4.6.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 137/1

(1)

Vijeće je 30. kolovoza 2017. donijelo Uredbu (EU) 2017/1509.

(2)

Odbor Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda („VSUN”), osnovan na temelju Rezolucije VSUN-a 1718 (2006), ažurirao je 23. svibnja 2018. uvrštenje na popis subjekta koji podliježe mjerama ograničavanja.

(3)

Prilog XIII. Uredbi (EU) 2017/1509 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

4.6.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 137/3

(1)

Kako bi se izbjeglo narušavanje međunarodnih financijskih tržišta i spriječilo kažnjavanje institucija povisivanjem kapitalnih zahtjeva tijekom postupaka priznavanja postojećih središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja, člankom 497. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 utvrđeno je prijelazno razdoblje tijekom kojeg institucije s poslovnim nastanom u Uniji središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja s kojima obavljaju poravnanje transakcija mogu smatrati kvalificiranim središnjim drugim ugovornim stranama.

(2)

Uredbom (EU) br. 575/2013 izmijenjena je Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (2) u pogledu određenih ulaznih podataka za izračun kapitalnih zahtjeva institucija za izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja. U skladu s time, člankom 89. stavkom 5.a Uredbe (EU) br. 648/2012 od određenih se središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja zahtijeva da u ograničenom razdoblju izvješćuju o ukupnom iznosu inicijalne marže koju su primile od svojih članova sustava poravnanja. To prijelazno razdoblje odgovara razdoblju utvrđenom člankom 497. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(3)

Utvrđeno je da će oba prijelazna razdoblja isteći 15. lipnja 2014.

(4)

Člankom 497. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 Komisija se ovlašćuje za donošenje provedbenog akta kojim bi se u iznimnim situacijama prijelazno razdoblje za kapitalne zahtjeve produžilo za šest mjeseci. To bi produženje trebalo primjenjivati i u odnosu na rokove utvrđene člankom 89. stavkom 5.a Uredbe (EU) br. 648/2012. Ta su prijelazna razdoblja zadnji put produžena do 15. lipnja 2018. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/2241 (3).

(5)

Od središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u trećim zemljama koje su dosad podnijele zahtjev za priznavanje u skladu s člankom 25. Uredbe (EU) br. 648/2012, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala priznalo je njih 32. Preostale središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja i dalje čekaju priznavanje i postupak njihova priznavanja neće biti dovršen do 15. lipnja 2018. Ako se prijelazno razdoblje ne produži, institucije s poslovnim nastanom u Uniji (ili njihova društva kćeri s poslovnim nastanom izvan Unije) koje su izložene prema tim preostalim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja trebale bi znatno povećati svoj regulatorni kapital za te izloženosti, što bi moglo rezultirati povlačenjem tih institucija kao izravnih sudionika u tim središnjim drugim ugovornim stranama ili, barem privremeno, prestankom pružanja usluge poravnanja klijentima tih institucija i tako uzrokovati ozbiljno narušavanje tržišta na kojima spomenute središnje druge ugovorne strane posluju.

(6)

Stoga bi potreba da se izbjegne narušavanje tržišta izvan Unije, koja je bila razlog prethodnih produženja prijelaznog razdoblja utvrđenog člankom 497. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, postojala i nakon isteka produženja prijelaznog razdoblja utvrđenog Provedbenom uredbom (EU) 2017/2241. Dodatnim produženjem prijelaznog razdoblja trebalo bi se institucijama s poslovnim nastanom u Uniji (ili njihovim društvima kćerima s poslovnim nastanom izvan Unije) omogućiti izbjegavanje znatnog povećanja kapitalnih zahtjeva zbog nezavršenog postupka priznavanja za središnje druge ugovorne strane koje na održiv i pristupačan način pružaju posebne vrste usluge poravnanja koje su institucijama s poslovnim nastanom u Uniji (ili njihovim društvima kćerima s poslovnim nastanom izvan Unije) potrebne. Stoga je primjereno prijelazna razdoblja produžiti za dodatnih šest mjeseci.

(7)

Ova Uredba trebala bi stupiti na snagu prije 16. lipnja 2018. kako bi se osiguralo produženje postojećih prijelaznih razdoblja prije njihova isteka. Kasnijim stupanjem na snagu moglo bi se uzrokovati narušavanje u pogledu središnjih drugih ugovornih strana, tržišta na kojima one posluju i institucija koje imaju izloženosti prema tim središnjim drugim ugovornim stranama.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Europskog odbora za bankarstvo,

4.6.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 137/5

(1)

U Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 881/2002 navode se osobe, skupine i subjekti na koje se odnosi zamrzavanje financijskih sredstava i gospodarskih izvora u skladu s tom uredbom.

