(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1354/2011 (2) predviđeno je otvaranje godišnjih carinskih kvota Unije za uvoz ovaca i koza te ovčjeg i kozjeg mesa, među ostalim iz Islanda.

(2)

Člankom 4. Provedbene uredbe (EU) br. 1354/2011 propisuje se da carinskim kvotama koje su otvorene tom uredbom treba upravljati u skladu s člancima od 49. do 54. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (3).

(3)

Europska unija i Island potpisali su 23. ožujka 2017. Sporazum u obliku razmjene pisama (dalje u tekstu: „Sporazum”) o dodatnim trgovinskim povlasticama za poljoprivredne proizvode. Potpisivanje Sporazuma u ime Unije odobreno je Odlukom Vijeća (EU) 2016/2087 (4), a njegovo sklapanje Odlukom Vijeća (EU) 2017/1913 (5).

(4)

U skladu s Prilogom V. Sporazumu, Unija je Uredbom (EU) 2018/562 (6) izmijenila Uredbu (EU) br. 1354/2011. Izmjenom su povećane količine postojećih bescarinskih kvota za Island za ovčje i kozje meso razvrstano u tarifne brojeve 0204 i 0210 te otvorena godišnja bescarinska kvota Unije za prerađeno ovčje meso razvrstano u podbroj 1602 90.

(5)

Količine za kvote ovčjeg i kozjeg mesa kojima se upravlja na temelju Provedbene uredbe (EU) br. 1354/2011 izražene su kao ekvivalent mase trupa, dok je u Sporazumu predviđeno da se količine izražavaju u tonama proizvoda. Stoga je primjereno upravljanje carinskim kvotama Unije utvrđenima u Sporazumu predvidjeti u posebnoj Uredbi koju treba donijeti kako bi se osiguralo nesmetano upravljanje kvotama u skladu s Uredbom (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7). U skladu s tim, istodobno bi te carinske kvote trebalo izbrisati iz Provedbene uredbe (EU) br. 1354/2011 na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(6)

Stoga je potrebno na odgovarajući način izmijeniti Provedbenu uredbu (EU) br. 1354/2011.

(7)

Nova uredba kojom se otvaraju uvozne carinske kvote za ovčje i kozje meso te prerađeno ovčje meso podrijetlom s Islanda donesena u skladu s Uredbom (EU) br. 952/2013 primjenjivat će se od 1. rujna 2018. Stoga bi se odgovarajuće izmjene Provedbene uredbe (EU) br. 1354/2011 trebale primjenjivati od istog datuma.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

(1)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1062/2014 (2) utvrđen je popis postojećih aktivnih tvari koje treba ocijeniti radi njihova mogućeg odobrenja za uporabu u biocidnim proizvodima. Taj popis uključuje acetamiprid.

(2)

Acetamiprid je ocijenjen za uporabu u proizvodima vrste 18, „Insekticidi, akaricidi i proizvodi za suzbijanje drugih člankonožaca”, kako je utvrđena u Prilogu V. Uredbi (EU) br. 528/2012.

(3)

Belgija je imenovana državom članicom izvjestiteljicom te je njezino nadležno ocjenjivačko tijelo 27. srpnja 2015. podnijelo izvješće o ocjenjivanju, zajedno sa svojim preporukama.

(4)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 1062/2014 Odbor za biocidne proizvode 14. prosinca 2017. sastavio je mišljenje Europske agencije za kemikalije, uzimajući u obzir zaključke nadležnog ocjenjivačkog tijela (3).

(5)

U skladu s tim mišljenjem može se očekivati da će biocidni proizvodi vrste 18 koji sadržavaju acetamiprid ispuniti kriterije iz članka 19. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 528/2012, ako se zadovolje određene specifikacije i uvjeti koji se odnose na njihovu uporabu.

(6)

Stoga je primjereno odobriti acetamiprid za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18, podložno određenim specifikacijama i uvjetima.

(7)

U mišljenju Europske agencije za kemikalije zaključeno je da acetamiprid ispunjava kriterije za vrlo postojane (vP) i otrovne (T) tvari u skladu s Prilogom XIII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Acetamiprid stoga ispunjuje uvjete iz članka 10. stavka 1. točke (d) Uredbe (EU) br. 528/2012 i trebalo bi ga se smatrati potencijalnom tvari za zamjenu.

(8)

U skladu s člankom 10. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 528/2012 odobrenje aktivne tvari koja se smatra potencijalnom tvari za zamjenu trebalo bi biti za razdoblje od najviše sedam godina.

(9)

Budući da acetamiprid ispunjuje kriterije kao vrlo postojan (vP) u skladu s Prilogom XIII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006, tretirane proizvode koji su tretirani acetamipridom ili ga sadržavaju trebalo bi na prikladan način označiti pri stavljanju na tržište.

(10)

Prije odobrenja aktivne tvari zainteresiranim stranama trebalo bi omogućiti primjereno razdoblje za poduzimanje pripremnih mjera potrebnih za ispunjavanje novih zahtjeva.

(11)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za biocidne proizvode,

(1)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1062/2014 (2) utvrđen je popis postojećih aktivnih tvari koje treba ocijeniti radi njihova mogućeg odobrenja za uporabu u biocidnim proizvodima. Taj popis uključuje cipermetrin.

(2)

Cipermetrin je ocijenjen za uporabu u proizvodima vrste 18, „Insekticidi, akaricidi i proizvodi za suzbijanje drugih člankonožaca”, kako je utvrđena u Prilogu V. Uredbi (EU) br. 528/2012.

(3)

Belgija je imenovana državom članicom izvjestiteljicom te je njezino nadležno ocjenjivačko tijelo 15. travnja 2015. podnijelo izvješće o ocjeni, zajedno sa svojim preporukama.

(4)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 1062/2014 Odbor za biocidne proizvode 5. svibnja 2017. sastavio je mišljenje Europske agencije za kemikalije, uzimajući u obzir zaključke nadležnog ocjenjivačkog tijela (3).

(5)

U skladu s tim mišljenjem može se očekivati da će biocidni proizvodi vrste 18 koji sadržavaju cipermetrin ispuniti zahtjeve iz članka 19. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 528/2012 ako se zadovolje određene specifikacije i uvjeti koji se odnose na njihovu uporabu.

(6)

Stoga je primjereno odobriti cipermetrin za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 18, podložno određenim specifikacijama i uvjetima.

(7)

Nadalje, tijekom studije probira provedene u okviru pripreme procjene učinka koju je provela Komisija u pogledu različitih mogućnosti utvrđivanja kriterija za određivanje endokrinih disruptora utvrđena je potreba za provođenjem daljnjih ispitivanja cipermetrina kao potencijalnog enodokrinog disruptora (4). Ocjena potencijalnih endokrino štetnih svojstava cipermetrina bit će provedena i u kontekstu Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (5) te se očekuje da će njezini zaključci biti dostupni do kraja 2018. Ovisno o rezultatima te ocjene Komisija će razmotriti potrebu za preispitivanjem odobrenja cipermetrina kao aktivne tvari za uporabu u biocidnim proizvodima u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 528/2012.

(8)

Prije odobrenja aktivne tvari zainteresiranim bi stranama trebalo omogućiti primjereno razdoblje za poduzimanje pripremnih mjera potrebnih za ispunjavanje novih zahtjeva.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za biocidne proizvode,

(1)

Nadležno ocjenjivačko tijelo Ujedinjene Kraljevine primilo je 7. srpnja 2015. zahtjev za odobrenje aktivne tvari penflufen za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 8, „Sredstva za zaštitu drva”, kako je utvrđena u Prilogu V. Uredbi (EU) br. 528/2012.

(2)

Nadležno ocjenjivačko tijelo Ujedinjene Kraljevine u skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 528/2012 podnijelo je 28. veljače 2017. izvješće o ocjeni, zajedno sa svojim preporukama.

(3)

Odbor za biocidne proizvode sastavio je 14. prosinca 2017. mišljenje Europske agencije za kemikalije, uzimajući u obzir zaključke nadležnog ocjenjivačkog tijela (2).

(4)

U skladu s tim mišljenjem može se očekivati da će biocidni proizvodi vrste 8 koji sadržavaju penflufen ispuniti kriterije iz članka 19. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 528/2012 ako se zadovolje određene specifikacije i uvjeti koji se odnose na njihovu uporabu.

(5)

Stoga je primjereno odobriti penflufen za uporabu u biocidnim proizvodima vrste 8, podložno određenim specifikacijama i uvjetima.

(6)

Budući da je u mišljenju Europske agencije za kemikalije zaključeno da penflufen ispunjava kriterije za vrlo postojane tvari (vP) u skladu s Prilogom XIII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (3), tretirane proizvode koji su tretirani penflufenom ili ga sadržavaju trebalo bi pri njihovu stavljanju na tržište propisno označiti.

(7)

Prije odobrenja aktivne tvari zainteresiranim stranama trebalo bi omogućiti primjereno razdoblje za poduzimanje pripremnih mjera potrebnih za ispunjavanje novih zahtjeva.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za biocidne proizvode,

(1)

Uredbom (EU) 2015/2283 predviđeno je da se samo nova hrana odobrena i uvrštena u popis Unije smije stavljati na tržište u Uniji.

(2)

Na temelju članka 8. Uredbe (EU) 2015/2283 donesena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2470 (2) kojom je utvrđen Unijin popis odobrene nove hrane.

(3)

Komisija je na temelju članka 12. Uredbe (EU) 2015/2283 dužna podnijeti nacrt provedbenog akta o stavljanju nove hrane na tržište Unije i ažuriranju popisa Unije.

(4)

Prirodni zeaksantin sastavni je dio uobičajene ljudske prehrane jer je prisutan u mnogim vrstama voća i zelenog povrća te u žumanjku jajeta. Trenutačno se upotrebljava i u dodacima prehrani u smislu Direktive 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(5)

Provedbenom odlukom Komisije 2013/49/EU (4) odobreno je, u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća (5), stavljanje na tržište sintetskog zeaksantina kao novog sastojka hrane u dodacima prehrani pri najvećoj razini unosa do 2 mg dnevno. Pri označivanju hrane koja sadržava sintetski zeaksantin odobren Provedbenom odlukom 2013/49/EU navodi se „sintetski zeaksantin”.

(6)

Društvo DSM Nutritional Products Europe („podnositelj zahtjeva”) podnijelo je 23. veljače 2018. zahtjev Komisiji za odobrenje promjene označivanja i posebnih zahtjeva za označivanje sintetskog zeaksantina u smislu članka 10. stavka 1. Uredbe (EU) 2015/2283. U zahtjevu je zatraženo brisanje pojma „sintetski” iz označivanja te nove hrane kako je navedeno na popisu Unije te iz označivanja hrane koja sadržava taj pojam.

(7)

Podnositelj zahtjeva tvrdi da je promjena označivanja i zahtjeva za označivanje zeaksantina nužna kako bi se ublažio mogući negativan gospodarski učinak koji bi mogao nastati zbog uporabe pojma „sintetski” na oznakama dodataka prehrani koji sadržavaju sintetski zeaksantin, i to zbog negativne konotacije pojma „sintetski”. Podnositelj zahtjeva također tvrdi da gospodarski subjekti koji na tržište stavljaju dodatke prehrani koji sadržavaju odobrenu sintetsku novu hranu koja nije označena pojmom „sintetski”, najvjerojatnije nisu izloženi tom mogućem negativnom gospodarskom učinku.

(8)

Trenutačno se na Unijinu popisu odobrene nove hrane nalaze brojne sintetske tvari koje imaju ekvivalente prirodnog podrijetla, a oba se oblika upotrebljavaju kao dodaci prehrani. Međutim, te sintetske tvari na Unijinu popisu nisu navedene kao sintetske tvari niti su tako označene. Promjenom označivanja sintetskog zeaksantina osigurat će se dosljednost u označivanju tih sintetskih tvari.

(9)

Nema promjena u predloženim uporabama i razinama uporabe zeaksantina ako se upotrebljava kao sastojak u dodacima prehrani i razmatranja u pogledu sigurnosti na kojima se temeljilo odobrenje sintetskog zeaksantina Provedbenom odlukom 2013/49/EU i dalje su valjana, stoga ta promjena ne izaziva zabrinutost u pogledu sigurnosti. Uzimajući te legitimne čimbenike u obzir, predložene promjene u skladu su s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283.

