17.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/1

a)

glava I.;

b)

glava II.: članci 3., 4., 7. i 8.;

c)

glava III.: članak 12., članak 14. stavak 1. i članak 15.;

d)

glava V.:

e)

glava VI., uz iznimku članka 205. stavka 2. točaka (b) i (c); članak 203. privremeno se primjenjuje samo u mjeri u kojoj se tiče izravnog ulaganja;

f)

glava VII.;

g)

glava VIII., uz iznimku članka 380. stavka 1., u mjeri u kojoj su odredbe te glave ograničene na svrhu osiguranja privremene primjene Sporazuma; i

h)

Prilog I., Prilog II., uz iznimku upućivanja na Euratom povezanih s infrastrukturom, provedbenim uredbama i nuklearnim pitanjima, prilozi III., VI., VIII., IX., X., XI. i XII. kao i Protokol I. uz glavu VII.: financijska pomoć i odredbe o sprječavanju prijevara i nadzoru, poglavlje 2.: odredbe o sprječavanju prijevara i nadzoru te Protokol II. o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima.

17.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/2

(1)

Sklopljen je sporazum obliku razmjene pisama između Europske unije i Islanda o dodatnim trgovinskim povlasticama za poljoprivredne proizvode („Sporazum”), postignut na temelju članka 19. Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (2). Sporazum je odobren u ime Unije Odlukom Vijeća (EU) 2017/1913 (3).

(2)

U Prilogu V. Sporazumu predviđa se otvaranje godišnje bescarinske kvote za uvoz peradi podrijetlom iz Islanda u Uniju.

(3)

U skladu s Odlukom (EU) 2017/1913 Sporazum treba stupiti na snagu prvog dana sedmog mjeseca nakon datuma na koji su stranke obavijestile jedna drugu o dovršenju potrebnih unutarnjih postupaka. Posljednja od tih obavijesti stigla je 19. listopada 2017. Sporazum stoga treba stupiti na snagu 1. svibnja 2018. Mjere utvrđene u ovoj Uredbi trebale bi se primjenjivati od datuma stupanja na snagu Sporazuma.

(4)

U Sporazumu je utvrđena godišnja primjena carinske kvote te bi uvozom stoga trebalo upravljati na osnovi kalendarske godine. Međutim, s obzirom na to da se taj sporazum počinje primjenjivati od 1. svibnja 2018., godišnje količine za 2018. i naredne godine trebalo bi utvrditi u skladu s Prilogom V. Sporazumu.

(5)

Komisija bi trebala upravljati carinskom kvotom prema kronološkom redoslijedu datuma prihvaćanja carinskih deklaracija za puštanje u slobodni promet u skladu s pravilima o upravljanju carinskim kvotama utvrđenima u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2015/2447 (4).

(6)

U Sporazumu se predviđa da se odredbe utvrđene u Protokolu 3. uz Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Republike Islanda, kako je izmijenjen Odlukom br. 2/2005 Zajedničkog odbora EZ – Island (5), primjenjuju na proizvode za koje je odobrena carinska kvota.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za carinski zakonik,

17.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/5

(1)

Člankom 17. Uredbe (EZ) br. 470/2009 zahtijeva se da se uredbom utvrdi najveća dopuštena količina rezidua („NDK”) farmakološki djelatnih tvari namijenjenih za uporabu u Uniji u veterinarskomedicinskim proizvodima za životinje koje se koriste za proizvodnju hrane ili u biocidnim proizvodima koji se koriste u uzgoju životinja.

(2)

U tablici 1. Priloga Uredbi Komisije (EU) br. 37/2010 (2) utvrđene su farmakološki djelatne tvari i njihova klasifikacija u odnosu na najveće dopuštene količine rezidua u hrani životinjskog podrijetla.

(3)

Tvar svinjski prolaktin nije uključena u tu tablicu.

(4)

EMA-i je podnesen zahtjev za utvrđivanje NDK-ova za svinjski prolaktin kod svinja.

