5.3.2018

Službeni list Europske unije

L 62/1

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/317

оd 2. ožujka 2018.

o utvrđivanju odstupanja od Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 u pogledu najmanje udaljenosti od obale i najmanje dubine mora za potegače otvorenog mora koje love mliječ ružični (Aphia minuta) u određenim teritorijalnim vodama Italije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnome moru (1), a posebno njezin članak 13. stavak 5.,

budući da:

(1)	Člankom 13. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1967/2006 zabranjuje se uporaba povlačnih alata unutar 3 morske milje od obale ili unutar izobate od 50 m ako se ta dubina dosegne na kraćoj udaljenosti od obale.

(2)	Na zahtjev države članice Komisija može dopustiti odstupanje od članka 13. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1967/2006 uz uvjet da su ispunjeni određeni uvjeti utvrđeni u članku 13. stavcima 5. i 9.

(3)	Komisija je 10. siječnja 2014. primila zahtjev Italije za odstupanje od članka 13. stavka 1. prvog podstavka te uredbe, u pogledu uporabe potegača otvorenog mora koje love mliječ ružični (Aphia minuta) u teritorijalnim vodama Italije koje graniče s obalom u Manfredonijskom zaljevu (regija Apulija).

(4)	Zahtjevom su obuhvaćena plovila registrirana u pomorskoj upravi Manfredonije koja sudjeluju u predmetnom ribolovu više od pet godina i love prema planu upravljanja koji se primjenjuje na potegače otvorenog mora koje love mliječ ružični (Aphia minuta) u ribolovnom području Manfredonijskog zaljeva.

(5)

Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) u srpnju 2016. ocijenio je odstupanje koje je zatražila Italija, zajedno s pripadajućim planom upravljanja. STECF je naglasio potrebu za pojašnjenjima o ribolovnom naporu, upotrijebljenom alatu, praćenju i znanstvenim podacima. Italija je Komisiji dostavila odgovarajuća pojašnjenja i na odgovarajući način izmijenila svoj plan upravljanja promjenom alata koji se upotrebljavaju, smanjenjem ribolovnog napora i pojačanim mjerama praćenja.

(6)	Italija je donijela plan upravljanja na temelju Odluke (2) u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1967/2006.

(7)	Odstupanje koje je zatražila Italija ispunjuje uvjete utvrđene u članku 13. stavcima 5. i 9. Uredbe (EZ) br. 1967/2006.

(8)	Konkretnije, postoje posebna zemljopisna ograničenja s obzirom na ograničenu veličinu epikontinentalnog pojasa i prostorni raspored ciljne vrste, koja je ograničena isključivo na određene dijelove obalnih područja na dubinama manjima od 50 m. Stoga su ribolovna područja ograničena.

(9)	Ribolov potegačama otvorenog mora provodi se blizu obale u plitkim dubinama. Ta se vrsta ribolova zbog svoje prirode ne može obavljati drugim ribolovnim alatima.

(10)

Ribolov potegačama otvorenog mora nema znatan utjecaj na morski okoliš i vrlo je selektivan s obzirom na to da se potegače izvlače u vodenom stupcu i ne dodiruju morsko dno jer bi prikupljeni materijal s morskog dna oštetio ciljne vrste i gotovo onemogućio selekciju ulovljenih vrsta zbog njihove izrazito male veličine.

(11)	Odstupanje koje je zatražila Italija odnosi se na ukupno 100 plovila, iako će dnevno biti odobreno samo 30 plovila u okviru rotacijskog mehanizma. Stoga se može zaključiti da se odstupanje odnosi na ograničen broj plovila.

(12)	Ta su plovila navedena na popisu dostavljenom Komisiji u skladu sa zahtjevima iz članka 13. stavka 9. Uredbe (EZ) br. 1967/2006.

(13)	Planom upravljanja utvrđuju se sve relevantne definicije o predmetnom ribolovu i jamči da u budućnosti neće biti povećanja ribolovnog napora jer će se odobrenja za ribolov izdavati za određenih 100 plovila kojima je Italija već odobrila ribolov.

(14)	Predmetne ribolovne aktivnosti ispunjuju zahtjeve iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1967/2006 jer se talijanskim planom upravljanja izričito zabranjuje ribolov iznad zaštićenih staništa.

(15)	Zahtjevi članka 8. stavka 1. točke (h) Uredbe (EZ) br. 1967/2006 nisu primjenjivi jer se odnose na koćarice.

(16)

U vezi sa zahtjevom za usklađivanje s člankom 9. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1967/2006 kojim se određuje najmanja veličina oka, Komisija primjećuje da je u skladu s člankom 9. stavkom 7. te uredbe Italija odobrila odstupanje od članka 9. stavka 3. te uredbe u svojem planu upravljanja jer je predmetni ribolov vrlo selektivan, ima zanemariv utjecaj na morski okoliš i na njega ne utječu odredbe članka 4. stavka 5. te uredbe.

(17)	Predmetne ribolovne aktivnosti odvijaju se na vrlo maloj udaljenosti od obale i stoga ne ometaju aktivnosti ostalih plovila.

(18)

Planom upravljanja osigurava se da se ulov vrsta navedenih u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 1967/2006 svede na najmanju moguću mjeru. Nadalje, u skladu s poglavljem 6.1.2. talijanskog plana upravljanja lov mliječa ružičnog (Aphia minuta) ograničen je na ribolovnu sezonu od 1. studenoga do 31. ožujka svake godine.

(19)	Glavonošci nisu ciljna vrsta potegača otvorenog mora.

(20)	Predmetne ribolovne aktivnosti ispunjuju zahtjeve u pogledu evidentiranja utvrđene člancima 14. i 15. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (3).

(21)	Talijanski plan upravljanja uključuje mjere za praćenje ribolovnih aktivnosti kako je predviđeno člankom 13. stavkom 9. trećim podstavkom Uredbe (EZ) br. 1967/2006.

(22)	Stoga bi zatraženo odstupanje trebalo odobriti.

(23)	Italija bi u redovitim vremenskim razmacima trebala izvješćivati Komisiju u skladu s planom praćenja koji je predviđen u talijanskom planu upravljanja.

(24)	Ograničenim trajanjem odstupanja omogućit će se pravodobne korektivne mjere upravljanja ako se u izvješću podnesenom Komisiji pokaže loše stanje očuvanja iskorištavanih stokova te istodobno otvoriti mogućnost djelovanja za unapređenje znanstvene podloge za poboljšani plan upravljanja.

(25)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za ribarstvo i akvakulturu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odstupanje

1. Članak 13. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 1967/2006 ne primjenjuje se u teritorijalnim vodama Italije koje graniče s obalom Manfredonijskog zaljeva na lov mliječa ružičnog (Aphia minuta) potegačama otvorenog mora.

2. Potegače otvorenog mora iz stavka 1. upotrebljavaju plovila:

(a)	registrirana u pomorskoj upravi Manfredonije;

(b)	koja sudjeluju u predmetnom ribolovu više od pet godina i ne dovode do budućeg povećanja ribolovnog napora; i

(c)	koja imaju odobrenje za ribolov i love prema planu upravljanja koji je Italija donijela u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1967/2006.

Članak 2.

Plan praćenja i izvješće

U roku od jedne godine od stupanja na snagu ove Uredbe Italija Komisiji dostavlja izvješće sastavljeno u skladu s planom praćenja koji je utvrđen u talijanskom planu upravljanja.

Članak 3.

Stupanje na snagu i razdoblje primjene

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se u razdoblju od 8. ožujka 2018. do 8. ožujka 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 2. ožujka 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 409, 30.12.2006., ispravljena verzija u SL L 36, 8.2.2007., str. 6.

(2) „Adozione del Piano di Gestione per la pesca del rossetto (Aphia minuta) nel Compartimento marittimo di Manfredonia con l'utilizzo della sciabica da natante, in deroga alla dimensione minima della maglia della rete e della distanza dalla costa – Reg.(CE) n.1967/2006, artt.9/13-.” – doneseno 28. prosinca 2017.

(3) Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).

5.3.2018

Službeni list Europske unije

L 62/4

UREDBA (EU) 2018/318 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 22. veljače 2018.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 1011/2012 o statističkim podacima o držanju vrijednosnih papira (ESB/2018/7)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (1), a posebno njezin članak 5. stavak 1. i članak 6. stavak 4.,

budući da:

(1)

Svrha podataka prikupljenih na temelju Uredbe (EU) br. 1011/2012 Europske središnje banke (ESB/2012/24) (2) je osigurati Europskom sustavu središnjih banaka (ESSB) sveobuhvatne statističke podatke o izloženosti gospodarskih sektora i izvještajnih jedinica koje dostavljaju podatke za grupu u državama članicama čija je valuta euro za određene kategorije vrijednosnih papira na neagregiranoj razini. Ovi podaci olakšavaju dubinsku analizu transmisijskog mehanizma monetarne politike i ocjenu izloženosti riziku Eurosustava u operacijama monetarne politike. Oni također omogućavaju dubinsku analizu financijske stabilnosti, uključujući utvrđivanje i praćenje rizika kojima je izložena.

(2)	Unutar okvira Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 (3), Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Uredbe Vijeća br. (EU) br. 1096/2010 (5), dobiveni se podaci također koriste za potrebe bonitetnog nadzora i sanacije te se dostavljaju Europskom odboru za sistemske rizike.

(3)

Pojam izvještajnih jedinica koje dostavljaju podatke za grupu uveden je i definiran u Uredbi (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24) Uredbom (EU) 2016/1384 Europske središnje banke (ESB/2016/22) (6). Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) utvrdit će izvještajne jedinice koje dostavljaju podatke za grupu za potrebe prikupljanja podataka na temelju Uredbe (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24) uzimajući u obzir različite kriterije, uključujući važnost izvještajne jedinice koja dostavlja podatke za grupu za stabilnost i funkcioniranje financijskog sustava u europodručju i/ili pojedinoj državi članici. Radi veće pravne jasnoće potrebno je utvrditi da se svi značajni nadzirani subjekti koje izravno nadzire ESB u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 trebaju smatrati značajnim za stabilnost i funkcioniranje financijskog sustava te posljedično mogu također biti utvrđeni kao izvještajne jedinice koje dostavljaju podatke za grupu.

(4)

Sukladno odluci odgovarajuće nacionalne središnje banke (NSB), nakon stupanja na snagu Uredbe (EU) 2016/1384 izvještajne jedinice koje dostavljaju podatke za grupu mogu izravno ESB-u dostavljati podatke koji se dostavljaju u skladu s člankom 3.a Uredbe (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24) (dalje u tekstu „podaci za grupu”). To će omogućiti učinkovitije korištenje dostupne infrastrukture informacijske tehnologije statističke baze podataka o držanju vrijednosnih papira ESSB-a i izbjeći potrebu uspostavljanja posebnih sustava obrade nacionalnih podataka u svakom NSB-u.

(5)	Ako neki NSB odluči ne prikupljati podatke za grupu, treba obavijestiti ESB, u kojem slučaju bi ESB trebao preuzeti zadaću prikupljanja podataka izravno od izvještajnih jedinica koje dostavljaju podatke za grupu. ESB i dotični NSB trebaju sklopiti odgovarajući međusobni sporazum.

(6)	Uredbu (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene

Uredba (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24) mijenja se kako slijedi:

u članku 2. stavku 4. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

jednaka pragu 0,5 % ili ispod tog praga, pod uvjetom da izvještajna jedinica koja dostavlja podatke za grupu ispunjava određene kvantitativne ili kvalitativne kriterije koji potvrđuju njezinu važnost za stabilnost i funkcioniranje financijskog sustava europodručja, npr. s obzirom na njezinu međupovezanost s ostalim financijskim institucijama europodručja, djelovanje u nekoliko država, nezamjenjivost, složenost korporativne strukture ili izravni nadzor ESB-a i/ili pojedine države članice europodručja, npr. s obzirom na relativnu važnost izvještajne jedinice koja dostavlja podatke za grupu unutar pojedinog segmenta tržišta bankovnih usluga u jednoj državi članici europodručja ili više njih, izravni nadzor od strane ESB-a.”;

članak 3.a mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Odgovarajući NSB ili ESB, kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu sa stavkom 5., mora zahtijevati da izvještajne jedinice koje dostavljaju podatke za grupu tromjesečno, pod oznakom ‚izdavatelj je dio izvještajne skupine (bonitetni opseg)’, za svaki vrijednosni papir posebno, i ‚izdavatelj je dio izvještajne skupine (računovodstveni opseg)’, za svaki vrijednosni papir posebno, za vrijednosne papire sa ili bez oznake ISIN koje drži njihova grupa u skladu s poglavljem 2. Priloga I.”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak 5.:

„5. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., izvještajne jedinice koje dostavljaju podatke za grupu ESB-u ako odgovarajući NSB odluči da bi izvještajne jedinice koje dostavljaju podatke za grupu trebale dostavljati statističke podatke izravno ESB-u u skladu s člankom 3.a i 4.b Smjernice ESB/2013/7.”;

članak 4.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.a

Odstupanja za izvještajne jedinice koje dostavljaju podatke za grupu

1. Odgovarajući NSB ili ESB kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5., nakon konzultacije s odgovarajućim NSB-om može odobriti odstupanja izvještajnim jedinicama koje dostavljaju podatke za grupu od izvještajnih zahtjeva iz članka 3.a kako slijedi:

(a)

odgovarajući NSB ili ESB, ovisno o slučaju, može izvještajnim jedinicama koje dostavljaju podatke za grupu dopustiti da dostavljaju statističke podatke za svaki vrijednosni papir posebno koji obuhvaćaju 95 % vrijednosnih papira koje drže one same ili njihova grupa u skladu s ovom Uredbom, pod uvjetom da preostalih 5 % vrijednosnih papira koje drži grupa nije izdao jedan pojedinačni izdavatelj;

(b)	odgovarajući NSB ili ESB, ovisno o slučaju, može od izvještajnih jedinica koje dostavljaju podatke za grupu zatražiti dodatne podatke o vrsti vrijednosnih papira za koje je odobreno odstupanje u skladu s točkom (a).

