ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 45

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 61.
17. veljače 2018.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/230 оd 16. veljače 2018. o zaštiti naziva Monor, Monori (ZOI) u skladu s člankom 99. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

1

 

*

Uredba (EU) 2018/231 Europske središnje banke od 26. siječnja 2018. o statističkim izvještajnim zahtjevima za mirovinske fondove (ESB/2018/2)

3

 

 

ODLUKE

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/232 оd 15. veljače 2018. o produljenju djelovanja koje je Belgija poduzela za stavljanje na raspolaganje na tržištu i uporabu biocidnih proizvoda VectoMax G i Aqua-K-Othrine u skladu s člankom 55. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 759)

31

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2018/233 оd 15. veljače 2018. o izmjeni Odluke 2011/163/EU o odobravanju planova koje su dostavile treće zemlje u skladu s člankom 29. Direktive Vijeća 96/23/EZ (priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 818)  ( 1 )

33

 

 

PREPORUKE

 

*

Preporuka Komisije (EU) 2018/234 оd 14. veljače 2018. o poticanju europskog karaktera i učinkovite provedbe izbora 2019. za Europski parlament

40

 

 

AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

 

*

Odluka br. 1/2017 Pododbora za trgovinu i održivi razvoj EU-Ukrajina od 30. svibnja 2017. o donošenju poslovnika [2018/235]

44

 

 

MEĐUINSTITUCIJSKI SPORAZUMI

 

*

Sporazum između Europskog parlamenta i Europske Komisije o izmjeni točke 4. Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije

46

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

17.2.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 45/1


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/230

оd 16. veljače 2018.

o zaštiti naziva „Monor, Monori” (ZOI) u skladu s člankom 99. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržištâ poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 99.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 97. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Komisija je ispitala zahtjev Mađarske za upis naziva „Monor, Monori” u registar te ga je objavila u Službenom listu Europske unije  (2).

(2)

Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u skladu s člankom 98. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(3)

U skladu s člankom 99. Uredbe (EU) br. 1308/2013 naziv „Monor, Monori” trebalo bi zaštititi i upisati u registar iz članka 104. te uredbe.

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Naziv „Monor, Monori” (ZOI) zaštićuje se.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. veljače 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL C 329, 30.9.2017., str. 4.


17.2.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 45/3


UREDBA (EU) 2018/231 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 26. siječnja 2018.

o statističkim izvještajnim zahtjevima za mirovinske fondove (ESB/2018/2)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (1), a posebno njezin članak 5. stavak 1. i članak 6. stavak 4.,

uzimajući u obzir mišljenje Europske komisije (2),

budući da:

(1)

Uredba (EZ) br. 2533/98 određuje u članku 2. stavku 1., da Europska središnja banka (ESB), kako bi ispunila svoje statističke izvještajne zahtjeve, ima pravo, uz pomoć nacionalnih središnjih banaka, prikupljati statističke podatke u okviru referentne izvještajne populacije i u okviru potrebnom za izvršavanje zadaća Europskog sustava središnjih banaka (ESSB). Iz članka 2. stavka 2. točke (a) Uredbe (EZ) br. 2533/98 proizlazi da mirovinski fondovi čine dio referentne izvještajne populacije za potrebe ispunjavanja statističkih izvještajnih zahtjeva ESB-a, među ostalim, u području monetarne i financijske statistike. Prema članku 3. Uredbe (EZ) br. 2533/98, ESB je dužan odrediti stvarnu izvještajnu populaciju u okviru referentne izvještajne populacije i ima pravo u potpunosti ili djelomično izuzeti određene kategorije izvještajnih jedinica iz svojih statističkih izvještajnih zahtjeva.

(2)

Svrha uvođenja statističkih izvještajnih zahtjeva za mirovinske fondove jest da se ESB-u dostave odgovarajuće statistike financijskih aktivnosti podsektora mirovinskih fondova u državama članicama čija je valuta euro (dalje u tekstu „države članice europodručja”) koje se smatraju jednim gospodarskim područjem. Prikupljanje statističkih podataka o mirovinskim fondovima potrebno je radi zadovoljenja redovnih i ad hoc analitičkih potreba za podupiranje ESB-a u provođenju monetarnih i financijskih analiza i radi ESSB-ova doprinosa stabilnosti financijskog sustava.

(3)

Nacionalne središnje banke trebale bi imati ovlast za prikupljanje i provjeru podataka o mirovinskim fondovima od stvarne izvještajne populacije kao dio šireg okvira statističkog izvještavanja, pod uvjetom da to ne dovodi u pitanje ispunjavanje statističkih zahtjeva ESB-a. U takvim slučajevima primjereno je osigurati transparentnost obavještavanjem izvještajnih jedinica o različitim statističkim potrebama za koje se podaci prikupljaju. Kako bi se smanjio teret izvještavanja za mirovinske fondove, nacionalne središnje banke trebale bi imati ovlast za povezivanje svojih izvještajnih zahtjeva na temelju ove Uredbe sa svojim izvještajnim zahtjevima na temelju Uredbe (EU) br. 1011/2012 Europske središnje banke (ESB/2012/24) (3).

(4)

Nadalje, da bi se smanjio teret izvještavanja za mirovinske fondove, nacionalne središnje banke trebale bi imati ovlast za prikupljanje potrebnih podataka o mirovinskim fondovima putem odgovarajućeg nacionalnog nadležnog tijela koje već prikuplja podatke o mirovinskim fondovima, u skladu s lokalnim sporazumima o suradnji.

(5)

Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (dalje u tekstu „ESA 2010”) utvrđen Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) zahtijeva da se imovina i obveze institucionalnih jedinica dostavljaju u državi u kojoj je institucionalna jedinica rezident.

(6)

Na prikupljanje statističkih podataka na temelju ove Uredbe trebalo bi primjenjivati standarde za zaštitu i korištenje povjerljivih statističkih podataka utvrđene u članku 8. Uredbe (EZ) br. 2533/98.

(7)

Iako je poznato da uredbe koje se donose na temelju članka 34. stavka 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu: „Statut ESSB-a”) ne daju nikakva prava odnosno ne nameću nikakve obveze državama članicama čija valuta nije euro (dalje u tekstu: „države članice izvan europodručja”), članak 5. Statuta ESSB-a primjenjuje se i na države članice europodručja i na države članice izvan europodručja. Članak 5. Statuta ESSB-a, zajedno s člankom 4. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji, podrazumijeva obvezu izrade i provedbe, na nacionalnoj razini, svih mjera koje države članice izvan europodručja smatraju potrebnim da bi se prikupili statistički podaci potrebni za ispunjenje statističkih izvještajnih zahtjeva ESB-a i provele pravovremene pripreme u području statistike kako bi te države postale države članice europodručja.

(8)

Iako je ova Uredba namijenjena ponajprije mirovinskim fondovima, potpune podatke o imovini mirovinskih fondova možda nije moguće dobiti izravno od mirovinskih fondova, stoga odgovarajući NSB može uključiti upravitelje mirovinskih fondova u stvarnu izvještajnu populaciju.

(9)

Članak 7. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 2533/98 utvrđuje da je ESB ovlašten izricati sankcije izvještajnim jedinicama koje ne ispunjavaju statističke izvještajne zahtjeve utvrđene uredbama ili odlukama ESB-a.

(10)

Upravno vijeće trebalo bi do 2022. procijeniti značajke i troškove: (a) smanjenja vremena prijenosa podataka o imovini od strane izvještajnih jedinica na pet tjedana od kraja tromjesečja na koje se podaci odnose; i (b) proširenja područja primjene statističkih izvještajnih zahtjeva tako da obuhvate izvještavanje na razini pojedinačnih kredita od strane mirovinskih fondova, uzimajući u obzir povećanje gospodarskog značaja kredita u ovom sektoru,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

1.

„mirovinski fond” (podsektor S.129 ESA-e 2010) znači financijsko društvo ili kvazi-društvo koje se uglavnom bavi financijskim posredovanjem koje proizlazi iz udruživanja socijalnih rizika i potreba osiguranih osoba (socijalno osiguranje). Mirovinski fond kao sustav socijalnog osiguranja osigurava prihod nakon umirovljenja, a može osigurati naknadu u slučaju smrti ili naknadu za invalidnost.

Sljedeće nije uključeno u definiciju:

(a)

investicijski fondovi kako su definirani u članku 1. Uredbe (EU) br. 1073/2013 Europske središnje banke (ESB/2013/38) (5);

(b)

financijska društva posebne namjene koja se bave sekuritizacijskim transakcijama kako su definirana u članku 1. Uredbe (EU) br. 1075/2013 Europske središnje banke (ESB/2013/40) (6);

(c)

monetarne financijske institucije (MFI) kako su definirane u članku 1. Uredbe (EU) br. 1071/2013 Europske središnje banke (ESB/2013/33) (7);

(d)

osiguravajuća društva kako su definirana u članku 1. Uredbe (EU) br. 1374/2014 Europske središnje banke (ESB/2014/50) (8);

(e)

nesamostalni mirovinski fondovi koji nisu institucionalne jedinice i ostaju dio institucionalnih jedinica koje su ih osnovale;

(f)

fondovi socijalne sigurnosti kako su definirani u stavku 2.117 ESA-e 2010.

2.

„izvještajne jedinice” ima isto značenje kako je definirano u članku 1. Uredbe (EZ) br. 2533/98;

3.

„rezident” ima isto značenje kako je definirano u članku 1. Uredbe (EZ) br. 2533/98. Za potrebe ove Uredbe, ako pravnom subjektu nedostaje fizički element, njegova se rezidentnost određuje gospodarskim područjem prema čijim je propisima subjekt osnovan. Ako subjekt nije osnovan, njegova se rezidentnost određuje njegovom pravnom pripadnošću, odnosno državom čiji pravni sustav uređuje osnivanje i kontinuirano postojanje subjekta;

4.

„odgovarajući NSB” znači NSB države članice europodručja u kojoj je mirovinski fond i/ili upravitelj mirovinskog fonda rezident;

5.

„odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo” znači nacionalno nadležno tijelo države članice europodručja u kojoj je mirovinski fond i/ili upravitelj mirovinskog fonda rezident;

6.

„upravitelj mirovinskog fonda” ima isto značenje kako je definirano u stavku 5.185 ESA-e 2010;

7.

„podaci po pojedinačnim vrijednosnim papirima” znači podaci raščlanjeni prema pojedinačnim vrijednosnim papirima;

8.

„podaci po pojedinačnim stavkama” znači podaci raščlanjeni prema pojedinačnoj imovini ili obvezama;

9.

„agregirani podaci” znači podaci koji nisu raščlanjeni prema pojedinačnoj imovini ili obvezama;

10.

„financijska transakcija” znači transakcija koja proizlazi iz nastanka, likvidacije ili promjene vlasništva nad financijskom imovinom ili obvezama, kako je dalje opisano u dijelu 5. Priloga II.;

11.

„vrijednosna usklađivanja” znači promjene u vrednovanju imovine i obveza koje se pojavljuju zbog promjena cijena imovine i obveza i/ili učinka tečaja na vrijednosti, izražene u eurima, imovine i obveza nominiranih u stranoj valuti, kako je dalje opisano u dijelu 5. Priloga II.

Članak 2.

Stvarna izvještajna populacija

1.   Stvarna izvještajna populacija sastoji se od mirovinskih fondova koji su rezidenti na području država članica europodručja.

2.   Mirovinski fondovi u stvarnoj izvještajnoj populaciji trebaju ispunjavati statističke izvještajne zahtjeve u punom opsegu, osim ako se primjenjuje odstupanje sukladno članku 7.

3.   Neovisno o stavku 1., za potrebe prikupljanja podataka o imovini i obvezama mirovinskih fondova u skladu s dijelom 3. Priloga I., odgovarajući NSB može odlučiti da će stvarna izvještajna populacija uključivati pojedinačne upravitelje mirovinskih fondova koji su rezidenti u njegovoj državi članici. U takvim slučajevima, NSB može odobriti odstupanje mirovinskom fondu povezanom s upraviteljem mirovinskog fonda koji je uključen u stvarnu izvještajnu populaciju, pod uvjetom da su statistički podaci potrebni u skladu s Dijelom 3. iz Priloga I. prikupljeni od dotičnog upravitelja mirovinskog fonda ili drugih dostupnih izvora. Nacionalne središnje banke pravodobno provjeravaju je li taj uvjet ispunjen kako bi prema potrebi mogle odobriti ili opozvati svako odstupanje s učinkom od početka sljedeće kalendarske godine, u dogovoru s ESB-om.

Članak 3.

Popis mirovinskih fondova za statističke potrebe

1.   Izvršni odbor ESB-a za potrebe statistike utvrđuje i održava popis mirovinskih fondova i upravitelja mirovinskih fondova koji čine stvarnu izvještajnu populaciju na koju se primjenjuje ova Uredba. Popis može biti utemeljen na popisima mirovinskih fondova koje trenutno sastavljaju nacionalna tijela, ako takvi popisi postoje, dopunjenim drugim mirovinskim fondovima i upraviteljima mirovinskih fondova koji ulaze u definiciju mirovinskih fondova i upravitelja mirovinskih fondova iz članka 1.

2.   Nacionalne središnje banke i ESB će taj popis i sve ažurirane verzije učiniti dostupnim u prikladnom obliku, uključujući elektroničkim putem, internetom ili, na zahtjev dotičnih izvještajnih jedinica, u papirnatom obliku.

3.   Ako je posljednja elektronička verzija popisa iz stavka 2. netočna, ESB neće izreći sankciju izvještajnoj jedinici koja nije pravilno ispunila statističke izvještajne zahtjeve u mjeri u kojoj se izvještajna jedinica u dobroj vjeri pouzdala u netočan popis.

Članak 4.

Statistički izvještajni zahtjevi

1.   Izvještajne jedinice dostavljaju odgovarajućem NSB-u, izravno ili putem odgovarajućeg nacionalnog nadležnog tijela, sukladno lokalnom sporazumu o suradnji i u skladu s prilozima I. i II.:

(a)

na tromjesečnoj osnovi, prema potrebi, podatke o stanju imovine mirovinskih fondova na kraju tromjesečja i, u skladu s člankom 5., tromjesečna vrijednosna usklađivanja ili financijske transakcije koje se odnose na imovinu;

(b)

na godišnjoj osnovi, prema potrebi, barem podatke o stanju obveza mirovinskih fondova na kraju godine i, u skladu s člankom 5., godišnja vrijednosna usklađivanja ili financijske transakcije koje se odnose na obveze;

(c)

na godišnjoj osnovi, podatke za kraj godine o broju članova mirovinskih sustava, raščlanjene na aktivne članove, bivše članove i umirovljene članove.