(5)

Na temelju mišljenja Odbora za veterinarskomedicinske proizvode EMA je procijenila da utvrđivanje NDK-a za svinjski prolaktin kod svinja nije nužno za zaštitu zdravlja ljudi.

(6)

U skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 470/2009 EMA je dužna razmotriti mogućnost uporabe NDK-ova utvrđenih za farmakološki djelatnu tvar u određenoj hrani za drugu hranu dobivenu od iste vrste životinja ili NDK-ova utvrđenih za farmakološki djelatnu tvar u jednoj vrsti životinja ili više njih za druge vrste životinja.

(7)

Mišljenje je EMA-e da klasifikaciju „NDK nije potreban” za svinjski prolaktin u ovom trenutku nije primjereno ekstrapolirati sa svinja na druge vrste životinja zbog nedostatnih podataka.

(8)

Uredbu (EU) br. 37/2010 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za veterinarskomedicinske proizvode,

17.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/8

(1)

Člankom 17. Uredbe (EZ) br. 470/2009 zahtijeva se da se uredbom utvrdi najveća dopuštena količina rezidua („NDK”) farmakološki djelatnih tvari namijenjenih za uporabu u Uniji u veterinarskomedicinskim proizvodima za životinje koje se koriste za proizvodnju hrane ili u biocidnim proizvodima koji se koriste u uzgoju životinja.

(2)

U tablici 1. Priloga Uredbi Komisije (EU) br. 37/2010 (2) utvrđene su farmakološki djelatne tvari i njihova klasifikacija u odnosu na najveće dopuštene količine rezidua u hrani životinjskog podrijetla.

(3)

Eprinomektin je već uvršten u tu tablicu kao dopuštena tvar za sve preživače, i to za mišiće, masno tkivo, jetra, bubreg i mlijeko.

(4)

EMA-i je podnesen zahtjev za proširenje postojećeg unosa za eprinomektin kako bi se uključile ribe.

(5)

Na temelju mišljenja Odbora za veterinarskomedicinske proizvode EMA je preporučila utvrđivanje NDK-a za eprinomektin kod riba.

(6)

U skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 470/2009 EMA je dužna razmotriti mogućnost uporabe NDK-ova utvrđenih za farmakološki djelatnu tvar u određenoj hrani za drugu hranu dobivenu od iste vrste životinja ili NDK-ova utvrđenih za farmakološki djelatnu tvar u jednoj vrsti životinja ili više njih za druge vrste životinja.

(7)

Mišljenje je EMA-e da je primjereno ekstrapolirati unos za eprinomektin na tkiva konja i kunića.

(8)

Uredbu (EU) br. 37/2010 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(9)

Primjereno je zainteresiranim stranama omogućiti razuman rok za poduzimanje eventualnih mjera u cilju usklađivanja s novim NDK-om.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za veterinarskomedicinske proizvode,

17.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/11

(1)

U Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 1099/2009 naveden je popis odobrenih metoda omamljivanja, povezanih specifikacija i specifičnih zahtjeva za određene metode.

(2)

U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1099/2009 navedeni su zahtjevi u pogledu uređenja, konstrukcije i opreme klaonica.

(3)

Slijedom zahtjeva privatnog poslovnog subjekta Komisija je od Europske agencije za sigurnost hrane („EFSA”) zatražila mišljenje o sustavu niskog atmosferskog tlaka („metoda”) za omamljivanje tovnih pilića (pilići koji se uzgajaju za proizvodnju mesa).

(4)

U svojemu mišljenju (2) od 25. listopada 2017. EFSA je utvrdila sljedeće:

(5)

Kako bi se nadležnim tijelima omogućila redovna kontrola usklađenosti s tom metodom, za tu bi metodu trebalo utvrditi specifične zahtjeve.

(6)

Ta se metoda, osim za klanje u komercijalne svrhe, smatra prikladnom za usmrćivanje pilića u slučaju depopulacije.

