31.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 134/1

(1)

Radi osiguravanja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature koja je priložena Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (2) potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila za tumačenje kombinirane nomenklature. Ta se pravila primjenjuju i na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvodi daljnja podjela te koja je utvrđena posebnim odredbama Unije radi primjene tarifnih i drugih mjera povezanih s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima robu opisanu u stupcu 1. tablice u Prilogu ovoj Uredbi trebalo bi na temelju obrazloženja navedenog u stupcu 3. razvrstati u odgovarajuću oznaku KN iz stupca 2.

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 34. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 952/2013 osoba kojoj su dane obvezujuće tarifne informacije za robu na koju se odnosi ova Uredba, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, može nastaviti navoditi te informacije tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za carinski zakonik,

31.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 134/5

(1)

Uredbom (EU) br. 791/2011 (2) Vijeće je uvelo preostalu antidampinšku pristojbu od 62,9 % na uvoz određenih tkanina otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine. Nakon ispitnog postupka protiv izbjegavanja mjera u skladu s člankom 13. osnovne uredbe, Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 1371/2013 (3) navedene mjere proširene su na uvoz poslan iz Indije i Indonezije, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Indije i Indonezije ili nema („proširene mjere”). Istom je uredbom indijski proizvođač izvoznik izuzet od tih proširenih mjera. Kasnije je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/1507 (4) još jedan indijski proizvođač izvoznik izuzet od proširenih mjera.

(2)

Nakon ispitnog postupka protiv izbjegavanja mjera u skladu s člankom 13. osnovne uredbe, antidampinške mjere proširene su i na Maleziju (5), Tajvan i Tajland (6).

(3)

Mjere koje su trenutačno na snazi jesu antidampinške pristojbe uvedene Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/1993 (7) nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera kojom se potvrdio nastavak mjera.

(4)

Europska komisija („Komisija”) potom je primila zahtjev za izuzeće od antidampinških mjera primjenjivih na uvoz proizvoda iz postupka revizije podrijetlom iz Narodne Republike Kine kako su proširene na uvoz proizvoda poslanih iz Indije, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Indije ili ne, u skladu s člankom 11. stavkom 4. i člankom 13. stavkom 4. osnovne uredbe.

(5)

Zahtjev je 26. siječnja 2017. podnijelo trgovačko društvo SPG Glass Fibre PVT. LTD („podnositelj zahtjeva”), proizvođač izvoznik proizvoda iz postupka revizije iz Indije („predmetna zemlja”). Opseg zahtjeva bio je ograničen na mogućnost stjecanja izuzeća od proširenih mjera u pogledu podnositelja zahtjeva.

(6)

Komisija je ispitala dokaze koje je dostavio podnositelj zahtjeva i smatrala ih je dostatnima za opravdavanje pokretanja ispitnog postupka u skladu s člankom 11. stavkom 4. i člankom 13. stavkom 4. osnovne uredbe. Komisija je stoga 1. rujna 2017. pokrenula ispitni postupak objavom Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/1514 (8) u Službenom listu Europske unije.

(7)

Nadalje, Komisija je u skladu s člankom 3. Provedbene uredbe (EU) 2017/1514 naložila carinskim tijelima da poduzmu odgovarajuće mjere radi evidentiranja uvoza proizvoda iz postupka revizije poslanog iz Indije koji je podnositelj zahtjeva proizveo i prodao za izvoz u Uniju, u skladu s člankom 14. stavkom 5. osnovne uredbe.

(8)

Proizvod koji podliježe ovoj reviziji jest tkanina otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana, sa širinom i dužinom očice većom od 1,8 mm i težinom većom od 35 g/m2, osim diskova od staklenih vlakana, podrijetlom iz Narodne Republike Kine ili poslana iz Indije, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Indije ili nema („proizvod iz revizije”), trenutačno obuhvaćena oznakama KN ex 7019 51 00 i ex 7019 59 00.

