9.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 327/1

(1)

Uredbom (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđuju se uvjeti, kriteriji i detaljna pravila za prelazak vanjskih granica država članica.

(2)

Cilj je Uredbe (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća (4) stvaranje centraliziranog sustava za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica Unije radi kratkotrajnog boravka.

(3)

Za provedbu kontrola državljana trećih zemalja u skladu s Uredbom (EU) 2016/399, koje uključuju provjeru identiteta državljana trećih zemalja, njihovu identifikaciju, ili oboje, kao i provjeru toga je li državljanin treće zemlje premašio maksimalno trajanje dopuštenog boravka na državnom području država članica, službenici graničnog nadzora trebali bi se služiti svim raspoloživim informacijama, uključujući, kada je to potrebno, podacima iz sustava ulaska/izlaska uspostavljenog Uredbom (EU) 2017/2226 („EES”). Podaci pohranjeni u EES-u trebali bi se upotrebljavati i za provjeru toga jesu li državljani trećih zemalja koji su nositelji vize izdane za jedan ulazak ili za dva ulaska poštovali maksimalan broj dopuštenih ulazaka.

(4)

U određenim slučajevima državljani trećih zemalja moraju pružiti biometrijske podatke za potrebe granične kontrole. Uvjete ulaska za državljane trećih zemalja trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se uključila obveza pružanja tih biometrijskih podataka. Ako državljanin treće zemlje odbije pružiti biometrijske podatke za otvaranje svojeg osobnog dosjea ili provedbu granične kontrole, trebalo bi donijeti odluku o odbijanju ulaska.

(5)

Kako bi se osigurala potpuna učinkovitost EES-a potrebna je usklađena provedba kontrola ulaska i izlaska na granicama na kojima se upotrebljava EES.

(6)

Za uspostavu EES-a potrebna je prilagodba postupaka kontrole osoba pri prelasku granica na kojima se upotrebljava EES. Posebno, cilj EES-a ukidanje je otiskivanja pečata pri ulasku i izlasku u putne isprave državljana trećih zemalja kojima je dopušten kratkotrajni boravak te njegova zamjena elektroničkim bilježenjem ulaska i izlaska izravno u EES-u. Nadalje, u postupcima granične kontrole treba uzeti u obzir interoperabilnost između EES-a i viznog informacijskog sustava (VIS) uspostavljenog Odlukom Vijeća 2004/512/EZ (5). Naposljetku, EES-om se otvara mogućnost uporabe novih tehnologija za putnike koji prelaze granicu radi kratkotrajnog boravka. Te prilagodbe postupaka granične kontrole trebale bi se početi primjenjivati u državama članicama koje upotrebljavaju EES na datum početka rada EES-a utvrđen u skladu s Uredbom (EU) 2017/2226.

(7)

Tijekom razdoblja od šest mjeseci nakon početka rada EES-a službenici graničnog nadzora trebali bi uzimati u obzir boravke državljana trećih zemalja na državnom području država članica tijekom šest mjeseci prije ulaska ili izlaska tako da uz podatke o ulasku/izlasku zabilježene u EES-u kontroliraju i pečate u putnim ispravama. Tom bi se mjerom trebale omogućiti potrebne provjere u slučajevima u kojima bi osobi bio dopušten kratkotrajni boravak na državnom području država članica u razdoblju od šest mjeseci prije početka rada EES-a. Usto, potrebno je utvrditi posebne odredbe za državljane trećih zemalja koji su ušli na državno područje država članica i koji iz njega ga još nisu izašli prije počeka rada EES-a. U tim bi situacijama pri izlasku državljanina treće zemlje iz državnog područja država članica u EES-u trebalo zabilježiti i posljednji ulazak.

(8)

Uzimajući u obzir različite situacije u državama članicama i na različitim graničnim prijelazima država članica u pogledu broja državljana trećih zemalja koji prelaze granice, države članice trebale bi moći odlučiti hoće li i u kojoj mjeri primjenjivati tehnologije kao što su samoposlužni sustavi, e-vrata i sustavi automatizirane granične kontrole. Kod primjene tih tehnologija trebalo bi usklađeno provoditi kontrole ulaska i izlaska na vanjskim granicama te osigurati prikladnu razinu sigurnosti.

(9)

Usto, potrebno je utvrditi zadaće i uloge službenikâ graničnog nadzora kod primjene takvih tehnologija. U tom bi pogledu trebalo osigurati da se rezultati graničnih kontrola provedenih automatiziranim sredstvima stave na raspolaganje službenicima graničnog nadzora kako bi im se omogućilo donošenje odgovarajućih odluka. Uz navedeno potreban je nadzor putnika pri uporabi samoposlužnih sustava, e-vrata i sustava automatizirane granične kontrole kako bi se spriječilo prijevarno ponašanje i zlouporabe. Osim toga, pri provedbi nadzora službenici graničnog nadzora trebali bi obratiti posebnu pozornost na maloljetnike i biti u mogućnosti identificirati osobe kojima je potrebna zaštita.

(10)

Države članice također bi trebale moći dobrovoljno uspostaviti nacionalne programe olakšica kako bi državljanima trećih zemalja koji su prošli prethodnu provjeru omogućile da se pri ulasku koriste odstupanjima od određenih aspekata temeljitih kontrola. Ako se primjenjuju takvi nacionalni programi olakšica, trebali bi biti uspostavljeni u skladu s usklađenim modelom te bi trebalo zajamčiti prikladnu razinu sigurnosti.

(11)

Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje primjena Direktive 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(12)

S obzirom na to da se cilj ove Uredbe, to jest izmjenu postojećih pravila Uredbe (EU) 2016/399, može ostvariti samo na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(13)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(14)

Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ (7); Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(15)

Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ (8); Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(16)

U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (9), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ (10).

(17)

U pogledu Švicarske, ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (11), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (12).

(18)

U pogledu Lihtenštajna, ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (13), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (14).

(19)

U pogledu Cipra, Bugarske, Rumunjske i Hrvatske, odredbe Uredbe (EU) 2016/399 koje se odnose na EES trebale bi se primjenjivati samo ako su ispunjeni uvjeti iz članka 66. stavka 2. Uredbe (EU) 2017/2226. Slijedom toga, za one države članice koje do datuma početka rada EES-a ne ispune uvjete iz članka 66. stavka 2. te uredbe potrebno je utvrditi posebne prijelazne odredbe o otiskivanju pečata dok se te države ne povežu s EES-om. Tim prijelaznim odredbama trebalo bi osigurati da otiskivanje pečata u putne isprave ima jednak učinak kao i bilješka o ulasku/izlasku u EES-u.

(20)

Države članice koje ne budu ispunjavale uvjete iz članka 66. stavka 2. Uredbe (EU) 2017/2226 na datum početka rada EES-a trebale bi i dalje sustavno otiskivati pečate pri ulasku i izlasku u putne isprave državljana trećih zemalja kojima je dopušten kratkotrajni boravak. Te države članice trebale bi provjeriti ulazni i izlazni pečat u putnoj ispravi dotičnog državljanina treće zemlje kako bi se usporedbom datuma ulaska i izlaska provjerilo je li ta osoba premašila maksimalno trajanje dopuštenog boravka na državnom području dotične države članice. S otiskivanjem pečata u putne isprave i provjerom pečata trebalo bi nastaviti sve dok se dotična država članica ne poveže s EES-om kako je navedeno u članku 66. stavku 3. Uredbe (EU) 2017/2226.

(21)

Uredbu (EU) 2016/399 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(22)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (15) te je on dao mišljenje 21. rujna 2016.,

1.

U članku 2. dodaju se sljedeće točke:

2.

Članak 6. mijenja se kako slijedi:

3.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 6.a

Državljani trećih zemalja čiji se podaci trebaju unijeti u EES

1.   Pri ulasku i izlasku podaci o sljedećim kategorijama osoba unose se u EES u skladu s člancima 16., 17., 19. i 20. Uredbe (EU) 2017/2226:

2.   Podaci o državljanima trećih zemalja kojima je u skladu s člankom 14. ove Uredbe odbijen ulazak radi kratkotrajnog boravka unose se u EES u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2017/2226.

3.   Podaci o sljedećim kategorijama osoba ne unose se u EES:

4.

Članak 8. mijenja se kako slijedi:

5.

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 8.a

Uporaba samoposlužnih sustava za prethodni unos podataka u EES

1.   Osobe čiji prelazak granice podliježe registraciji u EES-u u skladu s člankom 6.a mogu se služiti samoposlužnim sustavima za prethodni unos u EES podataka iz stavka 4. točke (a) ovog članka pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

2.   U skladu sa stavkom 1. ovog članka, samoposlužnim sustavom provjeravaju se prethodna registracija osobe u EES-u i identitet državljanina treće zemlje u skladu s člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EU) 2017/2226.

3.   U skladu s člankom 23. stavkom 4. Uredbe (EU) 2017/2226, samoposlužnim sustavom provodi se identifikacija u skladu s člankom 27. te uredbe.

Osim toga, u skladu s člankom 23. stavkom 4. Uredbe (EU) 2017/2226, pri provedbi identifikacije u EES-u:

4.   U slučaju da podaci o osobi iz stavka 1. ovog članka nisu zabilježeni u EES-u u skladu sa stavcima 2. i 3.:

5.   Ako operacije predviđene u stavcima 2. i 3. pokazuju da su podaci o osobi navedenoj u stavku 1. zabilježeni u EES-u, samoposlužnim sustavom procjenjuje se treba li ažurirati neke od podataka iz stavka 4. točke (a).

6.   Ako se procjenom iz stavka 5. otkrije da osoba iz stavka 1. ima osobni dosje registriran u EES-u, ali da je njezine podatke potrebno ažurirati, ta osoba:

7.   Samoposlužnim sustavima upravlja se pod nadzorom službenika graničnog nadzora koji je zadužen za otkrivanje svake neprimjerene, prijevarne ili neuobičajene uporabe samoposlužnog sustava.

Članak 8.b

Uporaba samoposlužnih sustava i e-vrata za prelazak granice osoba čiji prelazak granice podliježe registraciji u EES-u

1.   Osobama čiji prelazak granice podliježe registraciji u EES-u u skladu s člankom 6.a može se dopustiti uporaba samoposlužnog sustava za provedbu graničnih kontrola ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

2.   Ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavku 1. ovog članka, granične kontrole pri ulasku predviđene člankom 8. stavkom 2. i člankom 8. stavkom 3. točkama (a) i (b) te granične kontrole pri izlasku predviđene člankom 8. stavkom 2. i člankom 8. stavkom 3. točkama (g) i (h) mogu se provesti samoposlužnim sustavom. Ako se provode sustavom automatizirane granične kontrole, granične kontrole pri izlasku uključuju kontrole predviđene člankom 8. stavkom 3. točkom (h).

U slučaju da se nekoj osobi odobri pristup nacionalnom programu olakšica koji je uspostavila država članica na temelju članka 8.d, granične kontrole provedene samoposlužnim sustavom pri ulasku mogu ne uključivati ispitivanje aspekata iz članka 8. stavka 3. točke (a) podtočaka iv. i v. kada ta osoba prelazi vanjske granice te države članice ili vanjske granice države članice koja je sklopila sporazum s državom članicom koja je odobrila pristup kako je navedeno u članku 8.d stavku 9.

3.   Rezultati graničnih kontrola provedenih samoposlužnim sustavom dostupni su službeniku graničnog nadzora pri ulasku i izlasku. Taj službenik graničnog nadzora prati rezultate graničnih kontrola i, uzimajući u obzir te rezultate, odobrava ulazak ili izlazak ili, u protivnom, upućuje osobu na službenika graničnog nadzora koji provodi daljnje kontrole.

4.   Predmetna osoba upućuje se na službenika graničnog nadzora na temelju stavka 3. u bilo kojoj od sljedećih situacija:

5.   Uz situacije iz stavka 4., službenik graničnog nadzora koji nadzire prelazak granice može zbog drugih razloga odlučiti uputiti osobe koje se služe samoposlužnim sustavom na drugog službenika graničnog nadzora.

6.   Osobama čiji prelazak granice podliježe registraciji u EES-u u skladu s člankom 6.a stavkom 1. i koje su se za provedbu graničnih kontrola služile samoposlužnim sustavom može se dopustiti uporaba e-vrata. Ako se upotrebljavaju e-vrata, odgovarajuća registracija bilješke o ulasku/izlasku i povezivanje te bilješke s odgovarajućim osobnim dosjeom u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2017/2226 provode se pri prelasku granice kroz e-vrata. Ako su e-vrata i samoposlužni sustav fizički odvojeni, identitet korisnika provjerava se na e-vratima kako bi se provjerilo je li osoba koja se služi e-vratima osoba koja se služila samoposlužnim sustavom. Provjera se provodi na temelju najmanje jednog biometrijskog identifikatora.

7.   Ako uvjeti iz stavka 1. točke (a) ili (b) ovog članka ili obiju tih točaka nisu ispunjeni, dio graničnih kontrola pri ulasku na temelju članka 8. stavka 3. točaka (a) i (b) te dio graničnih kontrola pri izlasku na temelju članka 8. stavka 3. točaka (g) i (h) može se provesti samoposlužnim sustavom. Službenik graničnog nadzora može provesti samo provjere na temelju članka 8. stavka 3. točaka (a) i (b) te članka 8. stavka 3. točaka (g) i (h) koje se nisu mogle izvesti putem samoposlužnog sustava. Osim toga, službenik graničnog nadzora provjerava odgovara li putna isprava upotrijebljena u samoposlužnom sustavu onoj koju osoba koja se nalazi pred tim službenikom graničnog nadzora ima u svojem posjedu.