(7)

Metoda je prikladna i u drugim slučajevima kad je potrebno usmrtiti veliki broj pilića zbog razloga koji nisu povezani s javnim zdravljem, zdravljem životinja, dobrobiti životinja ili okolišem.

(8)

S obzirom na to da je ta metoda u smislu posljedica za dobrobit životinja jednakovrijedna najmanje jednoj od postojećih odobrenih metoda, potrebno je izmijeniti Prilog I. Uredbi (EZ) br. 1099/2009.

(9)

Kako bi se omogućila djelotvorna provedba i praćenje te metode, potrebno je poštovati određene specifične zahtjeve u pogledu uređenja, konstrukcije i opreme klaonica. Stoga je potrebno izmijeniti i Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1099/2009.

(10)

Priloge I. i II. Uredbi (EZ) br. 1099/2009 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

1.

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

2.

u Prilogu II. dodaje se sljedeća točka 7.:

„7.   Omamljivanje niskim atmosferskim tlakom

7.1.   Oprema za omamljivanje niskim atmosferskim tlakom dizajnira se i izrađuje kako bi se osiguralo da vakuum u komori omogućuje polagano postupno opadanje tlaka uz smanjivanje količine raspoloživog kisika i održavanje minimalnog tlaka.

7.2.   Sustav mora imati opremu za neprekidno mjerenje, prikaz i bilježenje apsolutnog vakuumskog tlaka, vremena izloženosti, temperature i vlažnosti te slanje jasno vidljivog i zvučnog upozorenja ako tlak odstupi od zahtijevanih razina. Uređaj mora biti jasno vidljiv osoblju.”.

17.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/14

(1)

Sjedinjene Američke Države („Sjedinjene Države”) 8. ožujka 2018. donijele su zaštitne mjere u obliku povećanja carine na uvoz određenih proizvoda od čelika i aluminija koje su stupile na snagu 23. ožujka 2018. na neograničeno razdoblje. Datum stupanja na snagu povećanja carine u odnosu na Europsku uniju odgođen je 22. ožujka na 1. svibnja 2018.

(2)

Iako ih Sjedinjene Države opisuju kao sigurnosne mjere, riječ je zapravo o zaštitnim mjerama. Sastoje se od korektivne mjere kojom se remeti ravnoteža koncesija i obveza koje proizlaze iz Sporazuma o Svjetskoj trgovinskoj organizaciji („Sporazum o WTO-u”) i ograničava uvoz u cilju zaštite domaće industrije od inozemne konkurencije radi ostvarivanja trgovinskog blagostanja te industrije. Iznimke u vezi sa sigurnošću iz Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. („GATT iz 1994.”) ne primjenjuju se na te zaštitne mjere niti ih opravdavaju te ne utječu na pravo ponovnog postizanja ravnoteže u skladu s odgovarajućim odredbama Sporazuma o WTO-u.

(3)

Sporazumom WTO-a o zaštitnim mjerama predviđeno je pravo bilo koje članice izvoznice pogođene zaštitnom mjerom da suspendira primjenu bitno istovjetnih koncesija ili drugih obveza na trgovinu članice WTO-a koja primjenjuje zaštitnu mjeru, pod uvjetom da se savjetovanjima ne postigne zadovoljavajuće rješenje i da se tome ne usprotivi Vijeće WTO-a za trgovinu robom.

(4)

Savjetovanjima između Sjedinjenih Država i Unije u skladu s člankom 8. i člankom 12. stavkom 3. Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama nije se postiglo zadovoljavajuće rješenje (2).

(5)

Suspenzija od strane Unije bitno istovjetnih koncesija ili drugih obveza trebala bi stupiti na snagu 30 dana od datuma obavješćivanja Vijeća za trgovinu robom, osim ako se Vijeće za trgovinu robom usprotivi. Sporazumom o WTO-u predviđeno je da se pravo suspenzije ostvaruje (a) odmah, pod uvjetom da zaštitna mjera nije poduzeta zbog apsolutnog povećanja uvoza ili da nije u skladu s odgovarajućim odredbama Sporazuma o WTO-u, ili (b) nakon isteka razdoblja od tri godine od primjene zaštitne mjere.