(9)

Razdobljem izvješćivanja obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2016. do 30. lipnja 2017. Podaci su prikupljani od razdoblja ispitnog postupka koji je doveo do uvođenja proširenih mjera (od 1. travnja 2012. do 31. ožujka 2013.) do kraja razdoblja izvješćivanja („razdoblje ispitnog postupka revizije”).

(10)

Komisija je o pokretanju revizije službeno obavijestila industriju Unije, podnositelja zahtjeva i vladu Indije. Zainteresirane strane pozvane su da iznesu svoja stajališta te su obaviještene da je moguće zatražiti saslušanje. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe niti su zainteresirane strane zatražile saslušanje pred Komisijom.

(11)

Komisija je podnositelju zahtjeva poslala upitnik i u zadanom roku primila odgovor. Komisija je zatražila i na licu mjesta provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za reviziju. Posjet radi provjere proveden je u prostorima podnositelja zahtjeva u gradovima Mumbaiju i Umbergaonu u Indiji.

(12)

Podnositelj zahtjeva jest trgovačko društvo SPG Glass Fibre PVT. LTD, proizvođač izvoznik proizvoda iz postupka revizije iz Indije.

(13)

Komisija je ispitala jesu li ispunjeni uvjeti za odobravanje izuzeća u skladu s člankom 11. stavkom 4. i člankom 13. stavkom 4. osnovne uredbe.

(14)

U ispitnom postupku potvrđeno je da podnositelj zahtjeva nije izvozio proizvod iz postupka revizije u Uniju tijekom ispitnog postupka za sprečavanje izbjegavanja mjera na temelju kojeg su uvedene proširene mjere, odnosno od 1. travnja 2012. do 31. ožujka 2013.

(15)

U ispitnom je postupku potvrđeno da podnositelj zahtjeva nije povezan ni s jednim kineskim izvoznikom ili proizvođačem na kojeg se primjenjuju antidampinške mjere.

(16)

Nadalje, u ispitnom je postupku potvrđeno da je podnositelj zahtjeva zaista proizvođač proizvoda iz postupka revizije i da nije uključen u izbjegavanje mjera. Podnositelj zahtjeva integrirani je proizvođač koji kupuje staklene kugle domaće proizvodnje za proizvodnju staklenih vlakana koja koristi kao sirovinu za tkanine otvorene mrežaste strukture. Gotovi se proizvod potom kontinuirano prodaje na domaćem tržištu. Podnositelj zahtjeva želi izvoziti svoje proizvode te je nedavno proveo neke izvozne transakcije sa zemljama izvan Europske unije.

(17)

U ispitnom postupku potvrđeno je da podnositelj zahtjeva nije kupovao gotovi proizvod iz postupka revizije iz Narodne Republike Kine kako bi ga preprodao ili prekrcao u Uniju.

(18)

Podnositelj zahtjeva dostavio je i pisani dokaz ugovorno obvezujuće prirode koji sadržava obvezu otpremanja proizvoda iz postupka revizije kupcu u Uniji. Stvarne pošiljke još nisu otpremljene jer su se obje strane složile da će čekati rezultat ovog postupka prije njihova otpremanja.

(19)

Podnositelj zahtjeva i industrija Unije obaviješteni su o navedenim nalazima te im je dana mogućnost iznošenja primjedaba. Podnositelj zahtjeva izjavio je da se slaže s nalazima Komisije.

(20)

Industrija Unije podnijela je primjedbe na objavu podataka u kojima izražava protivljenje izuzeću. Konkretno, izrazila je sumnje u pogledu integrirane naravi proizvodnje SPG-a i nalaza da sirovine nisu bile kineskog podrijetla. Osporila je i da bi SPG sam proizvodio staklena vlakna jer bi to podrazumijevalo zastarjeli postupak taljenja s pretjerano visokim troškovima energije. Prigovorila je da joj javni dosje nije omogućio reagiranje na ta pitanja, posebno u odnosu na ranije podatke u dosjeu.

