 20. Privremene uredbe, ispitnim postupkom obuhvaćeno je razdoblje od 2013. do 2017. („razmatrano razdoblje”).

1.2   Propisani postupak

(5)

U okviru predmetnog ispitnog postupka Komisija je zaprimila odgovore na upitnik od 452 zainteresirane strane.

(6)

Komisija je od proizvođača iz Unije, proizvođača izvoznika, uvoznika, korisnika, udruženja i tijela te nadležnih tijela trećih zemalja zaprimila i velik broj pisanih primjedbi o nalazima iz Privremene uredbe.

(7)

Nakon donošenja privremenih mjera, Komisija se obvezala na dublje provjeravanje informacija (uključujući najnovije podatke) koje su dostavili proizvođači iz Unije u svrhu konačne odluke. S obzirom na velik broj proizvođača koji surađuju s EU-om, nije bilo moguće provesti posjete radi provjere na licu mjesta u poslovnim prostorima svakog pojedinog proizvođača iz Unije. Stoga je Komisija odlučila provjeriti kvalitetu i pouzdanost podataka provjerom podataka određenog broja proizvođača koje je odabrala tako da obuhvati dovoljno veliki obujam proizvodnje i najširi mogući raspon kategorija proizvoda iz ispitnog postupka. Na temelju toga, Komisija je odgovore na upitnike provjerila u prostorima deset proizvođača iz Unije koji su 2017. činili više od 15 % ukupne prodaje Unije proizvoda iz ispitnog postupka.

(8)

Od lipnja do rujna 2018. provedeni su posjeti radi provjere na licu mjesta u poslovnim prostorima sljedećih proizvođača iz Unije:

ArcelorMittal Poland S.A., Poljska,

Compañía Española de Laminación, S.L (CELSA), Španjolska,

Mannesmann Precision Tubes GmbH, (Salzgitter Group), Njemačka,

Mannesmann Stainless Tubes GmbH, (Salzgitter Group), Njemačka,

Marcegaglia Carbon steel Spa, Italija,

Marcegaglia Specialties Spa, Italija,

Riva Stahl GmbH, Njemačka,

SIJ Acroni d.o.o., Slovenija,

U. S. Steel Košice, s.r.o., Slovačka, i

Ugitech SA, Francuska.

(9)

Kako bi se prikupile najnovije informacije za konačnu odluku, 7. rujna 2018., Komisija je zatražila od udruženja proizvođača iz Unije da dostave ažurirani skup podataka o kategorijama proizvoda iz ispitnog postupka.

(10)

U skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2015/478 i člankom 3. Uredbe (EU) 2015/755, saslušanje je odobreno svim zainteresiranim stranama koje su ga zatražile u utvrđenom roku. Komisija je 12., 13. i 14. rujna te 1. listopada 2018. organizirala 93 pojedinačna saslušanja tijekom kojih je 150 zainteresiranih strana izrazilo svoja stajališta.

(11)

Primjedbe koje su zainteresirane strane u roku dostavile pisanim ili usmenim putem na saslušanjima, razmotrene su i, prema potrebi, uzete u obzir.

2.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI ILI IZRAVNO KONKURENTNI PROIZVOD

(12)

Predmetni proizvod čine određeni proizvodi od čelika koji pripadaju 28 kategorija proizvoda od čelika koje su definirane u prethodno navedenoj Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka, kako je izmijenjena Obaviješću o proširenju, i koje su uzete u obzir zajedno. Te kategorije proizvoda podliježu carinskim mjerama SAD-a prema odjeljku 232. Zakona o širenju trgovine iz 1962. („mjere SAD-a iz odjeljka 232.”).

2.1   Definicija jedinstvene skupine

(13)

Komisija je definirala opseg proizvoda iz ispitnog postupka o zaštitnim mjerama u uvodnim izjavama 11. do 17. Privremene uredbe, gdje je u potporu globalnoj analizi iznijela detaljno obrazloženje s obzirom na snažnu međusobnu povezanost kategorija proizvodâ koje su predmet ispitnog postupka.

(14)

Nakon objave Privremene uredbe, nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da ne postoji jedan predmetni proizvod, već nekoliko predmetnih proizvoda. Zainteresirane strane primijetile su da Obavijest o pokretanju ispitnog postupka ne upućuje na jedan predmetni proizvod već se, u nekim odlomcima, koristi množina i upućuje na „predmetne proizvode”.

(15)

Iste zainteresirane strane tvrdile su da je pristup, koji je Komisija primijenila u tekućem ispitnom postupku, u suprotnosti s odlukom Žalbenog tijela („AB”) u predmetu o zaštitnim mjerama za čelik SAD-a (6). U ovom slučaju, AB je presudio da bi primjena globalnog pristupa izračunu „nepredviđenog razvoja događaja” mogla dovesti do primjene „zaštitnih mjera na široku kategoriju proizvoda, čak i ako se uvoz jednog od tih proizvoda ili više njih nije povećao i nije proizašao iz ‚nepredviđenog razvoja događaja’” te se time ne bi ispunjavao zahtjev iz članka XIX. GATT-a. Te su zainteresirane strane tvrdile i da je Komisija u ispitnom postupku (7) o zaštitnim mjerama u vezi s uvozom proizvodâ od čelika iz 2002. provela zasebnu analizu po kategoriji proizvoda, zbog čega bi se, u tom slučaju, trebala provesti ista pojedinačna ocjena.

(16)

Konačno, nekoliko zainteresiranih strana osporilo je međusobnu povezanost i međusobne veze među kategorijama proizvoda koje je Komisija predstavila kako bi opravdala njihovu jedinstvenu analizu. Iako su prepoznale da takve veze postoje među određenim kategorijama proizvoda, te zainteresirane strane smatraju da nisu prisutne u svim kategorijama, na primjer među kategorijama ugljičnog čelika i nehrđajućeg čelika ili među ravnim proizvodima, dugačkim proizvodima i cijevima.

(17)

Komisija je analizirala te tvrdnje i odbacila ih na sljedećoj osnovi. Prvo, u Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka opetovano, jasno i nedvojbeno se navodi da je 28 kategorija proizvoda koje su predmet ispitnog postupka obrađeno kao jedinstvena skupina proizvoda u svrhu analize opravdanosti uvjeta za donošenje mjera zaštite. Štoviše, Privremena uredba navodi 28 kategorija proizvoda kao „predmetni proizvod” ili „predmetne kategorije proizvoda” (vidjeti uvodnu izjavu 11. Privremene uredbe), a analiza se provodi na temelju 28 predmetnih kategorija proizvoda uzetih zajedno (vidjeti uvodnu izjavu 22. Privremene uredbe). Prema tome, upućivanje na „predmetne proizvode” treba shvatiti kao kategorije proizvoda koje se zajedno ispituju kao dio jedinstvenog predmetnog proizvoda.

(18)

Drugo, Vijeće WTO-a potvrdilo je da se Sporazumom WTO-a o zaštitnim mjerama ne nameću specifične obveze povezane s definicijom ili opsegom proizvoda iz ispitnog postupka te da on ne sadržava smjernice u tom području. Doista, zaštitna mjera se može primijeniti na proizvod čiji se uvoz povećao; međutim, ne zahtijeva se raščlanjena analiza za sve slučajeve u kojima definicija proizvoda iz ispitnog postupka obuhvaća više od jednog proizvoda. U skladu s tim, nadležno istražno tijelo definira predmetni proizvod u ispitnom postupku i način na koji bi relevantne podatke u ispitnom postupku trebalo analizirati (8). Štoviše, nije iznesena tvrdnja kojom se objašnjava kako bi, u okolnostima ovog predmeta, zajedničko razmatranje kategorija proizvoda moglo utjecati na analizu Komisije i/ili rezultirati neadekvatnim utvrđivanjem povećanja uvoza tijekom trajanja ispitnog postupka. Konačno, Komisija napominje i da se presuda Žalbenog tijela koju su stranke navele odnosi na analizu nepredviđenog razvoja događaja, a ne na pitanje je li globalna analiza dopuštena prema Sporazumu WTO-a o zaštitnim mjerama.