(6)

Komisija na temelju članka 4. stavka 1. Uredbe (EU) br. 654/2014 ostvaruje pravo na suspenziju primjene bitno istovrijednih koncesija ili drugih obveza s namjerom ponovnog postizanja ravnoteže koncesija ili drugih obveza u trgovinskim odnosima s trećim zemljama. Odgovarajuće je djelovanje u obliku mjera trgovinske politike koje se, među ostalim, mogu sastojati od suspenzije carinskih koncesija i određivanja novih ili povećanih carina.

(7)

Pri osmišljavanju i odabiru odgovarajućih mjera trgovinske politike Komisija primjenjuje objektivne kriterije u skladu s člankom 4. stavkom 2. točkom (c) i člankom 4. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 654/2014, uzimajući u obzir proporcionalnost svih mjera, njihov potencijal za pružanje potpore industrijama Unije koje su pogođene zaštitnim mjerama i cilj umanjivanja negativnog gospodarskog utjecaja na Uniju, uključujući u pogledu osnovnih sirovina.

(8)

U skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 654/2014, Komisija je dionicima omogućila da izraze svoje stavove i dostave informacije o gospodarskim interesima Unije u tom pogledu (3).

(9)

Zaštitne mjere Sjedinjenih Država mogu imati znatan negativni gospodarski utjecaj na predmetne industrije Unije. Njima bi se znatno ograničio izvoz predmetnih proizvoda od čelika i aluminija iz Unije u Sjedinjene Države. Pogođeni uvoz relevantnih proizvoda od čelika i aluminija iz Unije u Sjedinjene Države vrijedi najmanje 6,41 milijardu EUR u 2017. (od čega 5,30 milijardi EUR čini ukupan uvoz čelika, a 1,11 milijardi EUR ukupan uvoz aluminija).

(10)

Suspenzija trgovinskih koncesija za određene proizvode do razine koja odražava i ne premašuje iznos koji bi proizlazio iz primjene carina Sjedinjenih Država na uvoz proizvoda od čelika i aluminija iz Unije u Sjedinjene Države stoga čini odgovarajuću suspenziju primjene bitno istovjetnih trgovinskih koncesija u skladu sa Sporazumom WTO-a o zaštitnim mjerama.

(11)

Komisija naknadno, posebnim provedbenim aktom, može odlučiti provesti suspenziju primjene trgovinskih koncesija, ako je potrebno ili u mjeri u kojoj je potrebno, primjenom dodatnih carina na određene proizvode s podrijetlom iz Sjedinjenih Država koji se uvoze u Uniju. Komisija bi trebala odrediti područje primjene, uzimajući u obzir zahtjeve o vremenskom rasporedu navedene u uvodnoj izjavi 5., ovisno o tome isključuju li Sjedinjene Države određene proizvode ili poduzeća iz zaštitnih mjera.

(12)

Uzimajući u obzir zahtjeve o vremenskom rasporedu navedene u uvodnoj izjavi 5., dodatne carine trebale bi se primjenjivati, ako je potrebno i u mjeri u kojoj je potrebno, u dvije faze. U prvoj fazi carine ad valorem od najviše 25 % na uvoz proizvoda navedenih u Prilogu I. mogu se primjenjivati odmah i sve dok Sjedinjene Države ne prestanu primjenjivati svoje zaštitne mjere na proizvode iz Unije.

(13)

Ukupan iznos carina ad valorem u prvoj fazi odraz je povećanja carine od 25 % koje Sjedinjene Države primjenjuju na uvoz „plosnatih ugljenih i legiranih proizvoda” i „dugačkih ugljenih i legiranih proizvoda” (4) iz Unije u Sjedinjene Države (2,83 milijarde EUR ukupne vrijednosti uvoza iz Unije u Sjedinjene Države u 2017.). To su proizvodi od čelika za koje Sjedinjene Države nisu poduzele zaštitne mjere zbog apsolutnog povećanja uvoza.

