ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 253

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 61.
9. listopada 2018.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1495 оd 8. listopada 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu uvjeta za odobrenje aktivne tvari malation ( 1 )

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/1496 оd 8. listopada 2018. o dodavanju određenih količina, zadržanih u godini 2017. u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 847/96, ribolovnim kvotama za 2018.

5

 

*

Uredba Komisije (EU) 2018/1497 оd 8. listopada 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu kategorije hrane 17. i uporabe prehrambenih aditiva u dodacima prehrani ( 1 )

36

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Komisije (EU) 2018/1498 оd 21. prosinca 2017. o državnoj potpori i mjerama SA.38613 (2016/C) (ex 2015/NN) koje je provela Italija u korist društva Ilva S.p.A. u postupku Amministrazione Straordinaria (priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 8391)  ( 1 )

45

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/1499 оd 8. listopada 2018. o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2018/954 o utvrđivanju određenih zaštitnih mjera radi sprečavanja širenja kuge malih preživača u Bugarskoj (priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 6662)  ( 1 )

76

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

9.10.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 253/1


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1495

оd 8. listopada 2018.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu uvjeta za odobrenje aktivne tvari malation

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (1), a posebno drugu mogućnost iz njezina članka 21. stavka 3. i njezin članak 78. stavak 2.,

budući da:

(1)

Direktivom Komisije 2010/17/EU (2) aktivna tvar malation uvrštena je u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ (3) o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište uz uvjet da predmetne države članice osiguraju da podnositelj zahtjeva na čiji je zahtjev malation odobren dostave, među ostalim, dodatne potvrdne informacije o akutnom i dugotrajnom riziku za ptice koje se hrane kukcima.

(2)

Aktivne tvari uvrštene u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ smatraju se odobrenima na temelju Uredbe (EZ) br. 1107/2009 te su uvrštene u dio A Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (4).

(3)

Podnositelj zahtjeva dostavio je 25. travnja 2012., u roku predviđenom za dostavu, državi članici izvjestiteljici Ujedinjenoj Kraljevini dodatne informacije kako bi ispunio zahtjeve za potvrdne informacije u pogledu procjene rizika za potrošače i procjene akutnog i dugotrajnog rizika za ptice koje se hrane kukcima i kvantitativne razlike učinka malaoksona i malationa.

(4)

Ujedinjena Kraljevina ocijenila je dodatne informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva i svoju je ocjenu, u obliku dopune nacrtu izvješća o ocjeni, 11. svibnja 2015. dostavila drugim državama članicama, Komisiji i Europskoj agenciji za sigurnost hrane („Agencija”).

(5)

Provedeno je savjetovanje s drugim državama članicama, podnositeljem zahtjeva i Agencijom te se od njih zatražilo da dostave primjedbe o ocjeni države članice izvjestiteljice. Agencija je 2. veljače 2016. objavila tehničko izvješće u kojem su sažeti rezultati tog savjetovanja o malationu (5).

(6)

Nacrt izvješća o ocjeni, njegovu dopunu i tehničko izvješće Agencije pregledale su države članice i Komisija u okviru Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje te su oni u siječnju 2018. finalizirani u obliku izvješća Komisije o pregledu za malation.

(7)

Komisija je podnositelja zahtjeva pozvala da dostavi primjedbe o izvješću o pregledu za malation. Podnositelj zahtjeva podnio je primjedbe, koje su pažljivo pregledane.

(8)

Međutim, informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva nisu dostatne te na temelju njih Komisija ne može zaključiti da je razina akutnih i dugotrajnih rizika za ptice koja proizlazi iz upotrebe malationa prihvatljiva. Nadalje, smanjenje takva rizika s pomoću mjera za smanjenje rizika u praksi nije moguće provesti osim u slučaju primjena u staklenicima.

(9)

Stoga je, uzimajući u obzir utvrđeni visoki rizik za ptice, primjereno dodatno ograničiti uvjete uporabe malationa, odnosno dopustiti primjenu samo u staklenicima s trajnom konstrukcijom. Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Državama članicama trebalo bi dati dovoljno vremena za izmjenu ili oduzimanje odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju malation.

(11)

U slučaju sredstava za zaštitu bilja koja sadržavaju malation, ako države članice odobre razdoblje odgode u skladu s člankom 46. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, to razdoblje trebalo bi isteći najkasnije 29. siječnja 2020.

(12)

Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje nije donio mišljenje u roku koji je odredio njegov predsjednik. Smatralo se potrebnim donijeti provedbeni akt te je predsjednik odbora podnio nacrt provedbenog akta žalbenom odboru na daljnje razmatranje. Žalbeni odbor nije donio mišljenje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjena Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Prijelazne mjere

U skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 države članice prema potrebi mijenjaju ili oduzimaju postojeća odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja kao aktivnu tvar sadržavaju malation najkasnije do 29. travnja 2019.

Članak 3.

Razdoblje odgode

Sva razdoblja odgode koja države članice odobre u skladu s člankom 46. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 moraju biti što kraća i moraju isteći najkasnije 29. siječnja 2020.

Članak 4.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. listopada 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 309, 24.11.2009., str. 1.

(2)  Direktiva Komisije 2010/17/EU od 9. ožujka 2010. o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ radi uvrštavanja malationa kao aktivne tvari (SL L 60, 10.3.2010., str. 17.).

(3)  Direktiva Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 230, 19.8.1991., str. 1.).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 540/2011 od 25. svibnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa odobrenih aktivnih tvari (SL L 153, 11.6.2011., str. 1.).

(5)  Tehničko izvješće o rezultatima savjetovanja s državama članicama, podnositeljem zahtjeva i EFSA-om o ocjeni rizika od uporabe malationa kao pesticida na temelju potvrdnih informacija. EFSA, povezana publikacija 2016: EN-951. 61 str.


PRILOG

U dijelu A Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 stupac „Posebne odredbe” za unos 300., malation, zamjenjuje se sljedećim:

„DIO A

Dopušten za uporabu samo kao insekticid u staklenicima s trajnom konstrukcijom. Dopušten je samo za profesionalnu uporabu.

DIO B

Za provedbu jedinstvenih načela iz članka 29. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 moraju se uzeti u obzir zaključci izvješća o pregledu za malation, a posebno njegovi dodaci I. i II. u završnoj verziji donesenoj u Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje.

U toj ukupnoj ocjeni države članice moraju obratiti posebnu pozornost na sljedeće:

(a)

ispuštanje iz staklenika tvari kao što su kondenzirana voda, slivna voda te tlo i umjetni supstrati kako bi se spriječio rizik za vodene organizme;

(b)

zaštitu kolonija oprašivača namjerno postavljenih u staklenik;

(c)

zaštitu rukovatelja i radnika tako da je uvjetima uporabe propisana primjena odgovarajuće osobne zaštitne opreme, prema potrebi;

(d)

zaštitu potrošača u slučaju prerađenih proizvoda.

Države članice osiguravaju da se pripravcima na osnovi malationa prilažu potrebne upute kako bi se izbjegao svaki rizik od nastanka izomalationa iznad dopuštene maksimalne količine tijekom skladištenja i transporta.

Uvjeti odobrenja moraju obuhvaćati mjere za smanjenje rizika te se njima treba predvidjeti odgovarajuće označivanje sredstava za zaštitu bilja.”


9.10.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 253/5


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1496

оd 8. listopada 2018.

o dodavanju određenih količina, zadržanih u godini 2017. u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 847/96, ribolovnim kvotama za 2018.

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 847/96 od 6. svibnja 1996. o uvođenju dodatnih uvjeta za upravljanje godišnjim ukupnim dopuštenim ulovom (TAC) i kvotama (1), a posebno njezin članak 4. stavak 2.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 847/96, države članice mogu prije 31. listopada godine primjene dodijeljene ribolovne kvote od Komisije zatražiti zadržavanje najviše 10 % te kvote za prebacivanje u sljedeću godinu. Komisija će dodati zadržanu količinu odgovarajućoj kvoti.

(2)

Uredbama Vijeća (EU) 2016/1903 (2), (EU) 2016/2285 (3), (EU) 2016/2372 (4) i (EU) 2017/127 (5) utvrđuju se ribolovne kvote za određene stokove za 2017. i određuje na koje se stokove mogu primjenjivati mjere predviđene Uredbom (EZ) br. 847/96.

(3)

Uredbama Vijeća (EU) 2016/2285, (EU) 2017/1970 (6), (EU) 2017/2360 (7) i (EU) 2018/120 (8) utvrđuju se ribolovne kvote za određene stokove za 2018. i određuje na koje se stokove mogu primjenjivati mjere predviđene Uredbom (EZ) br. 847/96.

(4)

Neke su države članice prije 31. listopada 2017. zatražile, u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 847/96, da se dio njihovih kvota za 2017. za stokove navedene na popisu u Prilogu ovoj Uredbi zadrži i prenese u sljedeću godinu. U granicama navedenima u toj uredbi zadržane bi količine trebalo dodati kvotama za 2018.

(5)

Za potrebe primjene te fleksibilnosti u obzir su uzeti prihvatljivost zatraženih prijenosa stokova i stanje iskorištavanja tih stokova. Smatra se da oni mogu podlijegati prebacivanju zadržanih kvota iz 2017. u 2018. u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 847/96.

(6)

Radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se dovelo u pitanje načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja živih morskih bioloških resursa, omelo ostvarivanje ciljeva zajedničke ribarstvene politike i pogoršao biološki status stokova, na stokove navedene na popisu u Prilogu ovoj Uredbi ne primjenjuje se načelo fleksibilnosti iz godine u godinu predviđeno člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za ribarstvo i akvakulturu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ribolovne kvote za 2018. utvrđene u uredbama (EU) 2016/2285, (EU) 2017/1970, (EU) 2017/2360 i (EU) 2018/120 povećavaju se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. listopada 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 115, 9.5.1996., str. 3.

(2)  Uredba Vijeća (EU) 2016/1903 od 28. listopada 2016. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkome moru za 2017. i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/72 (SL L 295, 29.10.2016., str. 1.).

(3)  Uredba Vijeća (EU) 2016/2285 od 12. prosinca 2016. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za ribarska plovila Unije za određene dubokomorske riblje stokove za 2017. i 2018. i izmjeni Uredbe Vijeća (EU) 2016/72 (SL L 344, 17.12.2016., str. 32.).

(4)  Uredba Vijeća (EU) 2016/2372 od 19. prosinca 2016. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Crnome moru za 2017. (SL L 352, 23.12.2016., str. 26.).

(5)  Uredba Vijeća (EU) 2017/127 od 20. siječnja 2017. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2017. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te za ribarska plovila Unije u određenim vodama izvan Unije (SL L 24, 28.1.2017., str. 1.).

(6)  Uredba Vijeća (EU) 2017/1970 od 27. listopada 2017. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkome moru za 2018. i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/127 (SL L 281, 31.10.2017., str. 1.).

(7)  Uredba Vijeća (EU) 2017/2360 od 11. prosinca 2017. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Crnome moru za 2018. (SL L 337, 19.12.2017., str. 1.).

(8)  Uredba Vijeća (EU) 2018/120 od 23. siječnja 2018. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2018. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova koje se primjenjuju u vodama Unije te, za ribarska plovila Unije, u određenim vodama izvan Unije i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/127 (SL L 27, 31.1.2018., str. 1.).

(9)  Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).


PRILOG

Oznaka države

Oznaka stoka

Vrsta

Zona

Konačna kvota 2017. (1) (u tonama)

Ulov 2017. (u tonama)

Ulov u posebnim uvjetima (2) 2017. (u tonama)

Konačna kvota (%)

Prenesena količina (u tonama)

BE

COD/07 A.

bakalar

zona VII.a

5,342

5,117

0

95,82

0,225

BE

COD/07D.

bakalar

zona VII.d

96,435

17,498

0

18,14

9,643

BE

COD/2A3AX4

bakalar

zona IV.; vode Unije u zoni II.a; dio zone III.a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom

898,275

696,571

0

77,54

89,827

BE

COD/7XAD34

bakalar

zone VII.b, VII.c, VII.e–k, VIII., IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

109,865

82,143

0

74,76

10,986

BE

HAD/2AC4.

koljak

zona IV.; vode Unije u zoni II.a

234,869

30,338

0

12,92

23,487

BE

HAD/5BC6 A.

koljak

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b i VI.a

1,450

0

0

0

0,145

BE

HAD/6B1214

koljak

vode Unije i međunarodne vode u zonama VI.b, XII. i XIV.

1,082

0

0

0

0,108

BE

HAD/7X7A34

koljak

zone VII.b–k, VIII., IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

115,625

111,392

0

96,33

4,233

BE

HER/4CXB7D

haringa

zone IV.c, VII.d

117,681

13,080

0

11,11

11,768

BE

HKE/2AC4-C

oslić

vode Unije u zonama II.a i IV.

53,590

34,950

0

65,22

5,359

BE

HKE/571214

oslić

zone VI. i VII.; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

265,795

46,006

0

17,31

26,579

BE

HKE/8ABDE.

oslić

zone VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e

21,965

4,904

0

22,32

2,196

BE

JAX/2 A-14

šarun i povezani usputni ulov

vode Unije u zonama II.a, IV.a; zone VI., VII.a–c, VII.e–k, VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

1,050

0,330

0

31,43

0,105

BE

LEZ/07.

patarače

zona VII.

391,423

346,415

14,464

92,20

30,544

BE

LEZ/2AC4-C

patarače

vode Unije u zonama II.a i IV.

11,969

0,008

0

0,07

1,197

BE

MAC/2A34.

skuša

zone III.a i IV.; vode Unije u zonama II.a, III.b, III.c i podzonama 22–32

108,807

107,122

0

98,45

1,685

BE

NEP/07.

škamp

zona VII.

17,571

1,129

0

6,43

1,757

BE

NEP/2AC4-C

škamp

vode Unije u zonama II.a i IV.

1 401,445

1 114,359

0

79,51

140,144

BE

NEP/8ABDE.

škamp

zone VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e

5,056

0,175

0

3,46

0,506

BE

PLE/2A3AX4

iverak zlatopjeg

zona IV.; vode Unije u zoni II.a; dio zone III.a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom

8 409,159

5 319,257

0

63,26

840,916

BE

PLE/7DE.

iverak zlatopjeg

zone VII.d i VII.e

2 572,927

2 341,557

0

91,01

231,370

BE

POK/2C3A4.

ugljenar

zone III.a i IV.; vode Unije u zoni II.a

15,000

14,988

0

99,92

0,012

BE

SOL/07D.

list obični

zona VII.d

890,356

697,391

0

78,33

89,036

BE

SOL/07E.

list obični

zona VII.e

56,923

55,552

0

97,60

1,371

BE

SOL/24-C.

list obični

vode Unije u zonama II.a i IV.

1 494,452

556,950

0

37,27

149,445

BE

SOL/7FG.

list obični

zone VII.f i VII.g

578,064

553,782

0

95,80

24,282

BE

SOL/8AB.

list obični

zone VIII.a i VIII.b

270,979

267,032

0

98,54

3,947

BE

WHG/2AC4.

pišmolj

zona IV.; vode Unije u zoni II.a

130,500

71,341

0

54,67

13,050

BE

WHG/7X7 A-C

pišmolj

zone VII.b, VII.c, VII.d, VII.e, VII.f, VII.g, VII.h, VII.j i VII.k

417,844

230,902

0

55,26

41,784

DE

BLI/5B67-

manjić morski

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI., VII.

101,445

0

0

0

10,144

DE

BSF/56712-

crni zmijičnjak

vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI., VII. i XII.

24,000

0

0

0

2,400

DE

COD/03AN.

bakalar

Skagerrak

116,254

73,715

0

63,41

11,625

DE

COD/2A3AX4

bakalar

zona IV.; vode Unije u zoni II.a; dio zone III.a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom

2 879,660

604,587

1 725,493

80,92

287,966

DE

GFB/*89-

tabinja bjelica

vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII. i IX. (posebni uvjet za GFB/567-)

0,880

0

0

0

0,088

DE

GFB/1234-

tabinja bjelica

vode Unije i međunarodne vode u zonama I., II. III. i IV.

9,000

0,047

0

0,52

0,900

DE

GFB/567-

tabinja bjelica

vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI. i VII.

11,000

0

0

0

1,100

DE

GHL/2 A-C46

grenlandska ploča

vode Unije u zonama II.a i IV.; vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b i VI.

24,343

0,003

0

0,01

2,434

DE

HAD/*2AC4.

koljak

zona IV.; vode Unije u zoni II.a (posebni uvjet za HAD/5BC6 A.)

0,500

0

0

0

0,050

DE

HAD/2AC4.

koljak

zona IV.; vode Unije u zoni II.a

809,313

166,986

443,878

75,48

80,931

DE

HAD/3 A/BCD

koljak

zona III.a, vode Unije u podzonama 22–32

124,395

62,536

0

50,27

12,439

DE

HAD/5BC6 A.

koljak

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b i VI.a

5,865

0

0

0

0,586

DE

HAD/6B1214

koljak

vode Unije i međunarodne vode u zonama VI.b, XII. i XIV.

38,473

0

0

0

3,847

DE

HER/*04B.

haringa

zone IV.c, VII.d (posebni uvjet za HER/4CXB7D)

414,955

0

0

0

41,495

DE

HER/*04-C.

haringa

vode Unije u zoni IV. (posebni uvjet za HER/03 A.)

186,400

169,000

0

90,67

17,400

DE

HER/*25B-F

haringa

zone II., V.b sjeverno od 62° N (vode Farskih otoka) (posebni uvjet za HER/1/2-)

589,190

556,960

0

94,53

32,230

DE

HER/03 A.

haringa

zona III.a

338,590

85,030

169,000

75,03

33,859

DE

HER/03 A-BC

haringa

zona III.a

56,100

0

0

0

5,610

DE

HER/1/2-

haringa

vode Unije, Farskih otoka i Norveške te međunarodne vode u zonama I. i II.

5 194,190

4 607,368

559,107

99,47

27,715

DE

HER/2A47DX

haringa

zone IV., VII.d i vode Unije u zoni II.a

65,042

48,541

0

74,63

6,504

DE

HER/3D-R30

haringa

vode Unije u podzonama 25–27, 28.2, 29 i 32

3 999,802

3 595,774

0

89,90

399,980

DE

HER/4AB.

haringa

vode Unije i norveške vode u zoni IV. sjeverno od 53° 30′ S

34 950,290

34 667,112

0

99,19

283,178

DE

HER/4CXB7D

haringa

zone IV.c, VII.d

9 016,059

9 015,644

0

100

0,415

DE

HER/5B6ANB

haringa

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI.b i VI.aN

16,605

0

0

0

1,660

DE

HER/7G-K.

haringa

zone VII.g, VII.h, VII.j i VII.k

307,180

307,015

0

99,95

0,165

DE

HKE/*03 A.

oslić

zona III.a (posebni uvjet za HKE/2AC4-C)

28,420

4,191

0

14,75

2,842

DE

HKE/2AC4-C

oslić

vode Unije u zonama II.a i IV.

417,642

234,683

4,191

57,20

41,764

DE

HKE/3 A/BCD

oslić

zona III.a; vode Unije u podzonama 22–32

0,063

0,073

0

121,67

0,006

DE

HKE/571214

oslić

zone VI. i VII.; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

20,004

7,350

0

36,75

2,000

DE

JAX/*4BC7D

šarun i povezani usputni ulov

vode Unije u zonama IV.b, IV.c i VII.d (posebni uvjet za JAX/2 A-14)

362,266

0

0

0

36,227

DE

JAX/2 A-14

šarun i povezani usputni ulov

vode Unije u zonama II.a, IV.a, VI., VII.a–c, VII.e–k, VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

13 567,095

7 118,983

195,870

53,92

1 356,709

DE

LEZ/2AC4-C

patarače

vode Unije u zonama II.a i IV.

7,756

0,289

0

3,72

0,776

DE

MAC/*02AN-

skuša

norveške vode u zoni II.a (posebni uvjet za MAC/2A34.)

127,000

0

0

0

12,700

DE

MAC/*2AN-

skuša

norveške vode u zoni II.a (posebni uvjet za MAC/2CX14-)

2 108,000

0

0

0

210,800

DE

MAC/*4 A-EN

skuša

vode Unije u zoni II.a; vode Unije i norveške vode u zoni IV.a (posebni uvjet za MAC/2CX14-)

12 851,369

10 120,282

0

78,75

1 285,137

DE

MAC/*FRO1

skuša

vode Farskih otoka (posebni uvjet za MAC/2A34.)

129,800

0

0

0

12,980

DE

MAC/*FRO2

skuša

vode Farskih otoka (posebni uvjet za MAC/2CX14-)

2 157,000

57,536

0

2,67

215,700

DE

MAC/2CX14-

skuša

zone VI., VII., VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama II.a, XII. i XIV.

20 021,076

9 785,932

10 177,818

99,71

57,326

DE

MAC/8C3411

skuša

zone VIII.c, IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

993,453

0

993,000

99,95

0,453

DE

NEP/2AC4-C

škamp

vode Unije u zonama II.a i IV.