8.   Samoposlužnim sustavima i e-vratima upravlja se pod nadzorom službenika graničnog nadzora koji je zadužen za otkrivanje svake neprimjerene, prijevarne ili neuobičajene uporabe samoposlužnog sustava, e-vrata ili obojeg.

9.   Ovim se člankom ne dovodi u pitanje mogućnost da države članice omoguće primjenu samoposlužnih sustava, e-vrata, ili obojeg, za prelazak granice za građane Unije, građane države Europskog udruženja slobodne trgovine koja je članica Europskoga gospodarskog prostora, građane Švicarske i državljane trećih zemalja čiji prelazak granice ne podliježe registraciji u EES-u.

Članak 8.c

Norme za sustave automatizirane granične kontrole

U mjeri u kojoj je to moguće, sustavi automatizirane granične kontrole projektiraju se na način da ih mogu upotrebljavati sve osobe osim djece mlađe od 12 godina. Projektiraju se također na način kojim se u potpunosti poštuje ljudsko dostojanstvo, posebno u slučajevima koji uključuju ranjive osobe. Ako se odluče za primjenu sustava automatizirane granične kontrole, države članice osiguravaju prisutnost dovoljnog broja osoblja koje može pružiti pomoć korisnicima takvih sustava.

Članak 8.d

Nacionalni programi olakšica

1.   Svaka država članica može uspostaviti dobrovoljan program („nacionalni program olakšica”) kako bi državljanima trećih zemalja ili državljanima određene treće zemlje, koji nemaju pravo slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije, omogućila da se koriste olakšicama na temelju stavka 2. pri prelasku vanjske granice određene države članice.

2.   Odstupajući od članka 8. stavka 3. točke (a), za državljane trećih zemalja iz stavka 1. ovog članka kojima je odobren pristup nacionalnom programu olakšica, temeljite kontrole pri ulasku ne moraju uključivati ispitivanje aspekata iz članka 8. stavka 3. točke (a) podtočaka iv. i v. kada ti državljani trećih zemalja prelaze vanjsku granicu države članice.

3.   Država članica provodi prethodnu provjeru državljana trećih zemalja koji su podnijeli zahtjev za sudjelovanje u nacionalnom programu olakšica kako bi posebno provjerila jesu li uvjeti iz stavka 4. ispunjeni.

Prethodnu provjeru takvih državljana trećih zemalja provode službenici graničnog nadzora, tijela nadležna za vize kako su definirana u članku 4. točki 3. Uredbe (EZ) br. 767/2008 ili tijela nadležna za imigraciju kako su definirana u članku 3. stavku 1. točki 4. Uredbe (EU) 2017/2226.

4.   Tijela iz stavka 3. određenoj osobi odobravaju pristup nacionalnom programu olakšica samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

5.   Prvi pristup nacionalnom programu olakšica odobrava se na najviše godinu dana. Pristup se može produljiti za najviše dodatnih pet godina ili do isteka valjanosti putne isprave ili eventualno izdanih viza za više ulazaka, viza za dugotrajni boravak i boravišnih dozvola, koje god od navedenih razdoblja je kraće.

U slučaju produljenja država članica svake godine ponovno procjenjuje situaciju svakog državljanina treće zemlje kojem je odobren pristup nacionalnom programu olakšica te time osiguravaju, na temelju ažuriranih informacija, da taj državljanin treće zemlje i dalje ispunjava uvjete utvrđene u stavku 4. Ta ponovna procjena može se provoditi prilikom provedbe graničnih kontrola.

6.   Temeljite kontrole pri ulasku na temelju članka 8. stavka 3. točaka (a) i (b) te temeljite kontrole pri izlasku na temelju članka 8. stavka 3. točke (g) obuhvaćaju i provjeru toga ima li državljanin treće zemlje valjani pristup nacionalnom programu olakšica.

Službenici graničnog nadzora mogu obaviti provjeru državljanina treće zemlje koji se koristi nacionalnim programom olakšica pri ulasku u skladu s člankom 8. stavkom 3. točkama (a) i (b) te pri izlasku u skladu s člankom 8. stavkom 3. točkom (g) bez elektroničke usporedbe biometrijskih podataka, nego usporedbom prikaza lica preuzetog s elektroničkog medija za pohranu (čipa) i prikaza lica iz osobnog dosjea iz EES-a tog državljanina treće zemlje s licem tog državljanina treće zemlje. Potpuna provjera provodi se nasumce i na temelju analize rizika.

7.   Tijela iz stavka 3. odmah opozivaju pristup nacionalnom programu olakšica odobren državljaninu treće zemlje ako postane očito da uvjeti za odobrenje pristupa tom programu nisu bili ispunjeni ili više nisu ispunjeni.

8.   Pri provjeri u skladu sa stavkom 3. toga ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete iz stavka 4. posebno se uzima u obzir procjena toga predstavlja li podnositelj zahtjeva rizik od nezakonitog useljavanja ili rizik za sigurnost bilo koje od država članica te namjerava li podnositelj zahtjeva napustiti državno područje država članica tijekom dopuštenog boravka.

Potrebna sredstva za uzdržavanje za namjeravane boravke procjenjuju se u skladu s trajanjem i svrhom predviđenog boravka odnosno predviđenih boravaka te s obzirom na prosječne cijene prehrane i smještaja u dotičnim državama članicama na temelju referentnih iznosa koje države članice utvrđuju u skladu s člankom 39. stavkom 1. točkom (c). Dokaz o dostatnim sredstvima za uzdržavanje može biti i dokaz o jamstvu, privatnom smještaju ili o obojem.

Razmatranje zahtjeva temelji se posebno na vjerodostojnosti i pouzdanosti priloženih isprava te na istinitosti i pouzdanosti izjava podnositelja zahtjeva. Ako država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva ima bilo kakvih sumnji u pogledu podnositelja zahtjeva, njegovih izjava ili priloženih popratnih isprava, prije donošenja odluke o zahtjevu može se savjetovati s drugim državama članicama.

9.   Dvije države članice ili više njih koje su uspostavile svoj nacionalni program olakšica na temelju ovog članka mogu međusobno sklopiti sporazum kako bi osigurale da se korisnici njihovih nacionalnih programa olakšica mogu koristiti olakšicama priznatima drugim nacionalnim programom olakšica. Primjerak sporazuma dostavlja se Komisiji u roku od mjesec dana od sklapanja sporazuma.

10.   Pri uspostavi nacionalnog programa olakšica države članice osiguravaju da njihov sustav koji upotrebljava program ispunjava norme zaštite podataka utvrđene u članku 43. Uredbe (EU) 2017/2226. Države članice provode odgovarajuću procjenu rizika u pogledu informacijske sigurnosti, a odgovornost za sigurnost mora biti jasna za svaki korak postupka.

11.   Komisija do završetka treće godine primjene ovog članka Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja evaluaciju njegove provedbe. Na temelju te evaluacije Europski parlament ili Vijeće mogu pozvati Komisiju da predloži uspostavu programa Unije za državljane trećih zemalja koji često putuju i koji su prošli prethodnu provjeru.”.

6.

Članak 9. mijenja se kako slijedi:

7.

U članku 10. umeću se sljedeći stavci:

„3.a   Ako se odluče za primjenu e-vrata, samoposlužnih sustava ili sustava automatizirane granične kontrole, države članice upotrebljavaju znakove predviđene u Prilogu III. dijelu D za utvrđivanje odgovarajućih traka.

3.b   Ako države članice odluče uspostaviti nacionalni program olakšica u skladu s člankom 8.d, mogu odlučiti upotrebljavati posebne trake za državljane trećih zemalja koji se koriste takvim nacionalnim programom olakšica. One upotrebljavaju znakove predviđene u Prilogu III. dijelu E kako bi utvrdile odgovarajuće trake.”.

8.

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Otiskivanje pečata u putne isprave

1.   Ako je to izričito predviđeno njezinim nacionalnim pravom, država članica može pri ulasku i izlasku otisnuti pečat u putne isprave državljana trećih zemalja koji su nositelji boravišne dozvole ili vize za dugotrajni boravak koju je izdala ta država članica.

2.   U putnu ispravu državljanina treće zemlje koji je nositelj Dokumenta o pojednostavljenom željezničkom tranzitu izdanog u skladu s Uredbom (EZ) br. 693/2003 otiskuje se pečat pri ulasku i izlasku. Nadalje, u putnu ispravu državljanina treće zemlje koji je nositelj valjanog Dokumenta o pojednostavljenom tranzitu izdanog u skladu s Uredbom (EZ) br. 693/2003, a nalazi se u željezničkom tranzitu i ne iskrcava se na državnom području države članice otiskuje se pečat pri ulasku i izlasku.

3.   U putne isprave državljana trećih zemalja koji, na temelju nacionalnih viza za kratkotrajni boravak izdanih za jedan ulazak ili za dva ulaska, ulaze u državno područje države članice koja schengensku pravnu stečevinu još ne primjenjuje u cijelosti, ali upotrebljava EES, ili izlaze iz tog državnog područja, otiskuje se pečat prilikom ulaska i izlaska.

4.   Praktični postupci za otiskivanje pečata navedeni su u Prilogu IV.”.

9.

Članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

Pretpostavka o ispunjavanju uvjeta o trajanju kratkotrajnog boravka

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 12.a, ako za državljanina treće zemlje koji se nalazi na državnom području države članice nije otvoren osobni dosje u EES-u ili ako bilješka o ulasku/izlasku tog državljanina treće zemlje ne sadržava datum izlaska nakon datuma isteka dopuštenog trajanja boravka, nadležna tijela mogu pretpostaviti da državljanin treće zemlje ne ispunjava ili više ne ispunjava uvjete koji se odnose na trajanje dopuštenog boravka na državnom području država članica.

2.   Pretpostavka iz stavka 1. ovog članka ne primjenjuje se na državljanina treće zemlje koji u bilo kakvom obliku može predočiti vjerodostojan dokaz da ima pravo slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije ili da je nositelj boravišne dozvole ili vize za dugotrajni boravak. Kada je to relevantno, primjenjuje se članak 35. Uredbe (EU) 2017/2226.

3.   Pretpostavka iz stavka 1. može se pobiti ako državljanin treće zemlje predoči vjerodostojan dokaz, u bilo kakvom obliku, kao što su putne karte ili dokaz o boravku izvan državnog područja država članica ili datum isteka prethodne boravišne dozvole odnosno vize za dugotrajni boravak, kojim može dokazati da se pridržavao uvjeta o trajanju kratkotrajnog boravka.

U slučaju pobijanja nadležna tijela otvaraju osobni dosje u EES-u ako je to potrebno ili u EES unose datum na koji je i mjesto gdje je državljanin treće zemlje prešao vanjsku granicu jedne od država članica ili unutarnju granicu države članice koja schengensku pravnu stečevinu još ne primjenjuje u cijelosti, ali upotrebljava EES u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) 2017/2226.

4.   Ako pretpostavka navedena u stavku 1. ne bude pobijena, državljanin treće zemlje koji se nalazi na državnom području država članica može biti vraćen u skladu s Direktivom 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*7).

Državljanin treće zemlje s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije može biti vraćen samo u skladu s Direktivom 2004/38/EZ.

10.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 12.a

Prijelazno razdoblje i prijelazne mjere

1.   U razdoblju od 180 dana nakon početka rada EES-a, kako bi se pri ulasku i izlasku provjerilo jesu li osobe kojima je dopušten kratkotrajni boravak premašile maksimalno trajanje dopuštenog boravka i, kada je to relevantno, kako bi se pri ulasku provjerilo jesu li osobe premašile broj ulazaka dopuštenih na temelju vize za kratkotrajni boravak izdane za jedan ulazak ili za dva ulaska, službenici graničnog nadzora uzimaju u obzir boravke na državnom području država članica tijekom 180 dana prije ulaska ili izlaska tako da uz podatke o ulasku/izlasku zabilježene u EES-u kontroliraju i pečate u putnim ispravama.

2.   Ako je osoba ušla na državno područje država članica prije početka rada EES-a i izašla iz njega nakon početka rada EES-a, pri izlasku se u EES-u otvara osobni dosje, a datum tog ulaska unosi se u bilješku o ulasku/izlasku u skladu s člankom 16. stavkom 2.Uredbe (EU) 2017/2226. Primjena ovog stavka nije ograničena na razdoblje od 180 dana nakon početka rada EES-a kako je navedeno u stavku 1. U slučaju nepodudaranja između datuma ulaznog pečata i podataka zabilježenih u EES-u prednost ima datum ulaznog pečata.”.

11.

Članak 14. mijenja se kako slijedi:

12.

U članku 20. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

13.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 42.a

Prijelazne mjere za države članice koje još ne upotrebljavaju EES

1.   U putne isprave državljana trećih zemalja koji prelaze granice država članica iz članka 66. stavka 3. Uredbe (EU) 2017/2226 sustavno se otiskuje pečat pri ulasku i izlasku.

U putne isprave državljana trećih zemalja iz članka 6.a stavka 1. točaka (b) i (c) ove Uredbe koji prelaze granice država članica iz članka 66. stavka 3. Uredbe (EU) 2017/2226 pečat se otiskuje pri ulasku i izlasku.

Te se obveze otiskivanja pečata primjenjuju i kada je došlo do popuštanja u režimu granične kontrole u skladu s člankom 9. ove Uredbe.

2.   Odstupajući od stavka 1. ovog članka, pečat se ne stavlja u putne isprave državljana trećih zemalja iz članka 6.a stavka 3. točaka (a), (b) i (f), članka 6.a stavka 3. točke (g) podtočaka i., ii., iii. i vii. te članka 6.a stavka 3. točke (j).