2.   Nacionalne središnje banke izvode tromjesečne procjene za obveze mirovinskih fondova na temelju podataka koji se dostavljaju na godišnjoj osnovi od strane izvještajnih jedinica prema članku 4. stavku 1. točki (b).

3.   Nacionalne središnje banke obavještavaju izvještajne jedinice o različitim potrebama za koje se njihovi podaci prikupljaju.

4.   Kako bi se smanjio teret izvještavanja mirovinskim fondovima, nacionalne središnje banke ovlaštene su za povezivanje svojih izvještajnih zahtjeva na temelju ove Uredbe sa svojim izvještajnim zahtjevima na temelju Uredbe (EU) br. 1011/2012 (ESB/2012/24).

5.   U slučaju kada odgovarajući NSB odluči da neće uključiti upravitelja mirovinskog fonda u stvarnu izvještajnu populaciju u skladu s člankom 2. stavkom 3., dotični upravitelj mirovinskog fonda koji posjeduje podatke koje treba dostaviti sukladno članku 4. stavku 1. i 2. i članku 5. stavku 1. točki (a), pravovremeno dostavlja te podatke mirovinskom fondu kako bi mu omogućio da postupi u skladu sa statističkim izvještajnim zahtjevima u skladu s člankom 8. Ako mirovinski fond ne postupa u skladu sa svojim statističkim izvještajnim zahtjevima iz razloga što je upravitelj mirovinskog fonda propustio dostaviti te podtake mirovnskom fondu, NSB mora donijeti odluku o uključivanju upravitelja mirovinskog fonda u stvarnu izvještajnu populaciju u skladu s člankom 2. stavkom 3.

Članak 5.

Vrijednosna usklađivanja i financijske transakcije

1.   Podaci o vrijednosnim usklađivanjima i financijskim transakcijama prikupljaju se na sljedeći način.

(a)

Izvještajne jedinice izvještavaju o vrijednosnim usklađivanjima ili financijskim transakcijama u skladu s uputama odgovarajućeg NSB-a, vezano uz podatke koji se dostavljaju na agregiranoj osnovi.

(b)

Nacionalne središnje banke izvode aproksimacije vrijednosti transakcija s vrijednosnim papirima iz podataka po pojedinačnim vrijednosnim papirima ili izravno prikupljaju podatke o takvim transakcijama od izvještajnih jedinica na temelju pojedinačnih vrijednosnih papira. Nacionalne središnje banke također mogu slijediti sličan pristup za drugu imovinu osim vrijednosnih papira kada prikupljaju podatke po pojedinačnim stavkama.

(c)

U slučaju mirovinskih prava koje izdaju mirovinski fondovi, približne vrijednosti financijskih transakcija izračunavaju:

i.

izvještajne jedinice, u skladu sa smjernicama odgovarajućeg NSB-a utemeljenim na najboljoj zajedničkoj praksi koja se može utvrditi na razini europodručja; ili

ii.

odgovarajući NSB, na temelju podataka koje su dostavili mirovinski fondovi.

2.   Dodatne smjernice vezane uz sastavljanje vrijednosnih usklađivanja ili financijskih transakcija utvrđene su u Prilogu II.

Članak 6.

Računovodstvena pravila

1.   Osim ako je drugačije propisano u ovoj Uredbi, računovodstvena pravila koja primjenjuju mirovinski fondovi za potrebe izvještavanja na temelju ove Uredbe su ona utvrđena odgovarajućim nacionalnim propisom kojim se prenosi Direktiva 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9) ili bilo koji drugi nacionalni ili međunarodni standardi koji se primjenjuju na mirovinske fondove na temelju uputa nacionalnih središnjih banaka.

2.   Otpisi i otpisi dijela vrijednosti kako su utvrđeni odgovarajućim računovodstvenim praksama isključeni su iz nepodmirene glavnice kredita i dostavljaju se zasebno.

3.   Ne dovodeći u pitanje računovodstvene prakse i postupke netiranja koji prevladavaju u državama članicama europodručja, sva financijska imovina i obveze iskazuju se u statističke svrhe na bruto osnovi.

Članak 7.

Odstupanja

1.   Odstupanja se mogu odobriti malim mirovinskim fondovima kako slijedi:

(a)

Nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja najmanjim mirovinskim fondovima u smislu ukupne imovine, pod uvjetom da mirovinski fondovi koji dostavljaju podatke za tromjesečnu agregiranu bilancu čine najmanje 85 % ukupne imovine mirovinskih fondova koji su rezidenti u dotičnoj državi članici europodručja.

(b)

Nacionalne središnje banke mogu u skladu s člankom 13 odobriti odstupanja najmanjim mirovinskim fondovima u slučaju kada je ukupna tromjesečna agregirana imovina mirovinskog fonda manja od 25 milijuna eura ili je broj njegovih članova manji od 100, na temelju dostavljenih podataka za prošlu godinu ili, za prvo izvještavanje, na temelju podataka dostavljenih za 2018. koji su dostupni pri odgovarajućem NSB-u ili nacionalnom nadležnom tijelu. Odgovarajući NSB osigurava da mirovinski fondovi koji dostavljaju podatke za tromjesečnu agregiranu bilancu čine najmanje 80 % ukupne imovine mirovinskih fondova koji su rezidenti u dotičnoj državi članici europodručja.

(c)

Mirovinski fond kojem je odobreno odstupanje od izvještajnih zahtjeva u skladu s točkom (a) ili (b), mora ipak postupati u skladu s izvještajnim zahtjevima iz članka 4. stavka 1. točke (a) na godišnjoj osnovi, pod uvjetom da mirovinski fondovi koji dostavljaju podatke za godišnju agregiranu bilancu čine najmanje 95 % ukupne imovine mirovinskih fondova koji su rezidenti u dotičnoj državi članici europodručja.

(d)

Mirovinski fond kojem je odobreno odstupanje iz točke (a) ili (b) dostavlja barem ukupnu imovinu raščlanjenu na dužničke vrijednosne papire, vlasnički kapital, dionice/udjele investicijskih fondova i ostale račune potraživanja/obveza na godišnjoj osnovi.

(e)

Nacionalne središnje banke dužne su provjeravati ispunjavanje uvjeta utvrđenih u točkama od (a) do (c) godišnje i pravovremeno, a kako bi, ako je potrebno, odobrile ili povukle odstupanje s učinkom od početka druge sljedeće kalendarske godine.

2.   Mirovinski fondovi mogu donijeti odluku o nekorištenju odstupanja te umjesto toga u potpunosti ispunjavati statističke izvještajne zahtjeve iz članka 4. Ako se pojedini mirovinski fond odluči na korištenje te mogućnosti, obvezan je dobiti odobrenje odgovarajućeg NSB-a prije bilo kakvog korištenja navedenog odstupanja.

Članak 8.

Pravodobnost

1.   Izvještajne jedinice prenose potrebne tromjesečne podatke odgovarajućem NSB-u ili odgovarajućem nacionalnom nadležnom tijelu ili i jednom i drugom, u skladu s lokalnim sporazumom o suradnji, najkasnije deset tjedana nakon kraja tromjesečja na koje se podaci odnose. Nakon toga, ovaj rok se pomiče za jedan tjedan godišnje i iznosi sedam tjedana za 2022.

2.   Izvještajne jedinice prenose potrebne godišnje podatke odgovarajućem NSB-u ili odgovarajućem nacionalnom nadležnom tijelu ili i jednom i drugom, u skladu s lokalnim sporazumom o suradnji, najkasnije 20 tjedana nakon kraja godine na koju se podaci odnose. Nakon toga, ovaj se rok pomiče za dva tjedna godišnje i iznosi 14 tjedana za 2022.

Članak 9.

Minimalni standardi i nacionalni izvještajni mehanizmi

1.   Izvještajne jedinice moraju ispuniti statističke izvještajne zahtjeve koji se na njih primjenjuju u skladu s minimalnim standardima za prijenos, točnost, konceptualnu usklađenost i revizije određenim u Prilogu III.

2.   Nacionalne središnje banke utvrđuju i provode izvještajne mehanizme koje stvarna izvještajna populacija treba poštovati. Nacionalne središnje banke osiguravaju da ti izvještajni mehanizmi dostavljaju potrebne statističke podatke i dopuštaju točnu provjeru ispunjavanja minimalnih standarda za prijenos, točnost, konceptualnu usklađenost i revizije određenih u Prilogu III.

Članak 10.

Spajanja odnosno pripajanja, podjele i reorganizacije

U slučaju spajanja odnosno pripajanja, podjele ili reorganizacije koja može utjecati na ispunjavanje njezinih statističkih obveza, svaka izvještajna jedinica obavještava odgovarajući NSB, izravno ili preko odgovarajućeg nacionalnog nadležnog tijela u skladu s lokalnim sporazumom o suradnji, o planiranim postupcima za ispunjavanje statističkih izvještajnih zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi čim namjera provedbe takvog postupka bude objavljena, a unutar razumnog vremena prije nego što počne važiti.

Članak 11.

Provjera i obvezno prikupljanje

Nacionalne središnje banke ostvaruju pravo na obveznu provjeru ili prikupljanje podataka koje izvještajne jedinice moraju dostavljati u skladu s ovom Uredbom, ne dovodeći u pitanje pravo ESB-a da sam ostvari to pravo. Posebno, nacionalne središnje banke ostvaruju to pravo kada institucija uključena u stvarnu izvještajnu populaciju ne ispunjava minimalne standarde za prijenos, točnost, konceptualnu usklađenost i revizije određene u Prilogu III.

Članak 12.

Prvo izvještavanje

1.   Prvo izvještavanje počinje s tromjesečnim podacima o imovini za treće tromjesečje 2019. i godišnjim podacima o obvezama i članovima za 2019. Ovi se podaci dostavljaju u skladu s člankom 8.

2.   Mirovinski fondovi iz članka 7. stavka 1. točke (c) i (d) dostavljaju godišnje podatke o imovini u skladu s tim odredbama za 2018. godinu do kraja 2019.

3.   Radi donošenja tromjesečnih procjena o obvezama mirovinskoh fondova za 2019. u skladu s člankom 4. stavkom 2. nacionalne središnje banke upotrebljavaju godišnje podatke za imovinu za 2018. koje odgovarajući NSB ili nacionalno nadležno tijelo imaju na raspolaganju.

Članak 13.

Prijelazne odredbe

Ako NSB odobri odstupanje u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (b), odgovarajući NSB osigurat će da mirovinski fondovi koji dostavljaju podatke za tromjesečnu agregiranu bilancu, čine najmanje 75 % ukupne imovine mirovinskih fondova koji su rezidenti u dotičnoj državi članici europodručja za prvo izvješćivanje, a najkasnije na dan do kada izvještajne jedinice prenose tromjesečne i godišnje podatke za 2022. u skladu s člankom 8.

Članak 14.

Završne odredbe

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i neposredno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 26. siječnja 2018.

Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI


(1)  SL L 318, 27.11.1998., str. 8.

(2)  Mišljenje dostavljeno 26. rujna 2017.

(3)  Uredba (EU) br. 1011/2012 Europske središnje banke od 17. listopada 2012. o statističkim podacima o držanju vrijednosnih papira (ESB/2012/24) (SL L 305, 1.11.2012., str. 6.).

(4)  Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).

(5)  Uredba (EU) br. 1073/2013 Europske središnje banke od 18. listopada 2013. o statistici imovine i obveza investicijskih fondova (ESB/2013/38) (SL L 297, 7.11.2013., str. 73.).

(6)  Uredba (EU) br. 1075/2013 Europske središnje banke od 18. listopada 2013. o statistici imovine i obveza financijskih društava posebne namjene koja se bave sekuritizacijskim transakcijama (ESB/2013/40) (SL L 297, 7.11.2013., str. 107.).

(7)  Uredba (EU) br. 1071/2013 Europske središnje banke od 24. rujna 2013. o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/2013/33) (SL L 297, 7.11.2013., str. 1.).

(8)  Uredba (EU) br. 1374/2014 Europske središnje banke od 28. studenoga 2014. o statističkim izvještajnim zahtjevima za osiguravajuća društva (ESB/2014/50) (SL L 366, 20.12.2014., str. 36.).

(9)  Direktiva 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. lipnja 2003. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 235, 23.9.2003., str. 10.).


PRILOG I.

STATISTIČKI IZVJEŠTAJNI ZAHTJEVI

DIO 1.

Opći statistički izvještajni zahtjevi

1.

Stvarna izvještajna populacija mora tromjesečno dostavljati sljedeće statističke podatke:

(a)

podaci po pojedinačnim vrijednosnim papirima za vrijednosne papire s oznakama ISIN;

(b)

podaci o vrijednosnim papirima bez oznaka ISIN za svaki vrijednosni papir posebno ili na agregiranoj osnovi, raščlanjeni prema kategorijama instrumenta/dospijeća i protustrankama;

(c)

podaci o imovini koja nisu vrijednosni papiri, na razini pojedinačnih podataka ili na agregiranoj osnovi, raščlanjeni prema kategoriji instrumenta/dospijeća i protustrankama.

2.

Agregirani podaci dostavljaju se u smislu stanja i u skladu s uputama odgovarajuće nacionalne središnje banke (NSB), bilo u smislu: (a) revalorizacija zbog promjene cijene i tečaja; ili (b) financijskih transakcija.

3.

Nadalje, mirovinski fondovi koji su rezidenti u državi članici europodručja moraju dostaviti, na godišnjoj osnovi, podatke o obvezama utvrđenim u Prilogu II.

4.

Podaci po pojedinačnim vrijednosnim papirima koji se dostavljaju odgovarajućem NSB-u navedeni su u tablici 2.1 za vrijednosne papire s oznakom ISIN i u tablici 2.2 za vrijednosne papire bez oznake ISIN. Agregirani tromjesečni statistički izvještajni zahtjevi za stanja i za revalorizacije zbog promjene cijene ili tečaja ili financijskih transakcija utvrđeni su u tablicama 1.a i 1.c. Agregirani godišnji statistički izvještajni zahtjevi za stanja i za revalorizacije zbog promjene cijene ili tečaja ili financijskih transakcija utvrđeni su u tablici 1.b. Godišnji podaci koji se dostavljaju u vezi s brojem članova mirovinskih sustava određeni su u tablici 3.

