8.2.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 34/1

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 (2) doneseni su određeni međunarodni standardi i tumačenja koji su postojali 15. listopada 2008.

(2)

Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) objavio je 8. prosinca 2016. Godišnja poboljšanja međunarodnih standarda financijskog izvještavanja, ciklus 2014. – 2016. (godišnja poboljšanja), u okviru svojeg redovitog postupka poboljšanja čiji je cilj pojednostavniti i pojasniti standarde. Cilj je godišnjih poboljšanja riješiti pitanja koja nisu hitna, ali su nužna, a o kojima je IASB raspravljao tijekom projektnog ciklusa u pogledu neusklađenosti međunarodnih standarda financijskog izvještavanja ili pojašnjavanja formulacija gdje je to potrebno.

(3)

Nakon savjetovanja s Europskom savjetodavnom skupinom za financijsko izvještavanje Komisija je zaključila da izmjene Međunarodnog računovodstvenog standarda (MRS) 28 i Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) 1 i MSFI 12 zadovoljavaju kriterije za donošenje iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1606/2002.

(4)

Uredbu (EZ) br. 1126/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

IASB je odredio da izmjene MSFI-ja 12 stupaju na snagu 1. siječnja 2017. Stoga bi se radi pravne sigurnosti za dotične izdavatelje i dosljednosti s drugim računovodstvenim standardima iz Uredbe (EZ) br. 1126/2008 odredbe ove Uredbe trebale primjenjivati retroaktivno.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Računovodstvenog regulatornog odbora,

(a)

MRS 28 Udjeli u pridruženim subjektima i zajedničkim pothvatima mijenja se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi;

(b)

MSFI 1 Prva primjena međunarodnih standarda financijskog izvještavanja mijenja se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi;

(c)

MSFI 12 Objava informacija o udjelu u drugim subjektima mijenja se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi.

8.2.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 34/6

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 propisuje se odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje ili uskraćivanje tog odobrenja. Člankom 10. te uredbe predviđena je ponovna procjena dodataka odobrenih u skladu s Direktivom Vijeća 70/524/EEZ (2).

(2)

U skladu s Direktivom 70/524/EEZ formaldehid je odobren na neograničeno razdoblje kao dodatak hrani koji pripada skupini „konzervansi” za svinje stare do šest mjeseci za uporabu u obranom mlijeku, u skladu s Direktivom Komisije 83/466/EEZ (3). Taj je proizvod nakon toga unesen u registar dodataka hrani za životinje kao postojeći proizvod, u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

Formaldehid (EZ br. 200-001-8, CAS br. 50-00-0) uvršten je na popis (uspostavljen Uredbom Komisije (EZ) br. 1451/2007 (4)) aktivnih tvari koje je potrebno ocijeniti u cilju njihova mogućeg uvrštenja u Prilog I., I.A ili I.B Direktivi 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5). Međutim, Uredbom (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (6), kojom se zamjenjuje Direktiva 98/8/EZ, nisu obuhvaćeni proizvodi za sprečavanje djelovanja štetnih organizama koji se upotrebljavaju za konzerviranje hrane za životinje, a posebno za smanjenje kontaminacije hrane za životinje salmonelom, jer su ti proizvodi obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1831/2003. Od 1. srpnja 2015. u skladu s Odlukom Komisije 2013/204/EU (7) biocidni proizvodi koji se upotrebljavaju kao konzervansi za hranu za životinje i koji sadržavaju formaldehid ne smiju se stavljati na tržište. Taj je datum utvrđen kako bi se osiguralo vrijeme potrebno za prijelaz s regulatornog sustava biocidnih proizvoda na sustav dodataka hrani za životinje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(4)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesena su dva zahtjeva za odobrenje pripravaka formaldehida kao dodatka hrani za sve životinjske vrste, u kojima se traži da se taj dodatak hrani uvrsti u kategoriju dodataka „tehnološki dodaci” i funkcionalnu skupinu „konzervansi”. Oba zahtjeva uključuju uporabu u obranom mlijeku za svinje stare do šest mjeseci kao postojeći proizvod u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. Uz navedene zahtjeve priloženi su podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(5)

K tome, u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za odobrenje pripravaka formaldehida kao dodatka hrani za svinje i perad, u kojemu se traži da se taj dodatak uvrsti u kategoriju dodataka „tehnološki dodaci” i funkcionalnu skupinu „tvari za poboljšanje higijenskog stanja”. Uz navedeni zahtjev priloženi su podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(6)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) zaključila je u svoja dva mišljenja od 28. siječnja 2014. (8) i u mišljenju od 1. srpnja 2014. (9) da bi u pogledu ciljanih vrsta pripravak formaldehida u određenoj razini koncentracije bio siguran za piliće za tov, kokoši nesilice, japanske prepelice i prasad (odbijenu), međutim da za sve životinjske vrste i kategorije, uključujući svu perad i svinje, nije moguće utvrditi sigurnu razinu. K tome, iz dostupnih studija nije bilo moguće utvrditi razinu koncentracije formaldehida koja bi bila sigurna za reprodukciju ciljanih vrsta. Agencija je zaključila i da bi pripravak formaldehida mogao biti učinkovit kao konzervans i kao tvar za poboljšanje higijenskog stanja koja smanjuje razvoj mikroba u hrani za životinje zaraženoj salmonelom. U ta tri mišljenja Agencija je zaključila da formaldehid izaziva zabrinutost u pogledu sigurnosti korisnika. Formaldehid je jako nadražujuća toksična tvar koja izaziva preosjetljivost kože i dišnog sustava (uključujući profesionalnu astmu) i uzrokuje oštećenje očiju. Agencija je u svojim mišljenjima navela da, dok se očekuje da se lokalnim nadraživanjem snažno potiče karcinogeneza, poznato je da niže lokalne koncentracije formaldehida dovode do nastanka DNK adukata i da je zato prosudila razboritim ne smatrati izloženost nenadražujućim koncentracijama u potpunosti nerizičnom. Osim toga, Agencija je zaključila da se na temelju sadašnjih spoznaja uzročna povezanost izloženosti formaldehidu i leukemije ne može isključiti. Zaključila je da u pogledu zatražene uporabe pripravka formaldehida u hrani za životinje nije bilo moguće utvrditi sigurnu razinu izloženosti kože, očiju ili dišnog sustava formaldehidu. Zato je preporučila poduzimanje mjera kojima se osigurava da dišni sustav, koža i oči svih osoba koje rukuju proizvodom nisu izloženi prašini, maglici ili pari nastaloj pri uporabi formaldehida. K tome, Agencija je preporučila da bi trebalo razmotriti bi li se uspostavom strogih zaštitnih mjera učinkovito zaštitili korisnici. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodi analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(7)

Formaldehid je razvrstan kao karcinogena tvar (1.B kategorija) kod udisanja i kao tvar koja ima mutageni učinak na zametne stanice (2. kategorija) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(8)

U okviru zakonodavstva Unije u području zdravlja i sigurnosti na radu u tijeku je postupak utvrđivanja ograničenja profesionalne izloženosti za formaldehid. Znanstveni odbor za ograničenja profesionalne izloženosti uspostavljen Odlukom Komisije 2014/113/EU (11) u svojoj je Preporuci od 30. lipnja 2016. (12) iznio svoje stajalište o graničnoj vrijednosti za formaldehid utemeljenoj na ocjeni načina djelovanja, koju je zatim u skladu s postupcima za utvrđivanje ograničenja profesionalne izloženosti razmotrio tripartitni Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu (13).

(9)

U skladu s člankom 9. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 u mjeri koja se poduzima u pogledu odobrenja dodatka potrebno je uzeti u obzir zahtjeve članka 5. stavaka 2. i 3. te uredbe i pravo Zajednice i ostale zakonite čimbenike relevantne za pitanje koje se razmatra. Stoga bi se odluka o upravljanju rizikom u pogledu odobrenja formaldehida kao dodatka hrani za životinje trebala temeljiti na svim dostupnim informacijama o mogućim rizicima, konkretno s jedne strane o rizicima za korisnike koji rukuju formaldehidom, posebno radnike, a s druge strane o mogućim rizicima za životinje ili potrošače predmetnog proizvoda životinjskog podrijetla u slučaju izostanka uporabe formaldehida kao dodatka hrani za životinje.

(10)

U skladu sa zakonodavstvom Unije u području zdravlja i sigurnosti na radu, a posebno s člankom 4. Direktive 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14) poslodavac bi trebao smanjiti uporabu karcinogene ili mutagene tvari na radnom mjestu, posebno tako da je, ako je to tehnički moguće, zamijeni s tvari, smjesom ili postupkom, koji pod uvjetima uporabe nisu opasni ili su manje opasni za zdravlje i sigurnost radnika.

(11)

Zbog ozbiljnih rizika za korisnike koji rukuju formaldehidom, taj pristup utemeljen na zamjeni primjeren je i za navedeni dodatak, uzimajući u obzir cilj osiguranja visoke razine zaštite zdravlja ljudi i interesa korisnika iz Uredbe (EZ) br. 1831/2003 i načelo predostrožnosti iz Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(12)

Kada je riječ o proizvodima koji su zamjena za formaldehid kao dodatak koji pripada funkcionalnoj skupini „konzervansi”, postoji niz dodataka iz iste funkcionalne skupine koji su trenutačno odobreni u Uniji.

(13)

Kada je riječ o proizvodima koji bi mogli biti zamjena za formaldehid kao dodatak koji pripada funkcionalnoj skupini „tvari za poboljšanje higijenskog stanja” (16), u tijeku je istraživanje u cilju razvoja dodataka s pomoću kojih bi se na siguran i učinkovit način smanjila mikrobiološka kontaminacija hrane za životinje. U toj funkcionalnoj skupini već postoji odobreni dodatak (17) i stoga ga se, iako je njegov mehanizam djelovanja drugačiji, smatra zamjenom za smanjenje broja bakterijskih patogena (uključujući salmonelu – Salmonella spp) u hrani za životinje, čija uporaba za razliku od formaldehida ne uzrokuje zabrinutost u pogledu sigurnosti korisnika. Dostavljeno je nekoliko zahtjeva za odobrenje drugih dodataka iz predmetne funkcionalne skupine i u tijeku je njihova procjena u skladu s Uredbom (EZ) br. 1831/2003. Osim toga, kvaliteta proizvoda životinjskog podrijetla može se poboljšati s pomoću drugih odobrenih dodataka hrani za životinje, koji kao zootehnički dodaci smanjuju kontaminaciju enteropatogenima kao što je Salmonella spp.

