20.4.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 101/1

(1)

Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik istekao je 23. srpnja 2002. u skladu s člankom 97. tog ugovora. Sva aktiva i pasiva Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ) prenesena je na Uniju 24. srpnja 2002.

(2)

Protokolom br. 37 (uzima se u obzir želja da se sredstva EZUČ-a upotrijebe za istraživanje u sektorima koji su povezani s industrijom ugljena i čelika te potreba da se u vezi s tim predvide određena posebna pravila. U članku 1. stavku 1. Protokola br. 37 navodi se da se neto vrijednost aktive i pasive, prikazanih u bilanci EZUČ-a na dan 23. srpnja 2002., smatra imovinom namijenjenom istraživanju u sektorima povezanima s industrijom ugljena i čelika te se naziva „EZUČ u likvidaciji”. Po okončanju postupka likvidacije ta se imovina treba nazivati „Imovina Istraživačkog fonda za ugljen i čelik”.

(3)

Protokolom br. 37 također se predviđa da se prihod od te imovine pod nazivom „Istraživački fond za ugljen i čelik” upotrebljava u skladu s odredbama Protokola br. 37 i akata donesenih na temelju njega isključivo za istraživački rad koji se provodi izvan istraživačkog okvirnog programa u sektorima povezanima s industrijom ugljena i čelika.

(4)

Vijeće je 1. veljače 2003. donijelo Odluku 2003/76/EZ (2) kojom se utvrđuju pravila za provedbu Protokola br. 37.

(5)

S obzirom na iznimno smanjenje, uzrokovano niskim kamatama na tržištima kapitala posljednjih godina, prihoda koji proizlazi iz imovine EZUČ-a u likvidaciji, a koji je namijenjen za istraživanje u sektorima povezanima s industrijom ugljena i čelika, potrebno je izmijeniti pravila o ukidanju obveza preuzetih u okviru istraživačkog programa Istraživačkog fonda za ugljen i čelik („program”) kako bi se iznose koji odgovaraju takvim ukidanjima stavilo na raspolaganje u okviru programa. Nadalje, iznosi koji odgovaraju ukinutim obvezama koje su nastale od 24. srpnja 2002. također bi trebali biti stavljeni na raspolaganje Istraživačkom fondu za ugljen i čelik.

(6)

Zbog istog je razloga potrebno izmijeniti i pravila o naplaćenim iznosima u okviru programa kako bi ih se prenijelo u program u skladu s odgovarajućim odredbama o namjenskim prihodima iz Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(7)

Odluku 2003/76/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

U članku 4. stavci 4. i 5. zamjenjuju se sljedećim:

„4.   Neiskorišteni prihod i odobrena sredstva proizašla iz tog prihoda još uvijek raspoloživa na dan 31. prosinca dane godine kao i naplaćeni iznosi automatski se prenose u sljedeću godinu. Ta se odobrena sredstva ne smiju prenositi na druge proračunske stavke.

5.   Odobrena proračunska sredstva koja odgovaraju ukinutim obvezama automatski istječu na kraju svake financijske godine. Rezervacije za obveze oslobođene kao rezultat ukidanja stavljaju se na raspolaganje Istraživačkom fondu za ugljen i čelik.”

2.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 4.a

Iznos koji odgovara ukinutim obvezama nastalima od 24. srpnja 2002. u skladu s člankom 4. stavkom 5. stavlja se na raspolaganje Istraživačkom fondu za ugljen i čelik 10. svibnja 2018.”

20.4.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 101/3

(1)

Vijeće je 22. srpnja 2013. ovlastilo Komisiju za otvaranje pregovora s Novim Zelandom s ciljem sklapanja Sporazuma između Europske unije i Novog Zelanda o suradnji i uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima („Sporazum”). Pregovori su uspješno zaključeni parafiranjem Sporazuma 23. rujna 2015.

(2)

Svrha je Sporazuma uspostaviti pravnu osnovu za okvir za suradnju kojim se nastoji osigurati opskrbni lanac i olakšati zakonita trgovina kao i omogućiti razmjena informacija kako bi se osigurali pravilna primjena carinskog zakonodavstva i sprečavanje, istraživanje i suzbijanje kršenja carinskog zakonodavstva.

(3)

Sporazum bi trebalo potpisati,

20.4.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 101/5

(1)

Vijeće je 22. srpnja 2013. ovlastilo Komisiju za otvaranje pregovora s Novim Zelandom s ciljem sklapanja Sporazuma između Europske unije i Novog Zelanda o suradnji i uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima („Sporazum”). Pregovori su uspješno zaključeni parafiranjem Sporazuma 23. rujna 2015. U skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2018/600 (2), Sporazum je potpisan 3. srpnja 2017.

(2)

Svrha je Sporazuma uspostaviti pravnu osnovu za okvir za suradnju kojim se nastoji osigurati opskrbni lanac i olakšati zakonita trgovina kao i omogućiti razmjena informacija kako bi se osigurali pravilna primjena carinskog zakonodavstva i sprečavanje, istraživanje i suzbijanje kršenja carinskog zakonodavstva.

(3)

Sporazum bi trebalo odobriti,

20.4.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 101/6

(a)

„carinsko zakonodavstvo” znači zakoni i propisi Unije ili Novog Zelanda kojima je reguliran uvoz, izvoz i provoz robe te stavljanje robe u bilo koji drugi carinski režim ili postupak, uključujući mjere zabrane, ograničenja i kontrole koje primjenjuju, izvršavaju i kojima upravljaju carinska tijela ugovornih stranaka na svojim državnim područjima;

(b)

„zakoni i propisi ugovorne stranke”, „zakoni i propisi te ugovorne stranke” i „zakoni i propisi svake ugovorne stranke” znači zakoni i propisi koji se primjenjuju u Uniji u određenim okolnostima, ili zakoni i propisi koji se primjenjuju u Novom Zelandu, ovisno o kontekstu;

(c)

„carinsko tijelo” u Uniji znači nadležne službe Europske komisije (dalje u tekstu: „Komisija”) koje su odgovorne za carinska pitanja i carinska tijela država članica Unije, a u Novom Zelandu carinske službe Novog Zelanda;

(d)

„tijelo podnositelj zahtjeva” znači nadležno upravno tijelo koje je u tu svrhu odredila ugovorna stranka i koje na temelju ovog Sporazuma podnosi zahtjev za pomoć;

(e)

„tijelo primatelj zahtjeva” znači nadležno upravno tijelo koje je u tu svrhu odredila ugovorna stranka i koje na temelju ovog Sporazuma prima zahtjev za pomoć;

(f)

„osoba” znači svaka fizička osoba, svaka pravna osoba ili bilo koji drugi subjekt bez pravne osobnosti koji je osnovan ili ustrojen na temelju zakona i propisa svake ugovorne stranke, a koji obavlja uvoz, izvoz ili provoz robe;

(g)

„informacije” znači podaci, uključujući osobne podatke, te dokumenti, izvješća i ostala priopćenja u bilo kojem obliku, uključujući njihove elektroničke kopije;

(h)

„osobni podaci” znači sve informacije koje se odnose na fizičku osobu čiji je identitet utvrđen ili ga je moguće utvrditi;

(i)

„radnja kojom se krši carinsko zakonodavstvo” znači svaka povreda ili pokušaj povrede carinskog zakonodavstva.

(a)

zaštitila zakonitu trgovinu s pomoću djelotvornog izvršavanja zakonodavnih zahtjeva i usklađenosti sa zakonodavnim zahtjevima;

(b)

osigurala opskrbni lanac radi olakšavanja sigurnog kretanja robe između Unije i Novog Zelanda;

(c)

povećala, u najvećoj mogućoj mjeri, njihov doprinos radu WCO-a, WTO-a i drugih relevantnih međunarodnih organizacija u poboljšavanju carinskih tehnika i u rješavanju problema u vezi s carinskim postupcima, izvršavanjem carinskih propisa i olakšavanjem trgovine, uklanjanju nepotrebnih opterećenja za gospodarske subjekte, osiguravanju olakšica za poslovne subjekte s visokom razinom usklađenosti te osiguravanju zaštitnih mjera protiv prevara i nezakonitih ili štetnih aktivnosti;

(d)

provela međunarodne instrumente i norme koji se primjenjuju u području carine i trgovine, koje su dotične ugovorne stranke prihvatile, uključujući temeljne elemente Međunarodne konvencije o pojednostavnjenju i usklađivanju carinskih postupaka (kako je izmijenjena) i Međunarodne konvencije o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe;

(e)

provela Sporazum WTO-a o olakšavanju trgovine nakon njegovog stupanja na snagu;

(f)

surađivala u istraživanju, razvoju, ispitivanju i evaluaciji novih carinskih postupaka kao i u osposobljavanju i razmjeni osoblja te pružanju pomoći;

(g)

razmjenjivala informacije o carinskom zakonodavstvu, njegovoj provedbi i carinskim postupcima, posebno u područjima pojednostavnjivanja i osuvremenjivanja carinskih postupaka; te

(h)

razvijala zajedničke inicijative u vezi s uvoznim, izvoznim i drugim carinskim postupcima kao i za pružanje djelotvornih usluga poslovnoj zajednici.

(a)

jačanjem aspekata osiguravanja logističkog lanca međunarodne trgovine koji su povezani s carinama uz istodobno olakšavanje zakonite trgovine;

(b)

utvrđivanjem minimalnih standarda za tehnike upravljanja rizicima i s njima povezanih zahtjeva i programa, u mjeri u kojoj je to ostvarivo;

(c)

uspostavljanjem, prema potrebi, uzajamnog priznavanja tehnika upravljanja rizicima, standarda u području rizika, sigurnosnih kontrola, sigurnosti opskrbnog lanca i programa trgovinskog partnerstva, uključujući jednakovrijedne mjere za olakšavanje trgovine;

(d)

razmjenjivanjem informacija za sigurnost opskrbnog lanca i upravljanje rizicima;

(e)

uspostavljanjem kontaktnih točaka za razmjenjivanje informacija za sigurnost opskrbnog lanca i upravljanje rizicima;

(f)

uvođenjem, prema potrebi, sučelja za razmjenu informacija, uključujući za podatke koji se podnose prije dolaska ili odlaska;

(g)

suradnjom u okviru multilateralnih foruma u kojima je moguće na odgovarajući način iznijeti pitanja povezana sa sigurnošću opskrbnog lanca i s upravljanjem rizicima i raspraviti o njima.

(a)

je li roba izvezena iz jedne od ugovornih stranaka propisno uvezena u drugu ugovornu stranku, navodeći prema potrebi carinski postupak koji se primjenjuje na tu robu; i

(b)

je li roba uvezena u jednu od ugovornih stranaka propisno izvezena iz druge ugovorne stranke, navodeći prema potrebi carinski postupak koji se primjenjuje na tu robu.

(a)

nad osobama za koje postoje opravdani razlozi za sumnju da su uključene ili da su bile uključene u radnje kojima se krši carinsko zakonodavstvo;

(b)

nad mjestima na kojima je roba uskladištena ili sastavljena, ili može biti uskladištena ili sastavljena, na takav način da postoje opravdani razlozi za sumnju da se tu robu namjerava upotrijebiti za radnje kojima se krši carinsko zakonodavstvo;

(c)

nad robom koja se prevozi ili bi se mogla prevoziti na takav način da postoje opravdani razlozi za sumnju da se tu robu namjerava upotrijebiti za radnje kojima se krši carinsko zakonodavstvo; i

(d)

nad prijevoznim sredstvima koja se upotrebljavaju ili bi se mogla upotrijebiti na takav način da postoje opravdani razlozi za sumnju da se ta prijevozna sredstva namjerava upotrijebiti za radnje kojima se krši carinsko zakonodavstvo.

(a)

aktivnosti koje su ili se čini da su radnje kojima se krši carinsko zakonodavstvo i koje bi mogle biti od interesa za drugu ugovornu stranku;

(b)

nova sredstva ili metode koje se koriste u provedbi radnji kojima se krši carinsko zakonodavstvo;

(c)

robu za koju je poznato da je predmet radnji kojima se krši carinsko zakonodavstvo;

(d)

osobe za koje postoje opravdani razlozi za sumnju da su uključene ili da su bile uključene u radnje kojima se krši carinsko zakonodavstvo; i

(e)

prijevozna sredstva za koja postoje opravdani razlozi za sumnju da su upotrijebljena, upotrebljavaju se ili bi mogla biti upotrijebljena za radnje kojima se krši carinsko zakonodavstvo.

(a)

dostavu svih dokumenata; ili

(b)

obavješćivanje adresata s boravištem ili poslovnim nastanom na području nadležnosti tijela primatelja zahtjeva o svim odlukama koje potječu od tijela podnositelja zahtjeva i koje su obuhvaćene područjem primjene ovog Sporazuma.

(a)

tijelo podnositelj zahtjeva;

(b)

mjera koja se zahtijeva;

(c)

predmet i razlog zahtjeva;

(d)

relevantni zakoni i propisi;

(e)

što točniji i opsežniji navodi o robi ili osobama koji su predmet istraga; i

(f)

sažeti prikaz relevantnih činjenica već provedenih ispitivanja.