1 216,698

925,197

0

76,04

121,670

DE

NEP/3 A/BCD

škamp

zona III.a; vode Unije u podzonama 22–32

16,422

0,695

0

4,23

1,642

DE

OTH/*07D.

kljunčica i pišmolj

zona VII.d (posebni uvjet za JAX/*07D)

15,880

0

0

0

1,588

DE

OTH/*2 A-14

kljunčica, pišmolj i skuša

vode Unije u zonama II.a, IV.a; zone VI., VII.a–c, VII.e–k, VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV. (posebni uvjet za JAX/2 A-14)

598,850

195,870

0

32,71

59,885

DE

PLE/03AN.

iverak zlatopjeg

Skagerrak

74,400

10,905

0

14,66

7,440

DE

PLE/03AS.

iverak zlatopjeg

Kattegat

25,300

0,552

0

2,18

2,530

DE

PLE/2A3AX4

iverak zlatopjeg

zona IV.; vode Unije u zoni II.a; dio zone III.a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom

7 830,535

2 637,599

17,083

33,90

783,053

DE

PLE/3BCD-C

iverak zlatopjeg

vode Unije u podzonama 22–32

1 353,930

1 083,836

0

80,05

135,393

DE

POK/2C3A4.

ugljenar

zone III.a i IV.; vode Unije u zoni II.a

10 203,232

7 953,247

0

77,95

1 020,323

DE

POK/56-14

ugljenar

zona VI.; vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, XII. i XIV.

17,500

0,040

0

0,23

1,750

DE

RHG/5B67-

Grenadir

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII. (posebni uvjet za RNG/5B67-)

0,060

0

0

0

0,006

DE

RHG/8X14-

Grenadir

vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV. (posebni uvjet za RNG/8X14-)

0,170

0

0

0

0,017

DE

RNG/*5B67-

tuponosi grenadir

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII. (posebni uvjet za RNG/8X14-)

1,700

0

0

0

0,170

DE

RNG/*8X14-

tuponosi grenadir

vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV. (posebni uvjet za RNG/5B67-)

0,600

0

0

0

0,060

DE

RNG/5B67-

tuponosi grenadir

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII.

6,000

0

0

0

0,600

DE

RNG/8X14-

tuponosi grenadir

vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV.

17,000

0

0

0

1,700

DE

SOL/24-C.

list obični

vode Unije u zonama II. i IV.

1 096,606

760,869

0

69,38

109,661

DE

SOL/3 A/BCD

list obični

zona III.a; vode Unije u podzonama 22–32

28,085

21,720

0

77,32

2,808

DE

SPR/3BCD-C

papalina

vode Unije u podzonama 22–32

13 793,824

13 592,720

0

98,54

201,104

DE

WHB/*05-F.

ugotica pučinka

vode Farskih otoka (posebni uvjet za WHB/1X14)

9 097,540

9 096,867

0

99,99

0,673

DE

WHB/1X14

ugotica pučinka

vode Unije i međunarodne vode u zonama I., II., III., IV., V., VI., VII., VIII.a, VIII.b, VIII.d, VIII.e, XII. i XIV.

50 598,449

36 350,661

9 096,867

89,82

5 059,845

DE

WHG/2AC4.

pišmolj

zona IV.; vode Unije u zoni II.a

215,969

46,098

42,677

41,11

21,597

DE

WHG/56-14

pišmolj

zona VI.; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

1,102

0

0

0

0,110

DK

COD/03AN.

bakalar

Skagerrak

4 661,417

3 664,934

0

78,62

466,142

DK

COD/2A3AX4

bakalar

zona IV.; vode Unije u zoni II.a; dio zone III.a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom

7 362,970

2 717,950

3 400,624

83,10

736,297

DK

GHL/2 A-C46

grenlandska ploča

vode Unije u zonama II.a i IV., vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b i VI.

17,782

0

0

0

1,778

DK

HAD/2AC4.

koljak

zona IV.; vode Unije u zoni II.a

1 395,232

293,436

891,345

84,92

139,523

DK

HAD/3 A/BCD

koljak

zona III.a, vode Unije u podzonama 22–32

2 001,978

886,262

0

44,27

200,198

DK

HAD/5BC6 A.

koljak

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b i VI.a

3,300

1,975

0

59,85

0,330

DK

HER/*04B.

haringa

zone IV.c, VII.d (posebni uvjet za HER/4CXB7D)

673,695

0

0

0

67,369

DK

HER/*04-C.

haringa

vode Unije u zoni IV. (posebni uvjet za HER/03 A.)

11 603,289

7 517,921

0

64,79

1 160,329

DK

HER/*25B-F

haringa

zone II., V.b sjeverno od 62° N (vode Farskih otoka) (posebni uvjet za HER/1/2-)

2 524,000

0

0

0

252,400

DK

HER/03 A.

haringa

zona III.a

15 289,590

3 241,059

7 517,921

70,37

1 528,959

DK

HER/03 A-BC

haringa

zona III.a

6 232,593

370,759

0

5,95

623,259

DK

HER/1/2-

haringa

vode Unije, Farskih otoka i Norveške te međunarodne vode u zonama I. i II.

20 929,424

19 037,374

0

90,96

1 892,050

DK

HER/2A47DX

haringa

zone IV., VII.d i vode Unije u zoni II.a

12 297,888

7 276,975

0

59,17

1 229,789

DK

HER/3D-R30

haringa

vode Unije u podzonama 25–27, 28.2, 29 i 32

10 460,541

9 322,713

0

89,12

1 046,054

DK

HER/4AB.

haringa

vode Unije i norveške vode u zoni IV. sjeverno od 53° 30′ S

100 839,390

92 119,820

3 728,955

95,05

4 990,615

DK

HER/4CXB7D

haringa

zone IV.c, VII.d

1 204,804

0

0

0

120,480

DK

HER/5B6ANB

haringa

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI.b i VI.aN

0,958

0,250

0

26,04

0,096

DK

HKE/*03 A.

oslić

zona III.a (posebni uvjet za HKE/2AC4-C)

247,280

0

0

0

24,728

DK

HKE/2AC4-C

oslić

vode Unije u zonama II.a i IV.

2 511,057

2 022,923

0

80,56

251,106

DK

HKE/3 A/BCD

oslić

zona III.a; vode Unije u podzonama 22–32

1 233,390

631,155

0

51,17

123,339

DK

HKE/571214

oslić

zone VI. i VII.; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

1,040

0,650

0

62,5

0,104

DK

HKE/8ABDE.

oslić

zone VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e

0,500

0,200

0

40

0,050

DK

JAX/*4BC7D

šarun i povezani usputni ulov

vode Unije u zonama IV.b, IV.c i VII.d (posebni uvjet za JAX/2 A-14)

464,305

0

0

0

46,430

DK

JAX/2 A-14

šarun i povezani usputni ulov

vode Unije u zonama II.a, IV.a, VI., VII.a–c, VII.e–k, VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

9 560,397

6 123,941

0

64,06

956,040

DK

LEZ/2AC4-C

patarače

vode Unije u zonama II.a i IV.

97,738

47,903

0

49,01

9,774

DK

NEP/2AC4-C

škamp

vode Unije u zonama II.a i IV.

1 128,441

539,145

0

47,78

112,844

DK

NEP/3 A/BCD

škamp

zona III.a; vode Unije u podzonama 22–32

10 196,324

3 703,523

0

36,32

1 019,632

DK

OTH/*2 A-14

kljunčica, pišmolj i skuša

vode Unije u zonama II.a, IV.a; zone VI., VII.a–c, VII.e–k, VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV. (posebni uvjet za JAX/2 A-14)

287,000

0

0

0

28,700

DK

PLE/03AN.

iverak zlatopjeg

Skagerrak

14 762,400

6 836,931

0

46,31

1 476,240

DK

PLE/03AS.

iverak zlatopjeg

Kattegat

2 294,900

700,128

0

30,51

229,490

DK

PLE/2A3AX4

iverak zlatopjeg

zona IV.; vode Unije u zoni II.a; dio zone III.a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom

26 764,044

6 080,942

6 437,121

46,77

2 676,404

DK

PLE/3BCD-C

iverak zlatopjeg

vode Unije u podzonama 22–32

5 659,700

1 681,646

0

29,71

565,970

DK

POK/2C3A4.

ugljenar

zone III.a i IV.; vode Unije u zoni II.a

6 526,110

5 689,168

0

87,18

652,611

DK

POK/56-14

ugljenar

zona VI.; vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, XII. i XIV.

6,055

5,214

0

86,04

0,605

DK

SOL/24-C.

list obični

vode Unije u zonama II. i IV.

671,003

432,267

0

64,42

67,100

DK

SOL/3 A/BCD

list obični

zona III.a; vode Unije u podzonama 22–32

502,192

426,878

0

85,00

50,219

DK

SPR/3BCD-C

papalina

vode Unije u podzonama 22–32

30 088,206

27 118,464

0

90,13

2 969,742

DK

WHB/*05-F.

ugotica pučinka

vode Farskih otoka (posebni uvjet za WHB/1X14)

5 411,260

0

0

0

541,126

DK

WHB/1X14

ugotica pučinka

vode Unije i međunarodne vode u zonama I., II., III., IV., V., VI., VII., VIII.a, VIII.b, VIII.d, VIII.e, XII. i XIV.

67 767,619

60 920,406

7,828

89,91

6 776,762

DK

WHG/2AC4.

pišmolj

zona IV.; vode Unije u zoni II.a

1 013,100

191,283

62,912

25,09

101,310

EE

BLI/5B67-

manjić morski

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI., VII.

18,800

0

0

0

1,880

EE

HER/03D.RG

haringa

podzona 28.1

14 822,468

13 772,460

0

92,92

1 050,008

EE

HER/3D-R30

haringa

vode Unije u podzonama 25–27, 28.2, 29 i 32

24 198,194

21 380,208

0

88,35

2 419,819

EE

SPR/3BCD-C

papalina

vode Unije u podzonama 22–32

29 634,465

26 545,950

0

89,58

2 963,446

ES

ALF/3X14-

alfonsini (ribe roda Beryx)

vode Unije i međunarodne vode u zonama III., IV., V., VI., VII., VIII., IX., X., XII. i XIV.

78,974

75,154

0

95,17

3,82

ES

ANE/08.

inćun

zona VIII.

26 564,931

23 065,576

0

86,83

2 656,493

ES

ANF/8C3411

grdobina

zone VIII.c, IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

3 364,445

1 672,291

0

49,70

336,444

ES

BLI/5B67-

manjić morski

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI., VII.

399,977

116,827

0

29,21

39,998

ES

BSF/56712-

crni zmijičnjak

vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI., VII. i XII.

334,276

237,942

0

71,18

33,428

ES

BSF/8910-

crni zmijičnjak

vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX. i X.

32,400

31,922

0

98,52

0,478

ES

GFB/*567-

tabinja bjelica

vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI., VII. (posebni uvjet za GFB/89-)

22,960

0

0

0

2,296

ES

GFB/*89-

tabinja bjelica

vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII. i IX. (posebni uvjet za GFB/567-)

55,888

0

0

0

5,589

ES

GFB/567-

tabinja bjelica

vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI. i VII.

711,896

404,057

0

56,76

71,190

ES

GFB/89-

tabinja bjelica

vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII. i IX.

284,415

188,586

0

66,31

28,441

ES

GHL/2 A-C46

grenlandska ploča

vode Unije u zonama II.a i IV., vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b i VI.

70,000

39,198

0

56,00

7,000

ES

HAD/5BC6 A.

koljak

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b i VI.a

39,620

28,125

0

70,99

3,962

ES

HER/1/2-

haringa

vode Unije, Farskih otoka i Norveške te međunarodne vode u zonama I. i II.

34,325

0

0

0

3,432

ES

HKE/*57-14

oslić

zone VI. i VII.; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV. (posebni uvjet za HKE/8ABDE.)

4 354,000

2 396,245

0

55,04

435,400

ES

HKE/*8ABDE

oslić

zone VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e (posebni uvjet za HKE/571214)

3 512,300

0

0

0

351,230

ES

HKE/571214

oslić

zone VI. i VII.; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

23 181,367

16 938,608

0

73,07

2 318,137

ES

HKE/8ABDE.

oslić

zone VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e

15 484,410

10 674,975

2 396,245

84,42

1 548,441

ES

HKE/8C3411

oslić

zone VIII.c, IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

7 875,670

6 098,486

0

77,43

787,567

ES

JAX/*08C2.

šarun i povezani usputni ulov

zona VIII.c (posebni uvjet za JAX/2 A-14)

4 947,675

0

0

0

494,767

ES

JAX/08C.

šarun

zona VIII.c

13 570,801

12 213,721

0

90,00

1 357,080

ES

JAX/09.

šarun

zona IX.

24 908,846

18 536,911

211,414

75,27

2 490,885

ES

JAX/2 A-14

šarun i povezani usputni ulov

vode Unije u zonama II.a, IV.a, VI., VII.a–c, VII.e–k, VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

7 955,575

1 407,994

0

17,70

795,557

ES

LEZ/07.

patarače

zona VII.

3 745,570

2 834,813

85,350

77,96

374,557

ES

LEZ/56-14

patarače

vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; zona VI.; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

710,396

335,759

0

47,26

71,040

ES

LEZ/8ABDE.

patarače

zone VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e

632,454

584,930

0

92,49

47,524

ES

LEZ/8C3411

patarače

zone VIII.c, IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

1 125,080

755,945

0

67,19

112,508

ES

MAC/*08B.

skuša

zona VIII.b (posebni uvjet za MAC/8C3411)

3 543,520

278,708

0

7,87

354,352

ES

MAC/2CX14-

skuša

zone VI., VII., VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama II.a, XII. i XIV.

528,001

475,200

0

90,00

52,801

ES

MAC/8C3411

skuša

zone VIII.c, IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

35 675,072

31 089,466

278,708

87,93

3 567,507

ES

NEP/*07U16

škamp

funkcionalna jedinica 16 u potpodručju ICES-a VII. (posebni uvjet za NEP/07.)

80,000

57,986

0

72,48

8,000

ES

NEP/07.

škamp

zona VII.

1 406,421

15,633

57,986

5,23

140,642

ES

NEP/5BC6.

škamp

zona VI.; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b

349,625

0

0

0

34,962

ES

NEP/8ABDE.

škamp

zone VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e

4,512

0,098

0

2,17

0,451

ES

POK/56-14

ugljenar

zona VI.; vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, XII. i XIV.

162,878

4,064

0

2,50

16,288

ES

RNG/5B67-

tuponosi grenadir

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII.

256,060

231,169

0

90,28

24,891

ES

RNG/8X14-

tuponosi grenadir

vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV.

2 822,930

1 113,395

278,398

49,30

282,293

ES

SBR/*678-

rumenac okan

vode Unije i međunarodne vode u zonama VI., VII. i VIII. (posebni uvjet za SBR/09-)

10,960

0

0

0

1,096

ES

SBR/09-

rumenac okan

vode Unije i međunarodne vode u zoni IX.

117,222

47,315

0

40,36

11,722

ES

SBR/10-

rumenac okan

vode Unije i međunarodne vode u zoni X.

5,569

0

0

0

0,557

ES

SBR/678-

rumenac okan

vode Unije i međunarodne vode u zonama VI., VII. i VIII.

126,498

111,596

0

88,22

12,650

ES

SOL/8AB.

list obični

zone VIII.a i VIII.b

8,524

8,392

0

98,50

0,132

ES

WHB/1X14

ugotica pučinka

vode Unije i međunarodne vode u zonama I., II., III., IV., V., VI., VII., VIII.a, VIII.b, VIII.d, VIII.e, XII. i XIV.

25 620,092

17,289

0

0,07

2 562,009

ES

WHB/8C3411

ugotica pučinka

zone VIII.c, IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

46 158,862

26 008,734

0

56,35

4 615,886

ES

WHG/56-14

pišmolj

zona VI., vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b., međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

0,311

0

0

0

0,031

FI

HER/30/31.

haringa

podzone 30–31

128 256,875

93 688,775

0

73,05

12 825,687

FI

HER/3D-R30

haringa

vode Unije u podzonama 25–27, 28.2, 29 i 32

45 980,260

40 563,987

0

88,22

4 598,026

FR

ALF/3X14-

alfonsini (ribe roda Beryx)

vode Unije i međunarodne vode u zonama III., IV., V., VI., VII., VIII., IX., X., XII. i XIV.

19,001

10,372

0

54,59

1,900

FR

ANE/08.

inćun

zona VIII.

5 596,980

2 404,103

0

42,95

559,698

FR

ANF/8C3411

grdobina

zone VIII.c, IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

58,777

7,960

0

13,54

5,878

FR

BLI/5B67-

manjić morski

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI., VII.

8 689,851

1 019,719

0

11,73

868,985

FR

BSF/56712-

crni zmijičnjak

vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI., VII. i XII.

2 759,444

1 775,157

0

64,33

275,944

FR

BSF/8910-

crni zmijičnjak

vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX. i X.

29,222

2,371

0

8,11

2,922

FR

COD/07 A.

bakalar

zona VII.a

7,112

0,201

0

2,83

0,711

FR

COD/07D.

bakalar

zona VII.d

1 860,381

91,881

0

4,94

186,038

FR

COD/2A3AX4

bakalar

zona IV.; vode Unije u zoni II.a; dio zone III.a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom

1 074,300

406,749

4,790

38,31

107,430

FR

COD/7XAD34

bakalar

zone VII.b, VII.c, VII.e–k, VIII., IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

2 180,638

1 385,593

0

63,54

218,064

FR

GFB/*567-

tabinja bjelica

vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI., VII. (posebni uvjet za GFB/89-)

1,438

0

0

0

0,144

FR

GFB/*89-

tabinja bjelica

vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII. i IX. (posebni uvjet za GFB/567-)

56,158

0

0

0

5,616

FR

GFB/1012-

tabinja bjelica

vode Unije i međunarodne vode u zonama X. i XII.

10,111

0

0

0

1,011

FR

GFB/1234-

tabinja bjelica

vode Unije i međunarodne vode u zonama I., II. III. i IV.

10,111

1,572

0

15,55

1,011

FR

GFB/567-

tabinja bjelica

vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI. i VII.

729,014

435,462

0

59,73

72,901

FR

GFB/89-

tabinja bjelica

vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII. i IX.

21,856

17,916

0

81,96

2,186

FR

GHL/2 A-C46

grenlandska ploča

vode Unije u zonama II.a i IV., vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b i VI.

474,421

231,937

0

48,89

47,442

FR

HAD/*2AC4.

koljak

zona IV.; vode Unije u zoni II.a (posebni uvjet za HAD/5BC6 A.)

20,400

0

0

0

2,040

FR

HAD/2AC4.

koljak

zona IV.; vode Unije u zoni II.a

831,397

142,736

0,717

17,25

83,140

FR

HAD/5BC6 A.

koljak

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b i VI.a

245,418

68,344

0

27,85

24,542

FR

HAD/6B1214

koljak

vode Unije i međunarodne vode u zonama VI.b, XII. i XIV.

404,108

0

0

0

40,411

FR

HAD/7X7A34

koljak

zone VII.b–k, VIII., IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

5 345,182

5 029,253

0

94,09

315,929

FR

HER/*04B.

haringa

zone IV.c, VII.d (posebni uvjet za HER/4CXB7D)

7 430,050

843,700

0

11,36

743,005

FR

HER/2A47DX

haringa

zone IV., VII.d i vode Unije u zoni II.a

63,280

0

0

0

6,328

FR

HER/4AB.

haringa

vode Unije i norveške vode u zoni IV. sjeverno od 53° 30′ S

18 569,499

17 673,505

0

95,17

895,994

FR

HER/4CXB7D

haringa

zone IV.c, VII.d

12 363,558

10 283,475

843,700

90,00

1 236,356

FR

HER/5B6ANB

haringa

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI.b i VI.aN

6,282

0

0

0

0,628

FR

HER/7G-K.

haringa

zone VII.g, VII.h, VII.j i VII.k

552,995

0,032

0

0,01

55,299

FR

HKE/*03 A.

oslić

zona III.a (posebni uvjet za HKE/2AC4-C)

54,770

0

0

0

5,477

FR

HKE/*57-14

oslić

zone VI. i VII.; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV. (posebni uvjet za HKE/8ABDE.)

7 890,510

0

0

0

789,051

FR

HKE/*8ABDE

oslić

zone VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e (posebni uvjet za HKE/571214)

3 529,720

0

0

0

352,972

FR

HKE/2AC4-C

oslić

vode Unije u zonama II.a i IV.

2 736,081

2 458,064

0

89,84

273,608

FR

HKE/571214

oslić

zone VI. i VII.; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

31 275,511

24 569,461

0

78,56

3 127,551

FR

HKE/8ABDE.

oslić

zone VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e

33 632,157

17 399,700

0

51,74

3 363,216

FR

HKE/8C3411

oslić

zone VIII.c, IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

721,184

75,251

0

10,43

72,118

FR

JAX/*07D.

šarun i povezani usputni ulov

zona VII.d (posebni uvjet za JAX/2 A-14)

163,452

122,121

0

74,71

16,345

FR

JAX/*08C2

šarun i povezani usputni ulov

zona VIII.c (posebni uvjet za JAX/2 A-14)

1 858,355

0

0

0

185,835

FR

JAX/*4BC7D

šarun i povezani usputni ulov

vode Unije u zonama IV.b, IV.c i VII.d (posebni uvjet za JAX/2 A-14)

206,466

0

0

0

20,647

FR

JAX/08C.

šarun

zona VIII.c

235,238

0,814

0

0,35

23,524

FR

JAX/2 A-14

šarun i povezani usputni ulov

vode Unije u zonama II.a, IV.a; zone VI., VII.a–c, VII.e–k, VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

6 665,783

4 422,335

122,121

68,18

666,578

FR

LEZ/*8ABDE.

patarače

zone VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e (posebni uvjet za LEZ/07.)

564,550

505,772

0

89,59

56,455

FR

LEZ/07.

patarače

zona VII.

5 723,092

3 835,498

505,772

75,86

572,309

FR

LEZ/2AC4-C

patarače

vode Unije u zonama II.a i IV.

