ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 174

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 61.
10. srpnja 2018.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2018/966 od 6. srpnja 2018. o potpisivanju, u ime Europske unije, Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana

1

 

 

UREDBE

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/967 оd 26. travnja 2018. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 907/2014 u pogledu nepoštovanja rokova plaćanja i primjenjivog tečaja za sastavljanje izjava o izdatcima

2

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/968 оd 30. travnja 2018. o dopuni Uredbe (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu procjena rizika u odnosu na invazivne strane vrste

5

 

*

Uredba Komisije (EU) 2018/969 оd 9. srpnja 2018. o izmjeni Priloga V. Uredbi (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjevâ za odstranjivanje specificiranog rizičnog materijala u malih preživača ( 1 )

12

 

*

Delegirana direktiva Komisije (EU) 2018/970 оd 18. travnja 2018. o izmjeni priloga II., III. i V. Direktivi (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe

15

 

 

ODLUKE

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/971 оd 9. srpnja 2018. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 4460)  ( 1 )

20

 

 

Ispravci

 

*

Ispravak Uredbe Komisije (EU) 2018/683 od 4. svibnja 2018. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2018/163 ( SL L 116, 7.5.2018. )

38

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

10.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 174/1


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2018/966

od 6. srpnja 2018.

o potpisivanju, u ime Europske unije, Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91., članak 100. stavak 2. i članak 207. stavak 4. prvi podstavak, u vezi s njegovim člankom 218. stavkom 5.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Vijeće je 29. studenoga 2012. ovlastilo Komisiju da otvori pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini s Japanom.

(2)

Pregovori o Sporazumu o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana („Sporazum”) uspješno su zaključeni.

(3)

Sporazum bi trebalo potpisati,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odobrava se potpisivanje u ime Unije Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana, podložno sklapanju navedenog Sporazuma (1).

Članak 2.

Predsjednika Vijeća ovlašćuje se da odredi jednu ili više osoba ovlaštenih za potpisivanje Sporazuma u ime Unije.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. srpnja 2018.

Za Vijeće

Predsjednik

G. BLÜMEL


(1)  Tekst Sporazuma objavit će se zajedno s odlukom o njegovu sklapanju.


UREDBE

10.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 174/2


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/967

оd 26. travnja 2018.

o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 907/2014 u pogledu nepoštovanja rokova plaćanja i primjenjivog tečaja za sastavljanje izjava o izdatcima

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (1), a osobito njezin članak 40. i članak 106. stavak 6.,

budući da:

(1)

Člankom 75. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013 predviđa se da države članice trebaju izvršiti plaćanja potpore korisnicima u okviru integriranog administrativnog i kontrolnog sustava (IAKS) u određenom razdoblju. Plaćanja izvršena izvan tog razdoblja smatraju se neprihvatljivima za plaćanja Unije te ih stoga Komisija ne može nadoknaditi, kako je predviđeno u članku 40. Uredbe (EU) br. 1306/2013. Kada je riječ o potpori koja se dodjeljuje u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), ti će se rokovi plaćanja primjenjivati od godine zahtjeva 2019. Stoga bi trebalo utvrditi posebna pravila za plaćanja iz EPFRR-a.

(2)

S obzirom na to da u pojedinim slučajevima države članice izvršavaju plaćanja iz EPFRR-a u okviru IAKS-a nakon 30. lipnja zbog dodatnih provjera država članica povezanih sa spornim zahtjevima, žalbama i drugim nacionalnim pravnim sporovima, trebalo bi, u skladu s načelom proporcionalnosti, utvrditi fiksnu granicu u pogledu izdataka unutar koje se u tim slučajevima neće primjenjivati smanjenja plaćanja. Osim toga, u slučaju prekoračenja te granice, kako bi se financijski učinak razmjerno prilagodio kašnjenju u plaćanju, potrebno je predvidjeti mogućnost da se Komisija ovlasti razmjerno smanjiti plaćanja Unije u skladu s duljinom zabilježenog kašnjenja plaćanja.

(3)

Člankom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 907/2014 (2) predviđaju se pravila za Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) o razmjernim smanjenjima mjesečnih plaćanja u slučaju izdataka ostvarenih nakon isteka roka plaćanja. Kada je riječ o EPFRR-u, izjave o izdatcima se sastavljaju i nadoknade isplaćuju jedanput za svako tromjesečje u godini. Radi jednostavnosti i učinkovitosti na sva zakašnjela plaćanja koja se nadoknađuju iz EPFRR-a trebao bi se primjenjivati jedinstveni postotak smanjenja.

(4)

Člankom 11. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 1306/2013 predviđa se tečaj koji države članice koje ne pripadaju europodručju primjenjuju za svaku operaciju plaćanja i povrata za potrebe sastavljanja izjava o izdatcima. Međutim, godišnje izjave o izdatcima koje sastavljaju države članice sadržavaju iznose koji u računima agencije za plaćanja nisu uknjiženi kao operacije plaćanja ili povrata, kao što su namjenski prihodi koji proizlaze iz financijskih posljedica izostanka povrata, kako je predviđeno u prvom podstavku članka 54. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1306/2013. Stoga bi trebalo predvidjeti primjenjivi tečaj za operacije koje nisu navedene u članku 11. stavku 2. Delegirane uredbe (EU) br. 907/2014.

(5)

Delegiranu uredbu (EU) br. 907/2014 stoga bit trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Delegirana uredba (EU) br. 907/2014 mijenja se kako slijedi:

1.

Naslov članka 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Nepoštovanje krajnjeg roka plaćanja u pogledu Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi”.

2.

Iza članka 5. umeće se sljedeći članak 5.a:

„Članak 5.a

Nepoštovanje krajnjeg roka plaćanja u pogledu Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj

1.   U pogledu Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u skladu s izuzetcima iz prvog stavka članka 40. Uredbe (EU) br. 1306/2013 i u skladu s načelom proporcionalnosti, izdatci ostvareni nakon roka plaćanja prihvatljivi su za plaćanja Unije u okviru uvjeta utvrđenih u stavcima 2. do 6. ovog članka.

2.   Ako su izdatci ostvareni nakon roka iz članka 75. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013 jednaki pragu od 5 % izdataka ostvarenih prije tog roka ili manji, ne dolazi do smanjenja međuplaćanja.

Ako su izdatci ostvareni nakon roka iz članka 75. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013 viši od praga od 5 %, svi daljnji izdatci za razdoblja iz članka 22. stavka 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 908/2014 (*1) ostvareni sa zakašnjenjem smanjuju se u skladu sa sljedećim pravilima:

(a)

izdatci ostvareni između 1. srpnja i 15. listopada godine u kojoj je istekao rok plaćanja smanjuju se za 25 %;

(b)

izdatci ostvareni između 16. listopada i 31. prosinca godine u kojoj je istekao rok plaćanja smanjuju se za 60 %;

(c)

izdatci ostvareni nakon 31. prosinca godine u kojoj je istekao rok plaćanja smanjuju se za 100 %.

3.   Odstupajući od stavka 2., ako prag iz prvog podstavka tog stavka nije u potpunosti iskorišten za plaćanja koja su za kalendarsku godinu N izvršena najkasnije do 31. prosinca godine N + 1 i ako preostali prag premašuje 2 %, taj se ostatak smanjuje na 2 %.

4.   Ako se pojave iznimni uvjeti upravljanja za određene mjere ili ako su države članice iznijele opravdane razloge, Komisija primjenjuje vremenska stupnjevanja različita od onih određenih u stavcima 2. i 3. ili niža smanjenja ili ne primjenjuje smanjenja.

5.   Provjere poštovanja roka plaćanja provode se jedanput svake financijske godine za izdatke ostvarene do 15. listopada.

Svako prekoračenje roka plaćanja uzima se u obzir u odluci o poravnanju računa iz članka 51. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

6.   Smanjenja iz ovog članka primjenjuju se ne dovodeći u pitanje naknadnu odluku o potvrdi o sukladnosti iz članka 52. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

(*1)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 908/2014 оd 6. kolovoza 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu agencija za plaćanje i drugih tijela, financijskog upravljanja, poravnanja računa, pravila o kontroli, jamstava i transparentnosti (SL L 255, 28.8.2014., str. 59.).” "

3.

U članku 11. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Za operacije za koje sektorskim poljoprivrednim zakonodavstvom nije utvrđen operativni događaj primjenjuje se predzadnji tečaj koji je Europska središnja banka utvrdila prije zadnjeg mjeseca razdoblja na koje se odnose prijavljeni izdatci ili namjenski prihod”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. travnja 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)   SL L 347, 20.12.2013., str. 549.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 907/2014 оd 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu agencija za plaćanja i ostalih tijela, financijskog upravljanja, poravnanja računa, jamstava i upotrebe eura (SL L 255, 28.8.2014., str. 18.).


10.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 174/5


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/968

оd 30. travnja 2018.

o dopuni Uredbe (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu procjena rizika u odnosu na invazivne strane vrste

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (1), a posebno njezin članak 5. stavak 3.,

budući da:

(1)

Komisija je, u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) br. 1143/2014, donijela popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji („Unijin popis”), koji je potrebno redovito ažurirati. Preduvjet za uvrštenje novih vrsta na Unijin popis jest da je izvršena procjena rizika kako je navedeno u članku 5. te uredbe („procjena rizika”). Člankom 5. stavkom 1. točkama (a) do (h) Uredbe (EU) br. 1143/2014 utvrđuju se zajednički elementi koje treba razmotriti u procjeni rizika („zajednički elementi”).

(2)

Države članice mogu, u skladu s člankom 4. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1143/2014, podnijeti zahtjeve za uvrštenje invazivnih stranih vrsta na Unijin popis. Tim je zahtjevima potrebno priložiti procjenu rizika. Već postoji nekoliko metoda i protokola za izvršavanje procjene rizika te se upotrebljavaju i poštuje ih se unutar znanstvene zajednice u području bioloških invazija. Vrijednost i znanstvenu pouzdanost takvih metoda i protokola trebalo bi uvažiti. U interesu učinkovite upotrebe postojećih spoznaja, svaku metodu ili protokol koji uključuju zajedničke elemente trebalo bi prihvatiti pri izradi procjene rizika. Međutim, kako bi se zajamčilo da se sve odluke o uvrštavanju vrsta temelje na procjenama rizika slične visoke kvalitete i pouzdanosti te pružilo smjernice za procjenitelje rizika o tome kako osigurati da se zajednički elementi razmotre na primjeren način, potrebno je utvrditi detaljan opis zajedničkih elemenata kao i metodologiju koja će se primjenjivati u procjeni rizika kojih bi se u postojećim metodama i protokolima trebalo pridržavati.

(3)

Kako bi se procjenom rizika pomoglo pri utemeljenju donošenja odluka na razini Unije, ona bi trebala biti od važnosti za Uniju u cjelini, isključujući najudaljenije regije („područje procjene rizika”).