2. Odgovarajući NSB ili ESB kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5, nakon konzultacije s odgovarajućim NSB-om, može odobriti odstupanja od izvještajnih zahtjeva izvještajnim jedinicama koje dostavljaju podatke za grupu u odnosu na oznaku „izdavatelj je dio izvještajne skupine (bonitetni opseg)” za svaki vrijednosni papir posebno, kako je utvrđeno u članku 3.a stavku 3., pod uvjetom da odgovarajući NSB ili ESB, ovisno o slučaju, može te podatke izvesti iz podataka prikupljenih iz drugih izvora.

3. Za razdoblje od dvije godine od prvog izvješćivanja u skladu s člankom 10.b stavkom 2., odgovarajući NSB ili ESB, kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5., nakon konzultacije s odgovarajućim NSB-om može odobriti odstupanja od izvještajnih zahtjeva izvještajnim jedinicama koje dostavljaju podatke za grupu u odnosu na izvješćivanje o subjektima na pojedinačnoj osnovi utvrđeno u poglavlju 2. Priloga I. za subjekte koji su rezidenti izvan Unije, pod uvjetom da odgovarajući NSB ili ESB, ovisno o slučaju, može podatke iz poglavlja 2. Priloga I. izvesti za subjekte rezidente izvan Unije u cjelini.”;

članak 4.b zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.b

Opća odstupanja i okvir primjenjiv na sva odstupanja

1. Odgovarajući NSB ili ESB kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5., nakon konzultacije s odgovarajućim NSB-om može odobriti odstupanje od izvještajnih zahtjeva na temelju ove Uredbu ako stvarne izvještajne jedinice dostavljaju iste podatke na temelju: (a) Uredbe (EU) br. 1071/2013 Europske središnje banke (ESB/2013/33) (*1); (b) Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38); (c) Uredbe (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40); ili (d) Uredbe (EU) br. 1374/2014 (ESB/2014/50); ili ako odgovarajući NSB ili ESB, ovisno o slučaju, mogu iste podatke izvesti na drugi način u skladu s minimalnim statističkim standardima određenim u Prilogu III.

2. Odgovarajući NSB ili ESB kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5., nakon konzultacije s odgovarajućim NSB-om osigurava da se poštuju uvjeti utvrđeni u ovom članku, članku 4. i članku 4.a za potrebe odobravanja, obnavljanja ili, prema potrebi, opozivanja svih odstupanja s učinkom od početka svake kalendarske godine.

3. Odgovarajući NSB ili ESB kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5., nakon konzultacije s odgovarajućim NSB-om može od stvarnih izvještajnih jedinica kojima je odobreno odstupanje prema ovom članku, članku 4. ili članku 4.a tražiti dodatne izvještajne zahtjeve, kada NSB ili ESB, ovisno o slučaju, smatraju da su potrebne daljnje pojedinosti. Stvarne izvještajne jedinice dostavljaju zatražene podatke u roku od 15 radnih dana nakon zahtjeva odgovarajućeg NSB-a ili ESB-a, ovisno o slučaju.

4. Ako je odgovarajući NSB, ili ESB kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5. odobrio odstupanja, stvarne izvještajne jedinice ipak mogu ispuniti potpune izvještajne zahtjeve. Stvarna izvještajna jedinica koja odluči da neće koristiti odstupanja koja je odobrio odgovarajući NSB ili ESB, ovisno o slučaju, mora dobiti suglasnost odgovarajućeg NSB-a ili ESB-a, ovisno o slučaju, prije korištenja odstupanja koja su odobrena kasnije.

(*1) Uredba (EU) br. 1071/2013 Europske središnje banke od 24. rujna 2013. o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/2013/33) (SL L 297, 7.11.2013., str. 1.).”;"

članak 6.a. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.a

Pravodobnost podataka za grupu

1. Nacionalne središnje banke prenose ESB-u tromjesečne podatke za grupu za svaki vrijednosni papir posebno u skladu s člankom 3.a stavkom 1. i poglavljem 2. Priloga I. do 18.00 sati po srednjoeuropskom vremenu (SEV) na 55. kalendarski dan nakon kraja tromjesečja na koje se podaci odnose.

2. Ako NSB odluči u skladu s člankom 3.a stavkom 5. da izvještajne jedinice dostavljaju statističke podatke izravno ESB-u, izvještajne jedinice prenose takve podatke ESB-u do 18.00 sati po srednjoeuropskom vremenu (SEV) na 45. kalendarski dan nakon kraja tromjesečja na koje se podaci odnose.”;

članak 7.a. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.a

Spajanja odnosno pripajanja, podjele i reorganizacije

U slučaju spajanja odnosno pripajanja, podjele ili reorganizacije koja može utjecati na ispunjavanje statističkih obveza, dotične izvještajne jedinice obavještavaju odgovarajući NSB ili ESB kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5. izravno ili preko odgovarajućeg nacionalnog nadležnog tijela u skladu sa sporazumom o suradnji, o planiranim postupcima za ispunjavanje statističkih izvještajnih zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi čim namjera provedbe takvog postupka postane javna, a pravodobno prije nego što počne vrijediti.”;

umeće se sljedeći članak 10.c:

„Članak 10.c

Prvo izvješćivanje nakon stupanja na snagu Uredbe (EU) 2018/318 Europske središnje banke (ESB/2018/7)

Prvo dostavljanje podataka za grupu u skladu s člankom 3.a nakon stupanja na snagu Uredbe (EU) 2018/318 Europske središnje banke (ESB/2018/7) (*2) počinje s podacima koji se odnose na rujan 2018. kao referentno razdoblje.

(*2) Uredba (EU) 2018/318 Europske središnje banke od 22. veljače 2018. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1011/2012 o statističkim podacima o držanju vrijednosnih papira (ESB/2018/7) (SL L 62, 5.3.2018., str. 4.).”;"

8.	prilozi I. i II. mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Završna odredba

Ova Uredba stupa na snagu 1. listopada 2018.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i neposredno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 22. veljače 2018.

Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1) SL L 318, 27.11.1998., str. 8.

(2) Uredba (EU) br. 1011/2012 Europske središnje banke od 17. listopada 2012. o statističkim podacima o držanju vrijednosnih papira (ESB/2012/24) (SL L 305, 1.11.2012., str. 6.).

(3) Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).

(4) Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.).

(5) Uredba Vijeća (EU) br. 1096/2010 od 17. studenoga 2010. o dodjeljivanju posebnih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s funkcioniranjem Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15.12.2010., str. 162.).

(6) Uredba (EU) 2016/1384 Europske središnje banke od 2. kolovoza 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24) o statističkim podacima o držanju vrijednosnih papira (ESB/2016/22) (SL L 222, 17.8.2016., str. 24.).

PRILOG

Prilozi I., II. i III. Uredbi (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24) mijenjaju se kako slijedi:

Prilog I., poglavlje 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

dio 1. mijenja se kako slijedi:

rečenica na kraju dijela 1. iznad tablice zamjenjuje se sljedećim:

„Odgovarajući NSB ili ESB kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavak 5. može također odlučiti da će od izvještajnih jedinica koje dostavljaju podatke za grupu zahtijevati da dostave podatke za polja od 9. do 11. i za polja od 31. do 37. ako već nisu obuhvaćeni točkama (b) ili (c).”;

ii.

tekst bilješke (1) u tablici zamjenjuje se sljedećim:

„(1)

Ako se primjenjuje odstupanje utvrđeno u članku 4.a stavku 3., podaci u poljima s podacima koja se odnose na izvješćivanje o subjektima na pojedinačnoj osnovi trebali bi se dostavljati u skladu s odgovarajućim pravilima uspostavljenim od strane odgovarajućeg NSB-a ili ESB-a kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5. koji je dodijelio odstupanje, osiguravajući da su podaci homogeni u odnosu na obvezne raščlambe.”;

(b)

dio 2. mijenja se kako slijedi:

rečenica na kraju dijela 2. iznad tablice zamjenjuje se sljedećim:

„Odgovarajući NSB ili ESB kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5. može također odlučiti da će od izvještajnih jedinica koje dostavljaju podatke za grupu zahtijevati da dostave podatke za polja od 8. do 10, 12 i, za polja od 53 do 59, ako već nisu obuhvaćeni točkama (b) ili (c).”;

ii.

tekst bilješke u tablici (1) zamjenjuje se sljedećim:

„(1)

Ako se primjenjuje odstupanje iz članka 4.a stavka 3., podaci u poljima s podacima koji se odnose na izvješćivanje o subjektima na pojedinačnoj osnovi trebali bi se dostavljati u skladu s odgovarajućim pravilima uspostavljenim od strane odgovarajućeg NSB-a koji je dodijelio odstupanje ili, kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5., u skladu s pravilima uspostavljenim od strane ESB-a, osiguravajući da su podaci homogeni u odnosu na obvezne raščlambe.”;

Prilog II. mijenja se kako slijedi:

(a)

u dijelu 1. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ova tablica daje detaljan opis kategorija imovine, koji odgovarajuća nacionalna središnja banka (NSB) ili Europska središnja banka (ESB) kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u, skladu s člankom 3.a stavkom 5., prenosi u kategorije primjenjive na nacionalnoj razini u skladu s ovom Uredbom.”;

(b)	u dijelu 2. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Ova tablica daje opis kategorija sektora, koji odgovarajući NSB ili ESB kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a. stavkom 5. prenose u kategorije primjenjive na nacionalnoj razini u skladu s ovom Uredbom.”;

(c)

u dijelu 4. definicije u tablici mijenjaju se kako slijedi:

definicija pojma „pozicije po tržišnoj vrijednosti” zamjenjuje se sljedećim:

„Vrijednost vrijednosnog papira po kotiranoj tržišnoj cijeni iskazanoj u eurima. Odgovarajući NSB ili ESB kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5., mora u načelu zahtijevati dostavljanje obračunane kamate pod ovom pozicijom ili odvojeno. Međutim, odgovarajuće nacionalne središnje banke ili ESB, ovisno o slučaju, imaju diskrecijsko pravo zahtijevati iskazivanje podataka bez obračunanih kamata.”;

ii.

definicija pojma „identifikacijska oznaka davatelja jamstva” zamjenjuje se sljedećim:

„Standardna oznaka utvrđena u suglasnosti s odgovarajućim NSB-om ili ESB-om kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5. koja na jedinstveni način utvrđuje davatelja jamstva i informacije o vrsti identifikatora oznake koja se upotrebljava, npr. identifikacijska oznaka pravnog subjekta, EU identifikacijska oznaka ili nacionalna identifikacijska oznaka.”;

(d)

u dijelu 5. definicije u tablici mijenjaju se kako slijedi:

definicija „EU identifikacijska oznaka” zamjenjuje se sljedećim:

„EU identifikacijska oznaka znači uobičajeno korištena identifikacijska oznaka, utvrđena u suglasnosti s odgovarajućim NSB-om ili ESB-om kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5. koja omogućuje nedvojbenu identifikaciju svakog subjekta u EU.”;

ii.

definicija „nacionalna identifikacijska oznaka” zamjenjuje se sljedećim:

„Nacionalna identifikacijska oznaka znači uobičajeno korištena identifikacijska oznaka utvrđena u suglasnosti s odgovarajućim NSB-om ili ESB-om kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5. koja omogućuje nedvojbenu identifikaciju svakog subjekta u zemlji u kojoj je rezident.”;

iii.

definicija pojma „razina izvješćivanja” zamjenjuje se sljedećim:

„Razina izvješćivanja odnosi se na činjenicu dostavljaju li se podaci o subjektima na pojedinačnoj osnovi ili na skupnoj osnovi, kako je utvrđeno u članku 1. točkama 23. i 24. Na podatke koji se dostavljaju za subjekte trebala bi se primjenjivati usklađena računovodstvena načela i načela konsolidacije, u suglasnosti s odgovarajućim NSB-om ili ESB-om kad se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5., tj. podaci na razini subjekta trebali bi slijediti računovodstvena pravila i pravila obračuna rizika grupe, koliko je to moguće.”;

(e)

u dijelu 6., definicije u tablici mijenjaju se kako slijedi:

definicija „identifikacijska oznaka imatelja” zamjenjuje se sljedećim:

„Standardna oznaka utvrđena u suglasnosti s odgovarajućim NSB-om ili ESB-om kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5., koja na jedinstven način utvrđuje imatelja i podatke o vrsti identifikacijske oznake koja se upotrebljava, npr. EU identifikacijska oznaka ili nacionalna identifikacijska oznaka.”

ii.

definicija „Identifikacijska oznaka neposrednog matičnog društva imatelja” zamjenjuje se sljedećim:

„Standardna oznaka utvrđena u suglasnosti s odgovarajućim NSB-om ili ESB-om kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5.,koja na jedinstven način utvrđuje neposrednog pravnog subjekta kojega je imatelj pravno ovisan dio i podatke o vrsti identifikacijske oznake koja se upotrebljava, npr. identifikacijska oznaka pravnog subjekta, EU identifikacijska oznaka ili nacionalna identifikacijska oznaka.”;

(f)

u dijelu 7., u tablici, definicija „identifikacijska oznaka izdavatelja” zamjenjuje se sljedećim:

„Standardna oznaka utvrđena u suglasnosti s odgovarajućim NSB-om ili ESB-om kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5., koja na jedinstveni način utvrđuje izdavatelja i podatke o vrsti identifikacijske oznake koja se upotrebljava, npr. EU identifikacijska oznaka ili nacionalna identifikacijska oznaka.”;

Prilog III. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Minimalni standardi za prijenos:

(a)	dostavljanje podataka odgovarajućoj nacionalnoj središnjoj banci (NSB) i ESB-u kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5., mora biti pravodobno i unutar rokova koje su utvrdili odgovarajući NSB ili ESB, ovisno o slučaju;

(b)	Statistički izvještaji moraju biti u obliku i formatu navedenom u tehničkim izvještajnim zahtjevima koje odredi odgovarajući NSB ili ESB, ovisno o slučaju;

(c)	mora se odrediti osoba za kontakt u stvarnoj izvještajnoj jedinici;

(d)	moraju se poštovati tehničke specifikacije za prijenos podataka odgovarajućem NSB-u ili ESB-u, ovisno o slučaju.”;

(b)

točke 2.(d) i (e) zamjenjuju se sljedećim:

„(d)	stvarne izvještajne jedinice moraju poštovati veličine i decimalna mjesta koje je odredio odgovarajući NSB ili ESB kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5., za tehnički prijenos podataka;

(e)	stvarne izvještajne jedinice moraju poštovati politiku zaokruživanja koju je utvrdio odgovarajući NSB il ESB kada se podaci za grupu dostavljaju ESB-u u skladu s člankom 3.a stavkom 5., za tehnički prijenos podataka.”