(10)

Provedba novog zahtjeva za označivanje u skladu s tom provedbenom uredbom mogla bi uključivati promjene za subjekte koji trenutačno stavljaju sintetski zeaksantin na tržište. Stoga je primjereno predvidjeti prijelazno razdoblje.

(11)

Direktivom 2002/46/EZ utvrđuju se zahtjevi o dodacima prehrani. Promjenu označivanja i posebnog zahtjeva za označivanje zeaksantina trebalo bi odobriti ne dovodeći u pitanje tu direktivu.

(12)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Uredbom (EU) 2015/2283 predviđeno je da se samo nova hrana odobrena i uvrštena na Unijin popis smije stavljati na tržište u Uniji.

(2)

Na temelju članka 8. Uredbe (EU) 2015/2283 donesena je Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2470 (2) kojom je utvrđen Unijin popis odobrene nove hrane.

(3)

Na temelju članka 12. Uredbe (EU) 2015/2283 Komisija odlučuje o odobravanju i stavljanju nove hrane na tržište Unije i ažuriranju popisa Unije.

(4)

Društvo Desert Labs, Ltd. („podnositelj zahtjeva”) podnijelo je 21. listopada 2014. nadležnom tijelu Irske zahtjev za stavljanje na tržište Unije osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora kao nove hrane u smislu članka 1. stavka 2. točke (e) Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća (3). Zahtjevom se tražilo odobrenje uporabe osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora u hrani uključujući pića, kekse, slatkiše, pikantne grickalice, juhe i mesne juhe, čaj, kavu i vodu. Namijenjeni su i za uporabu u dodacima prehrani.

(5)

U skladu s člankom 35. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283 svi zahtjevi za stavljanje nove hrane na tržište Unije koji su podneseni državi članici u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 258/97 i za koje nije donesena konačna odluka prije 1. siječnja 2018. tretiraju se kao zahtjevi podneseni u skladu s Uredbom (EU) 2015/2283.

(6)

Zahtjev za stavljanje na tržište Unije osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora kao nove hrane podnesen je državi članici u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 258/97, a ispunjava i zahtjeve utvrđene u Uredbi (EU) 2015/2283.

(7)

Nadležno tijelo Irske izdalo je 24. kolovoza 2015. izvješće o početnoj procjeni. U tom je izvješću zaključilo da osušeni nadzemni dijelovi biljke Hoodia parviflora ispunjuju kriterije za novu hranu utvrđene člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 258/97.

(8)

Komisija je 28. kolovoza 2015. izvješće o početnoj procjeni proslijedila ostalim državama članicama. Neke države članice uložile su obrazložene prigovore u roku od 60 dana propisanom člankom 6. stavkom 4. prvim podstavkom Uredbe (EZ) br. 258/97 s obzirom na nedostatan opis svojstava nove hrane, ograničenu procjenu alergenosti, nedostatne podatke za isključivanje rizika za djecu stariju od 12 godina, nedostatne podatke o specifikacijama, stabilnost, procjenu unosa te toksikološke podatke.

(9)

S obzirom na prigovore koje su uložile neke države članice, Komisija se 25. siječnja 2016. obratila Europskoj agenciji za sigurnost hrane („Agencija”) te od nje zatražila da provede dodatnu procjenu osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora kao nove hrane u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97.

(10)

EFSA je 20. rujna 2017. donijela „Znanstveno mišljenje o sigurnosti osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora kao nove hrane u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97” (4). Iako je Agencija to mišljenje izradila i donijela na temelju Uredbe (EZ) br. 258/97, ono je u skladu sa zahtjevima iz članka 11. Uredbe (EU) 2015/2283.

(11)

Agencija u mišljenju nije utvrdila sigurnost osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora u hrani pri uporabi i razinama uporabe koje je predložio podnositelj zahtjeva jer bi se tim unosom premašila razina koja se smatra sigurnom (0,134 mg/kg tjelesne mase). No, Agencija je ipak zaključila da su osušeni nadzemni dijelovi biljke Hoodia parviflora sigurni za odrasle osobe ako se dodaju dodacima prehrani u najvećoj dnevnoj dozi od 9,4 mg koja odgovara sigurnoj razini unosa kod odrasle osobe zadane tjelesne mase od 70 kg.

(12)

U mišljenju se iznosi dovoljno informacija na temelju kojih se može utvrditi da su osušeni nadzemni dijelovi biljke Hoodia parviflora u okviru predloženih uporaba i razina uporabe, ako se upotrebljavaju kao sastojak u dodacima prehrani, u skladu s kriterijima utvrđenima člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EU) 2015/2283.

(13)

Podnositelj zahtjeva Komisiji je 24. siječnja 2018. podnio zahtjev za zaštitu vlasničkih podataka povezanih s dvjema studijama provedenima u potporu zahtjevu, i to za izvješće o 14-dnevnoj studiji oralne toksičnosti za utvrđivanje doza osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora (5) te izvješće o 90-dnevnoj studiji oralne toksičnosti (6), koje je služilo kao osnova za analizu referentne doze (BMD) i za određivanje sigurnih razina unosa za ljude.

(14)

Agencija je 18. veljače 2018. navela (7) da su u obrazloženju njezina mišljenja o osušenim nadzemnim dijelovima biljke Hoodia parviflora kao nove hrane podaci iz izvješća o 90-dnevnoj studiji oralne toksičnosti služili kao osnova za analizu BMD-a i za određivanje sigurnih razina unosa za ljude. Stoga se smatra da zaključci o sigurnosti osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora nisu mogli biti doneseni bez podataka iz izvješća o toj studiji.

(15)

Nakon primitka mišljenja Agencije Komisija je zatražila od podnositelja zahtjeva da dodatno pojasni podneseno obrazloženje u pogledu njegova zahtjeva za zaštitu vlasničkih podataka iz studije i zahtjeva za isključivo pravo upućivanja na tu studiju, kako je navedeno u članku 26. stavku 2. točkama (a) i (b) Uredbe (EU) 2015/2283.

(16)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je i da je u vrijeme podnošenja zahtjeva bio nositelj vlasničkih i isključivih prava upućivanja na studiju u skladu s nacionalnim pravom te da stoga treća strana nije mogla imati zakonit pristup toj studiji niti se koristiti njome. Komisija je ocijenila sve podatke koje je dostavio podnositelj zahtjeva te zaključila da je podnositelj zahtjeva dostatno obrazložio ispunjenje zahtjeva utvrđenih u članku 26. stavku 2. Uredbe (EU) 2015/2283.

(17)

U skladu s tim, kako je predviđeno člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) 2015/2283, EFSA ne bi smjela upotrijebiti 90-dnevnu studiju oralne toksičnosti iz dosjea podnositelja zahtjeva u korist budućeg podnositelja zahtjeva tijekom razdoblja od pet godina od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Slijedom toga, stavljanje na tržište Unije nove hrane odobrene u skladu s ovom Uredbom trebalo bi ograničiti na podnositelja zahtjeva na razdoblje od pet godina.

(18)

Međutim, ograničenje odobrenja te nove hrane i upućivanje na studiju iz dosjea podnositelja zahtjeva isključivo za potrebe podnositelja zahtjeva ne sprečava ostale podnositelje zahtjeva da zatraže odobrenje za stavljanje na tržište te iste nove hrane, uz uvjet da se njihov zahtjev temelji na zakonito pribavljenim podacima kojima se podupire odobrenje u skladu s ovom Uredbom.

(19)

Direktivom 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) utvrđuju se zahtjevi o dodacima prehrani. Uporabu osušenih nadzemnih dijelova biljke Hoodia parviflora trebalo bi odobriti ne dovodeći u pitanje tu direktivu.

(20)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Češka je (dalje u tekstu „podnositelj zahtjeva”) 2. studenoga 2016. Komisiji podnijela zahtjev u skladu s člankom 35. stavkom 1. Direktive 2014/25/EU (dalje u tekstu „zahtjev”).

(2)

Zahtjev se odnosi na sljedeće djelatnosti kako su u njemu opisane:

(3)

Zahtjevu je priložen dopis nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje u Češkoj (dalje u tekstu „nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje”) od 30. rujna 2016. te dodatni dopis tog istog tijela od 14. lipnja 2017. (dalje u tekstu „Mišljenje nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje”).

(4)

U dopisu od 30. rujna 2016., koji je nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje objavilo kao odgovor na zahtjev češkog Ministarstva industrije i trgovine za davanje mišljenja o prijavi za izuzeće maloprodajne opskrbe električnom energijom i plinom u Češkoj iz područja primjene Direktive 2014/25/EU, nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje napominje da „nije imalo dovoljno vremena za obavljanje sektorske analize u tim područjima na temelju koje bi moglo precizno odrediti situaciju na tim tržištima i odgovoriti na” zahtjev Ministarstva. Nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje na kraju je tog dopisa iznijelo sljedeće stajalište: „može se smatrati da izuzeće na tržištima opskrbe plinom i električnom energijom krajnjih kupaca u Češkoj na temelju članka 34. ne bi trebalo imati negativan utjecaj na gospodarsko natjecanje na tim tržištima. Taj se zaključak Ureda (2) temelji na dokumentaciji koju je dostavilo Ministarstvo industrije i trgovine. U tom pogledu Ured zadržava pravo preispitati svoje mišljenje ako se na predmetnim tržištima dogode bilo kakve strukturne ili neke druge korjenite promjene, ili ako se isprave podatci koji čine osnovu za informacije dostavljene Uredu.”

(5)

Dodatni dopis nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje od 14. lipnja 2017. temeljio se na „drugim podnescima Češke […] i podatcima koje su dostavili neovisni tržišni operator (OTE) te neka poduzeća koja posluju na mjerodavnim tržištima, uključujući grupu ČEZ (ČEZ) i društvo Pražská plynárenská”. Dodatni dopis konkretno se odnosio na niz problema koje je Komisija spomenula s obzirom na tržište prodaje na malo električne energije malim kupcima, kao što su visoka tržišna koncentracija, niske stope promjene u opskrbi i vertikalna integracija grupe ČEZ. Zaključak je dodatnog dopisa da ne postoje nikakve prepreke da se sva tržišta na koja se primjenjuje zahtjev izuzmu iz područja primjene Direktive.

(6)

Zahtjevu je priloženo i izvješće savjetnika (3) (dalje u tekstu „izvješće društva CRA”).

(7)

Komisija je 31. siječnja 2017., 24. ožujka 2017., 27. ožujka 2017., 21. travnja 2017., 1. lipnja 2017., 28. lipnja 2017. i 21. prosinca 2017. podnositelju zahtjeva dostavila zahtjeve za dostavu dodatnih informacija na koje je podnositelj zahtjeva odgovorio 16. veljače 2017., 28. ožujka 2017., 31. ožujka 2017., 3. svibnja 2017., 10. svibnja 2017., 9. lipnja 2017., 1. kolovoza 2017. i 12. travnja 2018. Osim toga, na zahtjev podnositelja zahtjeva Komisija se 31. siječnja 2017., 28. veljače 2017., 29. ožujka 2017., 30. svibnja 2017. i 9. lipnja 2017. sastala s predstavnicima podnositelja zahtjeva. Podnositelj zahtjeva isto je tako 27. siječnja 2017. dostavio dodatne informacije.

(8)

Direktiva 2014/25/EU primjenjuje se na dodjelu ugovora za obavljanje djelatnosti povezanih s maloprodajnom opskrbom električnom energijom i plinom, osim ako je ta djelatnost izuzeta u skladu s člankom 34. te direktive.

(9)

Na temelju Direktive 2014/25/EU ugovori kojima se namjerava omogućiti obavljanje jedne od djelatnosti na koje se primjenjuje Direktiva ne trebaju podlijegati Direktivi ako je u državi članici u kojoj se ta djelatnost obavlja ona izravno izložena tržišnom natjecanju na tržištima kojima pristup nije ograničen. Izravna izloženost tržišnom natjecanju ocjenjuje se na temelju objektivnih kriterija, uzimajući u obzir posebna obilježja predmetnog sektora.

(10)

Smatra se da je pristup tržištu neograničen ako je predmetna država članica provela i primijenila relevantno zakonodavstvo Unije o otvaranju tržišta za određeni sektor ili jedan njegov dio. To je zakonodavstvo navedeno u Prilogu III. Direktivi 2014/25/EU. Kad je riječ o sektoru električne energije, ono se sastoji od Direktive 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4). Kad je riječ o sektoru prirodnog plina, ono se sastoji od Direktive 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(11)

Češka je u svoje nacionalno zakonodavstvo prenijela direktive 2009/72/EZ i 2009/73/EZ donošenjem Zakona br. 458/2000 zb. o uvjetima poslovanja i državnoj upravi na tržištima električnom energijom (dalje u tekstu „Zakon o energiji”) (6) koji je objavljen u zbirki zakona.