(14)

Uz mogućnosti uporabe proizvoda koji su zamjena za formaldehid za previđene namjene u hrani za životinje, provedba higijenskih zahtjeva i dobre prakse uzduž lanca hrane za životinje iz Uredbe (EZ) br. 183/2005 Europskog parlamenta i Vijeća (18) zahvaljujući preventivnom pristupu pridonosi sigurnosti i kvaliteti hrane za životinje. Konkretno, u tom okviru predviđene su posebne higijenske mjere za nadzor i obradu hrane za životinje zaražene salmonelom i sprečavanje takve zaraze.

(15)

Uzimajući u obzir štetne učinke formaldehida na zdravlje korisnika koji rukuju tom tvari, zajedno s primjenom načela predostrožnosti pri zaštiti zdravlja radnika, te činjenicu da su kao zamjena za predviđene uporabe formaldehida u hrani za životinje dostupni određeni proizvodi i mjere koji ne uzrokuju zabrinutost u pogledu sigurnosti ljudi, iz prethodno navedenoga proizlazi da se prednosti upotrebe formaldehida ne mogu mjeriti s rizicima za zdravlje. Budući da uvjeti za odobrenje predviđeni člankom 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 nisu ispunjeni, odobrenje formaldehida kao dodatka hrani za životinje za uporabu kao konzervans i tvar za poboljšanje higijenskog stanja trebalo bi uskratiti.

(16)

S obzirom na to da bi daljnja uporaba formaldehida mogla dovesti do rizika za zdravlje ljudi, dodatak hrani za životinje koji pripada funkcionalnoj skupini „konzervansi” za uporabu u obranom mlijeku za svinje stare do šest mjeseci i premikse koji ga sadržavaju trebalo bi što je prije moguće povući s tržišta. Međutim, iz praktičnih razloga trebalo bi omogućiti ograničeno razdoblje za povlačenje postojećih zaliha predmetnih proizvoda s tržišta kako bi se gospodarskim subjektima omogućilo da propisno ispune obvezu povlačenja. Stoga bi trebalo odobriti ograničeno razdoblje i za povlačenje s tržišta obranog mlijeka koje sadržava dodatak ili premiksa i krmnih smjesa koje sadržavaju takvo obrano mlijeko, kako bi se uzela u obzir uporaba tih proizvoda u lancu hrane za životinje.

(17)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

8.2.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 34/10

(1)

U dijelu A Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (2) utvrđene su aktivne tvari koje se smatraju odobrenima na temelju Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(2)

Podneseni su zahtjevi za obnavljanje odobrenja aktivnih tvari FEN 560 (također poznat pod nazivom piskavica ili sjeme u prahu piskavice) i sulfuril fluorid u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 844/2012 (3). Međutim, zbog razloga koji su izvan kontrole podnositelja zahtjeva, odobrenje za te tvari vjerojatno će isteći prije donošenja odluke o produljenju odobrenja tih tvari. Stoga je potrebno produljiti rok važenja tih odobrenja u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(3)

S obzirom na vrijeme i sredstva koji su potrebni za dovršenje procjene zahtjevâ za produljenje odobrenja velikog broja aktivnih tvari za koje odobrenja istječu između 2019. i 2021., Provedbenom odlukom Komisije C(2016)6104 (4) utvrđen je program rada u kojemu se grupiraju slične aktivne tvari i određuju prioriteti na temelju pitanjâ sigurnosti za zdravlje ljudi i životinja ili za okoliš, kako je predviđeno člankom 18. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(4)

Tvarima za koje se smatra da su manjeg rizika treba dati prioritet u skladu s Provedbenom odlukom C(2016)6104. Stoga bi odobrenje za te tvari trebalo produljiti za najkraće moguće razdoblje. Uzimajući u obzir raspodjelu odgovornosti i rada među državama članicama koje djeluju kao izvjestiteljice i suizvjestiteljice te dostupne resurse potrebne za procjenu i donošenje odluke, to bi razdoblje za aktivnu tvar FEN 560 (također poznat pod nazivom piskavica ili sjeme u prahu piskavice) trebalo trajati jednu godinu.

(5)

Za aktivne tvari koje nisu obuhvaćene prioritetnim kategorijama u Provedbenoj odluci C(2016)6104 rok važenja odobrenja trebalo bi produljiti za dvije ili tri godine, uzimajući u obzir sadašnji datum prestanka odobrenja, činjenicu da se u skladu s člankom 6. stavkom 3. Provedbene uredbe (EU) br. 844/2012 dopunska dokumentacija za aktivnu tvar dostavlja najkasnije 30 mjeseci prije isteka odobrenja, potrebu da se osigura ujednačena raspodjela odgovornosti i rada među državama članicama koje djeluju kao izvjestiteljice i suizvjestiteljice te raspoložive resurse potrebne za procjenu i donošenje odluke. Stoga je primjereno produljiti rok važenja odobrenja za aktivnu tvar sulfuril fluorid za tri godine.

(6)

S obzirom na cilj članka 17. prvog stavka Uredbe (EZ) br. 1107/2009, ako se dopunska dokumentacija ne dostavi u skladu s Provedbenom uredbom (EU) br. 844/2012 najkasnije 30 mjeseci prije datuma prestanka odobrenja utvrđenog u Prilogu toj uredbi, Komisija će kao datum prestanka odobrenja odrediti isti datum koji je vrijedio prije donošenja ove Uredbe ili najraniji mogući datum nakon tog datuma.

(7)

S obzirom na cilj članka 17. prvog stavka Uredbe (EZ) br. 1107/2009, u slučajevima u kojima Komisija donese uredbu kojom se predviđa da se odobrenje aktivne tvari iz Priloga ovoj Uredbi ne produljuje jer nisu ispunjena mjerila za odobrenje, Komisija kao datum isteka određuje isti datum koji je vrijedio prije donošenja ove Uredbe ili datum stupanja na snagu uredbe kojom se predviđa da se odobrenje aktivne tvari ne produljuje, ovisno o tome koji je datum kasniji. U slučajevima u kojima Komisija donese uredbu kojom se predviđa produljenje odobrenja aktivne tvari iz Priloga ovoj Uredbi, Komisija će nastojati, u skladu s okolnostima, odrediti najraniji mogući datum primjene.

(8)

Provedbenu uredbu (EU) br. 540/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

8.2.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 34/13

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1031/2013 (2) odobrena je aktivna tvar penflufen i uvrštena je u dio B Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (3). To odobrenje ograničeno je na uporabe za tretiranje gomolja sjemenskog krumpira prije ili tijekom sadnje, i to na jedno sijanje sjemena tretiranog penflufenom svake treće godine na istom polju.

(2)

U skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 proizvođač aktivne tvari Bayer CropScience AG podnio je 13. svibnja 2014. zahtjev državi članici izvjestiteljici Ujedinjenoj Kraljevini kojim je zatražio izmjenu uvjeta za odobrenje penflufena kako bi se odobrila njegova uporaba na drugim vrstama sjemena. U dokumentaciji su opisane uporabe na ječmu i pšenici. U skladu s člankom 9. stavkom 3. te uredbe Ujedinjena Kraljevina je 16. lipnja 2014. obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale države članice, Europsku agenciju za sigurnost hrane („Agencija”) i Komisiju da je zahtjev prihvatljiv.

(3)

Država članica izvjestiteljica ocijenila je novu uporabu aktivne tvari penflufen u odnosu na moguće učinke na zdravlje ljudi i životinja i na okoliš u skladu s odredbama iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 te je 5. kolovoza 2015. Komisiji i Agenciji dostavila nacrt izvješća o ocjeni. U skladu s člankom 12. stavkom 3. te uredbe od podnositelja zahtjeva zatražene su dodatne informacije. Ujedinjena Kraljevina ocijenila je dodatne informacije i 8. srpnja 2016. Komisiji i Agenciji dostavila ažurirani nacrt izvješća o ocjeni.

(4)

Agencija je 3. studenoga 2016. Komisiji dostavila zaključak (4) o tome može li se očekivati da nove uporabe aktivne tvari penflufen ispunjavaju mjerila za odobravanje iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. Komisija je 23. siječnja 2017. Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje predstavila nacrt dopune izvješću o pregledu za penflufen i nacrt uredbe.

(5)

Podnositelj zahtjeva pozvan je da dostavi primjedbe na dopunu izvješća o pregledu.

(6)

Za jednu ili više reprezentativnih uporaba najmanje jednog sredstva za zaštitu bilja koje sadržava predmetnu aktivnu tvar, ako se to sredstvo za zaštitu bilja upotrebljava za tretiranje sjemena ili drugog reprodukcijskog sadnog materijala koji se sije ili sadi, utvrđeno je da su mjerila za odobravanje iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 ispunjena. Stoga je primjereno ukloniti ograničenje uporabe penflufena isključivo na gomolj sjemenskog krumpira te dopustiti da se upotrebljava i na drugim vrstama sjemena ili na drugom reprodukcijskom sadnom materijalu.

(7)

U skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u vezi s njezinim člankom 6. te s obzirom na postojeća znanstvena i tehnička saznanja, potrebno je i primjereno izmijeniti uvjete za odobrenje, uz zadržavanje određenih uvjeta i ograničenja, te od podnositelja zahtjeva zatražiti da dostavi dodatne potvrdne informacije iz prvog odobrenja.

(8)

U skladu s Provedbenom uredbom (EU) br. 1031/2013 podnositelj zahtjeva u roku od dvije godine od stupanja na snagu te uredbe mora dostaviti potvrdne informacije o dugoročnom riziku za ptice. Budući da je podnositelj zahtjeva te podatke dostavio u dokumentaciji podnesenoj uz zahtjev za izmjenu uvjeta odobrenja aktivne tvari penflufen, smatra se da je ispunio tu obvezu. Države članice trebale bi na temelju tih novih informacija prema potrebi provjeriti nacionalna odobrenja za proizvode koji sadržavaju penflufen.

(9)

U skladu s Provedbenom uredbom (EU) br. 1031/2013 Komisiji se moraju dostaviti i informacije o specifikaciji tehničkog materijala proizvedenog za tržište. Budući da je Ujedinjena Kraljevina ocijenila te podatke u okviru postupka za izmjenu uvjeta za odobrenje aktivne tvari penflufen, smatra se da je ta obveza ispunjena.

(10)

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

8.2.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 34/16

(1)

Europska komisija (dalje u tekstu „Komisija”) Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/1444 (2) („Privremena uredba”) 10. kolovoza 2017. uvela je privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz u Uniju određenih čelikâ otpornih na koroziju podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 7. Uredbe (EU) 2016/1036 („Osnovna uredba”).

(2)

Ispitni postupak pokrenut je 9. prosinca 2016. (3) nakon što je Europska federacija proizvođača željeza i čelika („Eurofer” ili „podnositelj pritužbe”) 25. listopada 2016. podnijela pritužbu u ime proizvođača koji čine više od 53 % ukupne proizvodnje određenih čelikâ otpornih na koroziju u Uniji.