39,678

38,717

0

97,57

0,961

FR

LEZ/56-14

patarače

vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; zona VI.; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

2 769,472

132,612

0

4,79

276,947

FR

LEZ/8ABDE.

patarače

zone VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e

918,786

807,710

0

87,91

91,879

FR

LEZ/8C3411

patarače

zone VIII.c, IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

39,725

0,590

0

1,49

3,972

FR

MAC/*02AN-

skuša

norveške vode u zoni II.a (posebni uvjet za MAC/2A34.)

271,000

0

0

0

27,100

FR

MAC/*08B.

skuša

zona VIII.b (posebni uvjet za MAC/8C3411)

23,120

0

0

0

2,312

FR

MAC/*2AN-

skuša

norveške vode u zoni II.a (posebni uvjet za MAC/2CX14-)

1 404,000

0

0

0

140,400

FR

MAC/*3A4BC

skuša

zone III.a i IV.bc (posebni uvjet za MAC/2A34.)

2 391,675

0

0

0

239,167

FR

MAC/*4 A-EN

skuša

vode Unije u zoni II.a; vode Unije i norveške vode u zoni IV.a (posebni uvjet za MAC/2CX14-)

11 536,875

3 788,366

0

32,84

1 153,687

FR

MAC/*8ABD.

skuša

zone VIII.a, VIII.b i VIII.d (posebni uvjet za MAC/8C3411)

73,548

0

0

0

7,355

FR

MAC/*FRO1

skuša

vode Farskih otoka (posebni uvjet za MAC/2A34.)

278,000

0

0

0

27,800

FR

MAC/*FRO2

skuša

vode Farskih otoka (posebni uvjet za MAC/2CX14-)

1 438,000

0

0

0

143,800

FR

MAC/2A34.

skuša

zone III.a i IV.; vode Unije u zonama II.a, III.b, III.c i podzonama 22–32

2 379,480

2 141,551

0

90,00

237,948

FR

MAC/2CX14-

skuša

zone VI., VII., VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama II.a, XII. i XIV.

22 983,205

16 799,253

3 788,366

89,58

2 298,320

FR

MAC/8C3411

skuša

zone VIII.c, IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

280,944

98,378

0

35,02

28,094

FR

NEP/*07U16

škamp

funkcionalna jedinica 16 u potpodručju ICES-a VII. (posebni uvjet za NEP/07.)

525,560

0

0

0

52,556

FR

NEP/07.

škamp

zona VII.

6 688,635

416,602

0

6,23

668,863

FR

NEP/2AC4-C

škamp

vode Unije u zonama II.a i IV.

48,397

15,067

0

31,13

4,840

FR

NEP/5BC6.

škamp

zona VI.; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b

147,689

0

0

0

14,769

FR

NEP/8ABDE.

škamp

zone VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e

4 324,883

3 433,404

0

79,39

432,488

FR

OTH/*07D.

kljunčica i pišmolj

zona VII.d (posebni uvjet za JAX/*07D)

9,471

0

0

0

0,947

FR

OTH/*08C2

kljunčica i pišmolj

zona VIII.c (posebni uvjet za JAX/2 A-14)

93,238

0

0

0

9,324

FR

OTH/*2 A-14

kljunčica, pišmolj i skuša

vode Unije u zonama II.a, IV.a; zone VI., VII.a–c, VII.e–k, VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV. (posebni uvjet za JAX/2 A-14)

1 186,466

0

0

0

118,647

FR

PLE/2A3AX4

iverak zlatopjeg

zona IV.; vode Unije u zoni II.a; dio zone III.a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom

1 551,142

151,034

0,003

9,74

155,114

FR

PLE/7DE.

iverak zlatopjeg

zone VII.d i VII.e

5 846,067

1 640,249

0

28,06

584,607

FR

POK/2C3A4.

ugljenar

zone III.a i IV.; vode Unije u zoni II.a

20 534,739

10 871,729

0

52,94

2 053,474

FR

POK/56-14

ugljenar

zona VI.; vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, XII. i XIV.

6 041,636

4 008,413

0

66,35

604,164

FR

RNG/*5B67-

tuponosi grenadir

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII. (posebni uvjet za RNG/8X14-)

9,911

0

0

0

0,991

FR

RNG/*8X14-

tuponosi grenadir

vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV. (posebni uvjet za RNG/5B67-)

288,182

0

0

0

28,818

FR

RNG/5B67-

tuponosi grenadir

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII.

2 881,820

115,195

3,660

4,12

288,182

FR

RNG/8X14-

tuponosi grenadir

vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV.

99,110

0

0,071

0,07

9,911

FR

SBR/678-

rumenac okan

vode Unije i međunarodne vode u zonama VI., VII. i VIII.

19,483

16,321

0

83,78

1,948

FR

SOL/07D.

list obični

zona VII.d

1 805,544

1 177,566

0

65,22

180,554

FR

SOL/07E.

list obični

zona VII.e

375,454

198,191

0

52,79

37,545

FR

SOL/24-C.

list obični

vode Unije u zonama II. i IV.

734,086

392,970

0

53,53

73,409

FR

SOL/7FG.

list obični

zone VII.f i VII.g

59,285

48,742

0

82,21

5,928

FR

SOL/8AB.

list obični

zone VIII.a i VIII.b

3 249,369

2 953,308

0

90,89

296,061

FR

WHB/1X14

ugotica pučinka

vode Unije i međunarodne vode u zonama I., II., III., IV., V., VI., VII., VIII.a, VIII.b, VIII.d, VIII.e, XII. i XIV.

13 724,371

13 042,358

60,000

95,47

622,013

FR

WHG/2AC4.

pišmolj

zona IV.; vode Unije u zoni II.a

2 206,700

952,511

0

43,16

220,670

FR

WHG/56-14

pišmolj

zona VI., vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b., međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

28,713

3,365

0

11,72

2,871

FR

WHG/7X7 A-C

pišmolj

zone VII.b, VII.c, VII.d, VII.e, VII.f, VII.g, VII.h, VII.j i VII.k

18 264,945

7 633,255

0

41,79

1 826,494

IE

BLI/5B67-

manjić morski

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI., VII.

33,446

0

0

0

3,345

IE

BSF/56712-

crni zmijičnjak

vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI., VII. i XII.

0,113

0

0

0

0,011

IE

COD/07 A.

bakalar

zona VII.a

80,762

54,348

0

67,30

8,076

IE

COD/7XAD34

bakalar

zone VII.b, VII.c, VII.e–k, VIII., IX. i X., vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

800,946

641,972

0

80,15

80,095

IE

GFB/567-

tabinja bjelica

vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI. i VII.

84,753

6,293

0

7,43

8,475

IE

GHL/2 A-C46

grenlandska ploča

vode Unije u zonama II.a i IV., vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b i VI.

1,281

0

0

0

0,128

IE

HAD/5BC6 A.

koljak

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b i VI.a

712,315

640,948

0

89,98

71,231

IE

HAD/6B1214

koljak

vode Unije i međunarodne vode u zonama VI.b, XII. i XIV.

555,387

500,023

0

90,03

55,364

IE

HAD/7X7A34

koljak

zone VII.b–k, VIII., IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

1 732,225

1 684,398

0

97,24

47,827

IE

HER/07 A/MM

haringa

zona VII.a

243,112

183,970

0

75,67

24,311

IE

HER/1/2-

haringa

vode Unije, Farskih otoka i Norveške te međunarodne vode u zonama I. i II.

3 797,347

3 494,648

0

92,03

302,699

IE

HER/4AB.

haringa

vode Unije i norveške vode u zoni IV. sjeverno od 53° 30′ S

998,839

867,644

0

86,87

99,884

IE

HER/5B6ANB

haringa

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI.b i VI.aN

197,868

8,804

0

4,45

19,787

IE

HER/7G-K.

haringa

zone VII.g, VII.h, VII.j i VII.k

14 287,075

10 016,729

0

70,11

1 428,707

IE

HKE/571214

oslić

zone VI. i VII.; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

3 860,854

3 485,014

0

90,27

375,840

IE

JAX/2 A-14

šarun i povezani usputni ulov

vode Unije u zonama II.a, IV.a; zone VI., VII.a–c, VII.e–k, VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

26 542,565

23 920,233

0

90,12

2 622,332

IE

LEZ/07.

patarače

zona VII.

2 788,545

2 511,894

0

90,08

276,651

IE

LEZ/56-14

patarače

vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; zona VI.; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

794,483

694,169

0

87,37

79,448

IE

MAC/*2AN-

skuša

norveške vode u zoni II.a (posebni uvjet za MAC/2CX14-)

7 717,540

0

0

0

771,754

IE

MAC/*4 A-EN

skuša

vode Unije u zoni II.a; vode Unije i norveške vode u zoni IV.a (posebni uvjet za MAC/2CX14-)

57 276,470

35 957,335

0

62,78

5 727,647

IE

MAC/*FRO2

skuša

vode Farskih otoka (posebni uvjet za MAC/2CX14-)

7 796,200

0

0

0

779,620

IE

NEP/*07U16

škamp

funkcionalna jedinica 16 u potpodručju ICES-a VII. (posebni uvjet za NEP/07.)

2 198,377

1 978,701

0

90,01

219,676

IE

NEP/07.

škamp

zona VII.

10 118,508

6 076,547

1 978,701

79,61

1 011,851

IE

NEP/5BC6.

škamp

zona VI.; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b.

246,452

122,004

0

49,50

24,645

IE

POK/56-14

ugljenar

zona VI.; vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, XII. i XIV.

376,884

171,148

0

45,41

37,688

IE

RNG/5B67-

tuponosi grenadir

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII.

171,000

0,474

0

0,28

17,100

IE

RNG/8X14-

tuponosi grenadir

vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV.

4,550

0

0

0

0,455

IE

SOL/7FG.

list obični

zone VII.f i VII.g

30,322

28,313

0

93,38

2,009

IE

WHB/1X14

ugotica pučinka

vode Unije i međunarodne vode u zonama I., II., III., IV., V., VI., VII., VIII.a, VIII.b, VIII.d, VIII.e, XII. i XIV.

49 510,435

44 560,167

0

90,00

4 951,043

IE

WHG/56-14

pišmolj

zona VI., vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b., međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

67,164

60,062

0

89,43

6,716

IE

WHG/7X7 A-C

pišmolj

zone VII.b, VII.c, VII.d, VII.e, VII.f, VII.g, VII.h, VII.j i VII.k

8 012,821

6 334,887

0

79,06

801,282

LT

HER/3D-R30

haringa

vode Unije u podzonama 25–27, 28.2, 29 i 32

6 469,141

4 036,885

0

62,40

646,914

LT

SPR/3BCD-C

papalina

vode Unije u podzonama 22–32

12 695,051

12 480,058

0

98,31

214,993

NL

COD/03AN.

bakalar

Skagerrak

36,610

36,600

0

99,97

0,010

NL

COD/07D.

bakalar

zona VII.d

56,150

19,952

0

35,53

5,615

NL

COD/2A3AX4

bakalar

zona IV.; vode Unije u zoni II.a; dio zone III.a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom

799,900

604,729

13,518

77,29

79,990

NL

COD/7XAD34

bakalar

zone VII.b, VII.c, VII.e–k, VIII., IX. i X., vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

0,163

0,100

0

62,50

0,016

NL

GFB/567-

tabinja bjelica

vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI. i VII.

0,054

0

0

0

0,005

NL

GHL/2 A-C46

grenlandska ploča

vode Unije u zonama II.a i IV., vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b i VI.

1,600

0,360

0

22,50

0,160

NL

HAD/2AC4.

koljak

zona IV.; vode Unije u zoni II.a

134,951

65,957

6,582

53,75

13,495

NL

HAD/3 A/BCD

koljak

zona III.a, vode Unije u podzonama 22–32

20,412

20,056

0

98,27

0,356

NL

HAD/7X7A34

koljak

zone VII.b–k, VIII., IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

12,400

11,590

0

93,47

0,810

NL

HER/1/2-

haringa

vode Unije, Farskih otoka i Norveške te međunarodne vode u zonama I. i II.

6 262,318

5 464,566

581,641

96,55

216,111

NL

HER/2A47DX

haringa

zone IV., VII.d i vode Unije u zoni II.a

112,622

15,492

0

13,76

11,262

NL

HER/4AB.

haringa

vode Unije i norveške vode u zoni IV. sjeverno od 53° 30′ S

56 885,900

56 751,109

0

99,76

134,791

NL

HER/4CXB7D

haringa

zone IV.c, VII.d

26 594,672

12 744,372

12 883,22

96,36

967,080

NL

HER/5B6ANB

haringa

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI.b i VI.aN

897,902

815,042

0

90,77

82,86

NL

HER/7G-K.

haringa

zone VII.g, VII.h, VII.j i VII.k

910,542

634,256

0

69,66

91,054

NL

HKE/2AC4-C

oslić

vode Unije u zonama II.a i IV.

54,914

47,699

3,11

92,53

4,105

NL

HKE/571214

oslić

zone VI. i VII.; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

303,116

124,220

0

40,98

30,312

NL

HKE/8ABDE.

oslić

zone VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e

42,781

0

0

0

4,278

NL

JAX/2 A-14

šarun i povezani usputni ulov

vode Unije u zonama II.a, IV.a; zone VI., VII.a–c, VII.e–k, VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

26 027,115

14 319,321

2 298,337

63,85

2 602,711

NL

LEZ/2AC4-C

patarače

vode Unije u zonama II.a i IV.

25,200

3,653

0

14,50

2,520

NL

MAC/2A34.

skuša

zone III.a i IV.; vode Unije u zonama II.a, III.b, III.c i podzonama 22–32

2 740,456

1 382,240

1 064,713

89,29

274,046

NL

MAC/2CX14-

skuša

zone VI., VII., VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama II.a, XII. i XIV.

41 027,009

22 347,471

17 131,121

96,23

1 548,417

NL

MAC/8C3411

skuša

zone VIII.c, IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

20,210

0

0

0

2,021

NL

NEP/2AC4-C

škamp

vode Unije u zonama II.a i IV.

1 649,769

1 475,375

0

89,43

164,977

NL

PLE/03AN.

iverak zlatopjeg

Skagerrak

2 817,200

1 478,880

0

52,49

281,72

NL

PLE/07 A.

iverak zlatopjeg

zona VII.a

9,949

0

0

0

0,995

NL

PLE/2A3AX4

iverak zlatopjeg

zona IV.; vode Unije u zoni II.a; dio zone III.a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom

57 584,500

25 447,491

3 471,358

50,22

5 758,450

NL

PLE/7DE.

iverak zlatopjeg

zone VII.d i VII.e

89,200

81,951

0

91,87

7,249

NL

POK/2C3A4.

ugljenar

zone III.a i IV.; vode Unije u zoni II.a

209,943

188,634

0

89,85

20,994

NL

SOL/24-C.

list obični

vode Unije u zonama II. i IV.

12 590,552

9 064,134

0

71,99

1 259,055

NL

SOL/3 A/BCD

list obični

zona III.a; vode Unije u podzonama 22–32

37,470

31,212

0

83,30

3,747

NL

WHB/1X14

ugotica pučinka

vode Unije i međunarodne vode u zonama I., II., III., IV., V., VI., VII., VIII.a, VIII.b, VIII.d, VIII.e, XII. i XIV.

86 978,356

71 438,151

9 491,707

93,05

6 048,498

NL

WHG/2AC4.

pišmolj

zona IV.; vode Unije u zoni II.a

841,481

661,446

0,543

78,67

84,148

NL

WHG/7X7 A-C

pišmolj

zone VII.b, VII.c, VII.d, VII.e, VII.f, VII.g, VII.h, VII.j i VII.k

682,434

613,475

0

89,90

68,243

PL

HER/3D-R30

haringa

vode Unije u podzonama 25–27, 28.2, 29 i 32

50 907,880

39 631,024

0

77,85

5 090,788

PL

PLE/3BCD-C

iverak zlatopjeg

vode Unije u podzonama 22–32

694,500

293,640

0

42,28

69,450

PL

SPR/3BCD-C

papalina

vode Unije u podzonama 22–32

75 783,185

69 971,317

0

92,33

5 811,868

PT

ANF/8C3411

grdobina

zone VIII.c, IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

750,843

679,947

0

90,56

70,896

PT

BSF/8910-

crni zmijičnjak

vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX. i X.

3 679,338

2 305,232

0

62,65

367,934

PT

GFB/1012-

tabinja bjelica

vode Unije i međunarodne vode u zonama X. i XII.

44,990

17,779

0

39,52

4,499

PT

HER/1/2-

haringa

vode Unije, Farskih otoka i Norveške te međunarodne vode u zonama I. i II.

4,160

0

0

0

0,416

PT

HKE/8C3411

oslić

zone VIII.c, IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

2 892,411

1 754,359

0

60,65

289,241

PT

JAX/08C.

šarun

zona VIII.c

1 329,631

1 109,918

0

83,48

132,963

PT

JAX/09.

šarun

zona IX.

55 921,246

25 120,174

528,805

45,87

5 592,125

PT

JAX/2 A-14

šarun i povezani usputni ulov

vode Unije u zonama II.a, IV.a; zone VI., VII.a–c, VII.e–k, VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

1,779

0

0

0

0,178

PT

MAC/8C3411

skuša

zone VIII.c, IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

6 440,691

4 591,601

0

71,29

644,069

PT

SBR/10-

rumenac okan

vode Unije i međunarodne vode u zoni X

541,462

517,230

0

95,53

24,232

PT

WHB/8C3411

ugotica pučinka

zone VIII.c, IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

11 013,035

4 337,122

0

39,38

1 101,303

SE

COD/03AN.

bakalar

Skagerrak

821,024

556,518

0

67,78

82,102

SE

COD/2A3AX4

bakalar

zona IV.; vode Unije u zoni II.a; dio zone III.a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom

44,510

31,073

1,022

72,11

4,451

SE

HAD/2AC4.

koljak

zona IV.; vode Unije u zoni II.a

162,308

12,967

0,022

8,00

16,231

SE

HAD/3 A/BCD

koljak

zona III.a, vode Unije u podzonama 22–32

236,790

113,745

0

48,04

23,679

SE

HER/03 A.

haringa

zona III.a

29 881,622

18 731,090

10 155,375

96,67

995,157

SE

HER/03 A-BC

haringa

zona III.a

1 007,696

805,199

0

79,90

100,770

SE

HER/1/2-

haringa

vode Unije, Farskih otoka i Norveške te međunarodne vode u zonama I. i II.

1 318,329

766,221

438,740

91,40

113,368

SE

HER/2A47DX

haringa

zone IV., VII.d i vode Unije u zoni II.a

57,640

34,334

0

59,57

5,764

SE

HER/30/31.

haringa

podzone 30–31

28 790,075

10 475,338

0

36,39

2 879,007

SE

HER/3D-R30

haringa

vode Unije u podzonama 25–27, 28.2, 29 i 32

57 125,245

50 587,636

0

88,56

5 712,524

SE

HER/4AB.

haringa

vode Unije i norveške vode u zoni IV. sjeverno od 53° 30′ S

7 497,641

7 491,728

5,265

99,99

0,648

SE

HKE/3 A/BCD

oslić

zona III.a; ode Unije u podzonama 22–32

289,458

53,415

0

18,45

28,946

SE

JAX/2 A-14

šarun i povezani usputni ulov

vode Unije u zonama II.a, IV.a; zone VI., VII.a–c, VII.e–k, VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

193,397

0

0

0

19,340

SE

MAC/2A34.

skuša

zone III.a i IV.; vode Unije u zonama II.a, III.b, III.c i podzonama 22–32

3 930,161

2 903,805

990,771

99,09

35,585

SE

NEP/3 A/BCD

škamp

zona III.a; vode Unije u podzonama 22–32

3 647,754

1 421,349

0

38,97

364,775

SE

PLE/03AN.

iverak zlatopjeg

Skagerrak

785,100

159,573

0

20,33

78,510

SE

PLE/03AS.

iverak zlatopjeg

Kattegat

257,500

95,596

0

37,12

25,750

SE

PLE/3BCD-C

iverak zlatopjeg

vode Unije u podzonama 22–32

472,806

30,126

0

6,37

47,281

SE

POK/2C3A4.

ugljenar

zone III.a i IV.; vode Unije u zoni II.a

605,268

437,201

0

72,23

60,527

SE

SOL/3 A/BCD

list obični

zona III.a; vode Unije u podzonama 22–32

24,780

19,961

0

80,55

2,478

SE

SPR/3BCD-C

papalina

vode Unije u podzonama 22–32

50 861,068

49 834,193

0

97,98

1 026,875

SE

WHB/1X14

ugotica pučinka

vode Unije i međunarodne vode u zonama I., II., III., IV., V., VI., VII., VIII.a, VIII.b, VIII.d, VIII.e, XII. i XIV.

219,664

138,524

0

63,06

21,966

SE

WHG/2AC4.

pišmolj

zona IV.; vode Unije u zoni II.a

13,200

4,533

0

34,34

1,320

UK

ALF/3X14-

alfonsini (ribe roda Beryx)

vode Unije i međunarodne vode u zonama III., IV., V., VI., VII., VIII., IX., X., XII. i XIV.

9,110

0,432

0

4,74

0,911

UK

BLI/5B67-

manjić morski

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI., VII.

2 229,925

644,724

0

28,91

222,992

UK

BSF/56712-

crni zmijičnjak

vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI., VII. i XII.