(12)

Komisija je 7. prosinca 2017. uputila ministru vanjskih poslova Češke službenu opomenu (referentni postupak zbog povrede br. 2017/2152) u pogledu neispravnog prenošenja direktiva 2009/72/EZ i 2009/73/EZ u češki pravni poredak. Budući da se pretpostavka o neograničenom pristupu tržištu predviđena u članku 34. stavku 3. prvom podstavku Direktive 2014/25/EU ne bi trebala primjenjivati na pitanja koja podliježu postupku zbog povrede, Komisija je 21. prosinca 2017. elektroničkom poštom od podnositelja zahtjeva zatražila da dostavi svoja opažanja o tom pitanju i objasni je li pristup tržištu neograničen de facto i de jure u skladu s člankom 34. stavkom 3. drugim podstavkom Direktive 2014/25/EU.

(13)

U svojem odgovoru od 12. travnja 2018. podnositelj zahtjeva objasnio je da je pristup tržištu neograničen de facto, a glavni su argumenti bili sljedeći: mali trošak ulaska na tržište, nepostojanje drugih prepreka ulasku, veliki broj dozvola dodijeljenih za trgovanje električnom energijom i plinom (7) te veliki broj trgovaca na malo koji su trenutačno aktivni na tržištima maloprodajne opskrbe električnom energijom i plinom (8). Nadalje, podnositelj zahtjeva objasnio je da način na koji se odredbe prava Unije koje su predmet službene opomene odražavaju u nacionalnom zakonodavstvu nema za posljedicu de jure ograničavanje pristupa tržištima prodaje električne energije i plina na malo. Podnositelj zahtjeva u tom je kontekstu tvrdio i da se posebna pitanja iznesena u okviru postupka zbog povrede ne odnose na pristup tržištu ili su samo potencijalno povezana s njime.

(14)

Kad je riječ o pitanju je li pristup tržištu slobodan de facto, Komisija se slaže s argumentima koje je iznio podnositelj zahtjeva, a posebno s time da postoji velik broj trgovaca na malo koji su aktivni na nacionalnoj razini na tržištima maloprodajne opskrbe električnom energijom i plinom što je pokazatelj da pristup tržištu nije ograničen de facto.

(15)

Kad je riječ o pitanju je li pristup tržištu neograničen de jure, Komisija je pomno razmotrila objašnjenja podnositelja zahtjeva o načinu na koji su problemi navedeni u službenoj opomeni riješeni u nacionalnom pravu. Komisija je analizirala ta objašnjenja s obzirom na zahtjeve Direktive 2014/25/EU, odnosno kako bi ocijenila mogu li odredbe nacionalnog prava i s njima povezani problemi koji su navedeni u postupku zbog povrede biti uzrok ograničavanja pristupa tržištu de jure u smislu članka 34. Direktive 2014/25/EU. Preispitavši argumente podnositelja zahtjeva Komisija je prihvatila argument na kojem se temelje sva objašnjenja podnositelja zahtjeva da se posebna pitanja iznesena u postupku zbog povrede ne odnose izravno na pristup tržištu. Komisija je uzela u obzir i argument podnositelja zahtjeva da češki pravni sustav treba promatrati kao cjelinu, a posebno kad je riječ o obvezi tumačenja relevantnih odredbi nacionalnog prava na način koji je u skladu sa zahtjevima prava EU-a. Premda i dalje postoje problemi utvrđeni u postupku zbog povrede, Komisija stoga, ne dovodeći u pitanje taj postupak, za potrebe ove Odluke i postupka na temelju Direktive 2014/25/EU smatra da pristup tržištu nije ograničen de jure na državnom području Češke.

(16)

Komisija na temelju prethodnih zaključaka smatra da je u ovom predmetu ispunjen uvjet za neograničeni pristup tržištu iz članka 34. stavka 1. Direktive 2014/25/EU.

(17)

Izravnu izloženost tržišnom natjecanju trebalo bi ocijeniti na temelju više pokazatelja, od kojih nijedan nije odlučujući sam po sebi. Kad je riječ o tržištima na koja se odnosi ova Odluka, jedan od kriterija koje bi trebalo uzeti u obzir tržišni je udio glavnih sudionika na određenom tržištu. S obzirom na obilježja predmetnih tržišta trebalo bi uzeti u obzir i druge kriterije.

(18)

Ovom Odlukom ne dovodi se u pitanje primjena pravila o tržišnom natjecanju i ostalim područjima prava Unije. Konkretno, kriteriji i metodologija upotrijebljeni za ocjenu izravne izloženosti tržišnom natjecanju na temelju članka 34. Direktive 2014/25/EU nisu nužno istovjetni onima upotrijebljenima za ocjenu na temelju članka 101. ili 102. UFEU-a ili Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (9). Tu je točku potvrdio i Opći sud u nedavnoj presudi (10).

(19)

Trebalo bi imati na umu da je cilj ove Odluke utvrditi jesu li djelatnosti na koje se odnosi zahtjev izložene takvoj razini tržišnog natjecanja na tržištima kojima pristup nije ograničen u smislu članka 34. Direktive 2014/25/EU kojom će se osigurati da se i u nedostatku discipline koja proizlazi iz detaljnih pravila o nabavi utvrđenih u Direktivi 2014/25/EU javna nabava za obavljanje predmetnih djelatnosti provede na transparentan i nediskriminirajući način na temelju kriterija kojima se kupcima omogućuje utvrđivanje rješenja koje je sveukupno ekonomski najpovoljnije.

(20)

U tom je kontekstu važno napomenuti da svi sudionici na predmetnom tržištu ne podliježu pravilima o javnoj nabavi. Stoga društva koja ne podliježu tim pravilima uglavnom mogu, kad posluju na tim tržištima, vršiti konkurentski pritisak na one sudionike koji podliježu pravilima o javnoj nabavi (11).

(21)

Kako je Komisija u prošlosti utvrdila (12), maloprodajna opskrba električnom energijom obuhvaća sveukupnu prodaju električne energije krajnjim kupcima, to jest kućanstvima i malim industrijskim i komercijalnim kupcima s jedne strane (odnosno kupcima koji nemaju brojila za kontinuirano mjerenje potrošnje i koji su priključeni na niskonaponsku mrežu (13)) te velikim industrijskim i komercijalnim kupcima s druge strane (odnosno kupcima koji imaju brojila koja se očitavaju svakih pola sata te su u pravilu priključeni na visokonaponsku i srednjonaponsku mrežu (14)).

(22)

Tijekom odlučivanja češko nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje (15) uzelo je u obzir i segmentaciju maloprodajnog tržišta prema različitim kategorijama krajnjih kupaca, no u konačnici je definicija ostala otvorena.

(23)

Podnositelj zahtjeva razlikuje tri kategorije kupaca:

(24)

S obzirom na čimbenike navedene u uvodnim izjavama od 21. do 23. za potrebe ocjene jesu li uvjeti utvrđeni u članku 34. Direktive 2014/25/EU ispunjeni, te ne dovodeći u pitanje primjenu ostalog prava Unije, kad je riječ o maloprodajnoj opskrbi električnom energijom u Češkoj za ovu su Odluku mjerodavna tržišta proizvoda sljedeća: (a) maloprodajna opskrba električnom energijom velikih kupaca (veliki industrijski i komercijalni potrošači koji imaju brojilo za kontinuirano mjerenje potrošnje, a njima pripadaju i potrošači iz treće kategorije spomenuti u uvodnoj izjavi 23. točki (c) te (b) maloprodajna opskrba električnom energijom malih kupaca (kućanstva i mali komercijalni kupci koji imaju brojila za nekontinuirano mjerenje potrošnje).

(25)

Kad je riječ o maloprodajnoj opskrbi plinom, Komisija razlikuje opskrbu prirodnim plinom malih kupaca i opskrbu prirodnim plinom velikih kupaca koji su podijeljeni na velike industrijske kupce i elektrane (20).

(26)

U svojoj Odluci u predmetu M.4238, E.ON/PP (21) o češkom maloprodajnom tržištu plina Komisija je ostavila definiciju otvorenom jer predmetna transakcija nije izazvala zabrinutost u pogledu narušavanja tržišnog natjecanja u slučaju primjene neke druge definicije.

(27)

Tijekom odlučivanja (22) češko nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje uzelo je u obzir i segmentaciju maloprodajnog tržišta plina prema različitim kategorijama krajnjih kupaca, no u konačnici je definicija ostala otvorena.

(28)

Podnositelj zahtjeva isto tako razlikuje velike i male kupce plina. Veliki kupci plina (23) komercijalni su kupci koji imaju brojila za i. automatsko i kontinuirano mjerenje potrošnje s pomoću daljinskog očitanja (A) ili mjesečnog očitanja (B) i čija godišnja potrošnja iznosi najmanje 4,2 GWh ili koji imaju ii. standardna brojila koja se očitavaju na mjesečnoj osnovi i čija je godišnja potrošnja između 0,63 i 4,2 GWh. Ti kupci u pravilu od opskrbljivača primaju individualizirane ponude. Mali kupci komercijalni su kupci i kućanstva koji imaju standardno brojilo koje se ne očitava mjesečno i čija je godišnja potrošnja manja od 0,63 GWh. Ti kupci uglavnom primaju standardizirane ponude. Svaka od tih kategorija čini otprilike polovinu ukupne potrošnje plina.

(29)

S obzirom na čimbenike navedene u uvodnim izjavama od 25. do 28. za potrebe ocjene jesu li uvjeti utvrđeni u članku 34. Direktive 2014/25/EU ispunjeni, te ne dovodeći u pitanje primjenu ostalog prava Unije, mjerodavna tržišta proizvoda jesu sljedeća: (a) maloprodajna opskrba prirodnim plinom velikih kupaca; (b) maloprodajna opskrba prirodnim plinom malih kupaca.

(30)

Komisija je prethodno utvrdila (24) da je maloprodajna opskrba električnom energijom velikih kupaca nacionalnog opsega dok se uža, regionalna tržišta mogu razmotriti za maloprodajnu opskrbu električnom energijom malih kupaca. U svojoj Odluci u predmetu M.4238, E.ON/PP (25) o češkom maloprodajnom tržištu Komisija je na temelju istraživanja tržišta potvrdila da je tržište barem nacionalno kad je riječ o maloprodajnom tržištu električne energije. Međutim, definicija točnog opsega geografskog tržišta ostala je otvorena. Češko nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje utvrdilo je da je maloprodajna opskrba električnom energijom malih kupaca nacionalnog opsega (26).

(31)

Podnositelj zahtjeva tvrdi da trenutačno postoji otprilike 65 aktivnih opskrbljivača koji isporučuju na više od 100 točaka isporuke i mogu na nacionalnoj razini opskrbljivati velike i male komercijalne kupce i kućanstva. To je pokazatelj da su maloprodajna tržišta opskrbe nacionalnog opsega.

(32)

Kad se promatra struktura vlasništva u distribucijskim društvima (27), u Češkoj postoje tri distribucijska područja. Češka se odlikuje snažnim regionalnim elementom zato što tri regionalna distributera imaju visoke tržišne udjele na vlastitim distribucijskim područjima. Grupa ČEZ preko svojeg je društva kćeri ČEZ Distribuce najveći distributer koji posjeduje pet od osam mreža za distribuciju električne energije i ima udio od otprilike […] u cjelokupnoj potrošnji električne energije u Češkoj; za usporedbu, […] potrošnje električne energije potječe iz distribucijskog područja društva E.ON, dok samo […] potječe iz distribucijskog područja društva PRE, a ostatak dolazi iz LDZ-a (28). Ukupno gledano, na distribucijskom području društva ČEZ Distribuce nalazi se otprilike […] % svih točaka isporuke. ČEZ Prodej (maloprodajni opskrbni ogranak u okviru grupe ČEZ) ne opslužuje sve navedene točke isporuke, međutim ČEZ Prodej na svojem distribucijskom području opskrbljuje veliku većinu ([…] %) malih komercijalnih kupaca i kućanstava (29).

(33)

ČEZ Prodej na nacionalnoj razini opslužuje […] milijuna točaka isporuke za kategoriju kućanstva što od ukupnog broja točaka isporuke odgovara otprilike […] % tržišnog udjela.