3.   Odredbe ove Uredbe koje se odnose na podatke o ulasku/izlasku zabilježene u EES-u i na nepostojanje takvih podataka u EES-u, a posebno članak 8. stavak 3. točka (a) podtočka iii.a. i točka (g) podtočka iv., članak 8.d stavak 4. točka (d) i članak 12., primjenjuju se mutatis mutandis na ulazne i izlazne pečate.

4.   Ako se pretpostavka o ispunjavanju uvjeta koji se odnose na trajanje boravka pobije u skladu s člankom 12. stavkom 2., državljanin treće zemlje koji se nalazi na državnom području države članice koja još ne upotrebljava EES ima pravo zahtijevati da se u njegovu putnu ispravu unese datum na koji je i mjesto u kojem je prešao vanjsku granicu ili unutarnju granicu te države članice. Državljaninu treće zemlje može se također izdati obrazac prikazan u Prilogu VIII.

5.   Primjenjuju se odredbe o otiskivanju pečata utvrđene u Prilogu IV.

6.   Države članice iz članka 66. stavka 3. Uredbe (EU) 2017/2226 otiskuju pečat u putne isprave državljana trećih zemalja kojima je ulazak radi kratkotrajnog boravka odbijen na njihovoj državnoj granici. Otiskivanje pečata provodi se u skladu sa specifikacijama utvrđenima u Prilogu V. dijelu A točki 1. podtočki (d).

7.   Obveze otiskivanja pečata iz stavaka od 1. do 6. primjenjuju do datuma početka rada EES-a u dotičnoj državi članici.”.

14.

Prilozi III., IV., V. i VII. mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

9.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 327/20

(1)

U svojoj komunikaciji od 13. veljače 2008. pod naslovom „Priprema sljedećih koraka u području upravljanja granicama u Europskoj uniji” Komisija je naglasila da postoji potreba, u okviru Unijine strategije integriranog upravljanja granicama, za uspostavom sustava ulaska/izlaska (EES) s pomoću kojega se elektronički registrira vrijeme i mjesto ulaska i izlaska državljana trećih zemalja kojima je dopušten kratkotrajni boravak na državnom području država članica te izračunava trajanje njihova dopuštenog boravka.

(2)

Na sastanku održanom 19. i 20. lipnja 2008. Europsko vijeće istaknulo je važnost nastavka rada na razvoju Unijine strategije integriranog upravljanja granicama, među ostalim na boljoj primjeni modernih tehnologija radi poboljšanja upravljanja vanjskim granicama.

(3)

U svojoj komunikaciji od 10. lipnja 2009. pod naslovom „Područje slobode, sigurnosti i pravde za građane” Komisija je zagovarala uspostavu elektroničkog sustava za bilježenje ulazaka na državno područje država članica i izlazaka iz njega na vanjskim granicama radi osiguravanja učinkovitijeg upravljanja pristupom tom državnom području.

(4)

Na sastanku održanom 23. i 24. lipnja 2011. Europsko vijeće zatražilo je da se ubrza rad na „pametnim granicama”. Komisija je 25. listopada 2011. objavila komunikaciju pod naslovom „Pametne granice – opcije i put napretka”.

(5)

Europsko vijeće u svojim je strateškim smjernicama donesenima u lipnju 2014. naglasilo da je zbog schengenskog prostora, u kojemu osobe mogu putovati bez provjere na unutarnjim granicama, te povećanja broja osoba koje putuju u Uniju potrebno učinkovito upravljanje zajedničkim vanjskim granicama Unije kako bi se zajamčila snažna zaštita. Također je naglasilo da Unija mora upotrijebiti sva dostupna sredstva kako bi države članice podržala u njihovoj zadaći te da bi u tu svrhu trebalo na isplativ način osuvremeniti integrirano upravljanje vanjskim granicama kako bi se zajamčilo pametno upravljanje granicama sa sustavom ulaska/izlaska, potpomognuto novom agencijom za opsežne sustave informacijske tehnologije (eu-LISA).

(6)

U svojoj komunikaciji od 13. svibnja 2015. pod naslovom „Europski migracijski program” Komisija je napomenula da bi nova faza započela inicijativom o „pametnim granicama” kako bi se povećala učinkovitost graničnih prijelaza, čime bi se olakšao prelazak granice za veliku većinu osoba iz trećih zemalja koje putuju u dobroj vjeri, a ujedno bi se i pojačala borba protiv nezakonite migracije bilježenjem svih prelazaka granice državljana trećih zemalja uz puno poštovanje proporcionalnosti.

(7)

Radi daljnjeg poboljšanja upravljanja vanjskim granicama, a posebno radi provjere poštuju li se odredbe o dopuštenom razdoblju boravka na državnom području država članica, trebalo bi uspostaviti sustav EES, s pomoću kojega se elektronički registrira vrijeme i mjesto ulaska i izlaska državljana trećih zemalja kojima je dopušten kratkotrajni boravak na državnom području država članica te izračunava trajanje njihova dopuštenog boravka. Njime bi trebalo zamijeniti obvezu otiskivanja pečata u putovnice državljana trećih zemalja koja se primjenjuje na sve države članice.

(8)

Potrebno je odrediti ciljeve EES-a, kategorije podataka koje treba unijeti u EES, svrhe u koje se ti podaci upotrebljavaju, kriterije za njihov unos, tijela ovlaštena za pristup podacima, dodatna pravila o obradi podataka i zaštiti osobnih podataka, kao i tehnički ustroj EES-a, pravila u pogledu njegova rada i primjene te interoperabilnost s drugim informacijskim sustavima. Također je potrebno definirati odgovornosti za EES.

(9)

EES bi se trebao primjenjivati na državljane trećih zemalja kojima je dopušten kratkotrajni boravak na državnom području država članica. Trebao bi se primjenjivati i na državljane trećih zemalja kojima je ulazak radi kratkotrajnog boravka odbijen.

(10)

EES bi se trebao upotrebljavati na vanjskim granicama država članica koje schengensku pravnu stečevinu primjenjuju u cijelosti. Za države članice koje schengensku pravnu stečevinu još ne primjenjuju u cijelosti poželjno je da je počnu u cijelosti primjenjivati do početka rada EES-a. Međutim, u slučaju da se ukidanje nadzora unutarnjih granica ne može postići do početka rada EES-a, potrebno je odrediti uvjete za rad EES-a u državama članicama koje schengensku pravnu stečevinu ne primjenjuju u cijelosti te utvrditi odredbe o radu i upotrebi EES-a na unutarnjim granicama gdje nadzor još ne bude ukinut.

U pogledu uvjeta za rad EES-a, EES bi se trebao upotrebljavati na vanjskim granicama država članica koje schengensku pravnu stečevinu još ne primjenjuju u cijelosti, ali za koje je već uspješno završena provjera u skladu s primjenjivim postupkom schengenske evaluacije, kojima je dodijeljen pasivni pristup viznom informacijskom sustavu (VIS) uspostavljenom Odlukom Vijeća 2004/512/EZ (3) za potrebe upotrebljavanja EES-a i za koje su odredbe schengenske pravne stečevine o Schengenskom informacijskom sustavu, uspostavljenom Uredbom (EZ) br. 1987/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (4), stupile na snagu u skladu s relevantnim aktom o pristupanju. U pogledu odredaba o radu i upotrebi EES-a u državama članicama koje ispunjavaju te uvjete, EES bi se trebao upotrebljavati na svim unutarnjim granicama onih država članica u kojima nadzor još nije ukinut. Međutim, posebne odredbe o radu i upotrebi EES-a na takvim granicama trebale bi se primjenjivati, radi minimiziranja učinka postupaka granične kontrole na takvim granicama, tako da se pritom ne utječe na razinu sigurnosti i pravilno funkcioniranje EES-a i ne dovodeći u pitanje ostale obveze u vezi s nadzorom granica u skladu s Uredbom (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(11)

Trajanje dopuštenog boravka državljana trećih zemalja na državnom području država članica za potrebe ove Uredbe proizlazi iz primjenjive schengenske pravne stečevine.

(12)

U EES bi trebalo uključiti automatizirani kalkulator. Automatiziranim kalkulatorom trebalo bi uzeti u obzir boravke na državnom području država članica koje upotrebljavaju EES radi izračuna ukupnog ograničenja od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana. Svako produljenje dopuštenog boravka trebalo bi uzeti u obzir u svrhu izračuna tog ukupnog ograničenja pri idućem ulasku državljanina treće zemlje na državno područje država članica. Boravke na državnom području država članica koje još ne upotrebljavaju EES trebalo bi računati zasebno, na temelju pečata u putnim ispravama državljana trećih zemalja.

(13)

Boravci na državnom području država članica koje schengensku pravnu stečevinu još ne primjenjuju u cijelosti, ali koje upotrebljavaju EES, trebali bi se automatiziranim kalkulatorom uzeti u obzir isključivo radi provjere poštovanja ukupnog ograničenja od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana te radi provjere razdoblja valjanosti schengenske vize za kratkotrajni boravak. Automatiziranim kalkulatorom se ne bi trebalo računati trajanje boravka dopuštenog na temelju nacionalne vize za kratkotrajni boravak koju je izdala država članica koja schengensku pravnu stečevinu još ne primjenjuje u cijelosti, ali koja upotrebljava EES. Pri izračunu trajanja boravka dopuštenog na temelju schengenske vize za kratkotrajni boravak automatiziranim kalkulatorom se u obzir ne bi trebali uzimati boravci na državnom području država članica koje schengensku pravnu stečevinu još ne primjenjuju u cijelosti, ali koje upotrebljavaju EES.

(14)

Trebalo bi utvrditi precizna pravila u pogledu odgovornosti za razvoj i rad EES-a, kao i odgovornosti država članica za njihovo povezivanje s EES-om. Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde, koja je osnovana Uredbom (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6), trebala bi biti odgovorna za razvoj i operativno upravljanje centraliziranim EES-om u skladu s ovom Uredbom. Uredbu (EU) br. 1077/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(15)

Ciljevi EES-a trebali bi biti poboljšanje upravljanja vanjskim granicama, sprečavanje nezakonitog useljavanja i pojednostavnjenje upravljanja migracijskim tokovima. EES bi osobito, i kada je to relevantno, trebao doprinijeti identifikaciji svake osobe koja ne ispunjava ili više ne ispunjava uvjete u pogledu trajanja dopuštenog boravka na državnom području država članica. Nadalje, EES bi trebao doprinijeti sprečavanju, otkrivanju i istrazi kaznenih djela terorizma i drugih teških kaznenih djela.

(16)

EES bi se trebao sastojati od središnjeg sustava (središnji sustav EES-a) koji upravlja računalnom središnjom bazom podataka s biometrijskim i alfanumeričkim podacima, nacionalnog jedinstvenog sučelja u svakoj državi članici, sigurnog komunikacijskog kanala između središnjeg sustava EES-a i središnjeg viznog informacijskog sustava (središnji sustav VIS-a) VIS-a te sigurne i šifrirane komunikacijske infrastrukture između središnjeg sustava EES-a i nacionalnih jedinstvenih sučelja. Svaka država članica na siguran bi način trebala povezati svoje nacionalne infrastrukture na granicama s nacionalnim jedinstvenim sučeljem. Kako bi se omogućilo prikupljanje statističkih podataka i izvješćivanje, na središnjoj razini trebalo bi uspostaviti repozitorij podataka. Trebala bi se razviti mrežna usluga s pomoću koje bi se državljanima trećih zemalja omogućilo da u svakom trenutku provjere preostalo trajanje dopuštenog boravka. Mrežna usluga također bi trebala omogućiti prijevoznicima da provjere jesu li državljani trećih zemalja koji su nositelji schengenske vize za kratkotrajni boravak izdane za jedan ulazak ili za dva ulaska već iskoristili broj ulazaka odobrenih tom vizom. U razvojnoj fazi te mrežne usluge trebalo bi se provoditi savjetovanje s relevantnim dionicima. Pri utvrđivanju tehničkih specifikacija za pristup prijevoznika mrežnoj usluzi učinak na putovanje putnika i na prijevoznike trebao bi biti ograničen u mjeri u kojoj je to moguće. U tu bi svrhu trebalo razmotriti odgovarajuću integraciju s relevantnim sustavima.

(17)

Trebalo bi uspostaviti interoperabilnost između EES-a i VIS-a putem izravnog komunikacijskog kanala između središnjeg sustava VIS-a i središnjeg sustava EES-a kako bi se graničnim tijelima koja upotrebljavaju EES omogućilo da ostvaruju uvid u VIS radi preuzimanja podataka povezanih s vizama u svrhu otvaranja ili ažuriranja bilješki o ulasku/izlasku ili bilješki o odbijanju ulaska, kako bi se graničnim tijelima omogućilo da na granicama na kojima se upotrebljava EES provjere valjanost vize i identitet nositelja vize izravnim pretraživanjem VIS-a na temelju otisaka prstiju te kako bi se graničnim tijelima omogućilo da provjere identitet državljana trećih zemalja izuzetih od obveze posjedovanja vize pretraživanjem VIS-a na temelju otisaka prstiju. Interoperabilnošću bi se graničnim tijelima i tijelima nadležnima za vize koja upotrebljavaju VIS također trebalo omogućiti izravno ostvarivanje uvida u EES iz VIS-a u svrhu razmatranja zahtjevâ za izdavanje viza i donošenja odluka koje se odnose na te zahtjeve te omogućavanja da tijela nadležna za vize ažuriraju podatke povezane s vizama u EES-u u slučajevima poništenja, ukidanja ili produljenja vize. Uredbu (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (7) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Preuzimanje podataka povezanih s vizama iz VIS-a, njihov uvoz u EES i ažuriranje podataka iz VIS-a u EES-u trebali bi se obavljati automatizirano nakon što dotično tijelo pokrene predmetnu operaciju. Trebalo bi poštovati načelo ograničenja svrhe pri utvrđivanju interoperabilnosti između EES-a i VIS-a.