(a)

vjerojatno narušilo suverenitet Novog Zelanda ili suverenitet države članice Unije čije je nadležno tijelo primilo zahtjev za pružanje pomoći u okviru ovog Sporazuma;

(b)

vjerojatno narušilo javni poredak, sigurnost ili druge bitne interese;

(c)

predstavljalo povredu poslovne tajne ili nanošenje štete legitimnim gospodarskim interesima; ili

(d)

bilo nesuglasno s važećim zakonima i propisima, uključujući među ostalim zakone i propise o zaštiti osobne privatnosti ili financijskih poslova i računa pojedinaca.

(a)

poduzima mjere potrebne za carinsku suradnju i pomoć u skladu s ciljevima ovog Sporazuma, a posebno:

(b)

kao nadležno tijelo djeluje s ciljem rješavanja svih pitanja nastalih u vezi s provedbom odredaba glave III.;

(c)

kao ovlašteni odbor donosi odluke o provedbi ovog Sporazuma, uključujući odluke o prijenosu podataka i uzajamno dogovorenim koristima od uzajamnog priznavanja tehnika upravljanja rizicima, standarda u području rizika, kontrola sigurnosti i programa trgovinskog partnerstva kao i ostalih mjera za olakšavanje trgovine;

(d)

razmjenjuje stajališta o pitanjima od zajedničkog interesa u vezi s carinskom suradnjom, uključujući buduće mjere i resurse za njih; i

(e)

donosi svoj interni poslovnik.

20.4.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 101/16

(1)

Vijeće je 30. kolovoza 2017. donijelo Uredbu (EU) 2017/1509.

(2)

Demokratska Narodna Republika Koreja (DNRK) nastavlja svoje nuklearne i balističke programe čime krši svoje obveze kako je navedeno u nekoliko rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Ti se programi djelomično financiraju nezakonitim prijenosima financijskih sredstava i gospodarskih izvora.

(3)

Na popis osoba i subjekata u Prilogu XV. Uredbi (EU) 2017/1509 trebalo bi dodati četiri osobe koje su osigurale prijenos imovine ili izvora koji bi mogli financijski doprinijeti programima DNRK-a povezanima s nuklearnim oružjem, balističkim projektilima ili drugim oružjem za masovno uništavanje.

(4)

Prilog XV. Uredbi (EU) 2017/1509 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

20.4.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 101/18

(1)

Radi osiguravanja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature koja je priložena Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (2) potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila o tumačenju kombinirane nomenklature. Ta se pravila primjenjuju i na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvodi daljnja podjela te koja je utvrđena posebnim odredbama Unije radi primjene tarifnih i drugih mjera povezanih s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima robu opisanu u stupcu (1) tablice u Prilogu ovoj Uredbi trebalo bi na temelju obrazloženja navedenog u stupcu (3) razvrstati u odgovarajuću oznaku KN iz stupca (2).

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 34. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 952/2013 osoba kojoj su dane obvezujuće tarifne informacije za robu na koju se odnosi ova Uredba, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, može nastaviti navoditi te informacije tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za carinski zakonik,

20.4.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 101/22

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/2447 (2) utvrđuju se, među ostalim, postupovna pravila iz članka 64. stavka 1. Uredbe (EU) br. 952/2013 („Zakonik”) za lakše dokazivanje povlaštenog podrijetla robe u Uniji.

(2)

Zadnja rečenica članka 68. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trenutačno se odnosi na primjenu mutatis mutandis odjeljka 2. pododjeljaka od 2. do 9. te uredbe, koji se odnose na pravila o podrijetlu za opći sustav povlastica (OSP) Unije. Međutim, samo su neke odredbe iz tih pododjeljaka relevantne u kontekstu registracije izvoznika izvan okvira OSP-a Unije. Stoga je potrebno utvrditi te odredbe. Budući da obveza Komisije da trećoj zemlji s kojom Unija ima povlašteni režim priopći adrese carinskih tijela nadležnih za provjeru isprave o podrijetlu koju popunjava registrirani izvoznik u svakom slučaju proizlazi iz odredaba predmetnog režima, ona stoga ne bi više trebala biti utvrđena u Provedbenoj uredbi (EU) 2015/2447. Prijelazna odredba iz Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 kojom se privremeno dopušta izvozniku koji nije registriran, ali je ovlašteni izvoznik u Uniju, da popuni ispravu o podrijetlu zastarjela je i trebalo bi je ukinuti. Radi pojednostavnjenja i dosljednosti povlaštenih režima manje pošiljke čiji uvoz nije trgovinske naravi trebalo bi izuzeti od obveze predočenja isprave o podrijetlu ako je takvo izuzeće dopušteno, ali nije izravno utvrđeno u povlaštenom režimu. Budući da ima i drugih načina za identifikaciju izvoznika i da u Uniji potpis ne doprinosi pravnom statusu isprave o podrijetlu, od izvoznika se ne bi trebalo zahtijevati da potpišu takav dokument ako je to dopušteno, ali nije izravno utvrđeno u povlaštenom režimu.

(3)

Pravila utvrđena u članku 69. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 u pogledu zamjene dokaza o povlaštenom podrijetlu koji su izdani ili sastavljeni izvan okvira OSP-a Unije trebala bi se šire primjenjivati na isprave o podrijetlu. Uz to, trebalo bi razjasniti oblik u kojem se može izdati ili sastaviti zamjenska isprava o podrijetlu.

(4)

Trebalo bi utvrditi pravila za lakše određivanje u Uniji povlaštenog podrijetla prerađenih proizvoda dobivenih od robe sa statusom povlaštenog podrijetla. Budući da je cilj tih pravila zaštita predmetnih gospodarskih subjekata od štetnih i nenamjernih posljedica spajanja postupka prerade pod carinskim nadzorom s postupkom unutarnje proizvodnje u Zakoniku, ona bi se trebala primjenjivati retroaktivno od datuma početka primjene Zakonika.

(5)

Članak 80. stavak 2. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trebao bi uključivati upućivanje na novi Prilog 22-06 A koji sadržava obrazac zahtjeva koji izvoznici iz država članica trebaju upotrebljavati za registraciju u sustavu REX, dok je Prilog 22-06 namijenjen registraciji izvoznika u zemljama korisnicama OSP-a. Stoga se novi Prilog 22-06 A treba umetnuti u Provedbenu uredbu (EU) 2015/2447, a Prilog 22-06 toj uredbi trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti. Kao posljedica uvođenja novog Priloga 22-06 A trebalo bi izmijeniti i članke 82., 83. i 86. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447. Budući da ima i drugih načina za identifikaciju izvoznika i da u Uniji potpis ne doprinosi pravnom statusu isprave, od izvoznika se ne bi trebalo zahtijevati da potpišu tvrdnju o podrijetlu iz članka 92. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447. Stavci 1., 2. i 3. tog članka trebali bi se primjenjivati mutatis mutandis na tvrdnje o podrijetlu koje sastavljaju izvoznici u Uniji ne samo za potrebe dvostrane kumulacije iz članka 53. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/2446 (3) nego i za deklariranje podrijetla robe izvezene u zemlju korisnicu OSP-a Norveške, Švicarske ili Turske za potrebe kumulacije s materijalima podrijetlom iz Unije. Članak 92. Provedbene uredbe (EU) 2015/2447 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Prilog 22-07 Provedbenoj uredbi (EU) 2015/2447 trebalo bi izmijeniti kako bi se odredila oznaka koju izvoznik treba navesti ako se tvrdnja o podrijetlu odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille. Trebalo bi ga izmijeniti i kako bi se odražavala obveza izvoznika da navede podrijetlo stavljanjem oznake „EU” ako se tvrdnja o podrijetlu odnosi na proizvode podrijetlom iz Unije.

(7)

Uredba Komisije (EEZ) br. 3510/80 (4) zastarjela je jer su odredbe iz te uredbe zamijenjene odredbama utvrđenima u Delegiranoj uredbi (EU) 2015/2446 i Provedbenoj uredbi (EU) 2015/2447. Stoga bi je trebalo staviti izvan snage radi pravne sigurnosti i transparentnosti.

(8)

Uredbom Komisije (EZ) br. 209/2005 (5) odobravaju se izuzeća od obveze utvrđene u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1541/98 (6) o podnošenju dokaza o podrijetlu za tekstilne proizvode iz odsjeka XI. kombinirane nomenklature. Uredba (EZ) br. 1541/98 stavljena je izvan snage Uredbom (EU) br. 955/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Uredba (EZ) br. 209/2005 stoga je zastarjela i trebalo bi je staviti izvan snage radi pravne sigurnosti i transparentnosti.

(9)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za carinski zakonik,

1.

Članak 68. mijenja se kako slijedi:

2.

Članak 69. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 69.

Zamjena isprava o podrijetlu koje su izdane ili sastavljene izvan okvira OSP-a Unije

(članak 64. stavak 1. Zakonika)

1.   Ako proizvodi s podrijetlom obuhvaćeni ispravom o podrijetlu koja je prethodno izdana ili sastavljena za potrebe povlaštene tarifne mjere iz članka 56. stavka 2. točke (d) ili (e) Zakonika, koja nije mjera OSP-a Unije, još nisu pušteni u slobodni promet te su stavljeni pod nadzor carinskog ureda Unije, izvorna isprava o podrijetlu može se zamijeniti jednom zamjenskom ispravom o podrijetlu ili više njih za potrebe slanja svih ili nekih od tih proizvoda drugdje unutar Unije.

2.   Zamjenska isprava o podrijetlu iz stavka 1., u istom obliku kao izvorna isprava o podrijetlu ili u obliku zamjenske tvrdnje o podrijetlu, sastavljene mutatis mutandis u skladu s člankom 101. i Prilogom 22-20, može se izdati za ili je može sastaviti bilo koji od sljedećih subjekata:

Ako zamjena izvorne isprave o podrijetlu nije moguća u skladu s prvim podstavkom, zamjensku ispravu o podrijetlu iz stavka 1. u obliku potvrde o prometu robe EUR.1 može izdati carinski ured pod čiji je nadzor roba stavljena.

3.   Ako je zamjenska isprava o podrijetlu potvrda o prometu robe EUR.1, ovjera carinskog ureda koji izdaje zamjensku potvrdu o prometu robe EUR.1 upisuje se u polje 11. potvrde. Podaci u polju 4. potvrde koji se odnose na zemlju podrijetla moraju biti istovjetni podacima u izvornoj ispravi o podrijetlu. Polje 12. potpisuje ponovni pošiljatelj. Ponovni pošiljatelj koji potpisuje polje 12. u dobroj vjeri nije odgovoran za točnost podataka upisanih u izvornu ispravu o podrijetlu.

Carinski ured od kojeg se traži izdavanje zamjenske potvrde o prometu robe EUR.1 na izvornu ispravu o podrijetlu ili na njezin privitak upisuje težinu, brojeve, vrstu proizvoda koji se šalju dalje i njihovu zemlju odredišta, kao i serijske brojeve odgovarajuće zamjenske potvrde ili zamjenskih potvrda. Izvornu ispravu o podrijetlu mora čuvati najmanje tri godine.”.

3.

Umeće se sljedeći članak 69.a:

„Članak 69.a

Povlašteno podrijetlo prerađenih proizvoda dobivenih od robe koja ima status povlaštenog podrijetla

(članak 64. stavak 1. Zakonika)

1.   Ako se roba koja nije roba Unije i ima status povlaštenog podrijetla u okviru povlaštenog režima između Unije i trećih zemalja stavlja u postupak unutarnje proizvodnje, smatra se da prerađeni proizvodi od nje pri puštanju u slobodni promet imaju isti status povlaštenog podrijetla kao i ta roba.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se u sljedećim slučajevima:

3.   Ako se primjenjuje stavak 1., isprava o podrijetlu izdana ili sastavljena za robu koja se stavlja u postupak unutarnje proizvodnje smatra se ispravom o podrijetlu koja se izdaje ili sastavlja za prerađene proizvode.”;

4.

Članak 80. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Nadležna tijela država korisnica po primitku cjelokupnog obrasca zahtjeva iz Priloga 22-06 bez odgode izvozniku dodjeljuju broj registriranog izvoznika i u sustav REX unose broj registriranog izvoznika, podatke o registraciji i datum od kojeg je registracija važeća u skladu s člankom 86. stavkom 4.

Carinska tijela država članica po primitku cjelokupnog obrasca zahtjeva iz Priloga 22-06 A bez odgode izvozniku ili, prema potrebi, ponovnom pošiljatelju robe dodjeljuju broj registriranog izvoznika i u sustav REX unose broj registriranog izvoznika, podatke o registraciji i datum od kojeg je registracija važeća u skladu s člankom 86. stavkom 4.

Nadležna tijela zemlje korisnice ili carinska tijela države članice obavješćuju izvoznika ili, prema potrebi, ponovnog pošiljatelja robe o broju registriranog izvoznika koji je dodijeljen tom izvozniku ili ponovnom pošiljatelju robe i o datumu od kojeg je registracija važeća.”.

5.

Članak 82. mijenja se kako slijedi:

6.

Članak 83. mijenja se kako slijedi:

7.