(14)

U drugoj fazi daljnje dodatne carine ad valorem od najviše 10 %, 25 %, 35 % i 50 % na uvoz proizvoda navedenih u Prilogu II. mogu se primjenjivati od 23. ožujka 2021. ili nakon što Tijelo za rješavanje sporova WTO-a donese ili bude obaviješteno o odluci da zaštitne mjere Sjedinjenih Država nisu u skladu s relevantnim odredbama Sporazuma o WTO-u, ako to nastupi prije, dok se zaštitne mjere Sjedinjenih Država ne prestanu primjenjivati.

(15)

Ukupan iznos carina ad valorem u drugoj fazi odraz je povećanja carine od 10 % koje Sjedinjene Države primjenjuje na uvoz proizvoda od aluminija (5) i 25 % koje primjenjuje na uvoz „ugljenih i legiranih cijevi”, „ugljenih i legiranih poluproizvoda” i „proizvoda od nehrđajućeg čelika” (6) iz Unije u Sjedinjene Države (3,58 milijardi EUR ukupne vrijednosti uvoza iz Unije u Sjedinjene Države u 2017. od kojih 2,47 milijardi EUR čini uvoz proizvoda od čelika, a 1,11 milijardi EUR čini uvoz proizvoda od aluminija). To su proizvodi čiji se uvoz naizgled apsolutno povećao.

(16)

Mjere trgovinske politike i predmetni proizvodi odabrani su u skladu s kriterijima iz članka 4. stavka 2. točke (c) i članka 4. stavka 3. Uredbe (EU) br. 654/2014.

(17)

Budući da ne premašuju vrijednost uvoza iz Unije pogođenog zaštitnim mjerama Sjedinjenih Država, kako je navedeno u uvodnim izjavama 9. i 10., mjere trgovinske politike proporcionalne su učinku zaštitnih mjera Sjedinjenih Država i nisu prekomjerne. Osim toga, napominje se da će se u početku primjenjivati samo dio dostupne ukupne vrijednosti, kako je opisano u uvodnim izjavama 12. i 13.

(18)

Mjerama trgovinske politike trebala bi se pružiti potpora industrijama čelika i aluminija u Uniji koje su pogođene zaštitnim mjerama Sjedinjenih Država.

(19)

Mjere trgovinske politike trebale bi se primjenjivati na uvoz proizvoda s podrijetlom iz Sjedinjenih Država o čijoj opskrbi Unija nije bitno ovisna. Mjere trgovinske politike mogu se primijeniti i na sektore čelika i aluminija. Tim se pristupom u najvećoj mogućoj mjeri izbjegava negativan utjecaj na razne sudionike na tržištu Unije, uključujući potrošače.

(20)

Te dodatne carine ne bi se trebale primjenjivati na proizvode za koje je uvozna dozvola s izuzećem od carine ili njezinim smanjenjem izdana prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(21)

Dodatne carine ne bi se trebale primjenjivati na proizvode za koje uvoznici mogu dokazati da su izvezeni iz Sjedinjenih Država u Uniju prije datuma primjene dodatnih carina.

(22)

Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje dosljednost zaštitnih mjera Sjedinjenih Država s relevantnim odredbama Sporazuma o WTO-u.

(23)

S obzirom na primjenjive rokove WTO-a i preliminarnu prirodu ovog akta, primjereno je da stupi na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

(24)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za trgovinske prepreke, koji je uspostavljen Uredbom (EU) 2015/1843 Europskog parlamenta i Vijeća (7),

(a)

U prvoj fazi dodatna carina ad valorem od najviše 25 % može se primjenjivati od 20. lipnja 2018. na uvoz proizvoda navedenih u Prilogu I.