(18)

Ovom Uredbom trebalo bi odrediti koja tijela država članica mogu dobiti odobrenje za pristup EES-u radi unosa, izmjene ili brisanja podataka ili ostvarivanja uvida u podatke za specifične namjene EES-a te u onoj mjeri koja je potrebna za izvršavanje njihovih zadaća.

(19)

Svaka obrada podataka iz EES-a trebala bi biti proporcionalna ciljevima koje se nastoji ostvariti i potrebna za izvršavanje zadaća nadležnih tijela. Pri upotrebi EES-a nadležna bi tijela trebala osigurati poštovanje ljudskog dostojanstva i integriteta osobe čiji se podaci zahtijevaju te ne bi trebala diskriminirati osobe na temelju spola, rase, boje kože, etničkog ili društvenog podrijetla, genetskih obilježja, jezika, vjere ili uvjerenja, političkih ili drugih mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.

(20)

EES bi trebao bilježiti i obrađivati alfanumeričke i biometrijske podatke ponajprije u svrhu poboljšanja upravljanja vanjskim granicama, sprečavanja nezakonitog useljavanja i olakšavanja upravljanja migracijskim tokovima. Nadalje, osobnim podacima iz EES-a također bi trebalo moći pristupiti u svrhu doprinosa sprečavanju, otkrivanju i istrazi kaznenih djela terorizma i drugih teških kaznenih djela isključivo pod uvjetima utvrđenima ovom Uredbom. Upotreba biometrijskih podataka, unatoč njezinu učinku na privatnost putnika, opravdana je zbog dvaju razloga. Kao prvo, biometrijski podaci pouzdan su način identifikacije državljana trećih zemalja koji se nalaze na državnom području država članica, ali ne posjeduju putne isprave ili bilo koje drugo sredstvo identifikacije, što je uobičajena situacija za nezakonite migrante. Kao drugo, biometrijskim podacima omogućuje se pouzdanije uspoređivanje podataka o ulasku i izlasku putnika koji putuju u dobroj vjeri. Upotrebom prikaza lica u kombinaciji s podacima o otiscima prstiju omogućuje se smanjenje ukupnog broja otisaka prstiju koje je potrebno registrirati, a istodobno postiže jednak rezultat u pogledu točnosti identifikacije.

(21)

Ako je to fizički moguće, u EES-u bi trebalo registrirati otiske četiriju prstiju državljanina treće zemlje izuzetog od obveze posjedovanja vize radi omogućivanja točne provjere i identifikacije, čime se osigurava da državljanin treće zemlje nije već registriran pod drugim identitetom ili na temelju druge putne isprave, i jamčenja toga da ima dovoljno dostupnih podataka kako bi se osiguralo da se u svim okolnostima postignu ciljevi EES-a. Otiske prstiju državljana trećih zemalja koji su nositelji vize trebalo bi provjeravati pretraživanjem VIS-a. Prikazi lica i onih državljana trećih zemalja izuzetih od obveze posjedovanja vize i onih koji su nositelji vize trebali bi se registrirati u EES-u. Otisci prstiju ili prikazi lica trebali bi služiti kao biometrijski identifikator za provjeru identiteta državljana trećih zemalja čiji su podaci prethodno registrirani u EES-u sve dok se njihovi osobni dosjei ne izbrišu. Kako bi se u obzir uzele posebnosti svakog graničnog prijelaza i različite vrste granica, nacionalna tijela trebala bi za svaki granični prijelaz odrediti treba li u svrhu obavljanja potrebnih provjera kao glavni biometrijski identifikator upotrebljavati otiske prstiju ili prikaz lica.

(22)

U borbi protiv kaznenih djela terorizma i drugih teških kaznenih djela potrebno je da imenovana tijela raspolažu najnovijim informacijama kako bi mogla izvršavati svoje zadaće. Pristup podacima iz VIS-a za potrebe izvršavanja zakonodavstva već se pokazao korisnim u identifikaciji osoba preminulih nasilnom smrću ili se pak njime pomoglo istražiteljima da ostvare bitan napredak u slučajevima povezanima s trgovanjem ljudima, terorizmom ili trgovinom drogom. Pristup podacima iz EES-a potreban je za sprečavanje, otkrivanje i istragu kaznenih djela terorizma kako je navedeno u Direktivi (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća (8) ili drugih teških kaznenih djela kako je navedeno u Okvirnoj odluci Vijeća 2002/584/PUP (9). Trebalo bi biti moguće upotrebljavati podatke iz EES-a kao alat za provjeru identiteta i u slučajevima kad državljanin treće zemlje uništi svoje isprave i kad imenovana tijela istražuju kazneno djelo upotrebom otisaka prstiju ili prikaza lica i nastoje utvrditi nečiji identitet. Trebalo bi biti moguće upotrebljavati takve podatke i kao alat za prikupljanje dokaza praćenjem putovanja osobe za koju se sumnja da je počinila kazneno djelo ili da je žrtva kaznenog djela. Stoga bi podaci iz EES-a trebali biti dostupni imenovanim tijelima država članica i Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva osnovanoj Uredbom (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća (10) („Europol”), podložno uvjetima i ograničenjima utvrđenima u ovoj Uredbi. Uvjeti pristupa EES-u za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela trebali bi biti takvi da se njima omogućuje da imenovana tijela država članica riješe slučajeve u kojima se osumnjičenici koriste višestrukim identitetima. U tu se svrhu pristup EES-u ne bi trebao spriječiti u slučaju dobivanja pozitivnog rezultata pri ostvarivanju uvida u neku relevantnu bazu podataka prije pristupanja EES-u. Za potrebe izvršavanja zakonodavstva i radi sprečavanja, otkrivanja i istrage kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela pretraživanje baze podataka EES-a trebalo bi smatrati proporcionalnim ako postoji prevladavajuća zabrinutost za javnu sigurnost. Svako pretraživanje mora biti propisno opravdano i proporcionalno s obzirom na interes na koji se poziva.

(23)

Pravo ostvarivanja uvida u podatke iz EES-a trebala bi imati samo imenovana tijela odgovorna za sprečavanje, otkrivanje ili istragu kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela za koja države članice mogu jamčiti primjenu svih odredaba ove Uredbe kao i Direktive (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (11) te za koja nadležna tijela mogu provjeriti pravilnu primjenu tih odredaba, uključujući nadzorno tijelo uspostavljeno u skladu s Direktivom (EU) 2016/680.

(24)

Kad je riječ o suradnji među tijelima država članica u području istraživanja prekograničnog kriminaliteta, ključnu ulogu ima Europol, koji pruža potporu u sprečavanju kriminaliteta u cijeloj Uniji i provodi analize i istrage. Slijedom toga bi i Europol trebao imati pristup EES-u u okviru svojih zadaća i u skladu s Uredbom (EU) 2016/794. Europski nadzornik za zaštitu podataka trebao bi pratiti obradu podataka od strane Europola i osigurati potpunu usklađenost s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.

(25)

Pristup EES-u za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela predstavlja zadiranje u temeljna prava na poštovanje privatnog života pojedinaca i prava na zaštitu osobnih podataka osoba čiji se osobni podaci obrađuju u EES-u. Svako takvo zadiranje mora biti u skladu sa zakonodavstvom, koje mora biti sastavljeno dovoljno precizno kako bi se pojedincima omogućilo da prilagode svoje ponašanje, njime se pojedince mora štititi od proizvoljnosti te se u njemu mora dovoljno jasno naznačiti raspon slobode odlučivanja dane nadležnim tijelima i način na koji ona primjenjuju tu slobodu odlučivanja. Nadalje, svako zadiranje u ta temeljna prava mora biti ograničeno na ono što je u demokratskom društvu potrebno radi zaštite legitimnog i proporcionalnog interesa te mora biti proporcionalno legitimnom cilju koji se želi ostvariti.

(26)

Usporedba podataka na temelju daktiloskopskog traga koji je moguće pronaći na mjestu zločina („latentni otisak prstiju”) ključna je u području policijske suradnje. Mogućnost usporedbe latentnog otiska prstiju s podacima o otiscima prstiju pohranjenima u EES-u u slučajevima u kojima postoje opravdani razlozi za vjerovanje da bi počinitelj ili žrtva mogli biti registrirani u EES-u potrebna je kako bi imenovana tijela država članica mogla sprečavati, otkrivati ili istraživati kaznena djela terorizma ili druga teška kaznena djela kada su, na primjer, latentni otisci prstiju jedini dokaz s mjesta zločina.

(27)

Potrebno je imenovati nadležna tijela država članica i odrediti središnje pristupne točke preko kojih se šalju zahtjevi za pristup podacima iz EES-a te voditi popis operativnih jedinica u okviru imenovanih tijela koje su ovlaštene zatražiti takav pristup radi specifične namjene sprečavanja, otkrivanja ili istrage kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela.

(28)

Zahtjeve za pristup podacima iz EES-u središnjoj pristupnoj točki trebale bi podnositi operativne jedinice u okviru imenovanih tijela, a te bi zahtjeve trebalo propisno obrazložiti. Operativne jedinice u okviru imenovanih tijela koje su ovlaštene zatražiti pristup podacima iz EES-a ne bi trebale djelovati kao tijelo za provjeru. Središnja pristupna točka trebala bi biti tijelo ili subjekt kojem je nacionalnim pravom povjereno izvršavanje javnih ovlasti te bi trebala biti sposobna, na temelju kvalitete i broja svojeg osoblja, učinkovito provjeriti jesu li u svakom pojedinom slučaju ispunjeni uvjeti za podnošenje zahtjeva za pristup EES-u. Središnje pristupne točke trebale bi djelovati neovisno o imenovanim tijelima i biti odgovorne za neovisno osiguravanje strogog poštovanja uvjeta za pristup utvrđenih ovom Uredbom. U hitnom slučaju, kada je potreban rani pristup radi odgovora na specifičnu i stvarnu prijetnju povezanu s kaznenim djelima terorizma ili drugim teškim kaznenim djelima, središnja pristupna točka trebala bi imati mogućnost odmah obraditi zahtjev, a provjeru izvršiti tek naknadno.

(29)

Kako bi se zaštitili osobni podaci i onemogućila sustavna pretraživanja, obradu podataka iz EES-a trebalo bi provoditi samo u posebnim slučajevima i kada je to potrebno za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela. Imenovana tijela i Europol trebali bi zatražiti pristup EES-u samo kada imaju opravdane razloge vjerovati da će takvim pristupom dobiti informacije koje će im znatno pomoći u sprečavanju, otkrivanju ili istrazi kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela.

(30)

Osim toga, pristup EES-u u svrhu identifikacije nepoznatih osumnjičenika, nepoznatih počinitelja ili nepoznatih žrtava kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela trebalo bi dopustiti samo pod uvjetom da su provedena pretraživanja u nacionalnim bazama podataka države članice te da je u potpunosti provedeno pretraživanje u sustavima za automatsku identifikaciju otisaka prstiju svih drugih država članica u skladu s Odlukom Vijeća 2008/615/PUP (12) ili da pretraživanje nije u potpunosti provedeno u roku od dva dana od njegova pokretanja.

(31)

Za potrebe djelotvorne usporedbe i razmjene osobnih podataka države članice trebale bi u potpunosti provoditi i primjenjivati postojeće međunarodne sporazume i pravo Unije o razmjeni osobnih podataka koje je već na snazi, a posebno Odluku 2008/615/PUP.

(32)

Osobne podatke pohranjene u EES-u ne bi trebalo čuvati dulje nego što je to nužno za svrhe u koje se podaci obrađuju. Podatke koji se odnose na državljane trećih zemalja koji su poštovali trajanje dopuštenog boravka dovoljno je u EES-u zadržavati tri godine za potrebe upravljanja granicama kako se državljani trećih zemalja ne bi trebali ponovno registrirati u EES-u prije isteka tog roka. Tim razdobljem zadržavanja podataka od tri godine smanjit će se potreba za čestim ponovnim registracijama, što će biti korisno za sve putnike jer će se smanjiti prosječno vrijeme potrebno za prelazak granice i vrijeme čekanja na graničnim prijelazima. Činjenica da se drugi putnici koji su već registrirani u EES-u ne trebaju ponovno registrirati prije isteka tog trogodišnjeg razdoblja zadržavanja podataka značit će kraće vrijeme čekanja na graničnom prijelazu, čak i za putnika koji samo jednom ulazi na državno područje država članica. To trogodišnje razdoblje zadržavanja podataka potrebno je i kako bi se olakšali i ubrzali prelasci granica, među ostalim upotrebom automatiziranih i samoposlužnih sustava. Također je uputno odrediti razdoblje zadržavanja podataka od tri godine za državljane trećih zemalja kojima je ulazak radi kratkotrajnog boravka odbijen. Za državljane trećih zemalja koji su članovi obitelji građanina Unije na kojeg se primjenjuje Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (13) ili državljanina treće zemlje s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije i koji nisu nositelji boravišne iskaznice u skladu s Direktivom 2004/38/EZ primjereno je pohraniti svaku kombiniranu bilješku o ulasku/izlasku maksimalno godinu dana nakon datuma izlaska iz državnog područja država članica povezanog s tom bilješkom. Po isteku relevantnih razdoblja zadržavanja podataka podaci bi se trebali automatski izbrisati.

(33)

Podatke o državljanima trećih zemalja koji nisu izašli iz državnog područja država članica unutar dopuštenog razdoblja boravka potrebno je čuvati pet godina u svrhu podupiranja postupaka identifikacije i vraćanja. Te bi podatke trebalo automatski izbrisati nakon isteka petogodišnjeg razdoblja, osim ako postoje razlozi da ih se izbriše i ranije.