DIO 2.

Pričuve mirovinskih fondova

1.

U pogledu pričuva mirovinskih fondova, za godišnje izvještajne zahtjeve navedene u nastavku, izvještajne jedinice računaju približne vrijednosti ako se podaci ne mogu utvrditi izravno, u skladu sa smjernicama odgovarajućeg NSB-a, na temelju najbolje zajedničke prakse koja može biti utvrđena na razini europodručja:

mirovinska prava raščlanjena na sustave utvrđenih doprinosa i sustave utvrđenih naknada;

vrijednosna usklađivanja (uključujući tečajna usklađivanja) ili financijske transakcije za sve tražene raščlambe prikazane u tablici 1.b.

2.

Nacionalne središnje banke izvodit će tromjesečne procjene na temelju podataka koje na godišnjoj osnovi dostavljaju izvještajne jedinice.

DIO 3.

Izvještajne tablice

Tablica 1.a

IMOVINA

Stanja i vrijednosna usklađivanja (uključujući tečajna usklađivanja) ili financijske transakcije

Podaci koji se trebaju dostavljati na tromjesečnoj osnovi

 

Ukupno

Domaće/Države članice europodručja osim domaće (ukupno)

Ostatak svijeta (ukupno)

 

Monetarne financijske institucije (MFI) (S.121 + 122)

Nemonetarne financijske institucije - Ukupno

 

Opća država (S.13)

Ostali rezidenti

Ukupno

Nenovčani investicijski fondovi (S.124)

Ostali financijski posrednici (S.125), pomoćne financijske institucije (S.126), društva koja se bave prijenosom vlastitih sredstava i zajmodavci (S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14 + S.15)

IMOVINA (ukupno)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

1.

Gotovina i depoziti (ESA 2010: F.21, F.22 i F.29)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga prenosivi depoziti (ESA 2010: F.22)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

2.

Dužnički vrijednosni papiri (ESA 2010: F.3)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 i do 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 2 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3.

Krediti (ESA 2010: F.4)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 i do 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

4.

Vlasnički udjeli (ESA 2010: F.51)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga uvrštene dionice (ESA 2010: F.511)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga neuvrštene dionice (ESA 2010: F.512)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga ostali vlasnički udjeli (ESA 2010: F.519)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

5.

Dionice/udjeli investicijskih fondova (ESA 2010: F.52)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dionice/udjeli novčanih fondova (ESA 2010: F.521)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dionice/udjeli nenovčanih fondova (ESA 2010: F.522)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga obveznički fondovi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga dionički fondovi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga mješoviti fondovi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga nekretninski fondovi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga fondovi za ograničavanje rizika

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga ostali fondovi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

6.

Pričuve mirovinskih fondova (ESA 2010: F.6)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga potraživanja mirovinskih fondova od upravitelja mirovinskih fondova (ESA 2010: F.64)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga potraživanja od reosiguranja (F.61)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

7.

Financijske izvedenice (ESA 2010: F.7)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

8.

Ostali računi potraživanja/obveza (ESA 2010: F.8)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

9.

Nefinancijska imovina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Tablica 1.b

OBVEZE

Stanja i vrijednosna usklađivanja (uključujući tečajna usklađivanja) ili financijske transakcije

Podaci koji se trebaju dostavljati na godišnjoj  (1) osnovi

 

Ukupno

Domaće/Države članice europodručja osim domaće (ukupno)

Ostatak svijeta (ukupno)

 

Monetarne financijske institucije (MFI) (S.121 + 122)

Nemonetarne financijske institucije - Ukupno

 

Opća država (S.13)

Ostali rezidenti

Ukupno

Nenovčani investicijski fondovi (S.124)

Ostali financijski posrednici (S.125), pomoćne financijske institucije (S.126), društva koja se bave prijenosom vlastitih sredstava i zajmodavci (S.127)

Osiguravajuća društva (S.128)

Mirovinski fondovi (S.129)

Nefinancijska društva (S.11)

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14 + S.15) (4)

OBVEZE (ukupno)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

10.

Primljeni krediti (ESA 2010: F.4)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 i do 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 5 godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

11.

Izdani dužnički vrijednosni papiri (ESA 2010: F.3)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

12.

Vlasnički udjeli (ESA 2010: F.5, F.519)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

13.

Tehničke pričuve (ESA 2010: F.6)  (2)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

13.1.

Mirovinska prava (ESA 2010: F.63)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga utvrđeni sustavi doprinosa

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga utvrđeni sustavi naknada (3)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

13.2.

Potraživanja mirovinskih fondova od upravitelja mirovinskih fondova (ESA 2010: F.64)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

13.3.

Prava na nemirovinske naknade (ESA 2010: F.65)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

14.

Financijske izvedenice (ESA 2010: F.71)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

15.

Ostali računi potraživanja/obveza (ESA 2010: F.8)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

16.

Neto vrijednost (ESA 2010: B.90)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tablica 1.c

PRIKAZ PO DRŽAVI

Stanja i vrijednosna usklađivanja (uključujući tečajna usklađivanja) ili financijske transakcije

Podaci o imovini koji se trebaju dostavljati na tromjesečnoj osnovi i podaci o obvezama koji se trebaju dostavljati na godišnjoj  (5) osnovi

 

Ostali rezidenti europodručja (osim domaćih)

 

BE

DE

EE

IE

EL

ES

FR

IT

CY

LV

LT

LU

MT

NL

AT

PT

SI

SK

FI

IMOVINA (ukupno)

Gotovina i depoziti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički vrijednosni papiri (ESA 2010: F.3)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

koje su izdale monetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

koje su izdale nemonetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Opća država

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostali rezidenti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vlasnički udjeli (ESA 2010: F.51)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

koje su izdale monetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga uvrštene dionice (ESA 2010: F.511)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga neuvrštene dionice (ESA 2010: F.512)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga ostali vlasnički udjeli (ESA 2010: F.519)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

koje su izdale nemonetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Opća država

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga uvrštene dionice (ESA 2010: F.511)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga neuvrštene dionice (ESA 2010: F.512)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga ostali vlasnički udjeli (ESA 2010: F.519)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostali rezidenti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga uvrštene dionice (ESA 2010: F.511)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga neuvrštene dionice (ESA 2010: F.512)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga ostali vlasnički udjeli (ESA 2010: F.519)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli investicijskih fondova (ESA 2010: F.52)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

OBVEZE (ukupno)

Mirovinska prava (ESA 2010: F.63)  (6)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Države članice nesudionice

 

BG

CZ

DK

HR

HU

PL

RO

SE

UK

IMOVINA (ukupno)

Gotovina i depoziti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički vrijednosni papiri (ESA 2010: F.3)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

koje su izdale monetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

koje su izdale nemonetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Opća država

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostali rezidenti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vlasnički udjeli (ESA 2010: F.51)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

koje su izdale monetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga uvrštene dionice (ESA 2010: F.511)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga neuvrštene dionice (ESA 2010: F.512)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga ostali vlasnički udjeli (ESA 2010: F.519)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

koje su izdale nemonetarne financijske institucije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Opća država

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga uvrštene dionice (ESA 2010: F.511)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga neuvrštene dionice (ESA 2010: F.512)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga ostali vlasnički udjeli (ESA 2010: F.519)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ostali rezidenti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga uvrštene dionice (ESA 2010: F.511)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga neuvrštene dionice (ESA 2010: F.512)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga ostali vlasnički udjeli (ESA 2010: F.519)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli investicijskih fondova (ESA 2010: F.52)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

OBVEZE (ukupno)

Mirovinska prava (ESA 2010: F.63)  (7)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Glavne druge ugovorne strane izvan EU

 

Brazil

Kanada

Kina

Hong Kong

Indija

Japan

Rusija

Švicarska

US

Institucije EU-a

Druge međunarodne organizacije

Izvanteritorijalna financijska središta (kao grupa)

IMOVINA (ukupno)

Gotovina i depoziti

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dužnički vrijednosni papiri (ESA 2010: F.3)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

do 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

dulje od 1 godine

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vlasnički udjeli (ESA 2010: F.51)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga uvrštene dionice (ESA 2010: F.511)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga neuvrštene dionice (ESA 2010: F.512)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

od toga ostali vlasnički udjeli (ESA 2010: F.519)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Dionice/udjeli investicijskih fondova (ESA 2010: F.52)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

OBVEZE (ukupno)

Mirovinska prava (ESA 2010: F.63)  (8)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tablica 2.

Potrebni podaci koji se prikupljaju na temelju podataka o pojedinačnim vrijednosnim papirima

Podaci za polja u tablici 2.1 i tablici 2.2 moraju se dostaviti za svaki vrijednosni papir iz kategorije „dužnički vrijednosni papiri”, „vlasnički udjeli” i „dionice/udjeli investicijskih fondova” (kako je definirano u tablici A iz dijela 1. Priloga II.). Dok se tablica 2.1 odnosi na vrijednosne papire kojima je dodijeljena oznaka ISIN, tablica 2.2 odnosi se na vrijednosne papire bez oznake ISIN.

Tablica 2.1.: Držanja vrijednosnih papira s oznakom ISIN

Podaci za polja moraju biti iskazani za svaki vrijednosni papir u skladu sa sljedećim pravilima:

1.

Potrebno je iskazati podatke za polje 1.

2.

U slučaju da odgovarajući NSB ne prikuplja izravno podatke o transakcijama na temelju podataka o pojedinačnim vrijednosnim papirima, potrebno je iskazati podatke za dva od triju polja 2., 3. i 4. (npr. polja 2. i 3., polja 2. i 4. ili polja 3. i 4.). Ako se prikupljaju podaci za polje 3., moraju se također prikupljati podaci za polje 3.b.

3.

U slučaju da odgovarajući NSB izravno prikuplja podatke o transakcijama na temelju podataka o pojedinačnim vrijednosnim papirima, potrebno je iskazati i sljedeće podatke:

(a)

polje 5. ili polja 6. i 7.; i

(b)

polje 4. ili polja 2. i 3.

4.

Odgovarajući NSB može također tražiti od izvještajnih jedinica da iskazuju podatke za polja 8., 9., 10. i 11.

5.

Odgovarajući NSB će osigurati da pokrivenost na temelju dostavljenih podataka bude 95 % vrijednosnih papira s oznakom ISIN, ali NSB nije dužan povećati izvještajnu populaciju s obzirom na ukupnu imovinu, u slučajevima kada su odobrena odstupanja sukladno članku 7.

Polje

Naziv

1.

Oznaka ISIN

2.

Broj jedinica ili agregirani nominalni iznos

3.

Cijena

3.b

Osnova za kotaciju

4.

Ukupan iznos po tržišnoj vrijednosti

5.

Financijske transakcije

6.

Kupljeni (imovina) ili izdani (obveze) vrijednosni papiri

7.

Prodani (imovina) ili otkupljeni (obveze) vrijednosni papiri

8.

Valuta u kojoj je vrijednosni papir evidentiran

9.

Ostale promjene u obujmu po nominalnoj vrijednosti

10.

Ostale promjene u obujmu po tržišnoj vrijednosti

11.

Portfeljna ulaganja ili izravna ulaganja

Tablica 2.2.: Držanja vrijednosnih papira bez oznake ISIN

Potrebno je iskazati podatke za polja ili: (a) za svaki vrijednosni papir; ili (b) agregiranjem vrijednosnih papira, bez obzira na njihov broj, u jedinstvenu stavku.

U slučaju iz točke (a) primjenjuju se sljedeća pravila:

1.

Iskazuju se podaci za polja 1., 12., 13., 14., 15. i 17.

2.

U slučaju da odgovarajući NSB ne prikuplja izravno podatke o transakcijama na temelju podataka o pojedinačnim vrijednosnim papirima, potrebno je iskazati podatke za dva od triju polja 2., 3. i 4. (npr. polja 2. i 3., polja 2. i 4. ili polja 3. i 4.).

3.

U slučaju da odgovarajući NSB izravno prikuplja podatke o transakcijama na temelju podataka o pojedinačnim vrijednosnim papirima, potrebno je iskazati podatke za sljedeća polja:

(a)

polje 5. ili polja 6. i 7.; i

(b)

polje 4. ili polja 2. i 3.

4.

Ako se prikupljaju podaci za polje 3., moraju se također prikupljati podaci za polje 3.b.

5.

Odgovarajući NSB može također tražiti od izvještajnih jedinica da iskazuju podatke za polja 3.b, 8., 9., 10. i 11.

U slučaju iz točke (b) primjenjuju se sljedeća pravila:

1.

Iskazuju se podaci za polja 4., 12., 13., 14. i 15.

2.

Iskazuju se podaci za polje 5., ili za polja 10. i 16.

3.

Odgovarajući NSB može također tražiti od izvještajnih jedinica da iskazuju podatke za polja 8., 9. i 11.

Polje

Naziv

1.

Identifikacijska oznaka vrijednosnog papira

2.

Broj udjela ili agregirana nominalna vrijednost

3.

Cijena

3.b

Osnova za kotaciju

4.

Ukupan iznos po tržišnoj vrijednosti

5.

Financijske transakcije

6.

Kupljeni (imovina) ili izdani (obveze) vrijednosni papiri

7.

Prodani (imovina) ili otkupljeni (obveze) vrijednosni papiri

8.

Valuta u kojoj je vrijednosni papir evidentiran

9.

Ostale promjene u obujmu po nominalnoj vrijednosti

10.

Ostale promjene u obujmu po tržišnoj vrijednosti

11.

Portfeljna ulaganja ili izravna ulaganja

12.

Instrument:

dužnički vrijednosni papiri (F.3)

vlasnički udjeli (F.51)

od toga uvrštene dionice (F.511)

od toga neuvrštene dionice (F.512)

od toga ostali vlasnički udjeli (F.519)

dionice/udjeli investicijskih fondova (F.52)

od toga dionice/udjeli novčanih fondova (F.521)

od toga dionice/udjeli nenovčanih investicijskih fondova (F.522)

13.