(19)

Treće, iako je Komisija u svojoj konačnoj odluci ponovila i potvrdila potrebu da se u ovom predmetu provede sveobuhvatna analiza uvjeta potrebnih za uvođenje zaštitnih mjera, kako bi se dodatno ispitala tvrdnja nekih zainteresiranih strana o povezanost među određenim kategorijama, Komisija je odlučila ispitati 28 kategorija proizvoda u ispitnom postupku, koje su formalno obrađene kao jedinstvena skupina ili kao tri „obitelji proizvoda” od čelika. Osim toga, ova odluka donesena je kako bi se ispitalo potvrđuju li se nalazi za jedinstvenu skupinu na raščlanjenoj razini i kako bi se otklonile sve sumnje u pouzdanost zaključaka donesenih na sveobuhvatnoj razini. Tri obitelji proizvoda od čelika objedinjuju određene kategorije proizvoda s još većom razinom zajedničkih obilježja.

(20)

Doista, industrija čelika obično koristi tri obitelji proizvoda od čelika, i to: ravne proizvode, duge proizvode i cijevi. U okviru ispitnog postupka o zaštitnim mjerama unutar svake obitelji proizvodi imaju slična obilježja, često su proizvedeni na isti način, i materijal su za daljnje proizvode unutar obitelji, imaju zajedničke korisnike ili kupce u opskrbnom lancu zbog čega je njihova zamjenjivosti ponude i potražnje te tržišno natjecanje unutar „obitelji” izraženije više nego kad su sve kategorije proizvoda od čelika uzete u obzir zajedno kao jedinstvena skupina.

(21)

Definicija triju „obitelji proizvoda” jest sljedeća:

Tablica 1.

Obitelji proizvoda

Obitelj proizvoda

Kategorija proizvoda

1 Ravni proizvodi

1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

2 Dugi proizvodi

12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 27, 28

3 Cijevi

20, 21, 22, 23, 24, 25, 26

(22)

U skladu s tim, Komisija će odgovoriti na primjedbe određenih zainteresiranih strana u pogledu široke definicije predmetnog proizvoda tako što će sveobuhvatnoj ocjeni 28 kategorija proizvoda u ispitnom postupku dodati analizu po obitelji proizvoda kako su prethodno definirane.

2.2   Zahtjevi koji se odnose na određene kategorije proizvoda

(23)

Nekoliko je zainteresiranih strana tvrdilo da bi određene kategorije proizvoda trebalo isključiti iz opsega predmetnih proizvoda zbog navodnog nepostojanja ili ograničene proizvodnje Unije. Te se tvrdnje posebno odnose na sljedeće kategorije proizvoda:

Elektrolimovi s neorijenitranim kristalima koji se upotrebljavaju u proizvodnji motora i generatora (pripadaju kategoriji proizvoda 3),

Čelični dijelovi koji se koriste kao ulazni materijali u automobilskoj industriji (pripadaju kategoriji proizvoda 4),

Proizvodi od bijelog lima (pripadaju kategoriji proizvoda 6).

(24)

Komisija je pažljivo analizirala te tvrdnje i došla do zaključka da istovjetne ili izravno konkurentne kategorije proizvoda zapravo proizvodi industrija Unije u Uniji. Nadalje, kako je detaljnije navedeno u odjeljku o interesu Unije, Komisija je zaštitne mjere oblikovala tako da se njima na najmanju moguću mjeru smanje ometanja uvoza i očuva tradicionalna razina uvoza od trgovinskih partnera. Stoga je navodna vjerojatnost izostanka određenih kategorija proizvoda neopravdana, uzimajući u obzir i prilagodbe i razmatranja iz analize interesa Unije.

(25)

Komisija je stoga zaključila da je zahtjev za isključenje određenih kategorija proizvoda potrebno odbiti.

(26)

Budući da nije bilo daljnjih primjedbi u pogledu predmetnog proizvoda i istovjetnog ili izravno konkurentnog proizvoda, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 11. do 17. Privremene uredbe.

3.   POVEĆANJE UVOZA

(27)

U uvodnim izjavama od 20. do 29. Privremene uredbe, Komisija je provela sveobuhvatnu analizu povećanja uvoza za 28 predmetnih kategorija proizvoda tijekom razdoblja od 2013. do 2017. Ta globalna analiza je ionako isključila kategorije proizvoda koje nisu pokazale povećanje uvoza na pojedinačnoj razini.

(28)

Komisija je za postizanje svoje konačne odluke slijedila isti pristup te je, kako je prethodno objašnjeno, upotpunila svoju analizu ispitivanjem razvoja uvoza za svaku od tri obitelji proizvoda navedenih u odjeljku 2.2. kako bi potvrdila pouzdanost zaključaka donesenih na globalnoj razini.

(29)

Komisija je u svojoj analizi upotrijebila najnovije statističke podatke, konkretno podatke o uvozu za prvu polovinu 2018. Kako bi se osigurala usporedivost podataka s prethodnim cjelogodišnjim razdobljima, Komisija je utvrdila dodatno ad hoc 12-mjesečno razdoblje koje obuhvaća zadnjih 6 mjeseci 2017. i prvih 6 mjeseci 2018. („zadnje razdoblje”). Komisija je ispravila i neke manje administrativne pogreške u podacima koji su se upotrijebili u privremenoj fazi.

(30)

Nadalje, Komisija u svojoj ocjeni razvoja uvoza nije uzela u obzir obujam uvoza iz niza zemalja koje bi trebalo isključiti iz područja primjene konačnih mjera, a posebno sljedećih: zemalja Europskog gospodarskog prostora (EGP) i određenih zemalja s kojima je Unija potpisala Sporazum o gospodarskom partnerstvu koji je trenutno na snazi, a kojim se posebno utvrđuje isključenje iz opsega multilateralnih zaštitnih mjera (9).

(31)

Dok je u privremenoj fazi utvrđeno da se uvoz nije povećao za 5 kategorija proizvoda (10), ispitivanje najnovijih podataka o uvozu pokazuje da za samo 2 od 28 kategorija proizvoda nije zabilježeno povećanje uvoza, a riječ je o kategoriji proizvoda 11 i kategoriji proizvoda 23. Komisija je stoga odlučila isključiti te dvije kategorije proizvoda iz opsega svoje konačne analize. Pojedinačni razvoj uvoza za svaku kategoriju proizvoda naveden je u Prilogu II.

(32)

Kada je riječ o analizi uvoza na globalnoj razini, iz uvoza 26 preostalih kategorija proizvoda u postupku ocjenjivanja vidljiv je sljedeći razvoj događaja:

Tablica 2.

Opseg uvoza (nakon isključenja određenih zemalja i proizvoda) i tržišni udio

 

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Zadnje razdoblje

Uvoz (u tisućama tona)

18 329

21 868

26 552

29 141

30 094

31 314

Indeks 2013 = 100

100

119

145

159

164

171

Tržišni udio

12,7 %

14,4 %

16,9 %

17,9 %

18,1 %

18,8 %

Izvor: Eurostat i odgovori na upitnike industrije Unije.

(33)

Uvoz se u apsolutnom iznosu povećao za 71 % tijekom razdoblja analize, a u relativnom smislu s povećanjem tržišnih udjela s 12,7 % na 18,8 %. Do najvećeg povećanja došlo je u razdoblju od 2013. do 2016. Nakon toga, uvoz je nastavio rasti sporijim tempom prije nego što se u zadnjem razdoblju naglo povećao, kada su mjere SAD-a iz odjeljka 232. stupile na snagu. Navedeni trend potvrđuje i velika većina odgovora na upitnik dobivenih od proizvođača sa sjedištem u glavnim zemljama izvoznicama (11).