(4)

Kako bi se procjenom rizika pružila pouzdana znanstvena osnova i čvrsti dokazi za utemeljenje donošenja odluka, sve informacije koje ona sadržava, uključujući u odnosu na sposobnost vrste da se nastani i širi u okolišu kako je navedeno u članku 4. stavku 3. točki (b) Uredbe (EU) br. 1143/2014, trebalo bi poduprijeti najboljim dostupnim znanstvenim dokazima. Taj bi aspekt trebalo razmotriti u metodologiji koja se primjenjuje u procjeni rizika.

(5)

Invazivne strane vrste ozbiljna su prijetnja za okoliš, ali nisu sve vrste jednako dobro proučene. U slučajevima u kojima vrsta nije prisutna u području procjene rizika ili je prisutna samo u malom broju, možda nema spoznaja o toj vrsti ili su one nepotpune. Do trenutka do kojega se te spoznaje steknu, vrstu se već moglo unijeti u područje procjene rizika ili se ona unutar njega mogla proširiti. Stoga bi se procjenom rizika trebalo moći uzeti u obzir takav nedostatak spoznaja i informacija te razmotriti visok stupanj nesigurnosti u pogledu posljedica unošenja ili širenja predmetne vrste.

(6)

Kako bi se procjenom rizika pružila zdrava osnova za utemeljenje donošenja odluka, ona bi trebala podlijegati strogoj kontroli kvalitete,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Primjena zajedničkih elemenata

Deataljan opis primjene zajedničkih elemenata naveden u članku 5. stavku 1. točkama (a) do (h) Uredbe (EU) br. 1143/2014 („zajednički elementi”) utvrđuje se u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Metodologija koju je potrebno primjenjivati u procjeni rizika

1.   Procjena rizika uključuje zajedničke elemente, kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi, te je u skladu s metodologijom utvrđenom u ovom članku. Procjena rizika može se temeljiti na bilo kojem protokolu ili metodi, pod uvjetom da su ispunjeni svi zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi i u Uredbi (EU) br. 1143/2014.

2.   Procjenom rizika obuhvaća se područje Unije, isključujući najudaljenije regije („područje procjene rizika”).

3.   Procjena rizika temelji se na najpouzdanijim dostupnim znanstvenim informacijama, uključujući najnovije rezultate međunarodnih istraživanja, koje se podupire upućivanjem na znanstvene publikacije koje su prošle istorazinsku ocjenu. Ako ne postoje znanstvene publikacije koje su prošle istorazinsku ocjenu ili ako su informacije pružene u takvim publikacijama nepotpune, ili radi dopune prikupljenih informacija, znanstveni dokazi mogu uključivati i druge publikacije, mišljenja stručnjaka, informacije koje su prikupila tijela država članica, službene obavijesti i informacije iz baza podataka, uključujući informacije prikupljene putem građanskih inicijativa u području znanosti. Sve se izvore potvrđuje i navodi.

4.   Upotrijebljenom metodom ili protokolom omogućuje se dovršavanje procjene rizika čak i ako nema informacija o određenoj vrsti ili ako su informacije o vrsti nedostatne. Ako postoji takav nedostatak informacija, ta se činjenica u procjeni rizika izričito navodi kako nijedno pitanje u procjeni rizika ne bi ostalo neodgovoreno.

5.   Svaki odgovor dan u procjeni rizika uključuje procjenu razine nesigurnosti ili povjerenja povezane s tim odgovorom, čime se odražava mogućnost da informacije potrebne za odgovor nisu dostupne ili su nedostatne ili činjenicu da su dostupni dokazi proturječni. Procjena razine nesigurnosti ili povjerenja povezane s odgovorom temelji se na dokumentiranoj metodi ili protokolu. Procjena rizika uključuje upućivanje na tu dokumentiranu metodu ili protokol.

6.   Procjena rizika uključuje sažetak njezinih različitih sastavnih dijelova, kao i opći zaključak, u jasnom i dosljednom obliku.

7.   Postupak kontrole kvalitete sastavni je dio procjene rizika i uključuje barem preispitivanje procjene rizika koje izvršavaju dva istorazinska ocjenjivača. Procjena rizika uključuje opis postupka kontrole kvalitete.

8.   Autor(i) procjene rizika i istorazinski ocjenjivači neovisni su i raspolažu relevantnom znanstvenom stručnošću.

9.   Autor(i) procjene rizika i istorazinski ocjenjivači ne pripadaju istoj ustanovi.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. travnja 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)   SL L 317, 4.11.2014., str. 35.


PRILOG

Detaljan opis zajedničkih elemenata

Zajednički elementi

Detaljan opis

Članak 5. stavak 1. točka (a) – opis vrste i njezina taksonomska pripadnost, njezina povijest te njezino prirodno i potencijalno područje rasprostranjenosti

1.

U opisu vrste pružaju se dostatne informacije kako bi se osiguralo da se pripadnost vrste može razumjeti bez upućivanja na dodatnu dokumentaciju.

2.

Opseg procjene rizika jasno je označen. Iako bi se, kao opće pravilo, za svaku pojedinu vrstu trebala izraditi jedna procjena rizika, mogu se javiti slučajevi u kojima može biti opravdano izraditi jednu procjenu rizika koja obuhvaća više od jedne vrste (npr. vrste koje pripadaju istom rodu s usporedivim ili istovjetnim obilježjima i učinkom). Jasno se navodi obuhvaća li procjena rizika više od jedne vrste, ili ako ona isključuje ili uključuje samo određene podvrste, niže taksone, hibride, sorte ili pasmine (te, ako je to slučaj, koje podvrste, niže taksone, hibride, sorte ili pasmine). Svaki se takav izbor mora na odgovarajući način opravdati.

3.

Opis taksonomske pripadnosti vrste uključuje sve sljedeće elemente:

taksonomsku porodicu, red i razred kojima vrsta pripada,

trenutačni znanstveni naziv vrste i autora tog naziva,

popis najčešćih sinonima trenutačnog znanstvenog naziva,

nazive koji se upotrebljavaju u trgovini,

popis najčešćih podvrsta, nižih taksona, hibrida, sorta ili pasmina,

informacije o postojanju drugih vrsta koje su joj vrlo slične:

drugih stranih vrsta sa sličnim invazivnim značajkama, koje se izbjegava kao nadomjesne vrste (u tom se slučaju može razmotriti izrada procjene rizika za više od jedne vrste zajedno, usp. točku 2.),

drugih stranih vrsta koje nemaju slične invazivne značajke, koje bi se moglo upotrijebiti kao potencijalne nadomjesne vrste,

zavičajnih vrsta, kako bi se izbjegli moguća pogrešna identifikacija i pogrešno usmjeravanje.

4.

Opis povijesti vrste uključuje povijest invazije vrste, uključujući informacije o zemljama u kojima je došlo do invazije (u području procjene rizika i drugdje, ako je to relevantno) te navođenje vremenskog okvira prvih opažanja, naseljavanja i širenja.

5.

Opis prirodnog i potencijalnog područja rasprostranjenosti vrste uključuje navođenje kontinenta ili dijela kontinenta, klimatske zone i staništa u kojima se u prirodi vrsta javlja. Ako je to primjenjivo, trebalo bi navesti bi li se vrsta mogla na prirodan način proširiti u područje procjene rizika.

Članak 5. stavak 1. točka (b) – opis obrazaca razmnožavanja i širenja te njihove dinamike, uključujući procjenu postoje li uvjeti okoliša potrebni za njihovo razmnožavanje i širenje

1.

Opisi obrazaca razmnožavanja i širenja uključuju elemente životnog ciklusa vrste i značajki ponašanja, čime se može objasniti njezina sposobnost naseljavanja i širenja, kao što su strategije razmnožavanja i rasta, kapacitet širenja, životni vijek, zahtjevi u pogledu okoliša i klime, značajke u pogledu specijaliziranosti ili fleksibilnosti te druge raspoložive relevantne informacije.

2.

Opis obrazaca i dinamike razmnožavanja uključuje sve sljedeće elemente:

popis i opis mehanizama razmnožavanja vrste,

procjenu o tome postoje li u području procjene rizika povoljni uvjeti okoliša za razmnožavanje vrste,

navođenje pritiska propagula vrste (npr. broj gameta, sjemenki, jajašaca ili propagula, broj reproduktivnih ciklusa po godini) za svaki od tih mehanizama razmnožavanja u odnosu na uvjete okoliša u području procjene rizika.

3.

Opis obrazaca i dinamike širenja uključuje sve sljedeće elemente:

popis i opis mehanizama širenja vrste,

procjenu o tome postoje li u području procjene rizika povoljni uvjeti okoliša za širenje vrste,

navođenje stope svakog od tih mehanizama širenja u odnosu na uvjete okoliša u području procjene rizika.

Članak 5. stavak 1. točka (c) – opis mogućih putova unošenja i širenja vrsta, kako namjernog tako i nenamjernog, uključujući prema potrebi proizvode s kojima je vrsta obično povezana

1.

Razmatraju se svi relevantni putovi unošenja i širenja. Kao osnova se upotrebljava klasifikacija putova izrađena u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti (1).

2.

Opis namjernih putova unošenja uključuje sve sljedeće elemente:

popis i opis putova uz navođenje njihove važnosti i povezanih rizika (npr. vjerojatnost unošenja na područje procjene rizika, na temelju tih putova; vjerojatnost preživljavanja, razmnožavanja ili povećanja brojnosti tijekom prijevoza i skladištenja; sposobnost i vjerojatnost prenošenja s tih putova na odgovarajuće stanište ili domaćina), uključujući, ako je to moguće, pojedinosti o određenim početnim i krajnjim točkama putova,

navođenje pritiska propagula (npr. procjena količine ili broja primjeraka, ili učestalost prolaska tim putovima), uključujući vjerojatnost ponovne invazije nakon iskorjenjivanja.

3.

Opis nenamjernih putova unošenja uključuje sve sljedeće elemente:

popis i opis putova uz navođenje njihove važnosti i povezanih rizika (npr. vjerojatnost unošenja na područje procjene rizika, na temelju tih putova; vjerojatnost preživljavanja, razmnožavanja ili povećanja brojnosti tijekom prijevoza i skladištenja; vjerojatnost neotkrivanja na ulaznoj točki; sposobnost i vjerojatnost prenošenja s tih putova na odgovarajuće stanište ili domaćina), uključujući, ako je to moguće, pojedinosti o određenim početnim i krajnjim točkama putova,

navođenje pritiska propagula (npr. procjena količine ili broja primjeraka, ili učestalost prolaska tim putovima), uključujući vjerojatnost ponovne invazije nakon iskorjenjivanja.

4.

Opis proizvoda s kojima je unošenje vrste obično povezano uključuje popis i opis proizvoda uz navođenje povezanih rizika (npr. obim trgovinskih tokova; vjerojatnost da proizvod bude kontaminiran ili da služi kao vektor).

5.

Opis namjernih putova širenja uključuje sve sljedeće elemente:

popis i opis putova uz navođenje njihove važnosti i povezanih rizika (npr. vjerojatnost širenja na područje procjene rizika, na temelju tih putova; vjerojatnost preživljavanja, razmnožavanja ili povećanja brojnosti tijekom prijevoza i skladištenja; sposobnost i vjerojatnost prenošenja s tih putova na odgovarajuće stanište ili domaćina), uključujući, ako je to moguće, pojedinosti o određenim početnim i krajnjim točkama putova,

navođenje pritiska propagula (npr. procjena količine ili broja primjeraka, ili učestalost prolaska tim putovima), uključujući vjerojatnost ponovne invazije nakon iskorjenjivanja.