(2)

Odbor za sankcije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda odlučio je 29. svibnja 2018. izmijeniti jedan unos na popisu osoba, skupina i subjekata na koje bi se zamrzavanje financijskih sredstava i gospodarskih izvora trebalo primijeniti. Prilog I. Uredbi (EZ) br. 881/2002 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

4.6.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 137/7

(1)

Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru (2) („Sporazum o EGP-u”) stupio je na snagu 1. siječnja 1994.

(2)

Na temelju članka 98. Sporazuma o EGP-u, Zajednički odbor EGP-a može odlučiti izmijeniti, među ostalim, Prilog IX. tom sporazumu, koji sadržava odredbe o financijskim uslugama.

(3)

Sljedeći akti odnose se na financijske usluge i treba ih uključiti u Sporazum o EGP-u:

(4)

Prilog IX. Sporazumu o EGP-u trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Stajalište Unije u okviru Zajedničkog odbora EGP-a trebalo bi se stoga temeljiti na priloženim nacrtima odluka,

4.6.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 137/23

(1)

Člankom 126. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) od država članica zahtijeva se da izbjegavaju prekomjerni državni deficit.

(2)

Podaci o državnom deficitu i dugu koji su bitni za primjenu članaka 121. i 126. UFEU-a te primjenu Protokola br. 12 o postupku u slučaju prekomjernog deficita, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i UFEU-u, od ključne su važnosti za koordinaciju ekonomskih politika u Uniji.

(3)

S ciljem jačanja provedbe proračunskog nadzora u europodručju i sprječavanja pogrešnog prikazivanja podataka o državnom deficitu i dugu, bez obzira na to je li namjerno ili zbog krajnje nepažnje, Vijeće, koje djeluje na preporuku Komisije, može odlučiti izreći novčanu kaznu državi članici koja je za to odgovorna.

(4)

Komisija je 3. svibnja 2016. pokrenula istragu koja se odnosi na manipuliranje statističkim podacima u Austriji kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 1173/2011. Preliminarni nalazi istrage poslani su Austriji 20. prosinca 2016. radi podnošenja primjedaba, kako se zahtijeva Delegiranom odlukom Komisije 2012/678/EU (2). Austrija je dostavila svoje pisane primjedbe na preliminarne nalaze 25. siječnja 2017.

(5)

Komisija je 22. veljače 2017. donijela izvješće o istrazi koja se odnosi na manipuliranje statističkim podacima u Austriji kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju, uzimajući u obzir pisane primjedbe koje je podnijela Austrija.

(6)

Komisija je u svojem izvješću zaključila da su Zemaljski revizorski sud (Landesrechnungshof – LRH) te Ured savezne zemlje Salzburga (Amt der Salzburger Landesregierung) i Vlada savezne zemlje Salzburga (Salzburger Landesregierung), koji su subjekti u austrijskom sektoru opće države, postupali s krajnjom nepažnjom jer nisu osigurali primjerene postupke za kontrolu podataka i za izvješćivanje. Zbog toga su ti subjekti omogućili činjenicu da je odjel za proračun Ureda savezne zemlje Salzburga mogao pogrešno prikazivati i prikriti financijske transakcije. To je dovelo do toga da su se podaci o dugu Austrije za razdoblje 2008. – 2012. pogrešno prikazali Eurostatu u 2012. i 2013., tj. nakon stupanja na snagu Uredbe (EU) br. 1173/2011. Nadalje, Komisija je zaključila da je Austrijski ured za statistiku (Statistik Austria – STAT) bio svjestan mogućnosti da je savezna zemlja Salzburg pogrešno prikazivala račune barem od 6. prosinca 2012., ali je Komisiju (Eurostat) o tome obavijestio tek 10. listopada 2013.

(7)

Iznos novčane kazne ne smije premašiti 0,2 % bruto domaćeg proizvoda Austrije u 2015.

(8)

Referentni iznos novčane kazne koja se izriče odgovara iznosu od 5 % šireg učinka pogrešnog prikazivanja duga opće države Austrije u relevantnim godinama koje su obuhvaćene obaviješću u kontekstu postupka prekomjernog deficita (EDP). Revizija duga o kojem je Austrija izvješćivala za obavijest o EDP-u iz travnja 2014. iznosila je 1 192 milijuna EUR. Referentni iznos novčane kazne trebalo bi stoga utvrditi na 59,6 milijuna EUR.

