7.8.2018

Službeni list Europske unije

L 200/1

UREDBA (EU) 2018/1091 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 18. srpnja 2018.

o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1166/2008 i (EU) br. 1337/2011

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 338.,

uzimajući u obzir Prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)	Uredbom (EZ) br. 1166/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2) uspostavlja se okvir za europske statistike o strukturi poljoprivrednih gospodarstava do 2016. Stoga bi Uredbu trebalo staviti izvan snage.

(2)

Program europskih istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava koji se u Uniji provodi od 1966. trebalo bi nastaviti provoditi kako bi se ispitali trendovi u strukturi poljoprivrednih gospodarstava na razini Unije i izgradila baza statističkih podataka neophodna za oblikovanje, provedbu, nadzor, procjenu i reviziju povezanih politika, osobito zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), uključujući mjere ruralnog razvoja, kao i okolišne politike, politike za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje te politike Unije u pogledu korištenja zemljišta i nekih ciljeva održivog razvoja. Takva baza znanja potrebna je i kako bi se procijenio učinak tih politika na žensku radnu snagu na poljoprivrednim gospodarstvima.

(3)	Cilj prikupljanja statističkih podataka, posebno o strukturi poljoprivrednih gospodarstava, trebao bi biti i pružanje ažuriranih podataka za postupak donošenja odluka u svrhu buduće reforme ZPP-a.

(4)

Međunarodna evaluacija poljoprivrednih statistika dovela je do uspostavljanja Globalne strategije za poboljšanje poljoprivrednih i ruralnih statistika Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) i ruralne statistike koju je 2010. podržao Odbor za statistiku Ujedinjenih Naroda (UNSC). Europska poljoprivredna statistika trebala bi, prema potrebi, slijediti preporuke Globalne strategije za poboljšanje poljoprivrednih i ruralnih statistika, kao i one svjetskog programa za popis poljoprivrednih gospodarstava 2020. organizacije FAO.

(5)

Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (3) uspostavlja se okvir za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike na temelju zajedničkih statističkih načela. U toj se Uredbi utvrđuju kriteriji kvalitete i upućuje na potrebu za smanjenjem opterećenja odgovora za ispitanike u istraživanjima te za doprinosom općem cilju smanjenja administrativnih opterećenja.

(6)	Kako bi se utvrdio okvir za usklađene, usporedive i koherentne statistike trebalo bi uspostaviti Višenamjenski statistički program o poljoprivrednim gospodarstvima za razdoblje od sljedećih deset godina. Te bi statistike trebale biti usmjerene na potrebe politike.

(7)

Strategijom za poljoprivrednu statistiku za 2020. i nadalje koju je utvrdio Odbor za Europski statistički sustav (ESSC) u studenome 2015., predviđa se donošenje dviju okvirnih Uredbi kojima će se obuhvatiti svi aspekti poljoprivredne statistike, osim ekonomskih računa za poljoprivredu. Ova Uredba na razini poljoprivrednih gospodarstava jedna je od tih okvirnih uredbi.

(8)

Za potrebe usklađivanja i usporedivosti informacija o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i kako bi se zadovoljile trenutačne potrebe organizacije zajedničkog jedinstvenog tržišta, a posebno za sektor voća i vina, Uredba (EU) br. 1337/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (4) trebala bi biti integrirana sa strukturnim informacijama na razini poljoprivrednih gospodarstava od 2023. nadalje te bi je trebalo zamijeniti ovom Uredbom. Stoga je neophodno tu Uredbu staviti izvan snage.

(9)	Usporedive statistike svih država članica o strukturi poljoprivrednih gospodarstava važne su za određivanje razvoja ZPP-a. Stoga bi za varijable trebalo u najvećoj mogućoj mjeri koristiti standardne klasifikacije i zajedničke definicije.

(10)

Evidencijama statističkih podataka o poljoprivrednim gospodarstvima omogućuje se unakrsni tablični prikaz osnovnih podataka i podataka o modulima, čime se omogućuje prikupljanje informacija na temelju varijabli kao što su spol upravitelja poljoprivrednog gospodarstva, njegova dob, vlasnička struktura i veličina gospodarstva te uvođenje ekoloških mjera. Raščlanjivanje rezultata bit će moguće za kriterije uključene u osnovne podatke i za kombinacije kriterija.

(11)	Prikupljanjem informacija o godini rođenja, godini postanka upraviteljem poljoprivrednog gospodarstva i spolu mogli bi se osigurati podaci za izradu mjera u pogledu generacijske obnove i rodnih aspekata.

(12)	Popis poljoprivrednih gospodarstava trebalo bi provoditi u Uniji barem jednom svakih deset godina, među ostalim, radi ažuriranja osnovnih registara poljoprivrednih gospodarstava i ostalih informacija potrebnih za stratifikaciju uzorka. Zadnji popis proveden je 2009./2010.

(13)

Države članice u kojima se razdoblja rada na terenu za referentnu godinu istraživanja 2020. podudaraju s razdobljima rada predviđenima za popis stanovništva, koji se provodi svakih deset godina, trebale bi imati mogućnost da istraživanje o poljoprivrednim gospodarstvima provedu jednu godinu ranije kako bi se izbjeglo veliko opterećenje kakvo bi predstavljala dva istovremena prikupljanja podataka.

(14)

Kako bi se izbjeglo nepotrebno opterećenje za poljoprivredna gospodarstva i nacionalnu administraciju, potrebno je utvrditi pragove. Za pravilnu analizu strukture europske poljoprivrede potrebno je statistikom obuhvatiti 98 % korištene poljoprivredne površine i stoke na poljoprivrednim gospodarstvima. To znači da su u nekim državama članicama pragovi iz ove Uredbe previsoki. Međutim, poljoprivredna gospodarstva koja se nalaze ispod tih pragova toliko su mala da je prikupljanje podataka dovoljno provesti jednom svakih deset godina kako bi se ocijenila njihova struktura i učinak na proizvodnju, čime bi se smanjili troškovi i opterećenje, a istodobno bi se omogućilo osmišljavanje učinkovitih mjera politike za pružanje potpore i očuvanje malih poljoprivrednih struktura.

(15)	Integriranom statistikom na razini poljoprivrednih gospodarstava trebalo bi obuhvatiti područja korištena za poljoprivrednu proizvodnju, uključujući zemlju koju koriste dva ili više poljoprivrednih gospodarstava zbog primjene zajedničkih prava.

(16)	Potrebno je dobiti informacije o tome pripada li poljoprivredno gospodarstvo skupini poduzeća, čiji su subjekti pod kontrolom matičnog subjekta.

(17)

Kako bi se smanjilo opterećenje za ispitanike, nacionalni zavodi za statistiku (NZS) i ostala nacionalna tijela trebali bi imati pristup administrativnim podacima u mjeri u kojoj su ti podaci neophodni za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike, u skladu s člankom 17.a Uredbe (EZ) br. 223/2009,.

(18)	Države članice ili odgovorna nacionalna tijela trebali bi u mjeri u kojoj je to moguće nastojati modernizirati načine prikupljanja podataka o poljoprivrednim gospodarstvima. U tom pogledu trebalo bi promicati korištenje digitalnih rješenja.

(19)

Radi fleksibilnosti Europskog poljoprivrednog statističkog sustava te radi pojednostavnjenja i modernizacije poljoprivredne statistike, varijable koje je potrebno prikupiti trebaju se dodijeliti različitim grupama prikupljanja (osnovni podaci i moduli) čija učestalost i/ili reprezentativnost variraju.

(20)	Opterećenje i troškovi u vezi s odgovorima mogu se dodatno smanjiti ponovnim korištenjem podataka iz godine koja neposredno prethodi referentnoj godini ili je neposredno slijedi. To bi bilo osobito relevantno za aspekte u vezi s kojima se ne očekuju velike promjene iz godine u godinu.

(21)

Radi fleksibilnosti i smanjenja opterećenja za ispitanike, nacionalne zavode za statistiku i ostala nacionalna tijela, državama članicama trebalo bi dopustiti da se koriste statističkim istraživanjima, administrativnim evidencijama i svim drugim izvorima, metodama ili inovativnim pristupima, uključujući znanstveno utemeljene i dobro dokumentirane metode kao što su imputacija, procjena i modeliranje.

(22)

Prikupljanje podataka o hranjivima i korištenju vode i metodama poljoprivredne proizvodnje koje se primjenjuju na poljoprivrednim gospodarstvima trebalo bi poboljšati kako bi se pružile dodatne statistike za razvoj poljoprivredno-okolišne politike i unaprijedila kvaliteta poljoprivredno-okolišnih pokazatelja.

(23)	Za geokodiranje poljoprivrednih gospodarstava trebalo bi se koristiti temom statističkih jedinica u skladu s Prilogom III. Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(24)

Komisija treba poštovati povjerljivost podataka prenesenih u skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009. Potrebno je osigurati neophodnu zaštitu povjerljivosti podataka, među ostalim i ograničenjem uporabe lokacijskih parametara na prostornu analizu informacija i odgovarajućim agregiranjem pri objavi statistika. Zbog toga treba razviti usklađeni pristup za zaštitu povjerljivosti i aspekte kvalitete za raspodjelu podataka te istodobno poduzeti napore kako bi internetski pristup službenim statistikama postao jednostavan i prilagođen korisnicima.

(25)	Bilo kakva obrada osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom podložna je Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i odredbama koje su u skladu s tom Uredbom usvojene i/ili Uredbi (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (7), ovisno o slučaju.

(26)	Uredbom (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (8) uspostavlja se statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskoj Uniji na koje se upućuje u ovoj Uredbi u svrhu definiranja relevantne populacije poljoprivrednih gospodarstava.

(27)	U skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (9), teritorijalne jedinice trebale bi biti definirane u skladu s klasifikacijom Nomenklature prostornih jedinica za statistiku (NUTS).

(28)

Za prikupljanje podataka trebala bi se tijekom niza godina tražiti sredstva i od država članica i od Unije. Radi toga bi trebalo donijeti odredbu o odobravanju bespovratnih sredstava Unije za podršku tom programu u okviru Europskog fonda za poljoprivredna jamstva u skladu s Uredbom (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(29)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za čitavo trajanje relevantnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji treba činiti primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (11) za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Uredbom se omogućuje priprema proračuna za dodatna prikupljanja podataka u kontekstu sljedećeg financijskog okvira.

(30)	Trebalo bi preispitati gospodarske aspekte ove Uredbe za razdoblje nakon 2020., uzimajući u obzir novi VFO i druge relevantne promjene instrumenata Unije. Na temelju tog preispitivanja Komisija bi trebala predložiti relevantne promjene ove Uredbe.

(31)

Budući da države članice ne mogu dostatno ostvariti cilj ove Uredbe, odnosno sustavnu izradu europskih statistika o poljoprivrednim gospodarstvima u Uniji, te se taj cilj zbog konzistentnosti i usporedivosti na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim tim člankom, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(32)

Uredba (EZ) br. 223/2009 pruža referentni okvir za europsku statistiku i njome se od država članica zahtijeva da poštuju statistička načela i kriterije kvalitete utvrđene tom Uredbom. Izvješća o kvaliteti ključna su za procjenjivanje, poboljšavanje i komunikaciju o kvaliteti europske statistike. Odbor za Europski statistički sustav (ESSC) podržao je ESS-ov standard za strukturu izvješća o kvaliteti, u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 223/2009. Taj bi ESS standard trebao doprinijeti usklađivanju izvještavanja o kvaliteti na temelju ove Uredbe.

(33)	U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja provedena je procjena učinka s ciljem usmjeravanja statističkog programa uspostavljenog ovom Uredbom na potrebu za učinkovitosti u postizanju ciljeva programa i uključivanjem proračunskih ograničenja od faze oblikovanja nadalje.

(34)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu utvrđivanja opisa varijabli navedenih u ovoj Uredbi i tehničkih elemenata podataka koje je potrebno dostaviti, utvrđivanja opisa varijabli i ostalih praktičnih rješenja za skupljanje ad hoc podataka kako je utvrđeno ovom Uredbom te utvrđivanja praktičnih rješenja i sadržaja izvješća o kvaliteti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12). Pri izvršavanju tih ovlasti Komisija bi u obzir trebala uzeti aspekte poput troškovnog i administrativnog opterećenja za poljoprivredna gospodarstva i države članice.

(35)

Kako bi se u obzir uzele nove potrebe za podacima koje uglavnom proizlaze iz novih razvoja u poljoprivredi, revidiranog zakonodavstva i mijenjanja prioriteta politike, ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu izmjene detaljnih tema navedenih u ovoj Uredbi i dopuniti podatke o modulima utvrđivanjem informacija koje treba dostaviti na ad hoc osnovi kako je utvrđeno ovom Uredbom. Kako bi se osigurala usklađenost i olakšala uporaba ostalih izvora podataka, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebala bi se delegirati Komisiji u pogledu izmjene varijabli navedenih u ovoj Uredbi. Pri izvršavanju tih ovlasti Komisija bi u obzir trebala uzeti aspekte poput troškovnog i administrativnog opterećenja za poljoprivredna gospodarstva i države članice. Od posebne je važnosti da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (13). Treba napomenuti da, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica, a njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje pripremaju delegirane akte.

(36)	Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka koji je donio mišljenje 20. studenoga 2017. (14).