5.3.2018

Službeni list Europske unije

L 62/10

ODLUKA VIJEĆA (EU) 2018/319

od 27. veljače 2018.

o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Europske unije na 26. sjednici Odbora za reviziju Međuvladine organizacije za međunarodni željeznički prijevoz u pogledu određenih izmjena Konvencije o međunarodnom željezničkom prijevozu i njezinih dodataka

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)	Unija je pristupila Konvenciji o međunarodnom željezničkom prijevozu od 9. svibnja 1980., kako je izmijenjena Protokolom iz Vilniusa od 3. lipnja 1999. („Konvencija COTIF”), u skladu s Odlukom Vijeća 2013/103/EU (1).

(2)	Sve države članice, uz iznimku Cipra i Malte, primjenjuju Konvenciju COTIF.

(3)

Odbor za reviziju Međuvladine organizacije za međunarodni željeznički prijevoz (OTIF) („Odbor za reviziju”) osnovan je u skladu s člankom 13. stavkom 1. točkom (c) Konvencije COTIF. Očekuje se da će Odbor za reviziju, na svojoj 26. sjednici koja se treba održati od 27. veljače do 1. ožujka 2018., odlučiti o određenim izmjenama Konvencije COTIF kao i određenih njezinih dodataka, i to dodataka E (Jedinstvena pravila o Ugovoru o korištenju infrastrukture u međunarodnom željezničkom prometu – CUI), F (Jedinstvena pravila o vrednovanju tehničkih standarda i donošenju jedinstvenih tehničkih propisa primjenjivih na željeznička sredstva namijenjena korištenju u međunarodnom prometu – APTU) i G (Jedinstvena pravila o tehničkom odobravanju željezničkih sredstava koja se koriste u međunarodnom prometu – ATMF).

(4)	Na svojoj 26. sjednici Odbor za reviziju također treba odlučiti o donošenju novog Dodatka H o sigurnom upravljanju vlakovima u međunarodnom prometu.

(5)	Cilj je izmjena poslovnika Odbora za reviziju ažurirati određene odredbe slijedom pristupanja Unije Konvenciji COTIF u 2011., osobito u pogledu odredaba kojima se uređuje pravo glasa regionalnih organizacija i utvrđivanje kvoruma.

(6)

Cilj izmjena Konvencije COTIF jest poboljšavanje i olakšavanje postupka za reviziju Konvencije COTIF radi dosljedne i brze provedbe izmjena Konvencije COTIF i njezinih dodataka te radi sprečavanja negativnih učinaka trenutačno dugog postupka revizije, među kojima su opasnost od unutarnje neusklađenosti između izmjena koje je donio Odbor za reviziju i izmjena koje je donijela Opća skupština OTIF-a, te od vanjskih neusklađenosti, osobito neusklađenosti s pravom Unije.

(7)	Cilj je izmjena Dodatka E (CUI) pojasniti područje primjene Jedinstvenih pravila za CUI kako bi se osiguralo da se ta pravila sustavnije primjenjuju za svoju svrhu, tj. u međunarodnom željezničkom prometu kao na primjer u teretnim koridorima ili međunarodnim putničkim vlakovima.

(8)	Cilj je izmjena dodataka F (APTU) i G (ATMF) postići usklađenost između pravila OTIF-a i pravila Unije, osobito nakon što je Unija 2016. donijela četvrti željeznički paket.

(9)

Namjena je novog Dodatka H poboljšati interoperabilnost izvan granica Unije na temelju koncepta usklađenih kriterija za izdavanje, od strane državnih tijela, potvrda o sigurnosti za željezničke prijevoznike kao dokaza da željeznički prijevoznici mogu sigurno upravljati vlakovima u odgovarajućoj državi članici.

(10)	Većina je predloženih izmjena u skladu s pravom i strateškim ciljevima Unije te bi ih stoga Unija trebala podržati. O pojedinim izmjenama potrebno je dodatno raspravljati u okviru Unije te bi ih stoga trebalo odbiti na 26. sjednici Odbora za reviziju.

(11)	Stajalište Unije na 26. sjednici Odbora za reviziju trebalo bi se stoga temeljiti na tekstu priloženom ovoj Odluci,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Stajalište koje treba zauzeti u ime Europske unije na 26. sjednici Odbora za reviziju, osnovanog Konvencijom o međunarodnom željezničkom prijevozu od 9. svibnja 1980., kako je izmijenjena Protokolom iz Vilniusa od 3. lipnja 1999., temelji se na tekstu priloženom ovoj Odluci.

2. Predstavnici Unije u Odboru za reviziju mogu dogovoriti manje izmjene dokumenata iz teksta priloženog ovoj Odluci bez daljnje odluke Vijeća.

Članak 2.

Nakon donošenja, odluka Odbora za reviziju objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 2018.

Za Vijeće

Predsjednica

E. ZAHARIEVA

(1) Odluka Vijeća 2013/103/EU od 16. lipnja 2011. o potpisivanju i sklapanju Sporazuma između Europske unije i Međuvladine organizacije za međunarodni željeznički prijevoz o pristupanju Europske unije Konvenciji o međunarodnom željezničkom prijevozu (COTIF) od 9. svibnja 1980., kako je izmijenjena Protokolom iz Vilniusa od 3. lipnja 1999. (SL L 51, 23.2.2013., str. 1.).

PRIVITAK

1. UVOD

Glavno tajništvo OTIF-a sazvalo je 26. sjednicu Odbora za reviziju COTIF-a 99 koja će se održati u Bernu u Švicarskoj od 27. veljače do 1. ožujka 2018. Dokumenti povezani s točkama dnevnog reda dostupni su na internetskim stranicama OTIF-a na sljedećoj poveznici: http://otif.org/en/?page_id=126

2. KOMENTARI NA TOČKE DNEVNOG REDA

1. točka dnevnog reda – Početak sastanka i utvrđivanje kvoruma

Dokumenti: nisu dostupni

Nadležnost: Unija (dijeljena nadležnost)

Ostvarivanje prava glasa: nije utvrđeno

Stajalište: nije izraženo

2. točka dnevnog reda – Biranje predsjednika i potpredsjednika

Dokumenti: nisu dostupni

Nadležnost: Unija (dijeljena nadležnost)

Ostvarivanje prava glasa: države članice

Stajalište: nije izraženo

3. točka dnevnog reda – Donošenje dnevnog reda

Dokumenti: LAW-17125-CR 26/3.1

Nadležnost: Unija (dijeljena i isključiva nadležnost)

Ostvarivanje prava glasa: Unija

Stajalište: u korist prihvaćanja nacrta dnevnog reda

4. točka dnevnog reda – Izmjena poslovnika

Dokumenti: LAW-17125-CR 26/4

Nadležnost: Unija (dijeljena i isključiva nadležnost)

Ostvarivanje prava glasa: Unija

Stajalište: Podržati predložene nacrte izmjena Poslovnika Odbora za reviziju OTIF-a, uz iznimku sljedećih točaka:

a.	u članku 9. stavku 2. Poslovnika trebalo bi biti utvrđeno: „Razdoblje traje 12 tjedana ako je dokument podnesen na sva tri radna jezika.”; i

b.	izmjena članka 9. stavka 4. Poslovnika o glasovanju u nedostatku jezičnih verzija odbija se.

Trenutačna verzija poslovnika Odbora za reviziju prethodi pristupanju Unije COTIF-u. Stoga su neke odredbe zastarjele pa ih treba ažurirati. Konkretno, odredbe o pravima glasa Unije i postizanju kvoruma (članci 4., 20. i 21.) moraju se izmijeniti kako bi bile u skladu s člankom 38. COTIF-a i Sporazumom EU-a i OTIF-a.

5. točka dnevnog reda – Djelomična revizija osnovne Konvencije: izmjena postupka za reviziju COTIF-a

Dokumenti: LAW-17126-CR 26/5

Nadležnost: Unija (dijeljena nadležnost)

Ostvarivanje prava glasa: države članice

Stajalište: Podržati donošenje predložene revizije članka 34. Konvencije kako bi se propisao rok (36 mjeseci) za stupanje na snagu izmjena dodataka koje donese Opća skupština, uključujući odredbu o fleksibilnosti kako bi se omogućilo produljenje tog roka u pojedinačnim slučajevima o kojima Opća skupština odluči većinom propisanom u članku 14. stavku 6. COTIF-a.

Cilj je prijedloga poboljšati i olakšati postupak za reviziju COTIF-a s obzirom na dosljednu i brzu provedbu izmjena Konvencije i njezinih dodataka te radi sprečavanja negativnih posljedica trenutačno dugog postupka revizije, među kojima su opasnost od unutarnje nedosljednosti između izmjena koje donese Odbor za reviziju i izmjena koje donese Opća skupština te od vanjske nedosljednosti, osobito neusklađenosti sa zakonodavstvom Unije. U preporuci Tajništva OTIF-a prevladava stajalište relevantne radne skupine koja je radila na ovom pitanju; a to je da bi članovi OTIF-a trebali biti sposobni prenijeti donesene izmjene, među ostalim parlamentarnim postupcima, u roku od tri godine. Prijedlog se čini nužnim za učinkovito funkcioniranje i razvoj OTIF-a.

6. točka dnevnog reda – Djelomična revizija jedinstvenih pravila za CIM – Izvješće glavnog tajnika OTIF-a

Dokumenti: LAW-17126-CR 26/6

Nadležnost: Unija (dijeljena i isključiva nadležnost)

Ostvarivanje prava glasa: Unija (ako bude glasanja)

Stajalište: Primiti na znanje izvješće glavnog tajnika, iznijeti informacije o relevantnim tekućim aktivnostima i kretanjima, potaknuti dodatan rad na ocjenjivanju sučelja između carinskih i prijevoznih propisa te poduprijeti osnivanje radne skupine pravnih stručnjaka ili alternativnih koordinacijskih aranžmana s postojećim tijelima OTIF-a u pogledu carinskih pitanja i digitalizacije prijevoznih isprava za teret.

7. točka dnevnog reda – Djelomična revizija jedinstvenih pravila za CUI

Dokumenti: LAW-17128-CR 26/7.1; LAW-17129-CR 26/7.2

Nadležnost: Unija (dijeljena nadležnost)

Ostvarivanje prava glasa: države članice

Stajalište: Podržati prijedloge za izmjene članka 1. stavaka 1. i 2., članka 3. (nova točka aa) i izmjene točaka b), c) i g)), članka 5. stavka 1., članka 5.a stavaka 1. i 2., članka 7. stavka 2., članka 8. stavaka 1. i 2., članka 9. stavka 1. i članka 10. stavka 3. CUI-ja te zatražiti od glavnog tajnika OTIF-a da sve izmjene Jedinstvenih pravila za CUI podnese na odluku Općoj skupštini.

Cilj je glavne bitne izmjene pojasniti područje primjene Jedinstvenih pravila za CUI tako što će se u članak 3. unijeti definicija „međunarodnog željezničkog prometa” sa značenjem „promet koji zahtijeva upotrebu međunarodne trase vlaka ili upotrebu nekoliko uzastopnih nacionalnih trasa vlaka koje su smještene u najmanje dvije države i koje koordiniraju nadležni upravitelji infrastrukture” te tako što će se u skladu s tim izmijeniti članak 1. (Područje primjene) uz zadržavanje povezanosti s Jedinstvenim pravilima za CIV i CIM.

Cilj je osigurati da se Jedinstvena pravila za CUI sustavnije primjenjuju za svoju namjenu, tj. međunarodni željeznički promet. Nacrt izmjene, kako je predložen Odboru za reviziju, odgovara kompromisnom tekstu koji je sastavila ad hoc radna skupina u okviru OTIF-a, koja se sastala 10. prosinca 2014., 8. srpnja 2015., 24. studenoga 2015. i 31. svibnja 2016. Komisija je pridonijela rezultatu koji, u skladu s područjem primjene i ciljem COTIF-a, tj. međunarodnim prijevozom, potvrđuje da se Jedinstvena pravila za CUI primjenjuju samo u međunarodnom željezničkom prometu, kako je utvrđeno u novoj definiciji.

Komisija je ocijenila da su nacrti izmjena članaka 1. i 3., kako ih je predložilo Tajništvo OTIF-a, dosljedni s definicijama i odredbama pravne stečevine Unije u području upravljanja željezničkom infrastrukturom i koordinacije među upraviteljima infrastrukture (tj. članci 40., 43. i 46. Direktive 2012/34/EU (preinaka)).