(34)

Drugi element koji bi mogao upućivati na nehomogene uvjete tržišnog natjecanja na tri distribucijska područja činjenica je da društvo PRE na vlastitom području naplaćuje otprilike […] % više za energetsku komponentu standardne tarife. Podnositelj zahtjeva tu razliku u cijeni opravdava prisutnošću niskotarifnog društva kćeri društva PRE (Yello Energy) izvan vlastitog područja, no tvrdi da društva ČEZ Prodej i E.ON naplaćuju identične cijene za energetsku komponentu tarife na sva tri područja (30).

(35)

Za potrebe ocjene jesu li uvjeti utvrđeni u članku 34. Direktive 2014/25/EU ispunjeni te ne dovodeći u pitanje primjenu ostalog prava Unije, a na temelju činjenice da veliki broj trgovaca na malo posluje na nacionalnoj razini, može se smatrati da je geografski opseg maloprodajne opskrbe električnom energijom krajnjih kupaca u Češkoj nacionalan u slučaju i velikih i malih kupaca. Međutim, time se ne isključuje mogućnost prisutnosti snažnih regionalnih elemenata.

(36)

Komisija je prethodno definirala da su tržišta maloprodajne opskrbe plinom, uključujući tržišta za male kupce, nacionalnog opsega (31).

(37)

U svojoj Odluci u predmetu M.4238, E.ON/PP, (32) o češkom maloprodajnom tržištu Komisija je ostavila definiciju otvorenom jer predmetna transakcija nije izazvala zabrinutost u pogledu narušavanja tržišnog natjecanja u slučaju primjene neke druge definicije.

(38)

Geografski gledano, češko nacionalno tijelo nadležno za tržišno natjecanje u dosadašnjoj je praksi (33) smatralo da su mjerodavna tržišta proizvoda u sektoru maloprodajne opskrbe plinom nacionalnog opsega.

(39)

U skladu s najnovijim informacijama trenutačno je na češkom maloprodajnom tržištu plina veliki broj aktivnih opskrbljivača (34). Podnositelj zahtjeva smatra da ti opskrbljivači mogu na nacionalnoj osnovi opskrbljivati velike i male kupce.

(40)

Kao i u slučaju električne energije, distribucija plina u Češkoj podijeljena je na tri distribucijska područja prema strukturi vlasništva u distribucijskim društvima (35). Kad je riječ o tržišnim udjelima postojećih distributera plina u pojedinim distribucijskim područjima Komisija u području maloprodajne opskrbe plinom kućanstava primjećuje sličan obrazac kao u slučaju električne energije. Tržišni udio društva RWE 2015. bio je otprilike […] %, društva PP […] %, a društva E.ON […] % (36). Međutim, tržišni udjeli tih društava manji su na nacionalnoj razini u slučaju opskrbe plinom velikih kupaca (37).

(41)

Energetska komponenta cijene plina nije regulirana te je za sva tri distribucijska područja utvrđuju lokalna distribucijska društva. Iz analize koju je izvršio podnositelj zahtjeva vidljivo je da društva PP i RWE određuju isti iznos za energetsku komponentu ukupne cijene plina na sva tri distribucijska područja, dok društvo E.ON ima identične cijene na distribucijskim područjima društava PP i RWE, a malo niže cijene (manje od […] %) na vlastitom području (38). S obzirom na navedeno, podnositelj zahtjeva tvrdi da je tržište maloprodajne opskrbe plinom nacionalnog opsega.

(42)

Za potrebe ocjene jesu li uvjeti utvrđeni u članku 34. Direktive 2014/25/EU ispunjeni te ne dovodeći u pitanje primjenu ostalog prava Unije, a na temelju činjenice da veliki broj trgovaca na malo posluje na nacionalnoj razini, može se smatrati da je geografsko tržište maloprodajne opskrbe prirodnim plinom krajnjih kupaca u Češkoj nacionalno u slučaju i velikih i malih kupaca. Međutim, time se ne isključuje mogućnost prisutnosti regionalnih elemenata kao što je to slučaj u opskrbi električnom energijom.

(43)

Komisija je donijela druge odluke (39) o primjenjivosti izuzeća od pravila o nabavi na maloprodajnu opskrbu električnom energijom i plinom. U tim je odlukama Komisija svoju ocjenu konkretno temeljila na sljedećim kriterijima: općeniti broj sudionika na tržištu, zajednički tržišni udio najvećih sudionika, stopa promjene u opskrbi među krajnjim potrošačima, likvidnost na veleprodajnim tržištima i reguliranje cijene.

(44)

Najprije bi trebalo napomenuti da, kako bi opskrbljivač postao vjerodostojan dugoročni sudionik koji vrši učinkoviti konkurentski pritisak na maloprodajnoj razini u Češkoj, nužno je ostvariti pristup konkurentskim izvorima električne energije stvaranjem vlastitih proizvodnih kapaciteta ili pristupom likvidnim veleprodajnim tržištima radi nabave svih potrebnih veleprodajnih proizvoda u Češkoj ili u inozemstvu kroz uvoz. U protivnom, trgovci na malo pri nabavi električne energije ovise o svojim vertikalno integriranim konkurentima, što znači da su stalno ugroženi mogućnošću snižavanja marže, a time se pak znatno ograničava konkurentski pritisak koji mogu vršiti na vertikalno integrirane opskrbljivače kao što je društvo ČEZ.

(45)

Stoga je, kad se ocjenjuje je li maloprodajna opskrba električnom energijom izravno izložena tržišnom natjecanju, isto tako potrebno razmotriti uvjete tržišnog natjecanja na uzlaznom tržištu koji se odnose na proizvodnju i veleprodajnu opskrbu električnom energijom te položaj operatora na tom tržištu (40).

(46)

U lipnju 2017. 65 aktivnih opskrbljivača opskrbljivalo je više od 100 točaka isporuke koje su se nalazile na tri distribucijska područja grupe ČEZ, društva E.ON i društva PRE. ČEZ Prodej najveći je opskrbljivač i velikih i malih kupaca, a slijede ga društvo E.ON i društvo PRE. Kad je riječ o opskrbi krajnjih kupaca, ostali konkurenti imaju puno manje tržišne udjele.

(47)

Komisija je u prethodnim odlukama (41) smatrala da je u slučaju tržišta maloprodajne opskrbe električnom energijom zajednički tržišni udio tri najveća poduzeća jedan od relevantnih pokazatelja na temelju kojeg se može ocijeniti tržišna koncentracija i opća situacija tržišnog natjecanja. Budući da svi sudionici na tržištu ne podliježu pravilima o javnoj nabavi, analiza je usmjerena uglavnom na tržišni položaj i tržišna ograničenja za pojedinačne sudionike na tržištu koji podliježu tim pravilima, a to su, u biti, društva ČEZ Prodej i PP. Međutim, kadgod je bitno shvatiti tržišni kontekst u okviru kojeg ČEZ Prodej i PP posluju, ostali tržišni operatori uključuju se u analizu (vidjeti i uvodnu izjavu 20.). Isto se tako mogu relevantnima smatrati i ostale mjere koncentracije.

(48)

ČEZ Prodej opskrbljuje […] velikih kupaca, a to konkretno u količini iznosi […] TWh od […] TWh (42). Udjeli tog društva u tržištu opskrbe velikih kupaca bili su prilično stabilni tijekom razdoblja 2012.–2015. na razini od […] % (43), međutim, taj je postotak 2016. pao na […] % (44). Komisija napominje da je do tog pada došlo u istoj godini kada je grupa ČEZ doživjela nekoliko gubitaka u nizu svojih nuklearnih reaktora što je utjecalo na otprilike […] njezina nuklearnog kapaciteta, a time se potvrđuje da je pristup konkurentskim izvorima električne energije ključan čimbenik u tržišnom natjecanju na maloprodajnim tržištima. Nadalje, ne može se isključiti mogućnost da bi tržišni udio društva ČEZ Prodej od […] % mogao biti veći u jednoj ili više regija ako bi ga se, umjesto na temelju nacionalnog, izračunalo na temelju regionalnog geografskog tržišta namijenjenog velikim kupcima. Međutim, iako su zatražene, brojke o udjelu u lokalnom tržištu opskrbe velikih kupaca priključenih na mrežu društva ČEZ Prodej nisu dostavljene.

(49)

Udjeli u tržištu opskrbe velikih kupaca bili su prilično stabilni tijekom razdoblja 2014.–2016. i u slučaju društva E.ON te su iznosili otprilike […] %, dok su u slučaju društva PRE oni iznosili otprilike […] %.

(50)

Zajednički tržišni udio triju glavnih sudionika na tržištu (ČEZ Prodej, E.ON i PRE) opskrbe velikih kupaca na nacionalnoj razini iznosi oko 60 % (45) (HHI (46) izračunan za to tržište je 1 847 (47)). Tržišni udio svih ostalih opskrbljivača velikih kupaca, a to su društva Bohemia Energy, CENTROPOL, RWE, Veolia Komodity, Lumius, EP Energy Trading, Slovenské elektrárne i Amper Market, manji je od […] %.

(51)

Kada se promatra isporučena količina, društvo ČEZ Prodej na nacionalnoj razini opskrbljuje […] % malih kupaca (48), međutim, na distribucijskom području grupe ČEZ troše se veće količine, konkretno od ukupno […] TWh […] TWh potrošili su mali kupci (49). Udjeli društva ČEZ Prodej u tržištu za takve kupce bili su prilično stabilni u razdoblju 2012.–2015. i iznosili su […] % (50). Međutim, Komisija napominje da su se tržišni udjeli društva ČEZ Prodej u posljednjih šest godina smanjili kako je navedeno u Mišljenju nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje (51).

(52)

Na lokalnoj su razini udjeli postojećih operatora u tržištu opskrbe malih kupaca visoki: u razdoblju 2014.–2015. društva ČEZ Prodej i E.ON na svojim su distribucijskim područjima imali tržišni udio od […] %, dok je društvo PRE na području Praga imalo udio od […] %. Prisutnost jedinog od triju glavnih opskrbljivača na području drugog opskrbljivača iz te skupine bila je neznatna ([…] %) (52). Time se potvrđuje prisutnost snažnih regionalnih elemenata.

(53)

Udjeli u tržištu opskrbe malih kupaca bili su prilično stabilni tijekom razdoblja 2014.–2016. i u slučaju društva E.ON te su iznosili otprilike […] %, dok su u slučaju društva PRE iznosili otprilike […] %. Zajednički tržišni udio tri glavna sudionika na tržištu (ČEZ Prodej, E.ON i PRE) opskrbe malih kupaca na nacionalnoj razini iznosi oko 74 % (53) (HHI izračunan za to tržište je 2 664) (54). Najveći je konkurent u toj kategoriji opskrbe malih kupaca društvo Bohemia Energy koje ima udio od […] %.

(54)

Broj kupaca koji mijenjaju način opskrbe isto se tako smatra relevantnim pokazateljem učinkovitog tržišnog natjecanja. Među kupcima mogu se definirati dvije vrste promjene u opskrbi: vanjska promjena koja se odnosi na promjenu opskrbljivača te unutarnja promjena koja se definira kao promjena tarife ili ugovora s postojećim opskrbljivačem. Komisija je u prethodnoj odluci (55) analizirala uglavnom vanjsku promjenu u opskrbi.

(55)

Podnositelj zahtjeva tvrdi da su među velikim kupcima stope vanjske promjene u opskrbi relativno visoke. Međutim, stopa vanjske promjene u opskrbi među velikim kupcima smanjila se s otprilike 30 % 2010. na 16 % 2015.; prosječna stopa vanjske promjene u opskrbi tijekom tih šest godina bila je 22 % (56). Za usporedbu, stope vanjske promjene u opskrbi u Češkoj u prosjeku su više od stopa te vrste u Njemačkoj (otprilike 11 %) (57) te niže nego u Italiji (otprilike 32 %) (58). Podnositelj zahtjeva tvrdi da nikakvi troškovi neće nastati ako se prijeđe drugom opskrbljivaču električnom energijom; kupci koji su izravno priključeni na visokonaponsku mrežu uređuju svoju opskrbu električnom energijom u okviru postupka nadmetanja ili električnu energiju kupuju izravno na burzama, a time se može objasniti njihova sklonost češćoj promjeni opskrbljivača od malih kupaca (vidjeti uvodne izjave od 56. do 59.) (59).