(34)

Osobne podatke državljana trećih zemalja koji su poštovali trajanje dopuštenog boravka i državljana trećih zemalja kojima je ulazak radi kratkotrajnog boravka odbijen potrebno je čuvati tri godine, a osobne podatke državljana trećih zemalja koji nisu izašli iz državnog područja država članica unutar dopuštenog razdoblja boravka potrebno je čuvati pet godina kako bi se službenicima graničnog nadzora omogućilo da prije no što putniku odobre ulazak na državno područje država članica izvrše analizu rizika koja se zahtijeva Uredbom (EU) 2016/399. Za obradu zahtjeva za izdavanje viza u konzularnim predstavništvima također je potrebna analiza dosadašnjih putovanja podnositelja zahtjeva kako bi se ocijenila upotreba prethodnih viza i utvrdilo jesu li poštovani uvjeti boravka. Napuštanje postupka otiskivanja pečata u putovnice treba nadoknaditi ostvarivanjem uvida u EES. Stoga bi podaci o dosadašnjim putovanjima koji su dostupni u EES-u trebali obuhvaćati razdoblje koje je dostatno za potrebe izdavanja vize.

Pri provođenju analiza rizika na granici i obradi zahtjevâ za izdavanje viza trebalo bi provjeriti podatke o dosadašnjim putovanjima državljana trećih zemalja kako bi se utvrdilo jesu li u prošlosti prekoračili maksimalno trajanje dopuštenog boravka. Stoga je potrebno čuvati osobne podatke državljana trećih zemalja koji nisu izašli iz državnog područja država članica unutar dopuštenog razdoblja boravka na dulje razdoblje od pet godina u usporedbi s osobnim podacima državljana trećih zemalja koji su poštovali trajanje dopuštenog boravka i državljana trećih zemalja kojima je ulazak radi kratkotrajnog boravka odbijen.

(35)

Trebalo bi utvrditi pravila koja se odnose na odgovornosti država članica za štetu nastalu zbog bilo kakvog kršenja ove Uredbe.

(36)

Ne dovodeći u pitanje detaljnija pravila utvrđena ovom Uredbom o obradi osobnih podataka, Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (14) trebala bi se primjenjivati na obradu osobnih podataka koju države članice obavljaju u okviru primjene ove Uredbe, osim ako takvu obradu obavljaju imenovana tijela ili središnje pristupne točke država članica za potrebe sprečavanja, istrage ili otkrivanja kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela.

(37)

Ne dovodeći u pitanje detaljnija pravila utvrđena ovom Uredbom o obradi osobnih podataka, nacionalni zakoni i drugi propisi doneseni u skladu s Direktivom (EU) 2016/680 primjenjuju se na obradu osobnih podataka koju obavljaju nadležna tijela država članica za potrebe sprečavanja, istrage ili otkrivanja kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela u skladu s ovom Uredbom.

(38)

Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (15) trebala bi se primjenjivati na aktivnosti institucija ili tijela Unije pri izvršavanju njihovih zadaća kada su odgovorni za operativno upravljanje EES-om.

(39)

Osobni podaci koje država članica pribavi u skladu s ovom Uredbom ne bi se smjeli prenositi ni stavljati na raspolaganje trećoj zemlji, međunarodnoj organizaciji ili privatnom subjektu s poslovnim nastanom u Uniji ili izvan nje. Međutim, iznimno od tog pravila, trebalo bi biti moguće prenositi takve osobne podatke trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji kada takav prijenos podliježe strogim uvjetima i kada je to potrebno u pojedinačnim slučajevima radi lakše identifikacije državljanina treće zemlje povezane s njegovim vraćanjem. U nedostatku odluke o primjerenosti putem provedbenog akta u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 ili odgovarajućih zaštitnih mjera kojima prijenosi podliježu u skladu s tom uredbom, podatke iz EES-a trebalo bi biti moguće iznimno prenijeti, u svrhu vraćanja, trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji samo ako je to potrebno zbog važnih razloga javnog interesa kako je navedeno u toj uredbi.

(40)

Osobne podatke koje su države članice zaprimile na temelju ove Uredbe također bi trebalo biti moguće prenijeti trećoj zemlji u iznimno hitnom slučaju ako postoji neposredna opasnost povezana s kaznenim djelom terorizma ili ako postoji neposredna opasnost po život osobe povezana s teškim kaznenim djelom. Neposrednu opasnost po život osobe trebalo bi tumačiti tako da obuhvaća opasnost koja proizlazi iz teškog kaznenog djela počinjenog protiv osobe, poput teške tjelesne ozljede, nezakonitog trgovanja ljudskim organima i tkivom, otmice, protupravnog oduzimanja slobode i uzimanja talaca, seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije te silovanja. Takvi podaci trebali bi se prenijeti u treću zemlju samo ako treća zemlja podnositeljica zahtjeva državama članicama koje upotrebljavaju EES osigura uzajamno pružanje svih informacija o bilješkama o ulasku/izlasku koje posjeduje. Nadležna tijela država članica čija imenovana tijela imaju pristup EES-u u skladu s ovom Uredbom trebala bi moći prenijeti podatke iz EES-a državama članicama koje ne upotrebljavaju EES i državama članicama na koje se ova Uredba ne primjenjuje. Takve informacije trebale bi se pružiti na temelju propisno obrazloženog zahtjeva i njihovo pružanje trebalo bi biti ograničeno na slučajeve u kojima je potrebno za sprečavanje, otkrivanje ili istragu kaznenog djela terorizma ili drugog teškog kaznenog djela. Država članica koja upotrebljava EES takve informacije trebala bi moći pružati samo ako država članica podnositeljica zahtjeva državama članicama koje upotrebljavaju EES osigura uzajamno pružanje svih informacija o bilješkama o ulasku/izlasku koje posjeduje. Direktiva (EU) 2016/680 primjenjuje se na sve naknadne obrade podataka dobivenih iz EES-a.

(41)

U svakoj državi članici nadzorno tijelo osnovano u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 trebalo bi pratiti zakonitost obrade osobnih podataka u državama članicama, dok bi Europski nadzornik za zaštitu podataka trebao pratiti aktivnosti institucija i tijela Unije u vezi s obradom osobnih podataka. Europski nadzornik za zaštitu podataka i nadzorna tijela trebali bi međusobno surađivati u pogledu praćenja EES-a.

(42)

U svakoj državi članici nadzorno tijelo osnovano u skladu s Direktivom (EU) 2016/680 trebalo bi pratiti zakonitost obrade osobnih podataka koju obavljaju države članice za potrebe izvršavanja zakonodavstva.

(43)

Uz odredbe o informacijama koje je potrebno pružiti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 državljanima trećih zemalja čiji se podaci bilježe u EES-u trebalo bi pružiti odgovarajuće informacije u vezi s bilježenjem tih podataka. Te bi informacije države članice trebale pružiti u pisanom obliku bilo kojim odgovarajućim sredstvom, među ostalim letcima, plakatima ili bilo kojim drugim odgovarajućim elektroničkim sredstvom.

(44)

Radi osiguranja učinkovitog praćenja njezine primjene ovu bi Uredbu trebalo evaluirati u redovitim vremenskim razmacima.

(45)

Države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja odredaba ove Uredbe te osigurati njihovu provedbu.

(46)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (16).

(47)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest uspostavu EES-a i stvaranje zajedničkih obveza, uvjeta i postupaka u pogledu upotrebe podataka, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(48)

Nakon početka rada EES-a Konvenciju o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Gospodarske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama (17) („Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma”) trebalo bi izmijeniti u pogledu bilateralnih sporazuma koje su sklopile države članice i dopuštenog trajanja boravka državljana trećih zemalja izuzetih od obveze posjedovanja vize, koji traje dulje od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana. U svoju cjelovitu evaluaciju EES-a Komisija bi trebala uključiti procjenu upotrebe na temelju bilateralnih sporazuma država članica. Komisija bi u prvo evaluacijsko izvješće trebala moći uključiti opcije u pogledu postupnog ukidanja takvih bilateralnih sporazuma i njihove zamjene instrumentom Unije.

(49)

Predviđeni troškovi EES-a manji su od iznosa proračuna namijenjenog za pametne granice u Uredbi (EU) 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (18). Slijedom navedenog, nakon donošenja ove Uredbe Komisija bi putem delegiranog akta predviđenog u Uredbi (EU) br. 515/2014 trebala preraspodijeliti iznos koji je trenutačno namijenjen za razvoj sustava informacijske tehnologije kojima se podupire upravljanje migracijskim tokovima preko vanjskih granica.

(50)

Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjena Direktive 2004/38/EZ.

(51)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog UEU-u i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(52)

Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojoj Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ (19); Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(53)

Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojoj Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ (20); Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe i ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(54)

U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (21), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ (22).

(55)

U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (23), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (24) i člankom 3. Odluke Vijeća 2008/149/PUP (25).

(56)

U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (26), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (27) i člankom 3. Odluke Vijeća 2011/349/EU (28).

(57)

U pogledu Cipra, Bugarske, Rumunjske i Hrvatske, odredbe ove Uredbe koje se odnose na SIS i VIS predstavljaju odredbe koje se temelje na schengenskoj pravnoj stečevini ili su na drugi način s njom povezane u smislu članka 3. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2003., članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2005. odnosno članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2011., u vezi s odlukama Vijeća 2010/365/EU (29), (EU) 2017/733 (30) i (EU) 2017/1908 (31).

Osim toga, za rad EES-a potrebna je dodjela pasivnog pristupa VIS-u i stupanje na snagu svih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na SIS u skladu s mjerodavnim odlukama Vijeća. Ti se uvjeti mogu ispuniti tek nakon što je uspješno dovršena provjera u skladu s primjenjivim postupkom schengenske evaluacije. Stoga bi EES trebale upotrebljavati samo one države članice koje ispune te uvjete do početka rada EES-a. Države članice koje ne upotrebljavaju EES od početka njegova rada trebale bi biti povezane s EES-om u skladu s postupkom utvrđenim ovom Uredbom čim se ispune svi ti uvjeti.

(58)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 te je on dao mišljenje 21. rujna 2016.

(59)

Ovom Uredbom utvrđuju se stroga pravila u vezi s pristupom EES-u kao i potrebne zaštitne mjere za takav pristup. Njime se utvrđuju i prava pojedinaca na pristup, ispravak, dopunu, brisanje i pravnu zaštitu, a posebno pravo na pravni lijek i nadzor nad postupcima obrade koji provode neovisna javna tijela. Ovom se Uredbom stoga poštuju temeljna prava i uvažavaju načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, a osobito pravo na ljudsko dostojanstvo, zabrana ropstva i prisilnog rada, pravo na slobodu i sigurnost, poštovanje privatnog i obiteljskog života, zaštita osobnih podataka, pravo na nediskriminaciju, prava djeteta, prava starijih osoba, integracija osoba s invaliditetom te pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje.

(60)

Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje obveze koje proizlaze iz Ženevske konvencije o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951., kako je dopunjena Njujorškim protokolom od 31. siječnja 1967.,

(a)

bilježenje i pohranu informacija o datumu, vremenu i mjestu ulaska i izlaska državljana trećih zemalja koji prelaze granice država članica na kojima se upotrebljava EES;

(b)

izračun trajanja dopuštenog boravka tih državljana trećih zemalja;

(c)

izdavanje upozorenja državama članicama o isteku razdoblja dopuštenog boravka; i

(d)

bilježenje i pohranu datuma, vremena i mjesta odbijanja ulaska državljanima trećih zemalja kojima je ulazak radi kratkotrajnog boravka odbijen te tijela države članice koje je odbilo ulazak i obrazloženja odbijanja.

(a)

državljane trećih zemalja kojima je dopušten kratkotrajni boravak na državnom području država članica i koji pri prelasku granica država članica na kojima se upotrebljava EES podliježu graničnim kontrolama u skladu s Uredbom (EU) 2016/399.; i

(b)

državljane trećih zemalja, pri ulasku na državno područje država članica i izlasku iz njega:

(a)

državljane trećih zemalja koji su članovi obitelji građanina Unije na kojeg se primjenjuje Direktiva 2004/38/EZ i koji su nositelji boravišne iskaznice u skladu s tom direktivom, bez obzira na to jesu li u pratnji tog građanina Unije ili mu se pridružuju;

(b)

državljane trećih zemalja koji su članovi obitelji državljanina treće zemlje, bez obzira na to jesu li u pratnji tog državljanina treće zemlje ili mu se pridružuju, ako:

(c)

nositelje boravišnih dozvola iz članka 2. točke 16. Uredbe (EU) 2016/399 koji nisu obuhvaćeni točkama (a) i (b) ovog stavka;

(d)

državljane trećih zemalja koji ostvaruju pravo na mobilnost u skladu s Direktivom 2014/66/EU Europskog parlamenta i Vijeća (33) ili Direktivom (EU) 2016/801 Europskog parlamenta i Vijeća (34);

(e)

nositelje viza za dugotrajni boravak;

(f)

državljane Andore, Monaka i San Marina te nositelje putovnice koju izdaje Država Vatikanskoga Grada;

(g)

osobe ili kategorije osoba koje su izuzete od graničnih kontrola ili koje se mogu koristiti posebnim pravilima povezanima s graničnim kontrolama kako je navedeno u članku 6.a stavku 3. točki (g) Uredbe (EU) 2016/399;

(h)

osobe ili kategorije osoba iz članka 6.a stavka 3. točaka (h), (i), (j) i (k) Uredbe (EU) 2016/399.

(a)

koji su članovi obitelji građanina Unije na kojeg se primjenjuje Direktiva 2004/38/EZ ili državljanina treće zemlje s pravom slobodnog kretanja jednakovrijednim onom građana Unije na temelju sporazuma između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i treće zemlje, s druge strane; i

(b)

koji nisu nositelji boravišne iskaznice u skladu s Direktivom 2004/38/EZ ili boravišne dozvole u skladu s Uredbom (EZ) br. 1030/2002.