Kad je riječ o nacrtu izmjene koji je Tajništvo OTIF-a predložilo za članak 8. (Odgovornost upravitelja), u biti je riječ o redakcijskoj izmjeni koja ne utječe ni na područje primjene ni na bit odredbe. Nacrti izmjena predloženih za članke 9., 3., 5., 5.a, 7. i 10. isključivo su redakcijske izmjene.

8. točka dnevnog reda – Novi Dodatak H o sigurnom prometovanju vlakova u međunarodnom prometu

Dokumenti: LAW-17130-CR26/8/9/10; LAW-17131-CR26/8.1; LAW-17132-CR 26/8.2

Nadležnost: Unija (isključiva nadležnost)

Ostvarivanje prava glasa: Unija

Stajalište:

Podržati (LAW-17131-CR26/8.1) podnošenje novog Dodatka H COTIF-u o sigurnom upravljanju prometom vlakova u međunarodnom prometu Općoj skupštini na odluku, ali uz sljedeće izmjene (brisanje – prekriženo, dodavanje – podcrtano, prema potrebi):

—

U članku 2. točki (b): zamijeniti riječi „certifikacijsko tijelo” riječima „tijelo za izdavanje potvrda o sigurnosti”. Tu zamjenu treba dosljedno unijeti u cijelom tekstu. Na njemačkom: „Sicherheitsbescheinigungsbehörde” umjesto „Zertifizierungsbehörde”. Na francuskom: „autorité de certification de sécurité” umjesto „autorité de certification”.

—	U članku 4. stavku 1.: dodati rečenicu „Tijelo za izdavanje potvrda o sigurnosti i nadzorno tijelo iz članka 6. stavka 1. mogu biti različiti subjekti ili mogu biti dijelovi iste organizacije.”

—	U članku 6. stavku 1.: dodati rečenicu „Nadzorno tijelo i tijelo za izdavanje potvrda o sigurnosti iz članka 4. stavka 1. mogu biti različiti subjekti ili mogu biti dijelovi iste organizacije.”

—

U članku 8. stavku 3.: izmijeniti tekst tako da glasi: „Kako bi se na usklađen način proveli zahtjevi ovih Jedinstvenih pravila, prilozi ovim Jedinstvenim pravilima uključuju:

[…]

[…]a)

zajedničku sigurnosnu metodu za zahtjeve za sustav upravljanja sigurnošću koje trebaju primjenjivati tijela za izdavanje potvrda o sigurnosti kad izdaju potvrde o sigurnosti te željeznički prijevoznici i upravitelji infrastrukture kada razvijaju, provode, održavaju i poboljšavaju svoje sustave upravljanja sigurnošću;

[…]b)

zajedničku sigurnosnu metodu za nadgledanje koju moraju primjenjivati željeznički prijevoznici […], upravitelji infrastrukture i subjekti zaduženi za održavanje;

c)	nužne poveznice na zajedničku sigurnosnu metodu za evaluaciju i procjenu rizika koju trebaju primjenjivati željeznički prijevoznici, upravitelji infrastrukture i subjekti zaduženi za održavanje kada provode sve tehničke, operativne ili organizacijske izmjene željezničkog sustava;

d)	zajedničku sigurnosnu metodu za nadgledanje koju trebaju primjenjivati nadzorna tijela.”

—	U članku 2. točki (f), redakcijsko poboljšanje, usklađivanje s terminologijom Unije (njemačka verzija): „ ‚Eisenbahnsystem’ das Schienennetz in jedem Vertragsstaat, bestehend […] aus Strecken, Bahnhöfen, Drehscheiben und Terminals”.

—

U članku 7. stavku 4., redakcijsko poboljšanje (njemačka verzija): „ Die am Betrieb von Zügen im internationalen Verkehr beteiligten Infrastrukturbetreiber und Eisenbahnunternehmen haben […] ein Sicherheitsmanagementsystem einzurichten und dessen korrekte Anwendung in Übereinstimmung mit diesen Einheitlichen Rechtsvorschriften zu kontrollieren. ”

Dogovoriti da se od glavnog tajnika zatraži da se izmijeni izvješće s obrazloženjem zbog novog Dodatka H te da ga se podnese Općoj skupštini na odobrenje.

Podržati (LAW-17131-CR26/8.2), radi uvrštavanja novog Dodatka H u COTIF, izmjene članaka 2., 6., 20., 33. i 35. COTIF-a te dogovoriti da se od glavnog tajnika zatraži da ih podnese Općoj skupštini na odluku.

U nacrtu novog Dodatka H utvrđuju se odredbe za reguliranje sigurnog upravljanja prometom vlakova u međunarodnom prometu u cilju usklađivanja COTIF-a s pravnom stečevinom Unije i potpore interoperabilnosti izvan Europske unije. Predloženi je tekst u skladu s odredbama nove Direktive o sigurnosti (Direktiva (EU) 2016/798) i povezanog sekundarnog zakonodavstva, osim manjih točaka koje bi trebalo riješiti u skladu s prethodno navedenim prijedlozima. Kao što je navedeno, nužno je izmijeniti određene odredbe COTIF-a kako bi se uvrstio novi Dodatak H.

9. točka dnevnog reda – Djelomična revizija jedinstvenih pravila za ATMF

Dokumenti: LAW-17130-CR26/8/9/10; LAW-17133-CR26/9; LAW-17134-CR26/09-10

Nadležnost: Unija (isključiva nadležnost)

Ostvarivanje prava glasa: Unija

Stajalište: Podržati djelomičnu reviziju Jedinstvenih pravila za ATMF, kako ih je predložilo tajništvo OTIF-a, ali uz sljedeće izmjene (brisanje – prekriženo, dodavanje – podcrtano, prema potrebi):

—

U članku 7. stavku 1.a izmijeniti tekst tako da glasi: „Vozila moraju ispunjavati jedinstvene tehničke propise primjenjive u trenutku podnošenja zahtjeva za pristup, modernizaciju ili obnovu, u skladu s Jedinstvenim pravilima i uzimajući u obzir migracijsku strategiju za primjenu jedinstvenih tehničkih propisa, kako je utvrđena u članku 8. stavku 2.a i članku 8. stavku 4. točki (f) APTU-a, te mogućnosti za odstupanje utvrđene u članku 7.a ATMF-a; ta se usklađenost mora trajno održavati dok je vozilo u upotrebi.

—

Odbor tehničkih stručnjaka razmatra potrebu za izradu priloga ovim Jedinstvenim pravilima, uključujući odredbe kojima se podnositeljima zahtjeva još prije podnošenja zahtjeva za pristup, modernizaciju ili obnovu vozila pruža veća pravna sigurnost u pogledu tehničkih propisa koje trebaju primijeniti prije podnošenja zahtjeva za pristup, modernizaciju ili obnovu vozila. ”

—

U članku 2. točki (w) izmijeniti definiciju i dosljedno primjenjivati termin „vozila” (svi jezici). Definicija bi trebala glasiti: „ „vozila” znači željezničko vozilo na vlastiti pogon ili bez njega koje je prikladno za kretanje svojim vlastitim kotačima po željezničkim prugama. ” Direktive o interoperabilnosti (Direktiva (EU) 2016/797). U cijelom tekstu trebalo bi upotrebljavati termin „vozilo/vozila”, a ne termin „željezničko vozilo/vozila”, koji stoji na nekim mjestima.

—

U članku 5., redakcijsko poboljšanje (njemačka verzija): zamijeniti „Notifikation” s „Notifizierung” u „Jeder Vertragsstaat hat durch […] Notifizierung […].” i zatim u „Die […] Notifizierungen können durch regionale Organisationen, die dem COTIF beigetreten sind, im Namen von Vertragsstaaten, die Mitglied der betreffenden Organisation sind, vorgenommen werden.”

—

U članku 10., redakcijsko poboljšanje (njemačka verzija): zamijeniti „Verzeichnis” s „Dossier” u „Wenn eine neue Betriebszulassung erforderlich ist, hat der Antragsteller dem betreffenden Vertragsstaat ein das Vorhaben beschreibendes […]Dossier zu übersenden.” i zatim u „Der Vertragsstaat hat seine Entscheidung spätestens vier Monate nach der Vorlage des voll-ständigen […]Dossiers durch den Antragsteller zu treffen.”

—

U članku 13. stavku 1. točki (a), redakcijsko poboljšanje (njemačka i engleska verzija): zamijeniti CTE punim imenom Odbora u „biti u skladu sa specifikacijama koje je donio […] Odbor tehničkih stručnjaka;” i „mit den vom […] Fachausschuss für technische Fragen angenommenen Spezifikationen übereinstimmen;”

—

Dodati članak 14. kako slijedi: „ Članak 14. – Prilozi i preporuke

Stavak 1.

Odbor tehničkih stručnjaka odlučuje hoće li donijeti prilog ili odredbu koja ga izmjenjuje u skladu s postupkom utvrđenim u člancima 16. i 20. te članku 33. stavku 6. Konvencije. Odluke stupaju na snagu u skladu s člankom 35. stavcima 3. i 4. Konvencije.

Stavak 2.

Zahtjev za donošenje nekog priloga ili odredbe koja ga izmjenjuje može podnijeti: a) bilo koja država stranka; b) bilo koja regionalna organizacija, kako je definirana u članku 2. točki x. ATMF-a; c) bilo koja predstavnička međunarodna organizacija za čije je članove postojanje priloga nužno zbog sigurnosti ili ekonomskih razloga u njihovu radu.

Stavak 3.

Priprema je priloga odgovornost Odbora tehničkih stručnjaka, kojem pomažu radne skupine i glavni tajnik, na temelju zahtjeva podnesenog u skladu sa stavkom 2. Stavak 4.

Stavak 4.

Odbor tehničkih stručnjaka može preporučiti metode i prakse koji se odnose na tehničko odobrenje za prihvatljivost željezničkih sredstava namijenjenih za korištenje u međunarodnom prometu.”

Odredbe Jedinstvenih pravila za ATMF kompatibilne su s odredbama Direktive Europske unije o interoperabilnosti (Direktiva 2008/57/EZ) i s dijelom Direktive o sigurnosti (Direktive 2009/49/EZ). Unija je donošenjem četvrtog željezničkog paketa promijenila nekoliko odredaba pravne stečevine. Na temelju analize Komisije Tajništvo OTIF-a i odgovarajuća radna skupina pripremili su izmjene u pogledu članaka 2., 3.a, 5., 6., 7., 10., 10.b, 11. i 13. Jedinstvenih pravila za ATMF. Te su izmjene nužne kako bi se određena terminologija uskladila s novim odredbama EU-a i kako bi se uzele u obzir postupovne izmjene u EU-u, osobito to da će Agencija Europske unije za željeznice biti nadležna za izdavanje odobrenja za vozila. Predložene izmjene ne utječu na osnovni koncept ATMF-a.

10. točka dnevnog reda – Djelomična revizija jedinstvenih pravila za APTU

Dokumenti: LAW-17130-CR26/8/9/10; LAW-17135-CR26/10; LAW-17134-CR26/09-10

Nadležnost: Unija (isključiva nadležnost)

Ostvarivanje prava glasa: Unija

Stajalište: Podržati donošenje izmjena članka 8. Dodatka F COTIF-u i odobriti izmjene odgovarajućeg izvješća s obrazloženjem.

Odredbe Jedinstvenih pravila za ATMF kompatibilne su s odredbama Direktive o interoperabilnosti (Direktiva 2008/57/EZ), osobito kad je riječ o jedinstvenim tehničkim propisima i njihovoj ekvivalentnosti s tehničkim specifikacijama za interoperabilnost (TSI-jevi) Europske unije. Unija je donošenjem četvrtog željezničkog paketa, osobito preinakom Direktive o interoperabilnosti (Direktiva (EU) 2016/797), promijenila nekoliko odredaba pravne stečevine. Na temelju analize Komisije Tajništvo OTIF-a i odgovarajuća radna skupina pripremili su izmjene Jedinstvenih pravila za APTU kako bi se osigurala usklađenost s pravom Unije. Izmjene se odnose na članak 8. Jedinstvenih pravila za APTU i sastoje od dodavanja dvaju odjeljaka u sadržaj jedinstvenih tehničkih propisa ekvivalentnih TSI-jevima EU-a. Te su promjene nužne kako bi se osiguralo da sadržaj budućih TSI-jeva Europske unije i jedinstvenih tehničkih propisa COTIF-a ostane ekvivalentan. Predložene izmjene ne utječu na osnovni koncept APTU-a.

11. točka dnevnog reda – Općenita rasprava o potrebi za usklađivanjem uvjeta za pristup

Dokumenti: LAW-17130-CR26/11

Nadležnost: Unija (dijeljena nadležnost)

Ostvarivanje prava glasa: nije primjenjivo

Stajalište: nije izraženo

12. točka dnevnog reda – Razno

Dokumenti: LAW-17130-CR26/12

Nadležnost: Unija (dijeljena nadležnost)

Ostvarivanje prava glasa: države članice

Stajalište: Ne protiviti se osnivanju radne skupine pravnih stručnjaka za pomaganje i olakšavanje rada postojećih tijela OTIF-a u pravnom području te za osiguravanje djelotvornog upravljanja Konvencijom.

13. točka dnevnog reda – Djelomična revizija jedinstvenih pravila za CUV

Dokumenti: LAW-17144-CR 26/13 (prijedlog koji je podnijela Švicarska)

Nadležnost: Unija (dijeljena nadležnost)

Ostvarivanje prava glasa: države članice

Stajalište: Usprotiviti se prijedlogu za razmatranje izmjene članka 7. Jedinstvenih pravila za CUV koji je podnijela Švicarska.