(9)

Uzimajući u obzir kriterije iz članka 14. stavka 3. točke (d) Delegirane odluke 2012/678/EU, Komisija je u svojem izvješću zaključila se da su relevantna djelovanja države članice na kojima se izricanje novčane kazne može temeljiti ona koja su izvršena u razdoblju od 13. prosinca 2011., kada je Uredba (EU) br. 1173/2011 stupila na snagu, do pokretanja istrage. Također je zaključila da je zadnja obavijest u kojoj je došlo do predmetnog pogrešnog prikazivanja bila obavijest o EDP-u iz listopada 2013. koja je obuhvaćala razdoblje 2009. – 2012. Pogrešna prikazivanja za godine 2011. i 2012., sadržana u obavijestima o EDP-u iz 2012. odnosno 2013., od važnosti su u kontekstu te uredbe jer opravdavaju povećanje iznosa novčane kazne.

(10)

Uzimajući u obzir kriterije iz članka 14. stavka 3. točke (a) Delegirane odluke 2012/678/EU, Komisija je u svojem izvješću zaključila da pogrešno prikazivanje podataka nije imalo znatan učinak na funkcioniranje osnaženoga gospodarskog upravljanja Unije zbog njegova ograničenog utjecaja na ukupni dug Austrije. Ti elementi opravdavaju smanjenje iznosa novčane kazne.

(11)

Uzimajući u obzir kriterije iz članka 14. stavka 3. točke (b) Delegirane odluke 2012/678/EU, Komisija je u svojem izvješću zaključila da je pogrešno prikazivanje bilo posljedica krajnje nepažnje. Komisija u svojem izvješću nije zaključila da je pogrešno prikazivanje bilo namjerno u kontekstu EDP-a. U tom pogledu iznos novčane kazne ne bi trebalo prilagođavati.

(12)

Uzimajući u obzir kriterije iz članka 14. stavka 3. točke (c) Delegirane odluke 2012/678/EU, Komisija je u svojem izvješću zaključila da je pogrešno prikazivanje podataka bilo olakšano činjenicom da su tri subjekta austrijskog sektora opće države postupala s krajnjom nepažnjom jer nisu osigurala primjerene postupke za kontrolu podataka i za izvješćivanje. Ipak, Komisija ne smatra da je to bilo usklađeno djelovanje tih subjekata. Ti elementi opravdavaju smanjenje iznosa novčane kazne.

(13)

Uzimajući u obzir kriterije iz članka 14. stavka 3. točke (e) Delegirane odluke 2012/678/EU, Komisija je u svojem izvješću zaključila da su STAT i svi predmetni subjekti u velikoj mjeri surađivali tijekom istrage. Taj bi element inače opravdavao smanjenje iznosa novčane kazne. Ipak, utvrđeno je da je STAT, po načelu dužne pažnje, mogao i trebao brže i proaktivnije obavijestiti Komisiju (Eurostat) da je došlo do pogrešnog prikazivanja računa savezne zemlje Salzburga. Taj bi element inače opravdavao povećanje iznosa novčane kazne. Međutim, takav zaključak trebalo bi prilagoditi s obzirom na visoku složenost stvarne situacije koja je dovela do pogrešnog prikazivanja računa, uključujući gubitke od financijskih izvedenica te s njima povezane tehničke poteškoće u vezi s njihovim razumijevanjem i pripremom, te koju bi trebalo uzeti u obzir pri procjenjivanju stupnja revnosti koji su iskazala nadležna tijela dotične države članice. S obzirom na kombinirani učinak elemenata koji opravdavaju smanjenje iznosa – visok stupanj suradnje iskazan tijekom istrage, kao i poteškoće povezane s visokom složenošću činjenica – u odnosu na elemente koji opravdavaju povećanje, i dalje bi se trebalo primijeniti smanjenje iznosa novčane kazne.

(14)

Komisija preporučuje da bi iznos novčane kazne koja se treba izreći Austriji trebalo utvrditi na 29,8 milijuna EUR. Uzimajući u obzir te okolnosti, iznos novčane kazne trebalo bi utvrditi na 26,82 milijuna EUR,

4.6.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 137/25

(1)

Vijeće je 27. svibnja 2016. donijelo Odluku (ZVSP) 2016/849.

(2)

Odbor Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda („VSUN”), osnovan na temelju Rezolucije VSUN-a 1718 (2006), izmijenio je 23. svibnja 2018. uvrštenje na popis subjekta koji podliježe mjerama ograničavanja.