(37)	Provedeno je savjetovanje s Odborom za Europski statistički sustav,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom uspostavlja okvir za europsku statistiku na razini poljoprivrednih gospodarstava i omogućuje povezivanje informacija o strukturi s informacijama o proizvodnim metodama, mjerama ruralnog razvoja, poljoprivredno-okolišnim aspektima i drugim povezanim informacijama.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„gospodarstvo” ili „poljoprivredno gospodarstvo” znači tehnički i gospodarski samostalna jedinica, koja ima jedinstvenu upravu i koja obavlja ekonomske djelatnosti u poljoprivredi u skladu s Uredbom (EZ) br. 1893/2006 koje pripadaju skupinama A.01.1., A.01.2., A.01.3., A.01.4., A.01.5. ili „održavanje poljoprivrednog zemljišta u dobrom poljoprivrednom i okolišnom stanju” skupine A.01.6. unutar ekonomskog područja Unije, bilo kao primarne, bilo kao sekundarne djelatnosti. U pogledu aktivnosti razreda A.01.49. uključene su samo aktivnosti „uzgoj i rasplod polu-udomaćenih ili drugih živih životinja” (uz iznimku uzgoja insekata) i „pčelarstvo i proizvodnja meda i pčelinjeg voska”;

(b)	„poljoprivredna jedinica zajedničkog zemljišta” znači jedinica zemljišta za koju vrijede zajednička prava i kojom se koriste dva ili više poljoprivrednih gospodarstava za poljoprivrednu proizvodnju, ali nije raspodijeljena među njima;

(c)	„regija” znači prostorna jedinica Nomenklature prostornih jedinica za statistiku (NUTS), definirana u skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003;

(d)	„stočna jedinica” znači standardna mjerna jedinica koja omogućuje skupljanje različitih kategorija stoke radi međusobne usporedbe; koeficijenti za utvrđivanje stočnih jedinica za pojedine stočne kategorije navedeni su u Prilogu I.;

(e)	„korištena poljoprivredna površina” ili KPP znači površina zemljišta koja se koristi za poljoprivredu, uključujući obradivo zemljište, trajne travnjake, trajne nasade i drugo korišteno poljoprivredno zemljište;

(f)	„referentna godina” znači kalendarska godina na koju se odnose referentna razdoblja;

(g)	„povrtnjak” znači područje koje se upotrebljava za proizvodnju hrane namijenjene vlastitoj potrošnji;

(h)	„modul” znači jedan skup podataka ili više njih koji su organizirani da bi obuhvatili teme;

(i)	„tema” znači sadržaj informacija koje treba prikupiti o statističkim jedinicama, pri čemu svaka tema obuhvaća niz detaljnih tema;

(j)	„detaljna tema” znači detaljni sadržaj informacija koje treba prikupiti o statističkim jedinicama koje se odnose na konkretnu temu, pri čemu svaka detaljna tema obuhvaća niz varijabli;

(k)	„varijabla” znači obilježje promatrane jedinice koja može preuzeti više od jednog od skupova vrijednosti.

Članak 3.

Opseg

1. Podaci koji se zahtijevaju ovom Uredbom obuhvaćaju 98 % ukupno korištene poljoprivredne površine (KPP) (bez povrtnjaka) i 98 % stočnih jedinica svake države članice.

2. Kako bi zadovoljile te uvjete, države članice dostavljaju podatke reprezentativne za poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredne jedinice zajedničkog zemljišta koji zadovoljavaju barem jedan od fizičkih pragova navedenih u Prilogu II. u pogledu veličine poljoprivrednog zemljišta ili broja stočnih jedinica.

3. Iznimno, ako okvir iz stavka 2. čini više od 98 % nacionalne poljoprivredne proizvodnje, mjerene na temelju standardnih rezultata u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1198/2014 (15), države članice mogu uz prethodno odobrenje Komisije (Eurostata) utvrditi više fizičke ili odgovarajuće ekonomske pragove kako bi se smanjio okvir, sve dok se ne postigne opseg od 98 % ukupnog KPP-a (bez povrtnjaka) i 98 % stočnih jedinica država članica.

4. Ako okvir iz stavka 2. ovog članka ne čini 98 % KPP-a ni 98 % stočnih jedinica, države članice proširuju okvir u skladu s člankom 6. utvrđivanjem nižih pragova od onih iz stavka 2. ovog članka i/ili dodatnih pragova.

Članak 4.

Izvori podataka i metode

1. U svrhu prikupljanja podataka na koje se ova Uredba odnosi, države članice upotrebljavaju jedan ili više sljedećih izvora ili metoda, pod uvjetom da se na temelju informacija mogu izraditi statistike koje zadovoljavaju zahtjeve u pogledu kvalitete iz članka 11.:

(a)	statistička istraživanja;

(b)	izvore administrativnih podataka iz stavka 2. ovog članka;

(c)	druge izvore, metode i inovativne pristupe.

2. Države članice mogu se koristiti informacijama iz integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (16), sustava za označivanje i registraciju goveda uspostavljenog Uredbom (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća (17) te sustava za označivanje i registraciju ovaca i koza uspostavljenog Uredbom Vijeća (EZ) br. 21/2004 (18), registra vinograda koji se primjenjuje u skladu s člankom 145. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (19) i registara ekološkog uzgoja uspostavljenih u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 (20). Države članice mogu se koristiti i administrativnim izvorima povezanima s određenim mjerama za ruralni razvoj.

3. Države članice koje odluče koristiti se drugim izvorima, metodama ili inovativnim pristupima iz stavka 1. točke (c) o tome obavješćuju Komisiju (Eurostat) tijekom godine koja prethodi referentnoj godini te dostavljaju informacije o kvaliteti podataka pribavljenih iz tog izvora, metode ili inovativnog pristupa i metodama prikupljanja podataka koje treba upotrebljavati.

4. Nacionalna tijela nadležna za ispunjavanje zahtjeva ove Uredbe imaju pravo na pristup podacima i njihovu uporabu, odmah i bez naplate, uključujući pojedinačne podatke o poljoprivrednim gospodarstvima i osobne podatke o njihovim nositeljima sadržane u administrativnim datotekama sastavljenima na njihovu državnom području u skladu s člankom 17.a Uredbe (EZ) br. 223/2009. Nacionalna tijela i vlasnici administrativnih zapisa uspostavljaju neophodne mehanizme za suradnju.

Članak 5.

Osnovni strukturni podaci

1. Države članice prikupljaju i dostavljaju osnovne strukturne podatke („osnovni podaci”) povezane s poljoprivrednim gospodarstvima iz članka 3. stavaka 2. i 3. za referentne godine 2020., 2023. i 2026. navedene u Prilogu III. Prikupljanje osnovnih podataka za referentnu godinu 2020. provodi se u obliku popisa.

2. Podaci za referentne godine 2023. i 2026. mogu se prikupiti na uzorcima. U tom slučaju države članice osiguravaju da su ponderirani rezultati statistički reprezentativni za poljoprivredna gospodarstva unutar svake regije te da su osmišljeni tako da ispunjavaju zahtjeve za preciznošću iz Priloga V.

3. Ako varijabla navedena u Prilogu III. ima nisku ili nultu pojavnost u državi članici, moguće ju je isključiti iz prikupljanja podataka uz uvjet da dotična država članica Komisiji (Eurostatu) dostavi informacije kojima se propisno obrazlaže njezino izostavljanje u kalendarskoj godini koja prethodi referentnoj godini.

4. Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih akata o utvrđivanju opisa varijabli iz Priloga III.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 17. stavka 2. najkasnije 28. veljače 2019. za referentnu godinu 2020., najkasnije 31. prosinca 2021. za referentnu godinu 2023. i najkasnije 31. prosinca 2024. za referentnu godinu 2026.

5. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 16. koji se odnosi na izmjene varijabli navedenih u Prilogu III. kad je to potrebno radi usklađivanja s izvorima podataka iz članka 4. stavka 2. za godine 2023. i 2026. U izvršavanju svojih ovlasti Komisija osigurava da se tim delegiranim aktima zamjenjuju samo varijable iz Priloga III. koje se više ne mogu dobiti iz navedenih izvora podataka. U slučaju zamjene Komisija osigurava da se nove varijable mogu dobiti iz izvora podataka navedenih u članku 4. stavku 2. Osim toga Komisija osigurava da su ti delegirani akti propisno obrazloženi te da se njima ne nameću znatna dodatna opterećenja ili troškovi za države članice ili ispitanike.

6. Ti delegirani akti donose se do 30. rujna 2021. za referentnu godinu 2023. i do 30. rujna 2024. za referentnu godinu 2026.

Članak 6.

Proširenje okvira

1. Države članice koje prošire okvir u skladu s člankom 3. stavkom 4. dostavljaju osnovne podatke o poljoprivrednim gospodarstvima koja su uključena u to proširenje okvira za referentnu godinu 2020. sa svim informacijama iz Priloga III.

2. Podaci o poljoprivrednim gospodarstvima u proširenju okvira mogu se prikupiti na uzorcima. U tom slučaju države članice osiguravaju da su ponderirani rezultati statistički reprezentativni za poljoprivredna gospodarstva unutar svake regije te da su osmišljeni tako da ispunjavaju zahtjeve za preciznošću iz Priloga V.

Članak 7.

Podaci o modulima

1. Države članice prikupljaju i dostavljaju module o temama i detaljnim temama navedenim u Prilogu IV. za sljedeće referentne godine:

(a)	Modul radne snage i drugih dohodovnih djelatnosti za 2020., 2023. i 2026.;

(b)	Modul ruralnog razvoja za 2020., 2023. i 2026.;

(c)	Modul držanja životinja i gospodarenja stajskim gnojem za 2020. i 2026.;

(d)	Modul navodnjavanja za 2023.;

(e)	Modul praksi gospodarenja tlom za 2023.;

(f)	Modul strojeva i opreme za 2023.;

(g)	Modul voćnjaka za 2023.;

(h)	Modul vinograda za 2026.

2. Opseg prikupljanja podataka uključuje poljoprivredna gospodarstva iz članka 3. stavaka 2. i 3.

3. Podaci o modulima mogu se prikupiti na uzorcima poljoprivrednih gospodarstava. U tom slučaju države članice osiguravaju da su ponderirani rezultati statistički reprezentativni za poljoprivredna gospodarstva unutar svake regije te da su osmišljeni tako da ispunjavaju zahtjeve za preciznošću iz Priloga V.

4. Moduli se prikupljaju iz poduzoraka poljoprivrednih gospodarstava za koja su prikupljeni osnovni podaci. Moduli odražavaju stanje u referentnoj godini, ali se mogu temeljiti na godini koja izravno prethodi referentnoj godini ili slijedi nakon referentne godine za module iz stavka 1. točaka (f), (g) i (h) ovoga članka. U svakom slučaju, svaki zapis koji pruža informacije o modulima mora biti popraćen osnovnim podacima navedenima u Prilogu III.

5. Države članice s najmanje 1 000 hektara bilo kojeg pojedinog usjeva na koje se upućuje u detaljnim temama modula voćnjaka u Prilogu IV., s proizvodnjom u potpunosti ili uglavnom za tržište, provode modul „Voćnjak” za taj određeni usjev.

6. Države članice s najmanje 1 000 hektara vinograda zasađenih vinovom lozom s grožđem za vino s proizvodnjom u potpunosti ili uglavnom za tržište provode modul „Vinograd”.

7. Države članice s manje od 2 % navodnjavane površine KPP-a i bez regija razine NUTS 2 s barem 5 % navodnjavane površine KPP-a izuzete su od provođenja modula navodnjavanja.

8. Države članice o slučajevima iz stavaka 5., 6. i 7. obavješćuju Komisiju (Eurostat) do kraja lipnja u godini koja prethodi odnosnoj referentnoj godini.

9. Ako varijabla ima nisku ili nultu pojavnost u državi članici, moguće ju je izostaviti iz prikupljanja podataka uz uvjet da dotična država članica Komisiji (Eurostatu) dostavi informacije kojima se propisno obrazlaže izostavljanje te varijable u kalendarskoj godini koja prethodi referentnoj godini.

Članak 8.

Tehnička specifikacija koja se odnosi na podatke o modulu

1. Komisija može donositi provedbene akte kojima utvrđuje sljedeće tehničke elemente podataka koje je potrebno dostaviti za svaki modul te odgovarajućih tema i detaljnih tema navedenih u Prilogu IV.:

(a)	popisa varijabli;

(b)	opisa varijabli.

2. Pri donošenju provedbenih akata kojima se utvrđuje popis varijabli u skladu sa stavkom 1. Komisija osigurava da ukupni broj osnovnih varijabli i modula ne premašuje 300 varijabli 2020. godine, 470 varijabli 2023. i 350 varijabli 2026. godine.

3. Za godine 2023. i 2026. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 16. u pogledu izmjene detaljnih tema navedenih u Prilogu IV. U izvršavanju svojih ovlasti Komisija osigurava da se tim delegiranim aktima znatno ne povećava opterećenje nametnuto brojem varijabli. Konkretno, Komisija osigurava da delegirani akti ne dovode do povećanja broja varijabli iz stavka 2 ovog članka, i da se delegiranim aktima izmjenjuje najviše 20 % detaljnih tema navedenih u Prilogu IV. za svaki modul. Međutim, ako 20 % predstavlja manje od jedne detaljne teme, jedna se detaljna tema ipak može izmijeniti.

4. Ti delegirani akti donose se do 30. rujna 2021. za referentnu godinu 2023. i do 30. rujna 2024. za referentnu godinu 2026.

5. Provedbenim aktima iz stavaka 1. i 2. i delegiranim aktima iz stavka 3. ne nameću se znatni dodatni troškovi koji dovode do neproporcionalnih i neopravdanih opterećenja za poljoprivredna gospodarstva i države članice.

Članak 9.

Ad hoc podaci

1. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 16. kojima se dopunjavaju podaci o modulima iz Priloga IV. ako se smatra da je potrebno prikupiti dodatne informacije. Tim delegiranim aktima utvrđuje se sljedeće:

(a)	teme i detaljne teme koje je potrebno pružiti u ad hoc modulu te razlozi za takve dodatne statističke potrebe;

(b)	referentna godina;

2. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata iz stavka 1. svake tri godine počevši od referentne godine 2023. Za referentne godine tijekom kojih se podaci prikupljaju u obliku popisa ne predlaže ad hoc module.

3. Komisija može donijeti provedbene akteradi utvrđivanja sljedećeg:

(a)	popisa varijabli s najviše 20 varijabli koje treba dostaviti Komisiji (Eurostatu) i pripadajućih mjernih jedinica;

(b)	opisa varijabli;

(c)	zahtjeva za preciznošću;

(d)	referentnih razdoblja;

(e)	datuma slanja.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 17. stavka 2. najkasnije 12 mjeseci prije početka referentne godine.

4. Delegiranim aktima iz stavaka 1. ovog članka i provedbenim aktima iz stavka 3. ovog članka ne nameću se znatni dodatni troškovi koji dovode do neproporcionalnih i neopravdanih opterećenja za poljoprivredna gospodarstva i države članice.

Članak 10.

Referentno razdoblje

Prikupljene informacije odnose se na jednu referentnu godinu zajedničku za sve države članice upućivanjem na situaciju tijekom utvrđenog vremenskog okvira ili datuma kako slijedi:

(a)	Za varijable u vezi sa zemljištem korištenje zemljišta odnosi se na referentnu godinu. U slučaju uzastopnih usjeva na istom zemljištu, korištenje zemljišta odnosi se na usjev prikupljen tijekom referentne godine, bez obzira na vrijeme sjetve.

(b)	Za varijable u vezi s navodnjavanjem i praksama gospodarenja tlom referentno razdoblje jest 12-mjesečno razdoblje koje završava unutar referentne godine koje utvrđuje svaka država članica kako bi se obuhvatili povezani proizvodni ciklusi.