(21)

Komisija je javnom dosjeu dodala napomenu s objašnjenjem u kojem se potvrđuje da je SPG nabavu pređe i snopova od staklenih vlakna vrste C iz Kine zamijenio vlastitom proizvodnjom staklenih vlakana od staklenih kugli, podrijetlom iz Indije, od 2016. kada je kupio odgovarajuće strojeve, čime je SPG postao integrirani proizvođač predmetnog proizvoda. Te činjenice i popratni porast troškova energije potvrđeni su tijekom provjere na licu mjesta. No ti nalazi ne omogućuju procjenu primjerenosti postupka proizvodnje. Tvrdnje industrije Unije stoga su odbijene.

(22)

U skladu sa zaključcima opisanima u uvodnim izjavama od 13. do 18., Komisija zaključuje da podnositelj zahtjeva ispunjava uvjete za odobravanje izuzeća u skladu s člankom 11. stavkom 4. i člankom 13. stavkom 4. osnovne uredbe te da bi ga trebalo dodati na popis društava koja su izuzeta od antidampinške pristojbe uvedene Provedbenom uredbom (EU) 2017/1993.

(23)

Osim toga, izuzeće od proširenih mjera odobreno na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi podnositelj zahtjeva, u skladu s člankom 13. stavkom 4. osnovne uredbe, i dalje vrijedi pod uvjetom da se to izuzeće opravda konačno ustanovljenim činjenicama. Ako se temeljem novih dokaza prima facie utvrdi suprotno, Komisija može pokrenuti ispitni postupak kako bi utvrdila opravdanost ukidanja izuzeća.

(24)

Izuzeće od proširenih mjera odobreno na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji proizvodi podnositelj zahtjeva odobrava se na temelju nalaza ove revizije. To izuzeće stoga se primjenjuje isključivo na uvoz proizvoda iz postupka revizije poslanog iz Indije, a koji proizvodi određeni prethodno spomenuti pravni subjekt. Na uvoz proizvoda iz postupka revizije koji je proizvelo bilo koje trgovačko društvo čiji naziv nije izričito naveden u članku 1. stavku 3. Provedbene uredbe (EU) 2017/1993, uključujući subjekte povezane s izričito navedenim društvima, ne bi se smjelo primjenjivati izuzeće te bi se na njega trebala primjenjivati preostala carinska stopa uvedena tom uredbom.

(25)

Provedbenu uredbu (EU) 2017/1993 potrebno je izmijeniti kako bi se u njezin članak 1. stavak 3. dodalo društvo SPG Glass Fibre PVT. LTD.

(26)

Da bi se izuzeće primjenjivalo, carinskim tijelima treba dostaviti račun u skladu s određenim zahtjevima. Napominje se da je isti zahtjev primjenjiv na društva Montex Glass Fibre Industries Pvt. Ltd. i Pyrotek India Pvt. Ltd. Ta društva već su dobila izuzeće od mjera na snazi. S obzirom na to da taj uvjet nije bio naveden u Provedbenoj uredbi (EU) 2017/1993, propust se ispravlja ovom Uredbom.

(27)

Ova je Uredba u skladu s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

1.

Članak 1. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Konačna antidampinška pristojba koja se primjenjuje na uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine kako je utvrđeno u stavku 2. proširuje se na uvoz istih tkanina otvorene mrežaste strukture poslanih iz Indije i Indonezije, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Indije i Indonezije ili nemaju (oznake TARIC 7019510014, 7019510015, 7019590014 i 7019590015), osim onih koje su proizveli Montex Glass Fibre Industries Pvt. Ltd (dodatna oznaka TARIC B942), Pyrotek India Pvt. Ltd (dodatna oznaka TARIC C051) i SPG GLASS FIBRE PVT. LTD (dodatna oznaka TARIC C205), na uvoz istih tkanina otvorene mrežaste strukture poslanih iz Malezije, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Malezije ili nemaju (oznake TARIC 7019510011 i 7019590011), i na uvoz istih tkanina otvorene mrežaste strukture poslanih iz Tajvana i Tajlanda, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Tajvana i Tajlanda ili nemaju (oznake TARIC 7019510012, 7019510013, 7019590012 i 7019590013).