197,387

100,934

0

51,13

19,739

UK

COD/07 A.

bakalar

zona VII.a

55,560

40,950

0

73,70

5,556

UK

COD/07D.

bakalar

zona VII.d

258,679

47,676

0

18,43

25,868

UK

COD/2A3AX4

bakalar

zona IV.; vode Unije u zoni II.a; dio zone III.a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom

20 274,178

15 615,494

2 795,552

90,81

1 863,132

UK

COD/7XAD34

bakalar

zone VII.b, VII.c, VII.e–k, VIII., IX. i X., vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

252,489

184,755

0

73,17

25,249

UK

GFB/567-

tabinja bjelica

vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI. i VII.

896,968

99,720

0

11,12

89,697

UK

GHL/2 A-C46

grenlandska ploča

vode Unije u zonama II.a i IV., vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b i VI.

964,387

147,878

0

15,33

96,439

UK

HAD/2AC4.

koljak

zona IV.; vode Unije u zoni II.a

27 924,370

20 374,564

5 101,061

91,23

2 448,745

UK

HAD/5BC6 A.

koljak

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b i VI.a

3 348,692

2 463,833

0

73,58

334,869

UK

HAD/6B1214

koljak

vode Unije i međunarodne vode u zonama VI.b, XII. i XIV.

3 995,058

3 886,098

0

97,27

108,960

UK

HAD/7X7A34

koljak

zone VII.b–k, VIII., IX. i X.; vode Unije na području CECAF-a 34.1.1

770,731

689,602

0

89,47

77,073

UK

HER/07 A/MM

haringa

zona VII.a

4 090,526

3 695,960

0

90,35

394,566

UK

HER/1/2-

haringa

vode Unije, Farskih otoka i Norveške te međunarodne vode u zonama I. i II.

4 560,869

4 421,770

0

96,95

139,099

UK

HER/4AB.

haringa

vode Unije i norveške vode u zoni IV. sjeverno od 53° 30′ S

68 719,392

66 524,581

1 293,016

98,69

901,795

UK

HER/4CXB7D

haringa

zone IV.c, VII.d

4 303,151

2 492,047

1 786,300

99,42

24,804

UK

HER/5B6ANB

haringa

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI.b i VI.aN

3 606,810

3 356,220

0

93,05

250,590

UK

HER/7G-K.

haringa

zone VII.g, VII.h, VII.j i VII.k

380,500

66,632

0

17,51

38,050

UK

HKE/2AC4-C

oslić

vode Unije u zonama II.a i IV.

6 797,189

6 129,105

0

90,17

668,084

UK

HKE/571214

oslić

zone VI. i VII.; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

8 648,506

6 408,658

8,482

74,20

864,851

UK

JAX/2 A-14

šarun i povezani usputni ulov

vode Unije u zonama II.a, IV.a; zone VI., VII.a–c, VII.e–k, VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

3 791,522

912,428

409,000

34,85

379,152

UK

LEZ/07.

patarače

zona VII.

3 059,956

2 664,462

0

87,08

305,995

UK

LEZ/2AC4-C

patarače

vode Unije u zonama II.a i IV.

2 743,685

1 174,057

0

42,79

274,368

UK

LEZ/56-14

patarače

vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b; zona VI.; međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

1 959,246

754,840

0

38,53

195,925

UK

MAC/2A34.

skuša

zone III.a i IV.; vode Unije u zonama II.a, III.b, III.c i podzonama 22–32

3 991,428

3 588,768

333,952

98,28

68,708

UK

NEP/07.

škamp

zona VII.

9 483,155

6 290,627

340,019

69,92

948,315

UK

NEP/2AC4-C

škamp

vode Unije u zonama II.a i IV.

16 153,130

11 949,933

0

73,98

1 615,313

UK

NEP/5BC6.

škamp

zona VI.; vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b.

17 474,623

11 580,543

0

66,27

1 747,462

UK

PLE/2A3AX4

iverak zlatopjeg

zona IV.; vode Unije u zoni II.a; dio zone III.a koji nije obuhvaćen Skagerrakom i Kattegatom

32 213,647

13 978,322

983,846

46,45

3 221,365

UK

PLE/7DE.

iverak zlatopjeg

zone VII.d i VII.e

2 741,096

2 407,296

0

87,82

274,110

UK

POK/2C3A4.

ugljenar

zone III.a i IV.; vode Unije u zoni II.a

11 004,725

8 673,945

0

78,82

1 100,472

UK

POK/56-14

ugljenar

zona VI.; vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, XII. i XIV.

3 258,975

2 640,610

0

81,03

325,897

UK

RNG/5B67-

tuponosi grenadir

vode Unije i međunarodne vode u zonama V.b, VI. i VII.

169,640

7,942

1,469

5,55

16,964

UK

SOL/07D.

list obični

zona VII.d

394,216

342,741

0

86,94

39,422

UK

SOL/07E.

list obični

zona VII.e

804,826

737,606

0

91,65

67,220

UK

SOL/24-C.

list obični

vode Unije u zonama II. i IV.

939,830

510,842

0

54,35

93,983

UK

SOL/7FG.

list obični

zone VII.f i VII.g

172,304

149,215

0

86,60

17,230

UK

WHB/1X14

ugotica pučinka

vode Unije i međunarodne vode u zonama I., II., III., IV., V., VI., VII., VIII.a, VIII.b, VIII.d, VIII.e, XII. i XIV.

73 710,920

66 385,653

0

90,06

7 325,267

UK

WHG/2AC4.

pišmolj

zona IV.; vode Unije u zoni II.a

10 578,237

8 541,792

674,458

87,12

1 057,824

UK

WHG/56-14

pišmolj

zona VI., vode Unije i međunarodne vode u zoni V.b., međunarodne vode u zonama XII. i XIV.

124,595

124,535

0

99,95

0,060

UK

WHG/7X7 A-C

pišmolj

zone VII.b, VII.c, VII.d, VII.e, VII.f, VII.g, VII.h, VII.j i VII.k

2 116,262

959,986

0

45,36

211,626


(1)  Kvote dostupne državi članici u skladu s odgovarajućim uredbama o ribolovnim mogućnostima nakon uzimanja u obzir razmjena ribolovnih mogućnosti u skladu s člankom 16. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.), prijenosa kvota iz 2016. u 2017. u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 847/96 (SL L 115, 9.5.1996., str. 3.), člankom 5.a Uredbe Vijeća (EU) br. 1221/2014 (SL L 330, 15.11.2014., str. 16.), člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 odnosno preraspodjele i smanjenja ribolovnih mogućnosti u skladu s člancima 37. i 105. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).

(2)  Posebni uvjet utvrđen u prilozima odgovarajućim uredbama o ribolovnim mogućnostima.


9.10.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 253/36


UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/1497

оd 8. listopada 2018.

o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu kategorije hrane 17. i uporabe prehrambenih aditiva u dodacima prehrani

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

Uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (1), a posebno njezin članak 10. stavak 3.,

Uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1331/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o uspostavi zajedničkog postupka odobravanja prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma (2), a posebno njezin članak 7. stavak 5.,

budući da:

(1)

U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 utvrđen je popis prehrambenih aditiva odobrenih u Uniji za uporabu u hrani te uvjeti njihove uporabe.

(2)

Samo prehrambeni aditivi koji se nalaze na Unijinu popisu iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 mogu se kao takvi stavljati na tržište i upotrebljavati u hrani u skladu s ondje navedenim uvjetima uporabe.

(3)

Taj se popis može ažurirati u skladu sa zajedničkim postupkom iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1331/2008 na inicijativu Komisije ili na temelju podnesenog zahtjeva.

(4)

Popis Unije obuhvaća prehrambene aditive navedene na temelju kategorija hrane kojoj se smiju dodati. U dijelu D tog popisa, kategorija hrane 17. obuhvaća dodatke prehrani kako su definirani Direktivom 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3), osim dodataka prehrani za dojenčad i malu djecu. Kategorija hrane 17. obuhvaća tri potkategorije: 17.1. „Dodaci prehrani u krutom obliku, uključujući kapsule i tablete i slične oblike, osim oblika za žvakanje”, 17.2. „Dodaci prehrani u tekućem obliku” i 17.3. „Dodaci prehrani u obliku sirupa ili za žvakanje”. U dijelu E popisa Unije utvrđuju se odobreni aditivi za svaku od tih potkategorija te uvjeti njihove uporabe.

(5)

Na temelju rasprava s državama članicama (u okviru radne skupine vladinih stručnjaka za aditive) utvrđeno je da postoje problemi u provedbi Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 o prehrambenim aditivima, osobito za potkategoriju hrane 17.3 „Dodaci prehrani u obliku sirupa ili za žvakanje”. Postojeće razvrstavanje dovodi do pogrešnog tumačenja te bi, kako bi se to izbjeglo, sirupe i oblike za žvakanje trebalo razvrstati kao tekućine, odnosno krute tvari.

(6)

Stoga je primjereno izbrisati potkategoriju hrane 17.3. i preinačiti nazive potkategorija hrane 17.1. i 17.2. tako da glase „Dodaci prehrani u krutom obliku, osim dodataka prehrani za dojenčad i malu djecu”, odnosno „Dodaci prehrani u tekućem obliku, osim dodataka prehrani za dojenčad i malu djecu”. Tako će biti jasnije koji su proizvodi obuhvaćeni/uključeni u svakoj od potkategorija hrane. Zbog brisanja potkategorije hrane 17.3. unose za prehrambene aditive iz te potkategorije hrane trebalo bi prenijeti u potkategoriju hrane 17.1. ili 17.2. kako bi se osigurala transparentnost i pravna sigurnost u pogledu uporabe prehrambenih aditiva u toj hrani. Za potrebe jasnoće i provedbe i naslov kategorije hrane 17. trebalo bi izmijeniti u sljedeće: „Dodaci prehrani kako su definirani Direktivom 2002/46/EZ”.

(7)

U raspravama s državama članicama zaključeno je i da bi trebalo razjasniti primjenjuje li se najviša razina (uporabe) za prehrambene aditive u kategoriji hrane 17. na hranu kakva se stavlja na tržište ili na hranu spremnu za potrošnju. Stoga bi trebalo uključiti uvodni odjeljak u kojem bi se naveli određeni prehrambeni aditivi odobreni u toj kategoriji hrane. To je u skladu s prethodnom unosima za te prehrambene aditive u direktivama Europskog parlamenta i Vijeća 94/35/EZ (4), 94/36/EZ (5) i 95/2/EZ (6).

(8)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1331/2008, kako bi mogla ažurirati popis prehrambenih aditiva Unije iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008, Komisija je dužna zatražiti mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (dalje u tekstu „Agencija”), osim ako takvo ažuriranje neće imati utjecaj na zdravlje ljudi. Budući da se popis Unije mijenja kako bi se razjasnile postojeće odobrene uporabe aditiva, to se smatra ažuriranjem popisa koje vjerojatno neće imati utjecaj na zdravlje ljudi. Stoga nije potrebno zatražiti mišljenje Agencije.

(9)

Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. listopada 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 354, 31.12.2008., str. 16.

(2)  SL L 354, 31.12.2008., str. 1.

(3)  Direktiva 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 10. lipnja 2002. o usklađivanju zakona država članica u odnosu na dodatke prehrani (SL L 183, 12.7.2002., str. 51.).

(4)  Direktiva 94/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 1994. o sladilima za uporabu u hrani (SL L 237, 10.9.1994., str. 3.).

(5)  Direktiva 94/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 1994. o bojilima za uporabu u hrani (SL L 237, 10.9.1994., str. 13.).

(6)  Direktiva br. 95/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 1995. o prehrambenim aditivima osim bojila i sladila (SL L 61, 18.3.1995., str. 1.).


PRILOG

Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 mijenja se kako slijedi:

1.

U dijelu D, unosi za kategoriju hrane 17. „Dodaci prehrani kako su definirani u Direktivi 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, osim dodataka prehrani za dojenčad i malu djecu” zamjenjuju se sljedećim:

17.

Dodaci prehrani kako su definirani u Direktivi 2002/46/EZ

17.1.

Dodaci prehrani u krutom obliku, osim dodataka prehrani za dojenčad i malu djecu

17.2.

Dodaci prehrani u tekućem obliku, osim dodataka prehrani za dojenčad i malu djecu”

2.

Dio E mijenja se kako slijedi:

(a)

unos za kategoriju hrane 17. „Dodaci prehrani kako su definirani u Direktivi 2002/46/EZ, osim dodataka prehrani za dojenčad i malu djecu” zamjenjuje se kako slijedi:

17.

Dodaci prehrani kako su definirani u Direktivi 2002/46/EZ

 

UVODNI DIO, PRIMJENJUJE SE NA SVE POTKATEGORIJE

 

Navedene najviše razine uporabe za bojila, poliole, sladila i E 200–213, E 338–452, E 405, E 416, E 426, E 432–436, E 459, E 468, E 473–475, E 491–495, E 551–553, E 901–904, E 961, E 1201–1204, E 1505 i E 1521 odnose se na dodatke prehrani spremne za potrošnju pripremljene u skladu s uputama proizvođača za uporabu.

Faktor razrjeđivanja za dodatke prehrani koji se moraju razrijediti ili otopiti mora se dostaviti zajedno s uputama za uporabu.”

(b)

unos za potkategoriju hrane 17.1. mijenja se kako slijedi:

i.

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„17.1.

Dodaci prehrani u krutom obliku, osim dodataka prehrani za dojenčad i malu djecu”

ii.

svi unosi u toj potkategoriji zamjenjuju se sljedećim unosima, koji se umeću prema numeričkom redoslijedu:

 

„Skupina I.

Aditivi

 

 

E 410, E 412, E 415, E 417 i E 425 ne smiju se koristiti za proizvodnju dehidriranih dodataka prehrani koji se moraju rehidrirati prilikom unosa

 

Skupina II.

Bojila u količini quantum satis

quantum satis

 

Razdoblje primjene: do 31. srpnja 2014.

 

Skupina II.

Bojila u količini quantum satis

quantum satis

(69)

Razdoblje primjene: od 1. kolovoza 2014.

 

Skupina III.

Bojila s kombiniranim najvećim dopuštenim količinama

300

 

Razdoblje primjene: do 31. srpnja 2014.

 

Skupina III.

Bojila s kombiniranim najvećim dopuštenim količinama

300

(69)

Razdoblje primjene: od 1. kolovoza 2014.

 

Skupina IV.

Polioli

quantum satis

 

 

 

E 104

Kinolin žuta

35

(61)

Razdoblje primjene: od 1. siječnja 2014. do 31. srpnja 2014.

 

E 104

Kinolin žuta

35

(61) (69)

Razdoblje primjene: od 1. kolovoza 2014.

Osim dodataka prehrani za žvakanje

 

E 104

Kinolin žuta

10

(61)

Razdoblje primjene: od 1. siječnja 2014. do 31. srpnja 2014.

 

E 104

Kinolin žuta

10

(61) (69)

Razdoblje primjene: od 1. kolovoza 2014.

Samo dodaci prehrani za žvakanje

 

E 110

Sunset yellow FCF/Orange S S

10

(61)

Razdoblje primjene: od 1. siječnja 2014. do 31. srpnja 2014.

 

E 110

Sunset yellow FCF/Orange S S

10

(61) (69)

Razdoblje primjene: od 1. kolovoza 2014.

 

E 124

Ponceau 4R, Cochineal Red A

35

(61)

Razdoblje primjene: od 1. siječnja 2014. do 31. srpnja 2014.

 

E 124

Ponceau 4R, Cochineal Red A

35

(61) (69)

Razdoblje primjene: od 1. kolovoza 2014.

Osim dodataka prehrani za žvakanje

 

E 124

Ponceau 4R, Cochineal Red A

10

(61)

Razdoblje primjene: od 1. siječnja 2014. do 31. srpnja 2014.

 

E 124

Ponceau 4R, Cochineal Red A

10

(61) (69)

Razdoblje primjene: od 1. kolovoza 2014.

Samo dodaci prehrani za žvakanje

 

E 160d

Likopen

30

 

 

 

E 200-213

Sorbinska kiselina – sorbati; Benzojeva kiselina – benzoati

1 000

(1) (2)

Samo dodaci prehrani u suhom obliku koji sadržavaju pripravke vitamina A i kombinacija vitamina A i D, osim u obliku za žvakanje

 

E 310-321

Propil galat, TBHQ, BHA i BHT

400

(1)

 

 

E 338-452

Fosforna kiselina – fosfati - di-, tri- i polifosfati

quantum satis

 

 

 

E 392

Ekstrakti ružmarina

400

(46)

 

 

E 405

Propan-1,2-diol alginat

1 000

 

 

 

E 416

Karaja guma

quantum satis

 

 

 

E 426

Hemiceluloza iz soje

1 500

 

 

 

E 432-436

Polisorbati

quantum satis

 

 

 

E 459

Beta-ciklodekstrin

quantum satis

 

Samo dodaci prehrani u obliku tableta i dražeja

 

E 468

Umrežena natrijeva karboksi metil celuloza

30 000

 

Osim dodataka prehrani za žvakanje

 

E 473-474

Saharozni esteri masnih kiselina, saharogliceridi

quantum satis

(1)

 

 

E 475

Poliglicerolni esteri masnih kiselina

quantum satis

 

 

 

E 491-495

Esteri sorbitana

quantum satis

(1)

 

 

E 551-559

Silicijev dioksid – silikati

quantum satis

 

Razdoblje primjene: do 31. siječnja 2014.

 

E 551-553

Silicijev dioksid – silikati

quantum satis

 

Razdoblje primjene: od 1. veljače 2014.

 

E 900

Dimetil polisiloksan

10

(91)

Samo dodaci prehrani u obliku šumećih tableta

 

E 901

Pčelinji vosak, bijeli i žuti

quantum satis

 

 

 

E 902

Kandelila vosak

quantum satis

 

 

 

E 903

Karnauba vosak

200

 

 

 

E 904

Šelak

quantum satis

 

 

 

E 950

Acesulfam K

500

 

 

 

E 950

Acesulfam K

2 000

 

Samo dodaci prehrani za žvakanje

 

E 951

Aspartam

2 000

 

 

 

E 951

Aspartam

5 500

 

Samo dodaci prehrani za žvakanje

 

E 952

Ciklaminska kiselina i njezine natrijeve i kalcijeve soli

500

(51)

 

 

E 952

Ciklaminska kiselina i njezine natrijeve i kalcijeve soli

1 250

(51)

Samo dodaci prehrani za žvakanje

 

E 954

Saharin i njegove natrijeve, kalijeve i kalcijeve soli

500

(52)

 

 

E 954

Saharin i njegove natrijeve, kalijeve i kalcijeve soli

1 200

(52)

Samo dodaci prehrani za žvakanje

 

E 955

Sukraloza

800

 

 

 

E 955

Sukraloza

2 400

 

Samo dodaci prehrani za žvakanje

 

E 957

Taumatin

400

 

Samo dodaci prehrani za žvakanje

 

E 959

Neohesperidin DC

100

 

 

 

E 959

Neohesperidin DC

400

 

Samo dodaci prehrani za žvakanje

 

E 960

Steviol glikozidi

670

(60)

 

 

E 960

Steviol glikozidi

1 800

(60)

Samo dodaci prehrani za žvakanje

 

E 961

Neotam

60

 

 

 

E 961

Neotam

185

 

Samo dodaci prehrani za žvakanje

 

E 961

Neotam

2

 

Samo kao pojačivač arome, osim dodataka prehrani za žvakanje

 

E 961

Neotam

2

 

Samo vitamini i/ili dodaci prehrani na bazi minerala za žvakanje, kao pojačivač arome

 

E 962

Sol aspartam-acesulfama

500

(11)a (49) (50)

 

 

E 962

Sol aspartam-acesulfama

2 000

(11)a (49) (50)

Samo dodaci prehrani za žvakanje

 

E 969

Advantam

20

 

 

 

E 969

Advantam

55

 

Samo dodaci prehrani za žvakanje

 

E 1201

Polivinilpirolidon

quantum satis

 

Samo dodaci prehrani u obliku tableta i dražeja

 

E 1202

Polivinilpolipirolidon

quantum satis

 

Samo dodaci prehrani u obliku tableta i dražeja

 

E 1203

Polivinil alkohol (PVA)

18 000

 

Samo dodaci prehrani u obliku kapsula i tableta

 

E 1204

Pululan

quantum satis

 

Samo dodaci prehrani u obliku kapsula i tableta

 

E 1205

Osnovni kopolimer metakrilata

100 000

 

Osim dodataka prehrani za žvakanje

 

E 1206

Neutralni kopolimer metakrilata

200 000

 

Osim dodataka prehrani za žvakanje

 

E 1207

Anionski kopolimer metakrilata

100 000

 

Osim dodataka prehrani za žvakanje

 

E 1208

Kopolimer polivinilpirolidon-vinil acetata

100 000

 

Osim dodataka prehrani za žvakanje

 

E 1209

Polivinil alkohol-polietilen glikol-graft-kopolimer

100 000

 

Osim dodataka prehrani za žvakanje

 

E 1505

Trietil-citrat

3 500

 

Samo dodaci prehrani u obliku kapsula i tableta

 

E 1521

Polietilen glikol

10 000

 

Samo dodaci prehrani u obliku kapsula i tableta”

(c)

unos za potkategoriju hrane 17.2. mijenja se kako slijedi:

i.

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„17.2.

Dodaci prehrani u tekućem obliku, osim dodataka prehrani za dojenčad i malu djecu”

ii.

svi unosi u toj potkategoriji zamjenjuju se sljedećim unosima, koji se umeću prema numeričkom redoslijedu:

 

„Skupina I.

Aditivi

 

 

 

 

Skupina II.

Bojila u količini quantum satis

quantum satis

 

 

 

Skupina II.

Bojila u količini quantum satis

quantum satis

 

Razdoblje primjene: do 31. srpnja 2014.

 

Skupina II.

Bojila u količini quantum satis

quantum satis

(69)

Razdoblje primjene: od 1. kolovoza 2014.