(34)

Kako bi se dopunila globalna analiza uvoza, Komisija je provela ispitivanje razvoja uvoza za svaku od tri prethodno navedene obitelji proizvoda: ravni proizvodi, dugi proizvodi i cijevi. Na temelju toga, obujam uvoza i odgovarajući tržišni udjeli razvili su se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza (nakon isključenja određenih zemalja i proizvoda) i tržišni udio – prema obitelji proizvoda

 

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Zadnje razdoblje

Ravni proizvodi

uvoz (u tisućama tona)

12 327

14 215

18 391

20 281

20 299

20 202

Indeks 2013 = 100

100

115

149

164

164

164

Tržišni udio

14,2 %

15,8 %

19,4 %

20,7 %

20,9 %

20,9 %

Dugi proizvodi

uvoz (u tisućama tona)

4 001

5 258

6 028

6 550

6 465

7 901

Indeks 2013 = 100

100

131

151

164

162

197

Tržišni udio

8,6 %

10,6 %

11,8 %

12,4 %

11,8 %

14,0 %

Cijevi

uvoz (u tisućama tona)

2 001

2 396

2 134

2 310

3 330

3 212

Indeks 2013 = 100

100

120

107

115

166

160

Tržišni udio

20,4 %

20,8 %

19,9 %

20,1 %

25,3 %

25,7 %

Izvor: Eurostat i odgovori na upitnike industrije Unije.

(35)

Statističke podaci pokazuju da su se sve tri obitelji proizvoda (ravni proizvodi, dugački proizvodi i cijevi) u apsolutnom iznosu povećale za 64 %, 97 % i 60 % u razdoblju 2013. – zadnje razdoblje. U istom je razdoblju relativno povećan i uvoz s povećanjem tržišnih udjela s 14,2 % na 20,9 %; 8,6 % na 14,0 % i s 20,4 % na 25,7 %.

(36)

Do najvećeg povećanja za ravne proizvode, i u apsolutnom i u relativnom smislu, došlo je u razdoblju od 2013. do 2016. Uvoz je nakon toga ostao relativno stabilan, ali na znatno višoj razini nego u razdoblju od 2013. do 2015. Do najvećeg porasta u apsolutnom i relativnom smislu, dugih proizvoda, došlo je u razdoblju od 2013. do 2016. prije nego što je naglo porastao u zadnjem razdoblju. Kada je riječ o cijevima, uvoz se progresivno povećavao tijekom razdoblja od 2013. do 2016. prije nego što je naglo porastao, i u apsolutnom i u relativnom smislu, u razdoblju 2016. – zadnje razdoblje.

(37)

Jedna od primjedbi koje je Komisija zaprimila bila je tvrdnja jedne od zainteresiranih strana da bi od pet kategorija proizvoda, koje su bile isključene iz područja primjene privremenih mjera, dvije kategorije proizvoda, točnije kategorije proizvoda 10. i 19., trebale biti obuhvaćene konačnim mjerama jer nedavni statistički podaci pokazuju povećanje uvoza. Druga je strana iznijela sličnu tvrdnju u pogledu kategorije proizvoda 24. Te su te tvrdnje prihvaćene jer kako je prethodno objašnjeno, iz statističkih podataka o uvozu koji se odnose na kategorije proizvoda 10, 19 i 24 zapravo je vidljivo ukupno povećanje uvoza u razdoblju 2013. – zadnje razdoblje. Osim toga, i obujam uvoza za te tri kategorije proizvoda povećao se tijekom razdoblja 2017. – zadnje razdoblje. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 34., ti proizvodi pripadaju obiteljima proizvoda koji isto tako pokazuju porast u razdoblju 2013. – zadnje razdoblje.

(38)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da nije došlo do naglog, oštrog, znatnog i nedavnog povećanja uvoza te su se pozvale na izvješće Žalbenog tijela Argentina – obuća (12) i drugih slučajeva WTO-a kao što su SAD – pšenični gluten (13), Ukrajina – osobna vozila (14), SAD – mjere za zaštitu čelika (15). Ukratko, tom se sudskom praksom utvrđuje da nije dovoljno da ispitni postupak jednostavno pokaže da se uvoz povećao tijekom petogodišnjeg razdoblja. Povećanje mora biti dovoljno nedavno, iznenadno i znatno, i u kvantitativnom i u kvalitativnom smislu, da bi uzrokovalo ili nanijelo ozbiljnu štetu. Ta sudska praksa pojasnila je i značenje oštrog („koje uključuje naglu promjenu smjera; naglo, strmo”) i iznenadnog („koje se događa ili dolazi bez upozorenja; neočekivano” ili „naglo, oštro”). Druge strane tvrdile su i da je povećanje uvoza bilo stabilno ili da se uvoz povećavao do 2015. bez oštrog, naglog ili znatnog porasta od tada.

(39)

U tom smislu, prvo treba podsjetiti da je Komisija provela temeljitu analizu obujma uvoza 28 kategorija proizvoda u razdoblju od 2013. do 2017. (uzimajući u obzir trendove uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka, a ne samo usporedbu krajnjih točaka), te da je analizirala i razvoj uvoza u zadnjem razdoblju. Na temelju toga, unaprijed su isključene određene kategorije proizvoda za koje nije zabilježeno povećanje u razdoblju 2013. – zadnje razdoblje. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 33., 35. i 36., Komisija je zaključila da se uvoz u smislu apsolutne vrijednosti povećao za 71 % na globalnoj razini, a ako se podijeli po obitelji proizvoda od 60 % do 97 % u razdoblju 2013. – zadnje razdoblje. Osim toga, iz statističkih podataka Eurostata vidljivo je i to da se uvoz povećao za 45 % od 2013. do 2015. te da se to naglo povećanje nastavilo sve do zadnjeg razdoblja kada je dostigao ukupno 71 %. Sličan trend zabilježen je i u slučaju relativnog povećanja uvoza. Na temelju toga potvrđuje se da je povećanje uvoza bilo oštro i naglo kako je razjašnjeno sudskom praksom. Uzevši u obzir opseg povećanja, potvrđeno je i da je povećanje bilo znatno. Komisija napominje da ne postoji specifična sudska praksa o tome kako se treba tumačiti pojam „nedavno”. Žalbeno tijelo tek je protumačilo zahtjev da članica može primijeniti zaštitnu mjeru samo ako se proizvod „uvozi” u povećanim količinama, tako da povećanje uvoza mora biti dovoljno „nedavno” da bi nanijelo ili bilo prijetnja ozbiljne štete (16). Komisija je potvrdila da je do povećanja uvoza, s obzirom na razvoj događaja u razdoblju 2013. – zadnje razdoblje, pa čak i 2015. – zadnje razdoblje, došlo dovoljno nedavno da uzrokuje ili prijeti uzrokovanjem ozbiljne štete. U skladu s tim, Komisija je odbacila prethodno navedene tvrdnje o nepostojanju povećanja uvoza koji ispunjava te uvjete.

(40)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je analiza Komisije od-do krajnjih točaka razdoblja na agregatnoj razini bila nedovoljna te da je Komisija trebala analizirati i intervencijske trendove u razdoblju od 2013. do 2017., u skladu sa sudskom praksom WTO-a kao što su zaštitne mjere u vezi s uvozom čelika u SAD-u (17) te osobnim vozilima u Ukrajini (18). Prema takvoj sudskoj praksi, analiza se ne može osloniti na usporedbu krajnjih točaka razdoblja analize jer bi mogla dovesti do manipuliranih rezultata u slučajevima gdje ne postoji jasan i neprekinuti trend porasta obujma uvoza. Sudskom praksom utvrđeno je da tijelo koje provodi ispitni postupak daje utemeljeno i primjereno objašnjenje o razvoju uvoza između krajnjih točaka.