Datum izdanja i datum dospijeća dužničkih vrijednosnih papira. Alternativno, raščlamba prema rasponima dospijeća kako slijedi: izvorni rok dospijeća do jedne godine, od jedne do dvije godine, preko dvije godine i preostali rok dospijeća do jedne godine, od jedne do dvije godine, od dvije do pet godina, preko pet godina.

14.

Sektor ili podsektor izdavatelja:

središnja banka (S.121)

institucije koje primaju depozite osim središnje banke (S.122)

novčani fondovi (S.123)

nenovčani investicijski fondovi (S.124)

ostali financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova; pomoćne financijske institucije; vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.125 + S.126 + S.127)

osiguravajuća društva (S.128)

mirovinski fondovi (S.129)

nefinancijska društva (S.11)

opća država (S.13)

kućanstva i neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.14 + S.15) (9)

15.

Država izdavatelja

16.

Vrijednosna usklađivanja

17.

Datum podjele dionica (10) i faktor podjele dionica (11)

Tablica 3.

Broj članova mirovinskih sustava

Podaci koji se trebaju dostavljati na godišnjoj osnovi - Podaci na kraju godine

 

Ukupno

 

Od toga: aktivni članovi

Od toga: bivši članovi

Od toga: umirovljeni članovi

Broj članova

 

 

 

 


(1)  Tromjesečne procjene koje dostavljaju nacionalne središnje banke

(2)  Ukupne tehničke pričuve mogu uključivati životno osiguranje

(3)  Indikativni sustavi utvrđenih doprinosa i kombinirani sustavi objedinjeni su kao sustavi utvrđenih naknada

(4)  Prava koja su bitna samo za kućanstva (S.14)

(5)  Tromjesečne procjene koje dostavljaju nacionalne središnje banke.

(6)  Tromjesečne procjene koje dostavljaju nacionalne središnje banke

(7)  Tromjesečne procjene koje dostavljaju nacionalne središnje banke

(8)  Tromjesečne procjene koje dostavljaju nacionalne središnje banke

(9)  Odgovarajući NSB može od stvarnih izvještajnih jedinica zahtijevati da odvojeno utvrđuju podatke za podsektore „kućanstva” (S.14) i „neprofitne institucije koje služe kućanstvima” (S.15).

(10)  Datum podjele dionica je datum na koji se dogodila posljednja podjela ili spajanje dionica. Podjela dionica je radnja kojom se dijele postojeće dionice, čime se u jednakom omjeru smanjuje cijena dionice i povećava broj dionica dostupnih na tržištu. Spajanje dionica u jednakom omjeru povećava cijenu dionica i smanjuje broj dionica dostupnih na tržištu.

(11)  Faktor podjele izračunava se dijeljenjem broja dionica nakon podjele s brojem dionica prije podjele.


PRILOG II.

OPISI

DIO 1.

Definicije kategorija instrumenata

1.

Ova tablica daje detaljan standardni opis kategorija instrumenata koje nacionalne središnje banke moraju prenijeti u nacionalne kategorije u skladu s ovom Uredbom. Ni popis pojedinačnih financijskih instrumenata u tablici ni njihovi odgovarajući opisi nisu sveobuhvatni. Opisi se odnose na Europski sustav računa uspostavljen Uredbom (EU) br. 549/2013 (dalje u tekstu: „ESA 2010”).

2.

Za neke kategorije instrumenata potrebne su raščlambe po dospijeću. To se odnosi na izvorni rok dospijeća, tj. dospijeće pri izdavanju, koje je fiksno razdoblje vijeka trajanja financijskog instrumenta prije isteka kojeg financijski instrument ne može biti otkupljen, npr. dužnički vrijednosni papiri, ili prije isteka kojega ga je moguće otkupiti samo uz plaćanje određene kazne, npr. određene vrste depozita.

3.

Financijska se potraživanja mogu razlikovati po tome jesu li prenosiva. Potraživanje je prenosivo ako je vlasništvo potraživanja moguće prenijeti iz jedne jedinice u drugu isporukom ili indosamentom ili prijebojem u slučaju izvedenih financijskih instrumenata. Dok je sa svakim financijskim instrumentom moguće trgovati, prenosivim instrumentima trguje se na uređenoj burzi ili izvan burze, iako stvarno trgovanje nije nužan uvjet za prenosivost.

Tablica A

Opisi kategorija instrumenata imovine i obveza mirovinskih fondova

IMOVINA

Kategorija instrumenta

Opis glavnih obilježja

1.

Gotovina i depoziti

Držanje euronovčanica i novčanica u stranoj valuti te kovanica u optjecaju koje se obično upotrebljava za izvršavanje plaćanja i polaganje depozita kod monetarnih financijskih institucija od strane mirovinskih fondova. Oni mogu uključivati prekonoćne depozite, depozite s ugovorenim rokom dospijeća i iskupive depozite s otkaznim rokom te potraživanja na temelju obratnih repo ugovora ili pozajmljivanje vrijednosnih papira na temelju gotovinskog instrumenta osiguranja (ovo se primjenjuje samo ako je protustranka društvo koje prima depozite (ESA 2010, stavak 5.130)).

1.1.

Prenosivi depoziti

Prenosivi depoziti su depoziti koji su izravno prenosivi na zahtjev radi plaćanja drugim gospodarskim subjektima uobičajenim sredstvima plaćanja kao što su kreditni transferi li izravno terećenje, po mogućnosti također kreditnom ili debitnom karticom, transakcijama elektroničkim novcem, čekovima ili sličnim sredstvima bez znatnog odlaganja, ograničenja ili kazni. Depoziti koji se mogu upotrebljavati samo za podizanje gotovine i/ili depoziti s kojih se sredstva mogu samo podići ili prenijeti preko drugog računa istog vlasnika ne uključuju se u prenosive depozite.

2.

Dužnički vrijednosni papiri

Dužničkim vrijednosnim papirima, koji su prenosivi financijski instrumenti koji služe kao dokaz o dugu, obično se trguje na sekundarnim tržištima. Također je moguć njihov prijeboj na tržištu i oni ne osiguravaju imatelju nikakva vlasnička prava nad institucijom izdavatelja.

Ova kategorija uključuje:

držanje vrijednosnih papira koji imatelju daju bezuvjetno pravo na fiksni ili ugovorno utvrđeni prihod u obliku kuponskih isplata i/ili utvrđeni fiksni iznos na određeni datum ili datume ili počevši od datuma određenog u vrijeme izdavanja;

kredite koji su postali prenosivi na organiziranom tržištu, tj. kredite kojima se trguje, pod uvjetom da postoji dokaz o trgovanju na sekundarnom tržištu, uključujući postojanje održavatelja tržišta i često određivanje cijena financijske imovine, kao što je ona određena razlikama između ponuđene i tražene cijene. Ako ti kriteriji nisu ispunjeni treba ih razvrstati u kategoriju 3. „Krediti” (vidjeti također „kredite kojima se trguje” u istoj kategoriji);

podređeni dug u obliku dužničkih vrijednosnih papira (vidjeti također „podređeni dug u obliku kredita” u kategoriji 3. „Krediti”).

Vrijednosni papiri pozajmljeni u okviru operacija pozajmljivanja vrijednosnih papira ili prodani prema repo ugovoru ostaju u bilanci izvornog vlasnika (i ne treba ih knjižiti u bilanci privremenog stjecatelja) ako postoji čvrsta obveza izvršenja obratne operacije, a ne samo takva opcija. Kada privremeni stjecatelj proda vrijednosni papir koji je primio, tu prodaju treba knjižiti kao izravnu transakciju s vrijednosnim papirima i unijeti u bilancu privremenog stjecatelja kao negativnu poziciju u portfelju vrijednosnih papira.

3.

Krediti

Za potrebe izvještajne sheme, ova kategorija obuhvaća sredstva koja su mirovinski fondovi pozajmili dužnicima ili kredite koje su mirovinski fondovi pribavili, a koja su dokumentirana u neprenosivim ispravama ili koja nisu dokumentirana u ispravama.

Ova kategorija uključuje sljedeće stavke:

držanje neprenosivih vrijednosnih papira: držanje dužničkih vrijednosnih papira koji nisu prenosivi i kojima se ne može trgovati na sekundarnim tržištima;

kredite kojima se trguje: kredite koji su de facto postali prenosivi treba razvrstati pod kategoriju „Krediti” pod uvjetom da nema dokaza o trgovanju na sekundarnom tržištu. Inače su razvrstani kao dužnički vrijednosni papiri (kategorija 2.);

podređeni dug u obliku kredita: podređeni dužnički instrumenti su podređeno potraživanje od institucije izdavatelja, koje je moguće ostvariti samo nakon što su namirena sva potraživanja s višim statusom, što im daje određena obilježja vlasničkih udjela. Za potrebe statistike podređeni dug treba razvrstavati s obzirom na prirodu financijskog instrumenta ili kao „kredite” ili kao „dužničke vrijednosne papire”. Ako su svi oblici podređenog duga koji drže mirovinski fondovi iskazani kao jedan iznos za potrebe statistike, taj iznos treba razvrstati pod kategoriju „dužnički vrijednosni papiri”, zbog toga što se podređeni dug pretežito sastoji od dužničkih vrijednosnih papira, a ne kredita;

potraživanja na temelju obratnih repo ugovora ili pozajmljivanje vrijednosnih papira na temelju gotovinskog instrumenta osiguranja (ovo se primjenjuje samo ako protustranka nije društvo koje prima depozite (ESA 2010, stavak 5.130)): protustavka gotovine isplaćene u zamjenu za vrijednosne papire koje su kupile izvještajne jedinice po određenoj cijeni uz čvrstu obvezu njihove ponovne prodaje ili ponovne prodaje sličnih vrijednosnih papira po fiksnoj cijeni na određeni budući datum, ili pozajmljivanja vrijednosnih papira na temelju gotovinskog instrumenta osiguranja.

Ova kategorija isključuje imovinu u obliku depozita koje polažu mirovinski fondovi (koji su uključeni u kategoriju 1.).

4.

Vlasnički udjeli

Financijska imovina koja predstavlja vlasnička prava u društvima ili kvazidruštvima. Ova financijska imovina općenito daje pravo imateljima na udio u dobiti društava ili kvazidruštava i na udio u njihovoj neto imovini u slučaju likvidacije.

Ova kategorija uključuje uvrštene i neuvrštene dionice te druge vlasničke udjele.

S vlasničkim vrijednosnim papirima pozajmljenim u okviru operacija pozajmljivanja vrijednosnih papira ili prodanim prema repo ugovoru postupa se u skladu kategorijom 2. „Dužnički vrijednosni papiri”.

4.1.

Uvrštene dionice

Vlasnički vrijednosni papiri uvršteni na burzu. Burza može biti priznata burza ili neki drugi oblik sekundarnog tržišta. Uvrštene dionice nazivaju se i dionice koje kotiraju na burzi.

4.2.

Neuvrštene dionice

Neuvrštene dionice su vlasnički vrijednosni papiri koji ne kotiraju na burzi.

4.3.

Ostali vlasnički udjeli

Ostali vlasnički udjeli obuhvaćaju sve oblike vlasničkih udjela koji nisu uvrštene dionice i neuvrštene dionice.

5.

Dionice/udjeli investicijskih fondova

Ova kategorija uključuje držanje dionica ili udjela koje izdaju novčani fondovi i nenovčani investicijski fondovi (tj. investicijski fondovi koji nisu novčani fondovi).

5.1.

Dionice/udjeli novčanih fondova

Držanje dionica ili udjela koje izdaju novčani fondovi kako je utvrđeno u članku 2. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33).

5.2.

Dionice/udjeli nenovčanih fondova

Držanje dionica ili udjela koje izdaju investicijski fondovi koji nisu novčani fondovi kako je utvrđeno u članku 1. Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38).

6.

Pričuve mirovinskih fondova

Ova kategorija uključuje:

Potraživanja mirovinskih fondova prema upraviteljima mirovinskih fondova kako je utvrđeno u ESA-i 2010, stavcima 5.186 i 17.78;

financijska potraživanja mirovinskih fondova prema društvima za reosiguranje koja su povezana s mirovinskim pričuvama (potraživanja od reosiguranja).

7.

Financijske izvedenice

Financijske izvedenice su financijski instrumenti povezani s određenim financijskim instrumentom, indikatorom ili robom, pomoću kojih se na financijskim tržištima može trgovati s određenim financijskim rizicima kao takvima.

Ova kategorija uključuje:

opcije;

varante;

budućnosnice;

forvarde;

ugovore o razmjeni;

kreditne izvedenice.

Financijske izvedenice knjiže se u bilancu po tržišnoj vrijednosti na bruto osnovi. Pojedinačni ugovori o izvedenicama s pozitivnim tržišnim vrijednostima knjiže se u bilanci na strani imovine, a ugovori s negativnim tržišnim vrijednostima knjiže se na strani obveza.

Bruto buduće preuzete obveze koje proizlaze iz ugovora o izvedenim financijskim instrumentima ne smiju se knjižiti kao bilančna stavka.

Financijske izvedenice mogu se knjižiti na neto osnovi na temelju različitih metoda vrednovanja. U slučaju da su dostupne samo neto pozicije ili da se pozicije knjiže po vrijednosti koja nije tržišna, iskazuju se te pozicije.

Ova kategorija ne uključuje financijske izvedenice koje u skladu s nacionalnim pravilima ne podliježu knjiženju u bilanci.

8.

Ostali računi potraživanja/obveza

Ovo je preostala stavka na strani imovine u bilanci, koja se određuje kao „imovina koja nije drugdje uključena”. Nacionalne središnje banke mogu zahtijevati dostavljanje podataka o posebnim podstavkama koje su uključene u tu kategoriju, kao što su:

potraživanja dividendi;

potraživanja obračunate kamate na depozite;

potraživanja obračunate kamate na kredite;

potraživanja obračunate kamate na držanja dužničkih vrijednosnih papira;

potraživanja obračunate najamnine;

iznose potraživanja koji se ne odnose na glavnu djelatnost mirovinskih fondova.

9.

Nefinancijska imovina

Materijalna i nematerijalna imovina osim financijske imovine.

Ova kategorija uključuje stambene zgrade, druge zgrade i objekte, strojeve i opremu, dragocjenosti i proizvode intelektualnog vlasništva kao što su računalni programi i baze podataka.


OBVEZE

Kategorija instrumenta

Opis glavnih obilježja

10.