1.

„vanjske granice” znači vanjske granice kako su definirane u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) 2016/399;

2.

„unutarnje granice” znači unutarnje granice kako su definirane u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) 2016/399;

3.

„granično tijelo” znači službenik graničnog nadzora raspoređen u skladu s nacionalnim pravom za provođenje granične kontrole kako je definirana u članku 2. točki 11. Uredbe (EU) 2016/399;

4.

„tijelo nadležno za imigraciju” znači nadležno tijelo odgovorno, u skladu s nacionalnim pravom, za jedno ili više od sljedećeg:

5.

„tijelo nadležno za vize” znači tijelo nadležno za vize kako je definirano u članku 4. točki 3. Uredbe (EZ) br. 767/2008;

6.

„državljanin treće zemlje” znači bilo koja osoba koja nije građanin Unije u smislu članka 20. stavka 1. UFEU-a, osim osoba koje na temelju sporazumâ između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i trećih zemalja, s druge strane, imaju pravo slobodnog kretanja jednakovrijedno onom građana Unije;

7.

„putna isprava” znači putovnica ili neka druga ekvivalentna isprava na temelju koje njezin nositelj ima pravo prelaziti vanjske granice i na koju se može staviti viza;

8.

„kratkotrajni boravak” znači boravci na državnom području država članica u trajanju od najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, kako je navedeno u članku 6. stavku 1. Uredbe (EU) 2016/399;

9.

„viza za kratkotrajni boravak” znači viza kako je definirana u članku 2. točki 2. podtočki (a) Uredbe (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (37);

10.

„nacionalna viza za kratkotrajni boravak” znači odobrenje koje je izdala država članica koja schengensku pravnu stečevinu ne primjenjuje u cijelosti u svrhu ostvarenja namjeravanog boravka na državnom području te države članice u trajanju od najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana;

11.

„dopušteni boravak” znači točan broj dana tijekom kojih je državljaninu treće zemlje dopušteno zakonito boraviti na državnom području država članica, računajući od datuma ulaska u skladu s primjenjivim odredbama;

12.

„odgovorna država članica” znači država članica koja je podatke unijela u EES;

13.

„provjera” znači postupak uspoređivanja skupova podataka da bi se ustanovila valjanost identiteta na koji se osoba poziva (kontrola usporedbom dvaju uzoraka);

14.

„identifikacija” znači postupak utvrđivanja identiteta osobe uspoređivanjem s višestrukim skupovima podataka u bazi podataka (kontrola usporedbom više uzoraka);

15.

„alfanumerički podaci” znači podaci izraženi slovima, brojkama, posebnim znakovima, razmacima između znakova i interpunkcijskim znakovima;

16.

„podaci o otiscima prstiju” znači podaci koji se odnose na otiske četiriju prstiju odnosno kažiprsta, srednjeg prsta, prstenjaka i malog prsta desne ruke, a ako isti nedostaju, lijeve ruke;

17.

„prikaz lica” znači digitalne snimke lica;

18.

„biometrijski podaci” znači podaci o otiscima prstiju i prikazu lica;

19.

„osoba koja je prekoračila trajanje dopuštenog boravka” znači državljanin treće zemlje koji ne ispunjava ili više ne ispunjava uvjete u pogledu trajanja svojeg dopuštenog kratkotrajnog boravka na državnom području država članica;

20.

„eu-LISA” znači Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde, osnovana Uredbom (EU) br. 1077/2011;

21.

„nadzorna tijela” znači nadzorno tijelo uspostavljeno u skladu s člankom 51. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679 i nadzorno tijelo uspostavljeno u skladu s člankom 41. stavkom 1. Direktive (EU) 2016/680;

22.

„podaci iz EES-a” znači svi podaci pohranjeni u središnjem sustavu EES-a u skladu s člankom 14. i člancima od 16. do 20.;

23.

„izvršavanje zakonodavstva” znači sprečavanje, otkrivanje ili istraga kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela;

24.

„kazneno djelo terorizma” znači kazneno djelo prema nacionalnom pravu koje odgovara ili je istovjetno jednom od kaznenih djela iz Direktive (EU) 2017/541;

25.

„teško kazneno djelo” znači kazneno djelo koje odgovara ili je istovjetno jednom od kaznenih djela iz članka 2. stavka 2. Okvirne odluke 2002/584/PUP ako je prema nacionalnom pravu kažnjivo kaznom zatvora ili mjerom oduzimanja slobode na maksimalno razdoblje od najmanje tri godine;

26.

„imenovano tijelo” znači tijelo koje je imenovala država članica na temelju članka 29. i koje je odgovorno za sprečavanje, otkrivanje ili istragu kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela;

27.

„samoposlužni sustav” znači samoposlužni sustav kako je definiran u članku 2. točki 23. Uredbe (EU) 2016/399;

28.

„e-vrata” znači e-vrata kako su definirana u članku 2. točki 24. Uredbe (EU) 2016/399;

29.

„stopa neuspjelih unosa podataka” (FTER) znači udio unosa s nedovoljnom kvalitetom biometrijskih podataka;

30.

„stopa lažno pozitivnih rezultata identifikacije” (FPIR) znači udio vraćenih rezultata tijekom biometrijskog pretraživanja koji ne pripadaju putniku kojeg se provjerava;

31.

„stopa lažno negativnih rezultata identifikacije” (FNIR) znači udio nepronađenih rezultata tijekom biometrijskog pretraživanja iako su biometrijski podaci putnika bili registrirani.

(a)

unapređenje učinkovitosti graničnih kontrola izračunavanjem i praćenjem trajanja dopuštenog boravka pri ulasku i izlasku državljana trećih zemalja kojima je dopušten kratkotrajni boravak;

(b)

pružanje pomoći pri identifikaciji državljana trećih zemalja koji ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uvjete za ulazak na državno područje država članica ili za kratkotrajni boravak na tom državnom području;

(c)

omogućivanje identifikacije i otkrivanja osoba koje su prekoračile trajanje dopuštenog boravka i omogućivanje nadležnim nacionalnim tijelima država članica da poduzmu odgovarajuće mjere;

(d)

omogućivanje elektroničke provjere odbijanja ulaska u EES-u;

(e)

omogućivanje automatizacije graničnih kontrola državljana trećih zemalja;

(f)

omogućivanje pristupa informacijama o zakonitoj upotrebi prethodnih viza tijelima nadležnima za vize;

(g)

obavješćivanje državljana trećih zemalja o trajanju njihova dopuštenog boravka;

(h)

prikupljanje statističkih podataka o ulascima i izlascima, odbijanjima ulaska i prekoračenjima trajanja dopuštenog boravka državljana trećih zemalja u svrhu poboljšanja procjene rizika od prekoračenja trajanja dopuštenog boravka te davanja potpore donošenju politika Unije u području migracija koje se temelje na dokazima;

(i)

suzbijanje prijevara u vezi s identitetom i zlouporabe putnih isprava.

(a)

doprinos sprečavanju, otkrivanju i istrazi kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela;

(b)

omogućivanje dobivanja informacija za istrage povezane s kaznenim djelima terorizma ili drugim teškim kaznenim djelima, među ostalim za identifikaciju počinitelja, osumnjičenika i žrtava tih kaznenih djela koji su prešli vanjske granice.

(a)

omogućavanjem da nacionalna nadležna tijela iz članka 8.d Uredbe (EU) 2016/399 imaju pristup informacijama o prijašnjim kratkotrajnim boravcima ili odbijanjima ulaska za potrebe razmatranja zahtjevâ za pristup nacionalnim programima olakšica i donošenja odluka iz članka 25. ove Uredbe;

(b)

obavješćivanjem graničnih tijela o tomu da je odobren pristup nacionalnom programu olakšica.

(a)

središnjeg sustava (središnji sustav EES-a);

(b)

nacionalnog jedinstvenog sučelja (engl. National Uniform Interface, NUI) u svakoj državi članici koje se temelji na zajedničkim tehničkim specifikacijama i identično je za sve države članice, kojim se omogućuje sigurno povezivanje središnjeg sustava EES-a s nacionalnim infrastrukturama na granicama u državama članicama;

(c)

sigurnog komunikacijskog kanala između središnjeg sustava EES-a i središnjeg sustava VIS-a;

(d)

sigurne i šifrirane komunikacijske infrastrukture između središnjeg sustava EES-a i nacionalnih jedinstvenih sučelja.

(e)

mrežne usluge iz članka 13.

(f)

repozitorija podataka uspostavljenog na središnjoj razini, kako je navedeno u članku 63. stavku 2.

(a)

preuzimanja podataka povezanih s vizama izravno iz VIS-a i njihovog uvoza u EES kako bi u EES-u otvorila ili ažurirala bilješku o ulasku/izlasku ili bilješku o odbijanju ulaska nositelja vize u skladu s člancima 14., 16. i 18. ove Uredbe te člankom 18.a Uredbe (EZ) br. 767/2008;

(b)

preuzimanja podataka povezanih s vizama izravno iz VIS-a i njihovog uvoza u EES kako bi ažurirala bilješku o ulasku/izlasku u slučaju kada je viza poništena, ukinuta ili produljena u skladu s člankom 19. ove Uredbe i člancima 13., 14. i 18.a Uredbe (EZ) br. 767/2008;

(c)

provjere, na temelju članka 23. ove Uredbe i članka 18. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 767/2008, vjerodostojnosti i valjanosti relevantne vize ili provjere toga jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak na državno područje država članica u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2016/399;

(d)

provjere, na granicama na kojima se upotrebljava EES, toga je li državljanin treće zemlje koji je izuzet od obveze posjedovanja vize prethodno registriran u VIS-u u skladu s člankom 23. ove Uredbe i člankom 19.a Uredbe (EZ) br. 767/2008;

(e)

ako se identitet nositelja vize provjerava s pomoću otisaka prstiju, provjere, na granicama na kojima se upotrebljava EES, identiteta nositelja vize usporedbom otisaka prstiju nositelja vize s otiscima prstiju zabilježenima u VIS-u u skladu s člankom 23. ove Uredbe i člankom 18. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 767/2008.

(a)

razmatranja zahtjeva za izdavanje viza i donošenja odluka koje se odnose na te zahtjeve u skladu s člankom 24. ove Uredbe i člankom 15. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 767/2008;

(b)

za države članice koje schengensku pravnu stečevinu još ne primjenjuju u cijelosti, ali upotrebljavaju EES, razmatranja zahtjeva za izdavanje nacionalnih viza za kratkotrajni boravak i donošenja odluka u vezi s tim zahtjevima;

(c)

ažuriranja podataka povezanih s vizama u bilješci o ulasku/izlasku u slučaju kada je viza poništena, ukinuta ili produljena u skladu s člankom 19. ove Uredbe i člancima 13. i 14. Uredbe (EZ) br. 767/2008.

(a)

koji su članovi obitelji građanina Unije na kojeg se primjenjuje Direktiva 2004/38/EZ ili državljanina treće zemlje s pravom slobodnog kretanja jednakovrijednim onom građana Unije na temelju sporazuma između Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i treće zemlje, s druge strane; i

(b)

koji nisu nositelji boravišne iskaznice u skladu s Direktivom 2004/38/EZ ili boravišne dozvole u skladu s Uredbom (EZ) br. 1030/2002.

(a)

na ulasku, o maksimalnom trajanju dopuštenog boravka državljana trećih zemalja i o tome je li već ranije iskorišten broj dopuštenih ulazaka na temelju vize za kratkotrajni boravak izdane za jedan ulazak ili za dva ulaska;

(b)

tijekom kontrola ili provjera na državnom području država članica, o preostalom trajanju dopuštenog boravka ili prekoračenju trajanja dopuštenog boravka državljana trećih zemalja;

(c)

na izlasku, o svakom prekoračenju trajanja dopuštenog boravka državljana trećih zemalja;

(d)

pri razmatranju zahtjevâ za izdavanje viza za kratkotrajni boravak i odlučivanju o njima, o maksimalnom preostalom trajanju dopuštenog boravka na temelju datuma namjeravanog ulaska.

(a)

poštovanje ukupnog ograničenja od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana; i

(b)

u slučaju viza za kratkotrajni boravak, poštovanje razdoblja valjanosti takvih viza.

(a)

ažurira taj osobni dosje, to jest podatke iz članaka 16., 17. i 18., ovisno o slučaju; i

(b)

unosi bilješku o ulasku za svaki ulazak i bilješku o izlasku za svaki izlazak u skladu s člancima 16. i 17. ili, ako je to primjenjivo, bilješku o odbijanju ulaska u skladu s člankom 18.

(a)

prezime (obiteljsko ime); ime ili imena (osobna imena); datum rođenja; državljanstvo ili državljanstva; spol;

(b)

vrstu i broj putne isprave ili putnih isprava te troslovnu oznaku zemlje koja je izdala putnu ispravu ili putne isprave;

(c)

datum isteka valjanosti putne isprave ili putnih isprava;

(d)

prikaz lica kako je navedeno u članku 15.