(41)

Komisija smatra da nije samo napravila završnu točku analize krajnjih točaka, budući da je, kako je potkrijepljeno u uvodnim izjavama od 33. do 36., Komisija analizirala i interventne trendove te provela odgovarajuću i obrazloženu analizu kretanja uvoza. Stoga su relevantne tvrdnje odbačene.

(42)

Određene zainteresirane strane navele su da je analiza razvoja uvoza u razdoblju od 2013. – 2017. bila obmanjujuća jer je razina uvoza u 2013. bila neuobičajeno niska, kao posljedica globalne ekonomske krize, a povećanje u sljedećem razdoblju bilo je tek povratak na normalnu situaciju.

(43)

U tom pogledu, Komisija smatra da se uzimanje 2013. kao polazne točke nije dovela u pitanje ta analiza. Iako je potrošnja čelika u EU u razdoblju od 2013. do 2017. doista porasla za 14 % (vidjeti tablicu 4. u nastavku), to je povećanje progresivno ostvareno tijekom cijelog razdoblja. Nasuprot tome, uvoz se povećao mnogo više od potražnje u EU-u, i to za 64 % u istom razdoblju, te znatno brže od potrošnje u EU-u. Zbog toga se tržišni udio uvoza povećao za 5,4 postotna boda (s 12,7 % na 18,1 %) u razdoblju od 2013. do 2017. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(44)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da bi uvoz industrije Unije trebao biti isključen iz analize obujma uvoza. U tom pogledu, treba napomenuti da ne postoji zakonska obveza takvog isključenja. U svakom slučaju, iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije, proizlazi da je taj uvoz ostao stabilan tijekom razdoblja od 2013. do 2017. i da je činio samo marginalni dio ukupnog uvoza (u omjeru od 0,3 % do 0,7 % ukupnog uvoza). Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(45)

Jedna od zainteresiranih strana tvrdila je da je uvoz kroz unutarnju proizvodnju trebao biti isključen iz analize uvoza općenito, a osobito za kategoriju proizvoda 25. U tom pogledu treba napomenuti da se zabilježeni trend obujma uvoza ne mijenja ako se unutarnja proizvodnja isključi iz analize za sve kategorije proizvoda, osim za kategoriju proizvoda 25. U ovom konkretnom slučaju kategorije proizvoda 25, prodaja jednog proizvođača iz Unije izgubljena je u korist proizvođača izvoznika na tržištu treće zemlje. Kako bi se prikazao puni učinak uvoza trećih zemalja, smatralo se primjerenim uključiti te obujme u ocjenu povećanja uvoza. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(46)

Određene zainteresirane strane tvrdile su da se obujam uvoza i odgovarajući tržišni udio za kategorije proizvoda 1, 6, 7, 17 i 28 smanjio tijekom razdoblja od 2016. do 2017. Komisija napominje da je, u tom pogledu, u svojoj konačnoj odluci razmotrila i razvoj uvoza u zadnjem razdoblju te je zbog toga uvoz porastao za sve te kategorije, osim u kategoriji 7. No, čak i za tu potonju kategoriju, uvoz tijekom zadnjeg razdoblja bio je znatno veći nego u razdoblju od 2013. do 2014. Komisija je provela i globalnu analizu za sve proizvode od čelika i pojedinačno za svaku od tri identificirane obitelji proizvoda te je zaključila da se ukupni uvoz povećavao tijekom cijelog analiziranog razdoblja. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(47)

Komisija, u skladu s tim, zaključuje da je došlo do naglog, strmog i znatnog povećanja uvoza u apsolutnom i relativnom smislu za predmetni proizvod u postupku ocjenjivanja. Taj nalaz potvrđuju i podaci na razini svake od triju ocijenjenih obitelji proizvoda.

4.   NEPREDVIĐENI RAZVOJ DOGAĐAJA

(48)

Kako je detaljno objašnjeno u uvodnim izjavama 30. do 36. Privremene uredbe, Komisija je prethodno zaključila da je prethodno navedeno povećanje uvoza određenih proizvoda od čelika u Uniju posljedica nepredviđenog razvoja događaja, koji su proizašli iz brojnih čimbenika koji su izazvali ili povećali neravnoteže u međunarodnoj trgovini predmetnog proizvoda.

(49)

Ti su se čimbenici sastojali od dosad nezabilježenog viška kapaciteta proizvodnje koji je stalan unatoč velikom broju mjera koje su u svijetu poduzete kako bi se smanjio. Dodatno je pojačan subvencijama koje narušavaju tržišno natjecanje i vladinim mjerama potpore, što je dovelo do pada cijena, povećane uporabe ograničavajućih trgovinskih praksi, instrumenata trgovinske zaštite te mjera SAD-a iz odjeljka 232. donesenih u ožujku 2018.

(50)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da bi nepredviđen razvoj događaja trebalo dokazati za svaku kategoriju proizvoda. Komisija se ne slaže s tim stajalištima i smatra da je, s obzirom na visoku međusobnu povezanost kategorija proizvoda (kako je objašnjeno u odjeljku 2.1.), dovoljno dokazati postojanje nepredviđenog razvoja događaja na globalnoj razini. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(51)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je višak kapaciteta dobro poznat Komisiji i da se ne može smatrati nepredviđenim razvojem događaja. Tvrdile su, i da je Komisija prethodno povezala štetu koju je pretrpjela industrija Unije s dampinškim ili subvencioniranim uvozom te da veza između povećanja uvoza i nepredviđenog razvoja viška kapaciteta u industriji čelika nije utvrđena.

(52)

U tom pogledu prvo treba napomenuti da se, kako je prikazano na slici 2.3. Izvješća upozorenja o globalnoj trgovini, „Neiskorištenost: čelik, višak kapaciteta i protekcionizam” (19), svjetski višak kapaciteta proizvodnje sirovog čelika smanjio se u razdoblju od 2009. do 2011., dok je u razdoblju od 2011. do 2016. slijedio obratni trend. S obzirom na to da je ukupni višak proizvodnog kapaciteta sirovog čelika u 2011. već bio znatno iznad ukupne proizvodnje te godine, očekivalo se da će se ukupni kapacitet proizvodnje sirovog čelika smanjiti ili barem ostati stabilan kako bi se poboljšala iskorištenost kapaciteta i troškovna učinkovitost. Ukupni kapacitet proizvodnje sirovog čelika, međutim, neočekivano se nastavio povećavati nakon 2011., stvarajući dodatni svjetski višak kapaciteta koji je Komisija potvrdila u svojoj Komunikaciji „Čelik: očuvanje održivih radnih mjesta i održivog rasta u Europi” (20). S obzirom na trenutak prethodno opisanih događaja te, točnije, činjenicu da se višak proizvodnih kapaciteta povećao u vrijeme kad se gospodarski očekivalo da će se smanjiti, zaključuje se da se višak kapaciteta industrije čelika treba smatrati nepredviđenim razvojem događaja.

(53)

U pogledu uzročno-posljedične veze, u prethodnim ispitnim postupcima koji se bave suzbijanjem nepoštenih trgovačkih praksi, poziva se na prethodno navedenu Komunkaciju, u kojoj se takvi ispitni postupci smatraju „mjerama koje za cilj imaju ublažavanje učinaka viška kapaciteta”. Na toj osnovi, jasno je da je višak kapaciteta usko povezan s dampinškim i subvencioniranim uvozom. Ipak, u antidampinškom i antisubvencijskom ispitnom postupku, višak kapaciteta u industriji čelika nije ispitana kao nepredviđeni razvoj događaja jer taj zahtjev nije prisutan u ocjeni na kojoj se temelji uvođenje instrumenata trgovinske zaštite.

(54)

Na osnovi veze između nepredviđenog razvoja viška kapaciteta industrije čelika i povećanja uvoza, vidljivo je da proizvođači izvoznici žele maksimizirati svoju iskorištenost kapaciteta. U situacijama kada je neiskorišteni kapacitet dostupan nakon opskrbe domaćeg tržišta, proizvođači će tražiti druge poslovne mogućnosti na izvoznim tržištima i tako generirati povećanje obujma uvoza. Na temelju toga navedene tvrdnje moraju se odbaciti.