6.

Opis nenamjernih putova širenja uključuje sve sljedeće elemente:

popis i opis putova uz navođenje njihove važnosti i povezanih rizika (npr. vjerojatnost širenja na područje procjene rizika, na temelju tih putova; vjerojatnost preživljavanja, razmnožavanja ili povećanja brojnosti tijekom prijevoza i skladištenja; jednostavnost otkrivanja; sposobnost i vjerojatnost prenošenja s tih putova na odgovarajuće stanište ili domaćina), uključujući, ako je to moguće, pojedinosti o određenim početnim i krajnjim točkama putova,

navođenje pritiska propagula (npr. procjena količine ili broja primjeraka, ili učestalost prolaska tim putovima), uključujući vjerojatnost ponovne invazije nakon iskorjenjivanja.

7.

Opis proizvoda s kojima je širenje vrste obično povezano uključuje popis i opis proizvoda uz navođenje povezanih rizika (npr. obim trgovine; vjerojatnost da proizvod bude kontaminiran ili da služi kao vektor).

Članak 5. stavak 1. točka (d) – detaljna procjena rizika od unošenja, naseljavanja i širenja u relevantnim biogeografskim regijama u trenutačnim uvjetima i u predvidivim uvjetima klimatskih promjena

1.

Detaljnom procjenom pruža se uvid u rizike unošenja vrsta u relevantne biogeografske regije u području procjene rizika, njihova naseljavanja u njima i njihova širenja unutar njih te se objašnjava kako će predvidivi uvjeti klimatskih promjena utjecati na te rizike.

2.

Detaljna procjena tih rizika ne mora uključivati puni opseg simulacija na temelju različitih scenarija klimatskih promjena sve dok se pruža procjena vjerojatnog unošenja, naseljavanja i širenja u okviru scenarija srednjeg vremenskog okvira (npr. od 30 do 50 godina) uz jasno objašnjenje pretpostavki.

3.

Rizici navedeni u točki 1. mogu se, primjerice, opisati u obliku „vjerojatnosti” ili „stope”.

Članak 5. stavak 1. točka (e) – opis trenutačne rasprostranjenosti vrste, kao i to je li ta vrsta već prisutna u Uniji ili u susjednim zemljama te prognoza njezine vjerojatne buduće rasprostranjenosti

1.

Opis trenutačne rasprostranjenosti u području procjene rizika ili u susjednim zemljama uključuje sve sljedeće elemente:

popis biogeografskih regija ili morskih podregija u području procjene rizika, u kojima je vrsta prisutna te se naselila,

trenutačno stanje naseljavanja vrste u svakoj državi članici i, ako je to relevantno, u susjednim zemljama.

2.

Prognoza vjerojatne buduće rasprostranjenosti u području procjene rizika ili u susjednim zemljama uključuje sve sljedeće elemente:

popis biogeografskih regija ili morskih podregija u području procjene rizika, u kojima bi se vrsta mogla naseliti, posebno pod predvidivim uvjetima klimatskih promjena,

popis država članica i, ako je to relevantno, susjednih zemalja, u kojima bi se vrsta mogla naseliti, posebno pod predvidivim uvjetima klimatskih promjena.

Članak 5. stavak 1. točka (f) – opis štetnih učinaka na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, na zavičajne vrste, zaštićena područja, ugrožena staništa, kao i na zdravlje ljudi, sigurnost te gospodarstvo, uključujući procjenu mogućeg budućeg utjecaja uzimajući u obzir dostupne znanstvene podatke

1.

U opisu se pravi razlika između poznatog učinka i mogućeg budućeg učinka na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava. Poznati učinak se opisuje za područje procjene rizika i za treće zemlje, ako je to relevantno (npr. sa sličnim ekoklimatskim uvjetima). Mogući budući učinak procjenjuje se samo za područje procjene rizika.

2.

Opis poznatog učinka i procjena mogućeg budućeg učinka temelje se na najboljim dostupnim kvantitativnim ili kvalitativnim dokazima. Razmjer učinka se ocjenjuje ili se na drugi način klasificira. Sustav ocjenjivanja ili klasifikacije učinka koji se primjenjuje uključuje upućivanje na publikaciju na kojoj se temelji.

3.

U opisu poznatog učinka i procjene mogućeg budućeg učinka na bioraznolikost upućuje se na sve sljedeće elemente:

različite biogeografske regije ili morske podregije u kojima bi se vrsta mogla naseliti,

zahvaćene zavičajne vrste, uključujući vrste s crvenog popisa te vrste navedene u prilozima Direktivi Vijeća 92/43/EEZ (2) i vrste obuhvaćene Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3),

zahvaćena staništa, uključujući staništa s crvenog popisa te staništa navedena u prilozima Direktivi 92/43/EEZ,

zahvaćena zaštićena područja,

zahvaćene kemijske, fizičke ili strukturne značajke te funkcioniranje ekosustava,

zahvaćeno ekološko stanje vodnih ekosustava ili zahvaćeno stanje okoliša morskih voda.

4.

U opisu poznatog učinka i procjene mogućeg budućeg učinka na povezane usluge ekosustava upućuje se na sve sljedeće elemente:

usluge opskrbe,

usluge regulacije,

kulturne usluge.

5.

Opis poznatog učinka i procjena mogućeg budućeg učinka na zdravlje ljudi, sigurnost te gospodarstvo uključuju, ako je to relevantno, informacije o:

bolestima, alergijama ili drugim poremećajima kod ljudi koje vrsta može izravno ili neizravno izazvati,

štetama koje vrsta izravno ili neizravno izaziva s posljedicama za sigurnost ljudi, vlasništva ili infrastrukture,

izravnom i neizravnom ometanju gospodarske ili društvene aktivnosti, ili drugim posljedicama za njih, uslijed prisutnosti vrste.

Članak 5. stavak 1. točka (g) – procjena mogućih troškova štete

1.

U procjeni, u monetarnom ili drugim oblicima, mogućih troškova štete za bioraznolikost i usluge ekosustava ti se troškovi opisuju kvantitativno i/ili kvalitativno, ovisno o tome koje su informacije dostupne. Ako dostupne informacije nisu dostatne za procjenu troškova za cjelokupno područje procjene rizika, upotrebljavaju se kvalitativni podaci ili različite studije slučaja iz cijele Unije ili trećih zemalja, ako su oni dostupni.

2.

U procjeni mogućih troškova štete za zdravlje ljudi, sigurnost i gospodarstvo ti se troškovi opisuju kvantitativno i/ili kvalitativno, ovisno o tome koje su informacije dostupne. Ako dostupne informacije nisu dostatne za procjenu troškova za cjelokupno područje procjene rizika, upotrebljavaju se kvalitativni podaci ili različite studije slučaja iz cijele Unije ili trećih zemalja, ako su oni dostupni.

Članak 5. stavak 1. točka (h) – opis poznatih uporaba vrste te društvenih i gospodarskih koristi koje proizlaze iz tih uporaba

1.

Opis poznatih uporaba vrste uključuje popis i opis poznatih uporaba vrste u Uniji i drugdje, ako je to relevantno.

2.

Opis društvenih i gospodarskih koristi koje proizlaze iz poznatih uporaba vrste uključuju opis značenja za okoliš te društvenog i gospodarskog značenja svake od tih uporaba te navođenje povezanih korisnika, kvantitativno i/ili kvalitativno, ovisno o tome koje su informacije dostupne. Ako dostupne informacije nisu dostatne za pružanje opisa tih koristi za cjelokupno područje procjene rizika, upotrebljavaju se kvalitativni podaci ili različite studije slučaja iz cijele Unije ili trećih zemalja, ako su oni dostupni.


(1)  UNEP/CBD/SBSTTA/18/9/Add.1. – upućivanja na klasifikaciju putova izrađena u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti smatraju se upućivanjima na najnoviju izmijenjenu verziju te klasifikacije.

(2)  Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(3)  Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).


10.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 174/12


UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/969

оd 9. srpnja 2018.

o izmjeni Priloga V. Uredbi (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjevâ za odstranjivanje specificiranog rizičnog materijala u malih preživača

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o utvrđivanju pravila za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija (1), a posebno njezin članak 23. stavak 1.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 999/2001 utvrđuju se pravila za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih encefalopatija (TSE) kod životinja. Uredba se primjenjuje na proizvodnju i stavljanje na tržište živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla te, u nekim posebnim slučajevima, na njihov izvoz.

(2)

Uredbom (EZ) br. 999/2001 specificirani rizični materijal (SRM) definira se kao tkiva navedena u njezinu Prilogu V. i utvrđeno je da se SRM odstranjuje i uklanja u skladu s Prilogom V. toj uredbi i Uredbom (EZ) br. 1069/2009 (2). Odstranjivanje SRM-a mjera je koja se poduzima zbog rizika od GSE-a u goveda, ovaca i koza. Popis SRM-a u ovaca i koza naveden je u točki 1. podtočki (b) Priloga V. Uredbi (EZ) br. 999/2001.

(3)

Preporuke Svjetske organizacije za zdravlje životinja (dalje u tekstu „OIE”) u pogledu GSE-a, navedene u poglavlju 11.4. Kodeksa o zdravlju kopnenih životinja OIE-a (3), odnose se samo na uzročnik GSE-a u goveda. Dakle, kad je riječ o ovcama i kozama OIE nije utvrdila popis tkiva kojima se ne bi trebalo trgovati zbog rizika od GSE-a.

(4)

U Komisijinu Strateškom dokumentu o transmisivnim spongiformnim encefalopatijama za 2010.–2015. (4) predviđena je mogućnost da se aktualni popis SRM-ova revidira na temelju znanstvenih dokaza i uzimajući u obzir razvoj epidemiološke situacije u pogledu GSE-a. Epidemiološka situacija u Uniji u pogledu GSE-a znatno se poboljšala. U Uniji je u 2016. prijavljeno pet slučajeva GSE-a u goveda, u usporedbi s 2 166 prijavljenih slučajeva u 2001. To poboljšanje stanja u pogledu GSE-a u Uniji odražava se u činjenici da je dvadeset četirima državama članicama i dvjema regijama jedne države članice sada priznat status države/regije sa zanemarivim rizikom od GSE-a u skladu s Odlukom Komisije 2007/453/EZ (5), na temelju statusa rizika od GSE-a priznatog od strane OIE-a.