Uvjet za primjenu izuzeća odobrenog trgovačkim društvima Montex Glass Fibre Industries Pvt. Ltd, Pyrotek India Pvt. Ltd i SPG Glass Fibre PVT. LTD jest podnošenje carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima Prilogom II. ovoj Uredbi. Ne podnese li se taj račun, primjenjuje se antidampinška pristojba kako je uvedena stavkom 1.”

2.

Tekst u Prilogu ovoj uredbi dodaje se kao Prilog II.

31.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 134/10

(1)

U skladu s člankom 193. Direktive 2006/112/EZ svaki porezni obveznik koji provodi obavlja oporezivu isporuku robe ili usluga u pravilu je dužan plaćati porez na dodanu vrijednost (PDV) poreznim tijelima.

(2)

Dopisom evidentiranim u Komisiji 13. srpnja 2017. Mađarska je zatražila odobrenje za uvođenje mjere odstupanja od članka 193. Direktive 2006/112/EZ („posebna mjera”) u pogledu osobe koja je odgovorna za plaćanje PDV-a u slučaju određenih isporuka koje obavlja porezni obveznik koji se nalazi u postupku likvidacije ili bilo kojem drugom postupku kojim se, u skladu sa zakonom, utvrđuje njegova nesolventnost.

(3)

U skladu s člankom 395. stavkom 2. drugim podstavkom Direktive 2006/112/EZ Komisija je dopisima od 15. siječnja 2018. proslijedila zahtjev Mađarske drugim državama članicama. Dopisom od 16. siječnja 2018. Komisija je obavijestila Mađarsku da ima sve informacije potrebne za razmatranje tog zahtjeva.

(4)

Mađarska tvrdi da porezni obveznici koji se nalaze u postupku likvidacije ili stečajnom postupku često poreznim tijelima ne plaćaju dospjeli PDV. Istodobno kupac ipak može odbiti nastali PDV kao porezni obveznik s pravom na odbitak, što ima negativne posljedice na proračun i čime se financira likvidacija. U Mađarskoj su zabilježeni i slučajevi prijevare u kojima su trgovačka društva u likvidaciji izdavala fiktivne račune aktivnim trgovačkim društvima, čime je uvelike smanjen porez koji potonji trebaju platiti bez jamstva da će izdavatelj platiti PDV koji se mora platiti.

(5)

U skladu s člankom 199. stavkom 1. točkom (g) Direktive 2006/112/EZ države članice mogu odrediti da je osoba koja je odgovorna za plaćanje PDV-a porezni obveznik kojemu se isporučuje nekretnina koju prodaje dužnik prema presudi u okviru obvezne prodaje drugoj osobi („mehanizam prijenosa porezne obveze”). Kako bi se ograničili gubici javnih prihoda Mađarska je zatražila odstupanje od članka 193. Direktive 2006/112/EZ kako bi joj se dopustilo da primijeni mehanizam prijenosa porezne obveze na ostale isporuke poreznih obveznika koji se nalaze u stečajnom postupku, osobito isporuku kapitalnih dobara i isporuku druge robe ili usluga čija je tržišna vrijednost viša od 100 000 HUF.

(6)

Na temelju informacija koje je dostavila Mađarska, određivanjem primatelja poreznog obveznika kao osobe koja je odgovorna za plaćanje PDV-a u tim posebnim slučajevima pojednostavnit će se postupak naplate PDV-a i spriječiti utaja i izbjegavanje poreza. Mađarska smatra i da će se posebnom mjerom ograničiti gubici javnih prihoda i ostvariti dodatni prihodi.