(c)	Za varijable u vezi sa stokom, držanjem životinja i gospodarenjem stajskim gnojem svaka država članica utvrđuje zajednički referentni dan unutar referentne godine. Varijable u vezi s gospodarenjem stajskim gnojem odnose se na 12-mjesečno razdoblje, uključujući taj dan.

(d)	Za varijable u vezi s radnom snagom svaka država članica utvrđuje 12-mjesečno referentno razdoblje koje završava na referentni dan unutar referentne godine.

(e)	Za varijable u vezi s mjerama ruralnog razvoja koje se provode na pojedinačnim poljoprivrednim gospodarstvima referentno razdoblje je trogodišnje razdoblje koje završava 31. prosinca referentne godine.

(f)	Za sve druge varijable svaka država članica utvrđuje zajednički referentni dan unutar referentne godine.

Članak 11.

Kvaliteta

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale kvalitetu dostavljenih podataka i metapodataka.

2. Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se kriteriji kvalitete definirani člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009.

3. Kvalitetu dostavljenih podataka i metapodataka ocjenjuje Komisija (Eurostat).

4. U tu svrhu države članice za svaku referentnu godinu obuhvaćenu ovom Uredbom dostavljaju Komisiji (Eurostatu) izvješće o kvaliteti u kojem je opisan statistički postupak, a posebno:

(a)	metapodaci kojima se opisuje primijenjena metodologija i način na koji su postignute tehničke specifikacije u odnosu na one utvrđene ovom Uredbom;

(b)	informacije o usklađenosti s minimalnim zahtjevima za upotrijebljene okvire uzorkovanja, među ostalim tijekom njihova razvoja i ažuriranja, kako je utvrđeno u ovoj Uredbi.

Komisija može donositi provedbene akte kojima se utvrđuju praktična rješenja i sadržaj izvješća o kvaliteti. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 17. stavka 2. te se njima ne nameće znatno dodatno opterećenje ili trošak državama članicama.

5. Države članice u najkraćem mogućem roku obavješćuju Komisiju (Eurostat) o svim relevantnim informacijama ili promjenama u pogledu provedbe ove Uredbe koje bi mogle utjecati na kvalitetu dostavljenih podataka.

6. Na zahtjev Komisije (Eurostata) države članice dostavljaju potrebno dodatno pojašnjenje za ocjenu kvalitete statističkih informacija.

Članak 12.

Dostava podataka i metapodataka te rokovi

1. Za referentnu godinu 2020. države članice Komisiji (Eurostatu) dostavljaju provjerene osnovne podatke, podatke modula i izvješće o kvaliteti unutar 15 mjeseci po završetku referentne godine.

2. Za referentne godine 2023. i 2026. države članice Komisiji (Eurostatu) dostavljaju provjerene osnovne podatke i podatke o modulu te izvješće o kvaliteti unutar 12 mjeseci po završetku referentne godine.

3. Podaci dostavljeni Komisiji (Eurostatu) moraju biti na razini pojedinačnih poljoprivrednih gospodarstava. Modul i ad hoc podaci moraju biti povezani s osnovnim podacima navedenima u Prilogu III. na razini pojedinačnog poljoprivrednog gospodarstva za istu referentnu godinu. Dostavljeni podaci uključuju faktore ekstrapolacije i informacije o stratifikaciji.

4. Države članice dostavljaju podatke i metapodatke u tehničkom formatu koji odredi Komisija (Eurostat). Podaci i metapodaci dostavljaju se Komisiji (Eurostatu) uslugama jedinstvene ulazne točke.

Članak 13.

Doprinos Unije

1. Za provedbu ove Uredbe Unija dodjeljuje bespovratna sredstva nacionalnim statističkim zavodima i drugim nacionalnim tijelima iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009 za:

(a)	razvoj i/ili provedbu zahtjeva za podacima;

(b)	razvoj metodologija za moderniziranje statističkih sustava s ciljem postizanja veće kvalitete ili nižih troškova i smanjenja administrativnog opterećenja za izradu integrirane statistike na razini poljoprivrednih gospodarstava koristeći se pritom izvorima i metodama iz članka 4.

2. Države članice primaju bespovratna sredstva od Unije za pokrivanje troškova prikupljanja podataka iz članaka 5., 6. i 7., unutar opsega financijske omotnice iz članka 14.

3. Financijski doprinos Unije iz stavka 2. ne premašuje 75 % prihvatljivih troškova, ovisno o maksimalnim iznosima iz stavaka 4. i 5.

4. Za kombinirane troškove prikupljanja osnovnih podataka i podataka modula za 2020., financijski se doprinos Unije mora ograničiti na sljedeće maksimalne iznose:

(a)	po 50 000 EUR za Luksemburg i Maltu;

(b)	po 1 000 000 EUR za Austriju, Hrvatsku, Irsku i Litvu;

(c)	po 2 000 000 EUR za Bugarsku, Njemačku, Mađarsku, Portugal i Ujedinjenu Kraljevinu;

(d)	po 3 000 000 EUR za Grčku, Španjolsku i Francusku;

(e)	po 4 000 000 EUR za Italiju, Poljsku i Rumunjsku;

(f)	po 300 000 za sve ostale države članice.

5. Za prikupljanje osnovnih podataka i podataka modula u 2023. i 2026., maksimalni iznosi navedeni u stavku 4. smanjuju se za 50 %, podložno odredbama višegodišnjeg financijskog okvira nakon 2020.

6. Za prikupljanje ad hoc podataka navedenih u članku 9. Unija odobrava bespovratna sredstva nacionalnim zavodima za statistiku i drugim nacionalnim tijelima iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009 za financiranje troškova provedbe prikupljanja ad hoc podataka. Taj financijski doprinos Unije ne premašuje 90 % prihvatljivih troškova.

7. Financijski doprinos Unije za bespovratna sredstva iz stavka 2. ovog članka omogućuje Europski fond za jamstva u poljoprivredi u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (d) Uredbe (EU) br. 1306/2013.

Članak 14.

Financijska omotnica

1. Financijska omotnica Unije za provedbu programa prikupljanja podataka za referentnu godinu 2020., uključujući odobrena sredstva potrebna za upravljanje, održavanje i razvoj sustava baza podataka koji se upotrebljava u Komisiji za obradu podataka koje dostavljaju države članice u skladu s ovom Uredbom, iznosi 40 000 000 EUR za razdoblje 2018. – 2020. koje pokriva višegodišnji financijski okvir 2014. – 2020.

2. Nakon datuma stupanja na snagu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020. Europski parlament i Vijeće na prijedlog Komisije utvrđuju iznos za razdoblje nakon 2020.

Članak 15.

Zaštita financijskih interesa Unije

1. Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima se osigurava da se za vrijeme provedbe mjera financiranih na temelju ove Uredbe štite financijski interesi Unije primjenom preventivnih mjera za borbu protiv prijevare, korupcije i ostalih nezakonitih djelovanja, usklađenim i učinkovitim provjerama, povratom pogrešno plaćenih iznosa u slučaju uočenih nepravilnosti te, ako je primjenjivo, učinkovitim, odvraćajućim i proporcionalnim administrativnim i financijskim sankcijama.

2. Komisija ili njezini predstavnici te Revizorski sud ovlašteni su za provedbu revizije na temelju dokumenata i provjera na terenu svih korisnika bespovratnih sredstava, ugovaratelja, podugovaratelja i trećih osoba koji su, izravno ili neizravno, primili sredstva Unije u okviru programa.

3. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi provjere, uključujući provjere na terenu i provjere gospodarskih subjekata koji su izravno ili neizravno povezani s tim financiranjem u skladu s postupcima utvrđenima u Uredbi (EZ, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (21) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (22) kako bi se utvrdilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji se izravno ili neizravno financira unutar okvira ove Uredbe.

4. Sporazumima o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama te sporazumima i odlukama o dodjeli bespovratnih sredstava koje proizlaze iz provedbe ove Uredbe za provođenje tih revizija, provjera i inspekcija na terenu izričito se ovlašćuju Komisija, Revizorski sud i OLAF.

5. Ako se provedba mjere eksternalizira ili dalje delegira, u cijelosti ili djelomično, ili ako to zahtijeva sklapanje ugovora o nabavi ili dodjelu financijske potpore trećoj strani, u ugovoru, sporazumu ili odluci o dodjeli bespovratnih sredstava mora se navesti obveza izvođača ili korisnika da bilo kojoj uključenoj trećoj osobi nametne izričito prihvaćanje tih ovlasti Komisije, Revizorskog suda i OLAF-a.

6. Stavci 4. i 5. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3.

Članak 16.

Delegiranje ovlasti

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 6., članka 8. stavka 3. i članka 9. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 27. kolovoza 2018. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 6., članka 8. stavka 3. i članka 9. stavka 1. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavka 6., članka 8. stavka 3. i članka 9. stavka 1. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 17.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže Odbor za Europski statistički sustav osnovan Uredbom (EZ) br. 223/2009. Taj se Odbor smatra odborom u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 18.

Izvješće Komisije

Komisija do 31. prosinca 2024., nakon savjetovanja s Odborom za Europski statistički sustav, Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi i ostvarivanju ciljeva ove Uredbe.

Članak 19.

Odstupanja

Odstupajući od članka 5., članka 6. stavka 1., članka 7. stavka 1. točaka (a), (b) i (c), članka 8. stavka 2., članka 12. stavka 1., članka 13. stavka 4., članka 14. stavka 1. Priloga V., upućivanja na godinu 2020. prema potrebi se zamjenjuju upućivanjima na godinu 2019. za Grčku i Portugal.

Članak 20.

Stavljanje izvan snage

1. Uredba Vijeća (EU) br. 1337/2011 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2022.

2. Uredba (EZ) br. 1166/2008 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2019.

3. Upućivanja na uredbe stavljene izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.

Članak 21.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. srpnja 2018.

Za Europski parlament

Predsjednik

A. TAJANI

Za Vijeće

Predsjednica

J. BOGNER-STRAUSS

(1) Stajalište Europskog parlamenta od 3. srpnja 2018. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 16. srpnja 2018.

(2) Uredba (EZ) br. 1166/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o istraživanjima o strukturi poljoprivrednih gospodarstava i o istraživanju o metodama poljoprivredne proizvodnje i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 571/88 (SL L 321, 1.12.2008., str. 14.).

(3) Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).

(4) Uredba (EU) br. 1337/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o europskoj statistici o trajnim nasadima i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 357/79 i Direktive 2001/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 347, 30.12.2011., str. 7.).

(5) Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

(6) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)(SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(7) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(8) Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.).

(9) Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničke klasifikacije prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 154, 21.6.2003., str. 1.).

(10) Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).

(11) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(12) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(13) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(14) SL C 14, 16.1.2018., str. 6.

(15) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1198/2014 оd 1. kolovoza 2014. o dopuni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1217/2009 o uspostavi sustava za prikupljanje knjigovodstvenih podataka o prihodima i poslovnim aktivnostima poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji (SL L 321, 7.11.2014., str. 2.).

(16) Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20.12.2013., str. 608.).

(17) Uredba (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o uvođenju sustava označivanja i registracije životinja vrste goveda, označivanju goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 820/97 (SL L 204, 11.8.2000., str. 1.).

(18) Uredba Vijeća (EZ) br. 21/2004 od 17. prosinca 2003. o uspostavi sustava za označivanje i registraciju ovaca i koza i izmjeni Uredbe (EZ) br. 1782/2003 i direktiva 92/102/EEZ i 64/432/EEZ (SL L 5, 9.1.2004., str. 8.).

(19) Uredba (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 671.)

(20) Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91, (SL L 189, 20.7.2007., str. 1.).

(21) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(22) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

PRILOG I.

Koeficijenti stočnih jedinica

Vrsta životinje	Obilježja životinje	Koeficijent
Goveda	Mlađa od 1 godine	0,400
	1 do 2 godine starosti	0,700
	Muška goveda, starosti 2 i više godina	1,000
	Junice, starosti 2 i više godina	0,800
	Muzne krave	1,000
	Nemuzne krave	0,800
Ovce i koze		0,100
Svinje	Odojci, ispod 20 kg žive vage	0,027
	Rasplodne krmače od 50 kg žive vage i više	0,500
	Ostale svinje	0,300
Perad	Tovljeni pilići (brojleri)	0,007
	Kokoši nesilice	0,014
	Ostala perad
	Pure	0,030
	Patke	0,010
	Guske	0,020
	Nojevi	0,350
	Ostala perad, d.n.	0,001
Kunići, rasplodne ženke		0,020

PRILOG II.

Popis fizičkih pragova (1)

Stavka	Prag
Korištena poljoprivredna površina	5 ha
Obradivo zemljište	2 ha
Krumpir	0,5 ha
Svježe povrće i jagode	0,5 ha
Aromatično, ljekovito i začinsko bilje, cvijeće i ukrasno bilje, sjeme i sadnice, rasadnici	0,2 ha
Nasadi voćaka i bobičastog voća, nasadi orašastog voća, nasadi citrusa, drugi trajni nasadi izuzev rasadnika, vinograda i maslinika	0,3 ha
Vinogradi	0,1 ha
Maslinici	0,3 ha
Staklenici	100 m2
Gljive iz uzgoja	100 m2
Stoka	1,7 stočnih jedinica

(1) Pragovi su primjenjivi na drugu grupu stavki prema popisu.

PRILOG III.