(55)

Kada je riječ o povećanju donošenja mjera ograničavanja trgovine, nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da se one ne mogu priznati kao nepredviđeni razvoj događaja jer su priznate iznimke od općih pravila WTO-a te da se u 2017. smanjio broj uvedenih mjera trgovinske zaštite. Tvrdile su i da veza između povećanja uvoza i nepredviđenog razvoja mjera ograničavanja trgovine nije utvrđena.

(56)

Komisija se ne slaže s takvim tvrdnjama jer činjenica da se mjere ograničavanja trgovine poduzimaju u okviru pravila WTO-a ne znači da se one ne mogu smatrati nepredviđenim razvojem događaja. Komisija ne osporava pravo zemalja na poduzimanje antidampinških ili antisubvencijskih mjera u skladu s relevantnim pravilima WTO-a. Međutim, u pitanju je dosad nezabilježeno povećanje broja takvih mjera koje poduzimaju treće zemlje, što je dovelo do preusmjeravanja trgovine te rezultiralo povećanjem uvoza u EU. Podsjeća se da je u uvodnoj izjavi 34. Privremene uredbe Komisija navela da je prema statističkim podacima WTO-a u razdoblju od 2011. do 2013. godišnje pokrenuto prosječno 77 ispitnih postupaka povezanih s čelikom, dok je u razdoblju od 2015. do 2016. taj prosjek porastao na 117. Te brojke koje upućuju na nepredviđeni razvoj događaja, koji je doveo do utvrđenog povećanja uvoza, ni jedna stranka nije dovela u pitanje. Stoga su prethodno navedene tvrdnje odbijene.

(57)

Kada je riječ o mjerama SAD-a iz odjeljka 232., nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da se te mjere ne mogu smatrati nepredviđenim razvojem događaja koji pokreće povećanje uvoza jer su uvedene nakon razdoblja od 2013. do 2017. Ostale zainteresirane strane navode da mjere SAD-a iz odjeljka 232. nisu utjecale čak ni na mjere uvoza koje su donesene u razdoblju od siječnja 2018. do ožujka 2018.

(58)

U tom pogledu prvo treba primijetiti da je, iako su mjere SAD-a iz odjeljka 232. stupile na snagu 8. ožujka 2018., ispitni postupak na temelju kojeg su donesene već bio pokrenut u travnju 2017., a izvješće o nalazima ispitnog postupka izdano je 11. siječnja 2018. Čak i da mjere SAD-a iz odjeljka 232. nisu mogle imati utjecaja na uvoz prije njihovog donošenja, samo pokretanje istrage nesumnjivo je stvorilo nesigurnost na tržištu i imalo učinka na trgovinske tokove čelika. Komisija je smatrala, kako je potvrđeno u nastavku, da je od donošenja mjera SAD-a iz odjeljka 232. preusmjeravanje trgovine nekih kategorija proizvoda već bilo u tijeku.

(59)

Isto tako treba napomenuti da su mjere SAD-a iz odjeljka 232. ubrzale povećanje uvoza uvođenjem novih tokova preusmjeravanja trgovine na prethodni prevladavajući trend rasta. Kako je prikazano u tablici 14., dostupni statistički podaci pokazuju da je, s izuzetkom travnja 2018., mjesečni uvoz čelika u SAD sustavno postajao manji od obujma uvoza u 2017. To se podudara sa suprotnim trendom povećanja uvoza u Uniji, gdje je, kako je navedeno u tablici 12., mjesečni obujam uvoza bio sustavno na višoj razini nego godinu prije.

(60)

Ostale zainteresirane strane navele su da je utjecaj mjera SAD-a iz odjeljka 232. potrebno zanemariti ili ne precijeniti jer djeluju uz izuzeće mnogih proizvoda. U istom se kontekstu tvrdilo da korejski izvoz nije problem jer je Koreja osigurala dovoljan obujam izvoznih kvota od administracije SAD-a.

(61)

U tom pogledu treba napomenuti da je samo Australija bila bezuvjetno izuzeta od mjera SAD-a iz odjeljka 232. i da je njezin uvoz predmetnih proizvoda činio oko 1 % ukupnog uvoza SAD-a 2017 (21). Drugim zemljama, poput Južne Koreje, Argentine i Brazila, odobrene su bescarinske kvote, no one nisu izuzete od mjera. U pogledu tih zemalja, treba napomenuti da je veći broj kvota postavljen na nulu i da su brojne kvote bile iscrpljene već prilikom raspodjele (22). Na temelju toga, smatra se da nije zajamčeno da će odobrena kvota biti dovoljna za sprečavanje preusmjeravanja trgovine. Na temelju dostupnih statističkih podataka, čini se da su uvozi te tri zemlje činili manje od 20 % ukupnog uvoza 2017. Stoga su navedene tvrdnje o kvotama odbijene.

(62)

Imajući u vidu navedeno, potvrđuje se da je nepredviđeni razvoj događaja opisan u uvodnoj izjavi 49. doveo te i će i dalje voditi do očitog porasta uvoza čelika u Uniju.

5.   PRIJETNJA OZBILJNE ŠTETE

(63)

U skladu s globalnim pristupom opsega proizvoda koji je definiran u ovom ispitnom postupku, analiza štete u privremenoj fazi je isto tako provedena globalno. Privremena uredba povremeno je ilustrirala da su zaključci o šteti u okviru globalne analize potkrijepljeni s pomoću primjera i na razini kategorija proizvoda.

(64)

Isto tako, procjena štete u konačnoj fazi provedena je na globalnoj razini, točnije za predmetni proizvod koji se ocjenjuje, čime je obuhvaćeno 26 kategorija proizvoda u kojima je Komisija utvrdila povećanje uvoza. Međutim, kao i u razvoju uvoza, Komisija je svoju analizu dopunila ocjenom za svaku od tri obitelji proizvoda navedenih u uvodnoj izjavi 21.

(65)

Analiza štete, u nastavku, temelji se na odgovorima na upitnik koje je dostavila industrija Unije. Nakon primitka ažuriranih informacija i provjere podataka, pokazatelji štete opisani u privremenoj fazi ažurirani su prema potrebi kako bi se uključili najnoviji podaci iz 2018.

5.1   Globalni razvoj stanja industrije čelika u Uniji

5.1.1   Potrošnja, domaća prodaja i tržišni udjeli

(66)

Komisija je utvrdila potrošnju Unije zbrajajući prodaju domaćih proizvođača u Uniji i uvoz iz svih zemalja, te isključujući uvoz iz članica EGP-a i iz određenih zemalja s kojima je Unija potpisala Sporazum o gospodarskom partnerstvu koji je trenutno na snazi (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 30.).

(67)

Na temelju toga, potrošnja Unije, prodaja proizvođača iz Unije i odgovarajući tržišni udio razvili su se na sljedeći način:

Tablica 4.

Potrošnja Unije, domaća prodaja i tržišni udio

(u tisućama tona)

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Potrošnja (svi)

148 455

155 730

160 742

166 375

169 350

Indeks 2013 = 100

100

105

108

112

114

Domaća prodaja (svi)

129 592

133 285

133 575

136 586

138 636

Indeks 2013 = 100

100

103

103

105

107

Tržišni udio (svi)

87,3 %

85,6 %

83,1 %

82,1 %

81,9 %

Izvor: Podaci Eurostata i industrije.

(68)

Ukupna potrošnja relevantnih 26 kategorija proizvoda dosljedno se povećavala tijekom razdoblja od 2013. do 2017., uz ukupan porast od 14 %. Obujam prodaje industrijskih proizvođača iz Unije povećao se u tom razdoblju, ali u znatno manjoj mjeri od potrošnje u Uniji, tj. samo za 7 %. Ukupni tržišni udio industrije Unije se, prema tome, smanjio dosljedno tijekom razmatranog razdoblja za 5,4 postotnih bodova.