(a)

datum i vrijeme ulaska;

(b)

granični prijelaz ulaska i tijelo koje je dopustilo ulazak;

(c)

ako je to primjenjivo, status državljanina treće zemlje s naznakom da se radi o državljaninu treće zemlje:

(d)

broj naljepnice vize za kratkotrajni boravak, uključujući troslovnu oznaku države članice koja ju je izdala, vrstu vize za kratkotrajni boravak, datum završetka maksimalnog trajanja boravka dopuštenog na temelju vize za kratkotrajni boravak koji se ažurira pri svakom ulasku te, ako je to primjenjivo, datum isteka valjanosti vize za kratkotrajni boravak;

(e)

pri prvom ulasku na temelju vize za kratkotrajni boravak, broj ulazaka i trajanje boravka dopuštenog na temelju vize za kratkotrajni boravak kako je naznačeno na naljepnici vize za kratkotrajni boravak;

(f)

ako je to primjenjivo, informacije kojima se naznačuje da je viza za kratkotrajni boravak izdana s ograničenom prostornom valjanošću na temelju članka 25. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 810/2009;

(g)

za države članice koje schengensku pravnu stečevinu još ne primjenjuju u cijelosti, ali koje upotrebljavaju EES, kada je to primjenjivo, obavijest kojom se naznačuje da je državljanin treće zemlje za ulazak iskoristio nacionalnu vizu za kratkotrajni boravak.

(a)

datum i vrijeme izlaska;

(b)

granični prijelaz izlaska.

(a)

podataka predviđenih u članku 16. stavku 1. točkama (a), (b) i (c);

(b)

prikaza lica kako je navedeno u članku 15.;

(c)

podataka o otiscima prstiju desne ruke, ako postoje, a u suprotnom odgovarajućih podataka o otiscima prstiju lijeve ruke; podaci o otiscima prstiju moraju biti dostatne razlučivosti i kvalitete kako bi se upotrebljavali za automatizirano biometrijsko uspoređivanje;

(d)

prema potrebi, podataka predviđenih u članku 16. stavku 6.

(a)

za državljane trećih zemalja koji podliježu obvezi posjedovanja vize, alfanumeričke podatke koji se zahtijevaju u skladu s člankom 16. stavkom 1. ove Uredbe i, kada je to relevantno, podatke iz članka 16. stavka 6. ove Uredbe.

(b)

za državljane trećih zemalja izuzetih od obveze posjedovanje vize, alfanumeričke podatke koji se zahtijevaju u skladu s člankom 17. stavkom 1. ove Uredbe.

(a)

za državljane trećih zemalja koji podliježu obvezi posjedovanja vize, prikaz lica iz članka 16. stavka 1. točke (d) ove Uredbe;

(b)

za državljane trećih zemalja izuzete od obveze posjedovanje vize, biometrijske podatke koji se zahtijevaju na temelju članka 17. stavka 1. točaka (b) i (c) ove Uredbe;

(c)

za državljane trećih zemalja koji podliježu obvezi posjedovanja vize i koji nisu registrirani u VIS-u, prikaz lica iz članka 16. stavka 1. točke (d) ove Uredbe i podatke o otiscima prstiju iz članka 17. stavka 1. točke (c) ove Uredbe.

(a)

datum i vrijeme odbijanja ulaska;

(b)

granični prijelaz;

(c)

tijelo koje je odbilo ulazak;

(d)

točka ili točke koje odgovaraju razlozima odbijanja ulaska, u skladu s dijelom B Priloga V. Uredbi (EU) 2016/399.

(a)

informacije o statusu, uz naznaku da je dozvola za kratkotrajni boravak ili viza ukinuta ili poništena, odnosno da je produljeno trajanje dopuštenog boravka ili da je viza produljena;

(b)

naziv tijela koje je ukinulo ili poništilo dozvolu za kratkotrajni boravak ili vizu ili je produljilo trajanje dopuštenog boravka ili vize;

(c)

mjesto i datum donošenja odluke o ukidanju ili poništenju dozvole za kratkotrajni boravak ili vize ili o produljenju trajanja dopuštenog boravka ili vize;

(d)

ako je to primjenjivo, novi broj naljepnice vize, uključujući troslovnu oznaku zemlje koja je izdala vizu;

(e)

ako je to primjenjivo, razdoblje za koje je dopušteni boravak produljen;

(f)

ako je to primjenjivo, novi datum isteka valjanosti dopuštenog boravka ili vize.

(a)

odluka o vraćanju donesena na temelju Direktive 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (40);

(b)

bilo koja druga odluka koju donesu nadležna tijela države članice u skladu s nacionalnim pravom, a čija je posljedica vraćanje, udaljenje ili dobrovoljni odlazak državljanina treće zemlje koji ne ispunjava ili više ne ispunjava uvjete za ulazak na državno područje država članica ili boravak na tom području.

(a)

otvaraju osobni dosje tog državljanina treće zemlje u EES-u, ako je to potrebno;

(b)

ažuriraju zadnju bilješku o ulasku/izlasku unošenjem podataka koji nedostaju u skladu s člancima 16. i 17. ove Uredbe; ili

(c)

brišu postojeći dosje ako je člankom 35. ove Uredbe predviđeno takvo brisanje.

(a)

u pogledu državljana trećih zemalja koji podliježu obvezi posjedovanja vize, ako se pri pretraživanju VIS-a s pomoću podataka iz članka 18. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 767/2008 pokaže da su podaci o državljaninu treće zemlje zabilježeni u VIS-u, provjera otisaka prstiju usporedbom s otiscima prstiju u VIS-u obavlja se u skladu s člankom 18. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 767/2008. U tu svrhu granično tijelo može iz EES-a pokrenuti pretraživanje u VIS-u kako je predviđeno u članku 18. stavku 6. Uredbe (EZ) br. 767/2008. Ako provjera državljanina treće zemlje na temelju stavka 2. ovog članka nije bila uspješna, granična tijela pristupaju podacima iz VIS-a u svrhu identifikacije u skladu s člankom 20. Uredbe (EZ) br. 767/2008.

(b)

u pogledu državljana trećih zemalja koji ne podliježu obvezi posjedovanja vize i za koje nisu pronađeni podaci u EES-u pretraživanjem u svrhu identifikacije u skladu s člankom 27. ove Uredbe, ostvarivanje uvida u VIS obavlja se u skladu s člankom 19.a Uredbe (EZ) br. 767/2008. Granično tijelo može iz EES-a pokrenuti pretraživanje u VIS-u kako je predviđeno u članku 19.a Uredbe (EZ) br. 767/2008.

(a)

podataka iz članka 16. stavka 1. točaka (a), (b) i (c);

(b)

broja naljepnice vize za kratkotrajni boravak, uključujući troslovnu oznaku države članice koja je izdala vizu iz članka 16. stavka 2. točke (d);

(c)

podataka o otiscima prstiju ili podataka o otiscima prstiju u kombinaciji s prikazom lica.

(a)

podataka iz članka 16. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) ili podataka iz članka 17. stavka 1. točke (a);

(b)

podataka o otiscima prstiju ili podataka o otiscima prstiju u kombinaciji s prikazom lica.

(a)

uspoređivati prikaz lica uživo državljanina treće zemlje s prikazom lica iz članka 16. stavka 1. točke (d) i članka 17. stavka 1. točke (b) ove Uredbe; ili

(b)

provjeriti otiske prstiju državljana trećih zemalja izuzetih od obveze posjedovanja vize u EES-u i državljana trećih zemalja koji podliježu obvezi posjedovanja vize u VIS-u u skladu s člankom 19. Uredbe (EZ) br. 767/2008.

(a)

pristup radi ostvarivanja uvida potreban je za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela;

(b)

pristup radi ostvarivanja uvida potreban je i proporcionalan u određenom slučaju;

(c)

postoje dokazi ili opravdani razlozi na temelju kojih se smatra da će se ostvarivanjem uvida u podatke iz EES-a doprinijeti sprečavanju, otkrivanju ili istrazi bilo kojih dotičnih kaznenih djela, a posebno ako postoji utemeljena sumnja da osumnjičenik, počinitelj ili žrtva kaznenog djela terorizma ili drugog teškog kaznenog djela pripada jednoj od kategorija obuhvaćenih ovom Uredbom.

(a)

prethodno je izvršeno pretraživanje nacionalnih baza podataka; i

(b)

u slučaju pretraživanja na temelju otisaka prstiju, pokrenuto je prethodno pretraživanje u sustavima za automatizirano prepoznavanje otisaka prstiju drugih država članica u skladu s Odlukom 2008/615/PUP ako su usporedbe otisaka prstiju tehnički dostupne i ako je to pretraživanje u potpunosti provedeno ili to pretraživanje nije u potpunosti provedeno u roku od dva dana od njegova pokretanja.

(a)

otisaka prstiju državljana trećih zemalja koji su izuzeti od obveze posjedovanja vize ili nositelja FTD-a. Kako bi se to ostvarivanje uvida u EES pokrenulo, mogu se upotrijebiti latentni otisci prstiju te se stoga mogu usporediti s otiscima pohranjenima u EES-u;

(b)

prikaza lica.

(a)

prezimena (obiteljskog imena); imena ili imenâ (osobnih imena); datuma rođenja; državljanstva ili državljanstava; spola;

(b)

vrste i broja putne isprave ili isprava, troslovne oznake zemlje koja je izdala putnu ispravu i datuma isteka valjanosti putne isprave;

(c)

broja naljepnice vize i datuma isteka valjanosti vize;

(d)

otisaka prstiju, uključujući latentne otiske prstiju;

(e)

prikaza lica;

(f)

datuma i vremena ulaska, tijela koje je dopustilo ulazak i graničnog prijelaza ulaska;

(g)

datuma i vremena izlaska i graničnog prijelaza izlaska.

(a)

ostvarivanje uvida potrebno je radi potpore i jačanja djelovanja država članica u vezi sa sprečavanjem, otkrivanjem ili istragom kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela u okviru mandata Europola;

(b)

ostvarivanje uvida potrebno je i proporcionalno u određenom slučaju;

(c)

postoje dokazi ili opravdani razlozi na temelju kojih se smatra da će se ostvarivanjem uvida u podatke iz EES-a doprinijeti sprečavanju, otkrivanju ili istrazi bilo kojih dotičnih kaznenih djela, a posebno ako postoji utemeljena sumnja da osumnjičenik, počinitelj ili žrtva kaznenog djela terorizma ili drugog teškog kaznenog djela pripada jednoj od kategorija obuhvaćenih ovom Uredbom.

(a)

država članica čije je državljanstvo ta osoba stekla; ili

(b)

država članica koja je izdala boravišnu dozvolu ili boravišnu iskaznicu ili vizu za dugotrajni boravak.

(a)

specifikacije za kvalitetu, razlučivost i upotrebu otisaka prstiju radi biometrijske provjere i identifikacije u EES-u;

(b)

specifikacije za kvalitetu, razlučivost i upotrebu prikaza lica radi biometrijske provjere i identifikacije u EES-u, među ostalim ako se uzima uživo ili je ekstrahiran elektroničkim putem iz eMRTD-a:

(c)

unos podataka u skladu s člancima od 16. do 20.;

(d)

pristup podacima u skladu s člancima od 23. do 33.;

(e)

izmjene, brisanje i prijevremeno brisanje podataka u skladu s člankom 35.;

(f)

vođenje evidencije i pristup evidenciji u skladu s člankom 46.;

(g)

zahtjeve u pogledu učinkovitosti, uključujući minimalne specifikacije za tehničku opremu te zahtjeve u pogledu biometrijske učinkovitosti EES-a, posebno u pogledu tražene stope lažno pozitivnih rezultata identifikacije, stope lažno negativnih rezultata identifikacije te stope neuspjelih unosa podataka;

(h)

specifikacije i uvjete pružanja mrežne usluge iz članka 13., uključujući posebne odredbe o zaštiti podataka ako su ih dostavili prijevoznici ili ako su dostavljeni prijevoznicima;

(i)

uspostavu i visoku razinu modela interoperabilnosti kako je navedeno u članku 8.;

(j)

specifikacije i uvjete za uspostavu repozitorija podataka iz članka 63. stavka 2.;

(k)

uspostavu popisa identificiranih osoba iz članka 12. stavka 3. i postupka za stavljanje tog popisa na raspolaganje državama članicama;

(l)

specifikacije za tehnička rješenja za povezivanje središnjih pristupnih točaka u skladu s člancima 31., 32. i 33. te za tehničko rješenje za prikupljanje statističkih podataka potrebnih u skladu s člankom 72. stavkom 8.

(a)

provoditi procjenu rizika u pogledu sigurnosti;

(b)

slijediti načela integrirane i zadane privatnosti tijekom cijelog životnog ciklusa razvoja EES-a;

(c)

provoditi procjenu rizika u pogledu sigurnosti u vezi s interoperabilnošću s VIS-om iz članka 8. te procjenjivati tražene sigurnosne mjere potrebne za provedbu interoperabilnosti s VIS-om.

(a)

načinu predsjedanja;

(b)

mjestima održavanja sastanaka;

(c)

pripremi sastanaka;

(d)

pozivanju stručnjaka na sastanke;

(e)

planovima za komuniciranje kojima se osigurava pružanje cjelovitih informacija članovima Upravnog odbora agencije eu-LISA koji ne sudjeluju u Odboru za upravljanje programom.

(a)

integraciju postojeće nacionalne infrastrukture na granicama i njezino povezivanje s nacionalnim jedinstvenim sučeljem;

(b)

organizaciju, upravljanje, rad i održavanje svoje postojeće nacionalne infrastrukture na granicama i njezino povezivanje s EES-om za potrebe članka 6., uz iznimku članka 6. stavka 2.;

(c)

organizaciju središnjih pristupnih točki i njihovo povezivanje s nacionalnim jedinstvenim sučeljem za potrebe izvršavanja zakonodavstva;

(d)

upravljanje i aranžmane povezane s pristupom propisno ovlaštenog osoblja nadležnih nacionalnih tijela EES-u u skladu s ovom Uredbom te za uspostavu i redovito ažuriranje popisa tog osoblja i njihovih profila.

(a)

zakonito prikupljanje podataka uz potpuno poštovanje ljudskog dostojanstva dotičnog državljanina treće zemlje;

(b)

zakonito registriranje podataka u EES-u;

(c)

točnost i ažuriranost podataka kada se prenose u EES.

