(1)

Unija mora osigurati učinkovitu zaštitu cjelovitosti i pravilnog funkcioniranja svojeg financijskog sustava i unutarnjeg tržišta od pranja novca i financiranja terorizma. Stoga se Direktivom (EU) 2015/849 predviđa da Komisija treba utvrditi visokorizične treće zemlje sa strateškim nedostacima u svojim režimima sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma koji predstavljaju znatnu prijetnju financijskom sustavu Unije.

(2)

Pri utvrđivanju visokorizičnih trećih zemalja potrebno je uzeti u obzir novije dostupne informacije, a posebno javne izjave FATF-a i dokument FATF-a „Poboljšanje globalne usklađenosti s mjerama sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma: neprekidan proces” te izvješća Skupine FATF-a za preispitivanje međunarodne suradnje u vezi s rizicima koje predstavljaju pojedine treće zemlje.

(3)

FATF je utvrdio da Etiopija ima strateške nedostatke u režimu SPNFT-a koji predstavljaju opasnost za međunarodni financijski sustav.

(4)

Uzimajući u obzir visoku razinu integriranosti međunarodnog financijskog sustava, veliku povezanost tržišnih subjekata, veliki broj prekograničnih transakcija iz Unije ili prema Uniji, kao i stupanj otvorenosti tržišta, Komisija smatra da svaka prijetnja za međunarodni financijski sustav, povezana sa suzbijanjem pranja novca i financiranja terorizma, predstavlja ujedno i prijetnju za financijski sustav Unije.

(5)

Prema najnovijim relevantnim podacima, Komisija je u svojoj analizi zaključila da bi se Etiopija trebala smatrati jurisdikcijom treće zemlje sa strateškim nedostacima u svojem režimu SPNFT-a koji predstavljaju znatnu prijetnju financijskom sustavu Unije u skladu s kriterijima iz članka 9. Direktive (EU) 2015/849. Međutim, Etiopija je u pisanom obliku iskazala visoku razinu političke spremnosti preuzimanja obveze za uklanjanje utvrđenih nedostataka i razvila akcijski plan s FATF-om, čime se omogućuje ispunjenje zahtjeva utvrđenih u Direktivi (EU) 2015/849. Etiopiju bi stoga trebalo dodati u tablicu u točki I. Priloga Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2016/1675 (2). Komisija će ponovno procijeniti status te zemlje s obzirom na provedbu prethodno navedene obveze.

(6)

Delegiranu uredbu (EU) 2016/1675 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Francuske za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti „Saint-Nectaire”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1107/96 (2) kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2015/1003 (3).

(2)

Dopisom od 7. ožujka 2017. francuska su tijela obavijestila Komisiju da je na temelju članka 15. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1151/2012 za dva gospodarska subjekta sa sjedištem na njihovu području koji ispunjavaju uvjete iz tog članka odobreno prijelazno razdoblje sa završetkom 31. prosinca 2021. u skladu s Odlukom od 15. veljače 2017. o zaštićenoj oznaci izvornosti „Saint-Nectaire” objavljenom 23. veljače 2017. u Službenom listu Francuske Republike. Tijekom nacionalnog postupka prigovora ti gospodarski subjekti, koji su proizvod „Saint-Nectaire” kontinuirano zakonito stavljali na tržište najmanje pet godina prije podnošenja zahtjeva, podnijeli su prigovor u pogledu prinosa po hektaru glavnog travnjaka poljoprivrednih gospodarstava, koji se smanjio s 1,4 na 1,3 grla stoke. Riječ je o sljedećim gospodarskim subjektima: GAEC Noilhat, Noilhat 63690 Tauves i GAEC de l'Eau verte, Lamur, 63113 Picherande.

(3)

Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te Uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije (4).

(4)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti,

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Slovenije za upis naziva „Jajca izpod Kamniških planin” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Jajca izpod Kamniških planin” potrebno je upisati u registar,

(1)

Od kolovoza do listopada 2017. Litva, Latvija, Estonija i južni dio Finske pogođeni su obilnim kišama, što je uzrokovalo poplave na velikom dijelu obradivih površina država članica. Ukupne oborine od kolovoza do listopada 2017. bile su znatno više od prosjeka. Dosad nisu zabilježene takve neuobičajene oborine tijekom dužeg razdoblja. Uz to, uvjeti sjetve iznimno su nepovoljni zbog ranog početka zime sa snježnim padalinama i niskim temperaturama. Stoga se velikim dijelom tekuća i nadolazeća zimska sjetva za tržišnu godinu žetve 2018./2019. nije mogla obaviti.

(2)

Gubitak prihoda koji iz toga proizlazi za poljoprivrednike koji imaju gospodarstva na pogođenim područjima, zbog hektara nepristupačnih za sjetvu i onih koji su već zasijani pa izgubljeni uslijed velikih poplava, uzrokovat će veliku i izvanrednu štetu pogođenim poljoprivrednicima u Litvi, Latviji, Estoniji i Finskoj u nadolazećoj tržišnoj godini žetve 2018./2019. To čini poseban problem u smislu članka 221. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Taj poseban problem ne može se riješiti mjerama koje se poduzimaju na temelju članka 219. ili 220. te uredbe jer nije izravno povezan s postojećim tržišnim poremećajem ili njegovom prijetnjom niti je povezan s mjerama za suzbijanje širenja bolesti životinja i gubitka povjerenja potrošača zbog postojanja opasnosti za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka.