(3)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 30. Privremene uredbe, ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2015. do 30. rujna 2016. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2013. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(4)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/1238 (4) uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom i poslanog iz NRK-a uvjetovala evidentiranjem. Evidentiranje uvoza prestalo je uvođenjem privremenih mjera 11. kolovoza 2017.

(5)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”) nekoliko zainteresiranih strana dostavilo je pisane podneske u kojima su iznijele svoje stavove o privremenim nalazima. Stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane.

(6)

Tijekom konačne faze ispitnog postupka 13. studenoga 2017. održano je saslušanje s Međunarodnim udruženjem trgovaca čelikom („ISTA”) i 17. studenoga 2017. s kineskim Udruženjem proizvođača željeza i čelika („CISA”).

(7)

Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Kako bi imala na raspolaganju informacije o evidentiranju uvoza, od proizvođača iz Unije u uzorku, Eurofera i svih uvoznika koji su joj poznati zatražila je da dostave dodatne podatke. Proizvođači iz Unije u uzorku, Eurofer i šest uvoznika dostavili su odgovore na upitnik.

(8)

Kako bi provjerila odgovore na upitnike navedene u prethodnoj uvodnoj izjavi 7., obavljeni su posjeti radi provjere na licu mjesta podataka koje su dostavili:

(9)

Kako je najavljeno u uvodnoj izjavi 22. Privremene uredbe, u konačnoj fazi posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih trgovaca/uvoznika povezanih s proizvođačima izvoznicima u uzorku iz NRK-a:

Grupa Hebei Iron and Steel („HBIS”):

(10)

Komisija je sve strane obavijestila o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz u Uniju čelikâ otpornih na koroziju podrijetlom iz NRK-a i konačno naplatiti iznose osigurane privremenom pristojbom („konačna objava”). Svim je stranama odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe na konačnu objavu. Nakon konačne objave jedna strana zatražila je i dobila dodatna objašnjenja koja se odnose na točno određeno društvo. Komisija nije primila primjedbe na ta dodatna objašnjenja.

(11)

Primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane razmotrene su i uzete u obzir kad je to bilo primjereno.

(12)

U uvodnoj izjavi 21. Privremene uredbe Komisija je napomenula da su tri grupe proizvođača izvoznika u NRK-u zatražile individualni tretman na temelju članka 17. stavka 3. Osnovne uredbe. U uvodnoj izjavi 22. Privremene uredbe objašnjeni su razlozi zbog kojih se ti zahtjevi nisu mogli ispitati u privremenoj fazi.

(13)

Nakon uvođenja privremenih antidampinških mjera grupa društava iz uvodne izjave 23. Privremene uredbe tvrdila je da njezin zahtjev za individualni tretman treba ispitati u konačnoj fazi i. jer je ona jedini kineski proizvođač izvoznik koji na tržište Unije dostavlja određene proizvode, ii. zbog specifičnosti njezinih proizvoda, čime je ponovila prethodnu tvrdnju koja je ponovno razmatrana u uvodnoj izjavi 23. Privremene uredbe, a da pritom nije dostavila nove elemente u potporu tome i iii. jer je u pravu WTO-a utvrđena obveza određivanja pojedinačnih dampinških marži za svakog poznatog proizvođača (osim u slučaju pojave ograničenog broja izuzeća). Ta je strana tvrdila i da se ukupan broj izvoznika ne može smatrati „toliko velikim” da bi određivanje pojedinačnih marži bilo nepraktično.

(14)

U pogledu prvih dviju tvrdnji potvrđuje se da se asortiman proizvoda koji je već obuhvaćen u uzorku smatra reprezentativnim jer se uzorak smatra reprezentativnim ako čini gotovo polovinu ukupnog kineskog uvoza u Uniju.

(15)

U pogledu treće tvrdnje Komisija potvrđuje zaključak donesen u privremenoj fazi da je broj zahtjeva za individualni tretman (koje su dostavile tri grupe proizvođača izvoznika u NRK-u koje se sastoje od nekoliko pojedinačnih poduzetnika) bio toliko velik da bi pojedinačna ispitivanja bila neopravdano opterećenje te da bi se time spriječio pravovremeni dovršetak ispitnog postupka. Naime, nakon procjene očekivanog radnog opterećenja koje bi nastalo zbog tih zahtjeva Komisija je odlučila da se u konačnoj fazi ne može odobriti individualni tretman jer bi broj subjekata koje je potrebno dodatno ispitati i broj različitih lokacija koje je potrebno posjetiti radi provjere bili neopravdano opterećenje te bi se time spriječio pravovremeni dovršetak ispitnog postupka s obzirom na vremenski okvir ispitnog postupka i resurse koji su Komisiji na raspolaganju. Komisija je u okviru uzorka već ispitala 22 subjekta na sedam lokacija.

(16)

Nadalje, kako se napominje u prethodnoj uvodnoj izjavi 9., važne provjere koje se uobičajeno obavljaju u privremenoj fazi ispitnog postupka već su se morale odgoditi za konačnu fazu ispitnog postupka s obzirom na veličinu predmeta i broj zainteresiranih strana koje je u ovom slučaju potrebno ispitati, čime je na ispitni postupak stavljeno dodatno opterećenje.

(17)

Podsjeća se i da uzorak proizvođača izvoznika čini gotovo polovinu ukupnog obujma kineskog uvoza predmetnog proizvoda u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Grupe koje su zatražile individualni tretman zajedno bi činile manje od 5 % ukupnog uvoza.

(18)

Konačno, Komisija upućuje i na načelo nediskriminacije koje bi se moglo prekršiti ako se pojedinačno ispita samo jedna dodatna grupa, ali ne i druga dva društva/druge dvije grupe izvan uzorka koje su isto tako zatražile pojedinačno ispitivanje.

(19)

Nakon konačne objave grupa društava iz prethodne uvodne izjave 13. ponovila je svoj zahtjev za pojedinačno ispitivanje i. jer je neintegrirani proizvođač predmetnog proizvoda s drukčijom strukturom troškova i dobiti od proizvođača izvoznikâ u uzorku; ii. jer Komisija, navodno, nije namjeravala donijeti raniju odluku o pojedinačnom ispitivanju kako bi zainteresirane strane lišila mogućnosti da dostave primjedbe o tom pitanju; iii. jer bi u skladu s pravom WTO-a odbijanje zahtjevâ za pojedinačno ispitivanje trebalo biti iznimka; iv. jer je Komisija provjerila sve proizvođače izvoznike u uzorku prije travnja 2017. i v. jer načelo nediskriminacije nije upitno s obzirom na to da je, u skladu sa sudskom praksom, Komisija trebala ocijeniti zahtjeve za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva drugih dvaju društava/drugih dviju grupa izvan uzorka koje su isto tako zatražile pojedinačno ispitivanje.

(20)

Nijednim se prethodno utvrđenim razlogom ne dovodi u pitanje ukupan zaključak da ispitivanje zahtjeva za pojedinačno ispitivanje nije bilo moguće. Prvo, navodnom razlikom u strukturi troškova i dobiti samom po sebi ne može se opravdati zahtjev za pojedinačno ispitivanje. Naprotiv, sva društva koja su zatražila pojedinačno ispitivanje nalaze se u istoj činjeničnoj i pravnoj situaciji. Uz to, društvo uvijek može zatražiti povrat ili privremenu reviziju ako su ispunjeni primjenjivi uvjeti. Drugo, Komisija zainteresirane strane nikad nije spriječila da dostave primjedbe o tom pitanju. Treće, Komisija podsjeća da je u pravu WTO-a, članku 6. stavku 10. Sporazuma o antidampingu, jasno navedeno da, ako je broj uključenih [izvoznika] toliko velik da je [pojedinačno ispitivanje] nepraktično, nadležna tijela njihovo ispitivanje mogu ograničiti na razuman broj primjenom uzoraka. Primjenom tog pravila ne odvraća se strane da dobrovoljno dostave odgovore. Četvrto, Komisija je provjeru grupa u uzorku dovršila tek u listopadu 2017. Konačno, Komisija napominje da se teret provođenja analiza zahtjeva triju dodatnih društava/grupa dostatno razmatrao u Privremenoj uredbi te u prethodnim uvodnim izjavama od 15. do 17.

(21)

Budući da nije bilo dodatnih primjedaba u pogledu pojedinačnog ispitivanja, potvrđuju se privremeni nalazi iz uvodnih izjava od 21. do 24. Privremene uredbe.

(22)

U uvodnoj izjavi 25. Privremene uredbe napominje se da su dvije grupe proizvođača iz NRK-a koji surađuju i koji nisu uključeni u uzorak dostavile zahtjev za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva u okviru svojeg zahtjeva za individualni tretman. Budući da je Komisija odlučila da tim grupama neće odobriti individualni tretman, njihovi zahtjevi za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva nisu se ocjenjivali.

(23)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu tretmana tržišnoga gospodarstva, potvrđuju se privremeni nalazi iz uvodne izjave 25. Privremene uredbe.

(24)

U uvodnoj izjavi 31. Privremene uredbe utvrđena je definicija predmetnog proizvoda. Ta se definicija konačno potvrđuje. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 34. Privremene uredbe, određene strane i dalje su tražile pojašnjenje definicije predmetnog proizvoda. Ta su pojašnjenja dana za svaki slučaj posebno.

(25)

Pojašnjava se da bi oznaku TARIC 7225990035 koja se nalazila u uvodnoj izjavi 31. i članku 1. Privremene uredbe trebalo ukloniti jer je pogrešno uključena s obzirom na to da je već razvrstana drugom proizvodu na koji se primjenjuju mjere. Tu oznaku nisu upotrebljavali uvoznici predmetnog proizvoda na tržište Unije.

(26)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu predmetnog proizvoda i istovjetnog proizvoda, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 31. do 39. Privremene uredbe.

(27)

Pojedinosti o izračunavanju uobičajene vrijednosti utvrđene su u uvodnim izjavama od 40. do 51. Privremene uredbe.

(28)

Nakon uvođenja privremenih mjera CISA je tvrdila da razlika između marže štete i dampinške marže dovodi do sumnje u točnost Komisijinih nalaza i izračuna ili izbora analogne zemlje. CISA je procijenila da je uobičajena vrijednost u analognoj zemlji 21 % viša od ciljne cijene industrije Unije i da je prosječna prodajna cijena proizvođača iz analogne zemlje viša od (već visokih) cijena u Brazilu. CISA smatra da se zbog činjenice da je uobičajena vrijednost izračunana za većinu prodaje proizvođača izvoznika u uzorku dovodi u sumnju i izbor analogne zemlje ili kvaliteta podataka dobivenih iz Brazila. Konačno, CISA je od Komisije zatražila da poništi izbor Brazila kao analogne zemlje.