(56)

Podnositelj zahtjeva tvrdi da stope vanjske promjene u opskrbi nisu visoke kad je riječ o malim kupcima jer su razine zadovoljstva kupaca navodno visoke i/ili su ponovno sklopljeni ugovori s istim opskrbljivačem. Stopa vanjske promjene u opskrbi među malim kupcima iznosila je 2015. otprilike 4,6 % (tj. isto kao i 2010.); prosječna stopa vanjske promjene u opskrbi tijekom tih šest godina bila je 5 % (60). Podnositelj zahtjeva tvrdi da i mali kupci mogu prilično lako promijeniti opskrbljivača električnom energijom. Prema anketi koju je podnositelj zahtjeva proveo među kupcima mali kupci iz tri distribucijska područja promijenili bi opskrbljivača električnom energijom „ako bi se cijene povećale za 5–10 %” (61).

(57)

U Mišljenju nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje dalo se do znanja da su, prema anketi provedenoj među kupcima koju je naručilo društvo ČEZ Prodej, kupci vrlo osjetljivi na cijene i voljni promijeniti opskrbljivača (62). Osim toga, u Mišljenju nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje navodi se da su „opskrbljivači počeli svojim kupcima davati konkurentnije ponude sa znatnim popustima kako bi ih zadržali”, a slijedom toga, kako je vidljivo iz internih podataka društva ČEZ Prodej, „znatan dio kupaca usluga društva ČEZ Prodej koji bi inače promijenili opskrbljivača prihvatio je povoljniju cijenu društva ČEZ Prodej” (63). Isto tako, u Mišljenju nacionalnog tijela nadležnog za tržišno natjecanje zaključeno je da se objedinjavanjem podataka društva ČEZ Prodej o stopi vanjske promjene u opskrbi i stopi unutarnje promjene dobiva zajednička stopa promjene u opskrbi za kućanstva koja iznosi […] %.

(58)

Međutim, Komisija napominje da se na temelju najnovijih javno dostupnih informacija (64) stječe dojam da su u Češkoj stope unutarnje promjene u opskrbi u kategoriji kućanstava prilično niske. Konkretno, trogodišnji prosjek stopa unutarnjih promjena u opskrbi električnom energijom među kupcima kategorije kućanstva iznosi samo 2 %, dok petogodišnji prosjek vanjske promjene u opskrbi električnom energijom među kupcima iste kategorije iznosi 6 % (65).

(59)

Osim toga Komisija napominje da, kad je riječ o tržištu prodaje električne energije na malo, češko nacionalno regulatorno tijelo (Regulatorni ured za energiju) ističe da postoje određene nejasnoće u uvjetima ugovora na određeno razdoblje s automatskim produljenjem, što kupcima otežava prepoznavanje datuma i uvjeta mogućeg raskida ugovora (66). Ista je tvrdnja u pogledu ugovora na određeno razdoblje koji se automatski produljuju ponovljena u posljednjem dostupnom Nacionalnom izvješću Regulatornog ureda za energiju iz 2016. (67)

(60)

Likvidnost veleprodajnog tržišta važan je pokazatelj za tržišno natjecanje jer ako postoje dovoljne količine, i na strani ponude i na strani potražnje kad je riječ o relevantnim veleprodajnim proizvodima (npr. bazno opterećenje, vršno opterećenje, blokovi sati za različita vremenska razdoblja), opskrbljivači koji nemaju vlastitu proizvodnju mogu vršiti nabavu i ograničavati rizike što im omogućuje da uđu na maloprodajna tržišta i natječu se s vertikalno integriranim opskrbljivačima koji imaju vlastite proizvodne kapacitete.

(61)

Kada se promatra proizvodnja, grupa ČEZ proizvela je […] % od ukupno proizvedene električne energije u Češkoj 2016. (68) Drugi najveći proizvođač (Elektrárna Počerady a.s.) imao je […] % tržišnog udjela, a svaki od sljedeća tri najveća proizvođača (Sokolovská Uhelná a.s., Elektrárna Dětmarovice a.s. i Severní Energetická a.s. (69)) imao je manje od […] % (70). Idućih šest proizvođača imali su manje od 3 %, a u preostaloj kategoriji (čiji je udio 17 % proizvedene električne energije) nalazio se niz malih solarnih elektrana/vjetroelektrana i poljoprivrednih poduzeća. E.ON, PRE i drugi manji trgovci na malo (npr. Bohemia Energy, CENTROPOL) nemaju u Češkoj vlastita proizvodna sredstva.

(62)

Stoga je grupa ČEZ i dalje najveći proizvođač električne energije u Češkoj. Njezin tržišni udio na razini proizvodnje odraz je njezina povlaštenog pristupa najjeftinijim proizvodnim izvorima u Češkoj (nuklearna energija, lignit, ugljen).

(63)

Kad je riječ o proizvodnji nuklearne energije, trebalo bi napomenuti da je u razdoblju 2016.–2017. grupa ČEZ doživjela nekoliko gubitaka u nekoliko svojih nuklearnih reaktora […].

(64)

U skladu s dugoročnim energetskim strateškim planom Češke (71) otprilike polovina potrošnje električne energije u zemlji trebala bi se do 2050. odnositi na energiju proizvedenu iz nuklearnih izvora (to bi bio porast s otprilike jedne trećine koliko je danas). Češka tijela planiraju od 2035. nadalje postupno ukidati četiri reaktorske jedinice, no istodobno planiraju izgradnju novih reaktora na lokaciji dva postojeća nuklearna pogona (Dukovany i Temelin) pri čemu postoji mogućnost da država preuzme nuklearni segment u okviru grupe ČEZ ili da ČEZ grupacija financira nova postrojenja. U skladu s tim scenarijem, koji uključuje ponovno pokretanje reaktora grupe ČEZ i predviđeno povećanje proizvodnje električne energije u sljedećoj godini (72), udio te grupe u tržištu proizvodnje vjerojatno će narasti na prethodne razine.

(65)

Električna energija na veleprodajnoj se razini prodaje unutar vertikalno integriranih poduzeća koja obavljaju i djelatnost proizvodnje i djelatnost maloprodajne opskrbe (kao što su subjekti u grupi ČEZ) ili se takvom energijom trguje preko raznih kanala: u okviru isključivo bilateralnih ugovora („izvan mjesta izvršenja” – OTC) ili posredničkih ugovora; na terminskim tržištima koje je organiziralo društvo Power Exchange Central Europe, a.s. („PXE”) ili robna burza Czech Moravian Commodity Exchange Kladno („CMCEK”) (73); te na promptnim tržištima koje je organizirao češki operator tržišta električne energije i plina društvo OTE a.s. Trgovci električnom energijom mogu se koristiti bilo kojom kombinacijom bilateralnih ugovora i proizvoda energetske burze, uključujući platforme društva OTE i inozemne burze (74) kako bi obavljali transakcije kupnje i prodaje (75).

(66)

Veleprodajne cijene na burzi društva PXE tradicionalno su u skladu s cijenama na burzi EEX. S obzirom na navedeno, podnositelj zahtjeva tvrdi da društvo ČEZ Prodej (76) nema konkurentsku prednost u odnosu na druge trgovce na malo na tom tržištu koji svoju električnu energiju nabavljaju na burzi društva PXE jer […] (77). Međutim, trebalo bi napomenuti da se ta cijena temelji na isključivo ugovornom aranžmanu između dva društva koja pripadaju istoj grupi te se stoga može u svako doba izmijeniti i nema učinak na ukupnu dobit grupe ČEZ.

(67)

Količine kojima se 2016. trgovalo na veleprodajnim tržištima (promptno i terminsko, posredničko i burze) u Češkoj ([…] TWh) iznosile su otprilike […] godišnje potrošnje električne energije (78). Konkretno, OTC količine kojima se trgovalo na brokerskim platformama kao što je Trayport 2016. iznosile su […] TWh (od ukupnog obujma trgovanja od […] TWh), što je neznatno povećanje od 2008. ([…] TWh) (79). Za usporedbu, veličina njemačkog veleprodajnog tržišta bila je deset puta veća od ukupnih količina otkupa električne energije (80). Kad je riječ o Češkoj, na najvećoj energetskoj burzi (PXE (81)) zabilježena je mala količina terminskih transakcija (82), dok se vrlo malim količinama (2–3 TWh) trgovalo na domaćim mjestima trgovanja kao što je CMCEK (83). Količine kojima se trgovalo na tržištima za usluge trgovanja dan unaprijed i unutardnevnog trgovanja (OTE – promptno), potrebne i kako bi se trgovci na malo mogli osloniti na veleprodajna tržišta, povećale su se od 2008., no i dalje su male (84). Naposljetku, zbog nedostatka podataka o izravnoj (OTC) bilateralnoj prodaji Komisija ne može ocijeniti je li takva prodaja dovoljna da se novi sudionici mogu natjecati na tržištu (85).

(68)

Kad je riječ o uvozu, podnositelj zahtjeva tvrdi da postoji „veliki interkonekcijski kapacitet na češko-njemačkoj granici” (86). Međutim, češki operator prijenosnog sustava izvijestio je (87) o nekoliko kritičnih situacija u češkom prijenosnom sustavu do kojih je došlo zbog neplaniranih tranzitnih protoka (ili „kružnih protoka”) u iznosu od nekoliko GW. Konkretno, češki operator prijenosnog sustava tvrdi da su kružni protoci veliki problem u stabilnosti mreže (88) i čimbenik kojim se ograničava komercijalna trgovina na češkim granicama, a posebno na češko-njemačkoj granici. Brojke koje je dostavio podnositelj zahtjeva (89) pokazuju da se u razdoblju 2014.–2016. znatno smanjio kapacitet za komercijalni uvoz dostupan na granici s Njemačkom (90).

(69)

Osim toga, opseg uvoza iz susjednih zemalja mogao bi se smanjiti zbog tradicionalno niskih veleprodajnih cijena u Češkoj. Tako se dogodilo tijekom razdoblja 2012.–2016. kada je prosječna razlika u cijeni za dan unaprijed na češkim granicama bila negativna, odnosno – 3,9 EUR/MWh u odnosu na Poljsku; – 0,4 EUR/MWh u odnosu na Austriju; – 0,6 EUR/MWh u odnosu na Slovačku, a jedino je u odnosu na Njemačku bila neznatno pozitivna (0,4 EUR/MWh) (91).

(70)

Neovisno o prethodno navedenom, podnositelj zahtjeva tvrdi da je 2016. otprilike 8,6 TWh kapaciteta za uvoz dodijeljeno sudionicima na tržištu, dok je 7,9 TWh, odnosno „otprilike 13 % ukupne potrošnje električne energije” uvezeno zbog naglih prekida u radu nuklearnih elektrana u vlasništvu grupe ČEZ (92). Tom se izvanrednom okolnošću mogu objasniti količine kapaciteta koji je 2016. uvezen i dodijeljen sudionicima na tržištu. Doista, grupa ČEZ izračunala je da bi, da nije bilo tih gubitaka, proizvela dodatnih […] TWh električne energije. Međutim, situacija se popravlja i neki reaktori ponovno su pokrenuti, dok se ostali planiraju uskoro pokrenuti. Zbog toga se može očekivati da će se u budućnosti uvoz postupno smanjivati jer će se pojačavanjem proizvodnje nuklearne energije uz niske granične troškove cijene električne energije u Češkoj smanjiti.

(71)

Cijena za opskrbu električnom energijom krajnjih kupaca sastoji se od dvije glavne komponente (93): prva komponenta, čiji je udio u ukupnoj konačnoj cijeni 45 %, uključuje fiksne troškove za distribuciju električne energije, pomoćne usluge, naknade za upotrebu sustava itd.; druga komponenta, čiji je udio u ukupnoj konačnoj cijeni 37 %, komponenta je električne energije koja uključuje maržu za maloprodajnu opskrbu (94). Ta druga komponenta nije regulirana (95).

(72)

Kad je riječ o cijenama električne energije koja se isporučuje krajnjim kupcima, razina cijene s uključenim porezima niža je od prosjeka 28 država članica EU-a i za velike i za male kupce, a niža je od tog prosjeka i kad se isključe porezi (96). Podnositelj zahtjeva napominje da su te cijene u razdoblju 2007.–2015. redovito bile niže od odgovarajućih cijena u Njemačkoj.