Osnovni strukturni podaci: varijable

Opće varijable					Jedinice/kategorije
Informacije o istraživanju
–	Identifikator poljoprivrednoga gospodarstva				ID poljoprivrednoga gospodarstva
Lokacija poljoprivrednoga gospodarstva
–	Zemljopisna lokacija				oznaka jedinice u mreži statističkih jedinica u sustavu INSPIRE za paneuropsku uporabu
–	Regija na razini NUTS 3				oznaka NUTS 3
–	Poljoprivredno gospodarstvo obuhvaća područja određena kao područja s prirodnim ograničenjima u skladu s Uredbom (EU) br. 1305/2013.				L/M/O/N (1)
Pravna osobnost poljoprivrednoga gospodarstva
–	Pravna i gospodarska odgovornost poljoprivrednoga gospodarstva pretpostavlja se za:
–	Fizičku osobu koja je jedini nositelj poljoprivrednoga gospodarstva, kada je gospodarstvo neovisno.				da/ne
–	–	Ako da, je li nositelj također i upravitelj gospodarstva?			da/ne
–	–	–	Ako ne, je li upravitelj član obitelji nositelja gospodarstva?		da/ne
–	–	–	–	Ako da, jesu li upravitelj i nositelj gospodarstva supružnici?	da/ne
–	Zajedničko vlasništvo				da/ne
–	Dvije ili više fizičkih osoba koje su partneri ako je poljoprivredno gospodarstvo dio skupine				da/ne
–	Pravna osoba				da/ne
–	–	Ako da, je li poljoprivredno gospodarstvo dio skupine poduzeća?			da/ne
–	Poljoprivredno gospodarstvo je jedinica zajedničkog zemljišta				da/ne
–	Nositelj je korisnik potpore EU-a za zemlju ili životinje na poljoprivrednom gospodarstvu i tako uključen u IAKS				da/ne
	Nositelj je mladi poljoprivrednik ili početnik u poljoprivrednoj djelatnosti koji je u protekle tri godine u tu svrhu primio financijsku potporu u okviru ZPP-a				da/ne
Upravitelj poljoprivrednoga gospodarstva
–	Godina rođenja				godina
–	Spol				muški/ženski
–	Rad na poljoprivrednom gospodarstvu (osim kućanskih poslova)				skupine JGR-a (2)
	Godina postanka upraviteljem poljoprivrednoga gospodarstva				godina
–	Poljoprivredna izobrazba upravitelja				oznake izobrazbe
–	Strukovno osposobljavanje provedeno tijekom zadnjih 12 mjeseci				da/ne
Vrsta posjeda korištene poljoprivredne površine (u odnosu na nositelja)
–	Poljoprivredna proizvodnja na vlastitom zemljištu				ha
–	Poljoprivredna proizvodnja na zakupljenom zemljištu				ha
–	Zajednička poljoprivredna proizvodnja i ostale vrste posjeda				ha
–	Zajedničko zemljište				ha
Ekološki uzgoj					da/ne
–	Ukupna korištena poljoprivredna površina poljoprivrednoga gospodarstva na kojoj se primjenjuju metode ekološke poljoprivrede certificirane u skladu s nacionalnim pravilima i pravilima Europske unije				ha
–	Ukupna korištena poljoprivredna površina poljoprivrednoga gospodarstva koja je u postupku prenamjene za metode ekološke poljoprivrede koje je potrebno certificirati u skladu s nacionalnim pravilima i pravilima Europske unije				ha
	Sudjelovanje u drugim shemama ekološkog certificiranja				da/ne

Varijable zemljišta					Ukupna glavna površina	od koje za ekološki poljoprivredni uzgoj koji je certificiran i/ili u tijeku prenamjene
Korištena poljoprivredna površina (UAA)					ha	ha
–	Obradivo zemljište				ha	ha
–	–	Žitarice za proizvodnju zrna (uključujući sjeme)			ha	ha
–	–	–	Meka pšenica i pir		ha	ha
–	–	–	Tvrda pšenica (durum)		ha	ha
–	–	–	Raž i mješavine ozimih žitarica (suražica)		ha
–	–	–	Ječam		ha
–	–	–	Mješavine zobi i jarih žitarica (mješavina zrnja osim suražice)		ha
–	–	–	Kukuruz za suho zrno i mješavina kukuruz u zrnu i u klipu		ha
–	–	–	Tritikale		ha
–	–	–	Sirak		ha
–	–	–	Ostale žitarice, d.n. (heljda, proso, hrana za kanarince itd.)		ha
–	–	–	Riža		ha
–	–	Suhe mahunarke i proteinski usjevi za proizvodnju suhog zrna (uključujući sjemensku proizvodnju i mješavine žitarica i mahunarki)			ha	ha
–	–	–	Grašak, grah i slatka lupina		ha
–	–	Korjenasti usjevi			ha	ha
–	–	–	Krumpir (uključujući sjemenski krumpir)		ha	ha
–	–	–	Šećerna repa (isključujući sjemensku)		ha	ha
–	–	–	Ostali korjenasti usjevi, d.n.		ha
–	–	Industrijsko bilje			ha	ha
–	–	–	Uljarice		ha	ha
–	–	–	–	Uljana repica i gorušica	ha
–	–	–	–	Suncokret	ha
–	–	–	–	Soja	ha	ha
–	–	–	–	Lan (uljani lan)	ha
–	–	–	–	Ostale uljarice, d.n.	ha
–	–	–	Bilje za proizvodnju vlakana		ha
–	–	–	–	Lan za proizvodnju vlakana	ha
–	–	–	–	Konoplja	ha
–	–	–	–	Pamuk	ha
–	–	–	–	Ostali vlaknasti usjevi, d.n.	ha
–	–	–	Duhan		ha
–	–	–	Hmelj		ha
–	–	–	Aromatsko, ljekovito i začinsko bilje		ha
–	–	–	Energetski usjevi, d.n.		ha
–	–	–	Ostali industrijski usjevi, d.n.		ha
–	–	Bilje prikupljeno u zelenom stanju s obradivog zemljišta			ha	ha
–	–	–	Privremene trave i ispaša		ha	ha
–	–	–	Leguminoze prikupljene u zelenom stanju		ha	ha
–	–	–	Silažni kukuruz		ha
–	–	–	Ostale žitarice prikupljene u zelenom stanju (osim silažnog kukuruza)		ha
–	–	–	Ostalo bilje prikupljeno u zelenom stanju s obradivog zemljišta, d.n.		ha
–	–	Svježe povrće (uključujući dinje i lubenice) i jagode			ha	ha
–	–	–	Svježe povrće (uključujući dinje i lubenice) i jagode uzgojeni u plodoredu s hortikulturnim usjevima (uzgoj na vrtu za tržište)		ha
–	–	–	Svježe povrće (uključujući dinje i lubenice) i jagode uzgojeni u plodoredu s ne-hortikulturnim usjevima (uzgoj na oranicama)		ha
–	–	Cvijeće i ukrasno bilje (osim rasadnika)			ha
–	–	Sjemenje i presadnice			ha	ha
–	–	Ostali usjevi na obradivom zemljištu, d.n.			ha
–	–	Ugar			ha
–	Trajni travnjaci				ha	ha
–	–	Pašnjaci i travnjaci, bez ekstenzivnih pašnjaka			ha	ha
–	–	Ekstenzivni pašnjaci			ha	ha
–	–	Trajni travnjaci koji se više ne koriste za proizvodnju i koji ispunjavaju uvjete za dobivanje subvencija			ha
–	Trajni usjevi (uključujući mlade i privremeno napuštene plantaže, isključujući površine za proizvodnju samo za osobnu konzumaciju)				ha	ha
–	–	Voće, bobičasto voće i orašasto voće (osim citrusa, grožđa i jagoda)			ha	ha
–	–	–	Jezgričavo voće		ha
–	–	–	Koštuničavo voće		ha
–	–	–	Voće suptropskog i tropskog podneblja		ha
–	–	–	Bobičasto voće (osim jagoda)		ha
–	–	–	Orašasto voće		ha
–	–	Citrusi			ha	ha
–	–	Grožđe			ha
–	–	–	Grožđe za vino		ha	ha
–	–	–	–	Grožđe za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI)	ha
–	–	–	–	Grožđe za proizvodnju vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP)	ha
–	–	–	–	Grožđe za proizvodnju ostalih vina, d.n. (bez ZOI-ja/ZOZP-a)	ha
–	–	–	Stolno grožđe		ha
–	–	–	Grožđe za grožđice		ha
–	–	Masline			ha	ha
–	–	Rasadnici			ha
–	–	Drugi trajni usjevi uključujući ostale trajne usjeve za ljudsku konzumaciju			ha
–	–	–	Božićna drvca		ha
–	Povrtnjaci				ha
Ostala poljoprivredna zemljišta					ha
–	Nekorišteno poljoprivredno zemljište				ha
–	Šumska zemljišta				ha
–	–	Kulture kratke ophodnje			ha
–	Ostalo zemljište (zemljište koje zauzimaju zgrade, dvorišta, putovi, ribnjaci i druge neproizvodne površine)				ha
Posebna područja poljoprivrednoga gospodarstva
–	Gljive iz uzgoja				ha
Korištena poljoprivredna površina pod staklom ili visokim pokrovom s mogućnošću pristupa					ha
–	Povrće, uključujući dinje, lubenice i jagode pod staklom ili visokim pristupačnim pokrovom				ha	ha
–	Cvijeće i ukrasno bilje (isključujući sadnice) pod staklom ili visokim pristupačnim pokrovom				ha
–	Drugi usjevi na obradivom zemljištu pod staklom ili visokim pristupačnim pokrovom				ha
–	Trajni usjevi pod staklom ili visokim pristupačnim pokrovom				ha
–	Ostali KPP pod staklom ili pod visokim pokrovom s mogućnošću pristupa, d.n.				ha
Navodnjavanje na kultiviranoj vanjskoj površini
–	Ukupna navodnjavana površina				ha

Varijable stoke				Ukupni broj životinja	od kojeg za ekološki poljoprivredni uzgoj koji je certificiran i/ili u tijeku prenamjene
Goveda					grlo
–	Goveda mlađa od godinu dana			grlo
–	Goveda od 1 do manje od 2 godine			grlo
–	–	Muška goveda od 1 do manje od 2 godine		grlo
–	–	Junice od 1 do manje od 2 godine		grlo
–	Muška goveda, starosti dvije i više godina			grlo
–	Ženska goveda od 2 i više godina			grlo
–	–	Junice, starosti dvije i više godina		grlo
–	–	Krave		grlo
–	–	–	Muzne krave	grlo	grlo
–	–	–	Nemuzne krave	grlo	grlo
–	–	–	Ženke bivola	grlo	da/ne
Ovce i koze
–	Ovce (svih starosti)			grlo	grlo
–	–	Rasplodne ženke		grlo
–	–	Ostale ovce		grlo
–	Koze (svih starosti)			grlo	grlo
–	–	Rasplodne ženke		grlo
–	–	Ostale koze		grlo
Svinje					grlo
–	Odojci, ispod 20 kg žive vage			grlo
–	Rasplodne krmače od 50 kg žive vage i više			grlo
–	Ostale svinje			grlo
Perad					komad
–	Tovljeni pilići (brojleri)			komad	komad
–	Kokoši nesilice			komad	komad
–	Ostala perad			komad
–	–	Pure		komad
–	–	Patke		komad
–	–	Guske		komad
–	–	Nojevi		komad
–	–	Ostala perad, d.n.		komad
Kunići
–	Rasplodne ženke			komad
Pčele				košnice
Jeleni				da/ne
Krznaši				da/ne
Stoka, d.n.				da/ne

(1) L – područja sa značajnim prirodnim ograničenjima, osim planinskih područja; M – zapostavljena planinska područja; O – ostala područja s posebnim ograničenjima.; N – normalno područje (ne-LFA). Ova se klasifikacija može naknadno prilagoditi u svjetlu razvoja ZPP-a.

(2) Jedinica godišnjeg rada (JGR), postotna skupina 2: (> 0-< 25), (≥ 25-< 50), (≥ 50-< 75), (≥ 75-< 100), (100).

PRILOG IV.

Teme i detaljne teme u okviru modula podataka

Modul	Tema	Detaljna tema
Radna snaga i ostale dohodovne aktivnosti:	Upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom	Nositelj gospodarstva
		Uloženi rad
		Ravnopravnost spolova
		Mjere sigurnosti, uključujući plan za sigurnost na poljoprivrednom gospodarstvu
	Obiteljska radna snaga	Uloženi rad
		Broj uključenih osoba
		Ravnopravnost spolova
	Neobiteljska radna snaga	Uloženi rad
		Broj zaposlenih osoba
		Ravnopravnost spolova
		Povremena radna snaga zaposlena na poljoprivrednom gospodarstvu
		Uloženi rad ugovaratelja
	Ostale dohodovne aktivnosti izravno povezane s poljoprivrednimgospodarstvom	Vrsta aktivnosti
		Važnost za poljoprivredno gospodarstvo
		Uloženi rad
	Ostale dohodovne aktivnosti neizravno povezane s poljoprivrednim gospodarstvom	Uloženi rad
Ruralni razvoj	Poljoprivredna gospodarstva podržana mjerama za ruralni razvoj	Savjetodavno, upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i usluge pomoći
		Razvoj poljoprivrednih gospodarstva i poslovanja
		Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode
		Ulaganja u fizičku imovinu
		Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti
		Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma
		Poljoprivredno-okolišna platežna klima
		Ekološki uzgoj
		Plaćanja povezana s mrežom Natura 2000 i okvirnom direktivom o vodama
		Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima
		Dobrobit životinja
		Upravljanje rizicima
Objekti za smještaj životinja i gospodarenje stajskim gnojem	Objekti za smještaj životinja	Objekti za smještaj životinja goveda
		Objekti za smještaj životinja svinja
		Objekti za smještaj životinja kokoši nesilica
	Uporaba hranjiva i stajskoga gnoja na poljoprivrednom gospodarstvu	KPP tretiran gnojivima
		Stajski gnoj koji se izvozi s poljoprivrednoga gospodarstva ili na njega uvozi
		Organska i na otpadu temeljena gnojiva, osim stajskoga gnoja
	Tehnike primjene stajskoga gnoja	Vrijeme inkorporacije prema vrsti rasprostiranja
	Objekti za stajski gnoj	Objekti za pohranu stajskoga gnoja i kapacitet
Navodnjavanje	Prakse navodnjavanja	Dostupnost navodnjavanja
		Metode navodnjavanja
		Izvori vode za navodnjavanje
		Tehnički parametri opreme za navodnjavanje
	Usjevi navodnjavani tijekom razdoblja od 12 mjeseci	Žitarice za proizvodnju zrnja
		Suhe mahunarke i proteinski usjevi za proizvodnju zrnja
		Korjenasti usjevi
		Industrijsko bilje
		Bilje prikupljeno u zelenom stanju s obradivog zemljišta
		Ostali usjevi na obradivom zemljištu
		Trajni travnjaci
		Trajni nasadi
Prakse gospodarenja tlom	Prakse gospodarenja tlom na otvorenom	Metode obrade tla
		Zaštita tla na obradivom zemljištu
		Plodored na obradivom zemljištu
		Ekološki značajne površine
Strojevi i oprema	Strojevi	Internetski pogoni i usluge
		Osnovni strojevi
		Uporaba preciznog gospodarenja poljoprivrednim gospodarstvom
		Strojevi koji se koriste za upravljanje stokom
		Skladištenje poljoprivrednih proizvoda
	Oprema	Oprema korištena za proizvodnju obnovljive energije na poljoprivrednim gospodarstvima
Voćnjak	Jezgričavo voće	Jabuke: Površina prema starosti nasada
		Jabuke: Površina prema gustoći drveća
		Kruške: Površina prema starosti nasada
		Kruške: Površina prema gustoći drveća
	Koštuničavo voće	Breskve: Površina prema starosti nasada
		Breskve: Površina prema gustoći drveća
		Nektarine: Površina prema starosti nasada
		Nektarine: Površina prema gustoći drveća
		Marelice: Površina prema starosti nasada
		Marelice: Površina prema gustoći drveća
	Citrusi	Naranče: Površina prema starosti nasada
		Naranče: Površina prema gustoći drveća
		Mali agrumi: Površina prema starosti nasada
		Mali agrumi: Površina prema gustoći drveća
		Limuni: Površina prema starosti nasada
		Limuni: Površina prema gustoći drveća
	Masline	Površina premastarosti nasada
		Površina prema gustoći drveća
	Stolno grožđe i grožđe za grožđice	Stolno grožđe: Površina prema starosti nasada
		Stolno grožđe: Površina prema gustoći trsova
		Grožđe za grožđice: Površina prema starosti nasada
		Grožđe za grožđice: Površina prema gustoći trsova
Vinograd	Grožđe za vino	Površina i starost
	Sorte grožđa	Broj sorti
		Oznaka i površina

PRILOG V.