(29)

Posljednja tvrdnja u suprotnosti je s CISA-inom izjavom od 24. ožujka 2017., da je Brazil „najbolji izbor među nekoliko zemalja kandidata (Kanade, Australije i Brazila), posebno nakon usporedbe veličine svakog tržišta i tržišne snage proizvođača koji surađuju”.

(30)

Brazil je konkurentno tržište s trima domaćim proizvođačima i značajnim uvozom, uglavnom iz Kine, koji čini oko 15 % brazilskog domaćeg tržišnog udjela. Nije na snazi nijedna antidampinška ili kompenzacijska mjera, a brazilska društva posluju u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Stoga je Brazil primjeren izbor.

(31)

U pogledu kvalitete podataka i izračuna provjerena je točnost podataka proizvođača iz analogne zemlje te je utvrđeno da su oni pouzdani. Izračuni su izvršeni u skladu s mjerodavnim pravnim pravilima iz Osnovne uredbe. Činjenično su točni.

(32)

Nakon privremene objave jedna je grupa proizvođača izvoznika u uzorku napomenula da se uobičajena vrijednost trebala izračunati za više od 75 % njezina obujma prodaje Uniji te je navela da to dovodi u ozbiljnu sumnju usporedivost vrsta proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu analogne zemlje.

(33)

U tom je pogledu potrebno napomenuti da opseg proizvoda uključuje širok asortiman vrsta proizvoda s različitim karakteristikama. Činjenica da se određene brazilske vrste proizvoda nisu prodavale u dostatnim količinama ili da nisu odgovarale kineskim vrstama proizvoda koji se izvoze u Uniju ne znači da se brazilske vrste proizvoda nisu mogle usporediti. Naime, vrste proizvoda koje proizvodi brazilski proizvođač pripadaju istoj grupi proizvoda i mogle su se u određenoj mjeri usporediti s vrstama koje u Uniju izvoze kineski proizvođači izvoznici u uzorku. Nadalje, za izvezene proizvode koji se nisu mogli izravno usporediti s brazilskim uobičajenim vrijednostima uobičajena vrijednost prilagođena je za sve fizičke razlike (posebno u pogledu širine, kvalitete površine i mase premaza) na temelju troškovnika proizvođača iz analogne zemlje u kojem su doista predviđene te razlike. To znači i da su vrste proizvoda za koje je izračunana uobičajena vrijednost doista bile dio portfelja proizvoda proizvođača iz analogne zemlje, kao što su to bile za kineske strane u uzorku. Nakon konačne objave ta je strana nastavila i zatražila točnu vrijednost svake prilagodbe za fizičke razlike. Ta se tvrdnja razmatra u uvodnoj izjavi 35. u nastavku.

(34)

Ista je strana tvrdila i da nisu objavljeni smisleni podaci o uobičajenoj vrijednosti. Ta je strana zatražila pristup svim podacima preko svojih odvjetnika uz obrazloženje da se načelom prava na obranu zahtijeva da bi adresati odluka kojima se znatno utječe na njihove interese trebali moći učinkovito obznaniti svoja stajališta o dokazima na kojima se temelji sporna odluka.

(35)

Izračun uobičajene vrijednosti temelji se na podacima koji se odnose na prodaju i troškove proizvođača iz analogne zemlje. Proizvođač iz analogne zemlje zatražio je i obrazložio povjerljivo postupanje sa svojim podacima o prodaji i troškovima za potrebe ovog ispitnog postupka jer bi se njihovom objavom ugrozio konkurentni položaj tog društva. Uz to, objavom uobičajene vrijednosti moglo bi se konkurenciji omogućiti da izračuna cijene i troškove proizvođača iz analogne zemlje. Stoga je za izračune uobičajene vrijednosti odobreno povjerljivo postupanje. U uvodnoj izjavi 50. Privremene uredbe upotrijebljeni su rasponi kako bi se podaci o dobiti te troškovima prodaje, općim i administrativnim troškovima proizvođača iz analogne zemlje objavili u postotcima. Nadalje, proizvođačima izvoznicima objavljeni su posebni podaci s uobičajenom vrijednosti po vrsti proizvoda u rasponima. Konačno, u pogledu tih pitanja zainteresirana strana obaviještena je da se može obratiti službeniku za saslušanje u trgovinskim postupcima na temelju članka 15. njegova opisa poslova (5). Strana nije kontaktirala sa službenikom za saslušanje u pogledu tog pitanja.

(36)

Nakon konačne objave ta je strana navela da u potpunosti shvaća povjerljivost podataka za utvrđivanje uobičajene vrijednosti i uvažava zabrinutost koju je proizvođač iz analogne zemlje izrazio u pogledu nezaštićene objave njegovih podataka. Stoga je ponovila svoj zahtjev za pristup izračunu uobičajene vrijednosti preko svojeg pravnog savjetnika uz primjenu „zaštitnih mjera” ili „svih drugih konstruktivnih rješenja”. Komisija napominje da u Osnovnoj uredbi ne postoji odredba kojom se, tijekom ispitnog postupka, odobrava pristup informacijama u pogledu kojih je njihov vlasnik zatražio povjerljivo postupanje.

(37)

Nakon konačne objave ta je strana tvrdila da su rasponi u posebnoj objavi s uobičajenom vrijednosti po vrsti proizvoda besmisleni. Komisija napominje da strana nije iznijela tu tvrdnju u vrijeme privremene objave, a predmetni rasponi potpuno su jednaki u privremenoj i konačnoj objavi. U svakom slučaju Komisija smatra da su upotrijebljeni rasponi nužni kako bi se zadržalo povjerljivo postupanje s relevantnim podacima proizvođača iz analogne zemlje te da se iz njih mogu dostatno razumjeti informacije koje su dostavljene u povjerenju.

(38)

Budući da nije bilo drugih primjedaba u pogledu određivanja uobičajene vrijednosti, potvrđuju se uvodne izjave od 40. do 51. Privremene uredbe.

(39)

Pojedinosti o izračunavanju izvozne cijene utvrđene su u uvodnim izjavama 52. i 53. Privremene uredbe.

(40)

Grupa Shagang tvrdila je da Komisija nije objavila pravnu osnovu za odbitak troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti njezinih povezanih trgovaca u Hong Kongu i Singapuru. Uz to, grupa Shagang tvrdila je da bi je trebalo smatrati jednim gospodarskim subjektom zajedno s njezinim povezanim društvima te je, stoga, osporavala prethodno navedene prilagodbe. Ta je strana tvrdila da njezini povezani trgovci u Hong Kongu i Singapuru imaju zanemarivu funkciju u cijelom procesu prodaje i da samo izvršavaju upute drugog pravnog subjekta.

(41)

Komisija je pojasnila da je pravna osnova za predmetne prilagodbe članak 2. stavak 10. točka i. Osnovne uredbe jer se odnosi na uvećane iznose koje je primilo povezano društvo koja obavlja poslove slične poslovima posrednika koji posluje na temelju provizije.

(42)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. Komisija je analizirala različite čimbenike i, među ostalim, utvrdila: i. da, s obzirom na pisane ugovore, postoje dosljedni uvećani iznosi koje povezano društvo u NRK-u naplaćuje povezanim trgovcima u inozemstvu; ii. da se iz tih pisanih ugovora može zaključiti da su trgovci preuzeli rizik neplaćanja kupca; iii. da se glavna djelatnost povezanih trgovaca, koja čini više od 95 % njihova prometa, sastoji od trgovine proizvodima koji nisu predmetni proizvod, uključujući trgovanje s nepovezanim stranama; iv. da trgovci plaćaju naknadu za reklamacije kupaca; v. da trgovci plaćaju troškove prekomorskog prijevoza i bankovne naknade u izvoznoj prodaji predmetnog proizvoda u Uniju; vi. da su u dozvoli za rad jednog od povezanih trgovaca njegove glavne djelatnosti opisane kao „veleprodaja na temelju naknade ili ugovora, npr. posrednici koji posluju na temelju provizije”; vii. da na temelju provjerenog računa dobiti i gubitka vlastita dobit povezanih trgovaca uključuje relevantne rashode ureda; viii. da se trgovci ne nalaze u poslovnim prostorima ili u blizini proizvođača te da svoje računovodstvene evidencije vode u svojim poslovnim prostorima. Stoga je Komisija zaključila da povezani trgovci obavljaju poslove slične poslovima posrednika koji posluje na temelju provizije. Slijedom toga zadržane su prilagodbe na temelju članka 2. stavka 10. točke i. Osnovne uredbe.

(43)

Nakon konačne objave ta je strana osporavala nalaz da dva povezana trgovca u Hong Kongu i Singapuru te proizvođač izvoznik ne čine jedan gospodarski subjekt. Osporavala je prethodno navedene elemente i nije ih smatrala relevantnima za donošenje zaključka da su poslovi dvaju predmetnih povezanih trgovaca slični poslovima posrednika koji posluje na temelju provizije.

(44)

Komisija je smatrala da nijedan argument koji je iznijela ta strana ne može dovesti do drukčijeg zaključka od onog koji je donesen u prethodnoj uvodnoj izjavi 42. Naprotiv, strana je u svojem podnesku potvrdila sljedeće činjenice:

(45)

Uz to, ispitnim postupkom pokazalo se da Jiangsu Shagang International Trade Co. Ltd izravno prodaje na tržištima trećih zemalja i na kineskom domaćem tržištu. Time se potvrđuje da grupa Shagang ima vlastiti prodajni odjel, uključujući izvoznu prodaju. Zbog prethodno navedenih razloga povezani trgovci u Hong Kongu i Singapuru djeluju kao posrednici koji posluju na temelju provizije.

(46)

Slijedom toga, u skladu s ustaljenom sudskom praksom (6), s obzirom na to da za uobičajenu vrijednost nije primijenjena provizija ili uvećani iznos, prilagodba izvozne cijene bila je opravdana u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom i. Osnovne uredbe.

(47)

Budući da u pogledu izvozne cijene nije bilo drugih primjedaba, potvrđuju se uvodne izjave od 52. do 53. Privremene uredbe.

(48)

U uvodnim izjavama od 54. do 56. Privremene uredbe objašnjava se način usporedbe uobičajene vrijednosti i izvozne cijene.

(49)

Grupa Shagang osporavala je metodologiju prilagodbe PDV-a opisanu u uvodnoj izjavi 56. Privremene uredbe. Budući da je uobičajena vrijednost viša od izvozne cijene, ta je strana tvrdila da je Komisija izvoznu cijenu trebala prilagoditi za prijavljeni iznos gubitka PDV-a.

(50)

U skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (b) Osnovne uredbe za razlike u neizravnom oporezivanju, u ovom slučaju u PDV-u koji se djelomično vraća za izvoznu prodaju, Komisija je mogla primjereno prilagoditi samo uobičajenu vrijednost, a ne izvoznu cijenu. Tvrdnja je stoga odbijena.