(b)

U drugoj fazi daljnja dodatna carina ad valorem od najviše 10 %, 25 %, 35 % ili 50 % može se primjenjivati na uvoz proizvoda navedenih u Prilogu II.:

17.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/29

(1)

Direktivom 2009/48/EZ utvrđuje se granična vrijednost za krom (VI) u materijalu ostruganom s površine igračke, kao što su boja na igračkama, tvrdi i meki polimeri, drvo, tekstil i drugo. Postojeća granična vrijednost (0,2 mg/kg) temelji se na virtualno sigurnoj dozi od 0,0053 μg kroma (VI) po kg tjelesne mase dnevno, koju je predložio Ured za procjenu ekološke opasnosti za zdravlje (OEHHA) Kalifornijske agencije za zaštitu okoliša (2).

(2)

Na zahtjev Europske komisije Znanstveni odbor za rizike za zdravlje i okoliš (SCHER) 2015. je procijenio koliko je relevantna vjerojatnost da krom (VI) uzrokuje rak usne šupljine. U svojem Mišljenju o kromu (VI) u igračkama, koje je donio 22. siječnja 2015. (3), SCHER je izvijestio da je preispitao, među ostalim, dokument OEHHA-e za tehničku potporu cilju u području javnog zdravstva u vezi s kromom (VI) u vodi za piće (4) te studiju Nacionalnog toksikološkog programa SAD-a (5). SCHER je prosudio da je vrijednost od 0,0002 μg kroma (VI) po kg tjelesne mase dnevno, koju je izvela OEHHA i povezala s jednim dodatnim rakom godišnje na milijun slučajeva, primjerena virtualno sigurna doza.

(3)

Budući da su djeca izložena kromu (VI) i iz drugih izvora osim igračaka, kao temelj za izračun granične vrijednosti za krom (VI) trebalo bi uzeti samo određeni postotak virtualno sigurne doze. Maksimalni udio iz igračaka u dnevnom unosu kroma (VI) koji je preporučio Znanstveni odbor za toksičnost, ekotoksičnost i okoliš u svojem mišljenju iz 2004. (6) iznosi 10 %. Taj je postotak 2010. dvaput potvrdio Znanstveni odbor za rizike za zdravlje i okoliš (7)  (8).

(4)

Nadalje, u uvodnoj izjavi 22. Direktive 2009/48/EZ preporučuje se da se granične vrijednosti za krom (VI) i druge kemijske tvari koje su osobito toksične odrede na polovinu vrijednosti koje mjerodavni znanstveni odbor smatra sigurnima kako bi se osiguralo da su te tvari prisutne samo u tragovima u skladu s dobrom proizvodnom praksom.

(5)

Primjenom 10 % virtualno sigurne doze, pomnoženo s prosječnom masom djeteta mlađeg od tri godine, koja se procjenjuje na 7,5 kg, podijeljeno s dnevnom količinom materijala ostruganog s površine igračke unesenog u organizam, koja se procjenjuje na 8 mg/dnevno, te pomnoženo s 0,5 SCHER je u prethodno navedenom Mišljenju o kromu (VI) u igračkama predložio da revidirana granična vrijednost za krom (VI) u materijalu ostruganom s površine igračke iznosi 0,0094 mg/kg.

(6)

Međutim, poštovanje predložene granične vrijednosti ne može se provjeriti ispitnom metodom iz europske norme EN 71-3:2013+A1:2014, na koju je upućivanje objavljeno u Službenom listu Europske unije  (9). Predložena granična vrijednost gotovo je šest puta niža od najniže koncentracije koja se može pouzdano izmjeriti ispitnom metodom iz norme, a iznosi 0,053 mg/kg.

(7)

U tim je okolnostima podskupina „Kemikalije” Stručne skupine za sigurnost igračaka, koju je osnovala Komisija (10), na svojem sastanku 14. listopada 2016. preporučila da se granična vrijednost za krom (VI) snizi sa sadašnja 0,2 mg/kg na 0,053 mg/kg. Podskupina „Kemikalije” također je preporučila da se raspoložive ispitne metode za krom (VI) preispitaju svake dvije godine kako bi se mogla utvrditi ispitna metoda kojom se pouzdano mogu mjeriti i niže koncentracije, dok se ne dostigne granična vrijednost koju je preložio SCHER.