(3)

Prilog I. Odluci (ZVSP) 2016/849 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

4.6.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 137/27

(1)

Direktivom 91/676/EEZ nastoji se zaštititi vode od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora, među ostalim mjerama, ograničavanjem primjene stajskoga gnojiva na zemljište. Ako država članica namjerava godišnje dopustiti količinu gnojiva po hektaru koja je drugačija od one navedene u točki 2. drugoj podtočki prvoj rečenici Priloga III. toj direktivi, tom se količinom ne smije dovesti u pitanje ostvarivanje ciljeva Direktive 91/676/EEZ i ona se mora opravdati na temelju nepristranih kriterija, kao što su dugotrajno razdoblje rasta i usjevi s visokim stupnjem potrošnje dušika. Tu opravdanost ispituje Komisija.

(2)

Komisija je 8. prosinca 2005. donijela Odluku 2005/880/EZ (2) o odobravanju odstupanja koje je zatražila Nizozemska u skladu s Direktivom 91/676/EEZ u svrhu dopuštanja primjene stajskoga gnojiva pašnih životinja do granične vrijednosti od 250 kg dušika po hektaru godišnje na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 70 % travnjaka.

(3)

Komisija je 5. veljače 2010. donijela Odluku 2010/65/EU (3), kojom je izmijenjena Odluka 2005/880/EZ, a odstupanje produljeno do 31. prosinca 2013.

(4)

Komisija je 16. svibnja 2014. donijela Provedbenu odluku 2014/291/EU (4). U toj je odluci Nizozemskoj odobreno odstupanje u skladu s Direktivom 91/676/EEZ kako bi se dopustila primjena stajskoga gnojiva pašnih životinja na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 80 % travnjaka do granične vrijednosti od 230 kg dušika po hektaru godišnje za poljoprivredna gospodarstva na južnim i središnjim pjeskovitim tlima i na laporastim tlima te do granične vrijednosti od 250 kg dušika po hektaru godišnje za poljoprivredna gospodarstva na drugim tlima. Odstupanje se 2016. odnosilo na 19 564 poljoprivredna gospodarstva, što odgovara iznosu od 47 % ukupne neto poljoprivredne površine u Nizozemskoj.

(5)

Nizozemska je 31. siječnja 2018. Komisiji podnijela zahtjev za obnovu odstupanja za razdoblje od 2018. do 2021. na temelju točke 2. treće podtočke Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ.

(6)

Nizozemska provodi, u skladu s člankom 3. stavkom 5. Direktive 91/676/EEZ, program djelovanja na čitavom državnom području.

(7)

U nizozemskom zakonodavstvu kojim se provodi Direktiva 91/676/EEZ uključeni su standardi primjene dušika i fosfata.

(8)

Na temelju podataka koje su dostavila nizozemska tijela, u razdoblju od 2012. do 2015. broj grla stoke i svinja u Nizozemskoj povećao se za 2,3 % odnosno 0,8 % u odnosu na razdoblje od 2008. do 2011. U istom se razdoblju broj peradi u Nizozemskoj povećao za 2,4 %. U nizozemskom su zakonodavstvu od 2006. (5) utvrđena ograničenja broja svinja i peradi. Štoviše, u nizozemskom se zakonodavstvu od siječnja 2015. (6) zahtijeva da se odgovarajući udio viška gnojiva iz sektora mljekarstva preradi. Usto je u Nizozemskoj upravo uveden sustav prava proizvodnje fosfata za stoku u sektoru mljekarstva (7). Svim se tim mjerama nastoji spriječiti onečišćenje vodnih tijela.

(9)

Upotreba dušika iz stajskoga gnojiva u razdoblju od 2012. do 2015. u Nizozemskoj iznosila je 416 000 tona, što predstavlja smanjenje od 4,4 % u odnosu na razdoblje od 2008. do 2011. (8) Upotreba dušičnoga kemijskoga gnojiva u Nizozemskoj u razdoblju od 2012. do 2015. povećala se za oko 4,3 % u odnosu na razdoblje od 2008. do 2011. (9)

(10)

Prema znanstveno utemeljenim podacima koje su dostavila nizozemska tijela, za klimu u Nizozemskoj tipične su ravnomjerno raspoređene padaline tijekom godine i relativno uzak godišnji raspon temperatura, što pogoduje dugom razdoblju rasta trave od 250 dana godišnje.

(11)

Štoviše, informacije koje su dostavila nizozemska tijela u kontekstu prethodnog odstupanja odobrenog Provedbenom odlukom 2014/291/EU upućuju na to da to odstupanje nije dovelo do pogoršanja stanja nizozemskih vodnih tijela. Primjerice, koncentracija nitrata u vodi koja napušta područje korijena na praćenim gospodarstvima obuhvaćenima odobrenjima smanjila se od 2006. te je 2015. i 2016. prosječno iznosila manje od 50 mg/l.