(51)

Uvodna izjava 56. Privremene uredbe pojašnjava se kako slijedi. Komisija je uzela uobičajene vrijednosti i izvozne cijene s uključenim PDV-om te je uobičajenu vrijednost prilagodila tako da odgovara stopi PDV-a koja se primjenjuje na izvoz nakon naknade, ako je primjenjivo.

(52)

Nakon konačne objave grupa Shagang ponovno je osporavala metodologiju prilagodbe PDV-a opisanu u uvodnoj izjavi 56. Privremene uredbe. Ta je strana tvrdila da se članak 2. stavak 10. točka (b) Osnovne uredbe primjenjuje na situaciji u kojoj istovjetni proizvod uključuje PDV na domaćem tržištu, za razliku od proizvoda koji se izvoze u Uniju. Ponovila je svoju tvrdnju da je trebalo prilagoditi izvoznu cijenu, a ne uobičajenu vrijednost te je, umjesto toga, predložila prilagodbu uobičajene vrijednosti dodavanjem PDV-a, pri čemu se taj PDV izračunava kao iznos po tonaži po vrsti proizvoda. Tvrdnja je odbijena. Komisija smatra da je metodologija koju je primijenila u svojim izračunima u skladu sa zahtjevima Osnovne uredbe kako se tumače u sudskoj praksi.

(53)

Budući da nije bilo drugih primjedaba u pogledu usporedbe, potvrđuju se uvodne izjave od 54. do 55. Privremene uredbe i pojašnjava uvodna izjava 56.

(54)

Pojedinosti o izračunavanju dampinga utvrđene su uvodnim izjavama od 57. do 61. Privremene uredbe.

(55)

Nakon privremene objave grupa Shagang tvrdila je da bi dampinške marže trebalo računati svaki mjesec zbog znatne fluktuacije cijene željezne rude (61,9 % između prosinca 2015. i kolovoza 2016. prema citiranom izvoru), što je utjecalo na izvoznu cijenu predmetnog proizvoda.

(56)

Komisija je dampinšku maržu izračunala uspoređivanjem ponderirane uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom za cijelo razdoblje ispitnog postupka. U ovom predmetu izvozna prodaja nije isključivo ograničena na konkretno kratko razdoblje ispitnog postupka. Svaki mogući utjecaj fluktuacije cijena željezne rude jednako bi se distribuirao tijekom cijelog razdoblja ispitnog postupka. Stoga se time ne bi opravdali mjesečni izračuni. Uz to, s obzirom na kasnu fazu u kojoj je podnesen zahtjev, različitu razinu integracije proizvođača izvoznikâ, činjenicu da se u drugim izvorima upućuje na drukčiju fluktuaciju i da nijedna druga strana nije izrazila sličnu zabrinutost, tvrdnja je odbijena. Napominje se i da je u specifičnim primjerima koje je dala ta strana promjena cijena gotovih proizvoda bilo znatno manja od fluktuacije cijena željezne rude u predmetnom razdoblju.

(57)

Nakon konačne objave grupa Shagang ponovila je da bi dampinške marže trebalo računati svaki mjesec. Uz taj zahtjev nisu dostavljeni novi elementi kojima bi se opravdali mjesečni izračuni i stoga se on nije mogao prihvatiti.

(58)

Nakon posjeta radi provjere u društvima Duferco Deutschland GmbH i Duferco SA bilo je potrebno revidirati određene informacije o prodaji i troškovima u Uniji.

(59)

Nakon prethodno navedene revizije i ispravka administrativne pogreške konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Tablica 1.

Dampinške marže, NRK

(60)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu definicije industrije Unije i proizvodnje u Uniju, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 62. do 64. Privremene uredbe.

(61)

Podaci o potrošnji u Uniji blago su revidirani prema dolje zbog ispravka obujma uvoza iz predmetne zemlje, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 64. do 66. u nastavku. Na temelju toga potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja na slobodnom tržištu (u tonama)

(62)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji povećala se za 25 %. To je povećanje uglavnom bilo posljedica povećanja potražnje u najvećim industrijama na kraju proizvodnog lanca.

(63)

Budući da nije bilo daljnjih primjedaba u pogledu potrošnje u Uniji, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 65. do 72. Privremene uredbe.

(64)

Nakon privremene objave u podnesku od 20. listopada 2017. Eurofer je dostavio dokaze, u obliku ankete o stanju na tržištu kojom su obuhvaćena sva najveća tržišta čelikâ otpornih na koroziju, da je za razmatrano razdoblje uvoz iz NRK-a u Privremenoj uredbi precijenjen za do 15 %. Eurofer je svoje članove, a to su društva prisutna na svim najvećim tržištima u Uniji, ispitao o veličini uvoza na tržište Unije onih proizvoda koji nisu predmetni proizvod, ali prijavljeni su pod istim oznakama KN. Svi su se podnositelji pritužbe složili s primijenjenom metodologijom i donesenim zaključcima: prema najboljim procjenama, trebalo bi smatrati da se 15 % kineskog uvoza ne odnosi na predmetni proizvod. Nije bilo dokaza da to utječe na uvoz iz drugih zemalja. CISA je u podnesku istaknula i da su statistički podaci o uvozu čelikâ otpornih na koroziju možda precijenjeni.

(65)

U privremenoj fazi Komisija nije imala dovoljno dokaza za zaključak da je uvoz precijenjen, ili u kojoj mjeri, kako se razmatralo u uvodnoj izjavi 74. Privremene uredbe.

(66)

S obzirom na nove dostupne dokaze Komisija je prihvatila tvrdnju kao opravdanu i primijenila ispravak od 15 % na uvoz iz NRK-a. Komisija je smatrala da je ispravak od 15 % razuman jer čini odgovarajuću procjenu na temelju detaljne analize uvoznog tržišta. Komisija je uzela u obzir i povjerljive statističke podatke koji su prikupljeni tijekom konačne faze ispitnog postupka i kojima se još jednom potvrdilo da se nije sav uvoz obuhvaćen prethodno navedenim oznaka KN odnosio na predmetni proizvod. Strane su obaviještene o ispravku i omogućeno im je da iznesu svoja stajališta. Nije primljena nijedna primjedba.

(67)

U skladu s tim uvoz u Uniju iz NRK-a razvijao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udjel

(68)

Iz prethodne tablice vidljivo je da se u apsolutnim brojkama uvoz iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja povećao za 146 %. Istodobno, tijekom razmatranog razdoblja ukupni tržišni udio dampinškog uvoza u Uniju povećao se za 9,8 postotnih bodova.

(69)

Iz ispravljenih statističkih podataka o uvozu i dalje je vidljivo veliko povećanje uvoza u apsolutnom smislu i u smislu tržišnog udjela. De facto, čak i ako se ne primijeni ispravak na uvoz u razdoblju 2013.–2015., simulacijom se pokazalo da bi se obujam uvoza povećao za 109 % i tržišni udio za 70 %.

(70)

U pogledu sniženja cijena uvozna cijena CIF dvaju od tri proizvođača izvoznika u uzorku ponovno je izračunana nakon posjeta radi provjere povezanih uvoznika. Revizije tih vrijednosti CIF izvršene su i nakon primjedaba proizvođača izvoznika koje su zaprimljene nakon privremene objave (kako je objašnjeno u prethodnom odjeljku 2.2.). Konačne marže sniženja cijena stoga su revidirane i iznose od 8,1 % do 15,1 % za NRK.

(71)

Budući da nije bilo daljnjih primjedaba u pogledu uvoza iz predmetne zemlje, potvrđuju se preostali zaključci iz uvodnih izjava od 73. do 81. Privremene uredbe.

(72)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da su njezina prava na obranu prekršena jer su za mikroekonomske pokazatelje upotrijebljeni indeksirani podaci. Indeksiranje je upotrijebljeno, kako je objašnjeno u Privremenoj uredbi, radi zaštite povjerljivosti proizvođačâ iz Unije u uzorku koji dolaze iz dviju grupa. Toj su zainteresiranoj strani dostavljene dodatne informacije koje su se mogle objaviti u rasponima, a da se pritom ne ugrozi povjerljivo postupanje. U svakom slučaju indeksiranje se smatra primjerenim pristupom jer se time štiti povjerljivost podataka, ali se zainteresiranim stranama pružaju i smislene informacije. Uz to, taj se pristup primijenio samo u nužnoj mjeri, odnosno samo za mikroekonomske pokazatelje. Stoga Komisija odbija tu tvrdnju.

(73)

U svojem odgovoru na konačnu objavu predmetna zainteresirana strana (CISA) osporavala je oblik objavljenih mikroekonomskih podataka. CISA je navela da i dalje ne razumije zašto su mikroekonomski podaci povjerljivi jer se odnose na četiri proizvođača iz Unije u uzorku. Kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 72., ti podaci, iako su konsolidirani za četiri proizvođača u uzorku, de facto se odnose na proizvođače koji čine samo dvije grupe. Ako se ti podaci objave, tada bi svaka grupa mogla izračunati podatke za drugu grupu. Stoga se odbija tvrdnja da su objavom prekršena prava CISA-e na obranu.

(74)

Udio industrije Unije na slobodnom tržištu razvijao se kako slijedi kao rezultat prethodno navedenog ispravka uvoza iz predmetne zemlje.

Tablica 4.

Udio na slobodnom tržištu

(75)

Potrebno je napomenuti da su, iako je tržišni udio industrije Unije ponovno procijenjen na nešto višoj razini u razmatranom razdoblju nakon ispravka obujma uvoza iz NRK-a, tržišni udjeli i dalje bili manji za gotovo 13 postotnih bodova ili 16 %.

(76)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da je industrija Unije uložila u novi kapacitet, što je znak dobrog stanja, a ne štete. To se pitanje već razmatralo u uvodnoj izjavi 117. Privremene uredbe. Podsjeća se da je, kako bi preživjela, industrija Unije morala zadržati svoju djelotvornost i produktivnost u kontekstu smanjenog kapaciteta. Pojašnjava se da se većina ulaganja u proizvodne linije odnosila na zamjenu postojećih linija. Stoga se ta tvrdnja odbija kao neosnovana.

(77)

CISA je tvrdila da su se cijene uvoza Unije iz NRK-a u razdoblju nakon ispitnog postupka znatno povećale. CISA je usporedila razdoblje od svibnja do lipnja 2017. s RIP-om i utvrdila povećanje od 35 %. Tvrdila je da taj razvoj znači da mjere više nisu potrebne. Eurofer je objasnio da su se i cijene sirovina (željezne rude, metalnog otpada i koksnog ugljena) povećale za između 10 % i 100 % i da je time ublaženo svako povećanje profitabilnosti industrije Unije. Eurofer je napomenuo da industrija Unije nije ostvarila dobit od 2008.