U članku 7. stavku 1. Jedinstvenih pravila za CUV propisuje se pitanje odgovornosti posjednika vozila i korisnika vozila (željezničkih prijevoznika) u slučaju štete uzrokovane vozilom nastale zbog manjkavosti vozila. Nacrtom predloženih izmjena dodaje se novi kriterij za dokazivanje posjednikove odgovornosti za štetu uzrokovanu manjkavošću vozila. Na temelju trenutačnog članka 7. Jedinstvenih pravila za CUV, ako ga ugovorne stranke primjenjuju, posjednik vozila je odgovoran samo ako se dokaže da je šteta uzrokovana vozilom posljedica kvara za koji je on odgovoran. Čini se da se prijedlogom izmjene dodaje drugi kriterij na temelju kojeg bi posjednik morao dokazati da nije odgovoran za manjkavost koja je temeljni uzrok štete.

U stavku 2. trenutačnog članka 7. CUV-a utvrđeno je da „stranke ugovora mogu ugovoriti odredbe o odstupanju od stavka 1.” CUV-a utvrđeno je da „stranke ugovora mogu ugovoriti odredbe o odstupanju od stavka 1.” Na tom su temelju poduzeća u sektoru vodila pregovore od 2013. do 2016. te postigla sporazum, koji je odobrilo 600 željezničkih poduzeća, koji je omogućio nužne izmjene jedinstvenog općeg Ugovora o korištenju za vagone (GCU) kako bi se bolje objasnile odgovornosti vlasnika vagona. Potpisanim je sporazumom dodan članak 27. GCU-u u pogledu načela odgovornosti u slučaju štete uzrokovane vagonom kako bi se postigla bolja ravnoteža i dalo bolje objašnjenje u cijelom sektoru u slučaju štete uzrokovane vagonom. Tim se člankom uvodi koncept „pretpostavke krivnje”, na temelju koje posjednik može biti odgovoran za kvar vozila zbog kršenja obveze održavanja. Ta se izmjena primjenjuje od 1. siječnja 2017. Danas većina posjednika i željezničkih prijevoznika koji posluju u Uniji primjenjuje GCU. Švicarski prijedlog stoga nije nužan jer su sporazumi koje su dogovorila poduzeća u sektoru dovoljni za jasno definiranje odgovornosti posjednika i željezničkih prijevoznika u slučaju štete uzrokovane vozilom na temelju ugovora o prodaji. Ne postoje naznake da se tim sporazumom ne postiže odgovarajuća ravnoteža interesa odgovarajućih strana. Također, u švicarskom prijedlogu ne postoji ni dobro obrazloženje ni dovoljno opravdanje za predložene izmjene.

5.3.2018

Službeni list Europske unije

L 62/18

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2018/320

оd 28. veljače 2018.

o određenim mjerama zaštite zdravlja životinja u trgovini daždevnjacima unutar Unije i unošenju tih životinja u Uniju s obzirom na gljivicu Batrachochytrium salamandrivorans

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 1208)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim i zootehničkim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (1), a posebno njezin članak 10. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 91/496/EEZ od 15. srpnja 1991. o utvrđivanju načela o organizaciji veterinarskih pregleda životinja koje se unose u Zajednicu iz trećih zemalja i o izmjeni direktiva 89/662/EEZ, 90/425/EEZ i 90/675/EEZ (2), a posebno njezin članak 18. stavak 1.,

budući da:

(1)

Gljivica Batrachochytrium salamandrivorans (Bsal), nova patogena gljivica koja pogađa daždevnjake, pojavljuje se od 2013. u Belgiji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini. Ona pogađa držane i divlje populacije daždevnjaka te može prouzročiti znatne stope pobola i uginuća u tim populacijama. Gljivica Bsal za određene je vrste daždevnjaka smrtonosna, a druge su vrste potpuno ili djelomično otporne na nju, ali mogu na koži nositi gljivicu Bsal i time djelovati kao rezervoar i izvor zaraze ili kontaminacije drugih vrsta daždevnjaka.

(2)

Prema sadašnjim znanstvenim spoznajama o gljivici Bsal koje su prikupljene u znanstvenom mišljenju (3) Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) o gljivici Bsal u okviru njezine Procjene uvrštavanja i kategorizacije bolesti životinja u okviru Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća (4), čini se da je gljivica Bsal endemska bolest barem u Japanu, Tajlandu i Vijetnamu sa stopom pojavnosti od približno 3 % u populacijama divljih daždevnjaka. Općenito se smatra da je gljivica potekla iz istočne Azije te je tamo široko rasprostranjena i endemska. Istodobno nedostaju informacije o njezinoj rasprostranjenosti u drugim dijelovima svijeta. Općenito se smatra i da trgovina zaraženim daždevnjacima i daždevnjacima prijenosnicima pridonosi širenju gljivice Bsal.

(3)

Prema dostupnim podacima trguje se i otpornim i podložnim vrstama daždevnjaka. Direktivom Vijeća 92/65/EEZ (5) utvrđeni su zahtjevi za zdravlje životinja kojima se uređuje trgovina životinjama i uvoz u Uniju životinja koje ne podliježu zahtjevima za zdravlje životinja utvrđenima u posebnim aktima Unije navedenima u Prilogu F toj direktivi. Zakonodavstvom Unije o zdravlju životinja, uključujući Direktivu 92/65/EEZ, trenutačno nisu utvrđeni nikakvi posebni zahtjevi za zdravlje životinja u trgovini daždevnjacima ili njihovu uvozu u Uniju koji bi bili učinkoviti u zaštiti zdravlja životinja od širenja gljivice Bsal u Uniji.

(4)

EFSA je, u okviru izvješća Znanstvena i tehnička pomoć u vezi s preživljavanjem, nastanjivanjem i širenjem gljivice Batrachochytrium salamandrivorans (Bsal) u EU-u (6) (izvješće EFSA-e o pomoći), procijenila potencijal gljivice Bsal da utječe na zdravlje divljih i držanih daždevnjaka u Uniji, učinkovitost i izvedivost zabrane premještanja daždevnjaka kojima se trguje, valjanost, pouzdanost i čvrstu utemeljenost dostupnih dijagnostičkih metoda za otkrivanje gljivice Bsal i mogućih alternativnih metoda te izvedivih mjera za smanjenje rizika kako bi se osigurala sigurna međunarodna trgovina daždevnjacima i trgovina daždevnjacima unutar Unije.

(5)

Prema izvješću EFSA-e o pomoći, stavljanje daždevnjaka u karantenu, testiranje daždevnjaka radi dokazivanja njihove nezaraženosti gljivicom Bsal, ograničavanje premještanja daždevnjaka, higijenski postupci i biosigurnosne mjere ili liječenje daždevnjaka od gljivice Bsal važne su mjere za smanjenje rizika u sprečavanju širenja te bolesti.

(6)

U okviru izvješća EFSA-e o pomoći naglašene su i mnoge praznine i neizvjesnosti u postojećim spoznajama o gljivici Bsal. Posebno, zaključeno je da bi, zbog složenosti taksonomije te zbog nedostatka trenutačno dostupnih dokaza o tome koje su vrste podložne gljivici Bsal, pravila uvedena na razini taksonomskog reda vjerojatno bila učinkovitija i lakše izvediva nego pravila specifična za vrstu.

(7)

Stoga je primjereno utvrditi mjere za zaštitu zdravlja životinja u trgovini pošiljkama daždevnjaka unutar Unije i unošenju tih pošiljaka u Uniju za taksonomski red Caudata kako bi se osiguralo da se gljivica Bsal ne širi trgovinom tih životinja unutar Unije i unošenjem tih životinja u Uniju. Tim bi se mjerama u obzir trebale uzeti mjere za smanjenje rizika navedene u izvješću EFSA-e o pomoći te posebno predvidjeti odgovarajuća karantena, dijagnostičko testiranje i liječenje daždevnjaka te izdavanje certifikata o njihovu zdravstvenom statusu za trgovanje njima unutar Unije i njihovo unošenje u Uniju. Te su mjere hitne i ne smatraju se posebnim mjerama u smislu članka 18. stavka 2. Direktive Vijeća 92/65/EEZ.

(8)

Uredbom (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7) utvrđuju se zahtjevi za zdravlje životinja primjenjivi na nekomercijalno premještanje kućnih ljubimaca navedenih u Prilogu I. toj uredbi te su vodozemci uključeni među životinje navedene u tom prilogu. Mjere za zaštitu zdravlja životinja utvrđene ovom Odlukom ne bi se trebale primjenjivati na nekomercijalno premještanje daždevnjaka kućnih ljubimaca koji su obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EU) br. 576/2013 zbog posebnosti tog premještanja i nedostatka informacija o tom premještanju.

(9)	Ove bi se mjere trebale primjenjivati neovisno o drugim pravilima Unije koja su potencijalno relevantna za trgovinu daždevnjacima i njihovo unošenje, a osobito o Uredbi Vijeća (EZ) br. 338/97 (8).

(10)

Tijekom 85. općeg zasjedanja od 21. do 26. svibnja 2017. Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE) uvrstila je zarazu gljivicom Bsal u svoj Kodeks o zdravlju akvatičnih životinja. Međutim, još ne postoje detaljni međunarodni standardi, a nema ni dovoljno informacija o tehničkoj opremljenosti veterinarskih službi i laboratorija u svijetu za testiranje na gljivicu Bsal, a zainteresirani dionici u Europskoj uniji predvode u dijagnosticiranju i liječenju gljivice Bsal te sigurnom postupanju s daždevnjacima kojima se trguje. Stoga je primjereno da glavninu mjera za smanjenje rizika, posebno stavljanje u karantenu u odgovarajućoj ustanovi, testiranje i liječenje daždevnjaka kojima se trguje i koji su uneseni provode nadležna veterinarska tijela, subjekti i laboratoriji smješteni unutar Unije.

(11)

Prema izvješću EFSA-e o pomoći moguće je da se gljivica Bsal prenosi među vrstama daždevnjaka koje su autohtone na različitim područjima te je moguća unakrsna kontaminacija u raznim ustanovama u kojima se daždevnjaci uzgajaju, prikupljaju ili distribuiraju. To rizik pojave gljivice Bsal među daždevnjacima kojima se trguje čini neovisnim o mjestu podrijetla i o stanju u divljini. Stoga bi se na sve pošiljke daždevnjaka namijenjenih trgovini unutar Unije ili unesenih u Uniju trebale primjenjivati mjere za smanjenje rizika.

(12)	Za ustanove u kojima će se daždevnjaci držati u karanteni trebalo bi utvrditi minimalne uvjete biosigurnosti, a s daždevnjacima koji uginu u tim ustanovama trebalo bi postupati u skladu s postojećim posebnim pravilima utvrđenima Uredbom o nusproizvodima životinjskog podrijetla (9).

(13)

Kad je riječ o veličini epidemioloških jedinica u karanteni, trebalo bi odrediti najmanju prihvatljivu veličinu za izdavanje certifikata o dijagnostičkom testiranju s negativnim rezultatima zbog ograničene osjetljivosti najboljeg dostupnog testa kvantitativnom lančanom reakcijom polimeraze u stvarnom vremenu (qPCR) koji je dovoljno pouzdan za primjenu samo ako se epidemiološke jedinice sastoje od najmanje 62 daždevnjaka.

(14)	Na daždevnjake koji su prošli karantenu uz testiranje s negativnim rezultatima ili su zadovoljavajuće liječeni u Uniji ne bi trebalo ponovno primjenjivati karantenu ili testiranje, pod uvjetom da su u odgovarajućoj ustanovi bili izolirani od daždevnjaka s drukčijim zdravstvenim statusom.

(15)	Kad je riječ o liječenju, ono bi trebalo biti točno određeno i u skladu s protokolima koji su već opisani u stručno ocijenjenoj znanstvenoj literaturi kako je istaknuto u okviru izvješća EFSA-e o pomoći ili u skladu s usporedivim protokolima.

(16)

Trebalo bi utvrditi popis trećih zemalja kojima je odobreno izdavanje certifikata o zdravlju životinja za unošenje pošiljaka daždevnjaka u Uniju te ga ograničiti na one zemlje koje su već pružile dostatna jamstva za izdavanje certifikata radi sprečavanja obmanjujućeg ili lažnog izdavanja certifikata, koja su u najmanjoj mjeri jednakovrijedna onima iz Direktive Vijeća 96/93/EZ (10). Stoga je primjereno uputiti na već dostupne popise koji postoje u kontekstu unošenja drugih roba u Uniju. Te treće zemlje navedene su u Prilogu I. Odluci Komisije 2004/211/EZ (11), dijelu 2. Priloga II. Odluci Komisije 2007/777/EZ (12), Prilogu I. Uredbi Komisije (EZ) br. 798/2008 (13), dijelu 1. Priloga I. Uredbi Komisije (EZ) br. 119/2009 (14), dijelu 1. Priloga II. Uredbi Komisije (EU) br. 206/2010 (15) ili Prilogu I. Uredbi Komisije (EU) br. 605/2010 (16).

(17)

Pošiljke daždevnjaka trebale bi se unositi u Uniju samo ako su u skladu sa svim zahtjevima te ako nadležno veterinarsko tijelo granične inspekcijske postaje ulaska može utvrditi i da će pošiljke prihvatiti subjekt odgovoran za odgovarajuću ustanovu odredišta u kojoj će ih propisno staviti u karantenu.