(5)

Kad je riječ o SRM-u u malih preživača, u Komisijinu Strateškom dokumentu o transmisivnim spongiformnim encefalopatijama za 2010.–2015. spomenuta je procjena rizika koja je tada bila toku u pogledu primjerenosti popisa SRM-a u malih preživača. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je procjenu rizika 2. prosinca 2010. u svom znanstvenom mišljenju o infektivnosti GSE-a/TSE-a u tkivima malih preživača („Scientific Opinion on BSE/TSE infectivity in small ruminant tissues”) (dalje u tekstu „mišljenje EFSA-e iz 2010.”) (6). U tom mišljenju EFSA je iznijela procjenu da je broj malih preživača zaraženih GSE-om koji bi mogao ući u prehrambeni lanac u Uniji godišnje vrlo ograničen, i potvrdila da je ta procjena argument protiv mogućnosti raširene epidemije GSE-a u populaciji malih preživača u Uniji. Taj zaključak EFSA-e vrijedi za cijelu Uniju, neovisno o statusu države članice u pogledu rizika od GSE-a.

(6)

Kao što je navedeno u zajedničkom znanstvenom mišljenju o mogućoj epidemiološkoj ili molekularnoj povezanosti između TSE-a kod životinja i kod ljudi koje su 9. prosinca 2010. donijeli EFSA i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) (7), u cijelom svijetu prijavljena su samo dva slučaja pojave GSE-a u prirodnom okruženju u koza, a nije prijavljen nijedan takav slučaj GSE-a u ovaca. U dva slučaja GSE-a otkrivena u koza u prirodnom okruženju radi se o životinjama rođenima prije uvođenja zabrane upotrebe prerađenih životinjskih bjelančevina u prehrani životinja iz uzgoja i u vrijeme kada je epidemija GSE-a u goveda dosegnula svoj vrhunac.

(7)

EFSA je 5. kolovoza 2015. objavila znanstveno mišljenje na zahtjev za recenziju znanstvene publikacije o zoonotskom potencijalu priona uzročnika grebeži u ovaca (dalje u tekstu „mišljenje EFSA-e iz 2015.”) (8). U tom mišljenju EFSA je zaključila da nema dokaza o postojanju uzročno-posljedične veze između grebeži i TSE-a u ljudi i potvrdila da je klasični uzročnik GSE-a jedini uzročnik TSE-a za kojeg je dokazano da je zoonotske prirode. Štoviše, EFSA je naglasila da nema epidemioloških dokaza da je grebež zoonoza, osobito budući da je učestalost pojave novih slučajeva Creutzfeldt-Jakobove bolesti u ljudi u zemljama s minimalnom učestalošću pojave grebeži i u zemljama s visokom učestalošću pojave te bolesti slična.

(8)

Stoga je primjereno izmijeniti postojeće zahtjeve za odstranjivanje SRM-a u malih preživača tako da se samo ona tkiva zaraženih malih preživača u kojima su koncentrirane najviše razine infektivnosti GSE-a utvrde kao SRM. Prema mišljenju EFSA-e iz 2010. eksperimentalni podaci pokazuju da su najviše razine infektivnosti u ovaca inokuliranih GSE-om nađene u mozgu i leđnoj moždini.

(9)

Budući da je u praksi teško osigurati da kosti lubanje nisu kontaminirane moždanim tkivom, lubanje ovaca i koza starijih od 12 mjeseci ili koje imaju trajne sjekutiće koji su izbili iz desni trebale bi ostati na popisu SRM-a u Prilogu V. Uredbi (EZ) br. 999/2001.

(10)

Stoga bi se SRM-om u ovaca i koza trebale smatrati samo lubanja, uključujući mozak i oči, i leđna moždina životinja starijih od 12 mjeseci ili koje imaju trajne sjekutiće koji su izbili iz desni.

(11)

Zbog specifičnosti uzgoja ovaca i koza, utvrđivanje točnog datuma rođenja tih životinja rijetko je moguće, pa stoga ti podaci nisu uključeni u registar gospodarstva obvezan u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 21/2004 (9). Stoga, odstranjivanje mozga, lubanje i očiju ovaca i koza trenutačno je obvezno kod životinja starijih od 12 mjeseci ili koje imaju trajne sjekutiće koji su izbili iz desni.

(12)

Procjena starosti ovaca i koza na temelju pregleda zubala samo je približna, s obzirom na to da datum izbijanja prvog trajnog sjekutića u ovaca i koza može varirati i za nekoliko mjeseci. Druge metode kojima se procjenjuje je li ovca ili koza poslana na klanje starija od 12 mjeseci mogu pružiti ekvivalentnu razinu sigurnosti u pogledu starosti životinje. Budući da takve metode mogu ovisiti o pojedinostima praksi klanja ovaca i koza na nacionalnoj razini, pouzdanost takvih metoda trebalo bi procijeniti nadležno tijelo države članice u kojoj se obavlja klanje. Točku 1. podtočku (b) Priloga V. Uredbi (EZ) br. 999/2001 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se predvidjela mogućnost da se procijeni je li životinja starija od 12 mjeseci metodom koju je odobrilo nadležno tijelo države članice u kojoj se obavlja klanje.

(13)

Prilog V. Uredbi (EZ) br. 999/2001 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(14)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U Prilogu V. Uredbi (EZ) br. 999/2001 točka 1. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

u ovaca i koza: lubanja, uključujući mozak i oči, i leđna moždina životinja starijih od 12 mjeseci ili koje imaju trajne sjekutiće koji su izbili iz desni, ili starijih od 12 mjeseci prema procjeni metodom koju je odobrilo nadležno tijelo države članice u kojoj se obavlja klanje.”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. srpnja 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)   SL L 147, 31.5.2001., str. 1.

(2)  Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.).

(3)  http://www.oie.int/index.php?id=169&L=0&htmfile=chapitre_bse.htm.

(4)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću „Drugi plan za TSE” – strateški dokument o transmisivnim spongiformnim encefalopatijama za razdoblje 2010. – 2015.; COM(2010) 384 final.

(5)  Odluka Komisije 2007/453/EZ od 29. lipnja 2007. o utvrđivanju GSE statusa država članica ili trećih zemalja ili njihovih regija u skladu s njihovim rizikom od GSE-a (SL L 172, 30.6.2007., str. 84.).

(6)  EFSA Journal 2010.; 8(12):1875 (92 str).

(7)  EFSA Journal 2011.; 9(1):1945 (111 str).

(8)  EFSA Journal 2015.; 13(8):4197 (58 str).

(9)  Uredba Vijeća (EZ) br. 21/2004 od 17. prosinca 2003. o uspostavi sustava za označivanje i registraciju ovaca i koza i izmjeni Uredbe (EZ) br. 1782/2003 i direktiva 92/102/EEZ i 64/432/EEZ (SL L 5, 9.1.2004., str. 8.).


10.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 174/15


DELEGIRANA DIREKTIVA KOMISIJE (EU) 2018/970

оd 18. travnja 2018.

o izmjeni priloga II., III. i V. Direktivi (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/1629 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe, izmjeni Direktive 2009/100/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2006/87/EZ (1), a posebno njezin članak 31. stavke 1., 3. i 4.,

budući da:

(1)

Direktiva 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) stavlja se izvan snage Direktivom (EU) 2016/1629 s učinkom od 7. listopada 2018. U Prilogu II. Direktivi (EU) 2016/1629 utvrđuje se da su tehnička pravila koja se primjenjuju na plovne ili plutajuće objekte ona navedena u standardu ES-TRIN 2015/1.

(2)

Djelovanjem Unije u sektoru unutarnje plovidbe trebalo bi nastojati osigurati jednoobraznost u razvoju tehničkih pravila koja treba primjenjivati u Uniji za plovila unutarnje plovidbe.

(3)

Europski odbor za izradu standarda unutarnje plovidbe (CESNI) osnovan je 3. lipnja 2015. u okviru Središnje komisije za plovidbu Rajnom (CCNR) radi razvoja tehničkih standarda za unutarnje plovne putove u različitim područjima, posebno u pogledu plovila, informacijske tehnologije i posade.

(4)

CESNI je na sastanku 6. srpnja 2017. (3) donio novi europski standard kojim se utvrđuju tehnička pravila za plovila unutarnje plovidbe, standard ES-TRIN 2017/1.

(5)

Standardom ES-TRIN utvrđuju se jedinstvena tehnička pravila potrebna radi osiguranja sigurnosti plovila unutarnje plovidbe. Taj standard uključuje odredbe u pogledu brodogradnje, opremanja plovila unutarnje plovidbe i opreme za ta plovila, posebne odredbe u pogledu određenih kategorija plovila kao što su putnički brodovi, potiskivani konvoji i kontejnerski brodovi, odredbe u pogledu opreme za sustav automatske identifikacije, odredbe u pogledu identifikacije plovila, obrazaca svjedodžbi i upisnika, prijelazne odredbe te upute za primjenu tehničkog standarda.

(6)

CCNR će izmijeniti svoj pravni okvir, Pravilnik o inspekcijskim pregledima brodova koji plove Rajnom, kako bi se u njega uključilo upućivanje na novi standard i kako bi se taj novi standard uveo kao obvezujući u okviru primjene Revidirane konvencije o plovidbi Rajnom.

(7)

Direktivu (EU) 2016/1629 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

U interesu dosljednosti izmijenjene odredbe trebale bi biti prenesene i primjenjivati se od istog datuma kako je prvotno predviđeno za prenošenje i primjenu Direktive (EU) 2016/1629,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva (EU) 2016/1629 mijenja se kako slijedi:

1.

Prilog II. zamjenjuje se tekstom u Prilogu I. ovoj Direktivi;

2.

Prilog III. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi;

3.

Prilog V. mijenja se u skladu s Prilogom III. ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 7. listopada 2018. i oni se primjenjuju od tog datuma. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. travnja 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)   SL L 252, 16.9.2016., str. 118.

(2)  Direktiva 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 82/714/EEZ (SL L 389, 30.12.2006., str. 1.).

(3)  Rezolucija CESNI 2017-II-1.


PRILOG I.

„PRILOG II.

MINIMALNA TEHNIČKA PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA PLOVNE ILI PLUTAJUĆE OBJEKTE NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA 1., 2., 3. I 4. ZONE

Tehnička pravila koja se primjenjuju na plovne ili plutajuće objekte jesu ona koja su utvrđena u standardu ES-TRIN 2017/1.


PRILOG II.

Prilog III. Direktivi (EU) 2016/1629 mijenja se kako slijedi:

1.

točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Čvrstoća i stabilitet

Pojačanje konstrukcije i stabilitet

Svjedodžba/potvrda priznatog klasifikacijskog društva”;

2.

dodaje se sljedeća točka 8.:

„8.   Strojevi

Upravljački sustavi

Osovina propelera i pribor

Pogonski motori, spojnice i pribor

Prisutnost pramčanog propelera

Kaljužni sustav i protupožarni uređaji

Izvori energije u slučaju nužde i električne instalacije

Svjedodžba/potvrda priznatog klasifikacijskog društva”.


PRILOG III.

U Prilogu V. Direktivi (EU) 2016/1629, u članku 2.01 stavak 2. mijenja se kako slijedi:

1.

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

pomorski stručnjak s dozvolom zapovjednika na unutarnjim plovnim putovima, koja nositelja ovlašćuje za upravljanje plovilom koje treba pregledati;”;

2.

dodaje se sljedeća točka (d):

„(d)

stručnjak za tradicionalne plovne ili plutajuće objekte za pregled tradicionalnih plovnih ili plutajućih objekata.”.