Samo dodaci prehrani u obliku sirupa

 

Skupina III.

Bojila s kombiniranim najvećim dopuštenim količinama

100

 

 

 

Skupina IV.

Polioli

quantum satis

 

 

 

E 104

Kinolin žuta

10

(61)

Razdoblje primjene: od 1. siječnja 2014. do 31. srpnja 2014.

 

E 104

Kinolin žuta

10

(61) (69)

Razdoblje primjene: od 1. kolovoza 2014.

 

E 110

Sunset yellow FCF/Orange S S

10

(61)

Razdoblje primjene: od 1. siječnja 2014. do 31. srpnja 2014.

 

E 110

Sunset yellow FCF/Orange S S

10

(61) (69)

Razdoblje primjene: od 1. kolovoza 2014.

 

E 124

Ponceau 4R, Cochineal Red A

10

(61)

Razdoblje primjene: od 1. siječnja 2014. do 31. srpnja 2014.

 

E 124

Ponceau 4R, Cochineal Red A

10

(61) (69)

Razdoblje primjene: od 1. kolovoza 2014.

 

E 160d

Likopen

30

 

 

 

E 200-213

Sorbinska kiselina – sorbati; Benzojeva kiselina – benzoati

2 000

(1) (2)

Osim dodataka prehrani u obliku sirupa

 

E 310-321

Propil galat, TBHQ, BHA i BHT

400

(1)

 

 

E 338-452

Fosforna kiselina – fosfati - di-, tri- i polifosfati

quantum satis

 

 

 

E 392

Ekstrakti ružmarina

400

(46)

 

 

E 405

Propan-1,2-diol alginat

1 000

 

 

 

E 416

Karaja guma

quantum satis

 

 

 

E 426

Hemiceluloza iz soje

1 500

 

 

 

E 432-436

Polisorbati

quantum satis

 

 

 

E 473-474

Saharozni esteri masnih kiselina — saharogliceridi

quantum satis

(1)

 

 

E 475

Poliglicerolni esteri masnih kiselina

quantum satis

 

 

 

E 491-495

Esteri sorbitana

quantum satis

(1)

 

 

E 551-559

Silicijev dioksid – silikati

quantum satis

 

Razdoblje primjene: do 31. siječnja 2014.

 

E 551-553

Silicijev dioksid – silikati

quantum satis

 

Razdoblje primjene: od 1. veljače 2014.

 

E 950

Acesulfam K

350

 

 

 

E 950

Acesulfam K

2 000

 

Samo dodaci prehrani u obliku sirupa

 

E 951

Aspartam

600

 

 

 

E 951

Aspartam

5 500

 

Samo dodaci prehrani u obliku sirupa

 

E 952

Ciklaminska kiselina i njezine natrijeve i kalcijeve soli

400

(51)

 

 

E 952

Ciklaminska kiselina i njezine natrijeve i kalcijeve soli

1 250

(51)

Samo dodaci prehrani u obliku sirupa

 

E 954

Saharin i njegove natrijeve, kalijeve i kalcijeve soli

80

(52)

 

 

E 954

Saharin i njegove natrijeve, kalijeve i kalcijeve soli

1 200

(52)

Samo dodaci prehrani u obliku sirupa

 

E 955

Sukraloza

240

 

 

 

E 955

Sukraloza

2 400

 

Samo dodaci prehrani u obliku sirupa

 

E 957

Taumatin

400

 

Samo dodaci prehrani u obliku sirupa

 

E 959

Neohesperidin DC

50

 

 

 

E 959

Neohesperidin DC

400

 

Samo dodaci prehrani u obliku sirupa

 

E 960

Steviol glikozidi

200

(60)

 

 

E 960

Steviol glikozidi

1 800

(60)

Samo dodaci prehrani u obliku sirupa

 

E 961

Neotam

20

 

 

 

E 961

Neotam

185

 

Samo dodaci prehrani u obliku sirupa

 

E 961

Neotam

2

 

Samo kao pojačivač arome, osim dodataka prehrani u obliku sirupa

 

E 961

Neotam

2

 

Samo vitamini i/ili dodaci prehrani na bazi minerala u obliku sirupa, kao pojačivač arome

 

E 962

Sol aspartam-acesulfama

350

(11)a (49) (50)

 

 

E 962

Sol aspartam-acesulfama

2 000

(11)a (49) (50)

Samo dodaci prehrani u obliku sirupa

 

E 969

Advantam

6

 

 

 

E 969

Advantam

55

 

Samo dodaci prehrani u obliku sirupa”


ODLUKE

9.10.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 253/45


ODLUKA KOMISIJE (EU) 2018/1498

оd 21. prosinca 2017.

o državnoj potpori i mjerama SA.38613 (2016/C) (ex 2015/NN) koje je provela Italija u korist društva Ilva S.p.A. u postupku Amministrazione Straordinaria

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 8391)

(Vjerodostojan je samo tekst na talijanskom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 108. stavak 2. prvi podstavak,

uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, a posebno njegov članak 62. stavak 1. točku (a),

nakon što je pozvala zainteresirane strane da iznesu svoje primjedbe u skladu s prethodno navedenom odredbom (1) i uzimajući u obzir njihove primjedbe,

budući da:

1.   POSTUPAK

(1)

Nakon što je 11. i 14. travnja 2014. primila dvije službene pritužbe od konkurenata (koji ne žele da se njihov identitet objavi), Komisija je pokrenula prethodni istražni postupak u pogledu navodnih mjera potpore u korist talijanskog proizvođača čelika Ilva S.p.A. u postupku Amministrazione Straordinaria („Ilva”). Isto tako Wirtschaftsvereinigung Stahl (njemačko udruženje proizvođača čelika – „WV Stahl”) i Eurofer (Europska federacija proizvođača željeza i čelika) predali su službene pritužbe 10. travnja 2015. odnosno 24. lipnja 2015. Britansko udruženje proizvođača čelika poduprlo je 25. lipnja 2015. navedene podnositelje pritužbi.

(2)

Komisija je dopisom od 20. siječnja 2016. obavijestila Italiju da je odlučila pokrenuti postupak utvrđen u članku 108. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu „UFEU”) u pogledu četiriju mjera potpore dodijeljenih u korist društva Ilva. Dopisom od 13. svibnja 2016. Komisija je obavijestila Italiju o proširenju tog postupka na petu mjeru potpore.

(3)

Komisijina odluka o pokretanju službenog istražnog postupka (dalje u tekstu „odluka o pokretanju postupka”) i Komisijina odluka o proširenju postupka na petu mjeru (dalje u tekstu „odluka o proširenju”) objavljene su u Službenom listu Europske unije (2). Komisija je pozvala zainteresirane strane da podnesu svoje primjedbe o mjerama.

(4)

Italija je podnijela primjedbe o odluci o pokretanju postupka i odluci o proširenju u svojim dopisima od 3. ožujka i 26. srpnja 2016.

(5)

Komisija je primila i primjedbe zainteresiranih strana. Proslijedila ih je Italiji, koja je imala priliku dostaviti svoj odgovor. Ona je svoje primjedbe dostavila dopisom od 29. srpnja 2016.

(6)

Komisija je zatražila dodatne informacije od Italije u dopisima od 24. veljače 2016., 4. svibnja 2016., 30. rujna 2016., 1. veljače 2017. i 8. rujna 2017. Italija je odgovorila na te zahtjeve za dostavljanje informacija 10. ožujka 2016., 13. svibnja 2016., 8. studenoga 2016., 10. ožujka 2017. i 16. listopada 2017.

(7)

Nakon što je obaviještena o odluci Italije da ponudi imovinu društva Ilva na prodaju, Komisija je od Italije zatražila da imenuje neovisnog povjerenika za praćenje čija je uloga izvještavati Komisiju o organizaciji i provedbi postupka prodaje. Povjerenik za praćenje Komisiji je dostavio izvješća 15. lipnja 2016., 3. listopada 2016., 13. i 14. prosinca 2016., 1. veljače 2017., 22. veljače 2017. i 30. lipnja 2017., a svoje je konačno izvješće o postupku prodaje podnio 20. srpnja 2017. Talijanska tijela obavijestila su Komisiju i o rezultatu natječajnog postupka dopisom od 7. lipnja 2017., a dodatne informacije o postupku prodaje podnijela su 24. srpnja 2017.

2.   OPIS

2.1.   Korisnik

(8)

Društvo Ilva jedan je od najvećih europskih proizvođača čelika, koji se bavi proizvodnjom, obradom i prodajom proizvoda od ugljičnog čelika, među ostalim upravljanjem industrijskim postrojenjima od nacionalnog strateškog interesa kako je utvrđeno člankom 1. Odluke br. 207 od 3. prosinca 2012. s izmjenama pretvorene u Zakon br. 231 od 24. prosinca 2012. („Odluka br. 207/2012”). U vlasništvu je obitelji Riva od 1996., a prethodno je njime upravljala talijanska država posredstvom društva Istituto per la Ricostruzione Industriale („IRI”). Do 2016. društvo Ilva zapošljavalo je ukupno oko 14 000 ljudi, od čega je oko 11 000 zaposlenika bilo zaposleno u njegovu glavnom proizvodnom pogonu u Tarantu (regija Apulija). Društvo Ilva ima i druge proizvodne pogone u Italiji te poslovne lokacije u Francuskoj, Tunisu i Grčkoj.

(9)

Društvo Ilva proizvodi proizvode od ugljičnog čelika navedene na popisu proizvoda, u kojemu je sektor čelika definiran kako je navedeno u točkama od (a) do (e) Priloga IV. Smjernicama za regionalne državne potpore za 2014.–2020 (3).

(10)

Godišnji proizvodni kapacitet pogona društva Ilva u Tarantu iznosi […] (*1) tona i čini 9,8 % ukupnog kapaciteta proizvodnje ugljičnog čelika u Uniji (4). Pod vodstvom sadašnje izvanredne uprave i u skladu s okolišnim ograničenjima društvo Ilva radi s […] svojeg nominalnog kapaciteta (rade tri peći od pet). U 2016. proizvelo je 5,8 milijuna tona ugljičnog čelika (5), što je iznosilo oko 65 % talijanske proizvodnje ugljičnog čelika i oko 7 % njegove proizvodnje u Uniji. Ilva svoje proizvode prodaje prvenstveno u Italiji ([…]), a zatim u ostalim europskim ([…]) i trećim zemljama ([…]) (6).

(11)

Područje grada Taranto u kojemu se nalazi glavni proizvodni pogon društva Ilva izrazito je zagađeno. Ispitivanja su pokazala visoku razinu zagađenja zraka, tla te površinskih i podzemnih voda na lokaciji pogona društva Ilva i u obližnjim naseljenim područjima grada Taranta koje ima ozbiljne posljedice na zdravlje ljudi i okoliš (7). Društvo Ilva, njegovi glavni dioničari i bivša uprava u Italiji su optuženi za navodnu ekološku katastrofu (8). Ilva je isto tako predmet postupka zbog povrede koji je Komisija pokrenula protiv Italije (9). Nakon dvije službene obavijesti (10) Komisija je 16. listopada 2014. poslala Italiji svoje obrazloženo mišljenje („obrazloženo mišljenje”) zbog kršenja Direktive 2008/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11) i Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (12), u kojima su utvrđena pravila prema kojima države članice dodjeljuju okolišne dozvole industrijskim postrojenjima.

(12)

U jeku tog problema s okolišem bivša uprava društva Ilva morala je odstupiti s upravljačke pozicije te ju je u lipnju 2013. zamijenio izvanredni upravitelj kojega je imenovala vlada (13). Zadatak izvanrednog upravitelja bio je osigurati nastavak industrijske aktivnosti i upotrijebiti resurse društva kako bi se podmirili troškovi štete za zdravlje i okoliš prouzročeni prethodnim kršenjima okolišne dozvole društva Ilva. U tom je kontekstu Vijeće ministara 14. ožujka 2014. odobrilo „plan zaštite okoliša” namijenjen sprečavanju zagađenja i modernizaciji pogona u skladu s okolišnom dozvolom (14). Prema tom planu ukupan iznos ulaganja potrebnih kako bi se pogon u Tarantu uskladio sa zahtjevima okolišne dozvole u 2014. iznosio je […] EUR.

(13)

Uzimajući u obzir sve lošiju financijsku situaciju društva Ilva, talijanska vlada donijela je 5. siječnja 2015. Odluku br. 1/2015 kojom je uvela ad hoc postupak u slučaju nesolventnosti za društvo Ilva. Taj ad hoc postupak temeljio se na tzv. zakonu Marzano, posebnom zakonu za slučaj nesolventnosti prema kojemu se postavlja izvanredna uprava velikih poduzetnika u poteškoćama koji se bave ključnim javnim uslugama. Kao posljedica toga Sud u Milanu proglasio je društvo Ilva nesolventnim 30. siječnja 2015. (15). Ukupan dug naveden u izjavi o nesolventnosti iznosio je 2,9 milijardi EUR. Vlada je imenovala tri izvanredna upravitelja za upravljanje društvom. Odluka br. 1/2015 s izmjenama pretvorena je u Zakon br. 20/2015 od 3. ožujka 2015. (16).

(14)

Talijanska tijela obavijestila su 4. prosinca 2015. Komisiju o tome da je tog dana donesena Odluka br. 191/2015 pod nazivom „Disposizioni urgenti per la cessione a terzi dei complessi aziendali del Gruppo Ilva”. Odluka je s izmjenama pretvorena u Zakon br. 13/2016 od 1. veljače 2016. (17). U članku 1. Odluke predviđena je prodaja imovine društva Ilva u okviru transparentnog i nediskriminirajućeg javnog postupka do 30. lipnja 2016. kako bi se osigurao diskontinuitet s prethodnim društvom. Izvanredni upravitelji društva Ilva objavili su 5. siječnja 2016. poziv za iskaz interesa povezan s prijenosom poduzećâ u vlasništvu društva Ilva i drugih trgovačkih društava iz iste grupe. U preliminarnu fazu dubinske analize primljeno je 25 zainteresiranih strana, nakon čega su formirani konzorciji ulagatelja radi podnošenja službenih ponuda do 30. lipnja 2016. Dva ponuditelja primljena su 30. lipnja 2016. u završnu fazu natječajnog postupka: i. konzorcij pod vodstvom društva ArcelorMittal, koje posluje u sektoru čelika na globalnoj razini, čiji su članovi i talijanski proizvođač čelika Marcegaglia te banka Intesa Sanpaolo („konzorcij AM”) te ii. tzv. konzorcij AcciaItalia („konzorcij AcciaItalia”), koji među ostalima čine talijanski proizvođač čelika Arvedi, indijsko poduzeće koje posluje u sektoru čelika Jindal Steel te investicijska banka Cassa Depositi e Prestiti u vlasništvu države („CDP”).

(15)

U postupku prodaje došlo je do kašnjenja. U konačnici su upravitelji društva Ilva 26. svibnja 2017. preporučili da se imovina društva Ilva dodijeli konzorciju AM, koji je ponudio iznos od 1,8 milijardi EUR (18). Tu je preporuku prihvatilo Ministarstvo gospodarskog razvoja, koje je 5. lipnja 2017. donijelo konačnu odluku u korist konzorcija AM (19). Transakcija još uvijek nije zaključena jer se čeka Komisijino odobrenje spajanja. U tom je pogledu 21. rujna 2017. konzorcij AM o transakciji obavijestio Komisiju, koja je 8. studenoga 2017. odlučila pokrenuti detaljnu istragu (20).

2.2.   Mjere koje se ocjenjuju

(16)

Talijanska tijela donijela su i izmijenila razne mjere kako bi poduprla društvo Ilva. Ova Odluka odnosi se na pet mjera koje su predmet odluke o pokretanju postupka i odluke o proširenju:

(a)

mjera br. 1: prijenos imovine zaplijenjene u kaznenom postupku protiv prethodnih vlasnika društva Ilva,

(b)

mjera br. 2: zakon o zajmovima s najvišim prioritetom naplate tijekom stečajnog postupka primijenjen na privatni zajam od 250 milijuna EUR,

(c)

mjera br. 3: državno jamstvo za zajam od 400 milijuna EUR,

(d)

mjera br. 4: sporazum o nagodbi s društvom Fintecna,

(e)

mjera br. 5: državni zajam od 300 milijuna EUR.

2.2.1.   Mjera br. 1: prijenos imovine zaplijenjene u kaznenom postupku protiv prethodnih vlasnika društva Ilva

(17)

Neki članovi obitelji Riva prethodno uključeni u upravljanje društvom Ilva optuženi su pred talijanskim sudovima za razna kaznena djela prijevare. U svibnju 2013. nacionalni sud zaplijenio (sequestro preventivo) je […] EUR likvidne imovine u vlasništvu obitelji Riva („imovina obitelji Riva”) do završetka kaznenog postupka protiv njih.

(18)

U skladu s talijanskim zakonom o općem kaznenom postupku imovina zaplijenjena u kontekstu kaznenih postupaka mora se prenijeti u tzv. pravosudni fond (Fondo Unico di Giustizia), fond talijanskog Ministarstva pravosuđa koji ima ulogu „skrbnika” (custode ex lege) do završetka kaznenog postupka. Upravljanje fondom osigurava društvo Equitalia Giustizia S.p.A. („Equitalia”) (21). U skladu s ulagačkim mandatom društva Equitalia likvidna imovina koju drži Fondo Unico di Giustizia smije se deponirati isključivo na tekuće račune s odgovarajućom razinom stabilnosti i pouzdanosti ili uložiti u talijanske državne obveznice (22). Tijekom sudskog postupka zaplijenjena imovina i dalje pripada izvornim vlasnicima, no oni njome ne mogu raspolagati.

(19)

U slučaju imovine obitelji Riva člankom 3. stavkom 1. Odluke br. 1/2015 uvedena je ad hoc odredba prema kojoj se ta imovina mogla prenijeti na društvo Ilva prije dovršetka kaznenog postupka (23). U skladu s tom odredbom prijenos se morao odvijati pod određenim uvjetima. Ilva bi prvo morala izdati obveznice u vrijednosti imovine obitelji Riva. Fondo Unico di Giustizia bi zatim upotrijebio imovinu obitelji Riva koja je u njegovu skrbništvu kako bi upisao te obveznice. Kao rezultat toga obveznice društva Ilva zamijenile bi imovinu obitelji Riva na računima fonda Fondo Unico di Giustizia kao kolateral u kontekstu kaznenog postupka koji je u tijeku. U istoj Odluci određeno je da se novac koji je društvo Ilva primilo u tom prijenosu mora namijeniti za provedbu njegova plana zaštite okoliša.

(20)

Sudskom odlukom (Decreto di Trasferimento) nacionalni sud naredio je 11. svibnja 2015. prijenos imovine obitelji Riva. No do prijenosa u Fondo Unico di Giustizia nije moglo doći jer je obitelj Riva svoju imovinu držala na bankovnim računima koji se nalaze izvan Italije (24), a strani sudovi koji imaju nadležnost nad tim računima sustavno su odbijali prijenos imovine u Italiju (25).

(21)

Situacija je riješena kada su u prosincu 2016. obitelj Riva i društvo Ilva postigli sporazum o nagodbi u kojemu su predmetni članovi obitelji Riva pristali da imovina koju drže na računima u stranim bankama konačno bude dostupna društvu Ilva u pravnom obliku iz članka 3. stavka 1. Odluke br. 1/2015. […]. Talijanska tijela navela su da su odštetni zahtjevi društva Ilva prema obitelji Riva mogli dosegnuti oko […] EUR. Uz zaplijenjeni iznos od 1,1 milijarde EUR, koji je zakonom namijenjen za plan zaštite okoliša, obitelj Riva pristala je staviti društvu Ilva na raspolaganje i dodatan iznos od 145 milijuna EUR kako bi poduprla njegovo poslovanje. Kao rezultat sporazuma o nagodbi imovina obitelji Riva vraćena je u Italiju (26) i prenesena u Fondo Unico di Giustizia, koji je 13. i 22. lipnja 2017. upisao ukupno […] EUR novoizdanih obveznica društva Ilva.

2.2.2.   Mjera br. 2: zakon o zajmovima s najvišim prioritetom naplate tijekom stečajnog postupka

(22)

Prema navodima medija u svibnju 2014. društvo Ilva imalo je poteškoća s isplatom plaća i plaćanjem dobavljača (27). Novinari su izvještavali da su banke bile nesklone odobravanju zajma za premošćivanje namijenjenom pokrivanju poduzetnikove potrebe za likvidnošću (28). Isto tako, tijekom cijele 2014. talijanska tijela (posebno predstavnici Ministarstva gospodarskog razvoja i regionalnih vlasti regije Apulije) u punoj su mjeri sudjelovala na sastancima i u pregovorima s financijskim institucijama o odobravanju takvog zajma (29).

(23)

Italija je 11. kolovoza 2014. izmijenila članak 12. stavak 5. Odluke br. 101/2013 tako da se zajmovi odobreni poduzetnicima od strateškog nacionalnog interesa koji se nalaze pod izvanrednom upravom namijenjeni provedbi plana sanacije okoliša i zdravlja iznimno smatraju zajmovima s najvišim prioritetom naplate tijekom stečajnog postupka (30). Zajmovi s najvišim prioritetom naplate tijekom stečajnog postupka imaju prednost pri naplati iz stečajne mase nesolventnog poduzetnika i prioritet nad drugim zajmovima i obvezama prema vjerovnicima poduzetnika. Situacija društva Ilva odgovarala je definiciji utvrđenoj u zakonu i stoga su se zajmovi odobreni društvu Ilva mogli smatrati zajmovima s najvišim prioritetom naplate tijekom stečajnog postupka (31).