5.1.2   Proizvodnja, proizvodni kapacitet, stopa iskorištenosti kapaciteta i zalihe

(69)

Proizvodnja, proizvodni kapacitet, stopa iskorištenosti kapaciteta i zalihe razvili su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta, zalihe

(u tisućama tona)

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Proizvodnja (sve)

243 945

249 855

248 763

249 204

254 925

Indeks 2013 = 100

100

102

102

102

105

Proizvodni kapacitet (svi)

337 010

334 545

332 427

333 179

335 358

Indeks 2013 = 100

100

99

99

99

100

Iskorištenost kapaciteta (svi)

72 %

75 %

75 %

75 %

76 %

Zalihe (svi)

11 883

12 734

13 159

12 974

14 140

Indeks 2013 = 100

100

107

111

109

119

Izvor: Podaci o industriji i odgovori na upitnike.

(70)

Opseg proizvodnje predmetnog proizvoda u postupku ocjenjivanja ukupno se povećao za 5 % tijekom razmatranog razdoblja. Proizvodni kapacitet je ostao stabilan, pa se stoga iskorištenost kapaciteta povećala za 4 postotna boda u razdoblju od 2013. do 2017. Zalihe proizvođača koji su surađivali s proizvođačima industrije Unije povećale su se za ukupno 19 % u razdoblju od 2013. do 2017.

5.1.3   Jedinične prodajne cijene, profitabilnost i novčani tok

(71)

Jedinične prodajne cijene, profitabilnost i novčani tok razvijali su se na sljedeći način:

Tablica 6.

Jedinična prodajna cijena, profitabilnost, novčani tok

 

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Jedinična prodajna cijena (EUR/tona)

693,6

673,4

636,6

591,0

697,7

Indeks 2013 = 100

100

97

92

85

101

Profitabilnost (% prometa)

– 0,9 %

0,8 %

0,6 %

2,1 %

5,6 %

Novčani tok (u milijunima EUR-a)

3 721

4 975

6 461

5 508

6 201

Indeks 2013 = 100

100

134

174

148

167

Izvor: Odgovori na upitnik.

(72)

Potvrđeni i ažurirani podaci potvrđuju trend utvrđen Privremenom uredbom. Do 2016. došlo je do znatnog pada cijena svih proizvoda na tržištu Unije. Nakon toga, cijene su se vratile na razinu iz 2013. Ukupno gledajući, unatoč znatnom padu cijena, industrija Unije mogla je smanjiti svoje troškove proizvodnje kako bi ostvarila graničnu razinu dobiti 2016. te je povećala na održivu razinu 2017. (5,6 %). Ukupna pozicija novčanog toka industrije Unije zabilježila je povećanje od 67 % u razdoblju od 2013. do 2017.

5.1.4   Zaposlenost

(73)

U pogledu zapošljavanja, industrija Unije izgubila je 9 208 radnih mjesta u razdoblju od 2013. do 2017., kako je prikazano u tablici u nastavku.

Tablica 7.

Zaposlenost

(EPRV)

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Zaposlenost (svi)

225 607

220 429

218 010

217 460

216 399

Indeks 2013 = 100

100

98

97

96

96

Izvor: Podaci o industriji i odgovori na upitnike.

5.2   Analiza stanja industrije čelika u Uniji za tri obitelji proizvoda

5.2.1   Potrošnja, domaća prodaja i tržišni udjeli

(74)

Za svaku od tri obitelji proizvoda, potrošnja, domaća prodaja i tržišni udjeli, razvijali su se na sljedeći način:

Tablica 8.

Potrošnja, domaća prodaja, tržišni udio po obitelji proizvoda

(u tisućama tona)

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Potrošnja (ravni)

87 679

90 729

95 598

98 749

98 124

Indeks 2013 = 100

100

103

109

113

112

Potrošnja (dugi)

50 829

53 333

54 160

55 890

57 921

Indeks 2013 = 100

100

105

107

110

114

Potrošnja (cijevi)

9 947

11 667

10 985

11 735

13 305

Indeks 2013 = 100

100

117

110

118

134

 

 

 

 

 

 

Domaća prodaja (ravni)

75 212

76 365

77 020

78 274

77 601

Indeks 2013 = 100

100

102

102

104

103

Domaća prodaja (dugi)

46 461

47 679

47 757

48 935

51 095

Indeks 2013 = 100

100

103

103

105

110

Domaća prodaja (cijevi)

7 920

9 241

8 799

9 377

9 940

Indeks 2013 = 100

100

117

111

118

126

 

 

 

 

 

 

Tržišni udio (ravni)

86 %

84 %

81 %

79 %

79 %

Tržišni udio (dugi)

91 %

89 %

88 %

88 %

88 %

Tržišni udio (cijevi)

80 %

79 %

80 %

80 %

75 %

Izvor: Podaci Eurostata i industrije.

(75)

Potrošnja za ravne proizvode dosegla je vrhunac 2016., a zatim se neznatno smanjila 2017., pokazujući ukupno povećanje od 12 %. Potrošnja dugih proizvoda i cijevi sustavno se povećavala do kraja 2017., što je rezultiralo ukupnim povećanjem od 14 % odnosno 34 %.

(76)

Prodaja za sve proizvode od čelika ukupno se povećala za 7 % u razdoblju od 2013. do 2017. Tijekom istog razdoblja zabilježeno je slično povećanje, no manje izraženo od porasta potrošnje, u svim trima obiteljima proizvoda: Prodaja proizvođača ravnih proizvoda industrije Unije porasla je za 3 %, prodaja dugih proizvoda za 10 %, a prodaja cijevi za 26 %.

(77)

Trend ukupnog tržišta industrije Unije (umanjen za 5 postotnih bodova) potvrđen je prilikom zasebnih analiza ravnih proizvoda (umanjen za 7 postotnih bodova), dugih proizvoda (umanjen za 3 postotna boda) te cijevi (umanjen za 5 postotnih bodova).

5.2.2   Proizvodnja, proizvodni kapacitet, stopa iskorištenosti kapaciteta i zalihe

(78)

Za svaku od tri obitelji proizvoda, proizvodnja, proizvodni kapacitet i stupanj iskorištenosti kapaciteta i zalihe razvili su se na sljedeći način:

Tablica 9.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta, zalihe po obitelji proizvoda

(u tisućama tona)

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Proizvodnja (ravni)

172 873

177 224

176 567

177 247

180 986

Indeks 2013 = 100

100

103

102

103

105

Proizvodnja (dugi)

59 082

59 535

60 079

59 706

60 572

Indeks 2013 = 100

100

101

102

101

103

Proizvodnja (cijevi)

11 991

13 096

12 116

12 251

13 366

Indeks 2013 = 100

100

109

101

102

111

 

 

 

 

 

 

Proizvodni kapacitet (ravni)

234 615

233 689

230 216

230 921

232 220

Indeks 2013 = 100

100

100

98

98

99

Proizvodni kapacitet (dugi)

80 833

78 244

79 455

79 736

81 806

Indeks 2013 = 100

100

97

98

99

101

Proizvodni kapacitet (cijevi)

24 053

25 482

27 721

27 255

24 224

Indeks 2013 = 100

100

106

115

113

101

 

 

 

 

 

 

Iskorištenost kapaciteta (ravni)

74 %

76 %

77 %

77 %

78 %

Iskorištenost kapaciteta (dugi)

73 %

76 %

76 %

75 %

74 %

Iskorištenost kapaciteta (cijevi)

50 %

51 %

44 %

45 %

55 %

Zalihe (ravni)

7 573

8 171

8 386

8 098

8 623

Indeks 2013 = 100

100

108

111

107

114

Zalihe (dugi)

3 449

3 430

3 722

3 740

3 877

Indeks 2013 = 100

100

99

108

108

112

Zalihe (cijevi)

861

1 132

1 050

1 137

1 639

Indeks 2013 = 100

100

132

122

132

190

Izvor: Podaci o industriji i odgovori na upitnike.