Zahtjevi preciznosti

Osnovni podaci (u 2023. i 2026.) i podaci modula statistički su predstavnici relevantne populacije poljoprivrednih gospodarstava, kako je definirano u tablici preciznosti u nastavku, na razini regija NUTS 2, a po pitanju veličine i vrste poljoprivrednih gospodarstava, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1217/2009 (1), Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1198/2014 i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/220 (2).

Zahtjevi za preciznošću primjenjuju se na varijable u tablici u nastavku.

Podaci u proširenju okvira 2020. statistički predstavljaju relevantnu populaciju na razini regija NUTS 2, na način određen u tablici preciznosti u nastavku.

Dodatno, zahtjevi za preciznošću određeni u tablici primjenjuju se na sve regije razine NUTS 2 koje obuhvaćaju najmanje:

—	5 000 poljoprivrednih gospodarstava u relevantnoj populaciji za module voćnjaka i vinograda;

—	10 000 poljoprivrednih gospodarstava u relevantnoj populaciji za osnovne podatke, za sve ostale module i za podatke uključene u proširenje okvira.

Za regije NUTS 2 s manje poljoprivrednih gospodarstava zahtjevi za preciznošću određeni u tablici primjenjuju se na povezane regije NUTS 1 koje obuhvaćaju najmanje:

—	500 poljoprivrednih gospodarstava u relevantnoj populaciji za module voćnjaka i vinograda;

—	1 000 poljoprivrednih gospodarstava u relevantnoj populaciji za osnovne podatke, za sve ostale module i za podatke uključene u proširenje okvira.

Zahtjeva se preciznost od 5 % relativne standardne pogreške na nacionalnoj razini za varijable modula voćnjaka i vinograda na koje se ne primjenjuju zahtjevi za preciznošću za regije razina NUTS 2 i NUTS 1.

Zahtjeva se preciznost od maksimalno 7,5 % relativne standardne pogreške na nacionalnoj razini za sve varijable drugih modula na koje se ne primjenjuju zahtjevi za preciznošću za regije razina NUTS 2 i NUTS 1 za bilo koju varijablu.

Tablica preciznosti

Relevantna populacija

Varijable na koje se primjenjuju zahtjevi za preciznošću

Rasprostranjenost u relevantnoj populaciji

Relativna standardna greška

Osnovni podaci za 2023. i 2026. i

Modul radne snage i drugih dohodovnih djelatnosti

Kako je utvrđeno člankom 5. za osnovne podatke i člankom 7. za modul radne snage i drugih dohodovnih djelatnosti.

Varijable zemljišta

—	Žitarice za proizvodnju zrna (uključujući sjemensku proizvodnju)

—

Uljarice

—	Bilje požnjeveno u zelenom stanju s obradivog zemljišta

—	Svježe povrće (uključujući dinje i lubenice), jagode, cvijeće i ukrasno bilje (isključujući rasadnike)

—	Trajni travnjaci, uz iznimku ekstenzivnih pašnjaka

—	Voće, bobičasto voće, orašasto voće i citrusi (osim grožđa i jagoda)

—

Grožđe

—

Masline

7,5 % ili više korištene poljoprivredne površine u regiji

< 5 %

Varijable stoke

—	Muzne krave

—	Nemuzne krave

—	Ostala goveda (goveda mlađa od 1 godine, goveda od 1 do manje od 2 godine, muška goveda od 2 godine i starija, junice stare 2 i više godina)

—	Rasplodne krmače od 50 kg žive vage i više

—	Odojci žive vage ispod 20 kg i ostale svinje

—	Ovce i koze

—

Perad

7,5 % ili više stočnih jedinica u regiji i 5 % ili više varijabli u zemlji

< 5 %

Osnovni podaci za proširenje okvira u 2020.

Kako je definirano člankom 6.

Varijable zemljišta

—	Obradiva zemljišta

—	Trajni travnjaci, osim ekstenzivnih pašnjaka

—	Trajni nasadi

7,5 % ili više korištene poljoprivredne površine u regiji

< 7,5 %

Varijable stoke

—	Ukupan broj stočnih jedinica

5 % ili više varijabli u zemlji

< 7,5 %

Modul ruralnog razvoja i

Modul strojeva i opreme

Kako je definirano člankom 7.

Varijable zemljišta za modul radne snage i drugih dohodovnih aktivnosti

7,5 % ili više korištene poljoprivredne površine u regiji

< 7,5 %

Varijable stoke za modul radne snage i drugih dohodovnih aktivnosti

7,5 % ili više stočnih jedinica u regiji i 5 % ili više varijable u zemlji

< 7,5 %

Modul držanja životinja i gospodarenja stajskim gnojem

Podskup populacije poljoprivrednih gospodarstava definiran člankom 7. koja sadrže barem jedno od sljedećeg: goveda, svinje, ovce, koze, perad.

Varijable stoke za modul radne snage i drugih dohodovnih aktivnosti

7,5 % ili više stočnih jedinica u regiji i 5 % ili više varijabli u zemlji

< 7,5 %

Modul navodnjavanja

Podskup populacije poljoprivrednih gospodarstava definiran člankom 7. s navodnjavanim površinama

Varijable zemljišta

—	Ukupna navodnjavana površina

7,5 % ili više korištene poljoprivredne površine u regiji

< 7,5 %

Modul praksi gospodarenja tlom

Podskup populacije poljoprivrednih gospodarstava definiran člankom 7. s obradivim zemljištem,

Varijable zemljišta

—	Obradivo zemljište

7,5 % ili više korištene poljoprivredne površine u regiji

< 7,5 %

Modul voćnjaka

Podskup populacije poljoprivrednih gospodarstava kako je utvrđeno člankom 7. s bilo kojom pojedinačnom varijablom voćnjaka koja dostiže prag iz članka 7. stavka 5.

Varijable voćnjaka

—	Varijable voćnjaka među jabukama, kruškama, breskvama, marelicama, nektarinama, narančama, sitnim citrusima, limunima, maslinama, stolnim grožđem i grožđem za grožđice koje dostižu prag iz članka 7. stavka 5.

5 % ili više korištene poljoprivredne površine u regiji

< 7,5 %

Modul vinograda

Podskup populacije poljoprivrednih gospodarstava definiran člankom 7. grožđem za vino

Varijable vinograda

—	Grožđe za vino

5 % ili više korištene poljoprivredne površine u regiji

< 7,5 %

(1) Uredba Vijeća (EZ) br. 1217/2009 od 30. studenoga 2009. o uspostavi sustava za prikupljanje knjigovodstvenih podataka o prihodima i poslovnim aktivnostima poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj zajednici (SL L 328, 15.12.2009., str. 27.).

(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/220 od 3. veljače 2015. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1217/2009 o uspostavi sustava za prikupljanje knjigovodstvenih podataka o prihodima i poslovnim aktivnostima poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj uniji (SL L 46, 19.2.2015., str. 1.).

7.8.2018

Službeni list Europske unije

L 200/30

UREDBA (EU) 2018/1092 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 18. srpnja 2018.

o uspostavi Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane radi potpore konkurentnosti i inovacijskoj sposobnosti obrambene industrije Unije

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 173.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

U svojoj komunikaciji od 30. studenoga 2016. o europskom obrambenom akcijskom planu, Komisija se obvezala da će upotpunjavati, jačati i objedinjavati zajednička nastojanja država članica u pogledu razvoja obrambenih sposobnosti kojima se može reagirati na sigurnosne izazove te poticati konkurentna, inovativna i učinkovita obrambena industrija diljem Unije. Posebice je predloženo da se uspostavi Europski fond za obranu („Fond”) radi pružanja potpore ulaganjima u zajednička istraživanja i zajednički razvoj obrambene opreme i tehnologija, čime se potiču zajednička nabava i zajedničko održavanje obrambene opreme i tehnologija. Fondom se ne bi zamijenili nacionalni napori u tom pogledu te bi se njime trebalo poticati države članice na suradnju i veća ulaganja u područje obrane. Iz Fonda bi se podupirala suradnja tijekom čitavog ciklusa razvoja obrambenog proizvoda i tehnologije, potičući time sinergije i troškovnu učinkovitost. Cilj bi bio da se omoguće sposobnosti, osigura konkurentan i inovativan temelj za obrambenu industriju diljem Unije, među ostalim prekograničnom suradnjom i sudjelovanjem malih i srednjih poduzeća (MSP), te doprinijeti većoj europskoj suradnji u području obrane.

(2)

Kako bi se poticalo konkurentnost, učinkovitost i inovacijske sposobnosti obrambene industrije Unije, čime se doprinosi strateškoj autonomiji Unije, trebalo bi uspostaviti Europski program industrijskog razvoja u području obrane („Program”). Cilj Programa trebao bi biti povećanje konkurentnosti obrambene industrije Unije, što će doprinijeti poboljšanju obrambenih sposobnosti, među ostalim u vezi s kiberobranom, podupiranjem suradnje među poduzećima diljem Unije, uključujući MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, istraživačke centre i sveučilišta, te suradnju među državama članicama, u fazi razvoja obrambenih proizvoda i tehnologija, čime će se olakšati bolje iskorištavanje ekonomije razmjera u obrambenoj industriji i promicati standardizacija obrambenih sustava uz istodobno poboljšanje njihove interoperabilnosti. Faza razvoja, koja slijedi nakon faze istraživanja i tehnološke faze, uključuje znatne rizike i troškove koji sprečavaju daljnje iskorištavanje rezultata istraživanja i nepovoljno utječu na konkurentnost obrambene industrije Unije. Programom, kojim bi se podržala faza razvoja, doprinijelo bi se boljem iskorištavanju rezultata istraživanja u području obrane i pomoglo premošćivanju jaza između istraživanja i proizvodnje. Također bi se promicalo sve oblike inovacija, s obzirom na to da se može očekivati da bise pozitivni učinci takve podrške prelili i na civilnni sektor. Programom se upotpunjuju djelovanja koja se provode u skladu s člankom 182. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te on ne obuhvaća proizvodnju ili nabavu obrambenih proizvoda ni tehnologija.

(3)	Radi postizanja inovativnijih rješenja i poticanja otvorenog unutarnjeg tržišta, Programom bi se trebalo pružiti snažnu podršku prekograničnom sudjelovanju MSP-ova i pomoći u stvaranju novih tržišnih prilika.

(4)	Programom bi trebalo biti obuhvaćeno dvogodišnje razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2020. Trebalo bi utvrditi financijski iznos za provedbu Programa u tom razdoblju.

(5)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za cjelokupno trajanje Programa, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (3), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(6)

Pri provedbi Programa sve bi instrumente financiranja trebalo upotrebljavati u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4) s ciljem ostvarenja najboljeg mogućeg razvoja obrambenih proizvoda i tehnologija. Međutim, s obzirom na dvogodišnje trajanje Programa, upotreba financijskih instrumenata mogla bi uzrokovati praktične poteškoće. Stoga bi tijekom toga početnog razdoblja prednost trebalo davati upotrebi bespovratnih sredstava te, u iznimnim okolnostima, javnoj nabavi. Financijski instrumenti mogli bi biti prikladan alat za upotrebu u Fondu nakon 2020.

(7)	Komisija može povjeriti dio provedbe Programa subjektima iz članka 58. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

(8)

Nakon postizanja dogovora o zajedničkim prioritetima u pogledu obrambenih sposobnosti na razini Unije, osobito putem plana za razvoj sposobnosti, uzimajući u obzir i koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane, te s ciljem dostizanja razine ambicije EU-a kako je dogovorena u zaključcima Vijeća od 14. studenoga 2016. i koju je Europsko vijeće potvrdilo 15. prosinca 2016., države članice utvrđuju i konsolidiraju vojne potrebe i određuju tehničke specifikacije projekta.

(9)

Države članice trebale bi, prema potrebi, imenovati i voditelja projekta, poput međunarodne organizacije za vođenje projekata, na primjer Zajedničku organizaciju za suradnju u području naoružanja, ili subjekt, poput Europske obrambene agencije, da vodi poslove povezane s razvojem zajedničkog djelovanja uz potporu Programa. Kad dođe do takvog imenovanja, Komisija bi se s voditeljem projekta trebala savjetovati o ostvarenom napretku u pogledu djelovanja prije izvršenja plaćanja korisnicima prihvatljivog djelovanja kako bi voditelj projekta mogao osigurati da korisnici poštuju vremenske okvire.

(10)

Financijska potpora Unije ne bi trebala utjecati na transfer proizvoda povezanih s obranom unutar Unije u skladu s Direktivom 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5), ni na izvoz obrambenih proizvoda, opreme ili tehnologije. Ne bi trebala utjecati ni na diskrecijsko pravo država članica u vezi s politikom o transferu unutar Unije i izvozu takvih proizvoda, među ostalim u skladu sa zajedničkim pravilima kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme utvrđenim u Zajedničkom stajalištu Vijeća 2008/944/ZVSP (6).

(11)

S obzirom na to da je cilj Programa podupiranje konkurentnosti i učinkovitosti obrambene industrije Unije uklanjanjem rizika iz faze razvoja projekata suradnje, za financiranje u okviru Programa trebala bi biti prihvatljiva djelovanja povezana s razvojem obrambenog proizvoda ili tehnologije, i to studije izvedivosti i druge popratne mjere, projektiranje (uključujući tehničke specifikacije na kojima se projekt temelji), izrada prototipa sustava, ispitivanje, kvalifikacija, certifikacija te povećanje efikasnosti tijekom životnog ciklusa obrambenog proizvoda ili tehnologije. Nadogradnja postojećih obrambenih proizvoda i tehnologija, uključujući njihovu interoperabilnost, također bi trebala biti prihvatljiva za financiranje u okviru Programa. Djelovanja s ciljem nadogradnje postojećih obrambenih proizvoda i tehnologija trebala bi biti prihvatljiva samo ako postojeće informacije potrebne za provedbu djelovanja ne podliježu nikakvom ograničenju koje ograničuje sposobnost provedbe djelovanja.