(3)

Kao izvanrednu mjeru potrebno je predvidjeti financijsku naknadu za prihvatljive hektare na pogođenim područjima kako bi se nadoknadili budući ekonomski gubici koji se odnose na nadolazeću tržišnu godinu žetve 2018./2019.

(4)

Iz perspektive stabilnosti tržišta Unije, u interesu je Unije da se mjera primjenjuje samo na one poljoprivrednike koji će prihode izgubiti zbog gubitka područja za zimsku sjetvu. Osim toga, pomoć je potrebno ograničiti na poljoprivrednike koji su najviše pogođeni. Poljoprivrednik bi se trebao smatrati najviše pogođenim ako postotak izgubljenog područja za zimsku sjetvu u jednoj državi članici iznosi najmanje 30 % njegova ukupnog područja za zimsku sjetvu u toj državi članici. Nadalje, kako bi se u potpunosti izbjegao rizik od prekomjerne kompenzacije, trebalo bi ograničiti pomoć po prihvatljivom hektaru koji se ne može koristiti za zimsku sjetvu zbog poplave. Iz tog razloga odluka predmetnih država članica o iznosu pomoći po prihvatljivom hektaru ne bi trebala biti veća od prosječnog iznosa izravnog plaćanja po hektaru u kalendarskoj godini 2017. u tim državama članicama. Ukupni iznos pomoći i sveukupni iznos dodijeljenih proračunskih sredstava trebalo bi temeljiti na podacima primljenima od predmetnih država članica o broju hektara pogođenih poplavama i obilnim kišama.

(5)

Kako bi se u potpunosti izbjegao rizik od dvostrukog financiranja, odgovarajući gubitak prihvatljivih hektara ne bi trebao biti kompenziran bilo kakvom vrstom nacionalne potpore ili odštetom od osiguranja te bi pomoć trebalo ograničiti na prihvatljive hektare za koje nije primljen nikakav drugi financijski doprinos Unije za isti gubitak.

(6)

Predmetnim državama članicama trebalo bi dopustiti odobrenje dodatne potpore pod uvjetima i u rokovima utvrđenima ovom Uredbom.

(7)

Pomoć se može odobriti samo na temelju zahtjeva podnesenog u skladu s metodama i rokovima utvrđenima nacionalnim zakonodavstvom predmetnih država članica.

(8)

Trebalo bi propisati da su nadležna tijela dužna poduzeti sve potrebne mjere, provesti sve potrebne kontrole te na odgovarajući način o tome obavijestiti Komisiju. Konkretno, te bi kontrole trebale uključivati kontrole prihvatljivosti i ispravnosti zahtjeva za pomoć. Broj prihvatljivih hektara trebalo bi kontrolirati na temelju svih odgovarajućih sredstava koja su na raspolaganju nadležnim tijelima, uključujući kontrole na gospodarstvima.

(9)

Hitna mjera trebala bi biti ograničena na razdoblje od najviše 12 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(10)

Radi dobrog proračunskog upravljanja mjerom i pravodobnog plaćanja poljoprivrednicima, samo bi ona plaćanja korisnicima koja su države članice izvršile najkasnije do 30. rujna 2018. trebala biti prihvatljiva za djelomično financiranje Unije. Ne bi se trebao primjenjivati članak 5. stavak 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 907/2014 (2).

(11)

Kako bi se Uniji omogućilo da prati učinkovitost te hitne mjere, predmetne države članice trebale bi Komisiji dostaviti detaljne podatke o njezinoj provedbi. Kako bi se Uniji omogućila provedba financijske kontrole, te države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o poravnanju isplata.

(12)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

(a)

administrativne kontrole svih zahtjeva za pomoć, koje uključuju:

(b)

kontrole na terenu u prostorima podnositelja zahtjeva.

(1)

Mandati gđe Bettine Michelle JAKOBSEN, g. Baudilija TOMÉA MUGURUZE, g. Pietra RUSSA, g. Joãa FIGUEIREDA i g. Villea ITÄLE istječu 28. veljače 2018.

(2)

Mandat gđe Iliane IVANOVE istječe 31. prosinca 2018.

(3)

Stoga bi trebalo izvršiti nova imenovanja,

(a)

za razdoblje od 1. ožujka 2018. do 29. veljače 2024.:

(b)

za razdoblje od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2024.:

(1)

Vijeće je 26. siječnja 2015., 5. veljače 2015. i 23. lipnja 2015. donijelo odluke (EU) 2015/116 (1), (EU) 2015/190 (2) i (EU) 2015/994 (3) o imenovanju članova i zamjenikâ članova Odbora regija za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020. Odlukom Vijeća (EU) 2015/947 (4)15. lipnja 2015. g. Mário Sérgio Quaresma GONÇALVES MARQUES zamijenio je g. Joãoa CUNHU E SILVU u svojstvu zamjenika člana.

(2)

Mjesto zamjenika člana Odbora regija postalo je slobodno istekom mandata g. Mária Sérgia Quaresme GONÇALVESA MARQUESA.

—

Gđa Paula Cristina DE ARAÚJO DIAS CABAÇO DA SILVA, Secretária Regional do Turismo e Cultura da Região Autónoma da Madeira.