(79)

Za tri obitelji proizvoda razvoj proizvodnje bio je različit. Proizvodnja ravnih proizvoda porasla je za 5 %, a 3 % za duge proizvode, dok se za cijevi smanjila za 11 % tijekom cijelog razmatranog razdoblja. U svakom slučaju, variranja proizvodnje mogu se smatrati prilično stabilnima.

(80)

Sveukupan kapacitet proizvodnje ostao je stabilan. Taj se trend konstantno potvrđivao kod analize svake obitelji proizvoda: za ravne proizvode (smanjenje za 1 %), za duge proizvode (povećanje za 1 %) i cijevi (povećanje za 1 %) u razmatranom razdoblju. Iskorištenost kapaciteta ukupno se povećala za svaku obitelj proizvoda (ravni povećanje za 4 postotna boda, dugi povećanje za 1 postotni bod i cijevi povećanje za 5 postotnih bodova).

(81)

Zalihe za ravne i duge proizvode povećale su se na sličnu razinu u razdoblju od 2013. do 2017., dok su se za cijevi gotovo udvostručile. Provjereni i ažurirani podaci stoga potvrđuju trend utvrđen Privremenom uredbom.

5.2.3   Jedinična prodajna cijena, profitabilnost i novčani tok

(82)

Za svaku od tri obitelji proizvoda, jedinična prodajna cijena, profitabilnost i novčani tok razvijaju se na sljedeći način:

Tablica 10.

Jedinična prodajna cijena, profitabilnost, novčani tok po obitelji proizvoda

(EUR/tona)

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Jedinična prodajna cijena (EUR/tona, ravni)

711,3

689,3

659,8

612,8

744,3

Indeks 2013 = 100

100

97

93

86

105

Jedinična prodajna cijena (EUR/tona, dugi)

607,0

591,3

546,4

509,1

584,4

Indeks 2013 = 100

100

97

90

84

96

Jedinična prodajna cijena (EUR/tona, cijevi)

1 093,9

1 063,5

1 013,9

913,2

949,3

Indeks 2013 = 100

100

97

93

83

87

Profitabilnost (u postotku prometa, ravni)

– 1,9 %

0,2 %

0,5 %

2,5 %

7,7 %

Profitabilnost (u postotku prometa, dugi)

0,7 %

2,1 %

1,7 %

2,1 %

3,1 %

Profitabilnost (u postotku prometa, cijevi)

1,3 %

0,4 %

– 3,4 %

– 1,2 %

– 1,7 %

Novčani tok (u milijunima EUR, ravni)

2 309

3 997

5 209

4 235

5 177

Indeks 2013 = 100

100

173

226

183

224

Novčani tok (u milijunima EUR, dugi)

820

1 156

1 534

1 473

1 159

Indeks 2013 = 100

100

141

187

180

141

Novčani tok (u milijunima EUR, cijevi)

592

– 178

– 283

– 200

– 135

Indeks 2013 = 100

100

– 30

– 48

– 34

– 23

Izvor: Odgovori na upitnik.

(83)

Do 2016. prodajne cijene ravnih proizvoda smanjile za 14 %, a zatim su se 2017. povećale dostigavši razinu veću nego 2013. (+ 5 %). Jedinična prodajna cijena dugih proizvoda i cijevi isto se tako znatno smanjivala do 2016. (za 16 % i 17 %), a zatim je je 2017. ponovno počela blago rasti. Općenito, cijene tih proizvoda smanjile su se za 4 % i 13 %.

(84)

Kada je riječ o profitabilnosti, i. industrija Unije uspjela je 2016. ostvariti graničnu razinu dobiti za ravne proizvode (nakon što je u prethodnim godinama bilježila gubitke i poslovala na pragu rentabilnosti), a 2017. povećala je profitabilnost na 7,7 %; ii. profitabilnost dugih proizvoda dosegnula je 2014. 2,1 %, i ostala na približno istoj razini do 2017. kada je uslijedilo povećanje od 3,1 %. iii. profitabilnost cijevi znatno je pala 2015. na – 3,4 % u odnosu na 2013. (1,3 %), i ostala je negativna 2016. i 2017. (– 1,2 %, odnosno – 1,7 %).

(85)

Poboljšao se položaj novčanog toka ravnih i dugih proizvoda (za ravne proizvode povećao se za 124 %, a znatno manje za duge proizvode, tj. samo za 41 %), dok se novčani tok cijevi znatno smanjio u 2014., za 130 %, te ostao negativan sve do kraja 2017.

5.2.4   Zaposlenost

(86)

Kada je riječ o zaposlenosti, proizvođači ravnih proizvoda bili su posebno pogođeni te je tijekom tog razdoblja izgubljeno gotovo 8 600 radnih mjesta. U postocima, najteže je pogođena industrija proizvodnje cijevi gdje je gubitak radnih mjesta iznosio 12 % tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 11.

Zaposlenost po obitelji proizvoda

(EPRV)

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

Zaposlenost (ravni)

134 720

129 256

127 743

126 300

126 124

Indeks 2013 = 100

100

96

95

94

94

Zaposlenost (dugi)

49 545

49 662

51 288

53 946

53 943

Indeks 2013 = 100

100

100

104

109

109

Zaposlenost (cijevi)

41 342

41 511

38 978

37 214

36 333

Indeks 2013 = 100

100

100

94

90

88

Izvor: Podaci o industriji i odgovori na upitnike.

5.3   Zaključak o stanju industrije Unije i najnoviji razvoj događaja

(87)

Prethodno navedena analiza pokazuje da se industrija Unije, i globalno i za svaku od tri obitelji proizvoda, nalazila u teškoj ekonomskoj situaciji do 2016. i da se tek 2017. djelomično oporavila. Stoga se industrija i dalje nalazi u osjetljivom i ranjivom položaju.

(88)

Komisija je u rujnu 2018. od udruženja industrije Unije zatražila da dostave ekonomske podatke za prvo polugodište 2018. kako bi ispitala razvoj situacije nakon razdoblja ispitnog postupka, koje je obuhvaćalo razdoblje od 2013. do 2017.

(89)

Podatke koje je prikupila Komisija nije bilo moguće provjeriti. Nadalje, budući da Komisija nije imala podatke za prvo polugodište 2017. (podaci su dani na temelju cijele 2017.), Komisija nije mogla donijeti pouzdane zaključke na temelju situacije industrije tijekom prvog polugodišta 2018. Međutim, na temelju podataka iz 2018., te trenda iz 2017., moguće je potvrditi djelomičan oporavak industrije. No, potrebno je naglasiti da – kako je ispod navedeno u tablici 12 – mjesečni uvoz u Uniju najviše se počeo povećavati od lipnja 2018. Nadalje, cijene čelika u Uniji počele su pratiti tendenciju pada od trećeg tromjesečja 2018. Stoga, nije moguće pratiti učinak uvoza i razvoja cijene na situaciju industrije Unije tijekom prvog polugodišta 2018. Činjenica je da su nedavni podaci potvrdili osjetljivu situaciju industrije Unije i prijetnju koju predstavlja posljednje povećanje uvoza.

5.4   Prijetnja ozbiljne štete

(90)

Komisija je u Privremenoj uredbi zaključila da se stanje industrije Unije znatno pogoršalo u razdoblju od 2013. do 2016. i djelomično oporavilo 2017. Međutim, Komisija smatra da je industrija Unije, unatoč privremenom poboljšanju, još uvijek u osjetljivoj situaciji te da joj prijete ozbiljne štete ako se nastavi trend rasta uvoza iz kojeg proizlazi pad cijena i pad profitabilnosti ispod održivih razina.