(7)

Mađarskoj bi stoga trebalo odobriti da primijeni mehanizam prijenosa porezne obveze na isporuku kapitalnih dobara i isporuku druge robe ili usluga čija je tržišna vrijednost viša od 100 000 HUF, a koje isporučuje porezni obveznik koji se nalazi u postupku likvidacije ili bilo kojem drugom postupku kojim se, u skladu sa zakonom, utvrđuje njegova nesolventnost.

(8)

Posebna bi mjera trebala biti vremenski ograničena.

(9)

S obzirom na opseg i novitet posebne mjere važno je evaluirati njezin učinak. Stoga, bude li Mađarska smatrala da posebnu mjeru treba produljiti nakon 2021., trebala bi najkasnije do 31. prosinca 2020. dostaviti Komisiji izvješće o evaluaciji posebne mjere zajedno sa zahtjevom za produljenje.

(10)

Odstupanje će imati samo zanemariv učinak na sveukupni prikupljeni prihod od poreza u fazi konačne potrošnje i neće imati negativan učinak na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a,

(a)

kapitalna dobra koja isporučuje porezni obveznik koji se nalazi u postupku likvidacije ili bilo kojem drugom postupku kojim se, u skladu sa zakonom, utvrđuje njegova nesolventnost;

(b)

druga roba i druge usluge čija je tržišna vrijednost u vrijeme isporuke viša od 100 000 HUF i koje isporučuje porezni obveznik koji se nalazi u postupku likvidacije ili bilo kojem drugom postupku kojim se, u skladu sa zakonom, utvrđuje njegova nesolventnost.

31.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 134/12

(1)

Europska komisija donijela je u srpnju 2012. paket o znanstvenim informacijama koji se sastoji od Komunikacije „Prema boljem pristupu znanstvenim informacijama: povećanje koristi od javnih ulaganja u istraživanja” (1) i Preporuke Komisije 2012/417/EU (2). U Preporuci 2012/417/EU navodi se da će Komisija preispitati napredak koji je postignut u Uniji kako bi procijenila jesu li potrebne daljnje mjere za ostvarenje utvrđenih ciljeva.

(2)

U Komunikaciji „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (3) naglašava se važnost širenja podataka kao katalizatora gospodarskog rasta, inovacija i digitalizacije u svim granama gospodarstva, a posebno za mala i srednja poduzeća (i novoosnovana poduzeća) te društvo u cjelini. Prepoznaje se da veliki podaci i računalstvo visoke učinkovitosti dovode do promjena u metodama istraživanja i prenošenja znanja u okviru prelaska na učinkovitiju i pristupačniju otvorenu znanost (4). Najavljuje se da će Komisija poticati pristup javnim podacima kako bi pridonijela inovacijama i radu na istraživačkom oblaku za otvorenu znanost u okviru inicijative Europski oblak. Komisija je u preispitivanju Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta (5) na sredini provedbenog razdoblja najavila da namjerava i dalje poboljšavati „dostupnost i ponovnu uporabu javnih podataka i podataka financiranih javnim sredstvima”.

(3)

U Komunikaciji o inicijativi Europski oblak „Stvaranje konkurentnog podatkovnoga gospodarstva znanja u Europi” (6) iznosi se racionalni i sveobuhvatni plani za razvoj europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC) u smislu pouzdanog i otvorenog okruženja koje znanstvenoj zajednici omogućuje pohranu, razmjenu i ponovnu uporabu znanstvenih podataka i rezultata. Najavljuje se i da će Komisija preispitati Preporuku 2012/417/EU o pristupu znanstvenim informacijama i njihovu čuvanju kako bi potaknula razmjenu znanstvenih podataka i stvaranje programa poticaja, sustava nagrađivanja te programa obrazovanja i osposobljavanja u kojima bi istraživači i poduzeća razmjenjivali podatke. U radnom dokumentu službi Komisije „Provedbeni plan za europski oblak za otvorenu znanost” (7) iznose se rezultati istraživanja država članica i dionika o mogućim mehanizmima upravljanja i financiranja za potrebe europskog oblaka za otvorenu znanost i dodatne pojedinosti o smjerovima djelovanja radi razvoja europskog oblaka za otvorenu znanost kao saveza infrastruktura za istraživačke podatke.