(18)

Stvarno prispijeće pošiljaka daždevnjaka unesenih u Uniju iz trećih zemalja na njihovo mjesto karantene u Uniji trebalo bi evidentirati u elektroničkoj verziji zajedničkog veterinarskog dokumenta o ulasku utvrđenog u Prilogu I. Uredbi Komisije (EZ) br. 282/2004 (17), kojim se upravlja u okviru integriranog računalnog veterinarskog sustava poznatog kao TRACES, kako bi se nadležno veterinarsko tijelo granične inspekcijske postaje ulaska moglo pouzdano obavijestiti o njihovu prispijeću.

(19)

Ovom bi se Odlukom trebalo predvidjeti prijelazno razdoblje kako bi države članice, nadležna tijela i gospodarski subjekti imali dovoljno vremena za uvođenje potrebnih postupaka kako bi se mogli uskladiti s pravilima utvrđenima ovom Odlukom. Trajanje tog razdoblja trebalo bi ograničiti na nekoliko mjeseci. Istodobno bi se već trebale primjenjivati mjere za smanjenje rizika koje se temelje na razini zaštite koju zahtijevaju države članice odredišta.

(20)

Očekuje se da će u idućim godinama biti dostupno više informacija o gljivici Bsal iz znanstvenih izvora i iz rezultata službenih kontrola koje provode države članice, čime će se dopuniti postojeće spoznaje o toj bolesti. Stoga bi mjere za zaštitu zdravlja životinja utvrđene ovom Odlukom trebale biti privremene. Unatoč tome, one bi se trebale primjenjivati barem do 31. prosinca 2019. kako bi se državama članicama omogućila jedna godina provedbe te popratno godišnje izvješćivanje o njima i njihovo razmatranje, dok se stalna pravila EU-a o zdravlju životinja mogu utvrditi na temelju nove Uredbe (EU) 2016/429 o prenosivim bolestima životinja koja će se primjenjivati od datuma početka primjene te uredbe.

(21)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom se Odlukom utvrđuju mjere za zaštitu zdravlja životinja za trgovinu pošiljkama daždevnjaka unutar Unije i unošenje tih pošiljaka u Uniju.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„daždevnjaci” znači svi vodozemci iz reda Caudata;

(b)	„Bsal” znači gljivica Batrachochytrium salamandrivorans (carstvo gljiva, koljeno Chytridiomycota, red Rhizophydiales);

(c)	„epidemiološka jedinica” znači skupina daždevnjaka koji su vjerojatno jednako izloženi gljivici Bsal;

(d)

„karantena” znači držanje daždevnjaka u izolaciji, bez izravnog ili neizravnog kontakta s daždevnjacima izvan te epidemiološke jedinice, kako bi se osiguralo da ne dođe do širenja gljivice Bsal dok su izolirane životinje na promatranju tijekom određenog razdoblja i na testiranju te, ako je potrebno, dok su na liječenju;

(e)	„subjekt” znači svaka fizička ili pravna osoba koja je odgovorna za daždevnjake, između ostalog u ograničenom razdoblju, izuzev držatelja kućnih ljubimaca;

(f)

„odgovarajuća ustanova” znači prostorije:

i.	u kojima se daždevnjaci drže u karanteni prije otpremanja u drugu državu članicu ili nakon njihova unošenja u Uniju; i

ii.	koje je nadležno tijelo registriralo prije datuma početka bilo koje karantene;

(g)	„odgovarajući dijagnostički test” znači test lančanom reakcijom polimeraze u stvarnom vremenu (qPCR) koji sadržava početnice STerF i STerR specifične za vrstu kojima se umnožava DNK fragment gljivice Bsal dug 119 nukleotida;

(h)

„zajednički veterinarski dokument o ulasku” ili „ZVDU” znači dokument kojim se prijavljuje prispijeće životinja u Uniju kako je predviđeno člankom 1. Uredbe (EZ) br. 282/2004 i koji je sastavljen u skladu s obrascem utvrđenim u Prilogu I. toj uredbi te kojim se upravlja u okviru integriranog računalnog veterinarskog sustava poznatog kao TRACES;

(i)	„potvrđeni slučaj gljivice Bsal” znači potvrda prisutnosti gljivice Bsal ili njezina genetskog materijala na ili u tkivima daždevnjaka primjenom odgovarajućeg dijagnostičkog testa.

Članak 3.

Uvjeti zdravlja životinja za trgovinu daždevnjacima unutar Unije

1. Države članice moraju zabraniti otpremanje pošiljaka daždevnjaka u drugu državu članicu, osim ako su te pošiljke u skladu sa sljedećim uvjetima zdravlja životinja:

(a)	pošiljke imaju certifikat o zdravlju životinja koji je u skladu s obrascem certifikata o zdravlju životinja utvrđenim u dijelu A Priloga I.;

(b)	daždevnjaci ne smiju pokazivati kliničke znakove gljivice Bsal, posebno ne smiju pokazivati znakove lezija kože ni čireva u trenutku ispitivanja koje provodi službeni veterinar; to ispitivanje mora se provesti u roku od 24 sata prije trenutka otpremanja pošiljke u državu članicu odredišta;

(c)	daždevnjaci moraju potjecati iz populacije u kojoj nije bilo uginuća zbog gljivice Bsal ni kliničkih znakova gljivice Bsal te je posebno nužno da subjekt nije primijetio lezije kože ni čireve;

(d)

pošiljka se mora sastojati od:

najmanje 62 daždevnjaka koji su prošli karantenu kao jedna epidemiološka jedinica u odgovarajućoj ustanovi koja je u skladu s minimalnim uvjetima utvrđenima u Prilogu II. tijekom razdoblja od najmanje šest tjedana neposredno prije datuma izdavanja certifikata o zdravlju životinja utvrđenog u dijelu A Priloga I. te su uzorci brisova kože daždevnjaka iz pošiljke morali biti testirani na gljivicu Bsal s negativnim rezultatima tijekom petog tjedna razdoblja karantene primjenom odgovarajućeg dijagnostičkog testa, u skladu s veličinama uzoraka utvrđenima u točki 1. podtočki (a) Priloga III.; ili

ii.	daždevnjaka koji su liječeni od gljivice Bsal postupcima koje nadležno tijelo smatra zadovoljavajućima u skladu s točkom 1. podtočkom (b) Priloga III.

2. Ako su pošiljke daždevnjaka unesene u Uniju iz treće zemlje te su već prošle karantenu u odgovarajućoj ustanovi odredišta u skladu s člankom 6., države članice odobravaju njihovo otpremanje u drugu državu članicu samo ako su te pošiljke u skladu sa sljedećim uvjetima:

(a)	ispunjeni su uvjeti zdravlja životinja utvrđeni u stavku 1. točkama (a), (b) i (c);

(b)	daždevnjaci su držani u karanteni u odgovarajućoj ustanovi koja je u skladu s minimalnim uvjetima utvrđenima u Prilogu II. u razdoblju od kraja razdoblja karantene nakon njihova unošenja u Uniju do izdavanja certifikata o zdravlju životinja utvrđenoga u dijelu A Priloga I.

Članak 4.

Uvjeti zdravlja životinja za unošenje pošiljaka daždevnjaka u Uniju

Države članice moraju zabraniti unošenje pošiljaka daždevnjaka iz treće zemlje u Uniju, osim ako su te pošiljke u skladu sa sljedećim uvjetima:

(a)

pošiljke potječu iz trećih zemalja navedenih u jednom od sljedećih propisa:

i.	Prilog I. Odluci 2004/211/EZ;

ii.	dio 2. Priloga II. Odluci 2007/777/EZ;

iii.	Prilog I. Uredbi (EZ) br. 798/2008;

iv.	dio 1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 119/2009;

v.	dio 1. Priloga II. Uredbi (EU) br. 206/2010; ili

vi.	Prilog I. Uredbi (EU) br. 605/2010;

(b)	pošiljke imaju certifikat o zdravlju životinja koji je u skladu s obrascem certifikata o zdravlju životinja utvrđenim u dijelu B Priloga I.;

(c)	daždevnjaci ne smiju pokazivati kliničke znakove gljivice Bsal, posebno ne smije biti znakova lezija kože ni čireva u trenutku ispitivanja koje provodi službeni veterinar; to ispitivanje moralo se provesti u roku od 24 sata prije trenutka otpremanja pošiljke u Uniju;

(d)

prije izdavanja certifikata o zdravlju životinja iz točke (b) epidemiološka jedinica koja se sastoji od daždevnjaka iz pošiljke morala je biti izolirana od drugih daždevnjaka najkasnije u trenutku ispitivanja za potrebe izdavanja certifikata o zdravlju životinja te oni od tog trenutka nisu smjeli biti u kontaktu s drugim daždevnjacima.

Članak 5.

Potvrda o odgovarajućoj ustanovi odredišta

Države članice moraju se pobrinuti da granične inspekcijske postaje ne prihvate ulazak pošiljaka daždevnjaka u Uniju, ako uvoznici ili njihovi zastupnici ne predoče pisanu potvrdu na službenom jeziku države članice u kojoj se nalazi granična inspekcijska postaja ulaska u Uniju, koju je potpisala fizička ili pravna osoba odgovorna za odgovarajuću ustanovu odredišta i u kojoj se navodi:

(a)	naziv i adresa odgovarajuće ustanove odredišta;

(b)	da je odgovarajuća ustanova odredišta u skladu s minimalnim uvjetima utvrđenima u Prilogu II.;

(c)	da će pošiljka daždevnjaka biti primljena u karantenu.

Članak 6.

Pravila o karanteni za pošiljke daždevnjaka unesenih u Uniju

Države članice osiguravaju sljedeće.

1.	Službeni ili ovlašteni veterinar odgovoran za odgovarajuću ustanovu odredišta evidentira prispijeće pošiljke daždevnjaka unesenih u Uniju iz treće zemlje u okviru 45. dijela 3. elektroničke verzije zajedničkog veterinarskog dokumenta o ulasku.

2.	Službeni ili ovlašteni veterinar osigurava da subjekt pošiljku daždevnjaka drži u karanteni u odgovarajućoj ustanovi odredišta kao jednu epidemiološku jedinicu.

3.	Službeni ili ovlašteni veterinar provodi inspekcijski nadzor nad uvjetima karantene za svaku pojedinu pošiljku daždevnjaka, uključujući ispitivanje evidencije o uginuću i klinički pregled daždevnjaka u odgovarajućoj ustanovi odredišta, pri čemu posebno provjerava postoje li lezije kože i čirevi.

4.	Ako pošiljka sadržava 62 ili više daždevnjaka, službeni ili ovlašteni veterinar provodi postupke ispitivanja, uzorkovanja, testiranja i liječenja za gljivicu Bsal u skladu s postupcima iz točaka 1. i 2. Priloga III. nakon prispijeća pošiljke daždevnjaka u odgovarajuću ustanovu odredišta.

5.	Ako pošiljka sadržava manje od 62 daždevnjaka, službeni ili ovlašteni veterinar osigurava da se pošiljka liječi od gljivice Bsal postupcima koje nadležno tijelo smatra zadovoljavajućima u skladu s točkom 3. Priloga III.

Službeni ili ovlašteni veterinar pošiljku daždevnjaka iz odgovarajuće ustanove odredišta pušta pisanim ovlaštenjem:

(a)	u slučaju testiranja kako je navedeno u točki 1. podtočki (a) Priloga III., pod uvjetom da je prošlo najmanje šest tjedana od datuma početka karantene i ne prije zaprimanja negativnih rezultata testiranja, ovisno o tome što nastupi poslije; ili

(b)	u slučaju liječenja kako je navedeno u točki 1. podtočki (b) Priloga III., isključivo nakon zadovoljavajućeg dovršetka liječenja.

Članak 7.

Mjere koje treba poduzeti u odgovarajućoj ustanovi odredišta u slučaju potvrđenog slučaja gljivice Bsal

1. Države članice osiguravaju da, ako se tijekom karantene potvrdi da je najmanje jedan daždevnjak iz epidemiološke jedinice zaražen gljivicom Bsal, odgovarajuća ustanova odredišta poduzima sljedeće mjere:

(a)

svi se daždevnjaci iz iste epidemiološke jedinice:

i.	liječe od gljivice Bsal postupcima koje nadležno tijelo smatra zadovoljavajućima u skladu s točkom 3. Priloga III.; ili

ii.	ubijaju i odlažu kao nusproizvodi životinjskog podrijetla u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

(b)	nakon dovršetka mjera iz točke (a) prostor odgovarajuće ustanove odredišta u kojem je držana epidemiološka jedinica čisti se i dezinficira postupcima koje nadležno tijelo smatra zadovoljavajućima.

2. Nadležno tijelo može zahtijevati testiranje liječenih daždevnjaka radi provjere učinkovitosti liječenja iz stavka 1. točke (a) podtočke i. i može, prema potrebi, zahtijevati ponavljanje liječenja radi sprečavanja širenja gljivice Bsal.

Članak 8.

Troškovi

Države članice osiguravaju da subjekt ili uvoznik snosi sve troškove karantene, troškove testiranja te, prema potrebi, troškove mjera za smanjenje rizika i troškove liječenja.

Članak 9.

Zahtjevi u pogledu godišnjeg izvješćivanja

Počevši od 2019. one države članice koje su u prethodnoj godini postupale s pošiljkama daždevnjaka Komisiji najkasnije do 30. lipnja svake godine podnose sljedeće informacije za prethodnu godinu pri čemu se pravi razlika između informacija koje se odnose na trgovinu unutar Unije ili na unošenje pošiljaka daždevnjaka u Uniju:

(a)	broj epidemioloških jedinica s najmanje jednim potvrđenim slučajem gljivice Bsal;

(b)	broj liječenih epidemioloških jedinica u kojima nije bilo potvrđenog slučaja;

(c)	sve druge informacije koje smatraju relevantnima za testiranje i liječenje pošiljaka ili postupanje s njima te za provedbu ove Odluke.

Članak 10.