Primljeni krediti

Iznosi koje mirovinski fondovi duguju vjerovnicima, osim onih koji proizlaze iz izdavanja prenosivih vrijednosnih papira. Ova se kategorija sastoji od:

kredita: krediti odobreni mirovinskim fondovima koji su evidentirani neprenosivim ispravama ili nisu dokumentirani ispravama;

repo ugovora i repo operacija na temelju gotovinskog instrumenta osiguranja: protustavka gotovine primljene u zamjenu za vrijednosne papire koje su prodali mirovinski fondovi po određenoj cijeni uz čvrstu obvezu ponovnog otkupa istih (ili sličnih) vrijednosnih papira po fiksnoj cijeni na određeni budući datum. Iznose koje mirovinski fond prima u zamjenu za vrijednosne papire prenesene na treću osobu („privremeni stjecatelj”) treba razvrstati ovdje ako postoji čvrsta obveza izvršenja obratne operacije, a ne samo mogućnost da se to učini. To znači da mirovinski fond zadržava sve rizike i koristi odnosnih vrijednosnih papira tijekom operacije;

gotovinskih instrumenata osiguranja primljenih u zamjenu za pozajmljivanje vrijednosnih papira: iznosi primljeni u zamjenu za vrijednosne papire koji su privremeno preneseni na treću osobu u obliku pozajmljivanja vrijednosnih papira na temelju gotovinskog instrumenta osiguranja;

gotovinskih instrumenata osiguranja primljenih u operacijama koje uključuju privremeni prijenos zlata na temelju instrumenta osiguranja.

11.

Izdani dužnički vrijednosni papiri

Vrijednosni papiri osim vlasničkih udjela koje je izdao mirovinski fond i koji su obično prenosivi instrumenti kojima se trguje na sekundarnim tržištima ili je moguć njihov prijeboj na tržištu te koji imatelju ne osiguravaju nikakva vlasnička prava nad institucijom izdavateljem.

12.

Vlasnički udjeli

Vidjeti kategoriju 4.

13.

Tehničke pričuve

Iznos kapitala koji mirovinski fond drži za namirivanje budućih potraživanja mirovina svojih imatelja polica.

13.1.

od toga mirovinska prava

Iznos kapitala koji mirovinski fond drži za namirivanje budućih potraživanja iz svojih sustava mirovinskog osiguranja.

Mirovinska prava, od toga sustavi utvrđenih doprinosa

Iznos kapitala koji mirovinski fond drži za namirivanje budućih odštetnih zahtjeva svojih imatelja polica unutar sustava utvrđenih doprinosa.

U sustavu utvrđenih doprinosa naknade koje se isplaćuju ovise o uspješnosti aktive koju je stekao mirovinski sustav. Obveza sustava utvrđenih doprinosa je tekuća tržišna vrijednost imovine fonda.

Mirovinska prava, od toga sustavi utvrđenih naknada

Iznos kapitala koji mirovinski fond drži za namirivanje budućih odštetnih zahtjeva svojih imatelja polica unutar sustava utvrđenih naknada.

Zajamčena visina utvrđenih mirovinskih naknada obećanih zaposlenicima u sustavu utvrđenih mirovinskih naknada određuje se unaprijed dogovorenom formulom. Obveza sustava utvrđenih mirovinskih naknada jednaka je sadašnjoj vrijednosti obećanih naknada.

Indikativni sustavi utvrđenih doprinosa i kombinirani sustavi objedinjeni su kao sustavi utvrđenih naknada (ESA 2010, stavak 17.59). Indikativni sustav utvrđenih doprinosa sličan je sustavu utvrđenih doprinosa, ali ima osigurani najmanji iznos koji treba isplatiti. Kombinirani sustavi su sustavi koji imaju element utvrđene naknade i utvrđenog doprinosa. Sustav se razvrstava kao „kombinirani” ako su prisutne pričuve za utvrđene naknade i utvrđene doprinose ili ako uključuje indikativni sustav utvrđenih doprinosa te istodobno pričuvu za utvrđene naknade ili utvrđene doprinose.

13.2.

Potraživanja mirovinskih fondova od upravitelja mirovinskih fondova

Vidjeti kategoriju 6.

13.3.

Prava na nemirovinske naknade

To je višak neto doprinosa nad naknadama, koji predstavlja povećanje u pasivi sustava osiguranja prema korisnicima (definirano u ESA 2010, stavak 5.187).

14.

Financijske izvedenice

Vidjeti kategoriju 7.

15.

Ostali računi potraživanja/obveza

Ovo je preostala stavka na strani obveza u bilanci, koja se određuje kao „obveze koje nisu drugdje uključene”. Nacionalne središnje banke mogu zahtijevati dostavljanje podataka o posebnim podstavkama koje su uključene u tu kategoriju, kao što su:

iznosi obveza koji se ne odnose na glavnu djelatnost mirovinskih fondova, to jest iznosi koji se duguju dobavljačima, porezi, plaće, socijalni doprinosi itd.;

rezervacije koje čine obveze prema trećim osobama, to jest mirovine, dividende itd.;

neto pozicije koje proizlaze iz pozajmljivanja vrijednosnih papira bez danog gotovinskog instrumenta osiguranja;

neto iznosi obveza u vezi s budućom namirom transakcija vrijednosnim papirima;

obračunate kamate na kredite.

16.

Neto vrijednost

Ovo je izravnavajuća stavka bilance (B.90) (ESA 2010, stavak 7.02). Stanja aktive i pasive koja se bilježe u bilanci vrednuju se po primjerenim cijenama, koje su obično tržišne cijene koje prevladavaju na dan na koji se bilanca odnosi. Međutim, zajamčena visina utvrđenih mirovinskih naknada obećanih zaposlenicima u sustavu utvrđenih mirovinskih naknada određuje se unaprijed dogovorenom formulom. Pasiva sustava utvrđenih mirovinskih naknada je jednaka sadašnjoj vrijednosti zajamčenih naknada, i stoga neto vrijednost sustava utvrđenih mirovinskih naknada može biti različita od nule.

U sustavu utvrđenih doprinosa naknade koje se isplaćuju ovise o uspješnosti aktive koju je stekao mirovinski sustav. Obveza sustava utvrđenih doprinosa je tekuća tržišna vrijednost imovine fonda. Neto vrijednost fonda uvijek je nula.

DIO 2.

Opisi atributa pojedinačnih vrijednosnih papira

Tablica B

Opisi atributa pojedinačnih vrijednosnih papira

Polje

Opis

Identifikacijska oznaka vrijednosnog papira

Oznaka koja jednoznačno označava vrijednosni papir, ovisno o uputama NSB-a (npr. identifikacijski broj NSB-a, CUSIP, SEDOL). Ova oznaka mora biti dosljedna tijekom vremena.

Broj jedinica ili agregirani nominalni iznos

Broj udjela vrijednosnog papira ili ukupni nominalni iznos ako se vrijednosnim papirom trguje u iznosima, a ne u udjelima, isključujući obračunate kamate.

Cijena

Tržišna cijena po jedinici vrijednosnog papira ili postotak ukupnog nominalnog iznosa u slučaju da se vrijednosnim papirom trguje u iznosima, a ne u jedinicama. Nacionalne središnje banke mogu u okviru ove pozicije tražiti i da se iskazuju obračunate kamate.

Osnova za kotaciju

Označava kotira li vrijednosni papir u postotcima ili udjelima.

Ukupan iznos

Ukupna tržišna vrijednost vrijednosnog papira. U slučaju vrijednosnih papira kojima se trguje u jedinicama, ovaj iznos jednak je broju vrijednosnih papira pomnoženom s cijenom po jedinici. Ako se vrijednosnim papirima trguje u iznosima, a ne u jedinicama, ovaj iznos jednak je ukupnom nominalnom iznosu pomnoženom s cijenom izraženom kao postotkom nominalnog iznosa.

Nacionalne središnje banke moraju u načelu zahtijevati da se obračunate kamate iskazuju pod ovom pozicijom ili odvojeno. Međutim, nacionalne središnje banke imaju diskrecijsko pravo zahtijevati da se podaci iskažu bez obračunatih kamata.

Financijske transakcije

Ukupan iznos kupnji umanjen za iznos prodaje (vrijednosni papiri na strani imovine) ili izdanja umanjena za otkupe (vrijednosni papiri na strani obveza) vrijednosnog papira koji se knjiži po transakcijskim vrijednostima u eurima.

Kupljeni (imovina) ili izdani (obveze) vrijednosni papiri

Ukupan iznos kupnji (vrijednosni papiri na strani imovine) ili izdanja (vrijednosni papiri na strani obveza) vrijednosnog papira koji se knjiži po transakcijskim vrijednostima.

Prodani (imovina) ili otkupljeni (obveze) vrijednosni papiri

Ukupan iznos prodaja (vrijednosni papiri na strani imovine) ili otkupa (vrijednosni papiri na strani obveza) vrijednosnog papira koji se knjiži po transakcijskim vrijednostima.

Valuta knjiženja vrijednosnog papira

Oznaka ISO ili ekvivalent valute koja se koristi za izražavanje cijene i/ili nepodmirenog iznosa vrijednosnog papira.

Ostale promjene u obujmu po nominalnoj vrijednosti

Ostale promjene u obujmu vrijednosnog papira koji se drži, po nominalnoj vrijednosti u nominalnoj valuti/udjelu ili euru.

Ostale promjene u obujmu po tržišnoj vrijednosti

Ostale promjene u obujmu vrijednosnog papira koji se drži, po tržišnoj vrijednosti u eurima.

Portfeljna ulaganja ili izravna ulaganja

Funkcija investicije prema njezinoj klasifikaciji u statistici platne bilance (1).

Država izdavatelja

Rezidentnost izdavatelja. U slučaju dionica/udjela investicijskih fondova, država izdavatelja odnosi se na mjesto gdje je investicijski fond rezident, a ne gdje je upravitelj fonda rezident.

DIO 3.

Opisi broja članova mirovinskih sustava

Tablica C

Opisi broja članova mirovinskih sustava

Kategorija

Opis

1.

Broj članova mirovinskih sustava (ukupno)

Ukupan broj članova mirovinskih sustava. Taj iznos jednak je ukupnom zbroju aktivnih članova, bivših članova i umirovljenih članova.

Vidjeti kategorije 2., 3. i 4.

2.

od toga aktivni članovi

Broj aktivnih članova mirovinskog sustava.

Aktivan član je član mirovinskog sustava koji uplaćuje doprinose (i/ili u čije ime se doprinosi uplaćuju) i koji stječe imovinu ili je stekao imovinu u prošlosti, a još se nije umirovio.

3.

od toga bivši članovi

Broj bivših članova mirovinskog sustava.

Bivši član je član mirovinskog sustava koji više ne uplaćuje doprinose ili ne stječe naknade iz sustava, ali još nije započeo primati mirovinske naknade iz tog sustava.

4.

od toga umirovljeni članovi

Broj umirovljenih članova mirovinskog sustava

Umirovljeni član je član mirovinskog sustava koji više ne uplaćuje doprinose ili ne stječe naknade iz sustava, a započeo je primati mirovinske naknade iz tog sustava.

DIO 4.

Opisi po sektoru

ESA 2010 određuje standard za sektorsku klasifikaciju. Tablica D daje detaljan opis onih sektora koje nacionalne središnje banke moraju prenijeti u svoje nacionalne klasifikacije u skladu s ovom Uredbom. Druge ugovorne strane koje su rezidenti države članice europodručja utvrđuju se prema svom sektoru u skladu s popisom koji vodi Europska središnja banka (ESB) za potrebe statistike i prema smjernicama za statističku klasifikaciju protustranaka navedenim u Sektorskom priručniku ESB-a za statistiku monetarnih financijskih institucija i statistiku financijskih tržišta: Smjernica za statističku klasifikaciju klijenata.

Tablica D

Opisi po sektoru

Sektor

Opis

1.

Monetarne financijske institucije (MFI)

Monetarne financijske institucije kako su definirane u članku 1. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Ovaj sektor sastoji se od nacionalnih središnjih banaka (S.121), kreditnih institucija kako su određene pravom Unije, novčanih fondova, ostalih financijskih institucija, koje se bave primanjem depozita i/ili bliskih supstituta depozita od subjekata koji nisu monetarne financijske institucije i, za vlastiti račun, barem u gospodarskom smislu, odobravanjem kredita i/ili ulaganjem u vrijednosne papire i institucije za elektronički novac koje se uglavnom bave financijskim posredovanjem u obliku izdavanja elektroničkog novca (S.122).

2.

Opća država

Sektor opće države (S.13) sastoji se od institucionalnih jedinica, koje su netržišni proizvođači čija je proizvodnja namijenjena pojedinačnoj i zajedničkoj potrošnji te koje su financirane obveznim plaćanjima koja su izvršile jedinice koje pripadaju drugim sektorima te institucionalne jedinice koje se uglavnom bave preraspodjelom nacionalnog dohotka i bogatstva (ESA 2010 stavci od 2.111 do 2.113).

3.

Drugi financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova + pomoćne financijske institucije + vlastite financijske institucije i zajmodavci

Podsektor ostali financijski posrednici, osim podsektora osiguravajućih društava i mirovinskih fondova (S.125), sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava, koja prvenstveno obavljaju poslove financijskog posredovanja preuzimanjem obveza u oblicima različitim od gotovine, depozita (ili bliskih zamjene za depozite), dionica/udjela investicijskih fondova ili u odnosu na sustave osiguranja, mirovinskog osiguranja i sustave standardnih garancija od institucionalnih jedinica. Financijska društva posebne namjene kako su definirana u Uredbi (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40) uključena su u ovaj podsektor (ESA 2010, stavci od 2.86 do 2.94).

Podsektor pomoćnih financijskih institucija (S.126) sastoji se od svih financijskih i kvazidruštava koja prvenstveno obavljaju djelatnosti usko povezane s financijskim posredovanjem, ali koja sama po sebi nisu financijski posrednici. Ovaj podsektor također obuhvaća glavne urede čija društva kćeri su u cijelosti ili većinom financijska društva (ESA 2010 stavci od 2.95 do 2.97).