U članku 86. stavku 2. riječi „iz Priloga 22-06” zamjenjuju se riječima „iz Priloga 22-06 A”.

8.

Članak 92. mijenja se kako slijedi:

9.

Prilog 22-06 zamjenjuje se tekstom utvrđenim u Prilogu I. ovoj Uredbi.

10.

Nakon Priloga 22-06 umeće se novi Prilog 22-06 A kako je utvrđeno u Prilogu II. ovoj Uredbi.

11.

U Prilogu 22-07 bilješka 5. zamjenjuje se sljedećim:

20.4.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 101/33

(1)

Znanstvene kriterije za određivanje svojstava endokrine disrupcije aktivnih tvari, safenera i sinergista trebalo bi utvrditi uzimajući u obzir ciljeve Uredbe (EZ) br. 1107/2009, a to su osigurati visoku razinu zaštite kako zdravlja ljudi i životinja tako i okoliša i, posebno, osigurati da tvari ili proizvodi koji se stavljaju na tržište nemaju štetan učinak na zdravlje ljudi ili životinja ili neprihvatljiv učinak na okoliš te poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta uz istovremeno unapređenje poljoprivredne proizvodnje.

(2)

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predložila je 2002. u okviru Međunarodnog programa za sigurnost kemikalija definiciju endokrinih disruptora (2), a 2009. definiciju štetnih učinaka (3). Te su definicije u međuvremenu općenito prihvaćene među znanstvenicima. Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) odobrila je te definicije u znanstvenom mišljenju o endokrinim disruptorima donesenom 28. veljače 2013. (4) (dalje u tekstu: „znanstveno mišljenje Agencije”). To mišljenje dijeli i Znanstveni odbor za zaštitu potrošača (5). Stoga je primjereno temeljiti kriterije za određivanje svojstava endokrine disrupcije na tim definicijama WHO-a.

(3)

Za provedbu tih kriterija trebalo bi primijeniti pristup utvrđivanja valjanosti i utemeljenosti dokaza, posebno uzimajući u obzir pristup predviđen Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (6) za utvrđivanje valjanosti i utemeljenosti dokaza. Trebalo bi uzeti u obzir i prethodno iskustvo s primjenom vodiča OECD-a o standardiziranim smjernicama za ispitivanje za ocjenu kemikalija u pogledu endokrine disrupcije (7). Osim toga, provedba kriterija trebala bi se temeljiti na svim relevantnim znanstvenim dokazima, uključujući studije dostavljene u skladu s trenutačnim zahtjevima u pogledu podataka iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009. Te se studije uglavnom temelje na međunarodno dogovorenim planovima ispitivanja.

(4)

Utvrđivanje svojstava endokrine disrupcije u odnosu na ljudsko zdravlje trebalo bi se temeljiti na dokazima koji se odnose na ljude i/ili životinje, čime se omogućava utvrđivanje tvari za koje je poznato ili se pretpostavlja da su endokrino disruptivne.

(5)

Budući da posebni znanstveni kriteriji utvrđeni ovom Uredbom odražavaju trenutačna znanstvena i tehnička saznanja i potrebno ih je primijeniti umjesto kriterija trenutačno utvrđenih u točki 3.6.5. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009, trebalo bi ih propisati u tom Prilogu.

(6)

Kako bi se uzela u obzir trenutačna znanstvena i tehnička saznanja, trebalo bi odrediti i posebne znanstvene kriterije za utvrđivanje aktivnih tvari, safenera i sinergista koji imaju svojstva endokrine disrupcije koja mogu imati štetne učinke na organizme koji ne pripadaju ciljnoj skupini. Stoga bi točku 3.8.2. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 trebalo izmijeniti radi uvođenja tih posebnih kriterija.

(7)

Uzimajući u obzir ciljeve Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Komisija bi trebala ocijeniti iskustvo stečeno primjenom znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrine disrupcije uvedenih ovom Uredbom.

(8)

Kriteriji za određivanje svojstava endokrine disrupcije odražavaju trenutačna znanstvena i tehnička saznanja i omogućuju točnije utvrđivanje aktivnih tvari koje imaju svojstva endokrine disrupcije. Stoga bi se novi kriteriji trebali što prije početi primjenjivati, no potrebno je uzeti u obzir vrijeme koje je državama članicama i Agenciji potrebno kako bi se pripremile za primjenu tih kriterija. Stoga bi se ti kriteriji trebali primjenjivati od 20. listopada 2018., osim ako je mjerodavni odbor glasao o nacrtu uredbe do 20. listopada 2018. Komisija će razmotriti posljedice za svaki postupak koji je u tijeku u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 i prema potrebi poduzeti odgovarajuće mjere, poštujući prava podnositeljā zahtjeva. To može uključivati zahtjev za dodatne informacije od podnositelja zahtjeva i/ili dodatne znanstvene informacije od države članice izvjestiteljice i Agencije.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

20.4.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 101/37

(1)

U skladu s člankom 97. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Komisija je ispitala zahtjev za registraciju naziva „Dons” kao zaštićene oznake izvornosti (ZOI) koji je podnijela Danska te ga objavila u Službenom listu Europske unije  (2).

(2)

U skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i člankom 14. Uredbe Komisije (EZ) br. 607/2009 (3) e-poštom primljeni su sljedeći prigovori: 4. veljače 2016. prigovor talijanskog ministarstva poljoprivrede, 5. veljače 2016. prigovor talijanske nacionalne konfederacije dobrovoljnih konzorcija za zaštitu naziva talijanskih vina (Confederazione Nazionale dei Consorzi Volontari per la Tutela delle Denominazioni dei vini Italiani – FEDERDOC) i 8. veljače 2016. prigovor talijanskog udruženja poljoprivredno-prehrambenih zadruga (L'Alleanza delle Cooperative Italiane-Agroalimentare). Komisija smatra da su sva tri prigovora dopuštena u skladu s člankom 15. Uredbe (EZ) br. 607/2009.

(3)

Dopisom od 24. svibnja 2016. Komisija je proslijedila te primjedbe danskim nadležnim tijelima i pozvala ih da svoja povezana očitovanja podnesu u roku od dva mjeseca u skladu s člankom 16. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 607/2009. Danska je 4. srpnja 2016. poslala svoja očitovanja u traženom roku.

(4)

U skladu s člankom 16. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 607/2009 Komisija je trima podnositeljima prigovora dostavila navedena očitovanja danskih nadležnih tijela u dopisima od 12. siječnja 2017. te za dostavljanje eventualnih primjedbi odredila rok od dva mjeseca. Komisija je 10. ožujka 2017. kao odgovor primila dopis talijanskog ministarstva poljoprivrede u kojem je ministarstvo ponovno izrazilo svoje protivljenje.

(5)

U skladu s člankom 16. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 607/2009 Komisija bi trebala donijeti odluku na temelju dokaza koji su joj dostupni.

(6)

Sva tri podnositelja prigovora tvrde da određene sorte vinove loze koje se upotrebljavaju za proizvodnju vina „Dons”, odnosno „Cabernet Cortis”, „Orion”, „Regent”, „Rondo” i „Solaris”, koje oni smatraju hibridima dobivenima križanjem vrste Vitis vinifera s drugim vrstama roda Vitis, ne bi trebalo upotrebljavati za proizvodnju zaštićene oznake izvornosti u skladu s člankom 93. stavkom 1. točkom (a) podtočkom iv. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Tvrde i da se sorta dobivena križanjem među vrstama ne može nikako smatrati da pripada vrsti Vitis vinifera. Talijansko ministarstvo poljoprivrede i FEDERDOC smatraju da je u svim zemljama Europske unije ispitivanjem genoma moguće utvrditi pripada li sorta vrsti Vitis vinifera ili križanju s drugom vrstom roda Vitis.

(7)

Nadalje talijansko ministarstvo poljoprivrede tvrdi da su upućivanje na ljudske čimbenike, uzročna povezanost između prirodnih i ljudskih čimbenika te informacije o kvaliteti i svojstvima proizvoda koji se pripisuju zemljopisnom okruženju nedostatni. K tome, navedeni podnositelj prigovora smatra da tvrdnja prema kojoj se profil kiselosti proizvoda može pripisati „izboru relativno otpornih sorti” nema nikakve tehničke ni znanstvene osnove, uzimajući u obzir to da je izbor sorti dugotrajan proces koji se ne može odnositi na hibridne sorte među vrstama.

(8)

Naposljetku, talijansko ministarstvo poljoprivrede smatra da je suvišno navoditi zahtjeve u pogledu označivanja sorti vinove loze i godine berbe jer su ti zahtjevi utvrđeni u člancima 61. i 62. Uredbe (EZ) br. 607/2009.

(9)

Komisija je procijenila argumente i dokaze koje su dostavili podnositelji prigovora i podnositelj zahtjeva te je zaključila da bi se naziv „Dons” trebao registrirati kao zaštićena oznaka izvornosti iz razloga navedenih u nastavku.

(10)

Kada je riječ o navodima da proizvod nije nastao od sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera potrebno je uzeti u obzir nekoliko elemenata. Prvo, na razini EU-a nema usklađenog razvrstavanja sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera. Osim toga, ne postoji referentni popis ili znanstveni dokument koji je izdalo službeno nadležno tijelo, kao što je Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV), na temelju kojih bi se sada mogla neosporno kategorizirati vrsta Vitis vinifera ili križanje vrste Vitis vinifera i drugih vrsta roda Vitis, ili utvrditi razlika među njima. U tom bi kontekstu pitanje znanstvene definicije trebalo prije svega obraditi u okviru preliminarne nacionalne procjene koju provode države članice u skladu s člankom 96. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Danska se oslanja na njemačko razvrstavanje prema kojemu se smatra da svih pet predmetnih sorti vinove loze pripada vrsti Vitis vinifera. Drugo, u skladu s člankom 16. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 607/2009 u pogledu ocjene prigovora Komisija donosi svaku odluku o odbijanju ili registraciji oznake izvornosti na temelju dokaza koji su joj dostupni. U predmetnom slučaju podnositelji prigovora nisu dostavili nikakve čvrste znanstvene dokaze ili podatke kojima se dokazuje da se proizvod ne dobiva od sorti vinove loze koje pripadaju vrsti Vitis vinifera. Naposljetku, Komisija napominje da nekoliko drugih država članica upotrebljava predmetne sorte vinove loze u proizvodnji vina sa zaštićenom oznakom izvornosti.

(11)

Zbog prethodno navedenih razloga nije moguće zaključiti da se proizvod koji se naziva „Dons” dobiva od sorti vinove loze koje ne pripadaju vrsti Vitis vinifera. Stoga se primjedbe utemeljene na tim razlozima moraju odbiti.

(12)

Kada je riječ o navodnom nedostatku informacija o povezanosti, Komisija smatra da je prisutan opis relevantnih prirodnih čimbenika prisutnih u zemljopisnom okruženju, njihove povezanosti s posebnom kvalitetom i svojstvima proizvoda, koja su posebno izražena u većem udjelu mliječne kiseline u proizvodu po čemu se razlikuje od klasičnih pjenušavih vina. Stoga se zaključuje da su u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 607/2009 prisutni potrebni elementi koji se odnose na povezanost. Kada je riječ o ljudskim čimbenicima, smatra se da se profil kiselosti proizvoda može pripisati izboru relativno otpornih sorti u skladu s člankom 93. stavkom 1. točkom (a) podtočkom i. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(13)

Kada je riječ o tvrdnji da je suvišno navoditi zahtjeve propisane predmetnom uredbom, s obzirom na to da dio zahtjeva nadilazi pravo Unije, njihovo se uključivanje čini primjerenim kako bi se osiguralo da su zahtjevi jasni i da ih potencijalno prihvatljivi proizvođači ispravno tumače.

(14)

S obzirom na prethodno navedeno i u skladu s člankom 99. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Komisija smatra da zahtjev ispunjava uvjete utvrđene u toj uredbi te da bi naziv „Dons” trebalo zaštititi i upisati u registar iz članka 104. te uredbe.

(15)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

20.4.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 101/40

(1)

Uredbom (EZ) br. 1796/1999 (2) Vijeće je uvelo antidampinšku pristojbu na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”), Mađarske, Indije, Meksika, Poljske, Južne Afrike i Ukrajine. Te će se mjere dalje u tekstu navoditi kao „početne mjere”, a ispitni postupak koji je doveo do mjera uvedenih Uredbom (EZ) br. 1796/1999 dalje će se u tekstu navoditi kao „početni ispitni postupak”.

(2)

Nakon toga utvrđeno je da su se početne mjere koje se odnose na uvoz iz Ukrajine i NRK-a nakon ispitnih postupaka u skladu s člankom 13. Uredbe Vijeća (EZ) br. 384/96 (3) izbjegavale preko Moldove odnosno Maroka. Stoga je Uredbom (EZ) br. 760/2004 (4) Vijeće proširilo konačnu antidampinšku pristojbu uvedenu na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz Ukrajine na uvoz istih proizvoda poslanih iz Moldove. Slično tome, antidampinška pristojba uvedena na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz NRK-a proširena je Uredbom Vijeća (EZ) br. 1886/2004 (5) na uvoz istih proizvoda poslanih iz Maroka.