ODLUKE

10.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 174/20


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2018/971

оd 9. srpnja 2018.

o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 4460)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/662/EEZ od 11. prosinca 1989. o veterinarskim pregledima u trgovini unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim i zootehničkim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (2), a posebno njezin članak 10. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/99/EZ od 16. prosinca 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za životinje kojima se uređuje proizvodnja, prerada, stavljanje na tržište i unošenje proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (3), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,

budući da:

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/709/EU (4) utvrđuju se mjere kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama u kojima su zabilježeni slučajevi te bolesti kod domaćih ili divljih svinja (predmetne države članice). U dijelovima od I. do IV. Priloga toj provedbenoj odluci utvrđuju se i popisuju određena područja u predmetnim državama članicama, razvrstana prema razini rizika s obzirom na epidemiološku situaciju u pogledu te bolesti. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU nekoliko je puta izmijenjen kako bi se uzele u obzir promjene epidemiološke situacije u Uniji u pogledu afričke svinjske kuge, koje se trebaju odražavati u tom prilogu. Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zadnji je put izmijenjen Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/950 (5) nakon izbijanjâ afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u okruzima Tulcea i Satu Mare u Rumunjskoj i u određenim drugim državama članicama u lipnju 2018.

(2)

Rizik od širenja afričke svinjske kuge među divljim životinjama povezan je s prirodnim sporim širenjem te bolesti u populacijama divljih svinja i rizicima povezanima s ljudskim djelovanjem, kao što je pokazao nedavni razvoj epidemiološke situacije u pogledu te bolesti u Uniji i kao što navodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) u znanstvenom mišljenju Odbora za zdravlje i dobrobit životinja od 14. srpnja 2015., u znanstvenom izvješću EFSA-e o epidemiološkim analizama afričke svinjske kuge u baltičkim državama i Poljskoj objavljenom 23. ožujka 2017. i u znanstvenom izvješću EFSA-e o epidemiološkim analizama afričke svinjske kuge u baltičkim državama i Poljskoj objavljenom 7. studenoga 2017. (6)

(3)

Od datuma donošenja Provedbene odluke (EU) 2018/950 virus afričke svinjske kuge proširio se po Rumunjskoj. U lipnju i srpnju 2018. u Rumunjskoj je u okrugu Tulcea zabilježeno više od 200 slučajeva izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja. Osim toga u srpnju 2018. u Rumunjskoj je zabilježeno nekoliko slučajeva izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u okruzima Braila i Constanta. Ti slučajevi izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja znače da je stupanj rizika povećan, što bi se trebalo odražavati u Prilogu Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Nakon pojačanih mjera koje je Rumunjska poduzela u cilju kontrole kretanja živih svinja, proizvoda svinjskog podrijetla, nusproizvoda životinjskog podrijetla i drugih proizvoda (zbog kojih bi moglo doći do daljnjeg širenja bolesti iz područjâ pogođenih afričkom svinjskom kugom u područja gdje ta bolest nije zabilježena), područje između rijeke Dunava i rumunjske obale od delte Dunava do grada Constanta trebalo bi navesti u dijelu III. tog priloga. Stoga bi dijelovi prethodno navedenog područja koji su dosad bili navedeni u dijelu I tog priloga sada trebali biti navedeni u dijelu III tog priloga.

(4)

Kako bi se uzele u obzir nedavne promjene u epidemiološkom razvoju afričke svinjske kuge u Uniji i proaktivno odgovorilo na rizike povezane sa širenjem te bolesti, trebalo bi utvrditi nova, dostatno velika, područja visokog rizika u Rumunjskoj, te ih navesti u Prilogu Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Navedeni prilog trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. srpnja 2018.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije


(1)   SL L 395, 30.12.1989., str. 13.

(2)   SL L 224, 18.8.1990., str. 29.

(3)   SL L 18, 23.1.2003., str. 11.

(4)  Provedbena odluka Komisije 2014/709/EU od 9. listopada 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/178/EU (SL L 295, 11.10.2014., str. 63.).

(5)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/950 оd 3. srpnja 2018. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (SL L 167, 4.7.2018., str. 11.).

(6)  EFSA Journal 2015.; 13(7):4163. EFSA Journal 2017.; 15(3):4732. EFSA Journal 2017.; 15(11):5068.


PRILOG

Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG

DIO I.

1.   Češka

Sljedeća područja u Češkoj:

okres Uherské Hradiště,

okres Kroměříž,

okres Vsetín,

katastrální území obcí v okrese Zlín:

Bělov,

Biskupice u Luhačovic,

Bohuslavice nad Vláří,

Brumov,

Bylnice,

Divnice,

Dobrkovice,

Dolní Lhota u Luhačovic,

Drnovice u Valašských Klobouk,

Halenkovice,

Haluzice,

Hrádek na Vlárské dráze,

Hřivínův Újezd,

Jestřabí nad Vláří,

Kaňovice u Luhačovic,

Kelníky,

Kladná-Žilín,

Kochavec,

Komárov u Napajedel,

Křekov,

Lipina,

Lipová u Slavičína,

Ludkovice,

Luhačovice,

Machová,

Mirošov u Valašských Klobouk,

Mysločovice,

Napajedla,

Návojná,

Nedašov,

Nedašova Lhota,

Nevšová,

Otrokovice,

Petrůvka u Slavičína,

Pohořelice u Napajedel,

Polichno,

Popov nad Vláří,

Poteč,

Pozlovice,

Rokytnice u Slavičína,

Rudimov,

Řetechov,

Sazovice,

Sidonie,

Slavičín,

Smolina,

Spytihněv,

Svatý Štěpán,

Šanov,

Šarovy,

Štítná nad Vláří,

Tichov,

Tlumačov na Moravě,

Valašské Klobouky,

Velký Ořechov,

Vlachova Lhota,

Vlachovice,

Vrbětice,

Žlutava.

2.   Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

Hiiu maakond.

3.   Mađarska

Sljedeća područja u Mađarskoj:

Borsod-Abaúj-Zemplén megye 650100, 650200, 650300, 650400, 650500, 650600, 650700, 650800, 651000, 651100, 651200, 652100, 652200, 652300, 652400, 652500, 652601, 652602, 652603, 652700, 652800, 652900 és 653403 kódszámúvalamint 656100, 656200, 656300, 656400, 656701, 657010, 657100, 657400, 657500, 657600, 657700, 657800, 657900, 658000, 658100, 658201, 658202, 658310, 658401, 658402, 658403, 658404, 658500, 658600, 658700, 658801, 658802, 658901, 658902, 659000, 659100, 659210, 659220, 659300, 659400, 659500, 659601, 659602, 659701, 659800, 659901, 660000, 660100, 660200, 660400, 660501, 660502, 660600 és 660800 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Hajdú-Bihar megye 900850, 900860, 900930, 900950 és 903350 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Heves megye 700150, 700250, 700260, 700350, 700450, 700460, 700550, 700650, 700750, 700850, 702350, 702450, 702550, 702750, 702850, 703350, 703360, 703450, 703550, 703610, 703750, 703850, 703950, 704050, 704150, 704250, 704350, 704450, 704550, 704650, 704750, 704850, 704950, 705050, 705250, 705350, 705510 és 705610 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Jász-Nagykun-Szolnok megye 750150, 750160, 750250, 750260, 750350, 750450, 750460, 750550, 750650, 750750, 750850, 750950 és 750960 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Nógrád megye 550110, 550120, 550130, 550210, 550310, 550320, 550450, 550460, 550510, 550610, 550710, 550810, 550950, 551010, 551150, 551160, 551250, 551350, 551360, 551450, 551460, 551550, 551650, 551710, 551810, 551821, 552010, 552150, 552250, 552350, 552360, 552450, 552460, 552520, 552550, 552610, 552620, 552710, 552850, 552860, 552950, 552960, 552970, 553110, 553250, 553260 és 553350 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Pest megye 571250, 571350, 571550, 571610, 571750, 571760, 572350, 572550, 572850, 572950, 573360 és 573450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Szabolcs-Szatmár-Bereg megye 850150, 850250, 850260, 850350, 850450, 850550, 850650, 850850, 851851, 851852, 851950, 852050, 852150, 852250, 852350, 852450, 852550, 852750, 853560, 853650, 853751, 853850, 853950, 853960, 854050, 854150, 854250, 854350, 855250, 855350, 855450, 855460, 855550, 855650, 855660, 855750, 855850, 855950, 855960, 856012, 856050, 856150, 856250, 856260, 856850, 856950, 857050, 857150, 857350, 857450 és 857550.

4.   Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

Aizputes novads,

Alsungas novads,

Kuldīgas novada Gudenieku, Turlavas un Laidu pagasts,

Pāvilostas novada Sakas pagasts un Pāvilostas pilsēta,

Skrundas novada,Nīkrācesun Rudbāržu pagasts un Skrundas pagasta daļa, kas atrodas uz dienvidiem no autoceļa A9, Skrundas pilsēta,

Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz rietumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

Vaiņodes novads,

Ventspils novada Jūrkalnes pagasts.

5.   Litva

Sljedeća područja u Litvi:

Jurbarko rajono savivaldybė: Eržvilko, Smalininkų ir Viešvilės seniūnijos,

Kazlų Rūdos savivaldybė,

Kelmės rajono savivaldybė: Kelmės, Kelmės apylinkių, Kražių, Kukečių, Liolių, Pakražančio, Šaukėnų seniūnijos, Tytyvėnų seniūnijos dalis į vakarus ir šiaurę nuo kelio Nr. 157 ir į vakarus nuo kelio Nr. 2105 ir Tytuvėnų apylinkių seniūnijos dalis į šiaurę nuo kelio Nr. 157 ir į vakarus nuo kelio Nr. 2105, Užvenčio ir Vaiguvos seniūnijos,

Kelmės rajono savivaldybė: Sedos, Šerkšnėnų ir Židikų seniūnijos,

Pagėgių savivaldybė,

Raseinių rajono savivaldybė: Girkalnio ir Kalnūjų seniūnijos dalis į šiaurę nuo kelio Nr A1, Nemakščių, Paliepių, Raseinių, Raseinių miesto ir Viduklės seniūnijos,

Šakių rajono savivaldybė,

Tauragės rajono savivaldybė,

Telšių rajono savivaldybė.