(4)

Direktivom 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) utvrđeno je načelo prema kojem bi svi dostupni podaci koje čuva tijelo javnog sektora trebali biti dostupni i svim zainteresiranim stranama za ponovnu uporabu u komercijalne i nekomercijalne svrhe pod nediskriminirajućim uvjetima za usporedive kategorije ponovne uporabe i po cijeni koja ne prelazi granične troškove povezane s distribucijom podataka.

(5)

Cilj je politika otvorenog pristupa (9) istraživačima i široj javnosti pružiti besplatan pristup stručno recenziranim znanstvenim publikacijama, istraživačkim podacima i drugim rezultatima istraživanja na otvoren i nediskriminirajući način, i to što je ranije moguće u postupku njihova širenja, te omogućiti uporabu i ponovnu uporabu rezultata znanstvenih istraživanja. Otvorenim pristupom pridonosi se poboljšanju kvalitete, smanjuje potreba za nepotrebnim umnožavanjem istraživanja, ubrzava znanstveni napredak, pomaže u borbi protiv znanstvene prijevare i općenito se može pogodovati gospodarskom rastu i inovacijama. Osim otvorenog pristupa, standardna znanstvena praksa postaje i izrada plana za upravljanje podacima.

(6)

Otvoreni pristup istraživačima koji odluče objaviti svoje radove pruža sredstvo distribucije, posebno u kontekstu javno financiranog istraživanja. Rješenja za licenciranje trebala bi olakšavati širenje znanstvenih publikacija i njihovu ponovnu uporabu.

(7)

Čuvanje rezultata znanstvenih istraživanja od javnog je interesa. To je tradicionalno bila zadaća knjižnica ili arhiva, osobito nacionalnih knjižnica koje služe kao depozitarne knjižnice. Obujam dobivenih rezultata istraživanja neprestano raste. Trebalo bi uspostaviti mehanizme, infrastrukture i softverska rješenja kako bi se omogućilo dugoročno čuvanje rezultata istraživanja u digitalnom obliku. Održivo financiranje za čuvanje od ključne je važnosti jer su troškovi pohrane digitaliziranog sadržaja još uvijek razmjerno skupi. S obzirom na važnost čuvanja rezultata istraživanja za buduću uporabu, državama članicama trebalo bi preporučiti uspostavu ili jačanje politika u ovom području.

(8)

Tehnološki napredak omogućio je stvaranje internetskih istraživačkih infrastruktura koje su uspostavile nacionalne vlade, sveučilišta ili istraživačke organizacije. Njima se podupiru ciljevi ove Preporuke tako što istraživačima pomažu u upravljanju rezultatima svojeg istraživanja i omogućuju njihovo širenje. Kako je najavljeno u Komunikaciji o inicijativi Europski oblak, „[u]spostava europskog oblaka za otvorenu znanost započet će udruživanjem postojećih znanstvenih podatkovnih infrastruktura iz različitih disciplina i država članica”. Potrebno je utvrditi i preporučiti mjere na nacionalnoj razini kojima bi se omogućilo pravilno funkcioniranje i uporaba Europskog oblaka za otvorenu znanost.