(73)

Konkretno, kad je riječ o velikim industrijskim kupcima (97), podnositelj zahtjeva napominje da se češka energetska komponenta smanjila za više od 40 % u razdoblju između druge polovine 2012. i druge polovine 2015. kada je bila za 24 % manja (0,0300–0,0400 EUR po kWh) od njemačke energetske komponente (0,0400–0,0500 EUR po kWh). Kad je riječ o kućanstvima (98), podnositelj zahtjeva napominje da se nakon druge polovine 2009. češka energetska komponenta stalno smanjivala te je u drugoj polovini 2015. iznosila gotovo 0,0400 EUR po kWh, što znači da je bila 49 % manja od njemačke energetske komponente (0,0700–0,0800 EUR po kWh) (99).

(74)

Podnositelj zahtjeva iz tih brojki koje se temelje na podatcima Eurostata zaključuje da je „stupanj tržišnog natjecanja veći na češkom nego na njemačkom tržištu koje je izravno izloženo tržišnom natjecanju kako je navedeno u Komisijinoj nedavnoj odluci o izuzimanju maloprodajne opskrbe u Njemačkoj” (100). Međutim, takvo se stajalište ne potkrepljuje dokazima, a posebno se to odnosi na usporedbu cijena na češkom i njemačkom tržištu. U ekonomskoj se teoriji sugerira da bi u određenim uvjetima (npr. razine graničnih troškova i elastičnost potražnje) na tržištima visoke koncentracije cijene mogle biti niže nego na tržištima manje koncentracije (101). Još je značajnije da usporedba cijena ovisi o odabiru jedinice. Zapravo, njemačke su cijene posljednjih godina bile veće od čeških u apsolutnom smislu, no niže ako se promatra standard kupovne moći (SKP) te su prema tome češke cijene 2015. bile više (102).

(75)

Osim toga, posebno kad je riječ o cijenama za kućanstva, Agencija za suradnju energetskih regulatornih tijela (ACER) na temelju informacija dobivenih od nacionalnih regulatornih tijela napominje da „mogu postojati nepravilnosti u podatcima koji se odnose na cijene električne energije za kućanstva. Stoga bi te rezultate trebalo oprezno tumačiti.” (103)

(76)

Najnovije brojke Regulatornog ureda za energiju pokazuju da je 2016. u Češkoj poslovalo 98 aktivnih trgovaca koji su kupce opskrbljivali plinom (104). Ukupni je trošak (105) ulaska na tržište maloprodajne opskrbe plinom nizak i ne čini se da je taj trošak prepreka ulasku na tržište.

(77)

Komisija je u prethodnim odlukama (106) smatrala da je u slučaju tržišta maloprodajne opskrbe plinom zajednički tržišni udio tri najveća poduzeća jedan od relevantnih pokazatelja na temelju kojeg se može ocijeniti tržišna koncentracija i opća situacija tržišnog natjecanja. Budući da svi sudionici na tržištu ne podliježu pravilima o javnoj nabavi, analiza je usmjerena uglavnom na tržišni položaj i tržišna ograničenja za pojedinačne sudionike na tržištu koji podliježu tim pravilima, a to su, u biti, društva ČEZ Prodej i PP. Međutim, kadgod je bitno shvatiti tržišni kontekst u okviru kojeg ČEZ Prodej i PP posluju, ostali tržišni operatori uključuju se u analizu (vidjeti i uvodnu izjavu 20.). Isto se tako mogu relevantnima smatrati i ostale mjere koncentracije.

(78)

U skladu s najnovijim brojkama (107), najveći je opskrbljivač plinom u smislu količine koja se isporučuje kupcima društvo RWE (sada Innogy Energie, s.r.o.) koje ima gotovo […] % tržišnog udjela, a slijede ga društva PP i E.ON koja imaju tržišni udio od […] %. Društvo ČEZ Prodej isto je tako aktivno na tom tržištu i ima tržišni udio od […] % (108).

(79)

U skladu s brojkama za 2016. koje je dostavio podnositelj zahtjeva, društvo RWE najveći je opskrbljivač velikih kupaca s tržišnim udjelom od […] %, a slijede ga društvo ČEZ Prodej s tržišnim udjelom od […] % te društvo E.ON s tržišnim udjelom od […] %. Komisija napominje da se u smislu članka 4. Direktive 2014/25/EU samo društva PP i ČEZ Prodej smatraju naručiteljima te stoga podliježu pravilima o javnoj nabavi.

(80)

Zajednički tržišni udio triju najvećih trgovaca na malo koji opskrbljuju velike kupce na češkom tržištu plina iznosi 51 %. HHI izračunan za to tržište je 1 341 (109).

(81)

U skladu s brojkama za 2016. koje je dostavio podnositelj zahtjeva, tri su najveća opskrbljivača malih kupaca društvo RWE s tržišnim udjelom od […] %, zatim društvo PP s tržišnim udjelom od […]% te društvo E.ON s tržišnim udjelom od […]% (110). Društvo ČEZ Prodej (četvrti po redu najveći opskrbljivač) isto je tako aktivno na tom tržištu i ima tržišni udio od […]%. Komisija napominje da se u smislu članka 4. Direktive 2014/25/EU samo društva PP i ČEZ Prodej smatraju naručiteljima te stoga podliježu pravilima o javnoj nabavi.

(82)

Zajednički tržišni udio triju najvećih trgovaca na malo koji opskrbljuju male kupce na češkom tržištu plina iznosi 69 % (111). HHI izračunan za to tržište je 2 024 (112).

(83)

Nacionalno izvješće Regulatornog ureda za energiju za 2016. sadržava informacije o promjeni opskrbljivača zasebno za svaku od četiri kategorije kupaca (113): „veliki potrošač”, „srednji potrošač”, „mali potrošač” i „kućanstva”.

(84)

Prve dvije kategorije („veliki potrošač” i „srednji potrošač”) uglavnom se mogu uvrstiti u kategoriju „veliki kupci” kako je definirana za potrebe ove Odluke. Stopa promjene u opskrbi među kupcima kategorije velikih potrošača 2016. iznosila je 38 %, dok je ta stopa među kupcima kategorije srednjih potrošača iznosila 29 %. Razine promjene u opskrbi za te dvije kategorije posljednjih su pet godina bile isto tako visoke.

(85)

Posljednje dvije kategorije („mali potrošač” i „kućanstva”) uglavnom se mogu uvrstiti u kategoriju „komercijalni kupci i kućanstva” kako je definirana za potrebe ove Odluke.

(86)

Stopa promjene u opskrbi među kupcima kategorije „mali potrošač” 2016. iznosila je 14 %, dok je ta stopa među kupcima kategorije „kućanstva” iznosila 6,6 %. Razine promjene u opskrbi među kupcima kategorije „mali potrošač” bile su tijekom razdoblja 2011.–2016. više od 10 %. Razine promjene u opskrbi među kupcima kategorije „kućanstva” počele su se smanjivati 2011. (otprilike tada je stopa promjene u opskrbi bila 13 % (114)), međutim, 2016. ta se stopa povećala.

(87)

Subjekti koji trguju na veleprodajnom tržištu plina mogu plin kupovati na temelju dugoročnih ugovora, na robnim burzama ili od drugih trgovaca. Dugoročni ugovori s ruskim i norveškim proizvođačima plina vjerojatno i dalje imaju najznačajniji utjecaj na oblikovanje veleprodajnih cijena. Dugoročni ugovori u pravilu se sklapaju na vrlo dugo razdoblje u trajanju do 30 godina. Prethodno, u tim su ugovorima napravljene određene izmjene formule za izračun cijene plina, no nije se odustalo od samih ugovora (116). U skladu s brojkama Eurostata 2016. ukupno je 36 subjekata uvozilo plin u Češku (117).

(88)

Regulatorni ured za energiju tvrdi da vlasnik isključive dozvole za obavljanje djelatnosti tržišnog operatora u Češkoj, društvo OTE, a.s., od 2010. organizira promptno tržište plina. Izmjenom pravilâ o tržištu plina ukinuto je tržište za usluge trgovanja plinom dan unaprijed koje je organizirao tržišni operator. S druge strane, uspostavljena je platforma za unutardnevno tržište plina. Regulatorni ured za energiju tvrdi da je to tržište 2016. i dalje bilo vrlo privlačno sudionicima na tržištu plina (118).

(89)

Najveći udio veleprodajnog trgovanja odvija se izvan burzovnih platformi i u obliku bilateralnog trgovanja izvan mjesta izvršenja („OTC”). Prednost je OTC trgovanja što se može obavljati fleksibilno, a to konkretno znači da se ne mora pribjeći ograničenom skupu ugovora. Značajnu ulogu u OTC trgovanju ima posredovanje preko brokerskih platformi. OTC trgovanje znatno se počelo povećavati od 2012. Trgovačke transakcije prirodnog plina ugovorene na brokerskim platformama s Češkom kao opskrbnim područjem 2016. iznosile su ukupno 88 TWh (93 TWh uključujući količine kojima se trgovalo na burzovnim platformama). Obujam terminskih ugovora porastao je sa 0,7 TWh, koliko je iznosio 2014., na 3 TWh 2015.

(90)

Godišnja potrošnja plina u Češkoj 2016. iznosila je ukupno 88 TWh. Potrošnja je u odnosu na 2015. porasla za 8,5 %. Omjer obujma veleprodajnog trgovanja i potrošnje je > 1 (119).

(91)

S obzirom na čimbenike ispitane u uvodnim izjavama od 87. do 90., Komisija u ovom slučaju smatra da je likvidnost češkog veleprodajnog tržišta dovoljna da se trgovcima na malo omogući pristup veleprodajnom plinu pod uvjetima tržišnog natjecanja koji je moguće ostvariti na veleprodajnim tržištima ili uvozom. Likvidnost češkog veleprodajnog tržišta nije čimbenik koji onemogućuje da maloprodajna opskrba plinom podliježe izravnoj izloženosti tržišnom natjecanju.

(92)

Cijena za opskrbu krajnjih kupaca plinom, bez poreza, ima dvije glavne komponente (120). Prva komponenta, čiji je udio u cijeni 22 %, sadržava regulirane dijelove (prijenos, distribucija itd.). Druga komponenta, čiji je udio u cijeni 78 %, cijena je samog proizvoda koja uključuje maržu za maloprodajnu opskrbu. Druga komponenta nije regulirana (121).

(93)

Kad je riječ o velikim kupcima, razina cijene s uključenim porezima niža je od prosjeka 28 država članica EU-a, a niža je od tog prosjeka i ako se isključe porezi (122).

(94)

Kad je riječ o malim kupcima, razina cijene s uključenim porezima niža je od prosjeka 28 država članica EU-a, a niža je od tog prosjeka i ako se isključe porezi (122).

(95)

Tržišno natjecanje na češkim maloprodajnim tržištima električne energije u strukturnom je smislu ograničeno činjenicom da trgovci na malo (osim društva ČEZ Prodej) nemaju dovoljan vlastiti proizvodni kapacitet ni pristup značajno likvidnim veleprodajnim tržištima u Češkoj ili u inozemstvu preko uvoza. Zato se ti trgovci na malo ne mogu ravnopravno natjecati s društvom ČEZ Prodej koje je vertikalno integrirano s najvećim lokalnim distribucijskim društvom i najvećim proizvođačem električne energije.

(96)

Zajednički tržišni udio tri najveća društva za maloprodajnu opskrbu velikih kupaca prilično je velik (60 %), a najveći sudionik na tržištu (ČEZ Prodej) ima tržišni udio od […] %. Drugi i treći najveći sudionik na tržištu, odnosno društvo E.ON koje ima tržišni udio od […] % i društvo PRE koje ima tržišni udio od […] %, ne podliježu pravilima Unije o javnoj nabavi. Unatoč tome što im tržišni udjeli nisu zanemarivi, ta društva mogu vršiti samo ograničeni konkurentski pritisak na društvo ČEZ Prodej. Pristup veleprodajnoj električnoj energiji nije dovoljno dobar: grupa ČEZ nesumnjivo je najveći proizvođač električne energije u Češkoj, a kapaciteti međusobnog povezivanja mreža električne energije ograničeni su pa stoga likvidnost veleprodajnog tržišta električne energije ovisi o ponašanju grupe ČEZ. Zbog te je situacije ograničena njihova mogućnost nabave električne energije i u slučaju zadovoljavanja potreba za pokriće baznog opterećenja i nabave ostalih proizvoda pod uvjetima tržišnog natjecanja, a time se pak u strukturnom smislu ograničava mogućnost njihova tržišnog natjecanja s društvom ČEZ Prodej. Zbog istih razloga manji konkurenti imaju ograničenu sposobnost tržišnog natjecanja s tri najveća opskrbljivača.