(12)

S obzirom na to da je cilj Programa osobito jačanje suradnje među poduzećima iz različitih država članica, djelovanje bi trebalo biti prihvatljivo za financiranje u okviru Programa samo ako bi ga provodio konzorcij od barem triju poduzeća s poslovnim nastanom u barem trima različitim državama članicama.

(13)

Prekogranična suradnja među poduzećima u razvoju obrambenih proizvoda i tehnologija često je otežana zbog poteškoća u postizanju dogovora o zajedničkim tehničkim specifikacijama ili standardima. Nepostojanje zajedničkih tehničkih specifikacija ili standarda ili njihovo postojanje u ograničenoj mjeri često dovodi do povećane složenosti, kašnjenja i previsokih troškova u fazi razvoja. Za djelovanja koja uključuju višu razinu tehnološke spremnosti, dogovor o zajedničkim tehničkim specifikacijama trebao bi biti glavni uvjet zaza financiranje u okviru Programa. Za financiranje u okviru Programa također bi trebale biti prihvatljive studije izvedivosti i djelovanja kojima je cilj podupiranje uspostave zajedničkih tehničkih specifikacija ili standarda.

(14)

Kako bi se osiguralo da se pri provedbi ove Uredbe poštuju međunarodne obveze Unije i njezinih država članica, djelovanja u vezi s proizvodima ili tehnologijama čija su upotreba, razvoj ili proizvodnja zabranjeni međunarodnim pravom ne bi trebala biti prihvatljiva za financiranje u okviru Programa. U tom pogledu prihvatljivost djelovanja za razvoj novih obrambenih proizvoda ili tehnologija, kao što su oni posebno izrađeni za provođenje smrtonosnih napada bez ljudske kontrole nad odlukama o angažmanu, također bi trebala podlijegati kretanjima u međunarodnom pravu.

(15)

S obzirom na to da je cilj Programa povećanje konkurentnosti i učinkovitosti obrambene industrije Unije, za financiranje bi u načelu trebali biti prihvatljivi samo subjekti koji imaju poslovni nastan u Uniji i koji ne podliježu kontroli trećih zemalja ili subjekata iz trećih zemalja. Osim toga, kako bi se osigurala zaštita ključnih sigurnosnih i obrambenih interesa Unije i njezinih država članica, infrastruktura, postrojenja, imovina i sredstva koje korisnici i podugovaratelji upotrebljavaju u djelovanju koje se financira u okviru Programa ne bi se trebalinalaziti na području treće zemalje.

(16)

U određenim okolnostima trebalo bi biti moguće odstupiti od načela da korisnici i njihovi podugovaratelji uključeni u djelovanje ne smiju podlijegati kontroli trećih zemalja ili subjekata iz trećih zemalja. U tom smislu, poduzeća s poslovnim nastanom u Uniji koja kontrolira treća zemlja ili subjekt iz treće zemlje trebala bi biti prihvatljiva za financiranje ako su ispunjeni odgovarajući, strogi uvjeti u vezi sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica, kako je utvrđeno u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike na temelju glave V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), među ostalim u pogledu jačanja europske obrambene tehnološke i industrijske baze. Sudjelovanje takvih poduzeća ne bi trebalo biti u suprotnosti s ciljevima Programa. Korisnici bi trebali dostaviti sve relevantne informacije o infrastrukturi, postrojenjima, imovini i sredstvima koji se upotrebljavaju u djelovanju. Također bi trebalo uzeti u obzir razloge za zabrinutost država članica u pogledu sigurnosti opskrbe.

(17)

Suradnja između korisnika i podugovaratelja uključenih u djelovanje te poduzeća koja imaju poslovni nastan u trećoj zemlji ili koja kontrolira treća zemlja ili subjekt iz treće zemlje, također bi trebala podlijegati odgovarajućim uvjetima u vezi sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica. U tom kontekstu ne bi smjelo biti neovlaštenog pristupa treće zemlje ili subjekta iz treće zemlje klasificiranim podacima u vezi s izvršenjem djelovanja. Pristup klasificiranim podacima odobrava se u skladu s relevantnim sigurnosnim pravilima koja se primjenjuju na klasificirane podatke Europske unije i podatke koji su klasificirani u skladu s nacionalnim sigurnosnom klasifikacijama.

(18)

Prihvatljivim djelovanjima razvijenima u kontekstu stalne strukturirane suradnje u institucionalnom okviru Unije osiguralo bi se pojačanu kontinuiranu suradnju poduzeća iz različitih država članica te bi se tako izravno doprinijelo ciljevima Programa. Takva bi djelovanja stoga trebala biti prihvatljiva za povećanu stopu financiranja. Prihvatljivim djelovanjima razvijenima uz odgovarajuću razinu sudjelovanja poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i MSP-ova, a posebno prekograničnih MSP-ova, podupire se otvaranje opskrbnih lanaca i doprinosi ciljevima Programa. Stoga bi takva djelovanja trebala biti prihvatljiva za povećanu stopu financiranja, među ostalim kako bi se kompenziralo povećani rizik i povećano administrativno opterećenje.

(19)	Ako konzorcij želi sudjelovati u prihvatljivom djelovanju u okviru Programa, a financijska je pomoć Unije u obliku bespovratnih sredstava, konzorcij bi trebao imenovati jednog od svojih članova kao koordinatora. Koordinator bi trebao biti glavna točka za kontakt s Komisijom.

(20)

Promicanjem inovacija i tehnološkog razvoja u obrambenoj industriji Unije trebalo bi se omogućiti održavanje i razvoj vještina te znanja i iskustva obrambene industrije Unije i doprinijeti jačanju njezine tehnološke i industrijske autonomije. U tom kontekstu, Programom bi se također moglo pomoći u utvrđivanju područja u kojima Unija ovisi o trećim zemljama za razvoj obrambenih proizvoda i tehnologija. Takvo bi se promicanje inovacija i tehnološkog razvoja ujedno trebalo provoditi u skladu sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije. Stoga bi doprinos djelovanja tim interesima i prioritetima u pogledu obrambenih sposobnosti koje su dogovorile države članice u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike trebao biti kriterij za dodjelu. U okviru Unije zajednički prioriteti u pogledu obrambenih sposobnosti utvrđeni su osobito u planu za razvoj sposobnosti. Potpora provedbi relevantnih prioriteta pruža se putem poboljšane suradnje u okviru drugih procesa Unije, poput koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane i stalne strukturirane suradnje. Kada je to prikladno, u obzir se mogu uzeti regionalni i međunarodni prioriteti, uključujući one u okviru NATO-a, pod uvjetom da su u službi sigurnosnih i obrambenih interesa Unije i da se njima nijednu državu članicu ne sprečava u sudjelovanju, istodobno uzimajući u obzir potrebu da se izbjegne nepotrebno udvostručivanje.

(21)

Države članice pojedinačno i zajednički rade na razvoju, proizvodnji i operativnoj upotrebi bespilotnih letjelica i besposadnih vozila i plovila. Operativna upotreba u ovom kontekstu obuhvaća provođenje napada na vojne ciljeve. Istraživanje i razvoj povezani s razvojem tih sustava, uključujući i vojne i civilne sustave, podupiru se sredstvima Unije. Planirano je da će se to nastaviti, moguće i u okviru ovog Programa. Nijedan dio ove Uredbe ne bi trebao ometati legitimnu upotrebu takvih obrambenih proizvoda ili tehnologija razvijenih u okviru Programa.

(22)	Kako bi se osiguralo da su financirana djelovanja održiva, obveza država članica da će djelotvorno doprinositi financiranju tih djelovanja trebala bi biti dana napismeno, na primjer pismom namjere dotičnih država članica.

(23)

Kako bi se osiguralo da financirana djelovanja doprinose konkurentnosti i učinkovitosti europske obrambene industrije, ona bi trebala biti usmjerena na tržište, usmjerena na potražnju te srednjoročno i dugoročno komercijalno održiva, među ostalim u slučaju tehnologija s dvojnom namjenom. U kriterijima prihvatljivosti stoga bi u obzir trebali uzimati činjenicu da države članice namjeravaju zajednički nabaviti konačan obrambeni proizvod ili upotrebljavati tehnologiju, koordinirano, a u kriterijima za dodjelu u obzir bi trebalo uzeti činjenicu da se države članice obvezuju politički ili pravno da će zajednički upotrebljavati, imati u vlasništu ili održavati konačni obrambeni proizvod ili tehnologiju.

(24)

Prilikom ocjenjivanja djelovanja predloženih za financiranje u okviru Programa u obzir bi trebalo uzeti sve kriterije za dodjelu. Budući da ti kriteriji za dodjelu nisu eliminacijski, ne bi trebalo automatski isključiti nijedno predloženo djelovanje koje ne zadovolji jedan ili više tih kriterija za dodjelu.

(25)

Financijska pomoć Unije u okviru Programa ne bi trebala premašiti 20 % prihvatljivih troškova djelovanja kada se ono odnosi na izradu prototipa sustava, što je često najskuplje djelovanje u fazi razvoja. Međutim, trebalo bi biti moguće obuhvatiti ukupne prihvatljive troškove drugih djelovanja u fazi razvoja. U oba slučaja prihvatljive troškove trebalo bi tumačiti u smislu članka 126. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

(26)

Budući da bi se Programom trebale upotpuniti istraživačke aktivnosti, posebno u području obrane, i zbog dosljednosti i administrativnog pojednostavnjenja, na Program bi se u najvećoj mogućoj mjeri trebala primjenjivati ista pravila kao u pripremnom djelovanju za istraživanja u području obrane i Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) („Obzor 2020.”). Stoga je prikladno odobriti nadoknadu neizravnih troškova prema paušalnoj stopi od 25 % kao u okviru pripremnog djelovanja za istraživanja u području obrane i programa Obzor 2020.

(27)

S obzirom na to da je cilj potpore Unije jačanje konkurentnosti obrambenog sektora i da se odnosi samo na posebnu fazu razvoja, Unija ne bi trebala imati vlasništvo ni prava intelektualnog vlasništva nad obrambenim proizvodima ili tehnologijama proizvedenima u podupiranim djelovanjima. Korisnici ugovorno trebaju utvrditi režim prava intelektualnog vlasništva koji će se primjenjivati. I zainteresirane države članice trebale bi imati mogućnost sudjelovanja u suradničkoj nabavi koja će uslijediti. Nadalje, rezultati djelovanja financiranih u okviru Programa ne bi trebali podlijegati nikakvoj kontroli ni ograničenju treće zemlje ili subjekta iz treće zemlje.

(28)

Komisija bi trebala uspostaviti dvogodišnji program rada u skladu s ciljevima Programa. U programu rada trebalo bi detaljno navesti kategorije projekata koji će se financirati u okviru Programa, uključujući obrambene proizvode i tehnologije kao što su daljinski upravljani sustavi, satelitske komunikacije, određivanje položaja, navigacija i mjerenje vremena, autonomni pristup svemiru i stalno nadgledanje Zemlje, energetska održivost te kibersigurnost i pomorska sigurnost, kao i napredne vojne sposobnosti u zračnim, kopnenim i pomorskim sustavima te zajedničkim domenama, uključujući poboljšanu informiranost o stanju, zaštitu, mobilnost, logističku i medicinsku potporu te strateške pospješitelje.

(29)

Komisiji bi u uspostavi programa rada trebao pomagati odbor država članica („odbor”). Komisija bi trebala nastojati pronaći rješenja koja imaju najširu moguću potporu u odboru. U tom kontekstu odbor se može sastajati u formatu nacionalnih obrambenih stručnjaka s ciljem pružanja posebne pomoći Komisiji. Države članice imenuju svoje predstavnike u taj odbor. Članovima odbora trebalo bi pružiti rane i učinkovite prilike da ispitaju nacrte provedbenih akata i izraze svoje mišljenje.

(30)

S obzirom na politiku Unije u pogledu MSP-ova kao ključnog elementa za osiguravanje gospodarskog rasta, inovacija, stvaranja radnih mjesta i socijalne integracije u Uniji te činjenice da će se u okviru podupiranih djelovanja u načelu zahtijevati transnacionalna suradnja, važno je da program rada odražava i omogućuje otvoren i transparentan prekogranični pristup i sudjelovanje MSP-ova te da se stoga najmanje 10 % ukupnog proračuna iskoristi za takva djelovanja, čime će se MSP-ovima omogućiti da budu uključeni u lance vrijednosti djelovanja. MSP-ovima bi trebala biti namijenjena posebna kategorija projekata.

(31)	Kako bi se osigurao uspjeh Programa, Komisija bi trebala nastojati održavati dijalog sa širokim spektrom europske industrije, uključujući MSP-ove i netradicionalne dobavljače u obrambenom sektoru.

(32)	Europska obrambena agencija trebala bi biti pozvana da kao promatrač sudjeluje u odboru kako bi se moglo iskoristiti njezino stručno znanje u sektoru obrane te u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene UEU-om. Europska služba za vanjsko djelovanje također bi trebala biti pozvana da pomaže.

(33)

U pravilu, za odabir djelovanja koja će se financirati u okviru Programa, Komisija ili subjekti iz članka 58. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 trebali bi organizirati javne natječaje kako je predviđeno u toj Uredbi te bi trebali osigurati da upravni postupci budu što jednostavniji te da iziskuju minimalne dodatne troškove. Međutim, u određenim opravdanim i iznimnim okolnostima, financijska sredstva Unije mogu se dodijeliti i u skladu s člankom 190. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1268/2012 (7).

(34)

Nakon što se prijedlozi ocijene uz pomoć neovisnih stručnjaka, čije bi sigurnosne vjerodajnice trebale potvrditi države članice, Komisija bi trebla odabrati djelovanja koja će se financirati u okviru Programa. Komisija bi trebala uspostaviti bazu podataka neovisnih stručnjaka Baza podataka ne bi smjela biti javno obznanjena. Ti neovisni stručnjaci trebali bi biti imenovani na temelju vještina, iskustva i znanja, uzimajući u obzir zadaće koje im se dodjeljuju. Prilikom imenovanja neovisnih stručnjaka Komisija bi u najvećoj mogućoj mjeri trebala poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se osigurao uravnotežen sastav skupina stručnjaka i panela za ocjenjivanje u smislu različitih vještina, iskustva i znanja, zemljopisne raznolikosti i roda, uzimajući u obzir situaciju u području djelovanja. Trebalo bi osigurati odgovarajuću rotaciju stručnjaka i odgovarajuću ravnotežu između privatnog i javnog sektora. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u pogledu donošenja i provedbe programa rada te za dodjelu financijskih sredstava odabranim djelovanjima. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (8). Države članice trebale bi biti obaviještene o rezultatima ocjenjivanja i napretku postignutom u financiranim djelovanjima.