(3)

Uredbom (EZ) br. 1858/2005 (6) Vijeće je, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 384/96, zadržalo početne mjere uvedene na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz NRK-a, Indije, Južne Afrike i Ukrajine. Mjere koje su se primjenjivale na uvoz podrijetlom iz Meksika istekle su 18. kolovoza 2004. (7) Budući da su Mađarska i Poljska postale članice Europske unije 1. svibnja 2004., mjere su tog datuma prekinute.

(4)

U svibnju 2010. Provedbenom uredbom (EU) br. 400/2010 (8) Vijeće je konačnu antidampinšku pristojbu uvedenu Uredbom (EZ) br. 1858/2005 na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz NRK-a proširilo na uvoz čelične užadi i kabela poslanih iz Republike Koreje, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Republike Koreje ili ne, kao rezultat ispitnog postupka u pogledu izbjegavanja mjera u skladu s člankom 13. Osnovne uredbe. Određenim korejskim proizvođačima izvoznicima odobreno je izuzeće od proširene pristojbe jer je utvrđeno da nisu izbjegavali konačne antidampinške pristojbe.

(5)

Mjere koje su se primjenjivale na uvoz podrijetlom iz Indije istekle su 17. studenoga 2010. (9)

(6)

U siječnju 2012. Provedbenom uredbom (EU) br. 102/2012 (10) Vijeće je, nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 (11), zadržalo antidampinšku pristojbu za NRK kako je proširena na Maroko i Republiku Koreju te za Ukrajinu kako je proširena na Moldovu. Dalje u tekstu te se mjere nazivaju „mjere na snazi”, a ispitni postupak revizije zbog predstojećeg isteka mjera, zaključen Provedbenom uredbom (EU) br. 102/2012, u dalje u tekstu naziva se „prethodna revizija zbog predstojećeg isteka mjera”.

(7)

Istom je uredbom Vijeće prekinulo i postupak u pogledu Južne Afrike. Mjere koje su se primjenjivale na uvoz podrijetlom iz Južne Afrike istekle su 9. veljače 2012.

(8)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku mjera (12) Komisija je zaprimila zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe („zahtjev za reviziju”).

(9)

Zahtjev za reviziju podnio je 7. studenoga 2016. Odbor za vezu industrija žičane užadi EU-a („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje čelične užadi i kabela u Uniji. Zahtjev se temeljio na činjenici da bi istekom mjera koje se odnose na NRK vjerojatno došlo do nastavka dampinga i ponavljanja štete za industriju Unije. Podnositelj zahtjeva nije dostavio dostatne dokaze da bi istekom mjera na snazi koje se odnose na Ukrajinu vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete.

(10)

Nakon savjetovanja s Odborom uspostavljenim člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 8. veljače 2017. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije  (13) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(11)

Budući da nije podnesen valjano obrazložen zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjere koja se odnosi na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz Ukrajine, Komisija je obavijestila da će ta antidampinška mjera isteći. Stoga je antidampinška pristojba uvedena na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz Ukrajine istekla 10. veljače 2017. (14)

(12)

Ispitnim postupkom u pogledu nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2013. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije, odnosno do 31. prosinca 2016. („razmatrano razdoblje”).

(13)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je sve zainteresirane strane pozvala da sudjeluju u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike iz NRK-a, uvoznike/korisnike za koje se zna da se na njih odnosi ispitni postupak te tijela NRK-a.

(14)

Sve zainteresirane strane pozvane su da u rokovima utvrđenima u Obavijesti o pokretanju postupka izraze svoje stavove, dostave informacije i pruže popratne dokaze. Zainteresiranim stranama pružena je mogućnost i da pisanim putem zatraže saslušanje pred ispitnim službama Komisije i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(15)

U svojoj Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(16)

S obzirom na očito velik broj proizvođača izvoznika iz NRK-a u Obavijesti o pokretanju postupka bio je predviđen odabir uzorka.

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od 21 proizvođača izvoznika u NRK-u koji su joj poznati zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Zatražene informacije uključivale su obujam proizvodnje i proizvodni kapacitet. Osim toga, Komisija je od Misije NRK-a pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(18)

Samo je jedna grupa proizvođača izvoznika odgovorila da je spremna surađivati. Ta je grupa, iako obuhvaća 100 % izvoza čelične užadi i kabela iz NRK-a u Uniju, činila samo manje od 2 % ukupne kineske proizvodnje tih proizvoda. Budući da je samo jedna grupa proizvođača izvoznika bila spremna surađivati, odabir uzorka nije bio potreban.

(19)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 17. Osnovne uredbe uzorak je odabran na temelju obujma prodaje istovjetnog proizvoda. Uzorak se sastojao od šest proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su 50,5 % ukupne proizvodnje industrije Unije tijekom RIPR-a. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. U zadanom roku nisu zaprimljene nikakve primjedbe i stoga je privremeni uzorak potvrđen. Uzorak se smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

(20)

Kako bi Komisija mogla odlučiti je li odabir uzorka potreban te, ako jest, odabrati uzorak, svi nepovezani uvoznici ili predstavnici koji djeluju u njihovo ime pozvani su da sudjeluju u ovom ispitnom postupku. Od tih je strana zatraženo da se jave i da Komisiji dostave informacije o svojem društvu ili društvima koje se zahtijevaju u Prilogu II. Obavijesti o pokretanju postupka.

(21)

Osim toga, Komisija je u početnoj fazi kontaktirala s 44 uvoznika utvrđena u zahtjevu za reviziju te je od njih zatražila da objasne svoju djelatnost i popune prethodno navedeni Prilog.

(22)

Javilo se samo sedam uvoznika, ali ih je šest od njih odgovorilo da tijekom RIPR-a nisu uvozili čeličnu užad i kabele. Stoga odabir uzorka nije bio potreban.

(23)

Komisija je upitnike poslala grupi proizvođača izvoznika koja surađuje i koja je odgovorila na obrazac za odabir uzorka, šest proizvođača iz Unije u uzorku, jednom uvozniku, deset korisnika koji su se javili nakon pokretanja ispitnog postupka i 50 proizvođača u potencijalnim trećim zemljama tržišnoga gospodarstva koji su joj poznati (Kanada, Indija, Japan, Malezija, Meksiko, Rusija, Južna Afrika, Južna Koreja, Švicarska, Tajland, Turska, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države („SAD”)).

(24)

Odgovor na upitnik dostavili su grupa proizvođača izvoznika i pet proizvođača iz Unije. Nijedan uvoznik ni korisnik nisu dostavili odgovor na upitnik.

(25)

Dva proizvođača iz trećih zemalja tržišnoga gospodarstva, jedan iz Turske i jedan iz SAD-a, dostavila su odgovor na upitnik.

(26)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih društava:

(27)

Proizvod koji je predmet ove revizije čine čelična užad i kabeli, uključujući zatvorenu užad, osim užadi i kablova od nehrđajućeg čelika, s najvećim presjekom većim od 3 mm, podrijetlom iz NRK-a („proizvod iz postupka revizije”), trenutačno razvrstan u oznake KN ex 7312 10 81, ex 7312 10 83, ex 7312 10 85, ex 7312 10 89 i ex 7312 10 98.

(28)

Čelična užad i kabeli koji se proizvode u NRK-u i izvoze u Uniju, čelična užad i kabeli koji se proizvode i prodaju na domaćem tržištu SAD-a kao treće zemlje tržišnoga gospodarstva te čelična užad i kabeli koje proizvođači iz Unije proizvode i prodaju u Uniji imaju istu krajnju namjenu, osnovna fizička i tehnička svojstva te se, stoga, smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(29)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjera koje su na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a.

(30)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da će istek mjera koje su na snazi dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a.

(31)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., u ovom je ispitnom postupku surađivala samo jedna grupa proizvođača izvoznika koja je činila manje od 2 % ukupne proizvodnje čelične užadi i kabela u NRK-u. Ta se grupa sastoji od sedam povezanih društava uključenih u proizvodnju i/ili prodaju čelične užadi i kabela. Budući da je ta grupa obuhvaćala 100 % izvoza čelične užadi i kabela iz NRK-a u Uniju tijekom RIPR-a, Komisija je smatrala da ima dovoljno informacija za procjenu izvozne cijene i dampinške marže tijekom RIPR-a (odjeljak 3.2.).

(32)

Međutim, utvrđeno je da su podaci koje je jedina grupa proizvođača izvoznika koja surađuje dostavila u pogledu izvozne prodaje u ostale treće zemlje manjkavi: četiri društva povezana s tom grupom i uključena u proizvodnju i prodaju čelične užadi i kabela nisu dostavila zaseban odgovor na upitnik kako je zatraženo. Budući da nisu dostavila odgovor kako je zatraženo, nisu ni pružila informacije o svojoj izvoznoj prodaji u ostalim trećim zemljama. Nadalje, jedno povezano društvo iz te grupe, iako je dostavilo odgovor na upitnik, nije izvijestilo o svojoj izvoznoj prodaji u ostalim trećim zemljama prema vrsti proizvoda za svaku transakciju.

(33)

Stoga je Komisija jedinu grupu proizvođača izvoznika koja surađuje obavijestila da namjerava primijeniti članak 18. Osnovne uredbe u pogledu izvozne prodaje trećim zemljama te je toj grupi dana mogućnost da dostavi primjedbe u skladu s člankom 18. stavkom 4. te Uredbe.

(34)

U svojim primjedbama grupa proizvođača izvoznika koja surađuje nije poricala da nije dostavila odgovor na upitnik za svoja četiri povezana društva. Međutim, tvrdila je da je nerazumno zahtijevati informacije o izvoznoj prodaji u trećim zemljama prema kontrolnom broju proizvoda („PCN”) za svaku transakciju. Taj se argument ne može prihvatiti. Zatražene informacije smatrale su se potrebnima jer je za predviđanje buduće prakse proizvođača iz NRK-a u slučaju isteka mjera važno precizno i u potpunosti razumjeti njihove trenutačne prakse pri izvozu čelične užadi i kabela u ostale treće zemlje. Kada, kao u ovom slučaju, strana ne poduzme sve kako bi dostavila potpuni skup zatraženih podataka, nego dostavi samo dio, koji uz to nije dovoljno detaljan i ne može se provjeriti, te djelomične informacije ne mogu se smatrati dostatno preciznima i potpunima kako bi se Komisiji omogućilo da primjereno, raspolažući svim informacijama, procijeni prakse kineskih proizvođača pri izvozu čelične užadi i kabela u ostale treće zemlje.

(35)

Nalazi iz odjeljka 3.3.2. stoga su se temeljili na raspoloživim podacima. U tu su svrhu informacije koje je dostavila jedina grupa proizvođača izvoznika koja surađuje, osim informacija o prodaji u trećim zemljama, zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, podnesak podnositeljâ zahtjeva, informacije iz kineske statističke baze podataka o izvozu (15) („baza podataka NRK-a”), informacije Svjetske banke i druge javno dostupne informacije upotrijebljene kako bi se dobio cjelokupan pregled antidampinških mjera na snazi na drugim važnim tržištima trećih zemalja za čeličnu užad i kabele, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 68.

(36)

Damping tijekom RIPR-a za izvoz iz NRK-a utvrđen je na temelju informacija koje je dostavila jedina grupa proizvođača izvoznika koja surađuje i koja je činila cjelokupan izvoz čelične užadi i kabela iz NRK-a u Uniju tijekom RIPR-a (vidjeti uvodnu izjavu 18.).

(37)

Nijednom od proizvođača izvoznika iz NRK-a u početnom ispitnom postupku nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva. U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkama (a) i (b) Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost za sve proizvođače izvoznike stoga se određuje na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva. U tu se svrhu morala odabrati treća zemlja tržišnoga gospodarstva.

(38)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je predvidjela Tursku kao treću zemlju tržišnoga gospodarstva. U Obavijesti o pokretanju postupka navedeno je i da se istovjetni proizvod može proizvoditi u ostalim trećim zemljama tržišnoga gospodarstva kao što su Tajland, Vijetnam i Malezija. Komisija je sve zainteresirane strane pozvala da se očituju o odabiru treće zemlje tržišnoga gospodarstva za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NRK. U vremenskom okviru navedenom u Obavijesti o pokretanju postupka nije zaprimljena nijedna primjedba.

(39)

Kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je ispitala postoji li proizvodnja i prodaja istovjetnog proizvoda u trećim zemljama tržišnoga gospodarstva za koje postoje naznake da se u njima proizvodi navedeni proizvod. Osim toga, na temelju informacija iz zahtjeva za reviziju i raspoloživih statističkih informacija (Eurostat) Komisija je utvrdila ostale potencijalne treće zemlje tržišnoga gospodarstva: Kanadu, Indiju, Japan, Južnu Koreju, Maleziju, Meksiko, Rusiju, Južnu Afriku, Švicarsku, Tajland, Ukrajinu i SAD. Komisija je utvrdila 50 potencijalnih proizvođača u tim zemljama s kojima je stupila u kontakt i koje je pozvala da dostave potrebne informacije.