(97)

Tržišni položaj društava ČEZ Prodej, E.ON i PRE učvršćen je obilježjima snažnih regionalnih elemenata tog tržišta i nehomogenim uvjetima tržišnog natjecanja na tri distribucijska područja što konkurentima otežava da ugroze tržišni položaj tih operatora na njihovim distribucijskim područjima. Naposljetku, stupanj promjene u opskrbi među kupcima, premda veći nego u kategoriji malih kupaca, posljednjih se godina smanjuje.

(98)

S obzirom na prethodno ispitane čimbenike trebalo bi smatrati da uvjet izravne izloženosti tržišnom natjecanju utvrđen u članku 34. stavku 1. Direktive 2014/25/EU nije ispunjen kad je riječ o maloprodajnoj opskrbi električnom energijom velikih kupaca na državnom području Češke.

(99)

Zajednički tržišni udio triju najvećih društava za maloprodajnu opskrbu malih kupaca velik je (74 %), a najveći sudionik na tržištu (ČEZ Prodej) ima tržišni udio od […] %. Drugi i treći najveći sudionik na tržištu, odnosno društva E.ON i PRE, od kojih svaki ima tržišni udio od […] % i udio od […] % (123), ne podliježu pravilima Unije o javnoj nabavi. Unatoč tome što im tržišni udjeli nisu zanemarivi, ta društva mogu vršiti samo ograničeni konkurentski pritisak na društvo ČEZ Prodej. Pristup veleprodajnoj električnoj energiji nije dovoljno dobar: grupa ČEZ nesumnjivo je najveći proizvođač električne energije u Češkoj, a kapaciteti međusobnog povezivanja mreža električne energije ograničeni su pa stoga likvidnost veleprodajnog tržišta električne energije ovisi o ponašanju grupe ČEZ. Zbog te je situacije ograničena njihova mogućnost nabave električne energije i u slučaju zadovoljavanja potreba za pokriće baznog opterećenja i nabave ostalih proizvoda pod uvjetima tržišnog natjecanja, a time se pak u strukturnom smislu ograničava mogućnost njihova tržišnog natjecanja s društvom ČEZ Prodej. Zbog istih razloga manji konkurenti imaju ograničenu sposobnost tržišnog natjecanja s tri najveća opskrbljivača.

(100)

Tržišni položaj društava ČEZ Prodej, E.ON i PRE učvršćen je snažnim regionalnim obilježjima tog tržišta i nehomogenim uvjetima tržišnog natjecanja na tri distribucijska područja što konkurentima otežava da ugroze tržišni položaj tih operatora na njihovom distribucijskom području. Naposljetku, stupanj promjene u opskrbi među kupcima prilično je nizak pa niske maloprodajne cijene, zbog prethodnih razloga, nisu pokazatelj izravne izloženosti tržišnom natjecanju.

(101)

S obzirom na prethodno ispitane čimbenike, trebalo bi smatrati da uvjet izravne izloženosti tržišnom natjecanju utvrđen u članku 34. stavku 1. Direktive 2014/25/EU nije ispunjen kad je riječ o maloprodajnoj opskrbi električnom energijom malih kupaca na državnom području Češke.

(102)

Kad je riječ o maloprodajnoj opskrbi plinom velikih kupaca u Češkoj opis situacije može se sažeti na sljedeći način: velik je broj opskrbljivača aktivnih na nacionalnoj razini; zajednički tržišni udio triju najvećih društava za maloprodajnu opskrbu nije vrlo velik (51 %); prvi i treći sudionik na tržištu ne podliježu pravilima Unije o javnoj nabavi; dojam je da je stupanj promjene u opskrbi zadovoljavajući, nema kontrole cijena za krajnjeg korisnika i ne čini se da je likvidnost veleprodajnog tržišta prepreka u tome da maloprodajna opskrba plinom bude izravno izložena tržišnom natjecanju.

(103)

S obzirom na prethodno ispitane čimbenike, trebalo bi smatrati da je uvjet izravne izloženosti tržišnom natjecanju utvrđen u članku 34. stavku 1. Direktive 2014/25/EU ispunjen kad je riječ o maloprodajnoj opskrbi plinom velikih kupaca na državnom području Češke.

(104)

Kad je riječ o maloprodajnoj opskrbi plinom malih kupaca u Češkoj, opis situacije može se sažeti na sljedeći način: velik je broj opskrbljivača aktivnih na nacionalnoj razini; zajednički tržišni udio triju najvećih društava za maloprodajnu opskrbu prilično je velik (69 %), međutim, prvi i treći sudionik na tržištu ne podliježu pravilima Unije o javnoj nabavi; dojam je da je stupanj promjene u opskrbi zadovoljavajući; nema kontrole cijena za krajnjeg korisnika i ne čini se da je likvidnost veleprodajnog tržišta prepreka u tome da maloprodajna opskrba plinom bude izravno izložena tržišnom natjecanju.

(105)

S obzirom na prethodno ispitane čimbenike, trebalo bi smatrati da je uvjet izravne izloženosti tržišnom natjecanju utvrđen u članku 34. stavku 1. Direktive 2014/25/EU ispunjen kad je riječ o maloprodajnoj opskrbi plinom malih kupaca na državnom području Češke.

(106)

Ova se Odluka temelji na pravnom i činjeničnom stanju od studenoga 2016. do travnja 2018. kako proizlazi iz informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva te nacionalnih izvješća Regulatornog ureda za energiju. Može se revidirati ako zbog bitnih promjena pravnog ili činjeničnog stanja uvjeti za primjenjivost članka 34. Direktive 2014/25/EU više nisu ispunjeni.

(107)

S obzirom na to da bi usluge koje su povezane s maloprodajnom opskrbom električnom energijom (124) i dalje trebale podlijegati Direktivi 2014/25/EU, napominje se da bi s ugovorima o javnoj nabavi kojima je obuhvaćeno više djelatnosti trebalo postupati u skladu s člankom 6. te direktive. To znači da je, ako naručitelj sudjeluje u „mješovitoj” javnoj nabavi, odnosno javnoj nabavi namijenjenoj za podršku obavljanja djelatnosti izuzetih od primjene Direktive 2014/25/EU i djelatnosti koje nisu izuzete od nje, potrebno uzeti u obzir djelatnosti za koje je ugovor prvenstveno namijenjen. U slučaju takve mješovite javne nabave, kojoj je svrha prvenstveno podržavanje djelatnosti koje nisu izuzete, primjenjuju se odredbe Direktive 2014/25/EU. Ako je objektivno nemoguće utvrditi kojoj je djelatnosti ugovor prvenstveno namijenjen, ugovor se dodjeljuje u skladu s pravilima navedenima u članku 6. stavku 3. Direktive 2014/25/EU.

(108)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Savjetodavnog odbora za ugovore o javnoj nabavi,

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2012/795/EU (2) utvrđene su obveze država članica u pogledu izvješćivanja o provedbi Direktive 2010/75/EU u razdoblju od 2013. do 2016. Ta Odluka više nema vremenskih učinaka i trebalo bi je staviti izvan snage.

(2)

Trebalo bi utvrditi vrstu, oblik i učestalost podataka koji se odnose na godine od 2017. nadalje koje države članice trebaju staviti na raspolaganje.

(3)

U skladu s člankom 72. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU države članice dužne su dostaviti podatke o provedbi te Direktive, o reprezentativnim podacima o emisijama i ostalim oblicima onečišćenja, o graničnim vrijednostima emisije, o primjeni najboljih raspoloživih tehnika u skladu s člancima 14. i 15. te Direktive, osobito o odobravanju izuzeća u skladu s njezinim člankom 15. stavkom 4.

(4)

Osim toga, od država članica zahtijeva se da u izvješća dostavljena u skladu s člankom 72. Direktive 2010/75/EU uključe podatke utvrđene člankom 51. stavkom 4., člankom 55. stavkom 2. i člankom 59. stavcima 1., 2. i 3. te Direktive.

(5)

U skladu s člankom 72. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU države članice moraju osigurati dostupnost podataka u elektroničkom obliku koristeći se alatom za izvješćivanje koji je Komisija predvidjela za tu svrhu.

(6)

U okviru Direktive 2010/75/EU zahtijeva se da svako postrojenje obuhvaćeno poglavljem II. ima pojedinačnu dozvolu za rad. Uvjeti dozvole moraju se temeljiti na učincima na okoliš koje to postrojenje može imati, uzimajući u obzir njegove tehničke značajke, vanjske čimbenike zajedno s lokalnim uvjetima i primjenu najboljih raspoloživih tehnika. Konkretno, dozvolama se utvrđuju uvjeti za granične vrijednosti emisija, praćenje emisija i procjenu poštovanja zahtjeva, koji su specifični za svako pojedinačno postrojenje. Uvjeti dozvole moraju se periodično razmatrati i prema potrebi ažurirati, posebice u slučajevima kada su objavljeni novi zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama („zaključci o NRT-u”) za glavne aktivnosti postrojenja, u skladu s člankom 21. stavkom 3. Direktive 2010/75/EU. Najučinkovitiji način izvješćivanja o provedbi Direktive 2010/75 je pružanje relevantnih podataka za svako pojedinačno postrojenje, čime će se na sve sektore proširiti pristupi koji se primjenjuju u Modulima 2 i 3 Provedbene odluke 2012/795/EU.

(7)

Veliki uređaji za loženje i postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje otpada obuhvaćeni su posebnim odredbama u poglavljima III. i IV. Direktive 2010/75/EU. Za ta postrojenja države članice trebale bi dodatno pružiti podatke o provedbi privremenih izuzeća i zaštitnih mjera za kontrolu emisija kako je navedeno u člancima od 32. do 35. i članku 46. stavku 2. Direktive 2010/75/EU. Za postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada kapaciteta manjeg od dvije tone na sat u članku 55. stavku 3. te Direktive od država članica zahtijeva se da popis postrojenja stave na uvid javnosti. Komisiji bi se trebali dostaviti podaci o objavi tog popisa kako bi joj se omogućilo da prati provedbu Direktive u tim manjim postrojenjima.

(8)

U skladu s člankom 72. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU države članice moraju također izvješćivati o reprezentativnim podacima o emisijama i ostalim oblicima onečišćenja. Kako bi se smanjila nepotrebna administrativna opterećenja, države članice trebale bi pružiti podatke o mjestu na kojem su dostupni podaci o praćenju emisija u skladu s člankom 24. stavkom 3. točkom (b) Direktive 2010/75/EU te navesti poveznicu na podatke o emisijama o kojima se izvješćuje u skladu s Uredbom (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (3). U okviru te Uredbe od država članica zahtijeva se da dostavljaju godišnje podatke o, među ostalim, prenošenju otpada i otpuštanjima onečišćujućih tvari u zrak, vodu i tlo u skladu s njezinim Prilogom II., čime su obuhvaćene sve onečišćujuće tvari navedene u Prilogu II. Direktivi 2010/75/EU. Sva „postrojenja” obuhvaćena Direktivom 2010/75/EU istodobno su povezana ili se preklapaju s „pogonom” obuhvaćenim tom Uredbom. Podaci koji se dostavljaju u skladu s Uredbom (EZ) br. 166/2006 stoga su reprezentativni podaci o emisijama i ostalim oblicima onečišćenja u smislu članka 72. stavka 1. Direktive 2010/75/EU.

(9)

Poveznicu na izvješća o emisijama u skladu s Uredbom (EZ) br. 166/2006 trebalo bi izraditi uporabom postojećih prostornih podataka kojima upravljaju države članice u skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) i točkom 8. Priloga III. toj Direktivi. U okviru modela podataka utvrđenog Uredbom Komisije (EU) br. 1089/2010 (5) državama članicama i Komisiji omogućuje se povezivanje „postrojenja”, velikih uređaja za loženje i postrojenja za spaljivanje ili suspaljivanje otpada s „pogonom” u smislu članka 2. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 166/2006. Izvješćivanje o prostornim podacima za postrojenja, velike uređaje za loženje i postrojenja za spaljivanje ili suspaljivanje otpada umjesto dostavljanja detaljnih izvješća o emisijama iz postrojenja u ovom je kontekstu samo druga „vrsta” izvješćivanja u smislu članka 72. stavka 2. Direktive 2010/75/EU. To uključuje prilagodbu modela INSPIRE specifičnim potrebama izvješćivanja povezanima sa zahtjevima u članku 72. stavku 1. Direktive 2010/75/EU, čime će se učiniti obveznima neki elementi prostornih podataka koji su neobavezni prema Uredbi (EU) br. 1089/2010.