Prijelazne mjere

1. U prijelaznom razdoblju do 6. rujna 2018. države članice odredišta mogu iz drugih država članica na svoje državno područje prihvaćati pošiljke daždevnjaka koje nisu u skladu s uvjetima zdravlja životinja utvrđenima člankom 3., pod primjerenim uvjetima za smanjenje rizika koje treba odrediti nadležno tijelo nakon savjetovanja sa subjektima i, prema potrebi, državom članicom podrijetla.

2. U prijelaznom razdoblju do 6. rujna 2018. države članice odredišta mogu na svoje državno područje prihvaćati pošiljke daždevnjaka unesene u Uniju iz treće zemlje koje nisu u skladu s uvjetima zdravlja životinja utvrđenima člankom 4., pod uvjetom da se s njima postupa u skladu s člancima od 5. do 7.

Članak 11.

Primjena

Ova se Odluka primjenjuje do 31. prosinca 2019.

Članak 12.

Adresati

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 28. veljače 2018.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije

(1) SL L 224, 18.8.1990., str. 29.

(2) SL L 268, 24.9.1991., str. 56.

(3) EFSA Journal 2017.;15(11):5071.

(4) Uredba (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”) (SL L 84, 31.3.2016., str. 1.).

(5) Direktiva Vijeća 92/65/EEZ od 13. srpnja 1992. o utvrđivanju uvjeta zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina i uvoz u Zajednicu životinja, sjemena, jajnih stanica i zametaka koji ne podliježu uvjetima zdravlja životinja utvrđenima u određenim propisima Zajednice iz Priloga A dijela I. Direktive 90/425/EEZ (SL L 268, 14.9.1992., str. 54.).

(6) EFSA Journal 2017.;15(2):4739.

(7) Uredba (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o nekomercijalnom premještanju kućnih ljubimaca i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 998/2003 (SL L 178, 28.6.2013., str. 1.).

(8) Uredba Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima (SL L 61, 3.3.1997., str. 1.).

(9) Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.).

(10) Direktiva Vijeća 96/93/EZ od 17. prosinca 1996. o izdavanju certifikata za životinje i proizvode životinjskog podrijetla (SL L 13, 16.1.1997., str. 28.).

(11) Odluka Komisije 2004/211/EZ od 6. siječnja 2004. o uspostavljanju popisa trećih zemalja i dijelova njihovog državnog područja iz kojih države članice odobravaju uvoz živih kopitara i sjemena, jajnih stanica i zametaka kopitara, te o izmjeni odluka 93/195/EEZ i 94/63/EZ (SL L 73, 11.3.2004., str. 1.).

(12) Odluka Komisije (EZ) 2007/777/EZ od 29. studenoga 2007. o utvrđivanju uvjeta za zdravlje životinja i javno zdravlje te obrazaca certifikata za uvoz iz trećih zemalja određenih mesnih proizvoda i obrađenih želudaca, mjehura i crijeva za prehranu ljudi i o stavljanju izvan snage Odluke 2005/432/EZ (SL L 312, 30.11.2007., str. 49.).

(13) Uredba Komisije (EZ) br. 798/2008 od 8. kolovoza 2008. o utvrđivanju popisa trećih zemalja, državnih područja, zona ili kompartmenta iz kojih je dozvoljen uvoz i provoz peradi i proizvoda od peradi kroz Zajednicu te o zahtjevima veterinarskog certificiranja (SL L 226, 23.8.2008., str. 1.).

(14) Uredba Komisije (EZ) br. 119/2009 od 9. veljače 2009. o utvrđivanju popisa trećih zemalja ili njihovih dijelova za uvoz mesa divljih leporida, određenih divljih kopnenih sisavaca i kunića iz uzgoja u Zajednicu ili njegov provoz kroz Zajednicu te zahtjeva za veterinarsko certificiranje (SL L 39, 10.2.2009., str. 12.).

(15) Uredba Komisije (EU) br. 206/2010 od 12. ožujka 2010. o utvrđivanju popisa trećih zemalja, državnih područja ili njihovih dijelova odobrenih za unos u Europsku uniju određenih životinja i svježeg mesa te zahtjeva veterinarskog certificiranja (SL L 73, 20.3.2010., str. 1.).

(16) Uredba Komisije (EU) br. 605/2010 od 2. srpnja 2010. o uvjetima zdravlja životinja i javnog zdravlja te uvjetima veterinarskog certificiranja za unošenje sirovog mlijeka, mliječnih proizvoda, kolostruma i proizvoda na osnovi kolostruma namijenjenih prehrani ljudi u Europsku uniju (SL L 175, 10.7.2010., str. 1.).

(17) Uredba Komisije (EZ) br. 282/2004 od 18. veljače 2004. o uvođenju dokumenta za deklariranje i veterinarske preglede životinja iz trećih zemalja koje ulaze u Zajednicu (SL L 49, 19.2.2004., str. 11.).

PRILOG I.

DIO A

CERTIFIKAT O ZDRAVLJU ŽIVOTINJA

za trgovinu daždevnjacima unutar Unije

Tekst slike

Tekst slike

Tekst slike

Europska unija

Daždevnjaci

II. Podaci o zdravlju

II.a Referentni broj certifikata

II.b Lokalni referentni broj

Ja, dolje potpisani službeni veterinar, ovime potvrđujem da životinje opisane u dijelu I. ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

II.1. daždevnjaci (1) su ispitani i ne pokazuju kliničke znakove zaraze gljivicom Batrachochytrium salamandrivorans (Bsal), a posebno znakove lezija kože i čireva u trenutku ispitivanja koje je provedeno u roku od 24 sata prije planiranog trenutka otpremanja pošiljke;

II.2. prema navodima subjekta, oni potječu iz populacije u kojoj subjekt nije primijetio nijedno uginuće zbog gljivice Bsal ili znakove gljivice Bsal, posebno lezije kože i čireve;

II.3. pošiljka se sastoji od:

(2) ili [i. jedne epidemiološke jedinice s najmanje 62 primjerka daždevnjaka koji su stavljeni u karantenu odvojeno od ostalih daždevnjaka u odgovarajućoj ustanovi tijekom razdoblja od najmanje šest tjedana neposredno prije datuma izdavanja ovog certifikata; i

ii. uzorci brisova kože daždevnjaka koji su uzeti tijekom petog tjedna karantene testirani su na gljivicu Bsal s negativnim rezultatima primjenom odgovarajućeg dijagnostičkog testa, u skladu s veličinama uzoraka utvrđenima u točki 1. podtočki (a) Priloga III. Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2018/320;]

(2) ili [daždevnjaka koji su liječeni od gljivice Bsal postupcima koje nadležno tijelo smatra zadovoljavajućima u skladu s točkom 1. podtočkom (b) Priloga III. Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2018/320;]

(2) ili [daždevnjaka koji su uneseni u Europsku uniju i prošli su karantenu ili liječenje te su držani u odgovarajućoj ustanovi odredišta izolirani od ostalih daždevnjaka u razdoblju od kraja razdoblja karantene nakon njihova unošenja u Europsku uniju do izdavanja ovog certifikata;]

Bilješke

(1) „Daždevnjaci” znači svi vodozemci iz reda Caudata.

(2) Izbrisati nepotrebno.

— Traženi podaci iz ovog certifikata moraju se unijeti u sustav TRACES na datum izdavanja ovog certifikata, a najkasnije u roku od 24 sata nakon toga.

— Boja pečata i potpisa mora se razlikovati od boje ostalih podataka na certifikatu.

— Ovaj certifikat valjan je u razdoblju od 10 dana od datuma izdavanja.

Dio II. Certificiranje

Službeni veterinar

Ime i prezime (velikim slovima): Kvalifikacija i titula:

Lokalna veterinarska stanica (LVS): Broj LVS-a:

Datum: Potpis:

Pečat:

DIO B

CERTIFIKAT O ZDRAVLJU ŽIVOTINJA

za unos pošiljki daždevnjaka u Europsku uniju

Tekst slike

Tekst slike

Tekst slike

ZEMLJA

Daždevnjaci

II. Podaci o zdravlju

II.a Referentni broj certifikata

II.b

Ja, dolje potpisani službeni veterinar, ovime potvrđujem da životinje opisane u dijelu I. ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

II.1. pošiljka daždevnjaka (2) potječe iz treće zemlje podrijetla koja je navedena u Prilogu I. Odluci Komisije 2004/211/EZ, dijelu 2. Priloga II. Odluci Komisije 2007/777/EZ, Prilogu I. Uredbi Komisije (EZ) br. 798/2008, dijelu 1. Priloga I. Uredbi Komisije (EZ) br. 119/2009, dijelu 1. Priloga II. Uredbi Komisije (EU) br. 206/2010 ili Prilogu I. Uredbi Komisije (EU) br. 605/2010;

II.2. daždevnjaci su ispitani i ne pokazuju kliničke znakove zaraze gljivicom Batrachochytrium salamandrivorans (Bsal), a posebno znakove lezija kože i čireva u trenutku ispitivanja koje je provedeno u roku od 24 sata prije planiranog trenutka otpremanja pošiljke u Europsku uniju;

II.3. pošiljka daždevnjaka izdvojena je od ostalih daždevnjaka najkasnije u trenutku ispitivanja iz točke II.2. te pošiljka od tog trenutka nije bila u kontaktu s ostalim daždevnjacima.

Bilješke:

Dio I.

(1) Ispuniti ili prekrižiti nepotrebno: CITES broj odobrenja relevantan je samo za životinje navedene u Washingtonskoj konvenciji o zaštićenim vrstama.

Dio II.

(2) „Daždevnjaci” znači svi vodozemci iz reda Caudata.

— Boja pečata i potpisa mora se razlikovati od boje ostalih podataka na certifikatu.

— Ovaj certifikat valjan je u razdoblju od 10 dana od datuma ispitivanja u trećoj zemlji podrijetla.

Dio II. Certificiranje

Službeni veterinar

Ime i prezime (velikim slovima): Kvalifikacija i titula:

Datum: Potpis:

Pečat:

PRILOG II.

MINIMALNI UVJETI U POGLEDU ODGOVARAJUĆIH USTANOVA ODREDIŠTA

Odgovarajuća ustanova odredišta:

(a)	ima sustav kojim se osigurava prikladan nadzor nad daždevnjacima;

(b)	pod nadzorom je službenog ili ovlaštenog veterinara;

(c)	čisti se i dezinficira u skladu s naputcima nadležnog tijela.

Subjekt koji upravlja odgovarajućom ustanovom osigurava:

(a)	da se provodi čišćenje i dezinfekcija spremnika, sanduka i ostalih kontaminiranih predmeta koji su korišteni za prijevoz daždevnjaka osim ako su oni uništeni na način kojim se sprečava širenje gljivice Bsal;

(b)	da se otpadni materijal i otpadne vode redovito prikupljaju, pohranjuju i nakon toga obrađuju na način kojim se sprečava širenje gljivice Bsal;

(c)	da se lešine daždevnjaka držanih u karanteni ispituju u laboratoriju koji je odredilo nadležno tijelo;

(d)	da se potrebna testiranja i liječenja daždevnjaka provode uz savjetovanje sa službenim ili ovlaštenim veterinarom i pod njegovim nadzorom.

Subjekt koji upravlja odgovarajućim ustanovama odredišta obavješćuje službenog ili ovlaštenog veterinara o bolestima i uginućima daždevnjaka tijekom karantene.

Subjekt koji upravlja odgovarajućim ustanovama odredišta vodi evidenciju o:

(a)	datumu, broju i vrstama daždevnjaka koji ulaze i izlaze za svaku pošiljku;

(b)	primjercima certifikata o zdravlju životinja i zajedničkih veterinarskih dokumenata o ulasku priloženih uz pošiljku daždevnjaka;

(c)	slučajevima bolesti i broju uginuća na dnevnoj osnovi;

(d)	datumima i rezultatima testiranja;

(e)	vrstama i datumima liječenja te o broju životinja koje su mu podvrgnute.

PRILOG III.

POSTUPCI ISPITIVANJA, UZORKOVANJA, TESTIRANJA I LIJEČENJA ZA GLJIVICU BSAL

Tijekom karantene daždevnjaci se podvrgavaju sljedećim postupcima:

(a)

ako veličina epidemiološke jedinice iznosi 62 ili više, uzorci brisova kože daždevnjaka stavljenih u karantenu moraju se ispitati pod nadzorom službenog ili ovlaštenog veterinara primjenom odgovarajućeg dijagnostičkog testa tijekom petog tjedna nakon datuma njihova ulaska u odgovarajuću ustanovu, u skladu s veličinama uzoraka utvrđenima u referentnoj tablici, osim ako subjekt odabere način liječenja u skladu s točkom (b);

Referentna tablica (1):

Veličina epidemiološke jedinice	62	186	200	250	300	350	400	450
Veličina uzorka	62	96	98	102	106	108	110	111

(b)

ako subjekt odabere jedan od načina liječenja navedenih u točki 3. i u svim slučajevima u kojima je veličina epidemiološke jedinice manja od 62, subjekt mora sve daždevnjake iz pošiljke liječiti od gljivice Bsal pod nadzorom službenog ili ovlaštenog veterinara na način koji nadležno tijelo smatra zadovoljavajućim;

(c)	u slučajevima iz točke (b) službeni ili ovlašteni veterinar može zahtijevati reprezentativno testiranje epidemiološke jedinice primjenom odgovarajućeg dijagnostičkog testa prije liječenja kako bi se pratila prisutnost gljivice Bsal ili nakon liječenja kako bi se potvrdila odsutnost gljivice Bsal;

(d)

uzorci brisova kože svih uginulih ili klinički bolesnih daždevnjaka, posebno onih s lezijama kože, moraju se ispitati pod nadzorom službenog ili ovlaštenog veterinara primjenom odgovarajućeg dijagnostičkog testa u trenutku kada se pokažu lezije ili drugi klinički znakovi ili u trenutku uginuća, ovisno o tome što nastupi ranije;

(e)	svi daždevnjaci koji uginu u odgovarajućoj ustanovi moraju se podvrgnuti obdukciji pod nadzorom službenog ili ovlaštenog veterinara, posebno kako bi se provjerilo ima li znakova gljivice Bsal, kako bi se gljivica Bsal potvrdila ili isključila kao uzročnik uginuća, u mjeri u kojoj je to moguće.