(24)

Mjesec dana nakon te izmjene zakona, 11. rujna 2014., tri privatne banke pristale su odobriti zajam društvu Ilva u iznosu od 250 milijuna EUR (32). Društvo Ilva na dan dospijeća zajma, 28. veljače 2015., taj zajam nije vratilo.

2.2.3.   Mjera br. 3: državno jamstvo za zajam od 400 milijuna EUR

(25)

Člankom 3. stavkom 1.b Odluke br. 1/2015 društvu Ilva omogućeno je da sa zainteresiranim bankama dogovori zajam s najvišim prioritetom naplate tijekom stečajnog postupka od 400 milijuna EUR osiguran državnim jamstvom. Zajam se trebao upotrijebiti za provedbu plana zaštite okoliša društva Ilva (33).

(26)

Ministarstvo gospodarstva i financija svojom je odlukom 30. travnja 2015. izdalo državno jamstvo s premijom od 3,12 % godišnje.

(27)

Nakon izdavanja državnog jamstva tri financijske institucije pristale su 27. svibnja 2015. društvu Ilva odobriti zajam u iznosu od 400 milijuna EUR, raščlanjen na sljedeći način: 330 milijuna EUR od banke CDP, 50 milijuna EUR od banke Intesa Sanpaolo i 20 milijuna EUR od banke Banco Popolare. Intesa Sanpaolo i Banco Popolare iste su dvije privatne banke koje su bile uključene i u mjeru br. 2.

(28)

Zajam od 400 milijuna EUR isplaćen je u četiri uzastopne rate od 100 milijuna EUR, i to 10. lipnja, 9. listopada, 10. prosinca i 28. prosinca 2015. Na njega se obračunava godišnja kamatna stopa vezana uz šestomjesečni Euribor + […], koja se plaća po polugodištu, a rok dospijeća je […] od isplate uz početnu odgodu plaćanja od […].

2.2.4.   Mjera br. 4: sporazum o nagodbi s društvom Fintecna

(29)

U privatizaciji društva Ilva 1995. društvo u državnom vlasništvu IRI pristalo je u skladu s člankom 17.7. ugovora o privatizaciji jamčiti za buduća potraživanja zbog štete za okoliš do koje je došlo prije privatizacije u iznosu do […] LIT plus kamate (tj. približno […] EUR u to vrijeme i […] EUR bez kamata ili […] EUR s kamatama na dan 31. prosinca 2014.). Ugovorom o privatizaciji kao konačni rok za kvantifikaciju štete za okoliš utvrđen je 31. prosinca 1996. IRI je 16. travnja 1996. pokrenuo arbitražni postupak u pogledu prodajne cijene. Taj je postupak okončan 2000., no spor o odgovornosti za zaštitu okoliša nije riješen. Društvo Ilva pokrenulo je 6. svibnja 1996. usporedni arbitražni postupak o odgovornosti za zaštitu okoliša, koji nije okončan.

(30)

Društvo Fintecna u vlasništvu države postalo je 2002. pravni sljednik društva IRI. Od 2012. Fintecna je u 100 %-tnom vlasništvu društva CDP, koje je u 100 %-tnom vlasništvu države. Financijske izvještaje i upravljanje imovinom društva Fintecna provjerava sudac kojega je imenovao talijanski Revizorski sud i koji prisustvuje sastancima upravnog i nadzornog tijela u skladu s člancima 7. i 12. Zakona br. 259/1958.

(31)

U kontekstu prijelaza iz društva IRI u društvo Fintecna 2002. bivša uprava društva IRI odlučila je izdvojiti […] EUR kao procijenjeni iznos štete za okoliš namijenjen društvu Ilva.

(32)

Ilva i Fintecna potpisale su 12. lipnja 2008. zapisnik sa sastanka (verbale di incontro) u kojemu su se složile da se većina otvorenih problema povezanih s okolišem odnosi na pogon u Tarantu. U tom su se kontekstu stranke dogovorile da je podjela troškova između njih moguća tek nakon što se utvrdi njihov iznos. U međuvremenu je u nacrtu sporazuma od 3. prosinca 2008. Ministarstvo zaštite okoliša zajedno s drugim javnim tijelima planiralo nagodbu na temelju procijenjenih troškova sanacije štete za podzemne vode i okoliš. Ta kvantifikacija izričito nije uključivala štetu nastalu trećim stranama koja proizlazi iz onečišćenja zraka.

(33)

Društvo Ilva poslalo je nekoliko obavijesti društvu Fintecna, od kojih su posljednje poslane 2. svibnja 2011. i 10. lipnja 2013. Društvo Fintecna osporavalo je bilo kakvu odgovornost, posebno za štetu nastalu trećim stranama povezanu s onečišćenjem zraka.

(34)

Tijekom pripreme financijskih izvještaja za 2011. nadležne službe društva Fintecna procijenile su da iznos za štetu namijenjen društvu Ilva iznosi […] EUR, prilagođeno na […] EUR u 2014.

(35)

Ministar zaštite okoliša donio je 19. prosinca 2013. ministarsku odluku (provvedimento) protiv društva Fintecna s nalogom da ukloni otpad koji se nalazi na lokaciji društva Ilva. Ministarska odluka osporena je pred Regionalnim upravnim sudom (Tribunale Amministrativo Regionale) regije Apulija te je iz postupovnih razloga poništena 14. studenoga 2014. No Sud je u biti zaključio da onečišćujuća aktivnost u svakom slučaju potječe iz razdoblja prije 1995. i da je stoga za nju odgovorno društvo Fintecna.

(36)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Odluke br. 1/2015 izvanredni upravitelj društva Ilva ovlašten je riješiti spor s društvom Fintecna u pogledu štete za okoliš iz članka 17.7. ugovora o privatizaciji iz 1995. u roku od 60 dana od stupanja na snagu Zakona br. 1/2015. U istom je članku utvrđen iznos nagodbe u visini od 156 milijuna EUR i navedeno je da takvo rješenje mora biti konačno (34).

(37)

Društvo Fintecna angažiralo je 12. siječnja 2015. neovisnog pravnog savjetnika kako bi pomogao u pregovorima povezanima sa sporazumom o nagodbi s društvom Ilva. Taj je stručnjak 3. ožujka 2015. donio pravno mišljenje u kojemu je potvrdio da je rješenje spora u iznosu od 156 milijuna EUR unutar maksimalne granice utvrđene u ugovoru o privatizaciji i niže od procjena koje je provelo društvo Fintecna.

(38)

Društvo Fintecna zatražilo je pravno mišljenje drugog savjetnika u pogledu i. eventualnih ranijih plaćanja društvu Ilva u kontekstu prethodne arbitraže i ii. datuma početka obračunavanja kamata na jamčeni iznos. To je mišljenje izdano 16. veljače 2015. U njemu se navodi i. da društvo Fintecna nije izvršilo nikakva plaćanja društvu Ilva u kontekstu prethodnih arbitražnih postupaka povezana s primjenom članka 17.7. ugovora o privatizaciji i ii. da se kamata obračunava od 1996.

(39)

Nakon što je 4. ožujka 2015. Odluka br. 1/2015 pretvorena u zakon, Upravni odbor društva Fintecna odlučio je riješiti spor uzimajući u obzir pravna mišljenja dvaju savjetnika. Upravni odbor istaknuo je da je nagodba konačna i u pogledu trećih strana (npr. u pogledu vjerovnika društva Ilva u slučaju stečaja i drugih mogućih potraživanja prema društvu Fintecna u pogledu zaštite okoliša) te da bi maksimalna izloženost koja proizlazi iz ugovora o privatizaciji iznosila […] EUR bez kamata ili […] EUR s kamatama. U svojoj je odluci Upravni odbor uzeo u obzir povoljno mišljenje CDP-a, dioničara društva Fintecna, u skladu s točkom 8.3.2. Pravilnika o upravljačkim aktivnostima u grupi CDP (Regolamento per l'esercizio dell'attività di direzione e coordinamento sulle società participate del gruppo CDP).

(40)

Društvo Fintecna stoga je riješilo spor s društvom Ilva 5. ožujka 2015. te je 6. ožujka 2015. društvu Ilva preneseno 156 milijuna EUR.

(41)

Prema zajedničkom priopćenju za tisak grupe CDP i društva Fintecna od 11. ožujka 2015. transakcija je provedena „kako bi se primijenio članak 3. stavak 5. Odluke br. 1 od 5. siječnja 2015., koja je s izmjenama pretvorena u Zakon br. 20 od 4. ožujka 2015. (Odluka o društvu Ilva)” (35).

2.2.5.   Mjera br. 5: državni zajam od 300 milijuna EUR

(42)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 14., 4. prosinca 2015. talijanska tijela obavijestila su Komisiju o tome da je toga dana donesena Odluka br. 191/2015. Uz odredbe koje se odnose na prodaju imovine društva Ilva u skladu s člankom 1. stavkom 3. te Odluke, država je ministarskom odlukom ovlaštena društvu Ilva odobriti zajam u iznosu od 300 milijuna EUR uz godišnju kamatnu stopu vezanu uz šestomjesečni Euribor + 300 baznih bodova kako bi se poduprle hitne potrebe društva Ilva za likvidnošću. U skladu s Odlukom zajam bi trebao otplatiti stjecatelj imovine društva Ilva 60 dana nakon što nadležni nacionalni sud proglasi prestanak aktivnosti tog društva prema članku 73. Odluke br. 270/99 nakon konačne prodaje imovine društva.

(43)

Ministarska odluka kojom se odobrava zajam društvu Ilva donesena je 15. prosinca 2015., a iznos je isplaćen 23. prosinca 2015. U ministarskoj odluci navedeno je da se zajam odobrava izvanrednoj upravi društva Ilva.

(44)

Talijanska vlada donijela je 9. lipnja 2016. Odluku br. 98/2016 o izmjeni Odluke br. 191/2015. U skladu s člankom 1. stavkom 1. točkom (a) Odluke obveza otplate zajma u iznosu od 300 milijuna EUR prenesena je sa stjecatelja imovine društva Ilva na društvo Ilva. Odluka je s izmjenama pretvorena u Zakon br. 151/2016 od 1. kolovoza 2016. (36).

(45)

Talijanska vlada donijela je 29. prosinca 2016. Odluku br. 243/2016 koja je s izmjenama pretvorena u Zakon br. 18/2017 od 27. veljače 2017. (37). U skladu s člankom 1. stavkom 1. točkom (b) Odluke mandat izvanredne uprave društva Ilva produljen je nakon datuma dovršetka prijenosa imovine kako bi izvanredni upravitelji društva Ilva mogli utvrditi i provesti dodatne mjere sanacije područja koja nije preuzeo stjecatelj. Kao rezultat toga donošenje odluke o prestanku aktivnosti društva Ilva u skladu s člankom 73. Zakonodavne odluke br. 270/99 odgođeno je do potpunog dovršetka navedenih aktivnosti sanacije. No kako istodobno ne bi došlo do odgađanja konačne otplate zajma od 300 milijuna EUR, člankom 1. stavkom 1. točkom (a) Odluke izmijenjen je rok otplate zajma na 60 dana od konačne prodaje imovine društva Ilva te stoga otplata više nije ovisila o donošenju odluke o prestanku aktivnosti društva Ilva.

2.3.   Razlozi za pokretanje službenog istražnog postupka

(46)

Nakon prethodnog istražnog postupka iz uvodne izjave 1. Komisija je izrazila sumnje o usklađenosti mjera potpore s pravilima Unije o državnim potporama. Komisijino privremeno stajalište bilo je da mjere predstavljaju državnu potporu i da nije bilo osnove prema kojoj bi se ta potpora mogla smatrati spojivom s unutarnjim tržištem.

2.3.1.   Svrstavanje u državnu potporu

(47)

U odluci o pokretanju postupka Komisija je privremeno smatrala da bi sve mjere koje su predmet detaljne istrage potencijalno mogle narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu među državama članicama zbog prisustva konkurenata na tržištima čelika na kojima društvo Ilva posluje i razinâ trgovine proizvodima od čelika unutar Unije, kojoj društvo Ilva pridonosi.

(48)

Komisijina privremena ocjena drugih kriterija državne potpore (pripisivost državi, državna sredstva, selektivnost, gospodarska prednost) sažeto je navedena za svaku mjeru u odjeljcima od 2.3.1.1. do 2.3.1.5 .

2.3.1.1.   Mjera br. 1

(49)

Kad je riječ o pripisivosti mjere br. 1 državi, Komisija je u odluci o pokretanju postupka privremeno zaključila da je odluka o prijenosu imovine obitelji Riva na društvo Ilva upisom obveznica pripisiva talijanskoj vladi, koja je tu odredbu unijela u Odluku br. 1/2015. Komisija je zauzela i privremeno stajalište da je Fondo Unico di Giustizia, koji provodi tu odluku (putem društva Equitalia), djelovao prema uputama pravosudnog tijela, koje je državno tijelo i stoga je obvezno primjenjivati načelo lojalne suradnje (38).

(50)

Na temelju činjenica utvrđenih u trenutku odluke o pokretanju postupka Komisijino privremeno stajalište bilo je da mjera br. 1 uključuje državna sredstva jer se mora smatrati da je imovina obitelji Riva pod kontrolom države dok je Fondo Unico di Giustizia njezin skrbnik. Nadalje, Komisija nije mogla isključiti da bi se država (putem fonda Fondo Unico di Giustizia) odrekla mogućih prihoda ulaganjem imovine obitelji Riva u rizične obveznice društva Ilva bez odgovarajuće naknade umjesto da odabere pouzdan povrat u obliku bankovnih depozita ili državnih obveznica.

(51)

U skladu s Komisijinom odlukom o pokretanju postupka dodjela selektivne gospodarske prednosti proizlazi iz činjenice da bi na temelju ad hoc odstupanja od uobičajenog kaznenog postupka imovina obitelji Riva bila stavljena na raspolaganje društvu Ilva prije dovršetka kaznenog postupka, što bi rezultiralo likvidnošću tog društva zahvaljujući obveznicama koje se izdaju po nepoznatoj i ne nužno tržišnoj vrijednosti.

2.3.1.2.   Mjera br. 2

(52)

Usprkos činjenici da su zajam u vrijednosti od 250 milijuna EUR odobrile privatne banke, Komisija je privremeno smatrala da je ta mjera pripisiva državi zbog redoslijeda događaja, tj. izmjene Odluke br. 101/2013 i uključenosti države u pregovore društva Ilva s bankama koji su konačno doveli do odobravanja zajma.

(53)

Komisijino je privremeno stajalište bilo da bi, kada bi država ili druga javna tijela bili među glavnim vjerovnicima društva Ilva, dodjelom višeg prioriteta naplate novoizdanom privatnom zajmu od 250 milijuna EUR mjera br. 2 bila de facto odricanje od javnih dugova (39). U tom bi slučaju mjera br. 2 uključivala državna sredstva.

(54)

Komisija je smatrala da se, usprkos općenitom tekstu izmijenjenog zakona, u tom trenutku mjera primjenjivala samo na društvo Ilva i stoga je de facto bila selektivna. Mjerom je društvu Ilva omogućeno da ispuni svoje potrebe za likvidnošću te mu je dodijeljena prednost koju ne bi imalo u uobičajenim tržišnim uvjetima. Stoga je Komisija privremeno smatrala da mjera donosi selektivnu gospodarsku prednost društvu Ilva.

2.3.1.3.   Mjera br. 3

(55)

Imajući u vidu da je državno jamstvo izdano putem ministarske odluke u skladu s odredbama vladine Odluke, Komisijino privremeno stajalište bilo je da je mjera br. 3 pripisiva državi. Rizik za državna sredstva proizlazi iz činjenice da se u slučaju aktivacije državno jamstvo plaća iz državnog proračuna.

(56)

Kad je riječ o postojanju selektivne gospodarske prednosti, Komisija je ispitala spojivost državnog jamstva s tržišnim natjecanjem. Prvo, nije bilo jasno bi li subjekt u tržišnom gospodarstvu uopće pristao dati bilo kakvo jamstvo društvu Ilva samo dva mjeseca nakon što ono nije ispunilo obveze iz prethodnog zajma. Drugo, čak i pod pretpostavkom da je društvo Ilva potencijalno moglo imati pristup vanjskim izvorima financiranja i/ili vanjskim jamstvima, Komisija je sumnjala da bi premija koju naplaćuje talijanska država primjereno nadoknadila kreditni rizik koji snosi država.

2.3.1.4.   Mjera br. 4

(57)

Na temelju relevantnog skupa pokazatelja iz sudske prakse Suda Unije (40) Komisija je privremeno smatrala da je mjera br. 4 koju je primijenilo društvo Fintecna pripisiva talijanskoj državi. Kad je riječ o podrijetlu uključenih sredstava, Komisija je navela da se društvo Fintecna smatra javnim poduzećem. Stoga se njegova sredstva smatraju državnim sredstvima.

(58)

Kad je riječ o postojanju selektivne gospodarske prednosti, iako se u obzir uzima činjenica da je u načelu ograničeno državno jamstvo za štetu za okoliš koje je dogovoreno kada je društvo bilo u vlasništvu države i prije nego što je društvo Ilva privatizirano i prodano obitelji Riva bilo uobičajena tržišna praksa, Komisija je ispitala iznos i vrijeme sporazuma o nagodbi te razmatrala bi li se subjekt u tržišnom gospodarstvu ponašao slično u usporedivoj situaciji.

2.3.1.5.   Mjera br. 5

(59)

Budući da se mjera sastoji od zajma koji su odobrili Ministarstvo gospodarskog razvoja i Ministarstvo gospodarstva i financija iz proračunskih sredstava talijanske države, Komisija je privremeno smatrala da je ona pripisiva državi i uključuje državna sredstva.

(60)

Kad je riječ o postojanju selektivne gospodarske prednosti, Komisija je razmatrala bi li privatni subjekt u tržišnom gospodarstvu pristao posuditi 300 milijuna EUR društvu Ilva uz iste uvjete kao Italija i bi li ih uopće pristao posuditi kada se u obzir uzmu financijske poteškoće društva Ilva.

2.3.2.   Spojivost osnove

(61)

Budući da Komisija nije utvrdila postojanje osnove prema kojoj bi državna potpora u korist društva Ilva bila spojiva s unutarnjim tržištem, pozvala je Italiju da dokaže bilo koju takvu osnovu i obavijesti Komisiju o relevantnoj pravnoj osnovi ako postoji.

2.3.3.   O mogućem gospodarskom kontinuitetu između društva Ilva i novog poduzetnika koji stječe njegovu imovinu

(62)

U uvodnoj izjavi 107. odluke o pokretanju postupka Komisija je podsjetila da se u slučaju gospodarskog kontinuiteta između primatelja potpore koju Komisija proglasi nespojivom s unutarnjim tržištem i njegova stjecatelja od stjecatelja može tražiti povrat potpore.

(63)

Konačan opseg prodaje još uvijek se može promijeniti zbog preispitivanja spajanja iz prethodne uvodne izjave 15. koje je još u tijeku. Italija i Peacelink predali su svoja opažanja o pitanju gospodarskog (dis)kontinuiteta između sadašnjeg društva Ilva i kupca imovine društva Ilva, no u ovom bi trenutku bilo preuranjeno da Komisija zauzme konačno stajalište te se to pitanje stoga neće dodatno ocjenjivati u ovoj odluci.

2.3.4.   Nema primjedbi na hitne intervencije u pogledu zaštite okoliša i zdravlja

(64)

U uvodnoj izjavi 114. odluke o pokretanju postupka Komisija je pojasnila da se neće protiviti bilo kojem neposrednom djelovanju koje talijanska tijela mogu smatrati nužnim kako bi se zaštitilo zdravlje građana zbog službeno prepoznate hitne situacije u pogledu okoliša i zdravlja u području grada Taranto koja je navedena u uvodnoj izjavi 11. Stoga je službeni postupak pokrenut ne dovodeći u pitanje bilo kakvu javnu potporu troškovima koji su potrebni za sanaciju lokacije društva Ilva i okolnih područja u opsegu u kojemu su takvi radovi hitni i neophodni kako bi se riješilo postojeće onečišćenje i zaštitilo javno zdravlje u gradu Tarantu dok se ne utvrdi onečišćivač u skladu sa standardima predviđenima važećim zakonodavstvom.

(65)

U tom je pogledu Komisija u uvodnoj izjavi 115. odluke o pokretanju postupka navela da su talijanska tijela poduzela potrebne korake za utvrđivanje onečišćivača. Komisija je smatrala da talijanska država opravdano djeluje kako bi osigurala da postojeće onečišćenje ne šteti zdravlju građana i okolišu u području grada Taranto do ishoda sudskog postupka. Komisija je pojasnila da bi, u slučaju da se u okviru sudskog postupka koji je u tijeku utvrdi identitet onečišćivača, u skladu s primjenjivim pravilima kojima se uspostavlja ili primjenjuje načelo „onečišćivač plaća” on trebao s kamatama nadoknaditi iznose koje je država potrošila na sanaciju.

(66)

Budući da talijanska pravosudna tijela poduzimaju odgovarajuće korake kako bi utvrdila onečišćivača i financijsku odgovornost koja proizlazi iz njegovih radnji, ovom se odlukom ne dovode u pitanje financijske posljedice povezane s raspodjelom već nastalih troškova otklanjanja postojećeg onečišćenja između države ili drugih javnih ili privatnih subjekata te onečišćivača u skladu s načelom „onečišćivač plaća” iz članka 191. stavka 2. UFEU-a. Kad je riječ o budućim troškovima sanacije, Komisija napominje da je 1,1 milijarda EUR koju su uplatili trenutačni dioničari društva Ilva zakonom namijenjena za plan zaštite okoliša (uvodna izjava 21.), uz eventualna dodatna ulaganja budućeg vlasnika ili upravitelja u poboljšanje okolišne učinkovitosti pogona u Tarantu (vidjeti uvodne izjave 15. i 63.).