(78)

Kako je određeno u uvodnoj izjavi 30. Privremene uredbe i potvrđeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 3., ispitnim postupkom o šteti obuhvaćeno je razdoblje ispitnog postupka od 1. listopada 2015. do 30. rujna 2016. i da je ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno razdoblje od 1. siječnja 2013. do kraja razdoblja ispitnog postupka. U skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe podaci koji se odnose na razdoblje nakon ispitnog razdoblja uobičajeno se ne uzimaju u obzir. U ispitnom postupku nisu utvrđene okolnosti kojima bi se opravdalo odstupanje od tog pristupa. Kretanje cijena u ovom se predmetu ne smatra takvim opravdanjem jer, na primjer, ne postoji naznaka njegovih dugoročnih učinaka. Stoga se i ta tvrdnja odbija. U svakom slučaju u Osnovnoj uredbi predviđa se mogućnost pokretanja privremenih revizija ako je to opravdano zbog temeljne promjene okolnosti.

(79)

Uzimajući u obzir ispravljene podatke o uvozu za predmetnu zemlju i njihov utjecaj na potrošnju i tržišne udjele, zaključak o šteti ponovno je procijenjen u konačnoj fazi.

(80)

Iz kretanja obujma uvoza vidljivo je povećanje od gotovo 150 %. Tržišni udio tog uvoza povećao se za 9,8 postotnih bodova ili gotovo 100 % tijekom razmatranog razdoblja. Iz tržišnog udjela industrije Unije bilo je vidljivo i vrlo štetno kretanje.

(81)

Određene zainteresirane strane tvrdile su da je analiza štete manjkava jer je na temelju brojnih pokazatelja vidljiv pozitivan razvoj te se tvrdilo da se Komisija u donošenju zaključka oslanja na samo dva pokazatelja.

(82)

Ta se tvrdnja mora odbiti jer se zaključak da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu temeljio na procjeni svih pokazatelja i nijedan od tih pokazatelja nije nužno bio odlučujući. Iako su određeni mikroekonomski i makroekonomski pokazatelji doista zabilježili pozitivan razvoj, postupak kojim se došlo do nalaza o materijalnoj šteti dostatno je potkrijepljen.

(83)

Ta je strana dodatno tvrdila da su određeni pokazatelji obujma (kao što su proizvodnja, iskorištenost kapaciteta i obujam prodaje) zabilježili pozitivno kretanje, a da tim kretanjima nije dana dostatna važnost u određivanju štete. Međutim, ta su kretanja u Privremenoj uredbi (uvodna izjava 121.) u potpunosti uzeta u obzir zajedno sa svim pokazateljima štete te su analizirana u odgovarajućem kontekstu. U tu se svrhu napominje da se taj obujam prodavao u kontekstu cijena koje su bilježile pad i gubitak, što je dovelo do smanjenja tržišnog udjela. Stoga se ta tvrdnja odbija kao neosnovana.

(84)

Uzimajući u obzir te činjenice zajedno s nepromijenjenim pokazateljima štete opisanima u Privremenoj uredbi, konačno je potvrđeno da je industrija Unije u razdoblju ispitnog postupka pretrpjela materijalnu štetu.

(85)

Na temelju prethodno navedenog i s obzirom na to da nije bilo drugih primjedaba u pogledu tog pitanja, potvrđuje se zaključak o stanju industrije Unije kako je opisano u uvodnim izjavama od 82. do 122. Privremene uredbe.

(86)

Učinak dampinškog uvoza opisan je u odjeljku 5.1. Privremene uredbe. Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da se šteta ne može pripisati dampinškom uvozu iz predmetne zemlje i da je uzročno-posljedična veza prekinuta zbog drugih čimbenika. Neke su tvrdnje bile samo ponavljanje tvrdnji koje su se već razmatrale u Privremenoj uredbi bez novih elemenata. Primjedbe koje nisu prethodno istaknute analiziraju se u nastavku, prema potrebi, zajedno s ocjenom dodatnih podataka prikupljenih nakon privremene objave.

(87)

Kao rezultat ispravka uvoza iz NRK-a opisanog u prethodnim uvodnim izjavama od 64. do 66. revidirani su tržišni udjeli industrije Unije i uvoz iz NRK-a. Kineski tržišni udio povećao se s 10,2 % na 20,0 % (umjesto s 11,7 % na 22,7 % kako je navedeno u uvodnoj izjavi 125. Privremene uredbe), dok se tržišni udio industrije Unije na slobodnom tržištu smanjio s 80,2 % na 67,5 % (umjesto sa 78,8 % na 65,2 % u istoj uvodnoj izjavi). Stoga se smatra da je uvodna izjava 125. Privremene uredbe primjereno izmijenjena. Te su promjene bile relativno male, kako je prethodno objašnjeno, i imale su čak i manji utjecaj u smislu analize kretanja. Razlog je tome činjenica da je kretanje obujma uvoza iz NRK-a ostalo nepromijenjeno i da kretanje njegova tržišnog udjela i dalje bilježi povećanje od više od 90 %. Tim se promjenama nije značajno utjecalo na analizu uzročnosti opisanu u uvodnim izjavama od 124. do 128. Privremene uredbe.

(88)

Obujam uvoza iz trećih zemalja nije se promijenio u apsolutnom smislu, ali se njegov tržišni udio blago promijenio kao rezultat ispravka uvoza iz NRK-a koji je opisan u prethodnim uvodnim izjavama od 64. do 66. Te su promjene bile male i imale su čak i manji utjecaj u smislu analize kretanja. Razlog je tome činjenica da se tržišni udio trećih zemalja nakon ispravka povećao s 9,6 % na 12,5 % umjesto s 9,5 % na 12,1 % kako je navedeno u uvodnoj izjavi 129. Privremene uredbe. Tim se promjenama nije značajno utjecalo na analizu uzročnosti opisanu u uvodnim izjavama od 129. do 134. Privremene uredbe.

(89)

Jedan kineski proizvođač izvoznik tvrdio je da uvoz iz trećih zemalja u Privremenoj uredbi nije točno procijenjen. Ta strana osporava privremenu procjenu korejskih cijena (na temelju prosječnih cijena Eurostata) jer se ne spominje točna vrsta proizvoda koji se uvozi. Analiza u okviru ispitnog postupka doista se temelji na prosječnim cijenama jer su informacije na toj razini bile dostupne u statističkim podacima Eurostata.

(90)

U svakom slučaju taj proizvođač izvoznik nije dostavio informacije o vrstama proizvoda ili ponudi proizvoda koji se uvoze iz Koreje i nije objasnio zašto je pristup u kojem se primjenjuje prosječna cijena manjkav. Tvrdnja se odbija kao neosnovana.

(91)

CISA je tvrdila da Komisija u analizi uzročnosti nije primjereno procijenila utjecaj smanjenja troškova sirovina. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 103. do 105. Privremene uredbe, trošak proizvodnje industrije Unije smanjio se za 20 % tijekom razmatranog razdoblja. Smanjenje cijena sirovina bio je najvažniji čimbenik u tom razvoju. CISA tvrdi da je smanjenje troškova sirovina dovelo do smanjenja cijena industrije Unije od 18 %. Međutim, potrebno je navesti da su se kineske uvozne cijene smanjile za 22 %, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 77. Privremene uredbe. Potrebno je podsjetiti i da se u uvodnim izjavama 111. i 71. pojašnjava kontekst prethodno navedenog razvoja događaja u kojem je industrija Unije bilježila gubitke tijekom cijelog razmatranog razdoblja te se potrošnja na slobodnom tržištu Unije povećala za 27 %.

(92)

Jasno je da je tijekom cijelog razdoblja analize industrija Unije nastojala povećati svoje cijene kako bi ponovno ostvarila dobit. To nije uspjela učiniti iako se potrošnja povećala za 27 %. Razlog je tome utjecaj dampinškog kineskog uvoza čiji se obujam povećao za gotovo 150 %, a tržišni udio za 96 %, kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 67. U smislu cijena taj se uvoz smanjio 22 % više od smanjenja troškova.

(93)

Budući da je smanjenje kineskih uvoznih cijena premašilo smanjenje troškova sirovina, jasno je da je najveći uzrok štete bio pritisak kineskog uvoza na cijene. Iako je smanjenje troškova sirovina trebalo pomoći industriji Unije da se oporavi, ona je bilježila gubitak tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Gubitak tijekom RIP-a nije bio toliko velik kao u razdoblju 2013.–2015., ali je jasno da se zbog gubitka zabilježenog tijekom RIP-a njezino stanje pogoršavalo, a ne poboljšavalo. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(94)

Iz kretanja profitabilnosti tijekom razmatranog razdoblja prikazanog u uvodnoj izjavi 111. Privremene uredbe vidljivo je da je gubitak manji na kraju razmatranog razdoblja kad je obujam kineskog uvoza najveći. CISA tvrdi da se tim razvojem prekida uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i štete. Međutim, gubitak je zabilježen tijekom cijelog razmatranog razdoblja te se manjim poboljšanjem tijekom tog razdoblja ne može umanjiti pretrpljena šteta. Nadalje, iz Komisijine analize jasno je da je tijekom cijelog razmatranog razdoblja tržište Unije bilo izloženo pritisku (kako je navedeno u uvodnoj izjavi 113. Privremene uredbe). Stoga je tu tvrdnju potrebno odbiti kao neosnovanu.

(95)

Ispravak obujma uvoza iz NRK-a značio je da je zaključak o uzročnosti trebalo ponovno procijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka. Prethodno opisani revidirani obujam uvoza i tržišni udjeli na tržištu Unije bili su relativno mali i imali su još manji utjecaj na ispitivanje u analizi kretanja.

(96)

Nadalje, nijednom primjedbom zainteresiranih strana nije izmijenjena procjena čimbenika koja je izvršena u privremenoj fazi.

(97)

Na temelju prethodno navedenog i s obzirom na to da nije bilo drugih primjedaba, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 138. do 140. Privremene uredbe.

(98)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu interesa industrije Unije, potvrđuju se uvodne izjave od 142. do 147. Privremene uredbe.

(99)

Nakon privremene objave uvoznici i korisnici dostavili su dodatne informacije. Smatra se da je razina suradnje uvoznika i korisnika i dalje niska.

(100)

Točnije, šest uvoznika odgovorilo je na upitnike o evidenciji uvoza. Provjera je obavljena u servisnom centru za čelik. Saslušanje s ISTA-om, na kojem su ona i jedan veliki korisnik iz sektora proizvoda za kućanstvo iznijeli svoja stajališta pisanim putem, održano je 13. studenoga 2017.