(40)

Međutim, samo su se jedan proizvođač iz Turske i jedan iz SAD-a javili i dostavili zatražene informacije.

(41)

Ukupno je u SAD-u bilo 15 potencijalnih proizvođača istovjetnog proizvoda. Utvrđeno je i da je tržište SAD-a otvoreno tržište sa znatnim obujmom uvoza i izvoza čelične užadi i kabela tijekom RIPR-a. U SAD-u nisu bile na snazi nikakve uvozne carine ili antidampinške/kompenzacijske pristojbe na uvoz čelične užadi i kabela. Obujam proizvodnje proizvođača koji surađuje iz SAD-a bio je znatan u usporedbi s procijenjenom ukupnom proizvodnjom u SAD-u (činio je približno od 15 % do 25 % ukupne procijenjene domaće proizvodnje u SAD-u).

(42)

Stoga se smatralo da je SAD otvoreno i veliko tržište na kojem se brojni domaći proizvođači natječu s uvozom. Utvrđeno je da je razina tržišnog natjecanja viša u SAD-u nego u Turskoj. Osim toga, podaci koje je dostavio proizvođač iz Turske uglavnom su bili manjkavi te su nedostajali ključni elementi za utvrđivanje uobičajene vrijednosti, dok je kvaliteta odgovora proizvođača iz SAD-a bila dostatna kako bi se na temelju njega utvrdila pouzdana uobičajena vrijednost. Stoga je Komisija odabrala SAD kao primjerenu treću zemlju tržišnoga gospodarstva.

(43)

Zainteresiranim stranama dana je mogućnost da dostave primjedbe o primjerenosti odabira SAD-a kao treće zemlje tržišnoga gospodarstva. Unutar zadanog roka nisu primljene nikakve primjedbe.

(44)

Na temelju toga Komisija je odlučila za ovu reviziju odabrati SAD kao treću zemlju tržišnoga gospodarstva.

(45)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je najprije ispitala je li ukupni obujam prodaje proizvođača istovjetnog proizvoda iz treće zemlje tržišnoga gospodarstva na domaćem tržištu bio reprezentativan tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Utvrđeno je da je proizvođač koji surađuje iz SAD-a istovjetni proizvod prodavao u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu u odnosu na proizvod iz postupka revizije koji u Uniju izvozi kineski proizvođač izvoznik.

(46)

Komisija je zatim ispitala može li se za tu prodaju smatrati da je izvršena u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. To je učinila tako što je utvrdila udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima. Prodajne transakcije smatrale su se profitabilnima kad je jedinična cijena bila jednaka trošku proizvodnje proizvođača iz SAD-a tijekom razdoblja ispitnog postupka ili viša.

(47)

Komisija je utvrdila vrste proizvoda za koje je više od 80 % prodaje na domaćem tržištu prema obujmu izvršeno po cijeni višoj od troškova i čija je ponderirana prosječna prodajna cijena bila jednaka jediničnom trošku proizvodnje ili viša. U tim slučajevima uobičajena vrijednost, prema vrsti proizvoda, izračunana je kao ponderirani prosjek stvarnih domaćih cijena ukupne prodaje predmetne vrste, neovisno o tome je li ta prodaja bila profitabilna. To je bio slučaj za oko 50 % vrsta proizvoda izvezenih u Uniju.

(48)

Ako je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda činio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje te vrste, uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnoj domaćoj cijeni, koja je izračunana kao ponderirana prosječna cijena samo profitabilne domaće prodaje te vrste ostvarene tijekom razdoblja ispitnog postupka. To je bio slučaj za oko 50 % vrsta proizvoda izvezenih u EU.

(49)

Stoga je za sve vrste proizvoda uobičajena vrijednost utvrđena na temelju domaćih prodajnih cijena.

(50)

Uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju prodajnih cijena čelične užadi i kabela proizvođača koji surađuje iz SAD-a u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkama (a) i (b) te člankom 2. stavcima od 1. do 6. Osnovne uredbe.

(51)

Izvozna cijena temeljila se na informacijama koje je grupa proizvođača izvoznika iz NRK-a koja surađuje dostavila u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, odnosno na temelju stvarno plaćenih ili naplativih izvoznih cijena prema prvom nezavisnom kupcu u Uniju, odnosno nepovezanom uvozniku.

(52)

Budući da se vrste proizvoda koje izvozi grupa proizvođača izvoznika koji surađuju i domaća prodaja u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva ne mogu usporediti na razini cijelog PCN-a, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju domaće cijene najsličnije vrste proizvoda u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva. Kako bi se uzele u obzir razlike među vrstama proizvoda, uobičajena vrijednost određena je uzimajući u obzir svojstva vrste proizvoda kako su definirana PCN-om: kategorija proizvoda, svojstva žice, vrsta užeta, vanjski promjer i vučna snaga. Prilagodbe su izvršene u rasponu od [5 % do 15 %] kako bi se u obzir uzele razlike među vrstama proizvoda u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (a) Osnovne uredbe.

(53)

Izvoz iz NRK-a podliježe djelomičnom povratu poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) za izvoz, dok se u SAD-u vraćaju svi porezi koji se odnose na domaću prodaju. Stoga je Komisija u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (b) Osnovne uredbe izvršila prilagodbu za razliku između PDV-a na izvoznu prodaju iz NRK-a u Uniju (pri čemu se 17 % PDV-a naplaćuje na izvoz te se 5 % od toga zatim vraća) kako bi se osigurala primjerena usporedba i kako bi se poštovala ustaljena sudska praksa (16).

(54)

Nadalje, prilagodbe su izvršene i u pogledu uobičajene vrijednosti za razlike u troškovima pakiranja (manje od 2 %) i domaćeg prijevoza (u rasponu od [2 % do 10 %]) u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkama (e) i (f) Osnovne uredbe. Prilagodbe su izvršene i u pogledu izvozne cijene za troškove manipuliranja i utovara (manje od 1 %), domaćeg prijevoza u NRK-u (u rasponu od [1 % do 5 %], prekooceanskog prijevoza (u rasponu od [1 % do 5 %]) i osiguranja (manje od 1 %) u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (e) Osnovne uredbe. Osim toga, troškovi kredita (manje od 1 %) i bankovne naknade (manje od 1 %) isto su tako oduzeti od izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkama (g) i (k) Osnovne uredbe.

(55)

Konačno, izvozna prodaja u Uniji ostvarena je preko povezanih prodajnih društava u Kini. Komisija nije ispitala bi li za tu prodaju prilagodba bila opravdana u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. Osnovne uredbe. Razlog je tome činjenica da svrha revizije zbog predstojećeg isteka mjera nije utvrditi precizne dampinške marže, nego utvrditi je li se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(56)

Komisija je za svaku vrstu proizvoda usporedila uobičajenu vrijednost i izvozne cijene, kako su izračunane u uvodnim izjavama od 45. do 51., kako bi osigurala usporedivost cijena. Kako je navedeno u članku 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste proizvoda iz postupka revizije.

(57)

Na temelju toga, ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznosila je 16,7 %.

(58)

Komisija je nakon nalaza dampinga u razdoblju ispitnog postupka revizije analizirala postoji li vjerojatnost nastavka dampinga ako se mjere stave izvan snage. Analizirani su sljedeći elementi: proizvodnja, proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u, kineske izvozne prakse u ostalim trećim zemljama, prakse izbjegavanja mjera i privlačnost tržišta Unije.

(59)

Jedina grupa proizvođača izvoznika koja surađuje činila je manje od 3 % ukupnog proizvodnog kapaciteta i manje od 2 % ukupne proizvodnje čelične užadi i kabela u NRK-u. Budući da nijedan drugi proizvođač čelične užadi i kabela u NRK-u nije surađivao, ispitivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga radi procjene kretanja uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage temeljilo se na informacijama koje su Komisiji bile dostupne, odnosno informacijama koje je dostavila jedina grupa proizvođača izvoznika koja surađuje, zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, informacijama iz baze podataka NRK-a, informacijama Svjetske banke i drugim javno dostupnim informacijama, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 68., kako bi se dobio cjelokupan pregled antidampinških mjera na snazi na drugim važnim tržištima čelične užadi i kabela.

(60)

Budući da u spisu nije bilo drugih dostupnih informacija, Komisija je svoje nalaze temeljila na zahtjevu za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera koji je sadržavao studiju „Kretanja ponude i potražnje u kineskoj industriji čelične žičane užadi 2012.–2016. i u bliskoj budućnosti” („studija”). Na temelju tih informacija kapacitet proizvodnje čelične užadi i kabela u NRK-u procijenjen je na 5,8 milijuna tona godišnje, stvarna proizvodnja procijenjena je na oko 4,0 milijuna tona godišnje te je, kao rezultat toga, rezervni kapacitet u NRK-u procijenjen na oko 1,8 milijuna tona u 2016., što uvelike premašuje ukupnu potrošnju čelične užadi i kabela u Uniji tijekom RIPR-a, odnosno za više od deset puta kako je prikazano u uvodnoj izjavi 75.

(61)

U studiji je navedeno da je domaća potrošnja u NRK-u iznosila oko 3,8 milijuna tona godišnje. U ispitnom postupku nisu utvrđeni elementi kojima bi se upućivalo na znatno povećanje domaće potražnje u Kini u bliskoj budućnosti. To vrijedi i za kineski izvoz u ostale treće zemlje jer ne postoje dostupne informacije kojima bi se upućivalo na znatno povećanje potražnje za čeličnom užadi i kabelima u svijetu.

(62)

U pogledu zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i, konkretnije, studije potrebno je napomenuti da nijedna zainteresirana strana nije osporavala informacije koje se u njoj nalaze. Nadalje, kako je navedeno u uvodnim izjavama 17. i 18., podsjeća se i da većina kineskih proizvođača izvoznika čelične užadi i kabela nije dostavila potrebne informacije koje su zatražene i da je jedina grupa proizvođača izvoznika koja surađuje i čini manje od 3 % ukupnog kineskog proizvodnog kapaciteta surađivala i dostavila relevantne informacije kako su zatražene.

(63)

Stoga, s obzirom na to da nije bilo drugih informacija, smatra se da ni domaća ni globalna potražnja za čeličnom užadi i kabelima neće moći apsorbirati znatan rezervni kapacitet dostupan u Kini.

(64)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 32. do 35., informacije koje je dostavila jedina grupa proizvođača izvoznika koja surađuje nisu se mogle upotrijebiti za primjerenu procjenu izvoznih praksi kineskih proizvođača izvoznika u ostalim trećim zemljama. Stoga se Komisija morala osloniti na raspoložive podatke u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe kako bi procijenila te prakse. Kako bi to učinila, Komisija je upotrijebila bazu podataka NRK-a, kao što je učinjeno u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera (17).

(65)

Međutim, potrebno je napomenuti da je u bazi podataka NRK-a obuhvaćen širi raspon proizvoda od proizvoda iz postupka revizije jer uključuje upletene žice, užad i kabele od nehrđajućeg čelika te čeličnu užad i kabele s najvećim presjekom koji ne prelazi 3 mm. Stoga se na temelju informacija iz baze podataka NRK-a nije mogla provesti smislena analiza količina izvezenih na druga tržišta. Neovisno o tome, baza podataka NRK-a mogla se upotrijebiti za analizu cijena. Analiza cijena temelji se na razumnim procjenama s obzirom na slična svojstva drugih proizvoda koji bi se mogli uključiti u analizu.

(66)

Na temelju toga Komisija je utvrdila da su pri usporedbi kineskih izvoznih cijena na njihovih pet glavnih izvoznih tržišta osim Unije (odnosno u Indiji, Južnoj Koreji, Tajlandu, SAD-u i Vijetnamu) i uobičajene vrijednosti utvrđene u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva, kako je opisana u uvodnim izjavama od 45. do 50., dampinške marže tijekom RIPR-a iznosile od 129 % do 314 %. Procijenjeno je da kineski izvoz čelične užadi i kabela na tih pet ostalih tržišta čini 40 % ukupnog kineskog izvoza tih proizvoda u svijetu. Na temelju toga dampinška marža za prodaju u Uniji iznosila je 97 %.

(67)

Stoga su se tijekom RIPR-a čelična užad i kabeli iz NRK-a u ostale treće zemlje vjerojatno izvozili po još nižim dampinškim cijenama nego u Uniju. Budući da nije bilo drugih informacija, razina izvozne cijene za ostale treće zemlje može se smatrati pokazateljem vjerojatne razine cijene izvozne prodaje u Uniju u slučaju stavljanja mjera izvan snage. S obzirom na niske razine cijena na tržištima trećih zemalja zaključeno je i da postoji znatan prostor za smanjenje izvoznih cijena u Uniji, što može dovesti do većeg dampinga.

(68)

Nadalje, u skladu s javno dostupnim podacima (18), antidampinške mjere na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz NRK-a na snazi su i u Turskoj (19), Meksiku (20) i Brazilu (21). Kolumbija je nedavno pokrenula antidampinški ispitni postupak u pogledu uvoza čelične užadi i kabela podrijetlom iz Kine (22) te su u prosincu 2017. uvedene privremene antidampinške mjere od 15 %. Time se jasno pokazuje da su se čelična užad i kabeli kineskih proizvođača izvoznika i na drugim tržištima izvozili po dampinškim cijenama. To pokazuje i da je kineski izvoz čelične užadi i kabela na tim tržištima ograničen ili da će se ograničiti te da će kineski proizvođači izvoznici tih proizvoda morati pronaći druga tržišta za svoj rezervni kapacitet.