(10)

Za postrojenja i aktivnosti u kojima se upotrebljavaju organska otapala koja nisu obuhvaćena poglavljem II. Direktive 2010/75/EU i stoga ne podliježu nužno dozvoli za to specifično postrojenje države članice trebale bi pružiti podatke o ukupnom broju postrojenja i o broju postrojenja koja primjenjuju shemu smanjivanja emisija u skladu s člankom 59. stavkom 1. točkom (b) te Direktive, ili koja su izuzeta u skladu sa stavkom 2. ili 3. njezina članka 59. Komisija će time dobiti uvid u moguće utjecaje na provedbu Direktive 2010/75/EU i u razmjere tih utjecaja.

(11)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 75. stavka 1. Direktive 2010/75/EU,

(1)

Influenca ptica zarazna je virusna bolest ptica, uključujući perad. Zaraza domaće peradi virusima influence ptica uzrokuje dva glavna oblika te bolesti koji se razlikuju po virulenciji virusa. Niskopatogeni oblik načelno izaziva samo blage simptome, dok visokopatogeni oblik uzrokuje visoke stope uginuća kod većine vrsta peradi. Ta bolest može imati ozbiljne posljedice za zdravlje domaćih i divljih ptica i profitabilnost uzgoja peradi.

(2)

Direktivom 2005/94/EZ utvrđene su minimalne mjere kontrole koje se primjenjuju u slučaju izbijanja influence ptica u peradi ili ostalih ptica koje se drže u zatočeništvu, kao i određene preventivne mjere u vezi s nadziranjem i ranim otkrivanjem influence ptica.

(3)

Poznato je da su divlje ptice, osobito divlje vodene ptice selice, prirodni domaćin za niskopatogene viruse influence ptica, koje prenose tijekom svojih sezonskih migracijskih kretanja obično pritom ne pokazujući simptome te bolesti. Međutim od 2005. pokazalo se da virusi visokopatogene influence ptica (VPIP) podtipa H5 mogu zaraziti ptice selice koje te viruse potom mogu proširiti na velike udaljenosti među kontinentima.

(4)

Zbog prisutnosti virusâ influence ptica, a posebno virusâ VPIP-a, u divljih ptica postoji stalna opasnost od izravnog i neizravnog unošenja tih virusa na gospodarstva na kojima se drži perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu, posebno tijekom sezonskih migracija ptica selica, uz rizik od širenja virusa sa zaraženoga gospodarstva na druga gospodarstva što može uzrokovati znatne ekonomske gubitke.

(5)

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) donijela je 14. rujna 2017. sveobuhvatno znanstveno mišljenje o influenci ptica (2) u kojem je potvrdila da stroga provedba biosigurnosnih mjera ima ključnu ulogu u sprečavanju širenja virusâ VPIP-a s divljih ptica na perad i druge ptice koje se drže u zatočeništvu (mišljenje EFSA-e iz 2017.).

(6)

U mišljenju EFSA-e iz 2017. navedene su najrelevantnije biosigurnosne mjere koje se moraju kontinuirano primjenjivati u različitim sustavima uzgoja peradi, uključujući na malim gospodarstvima. Navedeno je i da su određena općenita biosigurnosna načela univerzalno primjenjiva na gospodarstva za uzgoj peradi, dok jedinstvena obilježja svakog pojedinog gospodarstva treba uzeti u obzir radi optimalne zaštite, na temelju savjeta stručnjaka.

(7)

U mišljenju EFSA-e iz 2017. procijenjeni su i utvrđeni rizici za unos virusa VPIP-a na gospodarstva za uzgoj peradi, kao što je držanje domaćih pataka i gusaka zajedno s drugim vrstama peradi, i rizici povezani s određenim aktivnostima, kao što je ispuštanje peradi za nadopunjavanje populacije pernate divljači, i predložene su mjere za ublažavanje tih rizika.

(8)

U mišljenju EFSA-e iz 2017. zaključeno je da je pasivno nadziranje divljih ptica najučinkovitije sredstvo za rano otkrivanje prisutnosti virusâ VPIP-a u divljih ptica, kod kojih su zaraze virusom VPIP-a povezane s uginućima, te se preporučuje uzorkovanje i laboratorijsko testiranje ciljnih vrsta divljih ptica. Nakon toga EFSA je u svojem znanstvenom mišljenju o influenci ptica odobrenom 18. prosinca 2017. (3) objavila popis ciljnih vrsta divljih ptica.

(9)

U znanstvenom mišljenju o influenci ptica odobrenom 22. ožujka 2018. (4) EFSA navodi da nije bilo prijavljenih slučajeva zaraze ljudi virusom podtipa A(H5N8) ili virusom novih podtipova A(H5N5) i A(H5N6), koji su rezultat genomske preraspodjele virusâ podtipa A(H5) klada 2.3.4.4 s lokalnim europskim virusima koji su mu dali gen N5 ili gen N6. Smatra se da su virusi podtipova A(H5N8), A(H5N5) i A(H5N6) pretežno prilagođeni ptičjim vrstama.

(10)

U mišljenju EFSA-e iz 2017. zaključeno je i da u određenim epidemiološkim stanjima može biti primjereno da države članice privremeno intenziviraju određene preventivne mjere oko mjesta na kojem je potvrđen slučaj zaraze virusom VPIP-a kod divlje ptice ili u njezinu izmetu, osobito kako bi se procijenilo je li došlo do prenošenja virusa na gospodarstva za uzgoj peradi i jesu li biosigurnosne mjere učinkovito provedene kako bi se spriječio unos virusa.

(11)

Radi usmjeravanja na ptičje populacije koje su izložene najvećem riziku od zaraze influencom ptica i osiguravanja učinkovitosti mjera utvrđenih ovom Odlukom, određene preventivne mjere trebalo bi usmjeriti na gospodarstva koja drže perad.

(12)

Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2017/263 (5) utvrđene su mjere za smanjenje rizika i pojačane biosigurnosne mjere u cilju smanjenja rizika od prijenosa virusâ VPIP-a s divljih ptica na perad sprečavanjem izravnih i neizravnih kontakata među tim populacijama i zahtijeva se da države članice utvrde dijelove svojih državnih područja koji su izloženi osobito velikom riziku od unosa virusâ VPIP-a na gospodarstva na kojima se drži perad i druge ptice koje se drže u zatočeništvu („visokorizična područja”), uzimajući u obzir, među ostalim, epidemiološko stanje i specifične čimbenike rizika. Ta se provedbena odluka primjenjivala do 30. lipnja 2018.

(13)

Mjere utvrđene Provedbenom odlukom (EU) 2017/263 trebalo bi stoga preispitati uzimajući u obzir trenutačno epidemiološko stanje u peradi, drugih ptica koje se drže u zatočeništvu i divljih ptica u Uniji i u trećim zemljama relevantnima za procjenu rizika, mišljenje EFSA-e iz 2017. i kasnija znanstvena izvješća o influenci ptica te iskustva država članica stečena tijekom provedbe mjera utvrđenih tom provedbenom odlukom.

(14)

U skladu s tim, s obzirom na trajnu opasnost od prijenosa virusa posredstvom zaraženih divljih ptica i rizik od izbijanja bolesti na gospodarstvima na kojima se drži perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu, a uzimajući u obzir rezultate preispitivanja Provedbene odluke (EU) 2017/263, ovom Odlukom trebalo bi utvrditi ažurirane mjere.

(15)

Iskustva stečena tijekom primjene mjera utvrđenih Provedbenom odlukom (EU) 2017/263 pokazuju da su određena odstupanja od mjera za smanjenje rizika i pojačanih biosigurnosnih mjera neophodna kako bi pojedinačne države članice mogle prilagoditi te mjere epidemiološkom stanju koje se mijenja.

(16)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2013/92/EU (2) predviđene su provjere zdravstvenog stanja bilja i mjere koje se moraju poduzeti za drveni materijal za pakiranje koji se stvarno koristi za prijevoz određenih proizvoda podrijetlom iz Kine. Članci od 1. do 4. te odluke istječu 31. srpnja 2018.

(2)

Provjerama zdravstvenog stanja bilja koje države članice provode na temelju te odluke i članka 13.a Direktive 2000/29/EZ pokazalo se da drveni materijal za pakiranje koji se koristi za prijevoz određenih proizvoda podrijetlom iz Bjelarusa i Kine („određeni proizvodi”) nije bio u skladu sa zahtjevima Unije koji se odnose na označivanje drvenog materijala za pakiranje kako je utvrđeno u dijelu A odjeljku I. točki 2. Priloga IV. Direktivi 2000/29/EZ, te je u nekim slučajevima bio zaražen štetnim organizmima navedenima u dijelu A Priloga I. toj direktivi.

(3)

Kako bi se osigurala bolja pripremljenost tijela koja obavljaju predmetne provjere zdravstvenog stanja bilja, tijela zračnih luka, lučka i druga tijela nadležna za kontrolu kretanja robe ili bilo koji stručni subjekt uključen u uvoz određenih proizvoda uz drveni materijal za pakiranje, trebali bi, čim saznaju za neposredni dolazak tog drvenog materijala za pakiranje, o tome unaprijed obavijestiti carinski ured mjesta ulaska i službeno tijelo nadležno za mjesto ulaska.

(4)

Drveni materijal za pakiranje pošiljaka određenih proizvoda trebalo bi redovito podvrgavati provjerama zdravstvenog stanja bilja. Države članice trebale bi definirati stopu drvenog materijala za pakiranje određenih proizvoda koja podliježe provjerama zdravstvenog stanja bilja. Ta stopa ne bi trebala biti manja od 1 % uvezenog drvenog materijala za pakiranje određenih proizvoda kako bi se osigurala provjera reprezentativnog uzorka.

(5)

Taj drveni materijal za pakiranje te određeni proizvodi trebali bi podlijegati pravilima Unije koja se odnose na carinski nadzor dok se ne završe provjere zdravstvenog stanja bilja kako bi se osiguralo da njihovo slobodno kretanje na teritoriju Unije ne dovede do bilo kakvih fitosanitarnih rizika.

(6)

Provjere zdravstvenog stanja bilja trebalo bi provoditi na mjestu ulaska u Uniju ili na mjestu odredišta koje je u tu svrhu odobrilo nadležno službeno tijelo kako bi se osiguralo da se te kontrole provode u najprikladnijim objektima.

(7)

Ako se provjere zdravstvenog stanja bilja provode na mjestu odredišta te pokažu da nisu ispunjeni zahtjevi iz dijela A odjeljka I. točke 2. Priloga IV. Direktivi 2000/29/EZ ili da je drveni materijal za pakiranje zaražen štetnim organizmima navedenima u dijelu A Priloga I. toj direktivi, predmetna država članica trebala bi pravilno rukovati predmetnim drvenim materijalom za pakiranje i odmah ga uništiti kako bi se osigurala fitosanitarna zaštita na području Unije.

(8)

Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o broju i rezultatima provedenih provjera zdravstvenog stanja bilja u skladu s ovom Odlukom s pomoću posebnog obrasca za izvješćivanje u elektroničkom obliku.

(9)

Dosad je iskustvo s provedenim provjerama zdravstvenog stanja bilja pokazalo da bi, kako bi se daljnje pojedinosti o evidentiranom zaustavljanju drvenog materijala za pakiranje proslijedile nacionalnim organizacijama za zaštitu bilja tih trećih zemalja, države članice trebale dostaviti sve informacije potrebne za utvrđivanje izvora nepouzdanog ili neispravnog označivanja.

(10)

Ova bi se Odluka trebala primjenjivati od 1. listopada 2018. kako bi se nadležnim službenim tijelima i stručnim subjektima pružilo dovoljno vremena za prilagodbu novim odredbama.

(11)

Kako bi se osiguralo da do tog datuma ne dođe do pravnog vakuuma, članci od 1. do 4. Provedbene odluke 2013/92/EU, koji istječu 31. srpnja 2018., trebali bi se primjenjivati do 30. rujna 2018.

(12)

Za potrebe pravne jasnoće Provedbenu odluku 2013/92/EU trebalo bi staviti izvan snage od 1. listopada 2018., što je datum početka primjene ove Odluke.

(13)

Ova bi se Odluka trebala primjenjivati do 30. lipnja 2020. kako bi se, prema potrebi, omogućilo donošenje potrebnih mjera do tog roka.

(14)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,