Podsektor vlastite financijske institucije i zajmodavci (S.127) sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se ne bave niti financijskim posredovanjem niti pružanjem pomoćnih financijskih usluga te ako većina njihove aktive ili pasive nije predmet transakcija na otvorenim tržištima. Ovaj podsektor uključuje holding društva koja drže kontrolni paket vlasničkih udjela u grupi društava kćeri i čija je glavna djelatnosti vlasništvo nad grupom bez pružanja bilo kakvih drugih usluga subjektima u kojima se drže vlasnički udjeli; što znači da ne administriraju niti ne upravljaju drugim jedinicama (ESA 2010, stavci 2.98 i 2.99).

4.

Nenovčani investicijski fondovi

Investicijski fondovi kako su definirani u članku 1. Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38). Ovaj se podsektor sastoji od subjekata za zajednička ulaganja, osim novčanih fondova koji ulažu u financijsku i/ili nefinancijsku imovinu, pod uvjetom da je njegov cilj ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti (S.124).

5.

Osiguravajuća društva

Osiguravajuća društva (S.128) kako su definirana u članku 1. Uredbe (EU) br. 1374/2014 (ESB/2014/50).

6.

Mirovinski fondovi

Mirovinski fondovi kako su definirani u članku 1. ove Uredbe (S.129).

6.1.

Upravitelji mirovinskih fondova

Upravitelji mirovinskih fondova kako su definirani u članku 1. ove Uredbe.

7.

Nefinancijska društva

Sektor nefinancijskih društava (S.11) sastoji se od institucionalnih jedinica koje su neovisni pravni subjekti i tržišni proizvođači, čija je osnovna djelatnost proizvodnja robe i pružanje nefinancijskih usluga. Ovaj sektor također uključuje nefinancijska kvazidruštva (ESA 2010, stavci od 2.45 do 2.50).

8.

Kućanstva + neprofitne institucije koje služe kućanstvima

Sektor kućanstava (S.14) sastoji se od pojedinaca ili skupina pojedinaca kao potrošača i poduzetnika koji proizvode tržišna dobra i pružaju nefinancijske i financijske usluge (tržišni proizvođači), pod uvjetom da proizvodnju dobara i pružanje usluga ne obavljaju zasebni subjekti koji se tretiraju kao kvazidruštva. Također uključuje pojedince ili skupine pojedinaca koji proizvode dobra i pružaju nefinancijske usluge isključivo za vlastitu konačnu uporabu. Sektor kućanstava uključuje trgovce pojedince i društva osoba koja nisu neovisni pravni subjekti, osim onih koji se tretiraju kao kvazidruštva, i koji su tržišni proizvođači (ESA 2010, stavci od 2.118 do 2.128).

Sektor neprofitnih institucija koje služe kućanstvima (S.15) sastoji se od neprofitnih institucija koje su zasebni pravni subjekti, služe kućanstvima i koji su privatni netržišni proizvođači. Njihova glavna sredstva su dobrovoljni doprinosi u gotovini ili u naravi od kućanstava u njihovom svojstvu potrošača iz uplata izvršenih od strane opće države i prihoda od imovine (ESA 2010, stavci 2.129 i 2.130).

DIO 5.

Opisi financijskih transakcija i vrijednosnih usklađivanja

1.

„Financijske transakcije” odnose se na one transakcije koje proizlaze iz stvaranja, likvidacije ili promjene vlasništva nad financijskom imovinom ili obvezama. Ove transakcije mjere se u smislu razlike između pozicije stanja na izvještajne datume na kraju razdoblja, od kojih se uklanjaju učinci kretanja koja su rezultat utjecaja „vrijednosnih usklađivanja” (kao posljedice promjena cijene i tečajeva) i „reklasifikacije i ostala usklađivanja”. ESB zahtijeva statističke podatke za potrebe prikupljanja podataka o financijskim transakcijama u obliku prilagodbi koje uključuju „reklasifikacije i ostala usklađivanja” i „revalorizacije cijena i tečajeva”.

2.

„Vrijednosna usklađivanja” odnose se na promjene u vrednovanju imovine i obveza koje se pojavljuju zbog promjena cijena imovine i obveza i/ili učinka tečaja na vrijednosti, izražene u eurima, imovine i obveza nominiranih u stranoj valuti. Usklađivanje vezano uz revalorizaciju cijene imovine/obveza odnosi se na fluktuacije u vrednovanju imovine/obveza zbog promjene cijene po kojoj se imovina/obveze knjiže ili po kojoj se njima trguje. Revalorizacija cijene uključuje promjene koje se pojavljuju tijekom vremena u vrijednosti stanja na kraju razdoblja zbog promjena referentne vrijednosti po kojoj se one knjiže, tj. dobitke/gubitke. Kretanje tečaja prema euru u razdoblju između izvještajnih datuma na kraju razdoblja dovodi do promjena u vrijednosti devizne imovine/obveza ako su izražene u eurima. Budući da te promjene jesu dobici/gubici i nisu posljedica financijskih transakcija, te je učinke potrebno ukloniti iz podataka o transakcijama. U načelu, „vrijednosna usklađivanja” također sadržavaju promjene vrednovanja koje proizlaze iz transakcija imovinom/obvezama, tj. realizirani dobici/gubici; međutim, s tim u vezi postoje različite nacionalne prakse.

3.

„otpisi/otpisi dijela vrijednosti” odnosi se na umanjenje vrijednosti kredita zabilježenog u bilanci u slučaju kada se kredit smatra bezvrijednom imovinom (otpis) ili kada se smatra da kredit neće biti u potpunosti vraćen (otpis dijela vrijednosti). Otpisi/otpisi dijela vrijednosti koji se priznaju u trenutku kada je kredit prodan ili prenesen na treću osobu također su uključeni, kada ih je moguće utvrditi.


(1)  Smjernica ESB/2011/23 Europske središnje banke od 9. prosinca 2011. o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (SL L 65, 3.3.2012., str. 1.).


PRILOG III.

MINIMALNI STANDARDI KOJE MORA PRIMJENJIVATI STVARNA IZVJEŠTAJNA POPULACIJA

Izvještajne jedinice moraju ispunjavati sljedeće minimalne standarde kako bi udovoljile statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke (ESB).

1.

Minimalni standardi za prijenos:

(a)

dostavljanje podataka mora biti pravodobno i unutar rokova koje odredi odgovarajuća nacionalna središnja banka (NSB);

(b)

statistički izvještaji moraju biti u obliku i formatu navedenom u tehničkim izvještajnim zahtjevima koje odredi odgovarajući NSB;

(c)

izvještajne jedinice moraju odgovarajućem NSB-u dostaviti podatke jedne ili više osoba za kontakt;

(d)

moraju se poštovati tehničke specifikacije za prijenos podataka odgovarajućem NSB-u;

(e)

u slučaju izvještavanja o pojedinačnim vrijednosnim papirima, izvještajne jedinice moraju, ako odgovarajući NSB to zatraži, dostaviti dodatne podatke (npr. naziv izdavatelja i datum izdavanja) koji su potrebni za identifikaciju vrijednosnih papira čije su sigurnosne identifikacijske oznake pogrešne ili nisu javno dostupne.

2.

Minimalni standardi za točnost:

(a)

statistički podaci moraju biti točni: potrebno je udovoljiti svim linearnim ograničenjima (npr. međuzbrojevi moraju odgovarati zbrojevima);

(b)

izvještajne jedinice moraju biti u stanju pružiti informacije o kretanjima na koja upućuju dostavljeni podaci;

(c)

statistički podaci moraju biti potpuni i ne smiju sadržavati trajne i strukturne praznine; postojeće praznine moraju se priznati, pojasniti odgovarajućem NSB-u i, prema potrebi, premostiti što je prije moguće;

(d)

izvještajne jedinice moraju poštovati veličine, politiku zaokruživanja i decimalna mjesta koja određuje odgovarajući NSB za tehnički prijenos podataka.

3.

Minimalni standardi za konceptualnu usklađenost:

(a)

statistički podaci moraju biti usklađeni s definicijama i klasifikacijama koje su sadržane u ovoj Uredbi;

(b)

u slučaju odstupanja od tih definicija i klasifikacija, izvještajne jedinice moraju redovito pratiti i brojčano odrediti razliku između upotrijebljene mjere i mjere sadržane u ovoj Uredbi;

(c)

izvještajne jedinice moraju moći objasniti lomove u prenesenim podacima u usporedbi s podacima iz prethodnih razdoblja.

4.

Minimalni standardi za revizije:

Politike i postupci revizija koje su utvrdili ESB i odgovarajući NSB moraju se poštovati. Revizijama koje odstupaju od redovitih revizija mora se priložiti pojašnjenje.


ODLUKE

17.2.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 45/31


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2018/232

оd 15. veljače 2018.

o produljenju djelovanja koje je Belgija poduzela za stavljanje na raspolaganje na tržištu i uporabu biocidnih proizvoda VectoMax G i Aqua-K-Othrine u skladu s člankom 55. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 759)

(Vjerodostojni su samo tekstovi na francuskom i nizozemskom jeziku)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (1), a posebno njezin članak 55. stavak 1. treći podstavak,

budući da:

(1)

Belgija je 3. svibnja 2017. donijela odluku u skladu s člankom 55. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 528/2012 kojom se do 31. listopada 2017. dopušta u regiji Flandriji stavljanje na raspolaganje na tržištu i uporaba biocidnih proizvoda VectoMax G i Aqua-K-Othrine za suzbijanje ličinki i odraslih jedinki invazivne vrste egzotičnih komaraca (rod Aedes) (dalje u tekstu „komarci”) i svih novih populacija komaraca koje se otkriju u regiji Flandriji u okviru projekta praćenja egzotičnih komaraca u Belgiji pod nazivom „MEMO” (dalje u tekstu „djelovanje”). Belgija je u skladu s člankom 55. stavkom 1. drugim podstavkom te uredbe bez odlaganja obavijestila Komisiju i ostale države članice o djelovanju i razlozima njegova poduzimanja.

(2)

VectoMax G sadržava bakterije Bacillus thuringiensis subsp. israelensis serotip H14, soj AM65-52 (dalje u tekstu „Bacillus thuringiensis israelensis”) i Bacillus sphaericus subsp. 2362, soj ABTS-1743 (dalje u tekstu „Bacillus sphaericus”) kao aktivne tvari, a Aqua-K-Othrine sadržava aktivnu tvar deltametrin; sve su navedene tvari namijenjene uporabi u vrsti proizvoda 18 kako je utvrđena u Prilogu V. Uredbi (EU) br. 528/2012. Prema informacijama koje je dostavila Belgija, djelovanje je bilo potrebno radi zaštite javnog zdravlja jer navedeni komarci, koji su u Belgiji pronađeni na dvije lokacije u pokrajini Istočnoj Flandriji, mogu biti prijenosnici bolesti kao što su denga groznica i groznica chikungunya te bi njihovo moguće širenje trebalo u što većoj mjeri i što prije spriječiti.

(3)

Komisija je 27. rujna 2017. zaprimila obrazloženi zahtjev Belgije u skladu s člankom 55. stavkom 1. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 528/2012 za produljenje djelovanja. Obrazloženi zahtjev podnesen je zbog bojazni u pogledu rizika koji navedeni komarci predstavljaju za javno zdravlje. Budući da kampanja za suzbijanje utvrđenih populacija komaraca u Belgiji još nije završena, a projekt praćenja MEMO još je u tijeku, prethodno navedeni proizvodi potrebni su za suzbijanje utvrđenih i svih novih populacija komaraca koje bi se mogle otkriti u regiji Flandriji s obzirom na to da u Belgiji nema primjerenih alternativnih proizvoda.

(4)

Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti potvrdio je da je na globalnoj razini došlo do dramatičnog širenja invazivnih vrsta komaraca, među ostalim, roda Aedes, osobito kao posljedica ljudskog djelovanja, te da bi oni mogli postati ozbiljna prijetnja zdravlju.

(5)

Budući da bi nedostatak odgovarajućih mjera za suzbijanje komaraca, čije se širenje ne može spriječiti drugim sredstvima, mogao dovesti do opasnosti za javno zdravlje, primjereno je Belgiji dopustiti produljenje djelovanja za najviše 550 dana i uz određene uvjete.

(6)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za biocidne proizvode,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Belgija može za najviše 550 dana produljiti djelovanje za stavljanje na raspolaganje na tržištu i uporabu biocidnih proizvoda VectoMax G i Aqua-K-Othrine za vrstu proizvoda 18 kako je definirana u Prilogu V. Uredbi (EU) br. 528/2012 radi suzbijanja komaraca prijenosnika, pri čemu treba osigurati da te proizvode upotrebljavaju samo ovlašteni korisnici i to pod nadzorom nadležnog tijela.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Kraljevini Belgiji.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. veljače 2018.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije


(1)  SL L 167, 27.6.2012., str. 1.


17.2.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 45/33


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2018/233

оd 15. veljače 2018.

o izmjeni Odluke 2011/163/EU o odobravanju planova koje su dostavile treće zemlje u skladu s člankom 29. Direktive Vijeća 96/23/EZ

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2018) 818)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 96/23/EZ od 29. travnja 1996. o mjerama za praćenje određenih tvari i njihovih ostataka u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla i o stavljanju izvan snage direktiva 85/358/EEZ i 86/469/EEZ i odluka 89/187/EEZ i 91/664/EEZ (1), a posebno njezin članak 29. stavak 1. četvrti podstavak,

budući da:

(1)

Direktivom 96/23/EZ utvrđene su mjere za praćenje tvari i skupina rezidua navedenih u njezinu Prilogu I. Člankom 29. te direktive od trećih zemalja iz kojih je državama članicama dozvoljeno uvoziti životinje i proizvode životinjskog podrijetla obuhvaćene tom direktivom zahtijeva se da dostave plan za praćenje rezidua kojim se pružaju tražena jamstva („plan”). Plan bi se trebao primjenjivati barem na skupine rezidua i tvari koje su navedene u tom Prilogu I.

(2)

Odlukom Komisije 2011/163/EU (2) odobreni su planovi koje su dostavile određene treće zemlje o utvrđenim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla navedenima u Prilogu toj odluci („popis”).

(3)

Iako Andora nije dostavila plan praćenja rezidua za svinje domaće proizvodnje, dostavila je jamstva u pogledu sirovina od svinje podrijetlom iz država članica ili iz trećih zemalja kojima je odobren izvoz takvih sirovina u Europsku uniju. Stoga bi za Andoru na popis trebalo dodati unos koji se odnosi na svinje s odgovarajućom bilješkom.