(69)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 66., na temelju dostupnih informacija utvrđeno je da proizvođači izvoznici iz NRK-a mogu postići više cijene na tržištu Unije nego u ostalim trećim zemljama. U skladu s bazom podataka NRK-a prosječna izvozna cijena FOB (franko brod) za Uniju tijekom RIPR-a iznosila je 1 688 EUR/tona, dok je za glavnih pet tržišta trećih zemalja iznosila samo 1 191 EUR/tona. Stoga su kineske izvozne cijene prema trećim zemljama bile oko 30 % niže od izvoznih cijena za Uniju (ne uzimajući u obzir antidampinške pristojbe plaćene na tržištu Unije). Na temelju toga može se zaključiti da je tržište Unije privlačno tržište jer kineski proizvođači izvoznici mogu ostvariti veću dobit od prodaje Uniji nego od prodaje ostalim izvoznim tržištima.

(70)

Zaključno, s obzirom na dampinšku maržu utvrđenu u RIPR-u, znatan rezervni kapacitet dostupan u NRK-u, utvrđenu privlačnost tržišta Unije i izvozne prakse u ostalim trećim zemljama može se zaključiti da bi u slučaju stavljanja mjera izvan snage vjerojatno došlo do nastavka dampinga te da će dampinški izvoz ulaziti na tržište Unije u velikim količinama. Stoga se smatra da postoji vjerojatnost da će se damping nastaviti ako se dopusti istek antidampinških mjera koje su trenutačno na snazi.

(71)

Čeličnu užad i kabele u Uniji tijekom RIPR-a proizvodila su više od 22 proizvođača/grupe proizvođača. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(72)

Na temelju zahtjeva za reviziju, dodatnih podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva i odgovorâ na upitnik proizvođačâ iz Unije u uzorku utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom RIPR-a iznosila 168 701 tonu.

(73)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19., odabran je uzorak koji se sastojao od šest proizvođača/grupa proizvođača. Komisija je zaprimila i provjerila odgovore na upitnik pet proizvođača iz Unije. Tih pet proizvođača činilo je 43 % ukupne proizvodnje u Uniji tijekom RIPR-a. Uzorak se, stoga, smatrao dovoljno reprezentativnim za industriju Unije.

(74)

Potrošnja u Uniji utvrđena je na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije i obujma uvoza iz trećih zemalja u Uniju na temelju podataka koje su države članice dostavile Komisiji u skladu s člankom 14. stavkom 6. Osnovne uredbe („baza podataka iz članka 14. stavka 6.”) i provjerenih podataka kineske grupe proizvođača izvoznika koja surađuje.

(75)

U tablici 1. utvrđeno je kretanje potrošnje u Uniji tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji

(76)

Potrošnja u Uniji ostala je stabilna od 2013. do 2014. te se smanjila za 6 % od 2014. do RIPR-a.

(77)

Komisija je obujam uvoza iz NRK-a utvrdila na temelju provjerenog odgovora na upitnik grupe proizvođača izvoznika koja surađuje i podataka iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. za razmatrano razdoblje.

(78)

Na temelju toga uvoz u Uniju iz NRK-a i njegov tržišni udjel kretali su se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza i tržišni udjel

(79)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza čelične užadi i kabela iz NRK-a mijenjao se iz godine u godinu. Nakon pada od 34 % u razdoblju 2013.–2014. slijedilo je povećanje od 80 % u razdoblju 2014.–2015. (23) Konačno se obujam uvoza smanjio s 2 697 tona 2013. na 2 005 tona u RIPR-u. Obujam uvoza ukupno se smanjio za 26 % tijekom razmatranog razdoblja.

(80)

Tržišni udjel uvoza iz NRK-a zabilježio je slično kretanje. Tijekom razmatranog razdoblja ukupno se smanjio s 1,5 % na 1,2 %.

(81)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju provjerenog odgovora na upitnik kineske grupe proizvođača izvoznika koja surađuje i podataka iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. za razmatrano razdoblje. Prosječna cijena uvoza u Uniju iz NRK-a kretala se kako slijedi:

Tablica 3.

Prosječna cijena uvoza iz NRK-a

(82)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječna cijena proizvoda uvezenog iz NRK-a mijenjala se iz godine u godinu. Najprije su se cijene smanjile za 21 % 2014. Cijene su se 2015. povećale, gotovo dosegavši razinu iz 2013., te su se dodatno povećale tijekom RIPR-a. Cijene su se tijekom razmatranog razdoblja ukupno povećale za 45 %.

(83)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(84)

Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prosječne ponderirane cijene industrije Unije tijekom RIPR-a. Budući da nije bilo sniženja cijena, može se zaključiti da su mjere uspješne. Ako bi se dopustio istek mjera i ako bi kineski proizvođači izvoznici čelične užadi i kabela svoje izvozne cijene zadržali na sličnoj razini, marža sniženja cijena mogla bi se izračunati odbijanjem antidampinške pristojbe od uvozne cijene. Tako utvrđena marža sniženja cijena iznosi 36,3 %. To se smatra razumnim pokazateljem mogućih budućih razina izvoznih cijena u Uniji ako se dopusti istek mjera.

(85)

Uvoz iz trećih zemalja osim NRK-a uglavnom dolazi iz Republike Koreje, Turske, Tajlanda, Rusije i Malezije.

(86)

U tablici 4. prikazan je obujam tog uvoza u Uniju te njegov tržišni udjel i prosječne cijene:

Tablica 4.

Uvoz iz trećih zemalja osim NRK-a

(87)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja ukupno je ostao relativno stabilan, uz blago povećanje od 1 %.

(88)

Budući da se ukupna potrošnja u Uniji smanjila tijekom razmatranog razdoblja, to se povećanje odrazilo u povećanju njihova tržišnog udjela s 36,1 % na 38,8 % tijekom tog razdoblja.

(89)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječna cijena proizvoda uvezenog trećih zemalja osim NRK-a mijenjala se iz godine u godinu. Najprije su se cijene smanjile za 7 % 2014. Cijene su se 2015. povećale za 2 % te su se tijekom RIPR-a ponovno smanjile za 8 %. Tijekom razmatranog razdoblja cijene su se ukupno smanjile 13 %.

(90)

Republika Koreja tijekom razmatranog razdoblja ima drugi najveći tržišni udjel na tržištu Unije iza industrije Unije.

(91)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 4., početne mjere koje se odnose na uvoz čelične užadi i kabela iz NRK-a izbjegavale su se preko Republike Koreje. Stoga je 2010. antidampinška pristojba uvedena na uvoz podrijetlom iz NRK-a proširena na uvoz istog proizvoda poslanog iz Republike Koreje, osim onog koji proizvodi 15 stvarnih korejskih proizvođača izvoznika.

(92)

Gotovo sav uvoz čelične užadi iz Republike Koreje, odnosno 99,98 % cjelokupnog korejskog uvoza, u Uniju tijekom RIPR-a dolazio je od proizvođača izvoznika koji su izuzeti od proširene antidampinške pristojbe.

(93)

U tablici 5. utvrđeno je kretanje obujma, tržišnog udjela i prosječnih cijena korejskog uvoza u Uniju tijekom razmatranog razdoblja:

Tablica 5.

Obujam uvoza, tržišni udjel i prosječna cijena iz Koreje

(94)

Obujam uvoza iz Republike Koreje smanjio se tijekom razmatranog razdoblja za 11 %, po stopi koja je nešto viša od stope smanjenja potrošnje.

(95)

Budući da je stopa smanjenja obujma uvoza bila viša od stope smanjenja potrošnje, tijekom razmatranog razdoblja tržišni udjel tek se blago smanjio s 21,0 % na 20,0 %.

(96)

Prosječna cijena uvoza povećala se od 2013. do 2015. za 6 % te se tijekom RIPR-a smanjila za 9 %, što čini ukupno smanjenje od 3 % tijekom razmatranog razdoblja. Prosječna cijena (CIF, bez pristojbe) bila je 48 % niža od prosječne cijene (EXW) industrije Unije.

(97)

Utvrđeno je da tijekom razmatranog razdoblja gotovo nije bilo uvoza podrijetlom ili poslanog iz Maroka. Stoga se dodatna analiza nije smatrala potrebnom.

(98)

Tijekom razmatranog razdoblja antidampinška pristojba od 51,8 % i dalje je bila na snazi za uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz Ukrajine kako je proširena na uvoz istog proizvoda poslanog iz Moldove, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Moldove ili ne.

(99)

Te su mjere istekle 10. veljače 2017., kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 11.

(100)

Utvrđeno je da tijekom razmatranog razdoblja gotovo nije bilo uvoza podrijetlom ili poslanog iz Ukrajine i Moldove. Stoga se za razmatrano razdoblje dodatna analiza nije smatrala potrebnom.

(101)

Uvoz iz preostalih trećih zemalja odnosio se uglavnom na Tursku, Tajland, Rusiju i Maleziju. U tablici 6. utvrđeno je kretanje tog uvoza:

Tablica 6.

Uvoz iz ostalih trećih zemalja

(102)

Ukupan uvoz iz ostalih trećih zemalja povećao se za 27 % tijekom razdoblja 2013.–2015. Tijekom RIPR-a uvoz se smanjio za 10 %. Tijekom razmatranog razdoblja uvoz se ukupno povećao za 17 %. Budući da se tijekom razmatranog razdoblja potrošnja smanjila kako je opisano u uvodnoj izjavi 76., tržišni udjel ostalih trećih zemalja povećao se tijekom istog razdoblja sa 15 % na 19 %.

(103)

Uvoz iz Turske mijenjao se tijekom razmatranog razdoblja, ali je tijekom RIPR-a dosegao sličnu razinu kao 2013. (na početku razmatranog razdoblja), odnosno 7 028 tona. Ukupno je njegov tržišni udjel ostalo prilično stabilan uz tek blago povećanje od 0,4 postotna boda tijekom razmatranog razdoblja, odnosno sa 3,9 % 2013. na 4,3 % tijekom RIPR-a. Prosječna cijena smanjila se za 9 %.

(104)

Uvoz s Tajlanda povećao se za 25 % od 2013. do 2014., ali se nakon toga stalno smanjivao i u RIPR-u dosegao 6 122 tone, što je povećanje sa 5 206 tona 2013. U razmatranom razdoblju uvoz se ukupno povećao za 18 %. Tržišni udjel povećao se i 2014. i ostao je stabilan do RIPR-a. Prosječna uvozna cijena mijenjala se tijekom razdoblja 2014.–2015. (– 4 %, + 15 %) i u RIPR-u dosegla razinu 2 % višu od razine iz 2013.

(105)

Uvoz iz Rusije znatno se povećao tijekom razmatranog razdoblja, ali je ostao na relativno niskim razinama tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Povećao se i tržišni udjel sa 0,9 % na 2,9 %. Prosječna uvozna cijena tijekom razmatranog razdoblja smanjila se za 21 %.

(106)

Uvoz iz Malezije mijenjao se od početka razmatranog razdoblja, ali je u RIPR-u dosegao gotovo istu razinu kao 2013. odnosno 4 530 tona. Unatoč promjenama tržišni udjel malezijskog uvoza čelične užadi i kabela općenito se tek blago povećao tijekom razmatranog razdoblja odnosno za 0,2 postotna boda. Prosječna uvozna cijena tijekom razmatranog razdoblja povećala se za 13 %.

(107)

Tijekom RIPR-a cijene uvoza čelične užadi i kabela iz Turske, Tajlanda, Rusije i Malezije u prosjeku su bile niže od prosječne cijene industrije Unije (za 49 % – 63 %). Bile su niže i od uvoznih cijena iz NRK-a (za 41 % – 57 %).

(108)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji su tijekom razmatranog razdoblja utjecali na stanje industrije Unije.

(109)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje ocijenila za cijelu industriju Unije na temelju podataka dobivenih od podnositelja zahtjeva koji su unakrsno provjereni s informacijama koje je poslalo nekoliko proizvođača iz Unije u fazi prije pokretanja postupka te provjerenim odgovorima na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija je mikroekonomske pokazatelje ocijenila na temelju provjerenih podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(110)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udjel, rast, zaposlenost, produktivnost i visina dampinške marže.

(111)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, prosječni jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(112)

U tablici 7. utvrđeno je kretanje ukupne proizvodnje u Uniji, proizvodnog kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja:

Tablica 7.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(113)

Ukupan obujam proizvodnje ostao je relativno stabilan tijekom razdoblja 2013.–2014. te se 2015. smanjio za 5 %. Međutim, tijekom RIPR-a obujam proizvodnje dodatno se smanjio za 12 %. Obujam proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja ukupno se smanjio za 18 %.

(114)

Proizvodni kapacitet blago se povećao tijekom razmatranog razdoblja, a ukupno samo za 5 %.