(12)

Podaci koje je na temelju članka 10. Direktive 91/676/EEZ dostavila Nizozemska pokazuju da su za razdoblje od 2012. do 2015. na približno 88 % postaja za praćenje podzemnih voda u Nizozemskoj zabilježene srednje vrijednosti koncentracije nitrata niže od 50 mg/l te da su na 79 % tih postaja za praćenje zabilježene srednje vrijednosti koncentracije nitrata niže od 25 mg/l. Podaci pokazuju i da su za razdoblje od 2012. do 2015. na 99 % postaja za praćenje površinskih voda u Nizozemskoj zabilježene srednje vrijednosti koncentracije nitrata niže od 50 mg/l te da su na 96 % tih postaja za praćenje zabilježene srednje vrijednosti koncentracije nitrata niže od 25 mg/l. Podaci upućuju na stabilan trend ili opadanje koncentracije nitrata u podzemnim i površinskim vodama u odnosu na razdoblje od 2008. do 2011. Bez obzira na to, u razdoblju izvješćivanja od 2012. do 2015. 60 % slatkih voda bilo je eutrofično, 13 % potencijalno eutrofično, a 27 % nije bilo eutrofično.

(13)

Nakon razmatranja zahtjeva Nizozemske u skladu s točkom 2. trećom podtočkom Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ te s obzirom na šesti nizozemski program djelovanja i iskustvo stečeno odstupanjem propisanim Provedbenom odlukom 2014/291/EU, Komisija smatra da količina stajskoga gnojiva pašnih životinja koju je predložila Nizozemska, koja odgovara iznosu od 230 kg dušika po hektaru godišnje na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 80 % travnjaka na južnim i središnjim pjeskovitim tlima i na laporastim tlima te iznosu od 250 kg dušika po hektaru godišnje na poljoprivrednim gospodarstvima s najmanje 80 % travnjaka na drugim tlima, neće dovesti u pitanje ostvarivanje ciljeva Direktive 91/676/EEZ ako Nizozemska ispuni određene stroge uvjete te ako je to opravdano na temelju objektivnih kriterija.

(14)

Nizozemska bi trebala osigurati da se pritisak na vodna tijela kao posljedica sve većeg broja grla stoke i povezane proizvodnje gnojiva ne povećava. U tu bi svrhu Nizozemska trebala osigurati da se ukupna proizvodnja gnojiva, s obzirom na dušik i fosfor, ne poveća iznad razine iz 2002. Stoga bi se novim zakonodavstvom kojim se provodi šesti nizozemski program djelovanja trebala pružiti obvezujuća gornja granica za proizvodnju gnojiva koju se ne smije prekoračiti te na koju se po potrebi može pozvati u odnosu na pojedinačne poljoprivrednike.

(15)

Odobrenja za pojedinačne poljoprivrednike podliježu određenim uvjetima kojima se nastoji osigurati gnojidba na razini poljoprivrednoga gospodarstva na temelju potreba usjeva te smanjenje i sprečavanje gubitaka dušika i fosfora u vodu. Ti bi zahtjevi stoga trebali uključivati zahtjeve za uspostavu plana gnojidbe na razini poljoprivrednoga gospodarstva, bilježenje prakse gnojidbe u knjige gnojidbe, provođenje povremene analize tla, primjenu zelenog pokrova zimi nakon kukuruza, usklađenost s posebnim odredbama za preoravanje trave, neprimjenjivanje gnojiva prije preoravanja trave, uzimanje u obzir doprinosa mahunarki prilikom gnojidbe te neprimjenjivanje fosfata iz umjetnih gnojiva na zemljište.

(16)

U provedbi politike upravljanja gnojivom u Nizozemskoj, uključujući usklađenost s Provedbenom Odlukom 2014/291/EU, posljednjih je godina došlo do poteškoća, što je dovelo do situacije u kojoj postoji zabrinutost zbog mogućih prijevara. Ta iznimna situacija zahtijeva od Nizozemske da pojača svoja nastojanja u sprečavanju prijevara u provedbi politike u području gnojiva. Iako su u okviru šestog programa djelovanja već predviđene mjere kojima se nastoji ojačati kontrolu i inspekcije s ciljem poboljšanja sveukupne usklađenosti s pravilima nizozemske politike u području gnojiva, za postizanje djelotvorne provedbe i potpune usklađenosti potrebna su dodatna nastojanja. Ta bi nastojanja trebala uključivati uspostavu pojačane provedbene strategije, uzimajući u obzir i odredbe Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10). Strategija bi se trebala temeljiti na neovisnoj ocjeni usklađenosti s propisima o nizozemskoj politici u području gnojiva te bi trebala sadržavati posebne mjere kojima se nastoji dalje jačati inspekcije i kontrole te jasnu metodologiju za uspostavu kazni i sankcija koje su u dovoljnoj mjeri odvraćajuće. Stoga je opravdano ograničiti trajanje odstupanja na način da istječe 31. prosinca 2019. kako bi se Nizozemskoj omogućilo da u potpunosti provede pojačanu provedbenu strategiju. Nizozemska može podnijeti zahtjev za novo odstupanje za naredno razdoblje u skladu s točkom 2. trećom podtočkom Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ.