(101)

Servisni centri za čelik obično prodaju čelike otporne na koroziju u nešto drukčijem obliku od onog u kojem se uvoze (tj. rezanjem kolutova i limova u oblike koje zahtijevaju manji kupci). Međutim, pojašnjeno je da taj važni segment korisnika može promijeniti svoje izvore opskrbe i sve dodatne troškove prenijeti na svoje kupce. Stoga mjere ne čine značajnu prijetnju za njihov promet, profitabilnost i zapošljavanje.

(102)

Na saslušanju održanom 17. studenoga 2017. CISA je napomenula da je Komisija ispitala promjene strukture industrije Unije u razdoblju nakon ispitnog postupka. U tvrdnji se uputilo na memorandum o razumijevanju koji su sklopili ThyssenKrupp i Tata Steel te na spajanje društava Ilva i ArcelorMittal kao na dokaz da uvođenje pristojba na kineski uvoz nije u interesu Unije. Iako se može očekivati da će se pregovaračka snaga najvećih proizvođača iz Unije povećati kao posljedica te koncentracije, u trenutku donošenja ove uredbe još nije donesena odluka o odobrenju tih postupaka na temelju koje bi Komisija mogla procijeniti njihovu relevantnost za ovaj predmet. U svakom slučaju u Osnovnoj uredbi se navodi mogućnost razmatranja promjena okolnosti ako je to opravdano te pokretanja privremenih revizija u skladu s tim.

(103)

U svojem odgovoru na konačnu objavu CISA je ponovila svoje stajalište o promjenama tržišnog natjecanja na tržištu Unije. Međutim, Komisija zadržava svoje stajalište da se u Osnovnoj uredbi navodi mogućnost razmatranja promjena okolnosti ako je to opravdano, ali da u ovom specifičnom predmetu nije zaprimila dokaze da je pokretanje revizije potrebno.

(104)

CISA je dodatno tvrdila da, zbog promjene situacije na tržištu od određivanja razdoblja ispitnog postupka, sada postoji situacija kojom bi se opravdala obustava mjera u skladu s člankom 14. stavkom 4. Osnovne uredbe. Razlozi koje je CISA navela odnose se na povećanja cijena predmetnog proizvoda, navodni manjak opskrbe i ispitni postupak u pogledu spajanja koji provodi Komisija i koji je u tijeku. Prvo, Komisija nema dokaza da je povećanje cijena dovelo do znatne promjene stanja industrije Unije. Drugo, tvrdnja o manjku opskrbe nije uvjerljiva, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 111. Treće, Komisija nema dokaza da su se uvjeti tržišnog natjecanja na tržištu Unije promijenili i, ako jesu, u kojoj mjeri. Nadalje, ne postoje dokazi iz kojih je vidljivo da se zbog obustave šteta vjerojatno neće nastaviti. Stoga Komisija smatra da obustava mjera ne bi bila opravdana.

(105)

CISA je dostavila primjedbu i da bi konačne antidampinške pristojbe trebalo uvesti u obliku minimalne cijene, a ne pristojbi ad valorem kako su uvedene Privremenom uredbom zbog navodnog znatnog negativnog utjecaja na uvoznike i korisnike. Istaknuto je da se u dvama nedavnim predmetima zaključilo da je to opravdano. Promjenu oblika mjera predložila je i ISTA koja predstavlja uvoznike iz Unije. U ovom konkretnom predmetu Eurofer se nije složio s uvođenjem minimalnih cijena zbog mogućih kompenzacijskih dogovora u tom tržišnom sektoru.

(106)

Potrebno je napomenuti da se oblik mjera posebno određuje za svaki predmet. U ovom se predmetu Komisija nije složila s CISA-inim argumentom da će uvođenje pristojba ad valorem imati značajan negativan utjecaj na uvoznike i korisnike. De facto, u uvodnim izjavama od 148. do 156. Privremene uredbe dokazalo se da uvoznici antidampinške pristojbe mogu prenijeti na svoje kupce i da imaju druge izvore opskrbe. Uvođenjem minimalne cijene ne bi se smanjili ni troškovi glavnih industrija korisnika jer bi učinak koji je rezultat minimalne cijene i pristojba ad valorem bio jednak.

(107)

U svojem odgovoru na konačnu objavu CISA je ponovila svoje stajalište u pogledu oblika mjera tvrdeći da bi u interesu korisnika i uvoznika iz Unije trebalo uvesti određene sustave minimalne cijene. CISA je opisala da se korisnici iz Unije nalaze u „osjetljivoj situaciji” zbog navodne koncentracije pregovaračke snage na razini industrije Unije.

(108)

Međutim, kako je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 100. i odjeljku 6.2. Privremene uredbe, suradnja korisnika i uvoznika u ovom je ispitnom postupku niska. De facto, samo je jedan korisnik i/ili uvoznik iz Unije dostavio zatražene podatke kojima je obuhvaćeno razdoblje ispitnog postupka. Komisija, stoga, nije mogla točno utvrditi stanje tih sektora, ali dostupne informacije ni u kojem slučaju ne odgovaraju osjetljivoj situaciji koju je navela CISA. Nadalje, CISA nije dostavila dokaze o financijskoj situaciji korisnika/uvoznika i utjecaju navodne koncentracije. Stoga Komisija nije mogla zaključiti da postoje dokazi zbog kojih bi se oblik mjera promijenio u interesu korisnika i uvoznika. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(109)

Stoga je zaključeno da ne postoje uvjerljivi dokazi u potporu promjeni oblika mjera.

(110)

ISTA, koja predstavlja uvoznike iz Unije, tvrdila je da bi problemi s opskrbom na tržištu nastali zbog uvođenja mjera jer proizvođači iz Unije ne bi mogli povećati proizvodnju. Nadalje, tvrdila je da bi zbog mjera kineski uvoz postao nekonkurentan. Uzimajući u obzir da je u razdoblju ispitnog postupka stopa iskorištenosti kapaciteta industrije Unije iznosila samo 79 % i da postoje brojni izvori uvoza, korisnici imaju različite izvore na raspolaganju i ne postoji razlog zbog kojeg bi se smatralo da ne mogu promijeniti dobavljača. Iako se ne mogu isključiti privremeni problemi s opskrbom, nije vjerojatno da bi mjere dovele do općeg manjka jer industrija Unije ne iskorištava puni kapacitet i može povećati proizvodnju ako se povećaju narudžbe.

(111)

ISTA i Electrolux tvrdili su da bi se u slučaju uvođenja mjera povećali troškovi korisnika. Međutim, glavne industrije korisnika nisu surađivale u ispitnom postupku. De facto, nijedno društvo nije dostavilo dokaze da bi se pristojbama uvedenima na predmetni proizvod značajno povećao trošak njegovih gotovih proizvoda ili da bi to dovelo do značajnog smanjenja dobiti. Stoga se tvrdnja odbija kao neosnovana.

(112)

Electrolux je tvrdio i da bi zbog svakog povećanja cijena predmetnog proizvoda/istovjetnog proizvoda na temelju ovog ispitnog postupka postao nekonkurentan u usporedbi s drugim proizvođačima proizvoda za kućanstvo u trećim zemljama. Međutim, povećanja cijena započela su u razdoblju ispitnog postupka i događaju se u cijelom svijetu te, stoga, nisu isključivo povezana s ovim ispitnim postupkom. Ipak, ne može se isključiti da bi dio gubitka konkurentnosti mogao biti rezultat uvođenja pristojbi. Međutim, kako je prethodno objašnjeno, ni Electrolux ni drugi proizvođači proizvoda za kućanstvo nisu dostavili odgovor na upitnik ili druge informacije o važnosti čelikâ otpornih na koroziju u konačnom trošku njihovih proizvoda. Stoga je ta tvrdnja odbijena jer nije potkrijepljena. U svakom slučaju, kako je prethodno navedeno, za predmetni proizvod postoje različiti izvori opskrbe.

(113)

Na temelju prethodno navedenog i s obzirom na to da nije bilo drugih primjedaba, potvrđuje se zaključak da nije bilo uvjerljivih razloga kojima bi se dokazalo da uvođenje mjera iz uvodnih izjava od 157. do 160. Privremene uredbe nije u interesu Unije.

(114)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 4., uvoz predmetnog proizvoda podlijegao je evidentiranju od 8. srpnja 2017. do uvođenja privremenih mjera 11. kolovoza 2017. u svrhu mogućeg retroaktivnog uvođenja mjera na evidentirani uvoz.

(115)

Tijekom konačne faze ispitnog postupka procijenjeni su podaci prikupljeni u kontekstu evidentiranja te je analizirano jesu li ispunjeni kriteriji iz članka 10. stavka 4. Osnovne uredbe za retroaktivno uvođenje mjera.

(116)

Tijekom evidentiranja uvoza na temelju dostupnih podataka, na razini oznake KN, pokazalo se da je došlo do znatnog povećanja uvoza. Međutim, nakon toga Komisiji su postali dostupni podaci na razini TARIC kojima se dokazalo da osim razine uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka nije došlo do njegova dodatnog značajnog povećanja. Stoga taj uvjet iz članka 10. stavka 4. točke (d) nije ispunjen.

(117)

Nadalje, ispitivanjem čimbenika štete nanesene industriji Unije nije se dokazalo da je pozitivan učinak mjere ugrožen u razdoblju nakon RIP-a. Stoga je zaključeno da taj kriterij nije ispunjen.

(118)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da u ovom predmetu nije opravdano retroaktivno uvođenje mjera.

(119)

Nakon privremene objave određene strane prigovarale su zbog ciljne dobiti od 7,4 % koja je upotrijebljena za izračun marže štete u privremenoj fazi. To je bila dobit koju je industrija Unije zapravo i ostvarila 2008., kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 164. Privremene uredbe.

(120)

Eurofer je smatrao da je ciljna dobit preniska jer je posljednje tromjesečje 2008. bilo početak financijske krize. Kineski proizvođači izvoznici tvrdili su da je 7,4 % bilo previsoko i da je trebalo upotrijebiti informacije iz drugih izvoza, kao što su prethodni antidampinški predmeti ili baza podataka BACH.

(121)

Smatra se da bi se svako pogoršanje profitabilnosti u posljednjem tromjesečju 2008. uglavnom osjetilo 2009. Nadalje, budući da se taj podatak temelji na podacima o stvarnoj profitabilnosti za predmetni proizvod, to je najbolja dostupna informacija u tu svrhu. Nisu bile dostupne druge informacije kojima bi se doveli u pitanje analiza i zaključak iz uvodne izjave 164. Privremene uredbe. Nadalje, nije bilo potrebno provjeriti bazu podataka BACH (ili neki drugi vanjski izvor) jer su u okviru ovog ispitnog postupka bili dostupni provjereni specifični podaci za industriju Unije. Stoga je profitabilnost od 7,4 % ostvarena 2008. i dalje reprezentativna za potrebe ovog ispitnog postupka te se potvrđuju uvodne izjave od 162. do 165. Privremene uredbe.