(35)	Za donošenje tih provedbenih akata trebalo bi primjenjivati postupak ispitivanja uzimajući u obzir znatan utjecaj tih akata na provedbu ove Uredbe.

(36)

Komisija bi na kraju Programa trebala izraditi izvješće o provedbi u kojem bi se obavio pregled financijskih aktivnosti u smislu rezultata njihove financijske provedbe i, prema potrebi, njihova učinka. U izvješću o provedbi trebalo bi analizirati i prekogranično sudjelovanje MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u djelovanjima u okviru Programa te sudjelovanje MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u globalnom lancu vrijednosti. To bi izvješće trebalo sadržavati i informacije o podrijetlu korisnikâ i raspodjeli generiranih prava intelektualnog vlasništva.

(37)

Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama tijekom cjelokupnog ciklusa rashoda, uključujući sprečavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, administrativne i financijske sankcije.

(38)	Komisija i države članice trebale bi zajamčiti najširu moguću promidžbu Programa kako bi se povećala njegova učinkovitost te tako poboljšala konkurentnost obrambene industrije i obrambenih sposobnosti država članica.

(39)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, ne mogu dostatno ostvariti države članice s obzirom na troškove i povezane rizike, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom uspostavlja se Europski program industrijskog razvoja u području obrane („Program”) za djelovanje Unije u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2020.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„prototip sustava” znači model proizvoda ili tehnologije s pomoću kojeg se može prikazati funkcioniranje u operativnom okružju;

2.	„kvalifikacija” znači cjelokupanproces kojim se dokazuje da projektiranje obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije ispunjava utvrđene zahtjeve te se pružaju objektivni dokazi za to da su zadovoljeni određeni zahtjevi u pogledu projektiranja;

3.	„certifikacija” znači proces kojim nacionalno tijelo potvrđuje da su obrambeni proizvod, materijalna ili nematerijalna komponenta ili tehnologija u skladu s primjenjivim propisima;

4.	„poduzeće” znači subjekt koji obavlja gospodarsku djelatnost, bez obzira na njegov pravni status i način na koji se financira i koji ima poslovni nastan u državi članici u kojoj ima sjedište, u skladu s nacionalnim pravom te države članice;

5.	„izvršna upravljačka struktura” znači tijelo poduzeća koje je imenovano u skladu s nacionalnim pravom i, ako je primjenjivo, koje odgovara glavnom izvršnom direktoru, koje je ovlašteno za uspostavu strategije, ciljeva i općeg usmjerenja poduzeća te koje nadzire i prati upravljačko odlučivanje;

6.	„subjekt iz treće zemlje” znači subjekt s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ili pravni subjekt s poslovnim nastanom u Uniji čije se izvršne upravljačke strukture nalaze u trećoj zemlji;

7.	„kontrola” znači sposobnost izvršavanja odlučujućeg utjecaja na poduzeće izravno ili neizravno putem jednog ili više posredničkih poduzeća;

8.	„mala i srednja poduzeća” ili „MSP-ovi” znači malo i srednje poduzeea kako je definirano u članku 2. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ (9);

9.	„poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači poduzeće koje nije MSP i koje ima najviše 3 000 zaposlenika, pri čemu se broj zaposlenika izračunava u skladu s člancima od 3. do 6. Priloga Preporuci 2003/361/EZ;

10.	„konzorcij” znači suradnička skupina poduzeća osnovana radi poduzimanja djelovanja u okviru ovog Programa.

Članak 3.

Ciljevi

Ciljevi su Programa sljedeći:

(a)	poticanje konkurentnosti, učinkovitosti i inovacijskih sposobnosti obrambene industrije diljem Unije, čime se doprinosi strateškoj autonomiji Unije, podupiranjem djelovanja u njihovoj fazi razvoja;

(b)

podupiranje i poticanje suradnje, uključujući prekograničnu suradnju, među poduzećima, uključujući MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, diljem Unije te suradnje među državama članicama u razvoju obrambenih proizvoda ili tehnologija, istodobno jačajući i poboljšavajući agilnost i opskrbnih lanaca i lanaca vrijednosti u području obrane te potičući standardizaciju obrambenih sustava i njihovu interoperabilnost.

Takva uradnja odvija se u skladu s prioritetima u pogledu obrambenih sposobnosti koje su dogovorile države članice u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike te posebice u kontekstu plana za razvoj sposobnosti.

U tom kontekstu regionalni i međunarodni prioriteti, kada su u službi sigurnosnih i obrambenih interesa Unije kako su utvrđeni u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike te uzimajući u obzir da je potrebno izbjegavati nepotrebno udvostručavanje, mogu se, prema potrebi, uzeti u obzir kada se u okviru tih prioriteta ne isključuje mogućnost sudjelovanja ni jedne države članice;

(c)	poticanje boljeg iskorištavanja rezultata istraživanja u području obrane i doprinošenje razvoju nakon faze istraživanja, čime se pruža potpora konkurentnosti europske obrambene industrije na unutarnjem i globalnom tržištu, među ostalim konsolidacijom, gdje je to prikladno.

Članak 4.

Proračun

Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2020. iznosi 500 milijuna EUR po tekućim cijenama.

Godišnja odobrena sredstva odobravaju Europski parlament i Vijeće u granicama višegodišnjeg financijskog okvira.

Članak 5.

Opće odredbe o financiranju

1. Financijska pomoć Unije može se pružiti putem oblika financiranja predviđenih Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012, a posebno bespovratnim sredstvima te u iznimnim okolnostima javnom nabavom.

2. Oblici financiranja iz stavka 1. te načini provedbe odabiru se na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik povezan sa sukobom interesa.

3. Financijsku pomoć Unije provodi Komisija kako je predviđeno Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 izravno ili neizravno tako da se zadaće povezane s izvršenjem proračuna povjeravaju subjektima navedenima u članku 58. stavku 1. točki (c) te Uredbe.

4. Države članice, prema potrebi, imenuju voditelja projekta. Komisija se savjetuje s voditeljem projekta o napretku postignutom u vezi s djelovanjem prije izvršenja plaćanja prihvatljivim korisnicima.

Članak 6.

Prihvatljiva djelovanja

1. Programom se pruža potpora djelovanjima korisnika u fazi razvoja, koja obuhvaćaju i nove obrambene proizvode i tehnologije i nadogradnju postojećih proizvoda i tehnologija pod uvjetom da upotreba postojećih informacija potrebnih za provedbu djelovanja za nadogradnju ne podliježe ograničenju treće zemlje ili subjekta iz treće zemlje, izravno ili neizravno, preko jednog ili više posredničkih poduzeća.

Prihvatljivo djelovanje odnosi se na jedno ili više od sljedećeg:

(a)	studije, poput studija izvedivosti, i druge popratne mjere;

(b)	projektiranje obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije te tehničke specifikacije na temelju kojih je takav projekt razvijen, uključujući djelomična testiranja u vezi sa smanjenjem rizika u industrijskom ili reprezentativnom okružju;

(c)	izradu prototipa sustava obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije;

(d)	ispitivanje obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije;

(e)	kvalifikaciju obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije;

(f)	certifikaciju obrambenog proizvoda, materijalne ili nematerijalne komponente ili tehnologije;

(g)	razvoj tehnologija ili sredstava za povećanje efikasnosti tijekom životnog ciklusa obrambenih proizvoda i tehnologija.

2. Djelovanja iz stavka 1. provode poduzeća koja sudjeluju unutar konzorcija koji se sastoji od barem triju prihvatljivih subjekata koji imaju poslovni nastan u barem trima različitim državama članicama. Najmanje tri od tih prihvatljivih subjekata s poslovnim nastanom u barem dvjema različitim državama članicama nisu pod kontrolom, izravnom ili neizravnom, istog subjekta ili se ne kontroliraju međusobno.

3. Konzorcij iz stavka 2. pruža dokaz o održivosti dokazujući da će troškovi djelovanja koji nisu obuhvaćeni potporom Unije biti pokriveni drugim načinima financiranja, kao što su doprinosi država članica.

4. U pogledu djelovanja iz stavka 1. točaka od (c) do (g) konzorcij pruža dokaz njihovog doprinosa konkurentnosti europske obrambene industrije demonstrirajući da barem dvije države članice namjeravaju koordinirano nabaviti konačni proizvod ili upotrebljavati tehnologiju, uključujući, gdje je to primjenjivo, putem zajedničke nabave.

5. Djelovanja iz stavka 1. točke (b) temelje se na zajedničkim zahtjevima koje su zajednički dogovorile barem dvije države članice. Djelovanja iz stavka 1. točaka od (c) do (g) temelje se na zajedničkim tehničkim specifikacijama koje su zajednički dogovorile države članice koje će sufinancirati ili koje namjeravaju zajednički nabaviti konačni proizvod ili zajednički upotrebljavati tehnologiju iz stavaka 3. i 4., čime se jača standardizacija i interoperabilnost sustavâ.

6. Djelovanja za razvoj proizvoda i tehnologija čija je upotreba, razvoj ili proizvodnja zabranjena međunarodnim pravom nisu prihvatljiva za financiranje u okviru Programa.

Članak 7.

Prihvatljivi subjekti

1. Korisnici i podugovaratelji uključeni u djelovanje javna su ili privatna poduzeća s poslovnim nastanom u Uniji.

2. Infrastruktura, postrojenja, imovina i sredstva korisnika i podugovaratelja uključenih u djelovanje koji se upotrebljavaju za potrebe djelovanja koja se financiraju u okviru Programa moraju se nalaziti se na području Unije tijekom cijelog trajanja djelovanja, a njihove izvršne upravljačke strukture imaju poslovni nastan u Uniji.

3. Za potrebe djelovanja koja se financiraju u okviru Programa korisnici i njihovi podugovaratelji uključeni u djelovanje ne podliježu kontroli treće zemlje ili subjekta iz treće zemalje.

4. Odstupajući od stavka 3. ovog članka i podložno članku 15. stavku 2., poduzeće s poslovnim nastanom u Uniji koje kontrolira treća zemlja ili subjekt iz treće zemalje mora biti prihvatljivo je kao korisnik ili podugovaratelj uključen u djelovanje samo ako su jamstva koja je odobrila država članica u kojoj poduzeće ima poslovni nastan u skladu sa svojim nacionalnim postupcima stavljena na raspolaganje Komisiji. Ta jamstva mogu se odnositi na izvršne upravljačke strukture poduzećas poslovnim nastanom u Uniji. Ako država članica u kojoj poduzeće ima poslovni nastan smatra to primjerenim, ta se jamstva mogu odnositi i na specifična prava vlade u pogledu kontrole nad poduzećem.

Jamstvima se osigurava da uključenost tog poduzeća u djelovanje ne bi bilo u suprotnosti sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica kako je utvrđeno u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike u skladu s glavom V. UEU-a ni s ciljevima navedenim u članku 3. Jamstva su ujedno u skladu s odredbama članka 12. Jamstvima se konkretno potkrepljuje to da su, za potrebe djelovanja, uspostavljene mjere kako bi se osiguralo sljedeće:

(a)

kontrola nad poduzećem ne provodi se na način kojim se onemogućuje ili ograničuje njegova sposobnost da provodi djelovanje i ostvaruje rezultate, kojim se nameću ograničenja u vezi s njegovom infrastrukturom, postrojenjima, imovinom, sredstvima, intelektualnim vlasništvom ili znanjem i iskustvom potrebnima u svrhu djelovanja, ili kojim se potkopavaju njegove sposobnosti i standardi potrebni za provedbu djelovanja;

(b)	sprečava se pristup treće zemlje ili subjekta iz treće zemlje osjetljivim informacijama u vezi s djelovanjem, a zaposlenici ili ostale osobe uključeni u djelovanje prema potrebi posjedovat će nacionalna uvjerenja o sigurnosnoj provjeri;

(c)

prava intelektualnog vlasništva proizišla iz djelovanja i rezultata djelovanja ostaju korisniku tijekom djelovanja i nakon njegova dovršetka, ne podliježu bilo kakvoj kontroli ni ograničenju treće zemlje ili subjekta iz treće zemlje, i ne izvoze se izvan Unije niti im se može omogućiti pristup izvan Unije bez odobrenja države članice u kojoj poduzeće ima poslovni nastan i u skladu s ciljevima određenima u fčlanku 3..

Ako država članica u kojoj poduzeće ima poslovni nastan to smatra primjernim, moguće je pružiti dodatna jamstva.

Komisija obavješćuje odbor iz članka 13. o svakom poduzeću za koje se smatra da je prihvatljivo u skladu s ovim stavkom.

5. Ako nema konkurentnih nadomjestaka lako dostupnih u Uniji, korisnici i podugovaratelji uključeni u djelovanje mogu upotrebljavati svoju imovinu, infrastrukturu, postrojenja i sredstva koji se nalaze ili drže izvan državnog područja država članica pod uvjetom da ta upotreba nije u suprotnosti sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica, da je u skladu s ciljevima Programa i da je potpuno usklađena s člankom 12.

Troškovi povezani s tim djelovanjima nisu prihvatljivi za financiranje u okviru Programa.

6. Prilikom provedbe prihvatljivog djelovanja korisnici i podugovaratelji uključeni u djelovanje mogu surađivati i s poduzećima s poslovnim nastanom izvan državnog područja država članica ili pod kontrolom treće zemlje ili subjekta iz treće zemlje, među ostalim upotrebom imovine, infrastrukture, postrojenja i sredstava tih poduzeća, pod uvjetom da to nije u suprotnosti sa sigurnosnim i obrambenim interesima Unije i njezinih država članica. Takva suradnja mora biti u skladu s ciljevima određenima u članku 3. i potpuno usklađena s člankom 12.

Treća zemlja ili drugi subjekt iz treće zemalje ne smiju neovlašteno pristupati klasificiranim podacima povezanima s provedbom djelovanja i izbjegavaju se potencijalni negativni učinci u pogledu sigurnosti dostave ulaznih podataka ključnih za djelovanje.

Troškovi povezani s tim djelovanjima nisu prihvatljivi za financiranje u okviru Programa.

7. Korisnici dostavljaju sve relevantne informacije potrebne za procjenu kriterija prihvatljivosti. U slučaju promjene tijekom provedbe djelovanja kojom bi se u pitanje moglo dovesti ispunjavanje kriterija prihvatljivosti, poduzeće obavješćuje Komisiju, koja procjenjuje jesu li kriteriji prihvatljivosti i dalje ispunjeni i rješava potencijalni učinak na financiranje djelovanja.