6.   Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gmina Stare Juchy w powiecie ełckim,

powiat gołdapski,

powiat węgorzewski,

gmina Ruciane – Nida i część gminy Pisz położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 58 oraz miasto Pisz w powiecie piskim,

gminy Giżycko z miastem Giżycko, Kruklanki, Miłki, Wydminy i Ryn w powiecie giżyckim,

gmina Mikołajki w powiecie mrągowskim,

gminy Bisztynek i Sępopol w powiecie bartoszyckim,

gminy Barciany, Korsze i Srokowo w powiecie kętrzyńskim,

gminy Lidzbark Warmiński z miastem Lidzbark Warmiński, Lubomino, Orneta i Kiwity w powiecie lidzbarskim,

część gminy Wilczęta położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 509 w powiecie braniewskim,

gminy Godkowo, Milejewo, Młynary, Pasłęk i Tolkmicko w powiecie elbląskim,

powiat miejski Elbląg.

w województwie podlaskim:

gminy Brańsk z miastem Brańsk, Rudka i Wyszki w powiecie bielskim,

gmina Perlejewo w powiecie siemiatyckim,

gminy Kolno z miastem Kolno, Mały Płock i Turośl w powiecie kolneńskim,

gmina Poświętne w powiecie białostockim,

gminy Kołaki Kościelne, Rutki, Szumowo, część gminy Zambrów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr S8 i miasto Zambrów w powiecie zambrowskim,

gminy Wiżajny i Przerośl w powiecie suwalskim,

gminy Kulesze Kościelne, Nowe Piekuty, Szepietowo, Klukowo, Ciechanowiec, Wysokie Mazowieckie z miastem Wysokie Mazowieckie, Czyżew w powiecie wysokomazowieckim,

gminy Miastkowo, Nowogród i Zbójna w powiecie łomżyńskim.

w województwie mazowieckim:

gminy Ceranów, Kosów Lacki, Sabnie, Sterdyń, część gminy Bielany położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63 i część gminy wiejskiej Sokołów Podlaski położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63 w powiecie sokołowskim,

gminy Grębków, Korytnica, Liw, Łochów, Miedzna, Sadowne, Stoczek, Wierzbno i miasto Węgrów w powiecie węgrowskim,

gmina Kotuń w powiecie siedleckim,

gminy Rzekuń, Troszyn, Lelis, Czerwin i Goworowo w powiecie ostrołęckim,

powiat miejski Ostrołęka,

powiat ostrowski,

gminy Karniewo, Maków Mazowiecki, Rzewnie i Szelków w powiecie makowskim,

gmina Krasne w powiecie przasnyskim,

gminy Mała Wieś i Wyszogród w powiecie płockim,

gminy Ciechanów z miastem Ciechanów, Glinojeck, Gołymin – Ośrodek, Ojrzeń, Opinogóra Górna i Sońsk w powiecie ciechanowskim,

gminy Baboszewo, Czerwińsk nad Wisłą, Naruszewo, Płońsk z miastem Płońsk, Sochocin i Załuski w powiecie płońskim,

gminy Gzy, Obryte, Zatory, Pułtusk i część gminy Winnica położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Wielany, Winnica i Pokrzywnica w powiecie pułtuskim,

gminy Brańszczyk, Długosiodło, Rząśnik, Wyszków, Zabrodzie i część gminy Somianka położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 62 w powiecie wyszkowskim,

gminy Jadów, Klembów, Poświętne, Strachówka i Tłuszcz w powiecie wołomińskim,

gminy Dobre, Jakubów, Mińsk Mazowiecki z miastem Mińsk Mazowiecki, Mrozy, Cegłów, Dębe Wielkie, Halinów, Kałuszyn, Siennica i Stanisławów w powiecie mińskim,

gminy Garwolin z miastem Garwolin, Górzno, Łaskarzew z miastem Łaskarzew, Maciejowice, Miastków Kościelny, Parysów, Pilawa, Sobolew, Trojanów, Wilga i Żelechów w powiecie garwolińskim,

powiat kozienicki,

gminy Baranów i Jaktorów w powiecie grodziskim,

powiat żyrardowski,

gminy Belsk Duży, Błędów, Goszczyn i Mogielnica w powiecie grójeckim,

gminy Białobrzegi, Promna, Stromiec i Wyśmierzyce w powiecie białobrzeskim,

gminy Iłów, Młodzieszyn, Nowa Sucha, Rybno, Sochaczew z miastem Sochaczew i Teresin w powiecie sochaczewskim,

gmina Policzna w powiecie zwoleńskim.

w województwie lubelskim:

gminy Niemce, Garbów, Jastków, Konopnica, Wólka, Głusk w powiecie lubelskim,

gminy Łęczna, Spiczyn, część gminy Ludwin położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Puchaczów i Dratów, a następnie przez drogę nr 820 do północnej granicy gminy w powiecie łęczyńskim,

gminy Grabowiec, Miączyn, Sitno, Skierbieszów, Stary Zamość, Komarów-Osada w powiecie zamojskim,

gminy Trzeszczany, Werbkowice, Mircze, część gminy wiejskiej Hrubieszów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 74 i na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 844 i miasto Hrubieszów w powiecie hrubieszowskim,

gminy Abramów, Kamionka, Lubartów z miastem Lubartów, Serniki i część gminy Ostrów Lubelski położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę 821 biegnącą od zachodniej granicy gminy do miejscowości Ostrów Lubelski, a następnie przez drogę łączącą miejscowości Ostrów Lubelski, Głębokie i Stary Uścimów do wschodniej granicy gminy w powiecie lubartowskim,

gminy Kłoczew, Ryki, Dęblin i Stężyca w powiecie ryckim,

gminy Puławy z miastem Puławy, Janowiec, Kazimierz Dolny, Końskowola, Kurów, Wąwolnica, Nałęczów, Markuszów, Żyrzyn w powiecie puławskim,

gminy Mełgiew, Rybczewice, miasto Świdnik i część gminy Piaski położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 17 biegnącą od wschodniej granicy gminy Piaski do skrzyżowania z drogą nr S12 i na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od skrzyżowania dróg nr 17 i nr S12 przez miejscowość Majdan Brzezicki do północnej granicy gminy w powiecie świdnickim;

gminy Kraśniczyn, Gorzków, Krasnystaw z miastem Krasnystaw, Izbica, Siennica Różana, Żółkiewka, część gminy Fajsławice położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 17 i część gminy Łopiennik Górny położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 17 w powiecie krasnostawskim,

gmina Tyszowce w powiecie tomaszowskim,

powiat miejski Lublin.

7.   Rumunjska

Sljedeća područja u Rumunjskoj:

Okrug Bihor

Okrug Cluj

Okrug Maramureș

Okrug Galați

Okrug Vrancea

Okrug Brăila (osim Velikog otoka u Brăili)

Okrug Buzău

Okrug Ialomița (osim ribnjaka u Ialomiti)

Okrug Călărași

DIO II.

1.   Češka

Sljedeća područja u Češkoj:

katastrální území obcí v okrese Zlín:

Bohuslavice u Zlína,

Bratřejov u Vizovic,

Březnice u Zlína,

Březová u Zlína,

Březůvky,

Dešná u Zlína,

Dolní Ves,

Doubravy,

Držková,

Fryšták,

Horní Lhota u Luhačovic,

Horní Ves u Fryštáku,

Hostišová,

Hrobice na Moravě,

Hvozdná,

Chrastěšov,

Jaroslavice u Zlína,

Jasenná na Moravě,

Karlovice u Zlína,

Kašava,

Klečůvka,

Kostelec u Zlína,

Kudlov,

Kvítkovice u Otrokovic,

Lhota u Zlína,

Lhotka u Zlína,

Lhotsko,

Lípa nad Dřevnicí,

Loučka I,

Loučka II,

Louky nad Dřevnicí,

Lukov u Zlína,

Lukoveček,

Lutonina,

Lužkovice,

Malenovice u Zlína,

Mladcová,

Neubuz,

Oldřichovice u Napajedel,

Ostrata,

Podhradí u Luhačovic,

Podkopná Lhota,

Provodov na Moravě,

Prštné,

Příluky u Zlína,

Racková,

Raková,

Salaš u Zlína,

Sehradice,

Slopné,

Slušovice,

Štípa,

Tečovice,

Trnava u Zlína,

Ublo,

Újezd u Valašských Klobouk,

Velíková,

Veselá u Zlína,

Vítová,

Vizovice,

Vlčková,

Všemina,

Vysoké Pole,

Zádveřice,

Zlín,

Želechovice nad Dřevnicí.

2.   Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

Eesti Vabariik (välja arvatud Hiiu maakond).

3.   Mađarska

Sljedeća područja u Mađarskoj:

Heves megye 700860, 700950, 701050, 701111, 701150, 701250, 701350, 701550, 701560, 701650, 701750, 701850, 701950, 702050, 702150, 702250, 702260, 702950, 703050, 703150, 703250, 703370, 705150 és 705450 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe,

Szabolcs-Szatmár-Bereg megye 850950, 851050, 851150, 851250, 851350, 851450, 851550, 851560, 851650, 851660, 851751, 851752, 852850, 852860, 852950, 852960, 853050, 853150, 853160, 853250, 853260, 853350, 853360, 853450, 853550, 854450, 854550, 854560, 854650, 854660, 854750, 854850, 854860, 854870, 854950, 855050, 855150, 856350, 856360, 856450, 856550, 856650, 856750, 856760 és 857650 kódszámú vadgazdálkodási egységeinek teljes területe.

4.   Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

Ādažu novads,

Aglonas novads,

Aizkraukles novads,

Aknīstes novads,

Alojas novads,

Alūksnes novads,

Amatas novads,

Apes novads,

Auces novads,

Babītes novads,

Baldones novads,

Baltinavas novads,

Balvu novads,

Bauskas novads,

Beverīnas novads,

Brocēnu novads,

Burtnieku novads,

Carnikavas novads,

Cēsu novads,

Cesvaines novads,

Ciblas novads,

Dagdas novads,

Daugavpils novads,

Dobeles novads,

Dundagas novads,

Engures novads,

Ērgļu novads,

Garkalnes novads,

Gulbenes novads,

Iecavas novads,

Ikšķiles novads,

Ilūkstes novads,

Inčukalna novads,

Jaunjelgavas novads,

Jaunpiebalgas novads,

Jaunpils novads,

Jēkabpils novads,

Jelgavas novada, Glūdas, Svētes, Zaļenieku, Vilces, Lielplatones, Elejas, Sesavas, Platones un Vircavas pagasts,

Kandavas novads,

Kārsavas novads,

Ķeguma novads,

Ķekavas novads,

Kocēnu novads,

Kokneses novads,

Krāslavas novads,

Krimuldas novads,

Krustpils novads,

Kuldīgas novada Ēdoles, Īvandes, Kurmāles, Padures, Pelču, Rumbas, Rendas, Kabiles,Snēpeles un Vārmes pagasts, Kuldīgas pilsēta,

Lielvārdes novads,

Līgatnes novads,

Limbažu novads,

Līvānu novads,

Lubānas novads,

Ludzas novads,

Madonas novads,

Mālpils novads,

Mārupes novads,

Mazsalacas novads,

Mērsraga novads,

Naukšēnu novads,

Neretas novads,

Ogres novads,

Olaines novads,

Ozolnieku novada Ozolnieku un Cenu pagasts,

Pārgaujas novads,

Pļaviņu novads,

Preiļu novads,

Priekuļu novads,

Raunas novads,

republikas pilsēta Daugavpils,

republikas pilsēta Jelgava,

republikas pilsēta Jēkabpils,

republikas pilsēta Jūrmala,

republikas pilsēta Rēzekne,

republikas pilsēta Valmiera,

Rēzeknes novads,

Riebiņu novads,

Rojas novads,

Ropažu novads,

Rugāju novads,

Rundāles novads,

Rūjienas novads,

Salacgrīvas novads,

Salas novads,

Salaspils novads,

Saldus novada Jaunlutriņu, Lutriņu, Šķēdes, Nīgrandes, Saldus, Jaunauces, Rubas, Vadakstes, Zaņas, Ezeres, Pampāļu un Zirņu pagasts un Saldus pilsēta,

Saulkrastu novads,

Sējas novads,

Siguldas novads,

Skrīveru novads,

Skrundas novada Raņķu pagasts un Skrundas pagasta daļa, kas atrodas uz Ziemeļiem no autoceļa A9

Smiltenes novads,

Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz austrumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

Strenču novads,

Talsu novads,

Tērvetes novads,

Tukuma novads,

Valkas novads,

Varakļānu novads,

Vārkavas novads,

Vecpiebalgas novads,

Vecumnieku novads,

Ventspils novada Ances, Tārgales, Popes, Vārves, Užavas, Piltenes, Puzes, Ziru, Ugāles, Usmas un Zlēku pagasts, Piltenes pilsēta,

Viesītes novads,

Viļakas novads,

Viļānu novads,

Zilupes novads.