(122)

U svojem odgovoru na konačnu objavu proizvođač izvoznik je dostavio primjedbe u pogledu ciljne dobiti. Tvrdi da 2008. nije bila reprezentativna godina za određivanje ciljne dobiti jer je ta godina slijedila nakon nekoliko godina u kojima je industrija Unije pretrpjela štetu zbog različitih čimbenika uzročnosti. Budući da se situacija iz 2008. nije ponovila nakon toga, ocjenjuje se da izbor ciljne dobiti na temelju 2008. nije reprezentativan te se njegovom primjenom stvara sumnja da je Komisija dampinškom uvozu pripisala štetu prouzročenu drugim čimbenicima.

(123)

Budući da je 2008. bila prva godina prije gospodarske krize, Komisija je smatrala da je ta godina reprezentativna i da se može smatrati da je dobit te godine bila dobit utvrđena kad nije bilo dampinškog uvoza i drugih čimbenika kao što je gospodarska kriza. Stoga se primjenom te ciljne dobiti dampinškom uvozu ne pripisuje šteta prouzročena krizom, nego upravo suprotno. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(124)

Eurofer je dostavio više podataka u potporu svojoj tvrdnji da 2008. nije bila reprezentativna godina jer je profitabilnost u tom posljednjem tromjesečju narušena zbog financijske krize. To se odnosilo na makroekonomske podatke o početku financijske krize, podatke Njemačke federacije za čelik i tiskovnog izvješća grčkog proizvođača. Međutim, Komisija je 2008. upotrijebila kao reprezentativnu godinu u prethodnim antidampinškim predmetima, kao što je predmet o hladnovaljanim plosnatim čeličnim proizvodima, koji su proizvod na početku proizvodnog lanca za čelike otporne na koroziju (7). Komisija je smatrala da bi se utjecaj financijske krize na profitabilnost uglavnom osjetio 2009. Iako se dio utjecaja na profitabilnost mogao osjetiti na kraju 2008., Komisija je bila uvjerena da je, kad se uzme u cijelosti, 2008. bila reprezentativna godina.

(125)

Nekoliko proizvođača izvoznika osporavalo je primjenu članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe na izračune štete, navodeći da se ta odredba nalazi u odjeljku o dampingu Osnovne uredbe i da se ne može analogno upotrijebiti za izračun štete. Tvrdili su da bi se relevantna cijena koju je potrebno primijeniti trebala temeljiti na cijeni koju su povezani uvoznici u Uniji stvarno naplatili prvim nezavisnim kupcima u Uniji.

(126)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 166. Privremene uredbe, izračun marže štete temelji se na uvoznoj cijeni na granici Unije koja je prilagođena razini usporedivoj s cijenom industrije Unije franko tvornica. Ako se prodaja izvršava preko povezanih uvoznika, uvoznu cijenu treba izračunati na temelju preprodajne cijene prvom nezavisnom kupcu koja je primjereno prilagođena tako da se svi troškovi uvoza, troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi te dobit povezanih uvoznika primjereno isključe i da je cijena pouzdana. To je, doista, obrazloženje izračuna izvozne cijene na temelju članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe. Ne postoji razlog zbog kojeg, za potrebe izračuna štete, isto obrazloženje za izračun izvozne cijene u slučaju prodaje preko povezanih uvoznika ne bi vrijedilo za uvoznu cijenu u slučaju povezane prodaje. Konačno, dampinška marža i marža štete uspoređuju se radi primjene pravila niže pristojbe na temelju članka 7. stavka 2. i članka 9. stavka 4. Osnovne uredbe.

(127)

Nadalje, ako se uvozna cijena u slučaju povezane prodaje za potrebe izračuna štete temelji na cijeni koju su povezani uvoznici u Uniji stvarno naplatili prvim nezavisnim kupcima u Unije, kako tvrdi ta strana, tada bi ta cijena uključivala troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit za preprodaju u Uniji nakon carinjenja, a ako proizvođač izvoznik izravno prodaje nezavisnim uvoznicima, cijena ne bi uključivala te troškove. To bi dovelo do nejednakog postupanja s proizvođačima izvoznicima koji prodaju preko povezanih uvoznika i onih koji izravno prodaju nezavisnim uvoznicima, što je neopravdano. Stoga se tvrdnja odbija kao neosnovana.

(128)

Proizvođač izvoznik dostavio je primjedbe da izvor troškova nakon uvoza nije objavljen i osporavao je podatak od 7 EUR po toni. Taj se podatak temeljio na drugom ispitnom postupku (8) zbog sličnosti proizvoda koji pripadaju istoj industriji i nedostatka dostupnih podataka. Nakon uvođenja privremenih mjera i nešto bolje suradnje uvoznika podatak je provjeren kod nepovezanog uvoznika te je na temelju njegovih podataka utvrđeno da je razuman. Točni podaci o troškovima uvoznika nakon uvoza ovdje nisu navedeni zbog razloga povjerljivosti. Ta se tvrdnja odbija.

(129)

Predmetni proizvođač izvoznik tvrdio je da i dalje ne razumije prirodu troškova nakon uvoza i zatražio je raščlambu. Troškovi nakon uvoza prilagodba su odobreni u korist proizvođača izvoznika kako bi se izvršila primjerena usporedba između njihovih izvoznih cijena i cijena industrije Unije franko tvornica. Odnose se na troškove uobičajenog manipuliranja, skladištenja i dokumentiranja u luci ulaska na tržište Unije (isključujući daljnji prijevoz). Ti troškovi postoje za svaki uvoz i slični su za uvoz svih vrsta čelika. Brojku od 7 EUR predložio je kineski proizvođač izvoznik u prethodno navedenom predmetu. Stoga je Komisija uvjerena da je prethodno navedena brojka razumna, posebno uzimajući u obzir prethodno navedenu unakrsnu provjeru uvoznika predmetnog proizvoda u trenutačnom ispitnom postupku. Konačno, potrebno je istaknuti da 7 EUR po toni odgovara otprilike 1 % uvozne cijene CIF predmetnog proizvoda. Samo je jedan tradicionalni nepovezani uvoznik surađivao s Komisijom u ovom ispitnom postupku te ona zbog razloga povjerljivosti ne može dati detaljnu raščlambu troškova koju je zatražio proizvođač izvoznik. Stoga se odbija tvrdnja da su Komisijinim pristupom prekršena prava te strane na obranu.

(130)

Izvršeni su određeni ispravci cijena CIF određenih proizvođača izvoznika. Revidirane cijene CIF objavljene su predmetnim proizvođačima izvoznicima u konačnoj fazi ispitnog postupka.

(131)

Budući da nije bilo daljnjih primjedaba u pogledu razine uklanjanja štete, potvrđuju se uvodne izjave od 162. do 166. Privremene uredbe.

(132)

Potrebno je uvesti konačne antidampinške mjere na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje u skladu s pravilom niže pristojbe predviđenim u članku 7. stavku 2. Osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos pristojba potrebno je postaviti na razinu dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(133)

Na temelju prethodno navedenog konačne marže štete i dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, i konačne stope pristojba koje proizlaze iz pravila niže pristojbe iznose kako slijedi.

Tablica 6.

Konačne marže i stope pristojba

(134)

Pojedinačne stope antidampinške pristojbe određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga one odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Navedene stope pristojba (za razliku od pristojbe koja se primjenjuje na području cijele zemlje na „sva ostala društva”) primjenjuju se stoga isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode ta društva, odnosno upravo navedeni pravni subjekti. Uvezeni predmetni proizvod koji proizvodi neko drugo društvo čiji se naziv ne spominje posebno u operativnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s onima koji se posebno spominju, ne bi trebao ostvariti korist od tih stopa i na njega se treba primjenjivati stopa pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(135)

Sve zahtjeve kojima se traži primjena tih stopa antidampinških pristojba za pojedinačna društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) potrebno je bez odgode uputiti Komisiji (9) sa svim odgovarajućim podacima, a posebno o promjenama djelatnosti društva u vezi s proizvodnjom te domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, ova će se Uredba u skladu s tim izmijeniti tako što će se ažurirati popis društava za koje vrijede pojedinačne stope pristojba.

(136)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera sveo na minimum, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških mjera. Te posebne mjere uključuju sljedeće: podnošenje carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 1. stavku 3. ove Uredbe. Uvoz uz koji se ne nalazi takav račun podliježe stopi pristojbe koja se primjenjuje na sva ostala društva.

(137)

Uzimajući u obzir nedavnu sudsku praksu Suda (10), primjereno je predvidjeti stopu zatezne kamate koja će se platiti u slučaju povrata konačnih pristojba jer se u relevantnim odredbama na snazi u pogledu carinskih pristojba ne predviđa ta kamatna stopa i jer bi primjena nacionalnih pravila dovela do neopravdanih narušavanja među gospodarskim subjektima, ovisno o tome koja je država članica odabrana za carinjenje.

(138)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije potrebno je konačno naplatiti iznose osigurane privremenom antidampinškom pristojbom, koja je uvedena Privremenom uredbom.

(139)

Ova je Uredba u skladu s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

—

proizvodi od nehrđajućeg čelika, od silicijskog elektročelika te od brzoreznog čelika,

—

proizvodi koji su samo toplovaljani ili hladnovaljani (hladnoreducirani) i dalje neobrađeni.

8.2.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 34/36

(1)

Direktivom 64/432/EEZ utvrđena su pravila trgovine svinjama unutar Unije. Člankom 9. te direktive predviđeno je da država članica koja je uvela obvezni nacionalni program kontrole za bolest Aujeszkoga za svoje cijelo državno područje ili njegov dio može svoj program podnijeti Komisiji na odobrenje. Njime je utvrđeno i da se u trgovini svinjama unutar Unije mogu zahtijevati dodatna jamstva.

(2)

Odlukom Komisije 2008/185/EZ (2) utvrđena su dodatna jamstva u pogledu premještanja svinja među državama članicama. Ta su jamstva povezana s razvrstavanjem država članica u skladu s njihovim statusom u pogledu bolesti Aujeszkoga. U Prilogu II. Odluci 2008/185/EZ navedene su države članice ili njihove regije u kojima se provode odobreni nacionalni programi kontrole za iskorjenjivanje bolesti Aujeszkoga.

(3)

Italija je Komisiji dostavila popratnu dokumentaciju za odobrenje njezina nacionalnog programa kontrole za iskorjenjivanje bolesti Aujeszkoga za regiju Emilia-Romagna te za navođenje te regije u Prilogu II. Odluci 2008/185/EZ. Slijedom evaluacije te popratne dokumentacije regija Emilia-Romagna trebala bi biti navedena u Prilogu II. Odluci 2008/185/EZ. Prilog II. Odluci 2008/185/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Odluku 2008/185/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,