(115)

Stoga se stopa iskorištenosti kapaciteta smanjila sa 71 % 2013. na 55 % tijekom RIPR-a. Stopa iskorištenosti kapaciteta ukupno se smanjila za 22 % tijekom razmatranog razdoblja, u skladu sa smanjenjem obujma proizvodnje.

(116)

Obujam prodaje i tržišni udjel industrije Unije u razmatranom razdoblju kretali su se kako slijedi:

Tablica 8.

Obujam prodaje i tržišni udjel

(117)

Obujam prodaje slijedio je kretanje obujma proizvodnje. Ostao je relativno stabilan tijekom razdoblja 2013.–2014. te se 2015. smanjio za 5 %. Tijekom RIPR-a obujam proizvodnje dodatno se smanjio za 5 %. Obujam prodaje tijekom razmatranog razdoblja općenito se smanjio za 10 %.

(118)

Tržišni udjel industrije Unije smanjio se tijekom razmatranog razdoblja za 2,4 postotna boda, sa 62,4 % na 60,0 %.

(119)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji smanjila se za 6 %. Obujam prodaje industrije Unije čak se i više smanjio, točnije za 10 %. Stoga je industrija Unije zabilježila gubitak tržišnog udjela od 2,4 postotna boda. Pad obujma prodaje odrazio se i u iskorištenosti kapaciteta koja se smanjila za 22 %.

(120)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja kretale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zaposlenost i produktivnost

(121)

Broj zaposlenika industrije Unije smanjio se tijekom razmatranog razdoblja za 9 %, a najviše tijekom RIPR-a. To je slijedilo nakon smanjenja obujma proizvodnje i prodaje, kako je opisano u uvodnim izjavama 113. i 117.

(122)

Zbog veće stope smanjenja proizvodnje u odnosu na smanjenje broja zaposlenika, produktivnost se tijekom razmatranog razdoblja smanjila za 10 %.

(123)

Na temelju ispitnog postupka u uvodnoj izjavi 57. utvrđeno je da je uvoz proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a nastavio ulaziti na tržište Unije uz stopu dampinga od 16,7 %. Obujam uvoza bio je nizak zbog djelotvornosti antidampinških mjera koje su na snazi. Neovisno o tome, Kina se na tržištu Unije zadržala uz tržišni udjel od 1,2 % tijekom RIPR-a (vidjeti tablicu 2.).

(124)

U prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera industrija Unije zabilježila je znakove oporavka od učinaka prethodnog dampinga. Tijekom razmatranog razdoblja usporen je postupak oporavka, pri čemu su glavni pokazatelji štete zabilježili silazno kretanje. Nadalje, manja potražnja za robom u rasutom stanju i smanjenja cijene nafte doveli su do smanjene aktivnosti u sektorima rudarstva te nafte i plina. Nakon toga slijedio je negativan utjecaj na potražnju za čeličnom užadi i kabelima, što je dovelo do smanjenja potrošnje tijekom razmatranog razdoblja za 6 % (vidjeti tablicu 1.).

(125)

Zbog postupnog smanjenja cijena Unije tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije nije se mogla nastaviti oporavljati od učinaka prethodnog dampinga.

(126)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji kretale su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječne prodajne cijene i jedinični troškovi

(127)

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji smanjila se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja.

(128)

Istodobno se prosječni jedinični trošak proizvodnje povećao za 13 % tijekom razmatranog razdoblja. To povećanje jediničnog troška uglavnom je bilo posljedica smanjenja obujma proizvodnje i prodaje (18 % odnosno 10 % tijekom razmatranog razdoblja; uvodne izjave 113. (vidjeti tablicu 7.) i 117. (vidjeti tablicu 8.)). Potrebno je napomenuti da je do tog povećanja jediničnog troška došlo unatoč smanjenju ukupnog troška proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja. Stoga, iako je industrija Unije uspjela smanjiti ukupni trošak proizvodnje, nije uspjela smanjiti jedinični trošak zbog znatnog smanjenja obujma proizvodnje i prodaje.

(129)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(130)

Prosječni troškovi rada ukupno su se blago smanjili za 3 % tijekom razmatranog razdoblja nakon manjih promjena tijekom tog razdoblja.

(131)

Razine zaliha proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja kretale su se kako slijedi:

Tablica 12.

Zalihe

(132)

Razina zaliha blago se smanjila za 3 % tijekom razmatranog razdoblja. Budući da industrija Unije mora zadržati minimalnu razinu zaliha najčešćih vrsta čelične užadi i kabela kako bi mogla odmah zadovoljiti potražnju, zalihe se nisu mogle dodatno smanjiti te se, stoga, njihova vrijednost izražena u postotku proizvodnje povećala za 38 %.

(133)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja kretali su se kako slijedi:

Tablica 13.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(134)

Profitabilnost industrije Unije smanjila se tijekom razmatranog razdoblja sa 7,5 % 2013. na – 1,6 % tijekom RIPR-a.

(135)

Novčani tok znatno se smanjio tijekom razmatranog razdoblja za 79 %. To je dodatni pokazatelj loših rezultata poslovanja industrije Unije i manjka likvidnosti s kojima se morala suočiti.

(136)

Nakon toga ulaganja su se tijekom razmatranog razdoblja smanjila za 50 %. Zbog smanjenja profitnih marži i velikih pritisaka na cijene ulaganja su uglavnom bila ograničena na ona koja su bila potrebna zbog okolišnih ili sigurnosnih zahtjeva. Istodobno je tijekom razmatranog razdoblja izvršeno tek nekoliko ulaganja u poslovanje i tehnologiju proizvodnje kako bi se povećale djelotvornost i produktivnost.

(137)

Povratom ulaganja mjeri se dobit ili gubitak od ulaganja u odnosu na uloženi novac. Tijekom razmatranog razdoblja povrat se smanjio sa 33,3 % na – 5,2 %.

(138)

Zbog antidampinških mjera na snazi industrija Unije nastavila se oporavljati od učinka prethodnog štetnog dampinga u prve dvije godine razmatranog razdoblja (2013.–2014.) te je uspjela zadržati profitnu maržu koja premašuje ciljnu dobit od 5 %.

(139)

Neovisno o tome, manja potražnja za robom u rasutom stanju i smanjenja cijene nafte doveli su do smanjene aktivnosti u sektorima rudarstva te nafte i plina. Stoga se tijekom razmatranog razdoblja smanjila potražnja za čeličnom užadi i kabelima. To smanjenje potražnje izravno je utjecalo na industriju Unije i odrazilo se u smanjenju njezina obujma proizvodnje i prodaje te njezina tržišnog udjela. Istodobno se povećao udjel čelične užadi i kabela po niskim cijenama te doveo do pada cijene Unije i dodatnog slabljenja njezinih financijskih rezultata. Stoga su se pogoršali gotovo svi pokazatelji štete. Na temelju toga zaključeno je da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu.

(140)

Uvoz čelične užadi i kabela iz NRK-a imao je ograničen negativni utjecaj na štetno stanje industrije Unije. Zbog mjera na snazi njegov tržišni udjel bio je nizak tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Neovisno o tome, kineski uvoz čelične užadi i kabela bio je i dalje prisutan na tržištu Unije.

(141)

Istodobno je uvoz iz ostalih trećih zemalja zabilježio ukupni tržišni udjel od 38,8 %, uz blago povećanje tijekom razmatranog razdoblja (vidjeti tablicu 4.). Prosječne uvozne cijene iz ostalih trećih zemalja zabilježile su silazno kretanje na razine koje su uglavnom bile niže od razine prodajne cijene industrije Unije na tržištu Unije. Taj je uvoz, stoga, znatno utjecao na štetno stanje industrije Unije. Kako je već analizirano u uvodnim izjavama od 85. do 89., te zemlje nisu samo uspjele zadržati svoj tržišni udjel, nego su ga tijekom razmatranog razdoblja i povećale. Osim toga, tijekom istog razdoblja smanjila se prosječna uvozna cijena (uvodna izjava 89.), što je dovelo do dodatnog pritiska na cijenu Unije te smanjenja cijena Unije za 12 % tijekom cijelog razmatranog razdoblja (vidjeti uvodnu izjavu 127.) i dodatnog slabljenja njezinih financijskih rezultata.

(142)

Komisija je stoga zaključila da je industrija Unije ostvarila koristi od početnih mjera jer se nastavila oporavljati od učinka prethodnog štetnog dampinga tijekom prve dvije godine razmatranog razdoblja (2013.–2014.). Međutim, postupak oporavka zaustavljen je zbog prethodno navedenih čimbenika.

(143)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li se materijalna šteta zbog kineskog uvoza nastavila ako se dopusti istek mjera koje se odnose na NRK. Ispitnim postupkom utvrđeno je da je tijekom RIPR-a uvoz iz NRK-a izvršen po dampinškim cijenama (uvodna izjava 57.) i da postoji vjerojatnost da će se damping nastaviti ako se dopusti istek mjera (uvodna izjava 70.).

(144)

Kako bi se utvrdila vjerojatnost ponavljanja štete analizirali su se sljedeći elementi: i. proizvodni i rezervni kapacitet dostupan u NRK-u, ii. moguće razine cijena kineskog uvoza ako se dopusti istek mjera, iii. prakse kineskih proizvođača izvoznika u ostalim trećim zemljama, iv. privlačnost tržišta Unije i v. utjecaj kineskog uvoza na stanje industrije Unije ako se dopusti istek mjera.

(145)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 60., proizvođači iz NRK-a imaju znatan proizvodni kapacitet u Kini te stoga i rezervni kapacitet koji uvelike premašuje ne samo količinu izvoza Unije tijekom RIPR-a, nego i ukupnu potrošnju u Uniji tijekom RIPR-a.

(146)

Osim toga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 63., nisu utvrđeni nikakvi elementi na temelju kojih bi se moglo zaključiti da će u bliskoj budućnosti doći do znatnog povećanja domaće potražnje za čeličnom užadi i kabelima u NRK-u ili na nekom drugom tržištu treće zemlje. Stoga je Komisija zaključila da domaća potražnja u Kini ili drugim tržištima trećih zemalja ne bi mogla apsorbirati dostupan rezervni kapacitet.

(147)

Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., jedina grupa proizvođača izvoznika iz NRK-a koja surađuje nije dostavila podatke o svojoj izvoznoj prodaji na ostalim tržištima trećih zemalja. Stoga je, jer nije bilo drugih informacija, za utvrđivanje kineskih izvoznih cijena na ostalim tržištima trećih zemalja upotrijebljena baza podataka NRK-a.

(148)

Razine cijena tog izvoza smatrale su se i razumnom procjenom mogućih budućih razina cijena u Uniji ako se dopusti istek mjera.

(149)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 69., izvozne cijene iz NRK-a na drugim izvoznim tržištima bile su, u prosjeku, znatno niže od izvoznih cijena u Uniji, odnosno oko 30 %. Na temelju toga zaključeno je da proizvođači iz NRK-a imaju znatan prostor za smanjenje izvoznih cijena u Uniji.

(150)

Osim toga, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 84., uvoznom cijenom grupe proizvođača izvoznika koja surađuje, ne uzimajući u obzir antidampinške pristojbe, prodajne cijene industrije Unije snižene su za 36,3 % tijekom RIPR-a. To se smatra razumnim pokazateljem mogućih budućih razina cijena u Uniji ako se dopusti istek mjera.

(151)

Budući da nije bilo drugih dostupnih informacija, za utvrđivanje kineskih izvoznih cijena na ostalim trećim tržištima upotrijebljena je baza podataka NRK-a, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 64. i 65.

(152)

Na temelju tih informacija utvrđeno je da su kineske cijene izvoza čelične užadi i kabela na ostalim trećim tržištima u prosjeku bile od oko 40 % do oko 80 % niže od prodajnih cijena industrije Unije, ovisno o izvoznom tržištu.

(153)

Tri najveća odredišta kineskog izvoza čelične užadi i kabela u smislu obujma tijekom RIPR-a bili su Republika Koreja (123 891 tona ili 11 % ukupnog izvoza), SAD (97 936 tona ili 9 % ukupnog izvoza) i Vijetnam (76 344 tona ili 7 % ukupnog izvoza). Prosječne izvozne cijene na tim tržištima iznosile su 1 107 EUR/tona, 1 444 EUR/tona odnosno 781 EUR/tona. Prosječne cijene u tim zemljama stoga su bile od 50 % do oko 80 % niže od prosječne cijene industrije Unije.

(154)

Uzimajući u obzir analizu cijena u prethodnoj uvodnoj izjavi, ako se dopusti istek mjera, kineski proizvođači izvoznici imali bi znatan kapacitet za smanjenje svojih uvoznih cijena na tržištu Unije, pri čemu bi i dalje na tržištu Unije postizali veće cijene nego na ostalim tržištima trećih zemalja. Stoga bi kineski proizvođači izvoznici imali velik poticaj da svoj izvoz preusmjere u Uniju gdje bi ostvarili više cijene, pri čemu bi i dalje mogli znatno snižavati prodajne cijene industrije Unije. Osim toga, to bi im bio poticaj da barem dio svojih rezervnih kapaciteta po niskim cijenama izvoze na tržište Unije.