5.   Litva

Sljedeća područja u Litvi:

Akmenės rajono savivaldybė: Naujosios Akmenės kaimiškoji, Kruopių, Naujosios Akmenės miesto, Papilės seniūnijos,

Alytaus miesto savivaldybė,

Alytaus rajono savivaldybė: Alytaus, Krokialaukio, Miroslavo, Nemunaičio, Punios ir Simno seniūnijos,

Anykščių rajono savivaldybė,

Birštono savivaldybė,

Biržų miesto savivaldybė,

Biržų rajono savivaldybė,

Druskininkų savivaldybė,

Elektrėnų savivaldybė,

Ignalinos rajono savivaldybė,

Jonavos rajono savivaldybė,

Jurbarko rajono savivaldybė: Jurbarko miesto, Jurbarkų, seniūnijos,

Kaišiadorių miesto savivaldybė,

Kaišiadorių rajono savivaldybė,

Kalvarijos savivaldybė,

Kauno miesto savivaldybė,

Kauno rajono savivaldybė: Akademijos, Alšėnų, Babtų, Batniavos, Domeikavos, Ežerėlio, Garliavos, Garliavos apylinkių, Kačerginės, Karmėlavos, Kulautuvos, Lapių, Linksmakalnio, Neveronių, Raudondvario, Ringaudų, Rokų, Samylų, Taurakiemio, Užliedžių, Vandžiogalos ir Zapyškio seniūnijos,

Kėdainių rajono savivaldybė: Gudžiūnų, Surviliškio, Šėtos, Truskavos ir Vilainių seniūnijos,

Kupiškio rajono savivaldybė,

Marijampolės savivaldybė,

Molėtų rajono savivaldybė,

Pakruojo rajono savivaldybė: Klovainių seniūnija, Linkuvos seniūnijos dalis į rytus nuo kelio Nr. 151 ir kelio Nr. 211, ir Rozalimo seniūnija,

Panevėžio rajono savivaldybė,

Pasvalio rajono savivaldybė,

Radviliškio rajono savivaldybė: Aukštelkų, Baisogalos, Pakalniškių, Radviliškio, Radviliškio miesto, Sidabravo, Skėmių, Šeduvos miesto ir Tyrulių seniūnijos,

Prienų miesto savivaldybė,

Prienų miesto savivaldybė,

Rokiškio rajono savivaldybė,

Šalčininkų rajono savivaldybė,

Šiaulių miesto savivaldybė,

Šiaulių rajono savivaldybė,

Širvintų rajono savivaldybė,

Švenčionių rajono savivaldybė,

Ukmergės rajono savivaldybė,

Utenos rajono savivaldybė,

Vilniaus miesto savivaldybė,

Vilniaus rajono savivaldybė,

Vilkaviškio rajono savivaldybė,

Visagino savivaldybė,

Zarasų rajono savivaldybė.

6.   Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Kalinowo, Prostki i gmina wiejska Ełk w powiecie ełckim,

powiat olecki,

gminy Orzysz, Biała Piska i część gminy Pisz położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 58 w powiecie piskim,

gminy Górowo Iławeckie z miastem Górowo Iławeckie, Bartoszyce z miastem Bartoszyce w powiecie bartoszyckim,

gmina Frombork, część gminy wiejskiej Braniewo położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr E28 i S22 i miasto Braniewo, część gminy Wilczęta położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę 509 w powiecie braniewskim.

w województwie podlaskim:

powiat grajewski,

gminy Jasionówka, Jaświły, Knyszyn, Krypno, Mońki i Trzcianne w powiecie monieckim,

gminy Łomża, Piątnica, Śniadowo, Jedwabne, Przytuły i Wizna w powiecie łomżyńskim,

powiat miejski Łomża,

gminy, Grodzisk, Drohiczyn, Dziadkowice, Milejczyce i Siemiatycze z miastem Siemiatycze w powiecie siemiatyckim,

gminy Białowieża, Czeremcha, Narew, Narewka, część gminy Dubicze Cerkiewne położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 685,część gminy Kleszczele położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogi nr 685, a następnie nr 66 i nr 693, część gminy Hajnówka położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 689 i na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 685 i miasto Hajnówka w powiecie hajnowskim,

gminy Kobylin-Borzymy i Sokoły w powiecie wysokomazowieckim,

część gminy Zambrów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr S8 w powiecie zambrowskim,

gminy Grabowo i Stawiski w powiecie kolneńskim,

gminy Czarna Białostocka, Dobrzyniewo Duże, Gródek, Juchnowiec Kościelny, Łapy, Michałowo, Supraśl, Suraż, Turośń Kościelna, Tykocin, Wasilków, Zabłudów, Zawady i Choroszcz w powiecie białostockim,

gmina Boćki i część gminy Bielsk Podlaski położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 i miasto Bielsk Podlaski w powiecie bielskim,

gmina Puńsk, część gminy Krasnopol położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 653, część gminy Sejny położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 653 i na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 663 i miasto Sejny w powiecie sejneńskim,

gminy Bakałarzewo, Filipów, Jeleniewo, Raczki, Rutka-Tartak, Suwałki i Szypliszki w powiecie suwalskim,

powiat miejski Suwałki,

powiat augustowski,

gminy Korycin, Krynki, Kuźnica, Sokółka, Szudziałowo, część gminy Nowy Dwór położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 670, część gminy Janów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 671 biegnącą od wschodniej granicy gminy do miejscowości Janów i na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Janów, Trofimówka i Kizielany i część gminy Suchowola położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 8 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Suchowola, a następnie przedłużonej drogą łączącą miejscowości Suchowola i Dubasiewszczyzna biegnącą do południowo-wschodniej granicy gminy w powiecie sokólskim,

powiat miejski Białystok.

w województwie mazowieckim:

gminy Przesmyki, Suchożebry, Mokobody, Mordy, Wodynie, część gminy Siedlce położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 2 biegnącą od zachodniej granicy gminy do granicy powiatu miejskiego Siedlce i następnie na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 698 do przecięcia z ulicą Majową w miejscowości Stok Lacki Folwark, ulicę Majową i ulicę Pałacową przez miejscowość Grubale do granicy gminy i część gminy Zbuczyn położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północno-wschodniej do południowej granicy gminy i łączącą miejscowości Tarcze, Choja, Zbuczyn, Grodzisk, Dziewule i Smolanka w powiecie siedleckim, gminy Repki, Jabłonna Lacka, część gminy Bielany położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63 i część gminy wiejskiej Sokołów Podlaski położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 63 w powiecie sokołowskim,

powiat łosicki,

gmina Brochów w powiecie sochaczewskim,

gminy Czosnów, Leoncin, Pomiechówek, Zakroczym i miasto Nowy Dwór Mazowiecki w powiecie nowodworskim,

gmina Joniec w powiecie płońskim,

gmina Pokrzywnica w powiecie pułtuskim,

gminy Dąbrówka, Kobyłka, Marki, Radzymin, Wołomin, Zielonka i Ząbki w powiecie wołomińskim,

część gminy Somianka położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 62 w powiecie wyszkowskim,

gminy Latowicz i Sulejówek w powiecie mińskim,

gmina Borowie w powiecie garwolińskim,

powiat warszawski zachodni,

powiat legionowski,

powiat otwocki,

powiat piaseczyński,

powiat pruszkowski,

gmina Chynów, Grójec, Jasieniec, Pniewy i Warka w powiecie grójeckim,

gminy Milanówek, Grodzisk Mazowiecki, Podkowa Leśna i Żabia Wola w powiecie grodziskim,

powiat miejski Siedlce,

powiat miejski Warszawa.

w województwie lubelskim:

powiat radzyński,

gminy Krzywda, Stanin, Stoczek Łukowski z miastem Stoczek Łukowski, Wojcieszków, Wola Mysłowska, Trzebieszów, miasto Łuków i część gminy wiejskiej Łuków położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy przez miejscowość Wólka Świątkowa do północnej granicy miasta Łuków, a następnie na wschód i południe od linii stanowiącej granicę miasta Łuków do jej przecięcia się z drogą nr 76 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 76 biegnącą do zachodniej granicy gminy wiejskiej Łuków w powiecie łukowskim,

gmina Wyryki, część gminy Urszulin położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 82, część gminy Stary Brus położna na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 82 i część gminy wiejskiej Włodawa położona na północ od granicy miasta Włodawa w powiecie włodawskim,

gminy Rossosz, Łomazy, Konstantynów, Piszczac, Rokitno, Biała Podlaska, Zalesie, Terespol z miastem Terespol, Drelów, Międzyrzec Podlaski z miastem Międzyrzec Podlaski w powiecie bialskim,

powiat miejski Biała Podlaska,

część gminy Sosnowica położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 819, a następnie drogę nr 820 biegnące od północnej granicy gminy do miejscowości Nowy Orzechów i na południe od drogi biegnącej z miejscowości Nowy Orzechów w kierunku zachodnim do granicy gminy, część gminy Siemień położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 815 i część gminy Milanów położona na zachód od drogi nr 813 w powiecie parczewskim,

gminy Niedźwiada, Ostrówek, część gminy Firlej położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 i część gminy Uścimów położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od zachodniej granicy gminy łączącą miejscowości Głębokie i Stary Uścimów i dalej w kierunku wschodnim do granicy gminy w powiecie lubartowskim,

gmina Trawniki i część gminy Piaski położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 17 biegnącą od wschodniej granicy gminy Piaski do skrzyżowania z drogą nr S12 i na wschód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od skrzyżowania dróg nr 17 i nr S12 przez miejscowość Majdan Brzezicki do północnej granicy gminy w powiecie świdnickim;

gminy Kraśniczyn, Gorzków, Krasnystaw z miastem Krasnystaw, Izbica, Siennica Różana, Żółkiewka, część gminy Fajsławice położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 17 i część gminy Łopiennik Górny położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 17 w powiecie krasnostawskim,

gminy Milejów, Puchaczów, część gminy Ludwin położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Puchaczów i Dratów, a następnie przez drogę nr 820 do północnej granicy gminy i część gminy Cyców położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę 82 i na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 841 biegnącą od wschodniej granicy gminy do skrzyżowania z drogą nr 82 w miejscowości Wólka Cycowska w powiecie łęczyńskim,

gminy Uchanie, Horodło i część gminy wiejskiej Hrubieszów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 74 i na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 844 w powiecie hrubieszowskim,

gminy Białopole, Dubienka, Leśniowice, Wojsławice, Żmudź, Siedliszcze, Rejowiec, Rejowiec Fabryczny z miastem Rejowiec Fabryczny i część gminy wiejskiej Chełm położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 812 biegnącą od zachodniej granicy tej gminy do granicy powiatu miejskiego Chełm, a następnie południową granicę powiatu miejskiego Chełm do wschodniej granicy gminy w powiecie chełmskim.