(91)

Taj privremeni nalaz može se potvrditi i u konačnoj fazi, u svjetlu prethodno navedene ažurirane analize razvoja pokazateljâ štete i na globalnoj razini i na razini triju obitelji proizvodâ (ravni proizvodi, dugi proizvodi i cijevi).

(92)

Ažurirani pokazatelji štete uključuju podatke triju kategorija proizvoda koje su prethodno bile isključene iz opsega u privremenoj fazi. Analizirani su najnoviji podaci, ovisno o dostupnosti, a ova opsežna analiza potvrdila je ključna saznanja dobivena u privremenoj fazi.

(93)

U privremenoj fazi, ključni element utvrđivanja opasnosti od štete bila je činjenica da se u nedostatku korektivnih mjera znatan porast uvoza zabilježen od 2013. ne bi zaustavio, već bi se dodatno povećao i dosegnuo razine ozbiljne štetne. Takav očekivani trend već je u tijeku kako pokazuje najnoviji skup podataka (vidjeti odjeljak 5.6. u nastavku).

5.5   Primjedbe zaprimljene nakon privremenih mjera

(94)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da industrija Unije nije u ranjivom ili osjetljivom položaju, budući da se većina pokazatelja poboljšala tijekom razmatranog razdoblja, na primjer 2017. zapravo je ostvarena profitabilnost od 6,2 % (kako je navedeno u Privremenoj uredbi), a od 2016. do 2017. prodajne cijene porasle su za gotovo 20 %. Također je navedeno da je sam Eurofer najavio da su izgledi za industriju Unije pozitivni. Isto tako, te strane tvrdile su i da je norma za utvrđivanje ozbiljne štete vrlo visoka i mnogo veća od norme za materijalne štete u Sporazumu o antidampingu i Sporazumu o subvencijama i kompenzacijskim mjerama, jer ozbiljne štete moraju biti jasno vidljive i na samom rubu pojavljivanja.

(95)

U Privremenoj uredbi Komisija je zaključila da je industrija Unije bila u osjetljivoj situaciji, oporavljajući se od razdoblja u kojem se njezino stanje znatno pogoršalo. Taj je oporavak, inter alia, pripisan učinkovitosti različitih donesenih mjera trgovinske zaštite, posebno od 2016. Budući da Komisija nije mogla utvrditi postojanje ozbiljne štete, ocijenila je da postoji prijetnja štete. U tom kontekstu Komisija je potvrdila da bi se trenutni privremeni oporavak mogao brzo promijeniti u slučaju da dođe do daljnjeg povećanja uvoza. Kako je prethodno navedeno, takvo daljnje povećanje uvoza vjerojatno će se dodatno pogoršavati kao posljedica mjera SAD-a iz odjeljka 232. Komisija je stoga zaključila da, bez obzira na to što se 2017. situacija za industriju Unije poboljšala u odnosu na prethodne godine, prijetnja ozbiljne štete ipak postoji. Ti zaključci potvrđeni su u prethodno navedenim analizama te je stoga tvrdnja odbijena.

(96)

Kada je riječ o razini profitabilnosti industrije Unije, nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je Komisija u nekoliko slučajeva trgovinske zaštite u sektoru čelika uzela u obzir da se dobit od 3 do 7 % može smatrati odgovarajućom. Stoga bi ukupna profitabilnost od 6,2 %, kako je privremeno utvrđeno, trebala biti dovoljna da industrija Unije ostane rentabilna i visoko konkurentna.

(97)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 90. do 93., unatoč činjenici da su se razine profitabilnosti u 2017. znatno poboljšale u odnosu na prethodne godine (kada je industrija Unije bilježila gubitke i poslovanje je bilo na pragu rentabilnosti), ova situacija mogla bi se brzo promijeniti ako će se uvoz nastaviti povećavati (ili naglo rasti, kao posljedica, između ostalog, mjera SAD-a iz odjeljka 232.). Zapravo, u situaciji prijetnje ozbiljne štete, analiza mora nužno sadržavati elemente koji su usmjereni prema budućnosti. U tom kontekstu, utvrđeni rizik od preusmjeravanja trgovine bio bi ključni element koji bi negativno utjecao na trenutačnu gospodarsku situaciju industrije Unije ako se mjere ne donesu. Slijedom toga, razine profitabilnosti koje je industrija ostvarila 2017. ne mogu se razmatrati zasebno i ne poništavaju zaključke prijetnje ozbiljne štete. Ta se tvrdnja stoga odbija.

5.6   Analiza podataka nakon 2017.

(98)

U kontekstu analize prijetnje ozbiljne štete, potrebno je provesti aktivnosti predviđanja s obzirom na to da se, za analizirano razdoblje, situacija nije smatrala ozbiljnom štetom. Konkretno, u skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) 2015/478 i člankom 6. stavkom 3. Uredbe (EU) 2015/755 u slučajevima prijetnje štete potrebno je ispitati stopu povećanja izvoza u Uniju i vjerojatnost da će se raspoloživi kapacitet upotrijebiti za izvoz u Uniju.

(99)

Iako je stopa rasta izvoza već analizirana prethodno u tekstu, Komisija je provela precizniju analizu vjerojatnosti daljnjeg povećanja izvoza na temelju analize najnovijih dostupnih podataka, za razdoblje od siječnja do rujna 2018. Ovaj ažurirani skup podataka omogućio je Komisiji da potvrdi zaključke donesene u privremenoj fazi, osobito u pogledu uvoznih trendova i rizika od preusmjeravanja trgovine.

(100)

Prema statističkim podacima u tablicama u nastavku, nastavio se trend rasta uvoza, a prvi znakovi preusmjeravanja trgovine uočeni su već u mjesecima koji su slijedili nakon stupanja na snagu mjera SAD-a iz odjeljka 232., pri čemu se uvoz u SAD postupno smanjuje, a uvoz u Uniju povećava (23). Prema mišljenju Komisije, iz dolje navedenih razloga, taj trend povećanja u budućnosti će postati još izraženiji ako se ne donesu konačne mjere.

5.6.1   Razvoj uvoza u Uniju

(101)

Razdoblje analiziranja razvoja uvoza prošireno je dodavanjem prvog polugodišta 2018. Ažurirana analiza pokazuje da se uvoz proizvoda koji se ocjenjuje na godišnjoj razini općenito dodatno povećao. Porast uvoza u razdoblju od srpnja 2017. do lipnja 2018., u odnosu na razdoblje od siječnja 2017. do prosinca 2017., objašnjen je relativno visokom razinom uvoza u prvom polugodištu 2018., kada je ukupan obujam uvoza predmetnih proizvoda iznosio 17,4 milijuna u metričkim tonama, u usporedbi s 15,4 milijuna u metričkim tonama tijekom prvog polugodišta 2017., i 14,5 milijuna u metričkim tonama tijekom drugog polugodišta 2017. Stoga noviji podaci potvrđuju ocjenu Komisije u privremenoj fazi da će uvoz vjerojatno dodatno rasti nakon 2017.

(102)

Mjere SAD-a iz odjeljka 232. stupile su na snagu 8. ožujka 2018. Stoga je bitno mjesečno ocjenjivati obujam uvoza 2018., uspoređujući ga s istim razdobljem u prethodnoj godini (2017.). Usporedba pokazuje da je za svaki mjesec 2018. obujam uvoza u Uniju bio veći od obujma uvoza 2017. Razlike su bile znatnije u lipnju i srpnju 2018., nekoliko mjeseci nakon stupanja na snagu mjera SAD-a iz odjeljka 232. U kolovozu i rujnu 2018. povećanje je još uvijek bilo znatno, ali manje izraženo nego u prethodna dva mjeseca, što je vjerojatno povezano s privremenim zaštitnim mjerama koje su uvedene 18. srpnja 2018.

(103)

Obje analize pokazuju jasan trend kontinuiranog rasta uvoza u Uniju, čime se potvrđuje ocjena Komisije u privremenoj fazi.

Tablica 12.