8. Za potrebe ovog članka podugovaratelji uključeni u djelovanje odnosi se na podugovaratelje s izravnim ugovornim odnosom s korisnikom, druge podugovaratelje kojima je dodijeljeno barem 10 % ukupnog prihvatljivog troška djelovanja te podugovaratelje kojima bi mogao biti potreban pristup klasificiranim podacima kako bi mogli ispuniti ugovor.

Članak 8.

Izjava poduzećâ

Svako poduzeće u okviru konzorcija koje želi sudjelovati u djelovanju u pisanoj izjavi izjavljuje da je u potpunosti svjesno važećeg nacionalnog i Unijina prava koje se odnosi na djelovanja u području obrane te da ga u potpunosti poštuje.

Članak 9.

Konzorcij

1. Ako se financijska pomoć Unije pruža putem bespovratnih sredstava, članovi bilo kojeg konzorcija koji žele sudjelovati u djelovanju imenuju jednog od svojih članova koordinatorom. Koordinatora se navodi u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava. Koordinator je glavna točka za kontakt između članova konzorcija u odnosima s Komisijom ili relevantnim tijelom za financiranje, osim ako je drugačije određeno u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava, ili u slučaju neispunjavanja njegovih obveza iz sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

2. Članovi konzorcija koji sudjeluju u djelovanju sklapaju interni sporazum kojim se utvrđuju njihova prava i obveze u odnosu na provedbu djelovanja u skladu sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava, osim u valjano opravdanim slučajevima predviđenima u programu rada ili u pozivu za podnošenje prijedloga. Interni sporazum obuhvaća i dogovor u pogledu intelektualnog vlasništva u vezi s razvijenim proizvodima i tehnologijama.

Članak 10.

Kriteriji za dodjelu

Djelovanja predložena za financiranje u okviru Programa ocjenjuju se na temelju svakog od sljedećih kriterija:

(a)	doprinosa izvrsnosti, konkretno demonstriranjem da predloženo djelovanje predstavlja znatne prednosti u odnosu na postojeće obrambene proizvode ili tehnologije;

(b)	doprinosa inovacijama, konkretno demonstriranjem da predloženo djelovanje obuhvaća revolucionarne ili nove ideje i pristupe, nova obećavajuća buduća tehnološka poboljšanja ili primjenu tehnologija ili koncepata koji se prethodno nisu primjenjivali u obrambenom sektoru;

(c)	doprinosa konkurentnosti i rastu obrambenih poduzeća diljem Unije, konkretno stvaranjem novih tržišnih prilika;

(d)

doprinosa industrijskoj autonomiji europske obrambene industrije te sigurnosnim i obrambenim interesima Unije unapređivanjem obrambenih proizvoda ili tehnologija u skladu s prioritetima u pogledu obrambenih sposobnosti koje su dogovorile države članice u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike, posebice u kontekstu plana za razvoj sposobnosti, i, prema potrebi, regionalnim i međunarodnim prioritetima pod uvjetom da su u službi sigurnosnih i obrambenih interesa Unije i da se njima ne isključuje mogućnost sudjelovanja ni jedne države članice;

(e)

udjela ukupnog proračuna za djelovanje koji se treba dodijeliti za sudjelovanje MSP-ova s poslovnim nastanom u Uniji koji donose industrijsku ili tehnološku dodanu vrijednost, kao članova konzorcija, kao podugovaratelja ili kao drugih poduzeća u opskrbnom lancu, a posebno udjela ukupnog proračuna za djelovanje koje se treba dodijeliti MSP-ovima koji imaju poslovni nastan u državama članicama različitima od onih u kojima poduzeća u konzorciju koja nisu MSP-ovi imaju poslovni nastan;

(f)	za djelovanja iz članka 6. stavka 1. točaka od (c) do (f), doprinosa daljnjoj integraciji europske obrambene industrije, i to demonstracijom od strane korisnika da su se države članice obvezale zajednički upotrebljavati, imati u vlasništvu ili održavati konačni proizvod ili tehnologiju.

Gdje je to relevantno, u pogledu primjene kriterija iz prvog stavka točaka (a), (b) i (c) uzima se u obzir doprinos povećanju efikasnosti tijekom životnog ciklusa obrambenih proizvoda i tehnologija, uključujući troškovnu učinkovitost i potencijal za sinergije u nabavi i procesu održavanja.

Članak 11.

Stope financiranja

1. Financijska pomoć Unije u okviru Programa ne premašuje 20 % ukupnih prihvatljivih troškova djelovanja iz članka 6. stavka 1. točke (c). U svim drugim slučajevima pomoć može pokriti ukupne prihvatljive troškove djelovanja.

2. Na djelovanje iz članka 6. stavka 1. koje je razvijeno u kontekstu stalne strukturirane suradnje može se primijeniti stopa financiranja uvećana za dodatnih deset postotnih bodova.

3. Na djelovanj iz članka 6. stavku 1. može se primijeniti uvećana stopa financiranja u drugom i trećemg podstavku ovog stavka ako je najmanje 10 % ukupnog prihvatljivog troška djelovanja dodijeljeno MSP-ovima s poslovnim nastanom u Uniji.

Stopa financiranja može se uvećati za broj postotnih bodova koji je jednak postotku ukupnog prihvatljivog troška djelovanja koji je dodijeljen MSP-ovima s poslovnim nastanom u državama članicama u kojima poslovni nastan imaju poduzeća u konzorciju koja nisu MSP-ovi, do najviše dodatnih pet postotnih bodova.

Ta se stopa financiranja može povećati za broj postotnih bodova koji je jednak dvostrukom postotku ukupnog prihvatljivog troška djelovanja dodijeljenog MSP-ovima s nastanom u državama članicama koje nisu države članice iz drugog podstavka.

4. Na djelovanje, iz članka 6. stavka 1. može se primijeniti stopa financiranja uvećana za dodatnih deset postotnih bodova ako je najmanje 15 % ukupnog prihvatljivog troška djelovanja dodijeljeno poduzećima srednje tržišne kapitalizacije s poslovnim nastanom u Uniji.

5. Neizravni prihvatljivi troškovi određuju se primjenom paušalne stope od 25 % ukupnih izravnih prihvatljivih troškova, isključujući izravne prihvatljive troškove za podugovaranje.

6. Ukupno povećanje stope financiranja djelovanja nakon primjene stavaka 2., 3. i 4. ne smije prelaziti 35 postotnih bodova.

7. Financijska pomoć Unije pružena u okviru Programa, uključujući povećane stope financiranja, ne pokriva više od 100 % prihvatljivih troškova djelovanja.

Članak 12.

Vlasništvo i prava intelektualnog vlasništva

1. Unija nije vlasnik proizvoda ili tehnologija nastalih iz djelovanja niti polaže prava na intelektualno vlasništvo koje se odnosi na djelovanje.

2. Rezultati djelovanja koja dobivaju financijska sredstva u okviru Programa ne podliježu kontroli ni ograničenju treće zemlje ili subjekta iz treće zemlje, izravno ili neizravno preko jednog ili više posredničkih poduzeća, među ostalim u pogledu prijenosa tehnologije.

3. Ovom se Uredbom ne utječe na diskrecijsko pravo država članica u vezi s izvoznom politikom za proizvode koji su povezani s obranom.

4. U pogledu rezultata koje su ostvarili korisnici koji su dobili financijska sredstva u okviru Programa i ne dovodeći u pitanje stavak 3. ovog članka, Komisiju se obavješćuje o svakom prijenosu vlasništva trećoj zemlji ili subjektu iz treće zemlje. Ako je takav prijenos vlasništva u suprotnosti s ciljevima iz članka 3., financijska sredstva pružena u okviru Programa moraju se vratiti.

5. Ako se pomoć Unije pruža u obliku javne nabave studije, sve države članice na pisani zahtjev imaju pravo na besplatnu, neisključivu licenciju za korištenje tom studijom.

Članak 13.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011. Europska obrambena agencija poziva se da izloži svoja mišljenja i stručno znanje u odboru kao promatrač. Europska služba za vanjsko djelovanje također je pozvana da pomaže.

Odbor se sastaje i u posebnim sastavima, među ostalim kako bi se raspravljalo o obrambenim aspektima.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 14.

Program rada

1. Komisija provedbenim aktom donosi dvogodišnji program rada. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13. stavka 2. Program rada mora biti usklađen s ciljevima utvrđenima u članku 3.

2. U programu rada detaljno se utvrđuju kategorije projekata koji se trebaju financirati u okviru Programa. Te kategorije u skladu su s prioritetima u pogledu obrambenih sposobnosti iz članka 3. točke (b).

Tim kategorijama obuhvaćaju se sposobnosti u pogledu inovativnih obrambenih proizvoda i tehnologija u područjima:

(a)	pripreme, zaštite, uvođenja i održivosti;

(b)	upravljanja informacijama, informacijske premoći i vođenja, kontrole, komunikacija, računala, obavještajnog rada, nadzora i izviđanja (C4ISR), kiberobrane i kibersigurnosti; i

(c)	angažmana i efektora.

Program rada također sadrži kategoriju projekata namijenjenih posebno MSP-ovima.

3. U programu rada osigurava se da se najmanje 10 % ukupnog proračuna dodjeljuje prekograničnom sudjelovanju MSP-ova.

Članak 15.

Postupak ocjenjivanja i dodjele

1. Tijekom provedbe Programa financijska sredstva Unije dodjeljuju se na temelju javnih natječaja objavljenih u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 i Delegiranom uredbom (EU) br. 1268/2012. U određenim opravdanim i iznimnim okolnostima financijska sredstva Unije mogu se dodijeliti i u skladu s člankom 190. Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012.

2. Prijedloge dostavljene po pozivu za podnošenje prijedloga ocjenjuje Komisija na temelju kriterija prihvatljivosti i kriterija za dodjelu navedenih u člancima 6., 7., 8. i 10.

U kontekstu postupka dodjele Komisiji pomažu neovisni stručnjaci čije sigurnosne vjerodajnice potvrđuju države članice. Ti stručnjaci državljani su Unije iz što više različitih država članica i biraju se na temelju poziva za podnošenje prijava s ciljem uspostave baze podataka kandidata.

Odbor iz članka 13. obavješćuje se na godišnjoj osnovi o popisu stručnjaka u bazi podataka koja treba biti transparentna u pogledu kvalifikacija stručnjaka. Komisija osigurava i stručnjaci ne pružaju ocjenu, savjete ni pomoć u vezi s predmetima u pogledu kojih imaju sukob interesa.

3. Komisija provedbenim aktima dodjeljuje financijska sredstva za odabrana djelovanja nakon svakog poziva ili nakon primjene članka 190. Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13. stavka 2.

Članak 16.

Godišnji obroci

Komisija može podijeliti proračunske obveze na godišnje obroke.

Članak 17.

Praćenje i izvješćivanje

1. Komisija redovito prati provedbu Programa i svake godine izvješćuje o ostvarenom napretku u skladu s člankom 38. stavkom 3. točkom (e) Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012. U tu svrhu Komisija uspostavlja potrebne mehanizme praćenja.

2. Radi potpore boljoj efikasnosti i učinkovitosti budućih djelovanja u okviru politika Unije Komisija sastavlja naknadno evaluacijsko izvješće i podnosi ga Europskom parlamentu i Vijeću. To izvješće temelji se na relevantnim savjetovanjima s državama članicama i ključnim dionicima i osobito ocjenjuje napredak ostvaren u postizanju ciljeva utvrđenih u članku 3. U izvješću se analizira i prekogranično sudjelovanje, među ostalim MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, u djelovanjima koja se provode u okviru Programa te integracija MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u globalni lanac vrijednosti. To izvješće sadrži i informacije o zemljama podrijetla korisnikâ i, ondje gdje je to moguće, raspodjeli generiranih prava intelektualnog vlasništva.

Članak 18.

Zaštita financijskih interesa Unije

1. Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima osigurava da su, dok se provode djelovanja koja se financiraju u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije zaštićeni primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, učinkovitim provjerama i, ako se utvrde nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno plaćenih iznosa te, prema potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.

2. Komisija ili njezini predstavnici i Revizorski sud ovlašteni su provoditi reviziju ili, u slučaju međunarodnih organizacija, provjeru u skladu sa sporazumima koji su s njima sklopljeni, na temelju dokumenata te na terenu, svih korisnika bespovratnih sredstava, svih ugovaratelja i podugovaratelja koji su primali financijska sredstva Unije u okviru Programa.

3. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (11) radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije, u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji su financirani u okviru Programa.

4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava, koji su rezultat provedbe ove Uredbe, sadrže odredbe kojima se izričito ovlašćuju Komisija, Revizorski sud i OLAF za provedbu takvih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

Članak 19.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. srpnja 2018.

Za Europski parlament

Predsjednik

A. TAJANI

Za Vijeće

Predsjednica

J. BOGNER-STRAUSS

(1) SL C 129, 11.4.2018., str. 51.

(2) Stajalište Europskog parlamenta od 3. srpnja 2018. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 16. srpnja 2018.

(3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(4) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(5) Direktiva 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice (SL L 146, 10.6.2009., str. 1).

(6) Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme (SL L 335, 13.12.2008., str. 99.).

(7) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

(8) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(9) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

(10) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(11) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

ZAJEDNIČKA IZJAVA O FINANCIRANJU EUROPSKOG PROGRAMA INDUSTRIJSKOG RAZVOJA U PODRUČJU OBRANE

Europski parlament i Vijeće suglasni su s tim, ne dovodeći u pitanje ovlasti proračunskog tijela u okviru godišnjeg proračunskog postupka, da će se europski programi industrijskog razvoja u području obrane u razdoblju od 2019. do 2020. financirati kako slijedi:

—	200 milijuna EUR iz nedodijeljene razlike,

—	116,1 milijun EUR iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF),

—	3,9 milijuna EUR iz programa EGNOS,

—	104,1 milijun EUR iz programa Galileo,

—	12 milijuna EUR iz programa Copernicus,

—	63,9 milijuna EUR iz projekta ITER.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 200

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 61. 7. kolovoza 2018.

Sadržaj		I. Zakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Uredba (EU) 2018/1091 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1166/2008 i (EU) br. 1337/2011 ( 1 )	1
	*	Uredba (EU) 2018/1092 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o uspostavi Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane radi potpore konkurentnosti i inovacijskoj sposobnosti obrambene industrije Unije	30

	II. Nezakonodavni akti
	ODLUKE
*	Odluka (EU) 2018/1093 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji slijedom zahtjeva Francuske – EGF/2017/009 FR/Air France	44


	(1) Tekst značajan za EGP.