(155)

Drugi je pokazatelj privlačnosti tržišta Unije činjenica da su kineski izvoznici pokušavali izbjeći mjere od početka njihova uvođenja, što je utvrđeno i onemogućeno kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 2. i 4.

(156)

Privlačnost tržišta Unije potvrđuje i postojanje dampinškog uvoza iz NRK-a unatoč mjerama koje su na snazi od 1999.

(157)

Stoga se zaključuje da u slučaju isteka mjera proizvođači izvoznici iz NRK-a imaju potencijal i poticaj da znatno povećaju obujam svojeg izvoza čelične užadi i kabela u Uniju po dampinškim cijenama kojima se znatno snizuju cijene industrije Unije.

(158)

Ako zadrži trenutačnu razinu cijena, industrija Unije neće moći zadržati svoj obujam prodaje i tržišni udjel zbog jeftinog uvoza iz Kine. Vrlo je vjerojatno da bi se kineski tržišni udjel brzo povećao ako bi se dopustio istek mjera. To bi najvjerojatnije bilo na štetu industrije Unije jer je njezina razina cijena najviša. Gubitak obujma prodaje doveo bi do još niže stope iskorištenosti i povećanja prosječnog troška proizvodnje. To bi dovelo do dodatnog pogoršanja financijskog stanja industrije Unije i gubitaka koji su već zabilježeni tijekom RIPR-a.

(159)

Međutim, ako industrija Unije odluči sniziti svoje razine cijena kako bi pokušala zadržati svoj obujam prodaje i tržišni udjel, njezino financijsko stanje gotovo će se odmah pogoršati te će se gubici zabilježeni tijekom RIPR-a znatno pogoršati.

(160)

U oba scenarija istek mjera vjerojatno će negativno utjecati na industriju Unije, posebno na zapošljavanje. Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije već je bila prisiljena smanjiti broj radnih mjesta povezanih s proizvodom za 9 % (vidjeti tablicu 9.). Dodatno pogoršanje stanja industrije Unije moglo bi dovesti do gašenja cijelih proizvodnih jedinica.

(161)

Stoga se može zaključiti da postoji velika vjerojatnost da će istek postojećih mjera dovesti do ponavljanja štete zbog kineskog uvoza čelične užadi i kabela i da će već štetno stanje industrije Unije vjerojatno dodatno pogoršati.

(162)

Tijekom razmatranog razdoblja 2007.–2010. u okviru prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera gospodarsko stanje industrije Unije zabilježilo je pozitivno kretanje. Industrija Unije uspjela je zadržati svoju profitabilnosti blizu ciljnoj dobiti od 5 % čak i tijekom prve dvije godine trenutačnog razmatranog razdoblja (2013.–2014.). Stoga se industrija Unije pokazala strukturno održivom industrijom koja je sposobna preokrenuti situaciju u kojoj bilježi gubitke. Međutim, tijekom razmatranog razdoblja u trenutačnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera industrija Unije vratila se nestabilnoj financijskoj situaciji za koju se očekuje da će se dodatno pogoršati u slučaju isteka mjera. Tada se ne bi mogla oporaviti od trenutačnog štetnog stanja te bi, umjesto toga, pretrpjela dodatnu štetu zbog vrlo vjerojatnog povećanja kineskog uvoza čelične užadi i kabela po dampinškim cijenama.

(163)

Potvrđuje se da je uvoz čelične užadi i kabela iz Republike Koreje i ostalih trećih zemalja, zbog njegove razine obujma i niskih cijena, čimbenik koji pridonosi šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Međutim, u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ovaj je ispitni postupak ograničen na procjenu vjerojatnosti ponavljanja štete zbog kineskog uvoza čelične užadi i kabela po štetnim cijenama u slučaju isteka trenutačnih antidampinških mjera. S obzirom na nestabilno stanje industrije Unije svakim znatnim povećanjem kineskog uvoza to bi se stanje pogoršalo zbog znatnih rezervnih kapaciteta u NRK-u, privlačnosti tržišta Unije i mogućih niskih razina cijena kineskog izvoza čelične užadi i kabela u Uniju.

(164)

Na temelju činjenice da je kineski uvoz čelične užadi i kabela koji trenutačno ulazi na tržište Unije znatno manji nego prije uvođenja mjera može se zaključiti da su se trenutačnim antidampinškim pristojbama uspješno ponovno uspostavili narušeni uvjeti tržišnog natjecanja između kineskih izvoznika proizvoda iz postupka revizije i industrije Unije. Zbog činjenice da je uvozom iz Republike Koreje i ostalih trećih zemalja smanjen kineski uvoz ne umanjuje se Komisijina obveza da se i dalje pridržava okvira ovog ispitnog postupka. Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 165., Komisija je dokazala veliku vjerojatnost da bi istek mjera doveo do ponavljanja štete.

(165)

Komisija je zaključila da bi stavljanje mjera izvan snage vrlo vjerojatno dovelo do znatnog povećanja kineskog dampinškog uvoza čelične užadi i kabela po cijenama kojima se snižavaju cijene industrije Unije, čime bi se, stoga, dodatno pogoršala šteta koju je pretrpjela industrija Unije. Stoga bi se ozbiljno ugrozila održivost industrije Unije.

(166)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera bilo protiv interesa Unije u cijelosti. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznikâ i korisnikâ.

(167)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoje stavove u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(168)

Potrebno je podsjetiti da se u prethodnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera smatralo da donošenje mjera nije protivno interesu Unije. Nadalje, s obzirom na to da je ovaj ispitni postupak revizija zbog predstojećeg isteka mjera, odnosno analiza situacije u kojoj su antidampinške mjere već postojale, može se ocijeniti neželjeni negativni učinak postojećih antidampinških mjera na predmetne strane.

(169)

Na temelju toga ispitalo se postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka dampinga i ponavljanja štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera u ovom konkretnom slučaju nije u interesu Unije.

(170)

U ispitnom postupku pokazalo se i da bi istek mjera vjerojatno imao znatan negativan učinak na industriju Unije i da bi se njezina trenutačno nestabilna financijska situacija dodatno pogoršala. Istekom mjera ozbiljno bi se ugrozila održivost industrije Unije zbog čega bi proizvođači iz Unije morali zatvoriti svoje poslovanje te bi tržište Unije u potpunosti ovisilo o uvozu čelične užadi i kabela.

(171)

U prošlosti se industrija Unije pokazala održivom industrijom s pozitivnim ekonomskim i financijskim rezultatima. Uspjela je ostati profitabilna s profitnom maržom većom od ciljne dobiti.

(172)

Stoga je zadržavanje antidampinških mjera na snazi u interesu industrije Unije.

(173)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 20. do 22. i 24., u ovom ispitnom postupku nijedan uvoznik nije surađivao ni dostavio zatražene informacije. Podsjeća se da je u prethodnim ispitnim postupcima utvrđeno da utjecaj uvođenja mjera neće biti znatan za uvoznike. Budući da nije bilo dokaza kojima bi se upućivalo na suprotno, u skladu s tim može se potvrditi da mjere koje su trenutačno na snazi nisu imale znatan negativan učinak na njihovu financijsku situaciju i da nastavak mjera ne bi neželjeno utjecao na uvoznike.

(174)

Čelična užad i kabeli upotrebljavaju se u brojnim područjima, kao što ribarstvo, pomorstvo/otprema, industrije nafte i plina, rudarstvo, šumarstvo, zračni prijevoz, niskogradnja, visokogradnja i dizala.

(175)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 23. i 24. u ovom ispitnom postupku nijedan korisnik nije surađivao ni dostavio zatražene informacije. Neki korisnici koji su se javili naveli su da tek u maloj mjeri upotrebljavaju čeličnu užad i kabele. Stoga je, kao i u prethodnim ispitnim postupcima, zaključeno da mjere koje su trenutačno na snazi nisu imale nikakav znatan učinak na gospodarsko stanje korisnika i da, stoga, nastavak mjera ne bi neželjeno utjecao na stanje industrija korisnika.

(176)

Stoga je Komisija zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u interesu Unije protiv zadržavanja konačnih antidampinških mjera na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz NRK-a.

(177)

Sve su zainteresirane strane bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti da se zadrže postojeće mjere na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz NRK-a. Odobreno im je i razdoblje za podnošenje prigovora nakon objave. Nijedna strana nije poslala primjedbu.

(178)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 6., antidampinške pristojbe na snazi na uvoz čelične užadi i kabela iz NRK-a proširene su kako bi se njima obuhvatio i uvoz čelične užadi i kabela poslanih iz Maroka i Republike Koreje, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Maroka ili Republike Koreje ili ne. Antidampinška pristojba koju treba zadržati za uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz NRK-a trebala bi i dalje biti proširena na uvoz tih proizvoda iz Maroka i Republike Koreje, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz Maroka ili Republike Koreje ili ne. Proizvođača izvoznika iz Maroka izuzetog od mjera proširenih Uredbom (EZ) br. 1886/2004 trebalo bi izuzeti i od mjera koje se uvode ovom Uredbom. Petnaest proizvođača izvoznika iz Republike Koreje koji su izuzeti od mjera proširenih Provedbenom uredbom (EU) br. 400/2010 trebalo bi izuzeti i od mjera koje se uvode ovom Uredbom.

(179)

Uzimajući u obzir nedavnu sudsku praksu Suda (26) primjereno je predvidjeti stopu zatezne kamate koja će se platiti u slučaju povrata konačnih pristojba jer se u relevantnim odredbama na snazi u pogledu carinskih pristojbi ne predviđa ta kamatna stopa i jer bi primjena nacionalnih pravila dovela do neopravdanih narušavanja među gospodarskim subjektima, ovisno o tome koja je država članica odabrana za carinjenje.

(180)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036.

20.4.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 101/64

(1)

Direktivom 2014/90/EU Komisiji se dodjeljuju provedbene ovlasti kako bi se utvrdili odgovarajući tehnički kriteriji u vezi s projektiranjem, svojstvima, pričvršćivanjem i uporabom elektroničkih oznaka.

(2)

Izvršena je analiza troškova i koristi (2) od upotrebe elektroničkih oznaka koje bi bile dodatak znaku kormilarskog kola, a rezultat je bio pozitivna ocjena.

(3)

Za elektroničko označivanje pomorske opreme nisu potrebna velika ulaganja, a koristi proizvođačima, vlasnicima brodova, brodskim prijevoznicima i tijelima za nadzor tržišta.

(4)

Specifikacije utvrđene ovom Uredbom temelje se na usporedbi dostupnih tehnologija koja je provedena u okviru analize troškova i koristi te na prijedlozima prikladne strukture kodova za identifikaciju pomorske opreme.

(5)

Usporedba postojećih nosača podataka i arhitektura za razmjenu podataka provedena u okviru analize troškova i koristi urodila je preporukom da se kao najprikladnije tehnologije upotrebljavaju dvodimenzijski matrični kodovi i radiofrekvencijska identifikacija (RFID).

(6)

Analiza troškova i koristi pokazala je i da, zbog činjenice da elektroničke oznake imaju ograničeni kapacitet za pohranu podataka, podaci koji se očitaju s elektroničke oznake moraju sadržavati poveznicu na baze podataka gdje se mogu pronaći detaljnije informacije. Dvodimenzijski matrični kodovi i radiofrekvencijska identifikacija (RFID) kako su propisani ovom Uredbom sadržavaju ključne podatke dovoljne za takvu poveznicu.

(7)

Stoga bi se za pomorsku opremu trebala upotrebljavati jedinstvena identifikacijska oznaka temeljena na standardiziranoj strukturi koda koja je neovisna o tipu elektroničke oznake. Takva identifikacijska oznaka trebala bi biti dovoljno fleksibilna da korisnicima omogući izravan pristup najrelevantnijim bazama podataka pomorske opreme.

(8)

Format za kodiranje potrebnih podataka na nosaču podataka trebao bi se temeljiti na ISO normama. Taj bi format trebao omogućavati i proizvođačima unos dodatnih podataka, posebno u smislu da bi proizvođači trebali biti u mogućnosti u nosač podataka unijeti dodatne sigurnosne značajke kako bi se lakše otkrile kopije proizvoda.

(9)

Radi lake dostupnosti pri vizualnom pregledu, pomorska oprema s elektroničkim oznakama koje zamjenjuju znak kormilarskog kola trebala bi biti označena odgovarajućim simbolom.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS),

1.

„elektronička oznaka” znači oznaka s radiofrekvencijskom identifikacijom (RFID) ili s dvodimenzijskim matričnim kodom;

2.

„identifikator namjene” znači prefiks u obliku broja čija je svrha određivanje značenja i formata kodiranih podataka.

(a)

RFID oznake koje su trajno pričvršćene na pomorsku opremu;

(b)

optički čitljive oznake koje sadržavaju dvodimenzijske matrične kodove koji su trajno pričvršćeni na pomorsku opremu; ili

(c)

optički čitljive oznake koje sadržavaju dvodimenzijske matrične kodove kojima je pomorska oprema trajno označena.

20.4.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 101/68