(8)

Europski odbor za normizaciju (CEN) trenutačno preispituje ispitnu metodu iz norme EN 71-3 radi uspješnijeg otkrivanja kroma (VI). Očekuje se da će revidirana ispitna metoda uskoro biti dostupna, što će omogućiti pouzdano mjerenje koncentracija do 0,0025 mg/kg. Tada će biti moguće dodatno sniziti graničnu vrijednost za krom (VI) u materijalu ostruganom s površine igračke.

(9)

Direktivu 2009/48/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Odbora za sigurnost igračaka,

17.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/32

(1)

Na temelju članka 9. stavka 1. Odluke 2012/392/ZVSP Politički i sigurnosni odbor (PSO) ovlašten je, u skladu s člankom 38. Ugovora, donositi odgovarajuće odluke u svrhu provedbe političkog nadzora i strateškog usmjeravanja misije EUCAP Sahel Niger, uključujući, posebice, odluku o imenovanju voditelja misije.

(2)

PSO je 6. svibnja 2014. donio odluku EUCAP Sahel Niger/2/2014 (2) kojom je g. Filip DE CEUNINCK imenovan voditeljem misije EUCAP Sahel Niger od 6. svibnja 2014. do 15. srpnja 2014.

(3)

Vijeće je 22. srpnja 2014. donijelo Odluku 2014/482/ZVSP (3) o produljenju mandata misije EUCAP Sahel Niger od 16. srpnja 2014. do 15. srpnja 2016.

(4)

PSO je 24. srpnja 2014. donio odluku EUCAP Sahel Niger/3/2014 (4) kojom je mandat g. Filipa DE CEUNINCKA kao voditelja misije EUCAP Sahel Niger produljen od 16. srpnja 2014. do 15. srpnja 2015.

(5)

PSO je 15. travnja 2015. donio Odluku (ZVSP) 2015/611 (5) kojom je mandat g. Filipa DE CEUNINCKA kao voditelja misije EUCAP Sahel Niger produljen od 16. srpnja 2015. do 15. srpnja 2016.

(6)

Vijeće je 18. srpnja 2016. donijelo Odluku (ZVSP) 2016/1172 (6) o produljenju mandata misije EUCAP Sahel Niger od 16. srpnja 2016. do 15. srpnja 2018.

(7)

PSO je 26. srpnja 2016. donio Odluku (ZVSP) 2016/1632 (7) kojom je gđa Kirsi HENRIKSSON imenovana voditeljicom misije EUCAP Sahel Niger od 1. rujna 2016. do 15. srpnja 2017.

(8)

PSO je 13. lipnja 2017. donio Odluku (ZVSP) 2017/1174 (8) kojom je mandat gđe Kirsi HENRIKSSON kao voditeljice misije EUCAP Sahel Niger produljen od 16. srpnja 2017. do 15. srpnja 2018.

(9)

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku 25. travnja 2018. predložio je imenovanje g. Franka VAN DER MUERENA voditeljem misije EUCAP Sahel Niger,

17.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/34

(1)

Vijeće je 26. siječnja 2015., 5. veljače 2015. i 23. lipnja 2015. donijelo odluke (EU) 2015/116 (1), (EU) 2015/190 (2) i (EU) 2015/994 (3) o imenovanju članova i zamjenikâ članova Odbora regija za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020. Odlukom Vijeća (EU) 2017/665 (4), 3. travnja 2017. g. Marius Horia ȚUȚUIANU zamijenio je g. Florina Grigorea TECĂUA u svojstvu zamjenika člana.

(2)

Odlukom Vijeća (EU) 2017/1762 (5), 25. rujna 2017. mjesto zamjenika člana Odbora regija postalo je slobodno imenovanjem g. Mariusa Horiae ȚUȚUIANUA članom Odbora regija,

—

gđa Daniela CÎMPEAN, President of Sibiu County Council.

17.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/35

17.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/35

17.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 122/36