3.   PRIMJEDBE ITALIJE

3.1.   Opće primjedbe o svrsi mjera

(67)

Prema mišljenju Italije mjere koje je donijela talijanska vlada bile su potrebne kako bi se očuvali javni interesi i nisu obuhvaćene područjem primjene članka 107. UFEU-a. Italija navodi da se uvodne izjave 114. i 115. odluke o pokretanju postupka odnose na situacije opisane u Direktivi 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (41) i članku 250. talijanskog Zakona o zaštiti okoliša (42) prema kojima javna uprava mora započeti s potrebnim radovima kako bi se otklonila šteta u okolišu dok se ne utvrdi onečišćivač. U skladu s tim zakonskim odredbama Odlukom br. 1/2015 i Odlukom predsjednika Vijeća ministara (Decreto del Presidente del Consiglio dei Ministri) od 14. ožujka 2014., kojom se donosi plan zaštite okoliša, izvanrednim upraviteljima društva Ilva dodjeljuju se ovlasti javne prirode prema kojima djeluju u ime države u slučaju sanacije okoliša društva Ilva.

(68)

S obzirom na sve navedeno radovi u okolišu u vrijednosti od […] EUR trebali bi se smatrati dopustivima u skladu s uvodnim izjavama 114. i 115. odluke o pokretanju postupka. Ti radovi uključuju:

(a)

radove sanacije (sanacija voda i zagađenih područja, gospodarenje otpadom, uklanjanje azbesta) i radove navedene u obrazloženom mišljenju Komisije (43). Ukupna vrijednost te kategorije iznosi […] EUR.

(b)

dodatne radove koje Komisija zahtijeva u svojem obrazloženom mišljenju radi prestanka kršenjâ Direktive 2008/1/EZ i Direktive 2010/75/EU do 7. siječnja 2014. Ukupna vrijednost te kategorije iznosi […] EUR.

(69)

Talijanska tijela napominju da ukupna vrijednost tih dopustivih radova premašuje zbirnu vrijednost mjera br. 2, 3 i 4.

(70)

Talijanska tijela naglašavaju i da je Komisijin postupak u pogledu državne potpore neodvojivo povezan s njezinim usporednim postupkom zbog povrede. U Komisijinu obrazloženom mišljenju uzima se u obzir da bi se zbog poteškoća društva Ilva s nalaženjem financijskih sredstava mogla odgoditi provedba radova potrebnih kako bi se ispunile odredbe njegove okolišne dozvole za Taranto. U tom su kontekstu talijanska tijela odlučila dodijeliti javna sredstva izvanrednim upraviteljima društva Ilva kako bi ispunili obveze navedene u obrazloženom mišljenju i kako bi se obavili potrebni radovi. Prema mišljenju talijanskih tijela iz uvodnih izjava 114. i 115. odluke o pokretanju postupka može se zaključiti da se Komisija neće protiviti toj vrsti mjera.

(71)

Konačno, Italija ističe socioekonomsku važnost pogona u Tarantu, koji izravno i neizravno zapošljava oko 24 % ukupnog zaposlenog stanovništva u pokrajini Taranto, regiji u kojoj se nezaposlenost povećala s 15,5 % u 2013. na 18,5 % u 2014.

3.2.   Mjera br. 1

3.2.1.   Državna sredstva

(72)

Prema navodima talijanskih tijela mjera br. 1 ne uključuje državna sredstva. Talijanska tijela navela su prvi skup argumenata prije nego što je sklopljen sporazum o nagodbi između obitelji Riva i društva Ilva iz prethodno navedene uvodne izjave 21. Ti su argumenti navedeni u uvodnim izjavama 73.–77. Nakon sporazuma o nagodbi talijanska su tijela nadopunila svoja opažanja dodatnim argumentima kako bi dokazala da nije bilo upotrebe državnih sredstava (vidjeti uvodnu izjavu 78.).

(73)

Prvo, talijanska tijela smatraju da je sudska praksa koja se citira u odluci o pokretanju postupka, točnije presuda u predmetu Doux Elevage (44), razvijena u potpuno drugačijim okolnostima. U tom pogledu Italija citira točke 208. i 209. presude Općeg suda od 24. rujna 2015. u predmetu T-674/11 kako bi naglasila da se sredstva privatnih strana mogu smatrati državnim sredstvima samo u slučaju: i. da su ta sredstva državi stavili na raspolaganje njihovi vlasnici ili ii. da su ih se vlasnici odrekli, pri čemu država preuzima upravljanje nad njima na temelju svojih suverenih ovlasti (45). Ne može se smatrati da su sredstva pod javnom kontrolom i da stoga čine državna sredstva u prethodno navedenom smislu samo na temelju toga što država zakonskom mjerom zahtijeva od treće strane da vlastita sredstva upotrebljava na određeni način.

(74)

Italija smatra da ti uvjeti nisu ispunjeni u slučaju mjere br. 1 jer je 1,1 milijarda EUR pripadala glavnim dioničarima i bivšoj upravi društva Ilva. Drugim riječima, tim se zakonom samo zahtijeva određeni način upotrebe imovine u vlasništvu glavnih dioničara i bivše uprave društva Ilva, a ne države.

(75)

Prema mišljenju talijanskih tijela ta se mjera ne smatra eksproprijacijom u korist države. Radi se samo o provedbi općeg pravnog načela iz članka 2497. Građanskog zakonika kojim se predviđa odgovornost matičnog društva prema dioničarima i vjerovnicima njegovih društava kćeri u slučaju nepravilnosti u postupanju („responsabilità patrimoniale dell'impresa-holding”), kako je navedeno u sudskoj odluci od 28. listopada 2014. donesenoj po tom pitanju.

(76)

Nadalje, Fondo Unico di Giustizia samo je skrbnik (custode ex lege) koji je obvezan poštovati primjenjive zakonske odredbe (npr. Ministarsku odluku od 30. srpnja 2009.) i upute pravosudnoga tijela. Fond ne može slobodno raspolagati tim sredstvima. Predmetni iznos upotrijebit će se isključivo za otklanjanje prouzročene štete u okolišu u skladu s načelom „onečišćivač plaća”.

(77)

Osim toga, prvotni vlasnici zaplijenjene imovine neće izgubiti prava vlasništva jer u slučaju oslobađajuće presude dobivaju obveznice i povezano pravo da unovče pripadajuću vrijednost uz kamate.

(78)

Nakon potpisivanja sporazuma o nagodbi iz uvodne izjave 21. talijanska tijela iznijela su sljedeće dodatne argumente. U okviru sporazuma o nagodbi članovi obitelji Riva službeno su dali svoj pristanak da se zaplijenjeni iznosi (koje su još uvijek držali u Švicarskoj) konačno stave na raspolaganje društvu Ilva, među ostalim u slučaju oslobađajuće presude. Kao rezultat toga obitelj Riva dobrovoljno je i trajno prenijela iznose na društvo Ilva, pri čemu oni nisu bili pod kontrolom društva Fondo Unico di Giustizia.

3.2.2.   Učinak na državni proračun

(79)

Prema mišljenju Italije, da bi se utvrdilo postojanje državne potpore, nužno je utvrditi dovoljno izravnu vezu između prednosti koja je dana korisniku s jedne strane i smanjenja državnog proračuna ili dovoljno konkretnog gospodarskog rizika za opterećenje proračuna s druge (46). U tom je pogledu Komisijin argument da je moguće da se država ulaganjem zaplijenjenih iznosa u obveznice društva Ilva umjesto u državne obveznice odriče mogućih prihoda naveden u odluci o pokretanju samo hipotetski i neutemeljen.

(80)

Prvo, nema razloga vjerovati da bi se u alternativnom scenariju zaplijenjeni iznosi uložili u državne obveznice i da se ne bi položili na bankovni račun u vlasništvu društva Fondo Unico di Giustizia.

(81)

Drugo, Komisija nije dokazala dovoljno izravnu vezu između odluke da se zaplijenjeni iznosi ne ulože u državne obveznice i mogućeg negativnog učinka na državni proračun.

(82)

Stoga talijanska tijela zaključuju da mjera br. 1 nema nikakav negativni utjecaj na državni proračun. Upravo suprotno, na njega može pozitivno utjecati.

3.2.3.   Selektivna prednost

(83)

Italija tvrdi i da društvu Ilva nije dodijeljena selektivna prednost.

(84)

Namjera je položiti predmetne iznose na poseban račun i namijeniti ih za plan zaštite okoliša te radove propisane u obrazloženom mišljenju. Stoga je mjera usklađena s načelom „onečišćivač plaća” jer se njome postiže ravnoteža ustavnih interesa u pogledu zaštite zdravlja, zaposlenosti i okoliša. Njome se zapravo želi: i. pomoći izvanrednoj upravi društva Ilva tako da joj se na raspolaganje stave sredstva potrebna za izvršavanje radova koje je upravo Komisija nametnula Italiji u obrazloženom mišljenju i ii. sačuvati zakonska prava pojedinaca nad kojima se provodi kaznena istraga.

(85)

Općenito govoreći, u kontekstu njezine posebne prirode ne može se smatrati da se predmetnom mjerom dodjeljuje selektivna prednost iz najmanje dva razloga. Prvo, države članice mogu slobodno odlučivati kako će upravljati situacijom do zaključenja kaznenog postupka (res controversa) jer je to pitanje izvan područja ispitivanja Komisije prema pravilima o državnim potporama. Drugo, privremeno predviđanje ishoda kaznenog postupka koji je u tijeku opće je načelo kojim se vodi velik broj europskih pravnih sustava i kao takvo ne može se smatrati dodjeljivanjem selektivne prednosti poduzetniku koji ima koristi od tog predviđanja.

(86)

Konačno, kad je riječ o financijskim uvjetima obveznica koje je izdalo društvo Ilva, talijanska tijela pojašnjavaju da bi se obveznice izdale po srednjoj kamatnoj stopi primjenjivoj na račune u ime društva Fondo Unico di Giustizia, primjerice […] u 2015. Tijela naglašavaju i da nije neuobičajeno da poduzetnici koji su u poteškoćama ili u postupku izvanredne uprave izdaju obveznice kako bi namirili svoje financijske potrebe.

3.3.   Mjera br. 2

3.3.1.   Selektivnost

(87)

Prema mišljenju Italije predmetnom zakonskom odredbom samo se provodi opće pravno načelo koje omogućuje davanje statusa zajma s najvišim prioritetom naplate tijekom stečajnog postupka ako je to potrebno da bi se očuvala vrijednost poduzetnika i upravljanje njegovom imovinom. Gubitak nametnut nekim vjerovnicima kompenzira se očuvanjem imovine tog poduzetnika. Nijedan drugi poduzetnik još nije imao koristi od te odredbe jer je ona uvedena tek nedavno.

3.3.2.   Državna sredstva i učinak na državni proračun

(88)

Prema mišljenju Italije mjera br. 2 ne uključuje državna sredstva. Predmetnom zakonskom odredbom nadležnom tijelu nisu dodijeljene „ovlasti kojima bi odlučivalo o upravljanju sredstvima ili na to utjecalo” (47). U tom slučaju talijanska tijela nisu bila uključena u odnos između financijskih institucija i društva Ilva.

(89)

Osim toga, mjera ne utječe negativno na državni proračun ni u pogledu državnih zajmova odobrenih društvu Ilva.

(90)

Osim fiskalnih mjera Komisija mora dokazati dovoljno izravnu vezu između prednosti dane korisniku i konkretnog gospodarskog rizika povezanog s opterećenjem državnog proračuna (48).

(91)

U tom slučaju ne postoji ta veza. Prvo, država se ne odriče sredstava ni iz kojeg izvora (porezi, doprinosi ili drugo) koja bi društvo Ilva trebalo platiti državi. Drugo, mjerom se državi ne umanjuje mogućnost naplate njezinih zajmova i državni se zajmovi ne stavljaju u nepovoljniji položaj u odnosu na druge zajmove. Upravo suprotno, zaštitivši imovinu društva Ilva mjera je pozitivno utjecala na sve vjerovnike, uključujući državu, koji će namiriti svoja potraživanja iz te imovine.

(92)

Nadalje, u presudi u predmetu Piaggio Sud je smatrao da mogući učinak na javne vjerovnike nije ključni aspekt, već pokazatelj kojim se među ostalim utvrđuje postojanje selektivne prednosti financirane državnim sredstvima (49). U presudi se zahtijeva i da Komisija dokaže da su država ili javni subjekti među glavnim vjerovnicima poduzetnika u poteškoćama, što prema mišljenju Italije ovdje nije slučaj. Konačno, Italija ističe da se spornom mjerom u ovom slučaju samo provodi opće načelo talijanskog prava ugrađeno u članak 111. Zakona o nesolventnosti („Legge Fallimentare”, Regio decreto br. 267 od 16. ožujka 1942.), koje je prisutno i u drugim njegovim odredbama kao što su članci 182.c i 182.d, i prema kojemu redovni suci određenim zajmovima mogu dodijeliti najviši prioritet naplate tijekom stječajnog postupka, posebno ako su ti zajmovi neophodni za nastavak aktivnosti društva i ako je to u boljem interesu vjerovnikâ.

3.3.3.   Gospodarska prednost

(93)

Talijanska tijela smatraju da su uvjeti zajma uobičajeni tržišni uvjeti za zajam koji se odobrava s niskim kolateralom. Zajam koji su odobrile financijske institucije ima kamatnu stopu vezanu uz tromjesečni Euribor + […] baznih bodova godišnje. Zajam traje od 11. rujna 2014. do 28. veljače 2015. Ugovor sadržava sve uobičajene uvjete. Budući da je u međuvremenu društvo Ilva stavljeno u postupak izvanredne uprave tijekom kojega vjerovnici ne mogu ostvarivati svoja prava, zajam nije vraćen po dospijeću. Tijekom izvanredne uprave svi dugovi vraćaju se u skladu s primjenjivim pravilima.

(94)

Kad je riječ o pitanju je li zajam odobren zahvaljujući dodjeli najvišeg prioriteta naplate tijekom stečajnog postupka, talijanska tijela tvrde da će se prioritet naplate moći utvrditi tek nakon što nadležni nacionalni sud provjeri ispunjava li zajam sve potrebne uvjete iz članka 12. stavka 5. Odluke br. 101/2013 nakon postupka za utvrđivanje popisa vjerovnika (accertamento del passivo). Stoga je u vrijeme odobravanja zajma njegova kvalifikacija kao zajma s najvišim prioritetom naplate tijekom stečajnog postupka bila samo hipotetska.

3.4.   Mjera br. 3

(95)

Talijanska tijela prvo napominju da je zajam za koji je dano jamstvo zakonom predviđen isključivo za ulaganja u okviru plana zaštite okoliša. Stoga se njime namjeravaju riješiti problemi koje je Komisija navela u obrazloženom mišljenju.

3.4.1.   Državna sredstva i gospodarska prednost

(96)

Prema mišljenju talijanskih tijela činjenica da se državnim jamstvima ugrožavaju državna sredstva u slučaju njihove aktivacije ne podrazumijeva upotrebu državnih sredstava. Suprotno tomu, utjecaj na državna sredstva ostvaruje se samo ako se mogući gubitak države ne nadoknadi na odgovarajući način.

(97)

U tom pogledu talijanska tijela smatraju da je jamstvena premija od 3,12 % tržišno orijentirana iz više razloga.

(98)

Prvo, talijanska su tijela naručila stručnu studiju (dalje u tekstu „mišljenje […]”) kako bi se utvrdila ta premija. Mišljenje […] temelji se na metodologiji utvrđenoj u skladu s točkom 3.2. (d) Obavijesti Komisije o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora o EZ-u na državne potpore u obliku jamstava („Obavijest o jamstvima”) (50):

(a)

Kreditni rizik zajmoprimca analiziran je po modelu koji omogućuje dodjeljivanje kreditnih bodova na temelju dostupnih informacija;

(b)

Uzimajući u obzir te kreditne bodove, provedena je analiza referentnih vrijednosti kako bi se odabrao razuman raspon tržišnih vrijednosti jamstvene premije na temelju različitih metodologija korištenih u međunarodnoj praksi;

(c)

Uz to, dobiveni rezultati potvrđeni su dodatnim kriterijima evaluacije;

(d)

Rezultat je bio šestomjesečni Euribor + raspon od 2,5 % do 3,12 %;

(e)

Odabran je najviši postotak.

(99)

Drugo, jamstvena premija i kamatna stopa za zajam koje je platilo društvo Ilva u cijelosti su obuhvaćene rasponom navedenim u uvodnoj izjavi 90. odluke o pokretanju postupka (tj. da bi marža za zajam tehnički nesolventnom društvu s rejtingom nižim od CCC trebala biti između 400 i 1 000 baznih bodova). U tom bi pogledu pri procjeni povezanog kreditnog rizika trebalo uzeti u obzir najviši prioritet naplate zajma za koji je dano jamstvo tijekom stečajnog postupka.

(100)

Treće, rizik koji je država preuzela treba usporediti s ukupnom ciljanom profitabilnosti države. U tom bi pogledu trebalo istaknuti da je mjera bila namijenjena za rashode potrebne kako bi se ispunile obveze talijanske države u pogledu zaštite okoliša koje proizlaze iz Komisijina obrazloženog mišljenja. Stoga bi se načelo ulagača u tržišnom gospodarstvu trebalo ocjenjivati globalno, uzimajući u obzir sva razmatranja relevantna za državu, uključujući činjenicu da bi konačno opterećenje državnih sredstava bilo manje kada bi se ulaganja u zaštitu okoliša provela u okviru mjere br. 3 (51).

(101)

Ukratko, Italija smatra: i. da je jamstvo dano u skladu s tržišnim uvjetima i ii. da je rizik koji je preuzela država kao jamac gospodarski opravdan i u skladu s cjelokupnom ciljanom profitabilnosti države.

(102)

Konačno, Italija ističe da nije neuobičajeno da kreditne institucije koje su već izložene trgovačkom društvu u stečajnom postupku pruže takvom društvu dodatno prijelazno financiranje s najvišim prioritetom naplate tijekom stečajnog postupka, čak i u slučajevima kada takvo financiranje nije osigurano državnim jamstvom. Stoga ponašanje banaka Intesa Sanpaolo i Banco Popolare u pogledu mjere br. 3 nije neuobičajeno. Te banke, kao i druge banke koje su već izložene društvu Ilva, držale su otvorenima kreditne linije u korist društva Ilva unatoč tome što za te kreditne linije nije bilo državnih jamstava.

3.5.   Mjera br. 4

(103)

Talijanska tijela naglašavaju da zakonska odredba iz članka 3. stavka 5. Odluke br. 1/2015 nije obvezivala poduzetnike na postizanje dogovora, već je bila samo postupovna, omogućivši izvanrednim upraviteljima društva Ilva upotrebu sredstava iz nagodbe u kontekstu postupka izvanredne uprave. Nagodbu su slobodno i dobrovoljno sklopila društva Ilva i Fintecna.

3.5.1.   Načelo subjekta u tržišnom gospodarstvu

(104)

Talijanska tijela ponavljaju da prema njihovu mišljenju Fintecna, društvo u državnom vlasništvu, općenito djeluje kao svaki drugi subjekt u tržišnom gospodarstvu (52). To je potvrđeno i samom odlukom o pokretanju postupka u kojoj se, kako smatraju talijanska tijela, navodi da je ugovorna klauzula iz 1996. bila obveza koju bi bio preuzeo privatni prodavatelj te da je iznos koji je platilo društvo Fintecna bio u skladu s razumnom odlukom privatnog ulagača (53).

(105)

No u odluci o pokretanju postupka postavljeno je pitanje bi li privatni subjekt čekao napredniju fazu restrukturiranja društva Ilva prije ispunjenja svoje obveze. Talijanska tijela smatraju da je transakcija samo ispunjenje ugovorne obveze u pogledu štete za okoliš. Stoga se financijskim opterećenjem društva Fintecna ne dodjeljuje posebna prednost predmetnim poduzetnicima, kako je navedeno u presudama Suda u predmetima Sloman Neptun (54) i Ecotrade (55).

(106)

Talijanska tijela navode da je konačna odluka društva Fintecna o sklapanju nagodbe donesena 4. ožujka 2015. nakon detaljnog preliminarnog postupka i razmatranja mišljenjâ i izvješćâ stručnjakâ. Društvo Fintecna sklapanjem nagodbe spriječilo je pravnu odgovornost prema kojoj bi troškovi za štetu u budućnosti mogli biti još veći. Alternativno ponašanje spomenuto u uvodnoj izjavi 96. odluke o otvaranju postupka (tj. neplaćanje ili kasnije plaćanje zbog promjena na razini uprave društva Ilva) bio bi oportunistički i rizičan stav koji ne bi bio u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu prema definiciji Suda (56).

3.6.   Mjera br. 5

3.6.1.   Selektivna gospodarska prednost

(107)

Talijanska tijela smatraju da su uvjeti zajma uobičajeni tržišni uvjeti. Na zajam koji je odobrila država obračunava se godišnja kamatna stopa vezana uz šestomjesečni Euribor + 300 baznih bodova. Radni dan prije odobrenja zajma šestomjesečni Euribor iznosio je -0,04 %. Stoga je kamatna stopa utvrđena na 2,96 %.