7.   Rumunjska

Sljedeća područja u Rumunjskoj:

Okrug Sălaj

DIO III.

1.   Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

Jelgavas novada Jaunsvirlaukas, Valgundes, Kalnciema, Līvbērzes, pagasts,

Ozolnieku novada Salgales pagasts,

Saldus novada Novadnieku, Kursīšu un Zvārdes pagasts.

2.   Litva

Sljedeća područja u Litvi:

Akmenės rajono savivaldybė: Akmenės ir Ventos seniūnijos,

Alytaus rajono savivaldybė: Alovės, Butrimonių, Daugų, Pivašiūnų ir Raitininkų seniūnijos,

Jurbarko rajono savivaldybė: Girdžių, Juodaičių, Raudonės, Seredžiaus, Skirsnemunės, Šimkaičių ir Veliuonos seniūnijos,

Joniškio rajono savivaldybė

Kauno rajono savivaldybė: Babtų, Čekiškės, Vilkijos ir Vilkijos apylinkių seniūnijos,

Kėdainių rajono savivaldybė: Dotnuvos, Josvainių, Kėdainių miesto, Krakių, Pelėdnagių ir Pernaravos seniūnijos,

Kelmės rajono savivaldybė: Tytyvėnų seniūnijos dalis į rytus ir pietus nuo kelio Nr. 157 ir į rytus nuo kelio Nr. 2105 ir Tytuvėnų apylinkių seniūnijos dalis į pietus nuo kelio Nr. 157 ir į rytus nuo kelio Nr. 2105,

Lazdijų rajono savivaldybė,

Mažeikių rajono savivaldybės: Laižuvos, Mažeikių apylinkės, Mažeikių, Reivyčių, Tirkšlių ir Viekšnių seniūnijos,

Pakruojo rajono savivaldybė: Guostagalio seniūnija, Linkuvos seniūnijos dalis į vakarus nuo kelio Nr. 151 ir kelio Nr. 211, Lygumų, Pakruojo, Pašvitinio ir Žeimelio seniūnijos,

Radviliškio rajono savivaldybė: Grinkiškio, Šaukoto ir Šiaulėnų seniūnijos,

Raseinių rajono savivaldybė: Ariogalos, Betygalos, Pagojukų Šiluvos, Kalnujų seniūnijos ir Girkalnio seniūnijos dalis į pietus nuo kelio Nr. A1,

Trakų rajono savivaldybė,

Varėnos rajono savivaldybė.

3.   Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

gminy Lelkowo, Pieniężno, Płoskinia i część gminy wiejskiej Braniewo położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr E28 i S22 w powiecie braniewskim

w województwie podlaskim:

gminy Dąbrowa Białostocka, Sidra, część gminy Nowy Dwór położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 670, część gminy Janów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 671 biegnącą od wschodniej granicy gminy do miejscowości Janów i na wschód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Janów, Trofimówka i Kizielany i część gminy Suchowola położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 8 biegnącą od północnej granicy gminy do miejscowości Suchowola, a następnie przedłużonej drogą łączącą miejscowości Suchowola i Dubasiewszczyzna biegnącą do południowo-wschodniej granicy gminy w powiecie sokólskim,

gmina Giby, część gminy Krasnopol położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 653 i część gminy Sejny położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 653 oraz południowo - zachodnią granicę miasta Sejny i na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 663 w powiecie sejneńskim,

gmina Orla, część gminy Bielsk Podlaski położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 w powiecie bielskim,

gminy Czyże, część gminy Dubicze Cerkiewne położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 685,część gminy Kleszczele położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogi nr 685, a następnie nr 66 i nr 693 i część gminy Hajnówka położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 689 i na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 685 w powiecie hajnowskim,

gmina Goniądz w powiecie monieckim

gminy Mielnik i Nurzec-Stacja w powiecie siemiatyckim.

w województwie mazowieckim:

gmina Nasielsk w powiecie nowodworskim,

gmina Świercze i część gminy Winnica położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę łączącą miejscowości Bielany, Winnica i Pokrzywnica w powiecie pułtuskim,

gmina Nowe Miasto w powiecie płońskim,

gminy Domanice, Korczew, Paprotnia, Skórzec, Wiśniew, część gminy Siedlce położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 2 biegnącą od zachodniej granicy gminy do granicy powiatu miejskiego Siedlce i następnie na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 698 do przecięcia z ulicą Majową w miejscowości Stok Lacki Folwark, ulicę Majową i ulicę Pałacową przez miejscowość Grubale do granicy gminy i część gminy Zbuczyn położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnowschodniej do południowej granicy gminy i łączącą miejscowości: Tarcze, Choja, Zbuczyn, Grodzisk, Dziewule i Smolanka w powiecie siedleckim,

powiat miejski Siedlce,

w województwie lubelskim:

gminy Wierzbica, Sawin, Ruda Huta, Dorohusk, Kamień i część gminy wiejskiej Chełm położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 812 biegnącą od zachodniej granicy tej gminy do granicy powiatu miejskiego Chełm, a następnie północną granicę powiatu miejskiego Chełm do wschodniej granicy gminy w powiecie chełmskim,

powiat miejski Chełm,

gminy Hanna, Hańsk, Wola Uhruska, część gminy Urszulin położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 82, część gminy Stary Brus położona na południe od linii wyznaczonej przez drogę nr 82 i część gminy wiejskiej Włodawa położona na południe od granicy miasta Włodawa w powiecie włodawskim,

część gminy Cyców położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 82 i na północ od drogi nr 841 w powiecie łęczyńskim,

gminy Jabłoń, Podedwórze, Dębowa Kłoda, Parczew, część gminy Sosnowica położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 819, a następnie drogę nr 820 biegnące od północnej granicy gminy do miejscowości Nowy Orzechów i na północ od drogi biegnącej z miejscowości Nowy Orzechów w kierunku zachodnim do granicy gminy, część gminy Siemień położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 815 i część gminy Milanów położona na wschód od drogi nr 813 w powiecie parczewskim,

gminy Janów Podlaski, Leśna Podlaska, Kodeń, Sławatycze, Sosnówka, Tuczna i Wisznice w powiecie bialskim,

gminy Jeziorzany, Michów, Kock, część gminy Firlej położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19, część gminy Ostrów Lubelski położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę 821 biegnącą od zachodniej granicy gminy do miejscowości Ostrów Lubelski, a następnie przez drogę łączącą miejscowości Ostrów Lubelski, Głębokie i Stary Uścimów i część gminy Uścimów położona na północ od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od zachodniej granicy gminy łączącą miejscowości Głębokie i Stary Uścimów i dalej w kierunku wschodnim do granicy gminy w powiecie lubartowskim,gminy Adamów, Serokomla i część gminy wiejskiej Łuków położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę biegnącą od północnej granicy gminy przez miejscowość Wólka Świątkowa do północnej granicy miasta Łuków, a następnie na północ i zachód od linii stanowiącej północną i zachodnią granicę miasta Łuków do jej przecięcia się z drogą nr 76 i na północ od linii wyznaczonej przez drogę nr 76 biegnącą od zachodniej granicy miasta Łuków do zachodniej granicy gminy wiejskiej Łuków w powiecie łukowskim,

gmina Baranów w powiecie puławskim,

gminy Nowodwór i Ułęż w powiecie ryckim.

4.   Rumunjska

Sljedeća područja u Rumunjskoj:

Okrug Satu Mare

Okrug Tulcea,

Okrug Constanța,

Veliki otok u Brăili,

Ribnjak u Ialomiti

DIO IV.

Italija

Sljedeća područja u Italiji:

tutto il territorio della Sardegna.


Ispravci

10.7.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 174/38


Ispravak Uredbe Komisije (EU) 2018/683 od 4. svibnja 2018. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2018/163

( Službeni list Europske unije L 116 od 7. svibnja 2018. )

Na stranici 20., u uvodnoj izjavi 119.:

umjesto:

„Kad je riječ o jednom društvu kćeri Grupe Aeolus, odnosno društvu Pirelli Tyre Co., Ltd., Komisija u utvrđenom roku nije zaprimila podatke potrebne za utvrđivanje izvozne cijene. Komisija je 23. ožujka 2018. obavijestila to društvo da upitnici koje su dostavili njegovo povezani uvoznici nisu bili potpuni te je zatražila da revidira i ponovno podnese odgovore na upitnik. To je društvo obaviješteno da će, ako u danom roku ne dostavi potpune i točne informacije, Komisija ponovno upotrijebiti dostupne činjenice u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Predmetno društvo dostavilo je revidirane odgovore 4. travnja 2018. Međutim, Komisija je i dalje smatrala da su nepotpuni i stoga nisu mogli biti obrađeni za potrebe analize dampinga i štete. Komisija je stoga dampinšku maržu utvrdila na temelju provjerenih informacija koje su dostavila ostala provjerena društva Grupe Aeolus odnosno Aeolus Tyre i Chonche Auto Double Happiness Tyre. Grupa Aeolus pozvana je da ažurira podatke o društvu Pirelli za ostatak postupka.”;

treba stajati:

„Kad je riječ o društvu Pirelli Tyre Co., Ltd., Komisija u utvrđenom roku nije zaprimila podatke potrebne za utvrđivanje izvozne cijene. Komisija je 23. ožujka 2018. obavijestila to društvo da upitnici koje su dostavili njegovo povezani uvoznici nisu bili potpuni te je zatražila da revidira i ponovno podnese odgovore na upitnik. To je društvo obaviješteno da će, ako u danom roku ne dostavi potpune i točne informacije, Komisija ponovno upotrijebiti dostupne činjenice u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Predmetno društvo dostavilo je revidirane odgovore 4. travnja 2018. Međutim, Komisija je i dalje smatrala da su nepotpuni i stoga nisu mogli biti obrađeni za potrebe analize dampinga i štete. Komisija je stoga dampinšku maržu utvrdila na temelju provjerenih informacija koje su dostavila ostala provjerena društva Grupe Aeolus odnosno Aeolus Tyre i Chonche Auto Double Happiness Tyre. Grupa Aeolus pozvana je da ažurira podatke o društvu Pirelli za ostatak postupka.”

Na stranici 45., u Prilogu:

umjesto:

„Quindao GRT Rubber Co. Ltd.

C350 ”

treba stajati:

„Qingdao GRT Rubber Co., Ltd

C350 ”.