(4)

Burkina Faso Komisiji je dostavila plan koji se odnosi na med. Tim se planom daju dovoljna jamstva i trebalo bi ga odobriti. Stoga bi za Burkinu Faso na popis trebalo uvrstiti unos koji se odnosi na med.

(5)

Benin je Komisiji dostavio plan koji se odnosi na med. Tim se planom daju dovoljna jamstva i trebalo bi ga odobriti. Stoga bi za Benin na popis trebalo uvrstiti unos koji se odnosi na med.

(6)

Iako Mauricijus nije dostavio plan praćenja rezidua za med domaće proizvodnje, dostavio je jamstva u pogledu sirovina od meda podrijetlom iz država članica ili iz trećih zemalja kojima je odobren izvoz takvih sirovina u Europsku uniju. Stoga bi za Mauricijus na popis trebalo dodati unos koji se odnosi na med s odgovarajućom bilješkom.

(7)

San Marino Komisiji je dostavio plan koji se odnosi na mlijeko. Tim se planom daju dovoljna jamstva i trebalo bi ga odobriti. Stoga bi za San Marino na popis trebalo uvrstiti unos koji se odnosi na mlijeko.

(8)

Južna Afrika trenutačno je obuhvaćena popisom za divljač iz farmskog uzgoja. Međutim, u posljednjoj reviziji koju je Komisija provela u Južnoj Africi potvrđeno je da južnoafrička tijela nemaju dovoljno kapaciteta za provedbu pouzdanih provjera u sektoru divljači iz farmskog uzgoja. Stoga bi za Južnu Afriku s popisa trebalo izbrisati unos koji se odnosi na divljač iz farmskog uzgoja. Južna Afrika obaviještena je o tome.

(9)

Zimbabve je trenutačno obuhvaćen popisom za akvakulturu i divljač iz farmskog uzgoja. Međutim, Zimbabve nije dostavio plan kako se zahtijeva člankom 29. Direktive 96/23/EZ te je izjavio da se testiranje na rezidue trenutačno ne provodi, da se ne očekuje njegova provedba i da više ne može u EU izvoziti proizvode akvakulture. Stoga bi za Zimbabve s popisa trebalo izbrisati unose koji se odnose na akvakulturu i divljač iz farmskog uzgoja. Zimbabve je obaviješten o tome.

(10)

Kako bi se izbjegli poremećaji u trgovini, trebalo bi utvrditi prijelazna razdoblja za predmetne pošiljke iz Južne Afrike i Zimbabvea koje su otpremljene u Uniju prije datuma primjene ove Odluke.

(11)

Odluku 2011/163/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(12)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog Odluci 2011/163/EU zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 2.

U prijelaznom razdoblju do 15. travnja 2018. države članice prihvaćaju pošiljke divljači iz farmskog uzgoja iz Južne Afrike i Zimbabvea uz uvjet da uvoznik može dokazati da su te pošiljke certificirane i otpremljene u Uniju prije 1. ožujka 2018. u skladu s Odlukom 2011/163/EU.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. veljače 2018.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije


(1)  SL L 125, 23.5.1996., str. 10.

(2)  Odluka Komisije 2011/163/EU od 16. ožujka 2011. o odobravanju planova koje su dostavile treće zemlje u skladu s člankom 29. Direktive Vijeća 96/23/EZ (SL L 70, 17.3.2011., str. 40.).


PRILOG

PRILOG

Oznaka ISO 2

Zemlja

Goveda

Ovce/koze

Svinje

Kopitari

Perad

Akvakultura

Mlijeko

Jaja

Kunići

Divljač

Divljač iz farmskog uzgoja

Med

AD

Andora

X

X

X (3)

X

 

 

 

 

 

 

 

X

AE

Ujedinjeni Arapski Emirati

 

 

 

 

 

X (3)

X (1)

 

 

 

 

 

AL

Albanija

 

X

 

 

 

X

 

X

 

 

 

 

AM

Armenija

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

X

AR

Argentina

X

X

 

X

X

X

X

X

X

X

X

X

AU

Australija

X

X

 

X

 

X

X

 

 

X

X

X

BA

Bosna i Hercegovina

 

 

 

 

X

X

X

X

 

 

 

X

BD

Bangladeš

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

BF

Burkina Faso

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

BJ

Benin

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

BN

Brunej

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

BR

Brazil

X

 

 

X

X

X

 

 

 

 

 

X

BW

Bocvana

X

 

 

X

 

 

 

 

 

 

X

 

BY

Bjelarus

 

 

 

X (2)

 

X

X

X

 

 

 

 

BZ

Belize

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

CA

Kanada

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

CH

Švicarska

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

X

CL

Čile

X

X

X

 

X

X

X

 

 

X

 

X

CM

Kamerun

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

CN

Kina

 

 

 

 

X

X

 

X

X

 

 

X

CO

Kolumbija

 

 

 

 

 

X

X

 

 

 

 

 

CR

Kostarika

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

CU

Kuba

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

X

DO

Dominikanska Republika

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

EC

Ekvador

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

ET

Etiopija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

FK

Falklandski otoci

X

X

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

FO

Farski otoci

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

GE

Gruzija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

GH

Gana

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

GL

Grenland

 

X

 

 

 

 

 

 

 

X

X

 

GT

Gvatemala

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

X

HN

Honduras

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

ID

Indonezija

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

IL

Izrael (7)

 

 

 

 

X

X

X

X

 

 

X

X

IN

Indija

 

 

 

 

 

X

 

X

 

 

 

X

IR

Iran

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

JM

Jamajka

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

JP

Japan

X

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

KE

Kenija

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

KG

Kirgistan

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

KR

Južna Koreja

 

 

 

 

X

X

 

 

 

 

 

 

LK

Šri Lanka

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

MA

Maroko

 

 

 

 

X

X

 

 

 

 

 

 

MD

Moldova

 

 

 

 

X

X

 

X

 

 

 

X

ME

Crna Gora

X

X

X

 

X

X

X

X

 

 

 

X

MG

Madagaskar

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

X

MK

bivša jugoslavenska republika Makedonija (4)

X

X

X

 

X

X

X

X

 

X

 

X

MM

Republika Unije Mjanmara

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

MU

Mauricijus

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

X (3)

MX

Meksiko

 

 

 

 

 

X

 

X

 

 

 

X

MY

Malezija

 

 

 

 

X (3)

X

 

 

 

 

 

 

MZ

Mozambik

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

NA

Namibija

X

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

NC

Nova Kaledonija

X (3)

 

 

 

 

X

 

 

 

X

X

X

NI

Nikaragva

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

X

NZ

Novi Zeland

X

X

 

X

 

X

X

 

 

X

X

X

PA

Panama

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

PE

Peru

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

PH

Filipini

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

PM

Sveti Petar i Mikelon

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

 

PN

Otoci Pitcairn

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

PY

Paragvaj

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

RS

Srbija (5)

X

X

X

X (2)

X

X

X

X

 

X

 

X

RU

Rusija

X

X

X

 

X

 

X

X

 

 

X (6)

X

RW

Ruanda

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

SA

Saudijska Arabija

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

SG

Singapur

X (3)

X (3)

X (3)

X (8)

X (3)

X

X (3)

 

 

X (8)

X (8)

 

SM

San Marino

X

 

X (3)

 

 

 

X

 

 

 

 

X

SR

Surinam

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

SV

Salvador

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

SZ

Svazi

X

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

TH

Tajland

 

 

 

 

X

X

 

 

 

 

 

X

TN

Tunis

 

 

 

 

X

X

 

 

 

X

 

 

TR

Turska

 

 

 

 

X

X

X

X

 

 

 

X

TW

Tajvan

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

X

TZ

Tanzanija

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

X

UA

Ukrajina

X

 

X

 

X

X

X

X

X

 

 

X

UG

Uganda

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

X

US

Sjedinjene Američke Države

X

X

X

 

X

X

X

X

X

X

X

X

UY

Urugvaj

X

X

 

X

 

X

X

 

 

X

 

X

VE

Venecuela

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

 

VN

Vijetnam

 

 

 

 

 

X

 

 

 

 

 

X

ZA

Južna Afrika

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X

 

 

ZM

Zambija

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

X


(1)  Samo devino mlijeko.

(2)  Izvoz živih kopitara za klanje u Uniju (samo životinje koje služe za proizvodnju hrane).

(3)  Treće zemlje koje upotrebljavaju samo sirovine iz država članica ili iz trećih zemalja odobrenih za uvoz takvih sirovina u Uniju, u skladu s člankom 2.

(4)  Bivša jugoslavenska republika Makedonija: konačna nomenklatura za tu zemlju odredit će se nakon pregovora koji se vode na razini UN-a.

(5)  Bez Kosova (ovim nazivom ne dovode se u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju neovisnosti Kosova).

(6)  Samo za sobove iz područja Murmansk i Yamalo-Nenets.

(7)  U daljnjem se tekstu Izrael odnosi na Državu Izrael, isključujući područja pod izraelskom upravom od lipnja 1967., to jest Golansku visoravan, Pojas Gaze, Istočni Jeruzalem i ostatak Zapadne obale.

(8)  Samo za proizvode od svježeg mesa podrijetlom s Novog Zelanda koji su namijenjeni Uniji i koji se istovaruju, pretovaruju i provoze kroz Singapur, uz skladištenje ili bez njega.


PREPORUKE

17.2.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 45/40


PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2018/234

оd 14. veljače 2018.

o poticanju europskog karaktera i učinkovite provedbe izbora 2019. za Europski parlament

EUROPSKA KOMISIJA,

Uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,

budući da:

(1)

Člankom 10. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji utvrđeno je da su građani neposredno predstavljeni na razini Unije u Europskom parlamentu.

(2)

Člankom 10. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji utvrđeno je da svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije i da se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima.

(3)

Člankom 17. stavkom 7. Ugovora o Europskoj uniji utvrđeno je da Europsko vijeće mora uzeti u obzir izbore za Europski parlament kad Europskom parlamentu predlaže kandidata za predsjednika Komisije.

(4)

Radi daljnjeg jačanja europskog karaktera i učinkovite provedbe izbora za Europski parlament potrebno je pravovremeno ažurirati i dopuniti neke elemente Preporuke Komisije 2013/142/EU (1).

(5)

Veoma je važno jačati demokratski legitimitet EU-a i sudjelovanje građana u političkom životu na razini Europe. Građani bi bili spremniji glasati na izborima za Europski parlament da su svjesniji utjecaja politika EU-a na svoj svakodnevni život te da vjeruju kako mogu utjecati na donošenje najvažnijih odluka, na primjer na izbor čelnika institucija EU-a i utvrđivanje prioriteta za budućnost Unije.

(6)

Nužnost jačanja odgovornosti i transparentnosti odnosi se i na Europsku komisiju. Zato je preispitala Kodeks ponašanja članova Komisije (2). Novi Kodeks članovima Komisije omogućuje da se kandidiraju na izborima za Europski parlament bez obveze uzimanja dopusta. Zbog te su promjene revidirana i relevantna pravila Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije (3).

(7)

Politike o kojima se odlučuje na europskoj razini izravno utječu na svakodnevni život građana i osjećaju se na lokalnoj razini. Za odlučivanje na izborima za Europski parlament, građani moraju znati zašto je to važno. Uključivanje građana u razmatranje europskih pitanja potiče demokratsko sudjelovanje građana u donošenju politika EU-a. Od siječnja 2015. aktualna Komisija održala je 478 dijaloga s građanima u svim državama članicama, u suradnji i s institucionalnim partnerima kao što su Europski parlament, nacionalni parlamenti, Odbor regija i Europski gospodarski i socijalni odbor. Od veljače 2018. do 9. svibnja 2019. Komisija će organizirati još petstotinjak dijaloga (ili sudjelovati u njihovu organiziranju) u suradnji s državama članicama, regionalnim i lokalnim tijelima te s Europskim parlamentom i drugim europskim institucijama.

(8)

Nekoliko država članica najavilo je spremnost na angažman u širokim javnim raspravama o budućnosti Europe, a u nizu država članica takvi se nacionalni dijalozi već odvijaju. Uključivanjem građana diljem Europe i održavanjem javnih događanja organiziranih u skladu sa svojim političkim strukturama i praksom, države članice mogu pomoći da građani osvijeste važnost svojih glasova za odabir vizije koja će najviše unaprijediti europski projekt. To bi se trebalo događati od sastanka čelnika 23. veljače 2018. do sastanka na vrhu u Sibiu 9. svibnja 2019., uoči izbora za Europski parlament: na njemu bi šefovi država i vlada trebali donijeti zaključke o sljedećim koracima Unije.

(9)

Europske političke stranke imaju ključnu ulogu u oblikovanju europske političke svijesti, poticanju sudjelovanja birača i u izražavanju volje građana Unije. Ta se uloga može i pojačati budu li idućih mjeseci komunicirale s bliskim nacionalnim strankama i civilnim društvom te nastojale raditi na podizanju razine svijesti o odlukama o budućnosti Europe i interesima građana koje predstavljaju.

(10)

Sustav s „vodećim kandidatima” (Spitzenkandidaten) za predsjednika Komisije prvi je put primijenjen na izborima za Europski parlament 2014.

(11)

Pridonio je jačanju učinkovitosti Unije i njezina demokratskog legitimiteta koji počiva na dva stupa- izravnom zastupanju građana u Europskom parlamentu i neizravnom zastupanju građana putem vlada država članica u Europskom vijeću i Vijeću. Pirdonio je i jačanju odgovornosti Komisije u skladu s člankom 17. stavkom 7. Ugovora o Europskoj uniji. Trebalo bi ga i dalje primjenjivati i poboljšati s obzirom na predstojeće izbore za Europski parlament 2019.

(12)

Europske i nacionalne političke stranke trebale bi znatno prije početka predizborne kampanje, a po mogućnosti do kraja 2018., objaviti kojega kandidata za predsjednika Komisije podupiru te, po mogućnosti do početka 2019., objaviti njegov/njezin program. To bi vezu između glasa pojedinačnog građanina Unije za konkretnu političku stranku na izborima za Europski parlament, kandidata za predsjednika Komisije kojega ta stranka podupire i njegove/njezine vizije budućnosti Europe učinilo transparentnijom.

(13)

Otvorenim, uključivim i transparentnim branjem svojih vodećih kandidata, primjerice na „predizborima”, europske političke stranke i nacionalne stranke koje su im članice još bi više ojačale taj proces. To bi pridonijelo i privlačenju pozornosti šire javnosti i mobiliziranju biračkog tijela.