(17)

Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11) utvrđuje se sveobuhvatan, prekogranični pristup za zaštitu voda organiziran oko područja riječnih slivova s ciljem postizanja dobrog stanja europskih vodnih tijela. Smanjenje količine hranjivih tvari sastavni je dio tog cilja. Odobravanjem odstupanja na temelju ove Odluke ne dovode se u pitanje odredbe Direktive 2000/60/EZ i ne isključuje da mogu biti potrebne dodatne mjere kako bi se ispunile obveze koje iz te direktive proizlaze.

(18)

Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12) utvrđuju se opća pravila za uspostavljanje infrastrukture za prostorne informacije u Uniji za potrebe politika Unije u pogledu okoliša te politika ili aktivnosti Unije koje mogu utjecati na okoliš. Ako je primjenjivo, prostorne informacije prikupljene u kontekstu ove Odluke trebale bi biti u skladu s odredbama te direktive. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i povećala dosljednost podataka, Nizozemska bi se prilikom prikupljanja potrebnih podataka u skladu s ovom Odlukom trebala, prema potrebi, koristiti informacijama dobivenima u okviru integriranog administrativnog i kontrolnog sustava uspostavljenog u skladu s poglavljem II. glavom V. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(19)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za nitrate osnovanog u skladu s člankom 9. Direktive 91/676/EEZ,

1.

„poljoprivredno gospodarstvo s travnjacima” znači svako gospodarstvo na kojemu je najmanje 80 % površine dostupne za primjenu gnojiva prekriveno travom;

2.

„pašne životinje” znači stoka (uz iznimku teladi za klanje), ovce, koze, konji, magarci, jeleni i vodeni bivoli;

3.

„poljoprivredno zemljište” znači površina u vlasništvu ili najmu poljoprivrednika ili ona kojom upravlja poljoprivrednik na temelju zasebnog ugovora u pisanom obliku i za koju poljoprivrednik ima izravnu upravljačku odgovornost;

4.

„trava” znači trajni travnjak ili privremeni travnjak koji kao takav postoji manje od pet godina;

5.

„plan gnojidbe” znači izračun planirane upotrebe i dostupnosti hranjivih tvari;

6.

„račun gnojidbe” znači bilanca hranjivih tvari koja se temelji na stvarnoj upotrebi i potrošnji hranjivih tvari;

7.

„južna i središnja pjeskovita tla” znači tla navedena kao južna i središnja pjeskovita tla u okviru nizozemskog zakonodavstva kojim se provodi Direktiva o nitratima;

8.

„laporasta tla” znači tla navedena kao laporasta tla u okviru nizozemskog zakonodavstva kojim se provodi Direktiva o nitratima.

1.

Nizozemska je dužna pratiti količinu proizvedenoga gnojiva te osigurava da se proizvodnja gnojiva na nacionalnoj razini s obzirom na dušik i fosfor ne poveća iznad razine iz 2002. godine koja je iznosila 504,4 milijuna kg dušika i 172,9 milijuna kg fosfata.

2.

Nizozemska uspostavlja pojačanu provedbenu strategiju kojom se nastoji ojačati usklađenost s pravilima o nizozemskoj politici u području gnojiva te osigurati da se sve informacije koje upućuju na neusklađenost djelotvorno prate.

Pojačana provedbena strategija uključuje najmanje sljedeće elemente:

(a)

broj grla stoke na poljoprivrednom gospodarstvu s travnjacima, opis sustava nastambi i skladištenja gnojiva, uključujući kapacitet raspoloživog spremnika za gnojivo;

(b)

izračun dušika (umanjen za gubitke tijekom smještaja i skladištenja) i fosfora iz gnojiva proizvedenog na poljoprivrednom gospodarstvu s travnjacima;

(c)

plan plodoreda u kojem se navodi površina pojedinih polja s travom i drugim usjevima, uključujući skicu na kojoj je prikazana lokacija pojedinih polja;

(d)

predviđene potrebe usjeva za dušikom i fosforom;

(e)

količinu i vrstu gnojiva isporučenu ugovarateljima koje se stoga ne primjenjuje na poljoprivrednom gospodarstvu s travnjacima;

(f)

količinu uvezenoga gnojiva koje se primjenjuje na poljoprivrednom gospodarstvu s travnjacima;