(9)

Tehnološki napredak s vremenom je doveo do velikog pomaka u svijetu znanosti prema metodama koje se sve više temelje na suradnji i postojano pridonosi sve većem opsegu znanstvenog materijala. U znanstvenom pristupu koji se sve više temelji na suradnji i povećanoj transparentnosti trebalo bi osigurati da istraživači u svim fazama svojeg obrazovanja i karijera imaju pristup profesionalnom razvoju, što uključuje programe visokog obrazovanja. Trebali bi ujedno imati mogućnost razvoja odgovarajućih vještina kako bi u potpunosti sudjelovali u otvorenoj znanosti, kako je navedeno u „Akcijskom planu za digitalno obrazovanje” (10).

(10)

Poticaji i nagrade važni su aspekti profesionalne karijere. Iako se istraživače potiče da rade u drugim državama ili u drugim disciplinama i sektorima te da sudjeluju u kulturi razmjene rezultata, to se često ne nagrađuje ili se ne odražava u njihovoj profesionalnoj karijeri. Razvijaju se transparentni i pouzdani pokazatelji kako bi se na modernim sveučilištima poduprla provedba praksi otvorene znanosti. Mogli bi se upotrijebiti poboljšani mehanizmi nagrađivanja kojima se u obzir uzimaju mjerila nove generacije kako bi se bolje izmjerila kvaliteta europskih istraživanja i istraživačima pružio vrijedan poticaj za razmjenu rezultata njihovih istraživanja te kako bi se na sveučilištima razvila poduzetnička klima, uz istodobno poticanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu.

(11)

Države članice trebale bi i dalje podupirati otvorenu znanost i otvoren pristup, kako je navedeno u zaključcima Vijeća o „otvorenom i umreženom istraživanju s velikom količinom podataka kao pokretaču bržih i opsežnijih inovacija” (11) i o „prijelazu na sustav otvorene znanosti” (12).

(12)

Pomak prema otvorenom pristupu nastoji se ostvariti u cijelom svijetu. Države članice sudjeluju u tom poduhvatu i trebalo bi poduprijeti njihove napore za ostvarenje otvorenog i suradničkog istraživačkog okruženja koji se temelji na reciprocitetu na svjetskoj razini. Otvorena znanost ključna je značajka politika država članica za odgovorno istraživanje i otvorene inovacije. Kako nove digitalne tehnologije postaju dostupne, istraživanja i politike financiranja morali bi se prilagoditi tom novom okruženju.

(13)

Komisija je svojim primjerom pokazala kako što više povećati pristup i ponovnu uporabu rezultata istraživanja dobivenih u okruženju otvorene znanosti, među ostalim i u okvirnim programima te primjenom politike otvorenih podataka na istraživačke podatke Zajedničkog istraživačkog centra Komisije.

(14)

Postignuti su brojni pomaci u područjima kojima se bave Preporuka 2012/417/EU i drugi dokumenti navedeni u prethodnim uvodnim izjavama, no nisu ostvareni svi ciljevi, a države članice nisu ostvarile jednak napredak. Potreban je veći trud svih država članica kako bi se na najbolji mogući način iskoristio europski potencijal za istraživanje i inovacije.

(15)

Ovom Preporukom nadograđuje se i zamjenjuje Preporuka 2012/417/EU,

1.

Države članice trebale bi osigurati, u skladu s pravnom stečevinom EU-a o autorskom pravu i srodnim pravima, da se primjenom tih politika ili akcijskih planova postiže sljedeće:

2.

3.

Države članice trebale bi osigurati da se primjenom tih politika i/ili akcijskih planova postiže sljedeće:

4.

5.

Države članice trebale bi osigurati da se primjenom tih politika ili akcijskih planova postiže sljedeće:

6.

Države članice trebale bi osigurati da se primjenom tih politika ili akcijskih planova postiže sljedeće:

7.

8.

Države članice trebale bi osigurati da se primjenom tih politika ili akcijskih planova postiže sljedeće:

9.

Države članice trebale bi osigurati da se primjenom tih politika ili akcijskih planova postiže sljedeće:

10.

Države članice trebale bi osigurati sljedeće:

11.

12.

31.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 134/19