(14)

Člankom 10. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji i člankom 12. stavkom 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, europskim političkim strankama dodijeljena je ključna uloga. Statut i financiranje europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada regulirani su na europskoj razini. Radi transparentnosti i jačanja kontrole i demokratske odgovornosti europskih političkih stranaka Komisija je predložila izmjene relevantnih pravila prije izbora za Europski parlament 2019. (4) Konkretno, pristup financijskim sredstvima iz općeg proračuna Europske unije trebalo bi uvjetovati time da stranka objavi program i logotip europske političke stranke kojoj pripada. Građanima bi od samog početka trebalo ponuditi jasne i relevantne informacije kako bi shvatili učinak svojih glasova na razini europskih stranaka. Stranačka događanja, kao što su kongresi i predizborne kampanje nacionalnih stranaka, primjerena su i učinkovita dodatna sredstva za obznanjivanje te veze i povećavanje njezine vidljivosti.

(15)

Započinjanje predizbornih kampanja za izbore za Europski parlament mnogo ranije nego u prošlosti i obznanjivanje pripadnosti nacionalnih stranaka europskim strankama prije početka kampanje pridonijelo bi povećanju europske dimenzije tih izbora.

(16)

Uzimajući u obzir specifičnosti nacionalne stranačke i političke scene u državama članicama, Europske političke stranke potiče se da prije početka kampanje, a po mogućnosti prilikom objavljivanja imena svojeg kandidata za predsjednika Komisije, objave kojem se klubu zastupnika Europskog parlamenta namjeravaju pridružiti, odnosno hoće li osnovati klub zastupnika u idućem sazivu Europskog parlamenta. To bi dodatno povećalo transparentnost veze između nacionalnih stranaka, europskih političkih stranaka i klubova zastupnika u Europskom parlamentu.

(17)

Poticanjem i olakšavanjem informiranja birača o povezanosti nacionalnih stranaka s europskim političkim strankama tijekom predizborne kampanje prije izbora za Europski parlament te, gdje je to moguće, i na glasačkim listićima koji se za te izbore koriste države članice povećale bi vidljivost europskih političkih stranaka i platformi koje one predlažu tijekom cijelog europskog izbornog procesa..

(18)

Člankom 22. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije utvrđeno je da svaki građanin Unije ima pravo glasati i kandidirati se na izborima za Europski parlament u državi članici u kojoj je odlučio živjeti, a Direktivom Vijeća 93/109/EZ (5) utvrđeni su detaljni aranžmani za ostvarivanje aktivnog i pasivnog biračkog prava na izborima za Europski parlament za građane Unije koji borave u državi članici koje nisu državljani.

(19)

Kao potpora sudjelovanju građana i europskoj dimenziji izbora za Europski parlament potiče se promicanje prepoznavanja i širenja najboljih praksi i mjera koje države članice primjenjuju u pripremi i provedbi tih izbora, među ostalim u pogledu ostvarivanja biračkog prava europskih građana koji žive u državi članici koja im nije matična država kao i u pogledu promicanja ostvarivanja biračkog prava slabo zastupljenih skupina uključujući osobe s invaliditetom.

(20)

S obzirom na rizike za izborni proces od kibernapada i dezinformacija kakvi su viđeni prilikom nedavnih izbora i kampanja, trebalo bi poticati dijeljenje iskustava među državama članicama o tim pitanjima.

(21)

Države članice, kao i europske i nacionalne političke stranke, imaju posebnu odgovornost za poticanje demokratske i učinkovite provedbe izbora za Europski parlament,

DONIJELA JE OVU PREPORUKU:

Uključivanje europskih građana u raspravu o europskim pitanjima pred izbore za Europski parlament

1.

Od sastanka čelnika 23. veljače 2018. i u skladu sa svojim političkim strukturama i praksama, države članice trebale bi organizirati javna događanja radi uključivanja građana u javnu raspravu o pitanjima Europske unije i budućnosti Europe. S tim javnim događanjima treba nastaviti do sastanka čelnika u Sibiu 9. svibnja 2019., neposredno pred izbore za Europski parlament.

Tijekom tog razdoblja europske političke stranke i nacionalne stranke trebale bi podizati razinu svijesti građana o bitnim pitanjima Unije i o tome što će u budućem sazivu Europskog parlamenta one poduzeti u vezi s tim pitanjima.

Podrška kandidatu za predsjednika Europske komisije

2.

Bitno prije izbora za Europski parlament, a po mogućnosti do kraja 2018., svaka europska politička stranka trebala bi objaviti kojeg kandidata za funkciju predsjednika Europske komisije podržava. Svaka stranka bi, po mogućnosti do početka 2019., trebala objaviti i politički program kandidata kojeg podržava.

Europske političke stranke i njihove pridružene nacionalne stranke trebale bi svoje glavne kandidate odabrati na otvoren, uključiv i transparentan način.

Nacionalne političke stranke trebale bi se pobrinuti da se njihov promidžbeni materijal i političke emisije uoči izbora za Europski parlament koriste i za informiranje građana o kandidatu za funkciju predsjednika Europske komisije kojeg podržavaju i o njegovu/njezinu programu.

Informiranje birača o pripadnosti nacionalnih stranaka europskim političkim strankama

3.

Uzimajući u obzir specifičnosti nacionalne stranačke i političke scene u državama članicama, nacionalne političke stranke koje sudjeluju na izborima za Europski parlament a pripadaju nekoj europskoj političkoj stranci trebale bi prije tih izbora i prije početka predizborne kampanje objaviti kojoj europskoj političkoj stranci pripadaju te kojeg vodećeg kandidata podržavaju.

U mjeri u kojoj je to moguće, nacionalne političke stranke tu bi informaciju, uključujući logotip te europske političke stranke ako je to primjenjivo, trebale prikazati na uočljiv način u promidžbenom materijalu te svim priopćenjima i političkim emisijama.

Europske političke stranke potiče se da prije početka kampanje, a po mogućnosti prilikom objavljivanja imena svojeg kandidata za predsjednika Komisije, objave kojem se klubu zastupnika Europskog parlamenta namjeravaju pridružiti, odnosno hoće li osnovati klub zastupnika u idućem sazivu Europskog parlamenta.

Poticanje i olakšavanje informiranja birača o pripadnosti nacionalnih stranaka europskim političkim strankama

4.

Države članice trebale bi poticati i olakšati informiranje biračkog tijela o pripadnosti nacionalnih stranaka europskim političkim strankama kao i o njihovim vodećim kandidatima prije i tijekom izbora za Europski parlament, primjerice dopuštajući i potičući obznanjivanje takve pripadnosti u promidžbenom materijalu, na web-mjestima nacionalnih i regionalnih stranaka članica i, gdje je to moguće, na glasačkim listićima koji se za te izbore koriste.

Učinkovita provedba

5.

Kako bi se osiguralo da europski građani koji žive u državi članici koja im nije matična mogu ostvariti svoje biračko pravo u toj državi članici i promicalo ostvarivanje biračkog prava slabo zastupljenih skupina uključujući osobe s invaliditetom te u cilju poticanja demokratske provedbe i visoke izlaznosti na izborima za Europski parlament, potiče se nadležna tijela država članica da sudjeluju na sastanku koji će se uz potporu Komisije održati na proljeće 2018. u cilju razmjene najboljih praksi i praktičnih mjera.

Nadležna tijela država članica potiču se i da na temelju iskustva država članica utvrde najbolje prakse u prepoznavanju rizika za izborni proces od kibernapada i dezinformacija.

Ova Preporuka upućuje se državama članicama te europskim i nacionalnim političkim strankama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. veljače 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  Preporuka Komisije 2013/142/EU od 12. ožujka 2013. o poticanju demokratske i učinkovite provedbe izbora za Europski parlament (SL L 79, 21.3.2013., str. 29.).

(2)  Odluka Komisije od 31. siječnja 2018. o Kodeksu ponašanja članova Europske komisije (C (2018) 700 final).

(3)  Odluka Europskog parlamenta od 7. veljače 2018. o reviziji Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije (2017/2233(ACI)).

(4)  Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada – COM(2017) 481 od 13. rujna 2017.

(5)  Direktiva Vijeća 93/109/EZ od 6. prosinca 1993. o utvrđivanju detaljnih aranžmana za ostvarivanje aktivnog i pasivnog biračkog prava na izborima za Europski parlament za građane Unije koji borave u državi članici čiji nisu državljani (SL L 329, 30.12.1993., str. 34.).


AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

17.2.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 45/44


ODLUKA br. 1/2017 PODODBORA ZA TRGOVINU I ODRŽIVI RAZVOJ EU-UKRAJINA

od 30. svibnja 2017.

o donošenju poslovnika [2018/235]

PODODBOR ZA TRGOVINU I ODRŽIVI RAZVOJ EU-UKRAJINA,

uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane (1), a posebno njegov članak 300.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 486. Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane („Sporazum”), dijelovi Sporazuma, uključujući poglavlje 13. (Trgovina i održivi razvoj) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom), primjenjuju se privremeno od 1. siječnja 2016.

(2)

Člankom 300. Sporazuma predviđeno je da Pododbor za trgovinu i održivi razvoj treba nadzirati provedbu poglavlja 13. glave IV. Sporazuma.

(3)

Člankom 300. stavkom 1. Sporazuma predviđeno je da Pododbor za trgovinu i održivi razvoj treba donijeti svoj poslovnik,

DONIO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Donosi se poslovnik Pododbora za trgovinu i održivi razvoj kako je utvrđen u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. svibnja 2017.

Za Pododbor za trgovinu i održivi razvoj EU-Ukrajina

Predsjednica

M. TUININGA

Tajnici

M. VADIS

D. KRAMER


(1)  SL L 161, 29.5.2014., str. 3.


PRILOG

Poslovnik Pododbora za trgovinu i održivi razvoj EU-Ukrajina

Članak 1.

Opće odredbe

1.   Pododbor za trgovinu i održivi razvoj, osnovan na temelju članka 300. Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane (1) („Sporazum”), pomaže Odboru za pridruživanje u sastavu za trgovinu, iz članka 465. stavka 4. Sporazuma, pri obavljanju njegovih dužnosti.

2.   Pododbor za trgovinu i održivi razvoj obavlja funkcije utvrđene u poglavlju 13. (Trgovina i održivi razvoj) glave IV. (Trgovina i pitanja povezana s trgovinom) Sporazuma.

3.   Pododbor za trgovinu i održivi razvoj sastavljen je od predstavnika iz administracije svake od stranaka koji su odgovorni za pitanja trgovine i održivog razvoja.

4.   Predstavnik Europske komisije ili Ukrajine nadležan za pitanja trgovine i održivog razvoja djeluje kao predsjednik Pododbora za trgovinu i održivi razvoj.

5.   Za potrebe ovog Poslovnika primjenjuje se definicija pojma „stranke” utvrđena u članku 482. Sporazuma.

Članak 2.

Posebne odredbe

1.   Članci od 2. do 14. Poslovnika Odbora za pridruživanje EU-Ukrajina primjenjuju se mutatis mutandis, osim ako je u ovom Poslovniku predviđeno drukčije.

2.   Upućivanja na Vijeće za pridruživanje čitaju se kao upućivanja na Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu. Upućivanja na Odbor za pridruživanje ili Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu čitaju se kao upućivanja na Pododbor za trgovinu i održivi razvoj.

Članak 3.

Sastanci

Pododbor za trgovinu i održivi razvoj sastaje se prema potrebi. Stranke se nastoje sastati jedanput godišnje.

Članak 4.

Izmjena

Ovaj se Poslovnik može izmijeniti odlukom Pododbora za trgovinu i održivi razvoj u skladu s člankom 300. stavkom 1. Sporazuma.


(1)  SL L 161, 29.5.2014., str. 3.


MEĐUINSTITUCIJSKI SPORAZUMI

17.2.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 45/46


SPORAZUM IZMEĐU EUROPSKOG PARLAMENTA I EUROPSKE KOMISIJE

o izmjeni točke 4. Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije

EUROPSKI PARLAMENT I EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, Ugovor o funkcioniranju Europske unije, posebno njegov članak 295., i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

SPORAZUMJELI SU SE KAKO SLIJEDI:

Točka 4. Okvirnog sporazuma o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije (1) zamjenjuje se sljedećim:

„4.

Svaki član Komisije preuzima političku odgovornost za djelovanje u području za koje je nadležan ne dovodeći u pitanje načelo kolegijalnosti unutar Komisije.

Predsjednik Komisije snosi punu odgovornost za utvrđivanje svakog sukoba interesa kojim se člana Komisije onemogućuje u obavljanju dužnosti.

Predsjednik Komisije jednako je tako odgovoran za sve daljnje aktivnosti u takvim okolnostima te o njima odmah izvješćuje predsjednika Parlamenta pisanim putem.

Sudjelovanje članova Komisije u izbornim kampanjama uređeno je Kodeksom ponašanja članova Europske komisije.

Članovi Komisije mogu sudjelovati u izbornim kampanjama na izborima za Parlament i kao kandidati. Europske političke stranke mogu ih odabrati i kao vodećeg kandidata („Spitzenkandidat”) za funkciju predsjednika Komisije.

Predsjednik Komisije pravovremeno izvješćuje Parlament o tome hoće li jedan član Komisije ili više njih biti kandidati u izbornim kampanjama za izbore za Parlament te o mjerama poduzetim kako bi se zajamčilo poštovanje načela neovisnosti, integriteta i povjerljivosti predviđenih člankom 245. UFEU-a i Kodeksom ponašanja članova Europske komisije.

Svaki član Komisije koji se kandidira ili sudjeluje u izbornoj kampanji za izbore za Parlament obvezuje se da će se tijekom kampanje suzdržati od zauzimanja stajališta koja nisu u skladu s njegovom obvezom povjerljivosti ili kojima se krši načelo kolegijalnosti.

Članovi Komisije koji se kandidiraju ili sudjeluju u izbornim kampanjama za izbore za Parlament ne smiju koristiti ljudske ni materijalne resurse Komisije za aktivnosti povezane s izbornom kampanjom.”

Sastavljeno u Strasbourgu 7. veljače 2018.

Za Europski parlament

Predsjednik

A. TAJANI

Za Europsku komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 304 od 20.11.2010., str. 47.