(g)

izračun doprinosa iz mineralizacije organskih tvari, usjeva mahunarki i atmosferskog taloženja te količine dušika prisutne u tlu u trenutku kada ga usjev počinje koristiti u znatnijoj mjeri;

(h)

izračun primjene dušika i fosfora iz gnojiva za svako polje (parcele poljoprivrednoga gospodarstva s travnjacima koje su homogene u pogledu vrste usjeva i tla);

(i)

izračun primjene dušika iz umjetnih i drugih gnojiva za svako polje;

(j)

izračune za ocjenu usklađenosti sa standardima najveće dopuštene primjene za dušik i fosfor utvrđene u šestom nizozemskom programu djelovanja.

(a)

površinu polja pod pojedinim usjevima;

(b)

broj grla i vrstu stoke;

(c)

proizvodnju gnojiva po životinji;

(d)

količinu gnojiva koju je poljoprivredno gospodarstvo s travnjacima uvezlo;

(e)

količinu gnojiva isporučenu ugovarateljima koje se stoga ne primjenjuje na poljoprivrednom gospodarstvu s travnjacima te naziv tih ugovaratelja.

(a)

postotak poljoprivrednih gospodarstava s travnjacima u svakoj općini za koja su izdana odobrenja;

(b)

postotak grla stoke u svakoj općini za koja su izdana odobrenja;

(c)

postotak poljoprivredne površine u svakoj općini za koju su izdana odobrenja;

(a)

podatke povezane s gnojidbom na svim poljoprivrednim gospodarstvima s travnjacima koja su obuhvaćena odobrenjima, uključujući informacije o prinosima i o vrstama tla;

(b)

kretanja brojeva grla stoke za svaku kategoriju stoke u Nizozemskoj i na poljoprivrednim gospodarstvima s travnjacima obuhvaćenima odobrenjem;

(c)

kretanja nacionalne proizvodnje stajskoga gnojiva s obzirom na količinu dušika i fosfata u gnojivu;

(d)

sažetak rezultata kontrola povezanih s koeficijentima izlučivanja za svinjski gnoj i gnoj peradi na nacionalnoj razini;

(e)

karte iz članka 9. stavka 1.;

(f)

rezultate praćenja voda, uključujući informacije o kretanjima kvalitete vode za podzemne i površinske vode, kao i utjecaj odstupanja odobrenog u ovoj Odluci na kvalitetu vode;

(g)

informacije o koncentraciji nitrata i fosfora iz članka 9. stavka 2.;

(h)

rezultate pojačanog praćenja voda iz članka 9. stavka 5.;

(i)

rezultate istraživanja o lokalnoj upotrebi zemljišta, plodoredima i poljoprivrednim praksama iz članka 9. stavka 4.;

(j)

rezultate izračuna temeljenih na modelu iz članka 9. stavka 4.;

(k)

ocjenu provedbe uvjeta za odobrenja utvrđenih u člancima 7. i 8. na temelju kontrola izvršenih na razini poljoprivrednoga gospodarstva i informacije o poljoprivrednim gospodarstvima koja nisu usklađena na temelju rezultata administrativnih kontrola i inspekcija iz članka 10.;

(l)

rezultate pojačane provedbene strategije iz članka 4., posebno u pogledu smanjenja slučajeva neusklađenosti.

4.6.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 137/35

(1)

Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/247 (3) donesena je nakon izbijanja visokopatogene influence ptica podtipa H5 u više država članica („predmetne države članice”) i nakon što su nadležna tijela tih država članica uspostavila zaražena i ugrožena područja u skladu s člankom 16. stavkom 1. Direktive Vijeća 2005/94/EZ (4).

(2)

Provedbenom odlukom (EU) 2017/247 predviđeno je da zaražena i ugrožena područja koja su uspostavila nadležna tijela u predmetnim državama članicama u skladu s Direktivom 2005/94/EZ obuhvaćaju barem područja koja su u Prilogu toj provedbenoj odluci navedena kao zaražena i ugrožena. Provedbenom odlukom (EU) 2017/247 utvrđeno je i da se mjere koje je potrebno provesti na zaraženim i ugroženim područjima, kako je predviđeno člankom 29. stavkom 1. i člankom 31. Direktive 2005/94/EZ, zadržavaju barem do datuma određenih za ta područja u Prilogu toj provedbenoj odluci.