(108)

Italija navodi da je ta stopa u skladu s mišljenjem […] pripremljenim u svrhu odobrenja mjere br. 3 (vidjeti uvodnu izjavu 98.). U mišljenju […] navodi se da bi kamatna stopa u rasponu od 2,50 % do 3,12 % bila u skladu s tržištem. Budući da u situaciji društva Ilva nije došlo do značajnih promjena u razdoblju od odobrenja mjere br. 3 do odobrenja mjere br. 5 (travanj 2015. odnosno prosinac 2015.), talijanska tijela smatraju da se mišljenje […] može upotrijebiti za procjenu usklađenosti mjere br. 5 s tržištem.

(109)

Osim toga, Italija naglašava da zajam ima najviši prioritet naplate tijekom stečajnog postupka, što je važna dodatna činjenica koju bi Komisija trebala uzeti u obzir pri procjeni povezanog kreditnog rizika.

(110)

Nadalje, Italija navodi da mjera br. 5 olakšava postupak prodaje društva Ilva i u međuvremenu jamči njegovo funkcioniranje na način sukladan sa zahtjevima u pogledu zaštite okoliša, zdravlja i zaposlenosti.

(111)

Konačno, Italija navodi da je 9. lipnja 2016. Odlukom br. 98/2016 obveza otplate zajma prenesena sa stjecatelja imovine društva Ilva na sâmo društvo Ilva. Nadalje, zbog promjena u postupku prodaje te kako bi se izbjegla odgoda konačne otplate zajma nakon konačne prodaje imovine društva Ilva, člankom 1. stavkom 1. točkom (a) Odluke br. 243/2016 promijenjen je rok otplate zajma na 60 dana od konačne prodaje imovine društva Ilva, čime se on odvaja od odluke o prestanku aktivnosti društva Ilva.

4.   PRIMJEDBE ZAINTERESIRANIH STRANA

4.1.   Primjedbe društva Ilva

(112)

Društvo Ilva obavijestilo je Komisiju da se u potpunosti slaže s opažanjima koja su dostavila talijanska tijela i koja su sažeto navedena u odjeljku 3. ove Odluke.

4.2.   Primjedbe organizacije Peacelink

(113)

Peacelink je talijanska nevladina organizacija koja građanima nastoji pružati transparentne informacije o raznim temama, kao što su vojni sukobi ili sporovi povezani s okolišem.

(114)

Organizacija Peacelink smatra da su sumnje koje je Komisija izrazila u odluci o pokretanju postupka u potpunosti opravdane. Kad je riječ o mjeri br. 1., organizacija navodi da bi prijevremeno plaćanje sudski zaplijenjenih iznosa dovelo do toga da država mora snositi rizik ishoda sudskog postupka. Nijedan privatni subjekt ne bi preuzeo takav rizik. Kad je riječ o mjeri br. 2., Peacelink smatra da bez intervencije države nijedan tržišni subjekt ne bi odobrio zajam društvu Ilva. Štoviše, intervencija uključuje rizik za državna sredstva jer utječe na redoslijed otplate javnih zajmova. Kad je riječ o mjeri br. 3., Peacelink smatra da nijedan tržišni vjerovnik ne bi odobrio zajam pod uvjetima pod kojima je odobren društvu Ilva. I kad je riječ o mjeri br. 4., Peacelink smatra da se radi o državnoj potpori jer je društvo Fintecna na nagodbu pristalo samo zbog odredbi Odluke br. 1/2015. Štoviše, zbog činjenice da je u javnom vlasništvu, javlja se sumnja može li se Fintecna ponašati kao privatni subjekt.

(115)

Peacelink je zatražio od Komisije i da proširi opseg svoje detaljne istrage javne potpore pružene u skladu s Odlukom br. 191/2015 u obliku zajmova u iznosu od 300 milijuna EUR i 800 milijuna EUR.

(116)

Konačno, Peacelink je naveo opažanja koja se odnose na ekološki aspekt društva Ilva, no ona nisu relevantna za ovaj postupak državne potpore.

4.3.   Primjedbe udruženja WV Stahl

(117)

WV Stahl njemačko je udruženje proizvođača čelika. Sjedište mu je u Düsseldorfu.

(118)

WV Stahl slaže se sa sumnjama koje je Komisija izrazila u odluci o pokretanju postupka. Kad je riječ u mjeri br. 1., udruženje WV Stahl smatra da bi prijevremeno plaćanje sudski zaplijenjenih iznosa društvu Ilva priskrbilo gospodarsku prednost. Kad je riječ o mjeri br. 2., udruženje smatra da je najviši prioritet naplate tijekom stječajnog postupka oblik jamstva i da je stoga sredstvo nezakonite potpore. Postojanje državne potpore s obzirom na mjeru br. 3. prema mišljenju je udruženja očito. Kad je riječ o mjeri br. 4., WV Stahl objašnjava da privatni subjekt u tržišnom gospodarstvu ne bi prihvatio takvu nagodbu.

(119)

Udruženje WV Stahl upozorilo je Komisiju na potencijalnu dodjelu dodatne državne potpore u obliku dvaju zajmova od 300 milijuna EUR odnosno 800 milijuna EUR. Zatražilo je od Komisije da osigura da se društvu Ilva više ne dodjeljuje javna potpora. Posebno tvrdi da svi državni rashodi za mjere koje su hitno potrebne za rješavanje problema postojećeg zagađenja i osiguravanje javnog zdravlja u Tarantu moraju ostati sukladni načelu „onečišćivač plaća” i ne smiju biti paravan za modernizaciju čeličana društva Ilva.

(120)

Konačno, udruženje WV Stahl od Komisije traži da osigura brz povrat svake potpore za koju se detaljnom istragom utvrdi da je nespojiva. Kad je riječ o državnoj potpori u obliku zajmova, iznos potpore treba odrediti na temelju razlike između kamatne stope koju naplaćuje država i one koja bi se trebala smatrati tržišnom kamatnom stopom u trenutku odobravanja potpore.

4.4.   Primjedbe društva Riva Fire SpA

(121)

Društvo Riva Fire SpA („Riva Fire”) upravljalo je društvom Ilva od 1995., kada ga je kupilo od društva IRI, do 4. lipnja 2013., kada je upravljanje čeličanama društva Ilva preneseno na upravitelja kojega je Vlada imenovala u skladu s Odlukom br. 61/2013.

(122)

Svojim opažanjima društvo Riva Fire želi navesti, prema svojem mišljenju, istinitu verziju povijesti toga društva do trenutka kada je nad društvom Ilva pokrenut postupak u slučaju nesolventnosti u skladu s Odlukom br. 1/2015. Društvo Riva Fire osobito tvrdi da je nepropisno smijenjeno iz uprave društva Ilva nizom mjera proizišlih iz talijanske sudske i izvršne vlasti bez mogućnosti obrane vlastitih stajališta u valjanom postupku u kojemu se saslušavaju obje strane i u kojemu mu je zajamčeno pravo na obranu.

(123)

Društvo Riva Fire ne komentira posebno pojedine mjere koje su predmet odluke o pokretanju ili proširenju postupka.

(124)

No ističe ono što u izlaganju činjenica talijanskih tijela smatra proturječnim. Prema navodima društva Riva Fire talijanska su tijela u kontekstu Komisijina istražnog postupka državne potpore s jedne strane tvrdila da javna sredstva odobrena društvu Ilva nisu činila državnu potporu jer su se nužno morala iskoristiti za sanaciju okoliša, dok su s druge strane u kontekstu Komisijina postupka zbog kršenja obveza u području zaštite okoliša tvrdila da postrojenje društva Ilva u Tarantu nije rizik za okoliš i zdravlje ljudi.

4.5.   Primjedbe Italije na primjedbe zainteresiranih strana

(125)

Komisija je opažanja društava Riva Fire, Peacelink, WV Stahl i Ilva proslijedila talijanskim tijelima.

(126)

Ona ta opažanja smatraju općenitima ili irelevantnima za predmetni postupak. Tvrde da su se u svojim primjedbama na odluke o pokretanju i proširenju postupka već osvrnula na općenite argumente iznesene u okviru tih opažanja.

(127)

Štoviše, talijanska tijela smatraju da je stajalište društva Riva Fire o navodnim proturječnostima navedenima u uvodnoj izjavi 124. neutemeljeno. Talijanska tijela jasno su prepoznala hitnost stanja za zdravlje i okoliš na području Taranta. Navod koji je društvo Riva Fire izdvojilo o navodnom nepostojanju rizika za okoliš i zdravlje u Tarantu izdvojen je iz konteksta i ni na koji način ne odražava službeno stajalište talijanskih tijela.

5.   OCJENA POTPORE

5.1.   Navodna proturječnost između postupka kontrole državnih potpora i postupka zbog povrede zakonodavstva Unije o okolišu

(128)

Talijanska tijela općenito tvrde da su različite intervencije države u korist društva Ilva prije svega bile usmjerene na zabrinutosti koje je Komisija izrazila u svojem obrazloženom mišljenju. U svojim opažanjima u pogledu odluke o pokretanju postupka Riva Fire napominje da postoji proturječnost između navoda talijanskih tijela u postupku zbog povrede i postupku kontrole državnih potpora (vidjeti uvodnu izjavu 124. i protuargument Italije u uvodnoj izjavi 127.). Prema mišljenju Italije Komisija bi proturječila sama sebi kad bi, s jedne strane, od Italije zahtijevala brzu provedbu radova potrebnih kako bi pogon u Tarantu bio u skladu s mjerodavnim pravilima o zaštiti okoliša i, s druge strane, spriječila talijanska tijela da financiraju te radove.

(129)

Komisija odbija taj argument. U načelu prestanak kršenja određenog skupa pravila ne opravdava kršenje drugog skupa pravila. U predmetnom slučaju usklađenost društva Ilva s mjerodavnim pravilima Unije o okolišu ne bi se trebala osigurati kršenjem pravila Unije o državnoj potpori i pružanjem javne potpore koja nije dostupna konkurentima društva Ilva, koji isto tako moraju poštovati pravila Unije o okolišu, a da pritom ne ostvaruju koristi od slične nezakonite državne potpore.

(130)

Talijanska tijela, zatim, tvrde da mjere javne potpore namijenjene provedbi plana zaštite okoliša nisu obuhvaćene područjem primjene članka 107. stavka 1. UFEU-a jer je njihova svrha otklanjanje štete u okolišu do utvrđivanja onečišćivača u skladu s Direktivom 2004/35/EZ i člankom 250. talijanskog Zakonika o zaštiti okoliša te s uvodnim izjavama 114. i 115. Komisijine odluke o pokretanju postupka.

(131)

Komisija smatra da je obrazloženje talijanskih tijela manjkavo zbog sljedećih razloga.

(132)

Komisija najprije podsjeća da su samo mjere br. 1 i 3 prema zakonu namijenjene provedbi plana zaštite okoliša.

(133)

Najvažnije je da je relevantan jedino učinak mjere na poduzetnika, a ne uzrok ili cilj intervencije države (57). S obzirom na to da je bitan jedino učinak mjere na poduzetnika, okolišna ili druga svrha mjere kao takva nije relevantna. Nije relevantno ni je li prednost obvezna za poduzetnika u smislu da je on ne može izbjeći ili odbiti (58).

(134)

Stoga javne intervencije provedene u skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive 2004/35/EZ nisu obuhvaćene područjem primjene članka 107. stavka 1. UFEU-a. Članak 107. stavak 1. UFEU-a jednako se primjenjuje na oba različita scenarija: i. kad onečišćivač još nije utvrđen i ii. kad je onečišćivač utvrđen, ali nije poduzeo potrebne mjere otklanjanja. U oba scenarija mjere sanacije koje poduzima država postaju državna potpora ako država olakšava teret koji obično snosi korisnik kao što je Ilva i ne pokušava od utvrđenog onečišćivača vratiti sredstva koja je uložila u sanaciju.

(135)

U predmetnom slučaju u odluci o pokretanju postupka državi se dopušta da privremeno pokrije samo hitne mjere sanacije do trenutka utvrđivanja onečišćivača i pod uvjetom da Italija od onečišćivača zahtijeva povrat troškova (59). Stoga se u odluci o pokretanju postupka ne daje apsolutno i bezuvjetno dopuštenje za upotrebu državnih sredstava kako bi se ispunili zahtjevi istaknuti u obrazloženom mišljenju i/ili planu zaštite okoliša društva Ilva.

(136)

U tom pogledu Komisija, na primjer, napominje da plan zaštite okoliša, na koji Italija upućuje, uključuje niz mjera koje se ne mogu svrstati kao „hitne mjere sanacije”, nego kao modernizacije kojima je cilj poboljšati rezultate društva Ilva u skladu s okolišnim standardima koji se primjenjuju na proizvodnju čelika, kako je utvrđeno u okolišnoj dozvoli društva Ilva.

(137)

Najvažnije je da se, s obzirom na to da su bitni samo učinci državnih mjera (a ne njihovi uzroci ili ciljevi), ne može zaključiti da bi mjere koje čine državnu potporu prestale biti potpora samo zato što bi se upotrijebile za plan zaštite okoliša društva Ilva. To se ne dopušta (i nije se moglo dopustiti) u odluci o pokretanju postupka.

(138)

Zaključno, Italija se ne može oslanjati na zahtjeve istaknute u obrazloženom mišljenju i tekst uvodnih izjava 114. i 115. Komisijine odluke o pokretanju postupka kako se državna sredstva uložena u trenutačno poslovanje društva Ilva i troškove zaštite okoliša ne bi smatrala državnom potporom.

5.2.   Postojanje potpore

(139)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a „svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama”.

(140)

Člankom 107. stavkom 1. UFEU-a utvrđeni su kumulativni kriteriji. Stoga, kako bi se odredilo čini li predmetna mjera potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, svi sljedeći kriteriji moraju biti ispunjeni:

(a)

korisnik je poduzetnik u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, čime se podrazumijeva da obavlja gospodarsku djelatnost;

(b)

mjera se financira iz državnih sredstava i može se pripisati državi;

(c)

mjerom se dodjeljuje gospodarska prednost;

(d)

ta je prednost selektivna;

(e)

mjerom se narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje i ona može utjecati na trgovinu među državama članicama.

(141)

Kad je riječ o ispunjivanju uvjeta da korisnik mora biti poduzetnik u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, Sud je dosljedno definirao poduzetnike kao subjekte koji obavljaju gospodarsku djelatnost bez obzira na njihov pravni status i način na koji ih se financira (60), dok je djelatnost koja se sastoji od pružanja robe i usluga na tržištu gospodarska djelatnost (61). Komisija napominje da Ilva proizvodi i prodaje čelik na tržištu Unije i u drugim zemljama, što se može smatrati gospodarskom djelatnosti. Stoga Komisija zaključuje da je Ilva poduzetnik u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a bez obzira na vlasništvo ili status pod izvanrednom upravom u skladu s talijanskim pravom.

(142)

Komisija mora analizirati narušava li se predmetnim mjerama ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje i mogu li one utjecati na trgovinu među državama članicama. Pretpostavlja se da se, kada potpora koju dodijeli država članica ojačava položaj jednog poduzetnika u odnosu na druge konkurentne poduzetnike u trgovini unutar Unije, mora smatrati da su potonji zahvaćeni potporom (62). Stoga je dovoljno da se primatelj potpore natječe s drugim poduzetnicima na tržištima otvorenima za tržišno natjecanje (63). Na tržištima ugljičnog čelika na kojima posluje Ilva postoji znatno tržišno natjecanje i trgovina unutar Unije (64) te Ilva svoje proizvode prodaje u Italiji i drugim državama članicama. Kao rezultat toga sve mjere koje se ocjenjuju narušavaju ili prijete da će narušiti tržišno natjecanje i mogu utjecati na trgovinu među državama članicama.

(143)

Za ostale kriterije utvrđene u članku 107. stavku 1. UFEU-a i prethodno navedene u uvodnoj izjavi 140. točkama (b), (c) i (d) Komisija će nastaviti ocjenjivati svaku mjeru pojedinačno.

5.2.1.   Mjera br. 1

(144)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 21., 24. svibnja 2017. obitelj Riva i društvo Ilva postigli su sporazum o nagodbi kojim je riješen spor između izvanredne uprave društva Ilva i članova obitelji Riva.

(145)

Sporazum o nagodbi isključivo je sporazum između privatnih stranaka, odnosno određenih članova obitelji Riva koji djeluju u svojstvu dioničara društva Ilva i trenutačne izvanredne uprave društva Ilva. […]. Društvo Ilva nije stranka u tom kaznenom postupku. Iznosi koji će se na temelju sporazuma o nagodbi prenijeti društvu Ilva uključuju: i. imovinu obitelji Riva na njezinim računima u stranim bankama koja će društvu Ilva konačno biti dostupna u pravnom obliku predviđenom člankom 3. stavkom 1. Odluke br. 1/2015, tj. u obliku obveznica koje će upisati Fondo Unico di Giustizia i koje se ne trebaju vratiti članovima obitelji Riva čak i u slučaju njihove oslobađajuće presude i ii. dodatni iznos od 145 milijuna EUR.

(146)

U usporedbi sa situacijom u vrijeme donošenja odluke o pokretanju postupka taj sporazum o nagodbi čini novu činjenicu koju treba uzeti u obzir u Komisijinoj konačnoj ocjeni mjere br. 1, posebno u pogledu moguće prednosti dodijeljene društvu Ilva i pripisivosti te mjere državi.

(147)

U tom se pogledu ne osporava da su talijanska tijela prvotno namjeravala imovinu obitelji Riva prenijeti društvu Ilva prije okončanja kaznenog postupka, kako je objašnjeno u odluci o pokretanju postupka. Neovisno o tome, činjenica je da unatoč odredbama Odluke br. 1/2015 i kasnije odluke Decreto di Trasferimento nije bilo prijenosa imovine obitelji Riva zbog stalnog odbijanja švicarskog suda da izvrši nalog bez prethodne suglasnosti navodnih vlasnika imovine, odnosno članova obitelji Riva. Situacija se mogla riješiti samo kada su članovi obitelji Riva sami odlučili, na temelju isključivo privatnog sporazuma o nagodbi, prenijeti imovinu koja je pod njihovom kontrolom na društvo Ilva (65). Činjenica je i da područje primjene sporazuma o nagodbi ne odgovara u potpunosti cijeloj strukturi koju su talijanska tijela osmislila u Odluci 1/2015: kao prvo, iznosi preneseni na društvo Ilva de facto su viši od iznosa predviđenih tom Odlukom i, kao drugo, u zamjenu za prijenos tih iznosa obitelj Riva dobila je značajnu naknadu.

(148)

Postojanje tog privatnog sporazuma o nagodbi i činjenica da je situacija riješena tek nakon sklapanja sporazuma dokaz su da je odluka o prijenosu imovine obitelji Riva na društvo Ilva na kraju bila i. dio šireg dogovora u kojemu su pomireni privatni interesi obitelji Riva i društva Ilva te ii. u rukama obitelji Riva i društva Ilva (a ne države). To je potrebno uzeti u obzir kako bi se odredilo vrijede li i dalje Komisijine početne sumnje da bi se društvu Ilva transakcijom dodijelila gospodarska prednost i da bi se ona mogla pripisati državi.

(149)

U pogledu pripisivosti državi prijenosa imovine obitelji Riva društvu Ilva Komisija napominje da je taj prijenos izvršen kao dio šireg dogovora o kojemu su odluku donijeli obitelj Riva i društvo Ilva. Ponovno se ne osporava da su na početku talijanska tijela imovinu obitelji Riva namjeravala prenijeti na društvo Ilva prije okončanja kaznenog postupka. Neovisno o tome, konačnu odluku obitelj Riva donijela je na temelju sporazuma o nagodbi, pri čijoj je provedbi dopisom obitelji Riva stranim bankama da oslobode sredstva stvarno dopušten njihov prijenos na društvo Ilva. Stoga je osnova za prijenos imovine obitelji Riva na društvo Ilva privatni sporazum o nagodbi između obitelji Riva i društva Ilva, koji se ne može pripisati državi.

(150)

Uz to, Komisija primjećuje da se čini da u pogledu postojanja gospodarske prednosti društvo Ilva sporazumom o nagodbi s obitelji Riva nije ostvarilo korist koju ne bi moglo ostvariti u uobičajenim tržišnim uvjetima. Obitelj Riva imala je razlog za sudjelovanje u pregovorima o nagodbi jer je bila izložena riziku da će društvu Ilva dugovati do […] EUR na temelju odštetnih zahtjeva ako nacionalni sud prihvati sva potraživanja društva Ilva. Sa svoje je strane društvo Ilva prilično hitno trebalo likvidna sredstva kako bi financiralo trenutačno poslovanje ili mjere sanacije definirane u planu zaštite okoliša. Stoga je društvo Ilva pristalo odreći se svih budućih potraživanja (koja su mogla iznositi do […] EUR) u zamjenu za hitan prijenos približno 1,2 milijarde EUR, pri čemu je dio toga imovina obitelji Riva obuhvaćena Odlukom br. 1/2015. U tom se ponašanju odražava činjenica da bi razumni subjekti koji žele izbjeći gubitke mogli prednost dati rješavanju dugotrajnog spora mirnim putem umjesto pribjegavanju sudu ili arbitraži. U tom kontekstu ništa ne upućuje na to da sporazum o nagodbi koju su postigli društvo Ilva i obitelj Riva nije donesen u obostranom interesu privatnih stranaka. Stoga, s obzirom na to da je sporazum o nagodbi između društva Ilva i njegovih dioničara u cjelini sklopljen u uobičajenim tržišnim uvjetima i da se prema tome njime društvu Ilva ne dodjeljuje nikakva gospodarska prednost, ni prijenosom imovine obitelji Riva, koji je dio te ukupne nagodbe, ne dodjel