Sva testiranja uzetih uzoraka i obdukcije tijekom karantene moraju se provesti u laboratorijima koje je odredio službeni ili ovlašteni veterinar.

Sljedeći načini liječenja smatraju se zadovoljavajućima:

(a)	držanje daždevnjaka na temperaturi od najmanje 25 °C tijekom najmanje 12 dana;

(b)	držanje daždevnjaka na temperaturi od najmanje 20 °C tijekom najmanje 10 dana u kombinaciji s liječenjem uranjanjem u kupku s polimiksinom E (2 000 IU/ml) na 10 minuta dva puta dnevno nakon čega se primjenjuje raspršivač s vorikonazolom (12,5 μg/ml);

(c)	svaki drugi način liječenja s usporedivim rezultatima u odstranjivanju gljivice Bsal koji su objavljeni u stručno ocijenjenom članku objavljenom u znanstvenom časopisu.

(1) Pod pretpostavkom da u epidemiološkoj jedinici stopa pojavnosti gljivice Bsal iznosi 3 % i osiguravanjem njezina otkrivanja uz stopu pouzdanosti od 95 % te uz osjetljivost odgovarajućeg dijagnostičkog testa za koju je izračunano da iznosi 80 %.

5.3.2018

Službeni list Europske unije

L 62/38

SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE (EU) 2018/323

od 22. veljače 2018.

o izmjeni Smjernice ESB/2013/7 o statističkim podacima o držanju vrijednosnih papira (ESB/2018/8)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5. stavak 1., članak 12. stavak.1. i članak 14. stavak 3.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (1),

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1011/2012 Europske središnje banke od 17. listopada 2012. o statističkim podacima o držanju vrijednosnih papira (ESB/2012/24) (2),

budući da:

(1)

Uredba (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24) izmijenjena je zbog: i. pojašnjavanja područja primjene izvještajnih jedinica koje dostavljaju podatke na razini grupe, koje Upravno vijeće može smatrati dijelom stvarne izvještajne populacije za potrebe te uredbe; i ii. radi obuhvaćanja mogućnosti da se podaci na razini grupe mogu izravno dostavljati Europskoj središnjoj banci u skladu s člankom 3.a Uredbe (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24). Smjernicu ESB/2013/7 Europske središnje banke (3) potrebno je izmijeniti kako bi se ove promjene uzele u obzir budući da utvrđuje postupke koje je nacionalne središnje banke moraju slijediti kada izvješćuju ESB prema Uredbi (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24).

(2)

Posebno, Prilog II. koji sadrži pismo obavijesti o razvrstavanju kao izvještajne jedinice za podatke na razini grupe u skladu s Uredbom (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24), mora odražavati dodatno određivanje kriterija koje Upravno vijeće upotrebljava za razvrstavanje izvještajnih jedinica koje dostavljaju podatke na razini grupe.

(3)	Smjernicu ESB/2013/7 trebalo bi stoga treba na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Izmjene

Smjernica ESB/2013/7 mijenja se kako slijedi:

U članku 3.a dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Neovisno o izvještajnom zahtjevu navedenom u stavku 1., NSB može odlučiti da izvještajne jedinice koje dostavljaju podatke na razini grupe, utvrđene u skladu s člankom 2. Uredbe (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24), ESB-u dostavljaju statističke podatke navedene u Prilogu I. poglavlju 2. te Uredbe. U tom slučaju, NSB na odgovarajući način izvještava ESB i izvještajne jedinice, uslijed čega ESB određuje i provodi izvještajne mehanizme koje su izvještajne jedinice dužne slijediti te preuzima zadaću prikupljanja traženih podataka izravno od izvještajnih jedinica.”

U članku 4.b dodaje se sljedeći stavak 3.:

3.	Prilog Ii. se zamjenjuje Prilogom ovoj Odluci.

Članak 2.

Stupanje na snagu i provedba

Ova Smjernica stupa na snagu danom obavještavanja nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro.

Središnje banke Eurosustava postupat će se u skladu s ovom Smjernicom od 1. listopada 2018.

Članak 3.

Adresati

Ova je Smjernica upućena svim središnjim bankama Eurosustava.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni, 22. veljače 2018.

Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1) SL L 318, 27.11.1998., str. 8.

(2) SL L 305, 1.11.2012., str. 6.

(3) Smjernica ESB/2013/7 Europske središnje banke od 22. ožujka 2013. o statističkim podacima o držanju vrijednosnih papira (SL L 125, 7.5.2013., str. 17.).

PRILOG

Prilog II. Smjernici ESB/2013/7 zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG II.

PISMO OBAVIJESTI IZVJEŠTAJNIM JEDINICAMA ZA PODATKE NA RAZINI GRUPE

Obavijest o razvrstavanju kao izvještajna jedinica za podatke na razini grupe u skladu s Uredbom (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24).

[Poštovani gospodine/gospođo]

Ovime Vas obavještavamo, u ime Europske središnje banke (ESB), da je [pravni naziv izvještajne jedinice za podatke na razini grupe] raspoređen od strane Upravnog vijeća ESB-a kao izvještajna jedinica za podatke na razini grupe za statističke svrhe, u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (b) i člankom 2. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24).

Izvještajne obveze [pravni naziv izvještajne jedinice za podatke na razini grupe] kao izvještajne jedinice za podatke na razini grupe utvrđene su u članku 3.a Uredbe (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24).

Razlozi za razvrstavanje kao „izvještajne jedinice za podatke na razini grupe”

Upravno vijeće utvrdilo je da [pravni naziv izvještajne jedinice za podatke na razini grupe] udovoljava uvjetima za izvještajnu jedinicu za podatke na razini grupe u skladu sa sljedećim kriterijima, na temelju Uredbe (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24):

(a)

[pravni naziv izvještajne jedinice za podatke na razini grupe] je voditelj bankovne grupe, kako je definirana u članku 1. točki 10. i na koju se poziva u članku 2. stavku 1. točki (b) podtočki i. Uredbe (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24) ili je institucija ili financijska institucija osnovana u državi članici sudionici koja nije dio bankovne grupe (dalje u tekstu „subjekt”), u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (b) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24);

(b)

[pravni naziv izvještajne jedinice za podatke na razini grupe] udovoljava sljedećim kriterijima [umetnuti odgovarajuće kriterije kojima voditelj bankovne grupe ili subjekt udovoljava da bi bio kvalificiran kao izvještajna jedinica za podatke na razini grupe, kako je utvrdilo Upravno vijeće]:

[vrijednost ukupne imovine bilance bankovne grupe [pravni naziv izvještajne jedinice za podatke na razini grupe]; ili je ukupna imovina bilance [pravni naziv izvještajne jedinice za podatke na razini grupe] veća od 0,5 % ukupne konsolidirane imovine bilance bankovne grupe iz Europske unije, prema posljednjim podacima dostupnim ESB-u, tj. (a) podaci koji se odnose na kraj prosinca kalendarske godine koje prethodi slanju ove obavijesti; ili (b) ako podaci pod (a) nisu dostupni, podaci koji se odnose na kraj prosinca prethodne godine];

ii.

[bankovna grupa ili subjekt važan je za stabilnost i funkcioniranje financijskog sustava u europodručju iz sljedećih razloga: [ovdje dodati obrazloženje zbog kojeg je bankovna grupa ili subjekt važan za stabilnost i funkcioniranje financijskog sustava u europodručju, npr.:

—	bankovna grupa ili subjekt je usko i u velikoj mjeri međusobno povezan s drugim financijskim institucijama u europodručju,

—	bankovna grupa ili subjekt obavlja snažnu i opsežnu prekograničnu djelatnost,

—	djelatnost bankovne grupe ili subjekta u velikoj je mjeri koncentrirana u jednom segmentu bankovnog poslovanja europodručja, za koji predstavlja važnog sudionika,

—	bankovna grupa ili subjekt ima složenu korporativnu strukturu koja se širi izvan domaćeg područja;

—	ESB izravno nadzire bankovnu grupu ili subjekt]]

iii.

[bankovna grupa ili subjekt važan(-na) je za stabilnost i funkcioniranje financijskog sustava u [relevantnim državama članicama europodručja] iz sljedećih razloga: [ovdje dodati obrazloženje zbog kojeg je bankovna grupa ili subjekt važan za stabilnost i funkcioniranje financijskog sustava u odgovarajućim državama članicama europodručja, npr.:

—	bankovna grupa ili subjekt usko je i u velikoj mjeri međusobno povezan(a) s drugim financijskim institucijama na domaćem području;

—	bankovna grupa ili subjekt u velikoj je mjeri koncentriran(a) [navesti segment bankarskog poslovanja], u kojem predstavlja važnog domaćeg sudionika;

—	ESB izravno nadzire bankovnu grupu ili subjekt]]

Izvor informacija kojim se podupire razvrstavanje kao „zvještajna jedinica za podatke na razini grupe”

ESB izvodi ukupnu imovinu bilance subjekata ili bankovnih grupa iz Europske unije na temelju informacija prikupljenih od nacionalnih središnjih banaka o konsolidiranoj bilanci bankovnih grupa u odgovarajućoj državi članici, izračunato u skladu s člankom 18. stavcima 1., 4. i 8., člankom 19. stavcima 1. i 3. i člankom 23. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

[Kada je potrebno, ovdje treba unijeti daljnja obrazloženja metodologije koja se primjenjuje na dodatne kriterije uključivanja koje je dogovorilo Upravno vijeće.]

Prigovori i provjera Upravnog vijeća

Svaki zahtjev za provjeru od strane Upravnog vijeća ESB-a razvrstavanja [pravni naziv izvještajne jedinice za podatke na razini grupe] kao izvještajne jedinice za podatke na razini grupe na temelju gore navedenih obrazloženja upućuje se [umetnuti naziv i adresu NSB-a] u roku od 15 radnih dana ESB-a od primitka ovog pisma. [Pravni naziv izvještajne jedinice za podatke na razini grupe] mora uključiti razloge za takav zahtjev i sve dodatne informacije.

Datum početka izvještajnih obveza

Ako nema prigovora, [pravni naziv izvještajne jedinice za podatke na razini grupe] treba dostaviti statističke podatke u skladu s člankom 3.a Uredbe (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24) do [unijeti početni datum izvješćivanja, tj. ne kasnije od šest mjeseci nakon slanja pisma].

Promjene u statusu obaviještenog subjekta

Od Vas se zahtijeva da obavijestite [naziv NSB-a kojeg se obavješćuje] o svakoj promjeni naziva ili pravnog oblika, pripajanju odnosno spajanju, restrukturiranju i bilo kojem drugom događaju ili okolnosti [pravni naziv izvještajne jedinice za podatke na razini grupe] koja može utjecati na izvještajne obveze [pravni naziv izvještajne jedinice za podatke na razini grupe] u roku od 10 radnih dana ESB-a o takvom događaju.

Neovisno o nastanku takvog događaja, [pravni naziv izvještajne jedinice za podatke na razini grupe] ostat će predmet izvještajnih obveza iz Uredbe (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24) dok Vas drugačije ne obavijestimo u ime ESB-a.

S poštovanjem,

[potpis]

”.

(1) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/317 оd 2. ožujka 2018. o utvrđivanju odstupanja od Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 u pogledu najmanje udaljenosti od obale i najmanje dubine mora za potegače otvorenog mora koje love mliječ ružični (Aphia minuta) u određenim teritorijalnim vodama Italije	1
	*	Uredba (EU) 2018/318 Europske središnje banke od 22. veljače 2018. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1011/2012 o statističkim podacima o držanju vrijednosnih papira (ESB/2018/7)	4
		ODLUKE
	*	Odluka Vijeća (EU) 2018/319 od 27. veljače 2018. o utvrđivanju stajališta koje treba zauzeti u ime Europske unije na 26. sjednici Odbora za reviziju Međuvladine organizacije za međunarodni željeznički prijevoz u pogledu određenih izmjena Konvencije o međunarodnom željezničkom prijevozu i njezinih dodataka	10
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/320 оd 28. veljače 2018. o određenim mjerama zaštite zdravlja životinja u trgovini daždevnjacima unutar Unije i unošenju tih životinja u Uniju s obzirom na gljivicu Batrachochytrium salamandrivorans (priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 1208) ( 1 )	18
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/321 оd 2. ožujka 2018. o izmjeni Provedbene odluke (EU) 2017/224 o određivanju tehničkih i operativnih specifikacija s pomoću kojih se omogućuje da se komercijalnom uslugom koju nudi sustav uspostavljen u okviru programa Galileo ispunjuje funkcija iz članka 2. stavka 4. točke (c) Uredbe (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća	34
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/322 оd 2. ožujka 2018. o obustavi postupka ispitivanja trgovinskih prepreka koje obuhvaćaju mjere koje je donijela Republika Turska koje utječu na trgovinu nepremazanim bezdrvnim papirom	36
		SMJERNICE
	*	Smjernica Europske središnje banke (EU) 2018/323 od 22. veljače 2018. o izmjeni Smjernice ESB/2013/7 o statističkim podacima o držanju vrijednosnih papira (ESB/2018/8)	38

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 62

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 61. 5. ožujka 2018.