(3)

Od datuma svojega donošenja Provedbena odluka (EU) 2017/247 nekoliko je puta izmijenjena kako bi se uzeo u obzir razvoj epidemiološke situacije u Uniji u pogledu influence ptica. Konkretno, Provedbena odluka (EU) 2017/247 izmijenjena je Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2017/696 (5) kako bi se utvrdila pravila koja se odnose na otpremanje pošiljaka jednodnevnih pilića iz područja navedenih u Prilogu Provedbenoj odluci (EU) 2017/247. Izmjenom se u obzir uzela činjenica da jednodnevni pilići predstavljaju vrlo nizak rizik od širenja visokopatogene influence ptica u usporedbi s drugim proizvodima od peradi.

(4)

Provedbena odluka (EU) 2017/247 također je naknadno izmijenjena Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2017/1841 (6) radi jačanja mjera kontrole bolesti koje se primjenjuju kada postoji povećani rizik od širenja visokopatogene influence ptica. U skladu s tim, Provedbenom odlukom (EU) 2017/247 sada se utvrđuju daljnja ograničena područja na razini Unije koja se u skladu s člankom 16. stavkom 4. Direktive 2005/94/EZ uspostavljaju u predmetnim državama članicama nakon jednog ili više slučajeva izbijanja visokopatogene influence ptica i određuje trajanje mjera koje se primjenjuju na tim područjima. Provedbenom odlukom (EU) 2017/247 sada se utvrđuju i pravila za otpremu žive peradi, jednodnevnih pilića i jaja za valenje iz daljnjih ograničenih područja u druge države članice pod određenim uvjetima.

(5)

Nadalje, Prilog Provedbenoj odluci (EU) 2017/247 više je puta izmijenjen, ponajprije kako bi se u obzir uzele izmjene granica zaraženih i ugroženih područja koja su uspostavile predmetne države članice u skladu s Direktivom 2005/94/EZ.

(6)

Prilog Provedbenoj odluci (EU) 2017/247 zadnji je put izmijenjen Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2018/697 (7) nakon što je Bugarska prijavila nove slučajeve izbijanja visokopatogene influence ptica podtipa H5 na gospodarstvima za uzgoj peradi u regiji Plovdiv u toj državi članici. Bugarska je obavijestila Komisiju i da je nakon tih najnovijih slučajeva izbijanja bolesti propisno poduzela potrebne mjere u skladu s Direktivom 2005/94/EZ, uključujući uspostavu zaraženih i ugroženih područja oko zaraženih gospodarstava za uzgoj peradi.

(7)

Od datuma zadnje izmjene Provedbene odluke (EU) 2017/247 Provedbenom odlukom (EU) 2018/697 Bugarska je Komisiji prijavila novi slučaj izbijanja visokopatogene influence ptica podtipa H5N8 na gospodarstvu za uzgoj peradi u regiji Dobrich u toj državi članici.

(8)

Bugarska je obavijestila Komisiju i da je nakon tog novog slučaja izbijanja bolesti poduzela potrebne mjere u skladu s Direktivom 2005/94/EZ, uključujući uspostavu zaraženih i ugroženih područja oko zaraženog gospodarstva za uzgoj peradi u toj državi članici.

(9)

Komisija je u suradnji s Bugarskom ispitala navedene mjere i uvjerila se da su granice zaraženih i ugroženih područja koja je uspostavilo nadležno tijelo u Bugarskoj na dovoljnoj udaljenosti od gospodarstva za uzgoj peradi na kojem je potvrđen novi slučaj izbijanja bolesti.

(10)

Kako bi se spriječili nepotrebni poremećaji trgovine u Uniji i izbjeglo da treće zemlje nametnu neopravdane prepreke trgovini, nakon novog slučaja izbijanja visokopatogene influence ptica u Bugarskoj nužno je na razini Unije i u suradnji s tom državom članicom brzo utvrditi zaražena i ugrožena područja uspostavljena u Bugarskoj u skladu s Direktivom 2005/94/EZ.

(11)

Stoga bi Provedbenu odluku (EU) 2017/247 trebalo ažurirati kako bi se u obzir uzela najnovija epidemiološka situacija u pogledu visokopatogene influence ptica u Bugarskoj. Konkretno, potrebno je u Prilogu Provedbenoj odluci (EU) 2017/247 navesti novoutvrđena zaražena i ugrožena područja u Bugarskoj, koja sada podliježu ograničenjima u skladu s Direktivom 2005/94/EZ.

(12)

Prilog Provedbenoj odluci (EU) 2017/247 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se ažurirala regionalizacija na razini Unije radi uvrštavanja zaraženih i ugroženih područja uspostavljenih u Bugarskoj u skladu s Direktivom 2005/94/EZ nakon novog slučaja izbijanja visokopatogene influence ptica u toj državi članici i trajanje ograničenja koja se na njima primjenjuju.

(13)

Provedbenu odluku (EU) 2017/247 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(14)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,