(a)

poduzima potrebne mjere kako bi osigurala sigurnost središnjeg sustava EES-a i komunikacijske infrastrukture između središnjeg sustava EES-a i nacionalnog jedinstvenog sučelja, ne dovodeći u pitanje odgovornosti država članica;

(b)

osigurava da samo propisno ovlašteno osoblje ima pristup podacima koji se obrađuju u EES-u.

(a)

Komisija je donijela odluku o primjerenoj zaštiti osobnih podataka u toj trećoj zemlji u skladu s člankom 45. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/679;

(b)

predviđene su odgovarajuće zaštitne mjere kako je navedeno u članku 46. Uredbe (EU) 2016/679, kao na primjer putem sporazuma o ponovnom prihvatu koji je na snazi između Unije ili države članice i dotične treće zemlje;

(c)

primjenjuje se članak 49. stavak 1. točka (d) Uredbe (EU) 2016/679.

(a)

podaci se prenose u skladu s relevantnim odredbama prava Unije, a posebno odredbama o zaštiti podataka, uključujući poglavlje V. Uredbe (EU) 2016/679, i sporazumima o ponovnom prihvatu te nacionalnim pravom države članice koja prenosi podatke;

(b)

treća zemlja ili međunarodna organizacija suglasna je s tim da obrađuje podatke samo u svrhu za koju su ti podaci dostavljeni; i

(c)

odluka o vraćanju donesena na temelju Direktive 2008/115/EZ izdana je u pogledu dotičnog državljanina treće zemlje, pod uvjetom da izvršenje te odluke o vraćanju nije suspendirano i pod uvjetom da nije podnesena žalba koja bi mogla dovesti do suspenzije njezina izvršenja.

(a)

radi se o iznimno hitnom slučaju, u kojem postoji:

(b)

prijenos podataka potreban je radi sprečavanja, otkrivanja ili istrage takvog kaznenog djela terorizma ili teškog kaznenog djela na državnom području država članica ili u dotičnoj trećoj zemlji;

(c)

imenovano tijelo ima pristup takvim podacima u skladu s postupkom i uvjetima utvrđenima u člancima 31. i 32.;

(d)

prijenos se obavlja u skladu s primjenjivim uvjetima utvrđenima u Direktivi (EU) 2016/680, posebno u njezinu poglavlju V.;

(e)

iz treće zemlje podnesen je propisno obrazložen pisani ili elektronički zahtjev; i

(f)

osigurano je uzajamno pružanje svih informacija o bilješkama o ulasku/izlasku u posjedu treće zemlje koja podnosi zahtjev državama članicama koje upotrebljavaju EES.

(a)

radi se o iznimno hitnom slučaju, u kojem postoji:

(b)

prijenos podataka potreban je radi sprečavanja, otkrivanja ili istrage takvog kaznenog djela terorizma ili teškog kaznenog djela;

(c)

imenovano tijelo ima pristup takvim podacima u skladu s postupkom i uvjetima utvrđenima u člancima 31. i 32.;

(d)

primjenjuje se Direktiva (EU) 2016/680;

(e)

podnesen je propisno obrazložen pisani ili elektronički zahtjev; i

(f)

osigurano je uzajamno pružanje svih informacija o bilješkama o ulasku/izlasku u posjedu države članice koja podnosi zahtjev državama članicama koje upotrebljavaju EES.

(a)

fizički zaštitila podatke, među ostalim izradom planova za nepredviđene slučajeve radi zaštite ključne infrastrukture;

(b)

zabranila neovlaštenim osobama pristup opremi za obradu podataka i nacionalnim objektima u kojima država članica provodi djelatnosti u skladu s namjenama EES-a;

(c)

spriječila neovlašteno čitanje, umnožavanje, izmjene ili uklanjanje podatkovnih medija;

(d)

spriječila neovlašten unos podataka i neovlašteno pregledavanje, izmjenu ili brisanje pohranjenih osobnih podataka;

(e)

spriječila da neovlaštene osobe upotrebljavaju automatizirane sustave za obradu podataka primjenom opreme za priopćivanje podataka;

(f)

spriječila neovlaštenu obradu podataka u EES-u i svaku neovlaštenu izmjenu ili brisanje podataka obrađenih u EES-u;

(g)

osigurala da osobe ovlaštene za pristup EES-u imaju pristup samo onim podacima koji su obuhvaćeni njihovim odobrenjem za pristup, i to isključivo s pomoću pojedinačnih i jedinstvenih korisničkih identiteta i povjerljivih modaliteta pristupa;

(h)

osigurala da sva tijela s pravom pristupa EES-u izrade profile u kojima su opisane zadaće i odgovornosti osoba koje su ovlaštene unositi, mijenjati i brisati podatke, ostvarivati uvid u podatke i pretraživati podatke te stave njihove profile na raspolaganje nadzornim tijelima;

(i)

osigurala da je moguće provjeriti i utvrditi kojim se tijelima mogu slati osobni podaci uporabom opreme za priopćivanje podataka;

(j)

osigurala mogućnost provjere i utvrđivanja koji su podaci obrađeni u EES-u te kada su obrađeni, tko ih je obradio i u koju svrhu;

(k)

spriječila neovlašteno čitanje, umnožavanje, izmjene ili brisanje osobnih podataka tijekom prijenosa osobnih podataka u EES ili iz EES-a ili za vrijeme prijenosa podatkovnih medija, a posebno s pomoću odgovarajućih tehnika šifriranja;

(l)

osigurala da se u slučaju prekida instalirani sustavi mogu osposobiti za nastavak normalnog funkcioniranja;

(m)

osigurala pouzdanost osiguravanjem toga da se sve greške u funkcioniranju EES-a pravilno prijave;

(n)

pratila djelotvornost sigurnosnih mjera iz ovog stavka i poduzimala potrebne organizacijske mjere povezane s unutarnjim praćenjem radi osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom.

(a)

svrhu pristupa iz članka 9. stavka 2.;

(b)

datum i vrijeme;

(c)

prenesene podatke kako je navedeno u člancima od 16. do 19.;

(d)

podatke upotrijebljene za ispitivanje kako je navedeno u člancima od 23. do 27.; i

(e)

naziv tijela koje unosi ili preuzima podatke.

(a)

činjenici da države članice i Europol mogu pristupiti EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva;

(b)

obvezi uzimanja otisaka prstiju državljana trećih zemalja koji su izuzeti od obveze posjedovanja vize i nositelja FTD-a;

(c)

obvezi snimanja prikaza lica svih državljana trećih zemalja koji podliježu obvezi registriranja u EES-u;

(d)

o tome da je prikupljanje podataka obvezno radi provjere jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak;

(e)

činjenici da će se ulazak odbiti ako državljanin treće zemlje odbije pružiti tražene biometrijske podatke za registraciju, provjeru ili identifikaciju u EES-u;

(f)

pravu na dobivanje informacija o maksimalnom preostalom trajanju njihova dopuštenog boravka u skladu s člankom 11. stavkom 3.;

(g)

činjenici da se osobni podaci pohranjeni u EES-u mogu prenijeti trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji navedenoj u Prilogu I. u svrhu vraćanja, trećoj zemlji u skladu s člankom 41. stavkom 6. i državama članicama u skladu s člankom 42.;

(h)

postojanju prava da se od voditelja obrade zahtijeva pristup podacima koji se na njih odnose, prava da se zatraži ispravak netočnih podataka o njima, da se dopune nepotpuni osobni podaci koji se na njih odnose, da se nezakonito obrađeni osobni podaci o njima izbrišu ili da se njihova obrada ograniči, kao i prava na primanje informacija o postupcima ostvarivanja tih prava, uključujući podatke za kontakt voditelja obrade i nadzornih tijela ili Europskog nadzornika za zaštitu podataka, ako je primjenjivo, koji primaju pritužbe u vezi sa zaštitom osobnih podataka;

(i)

činjenici da će se podacima iz EES-a pristupiti radi upravljanja granicama i olakšavanja prelaska, te da će zbog prekoračenja trajanja dopuštenog boravka njegovi podaci automatski biti dodani na popis identificiranih osoba iz članka 12. stavka 3. te navodeći moguće posljedice prekoračenja trajanja dopuštenog boravka;

(j)

razdoblju zadržavanja podataka utvrđenom za bilješke o ulasku i izlasku, bilješke o odbijanju ulaska te za osobne dosjee u skladu s člankom 34.;

(k)

pravu osoba koje su prekoračile trajanje dopuštenog boravka da se njihovi osobni podaci izbrišu s popisa identificiranih osoba iz članka 12. stavka 3. i isprave u EES-u ako dostave dokaz o tome da su dopušteno trajanje boravka prekoračili zbog nepredvidivih i ozbiljnih događaja;

(l)

pravu na podnošenje pritužbe nadzornim tijelima.

(a)

točnu svrhu zahtjeva za pristup podacima iz EES-a, uključujući dotično kazneno djelo terorizma ili drugo teško kazneno djelo i, u slučaju Europola, točnu svrhu zahtjeva za pristup;

(b)

opravdane razloge navedene protiv provedbe usporedbe s ostalim državama članicama na temelju Odluke 2008/615/PUP, u skladu s člankom 32. stavkom 2. točkom (b) ove Uredbe;

(c)

upućivanje na nacionalni dosje;

(d)

datum i točno vrijeme zahtjeva za pristup koji je središnja pristupna točka podnijela središnjem sustavu EES-a;

(e)

naziv tijela koje je zatražilo pristup radi ostvarivanja uvida;

(f)

kada je to primjenjivo, primjenu hitnog postupka iz članka 31. stavka 2. ove Uredbe i odluku donesenu u pogledu naknadne provjere;

(g)

podatke upotrijebljene za ostvarivanje uvida;

(h)

u skladu s nacionalnim pravilima ili s Uredbom (EU) 2016/794, jedinstveni korisnički identitet službenika koji je obavio pretraživanje i službenika koji je naložio pretraživanje.

1.

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Stavkom 1. ne utječe se na pravo svake ugovorne stranke da i nakon 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana produlji boravak stranca na svojem državnom području:

2.

umeću se sljedeći stavci:

„2.a   Boravak stranca na državnom području ugovorne stranke može se produljiti u skladu s bilateralnim sporazumom na temelju stavka 2. točke (b) na zahtjev stranca podnesen nadležnim tijelima te ugovorne stranke pri ulasku ili tijekom boravka stranca najkasnije posljednjeg radnog dana njegova boravka od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

Ako stranac nije podnio zahtjev tijekom boravka u trajanju od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, njegov boravak može se produljiti na temelju bilateralnog sporazuma koji je sklopila ugovorna stranka, a nadležna tijela te ugovorne stranke njegov boravak nakon razdoblja boravka od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana koji je prethodio tom produljenju mogu smatrati zakonitim, pod uvjetom da taj stranac predoči vjerodostojne dokaze da je tijekom tog razdoblja boravio isključivo na državnom području te ugovorne stranke.

2.b   Ako je boravak produljen u skladu sa stavkom 2. ovog članka, nadležna tijela te ugovorne stranke unose podatke u vezi s produljenjem u posljednju relevantnu bilješku o ulasku/izlasku povezanu s osobnim dosjeom tog stranca koji se nalazi u sustavu ulaska/izlaska uspostavljenom Uredbom (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća (*1). Ti se podaci unose u skladu s člankom 19. te uredbe.

2.c   Ako je boravak produljen u skladu sa stavkom 2., dotičnom strancu odobrava se boravak samo na državnom području te ugovorne strane i izlazak na vanjskim granicama te ugovorne stranke.

Nadležno tijelo koje je produljilo boravak obavješćuje dotičnog stranca da se produljenjem boravka dotičnom strancu dopušta boravak samo na državnom području te ugovorne stranke te da mu izlazak mora biti na vanjskim granicama te ugovorne stranke.

2.d   Ugovorne stranke do 30. ožujka 2018. Komisiji dostavljaju tekst svojih relevantnih primjenjivih bilateralnih sporazuma kako su navedeni u stavku 2. točki (b). Ako ugovorna stranka prestane primjenjivati bilo koji od tih bilateralnih sporazuma, ona o tome obavješćuje Komisiju. Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje informacije o takvim bilateralnim sporazumima, uključujući barem dotične države članice i treće zemlje, prava koja za strance proizlaze iz tih bilateralnih sporazuma, kao i sve izmjene s njima u vezi.

(*1)  Uredba (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011 (SL L 327, 9.12.2017., str. 20).”."

1.

članak 10. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

2.

u članku 13. dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Ako je donesena odluka o poništenju ili ukidanju vize, tijelo nadležno za vize koje je donijelo odluku odmah preuzima i izvozi iz VIS-a u sustav ulaska/izlaska uspostavljen Uredbom (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća (*3) (EES) podatke navedene u članku 19. stavku 1. te uredbe.

(*3)  Uredba (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011 (SL L 327, 9.12.2017., str. 20)”;"

3.

u članku 14. dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Tijelo nadležno za vize koje je donijelo odluku o produljenju roka valjanosti, trajanja boravka u vezi s izdanom vizom, ili produljenju obojeg, odmah preuzima i izvozi iz VIS-a u EES podatke navedene u članku 19. stavku 1. Uredbe (EU) 2017/2226.”;

4.

članak 15. mijenja se kako slijedi:

5.

u poglavlju III. umeće se sljedeći članak:

„Članak 17.a

Interoperabilnost s EES-om

1.   Od početka rada EES-a, kako je predviđeno u članku 66. stavku 1. Uredbe (EU) 2017/2226, uspostavlja se interoperabilnost između EES-a i VIS-a s ciljem osiguravanja veće djelotvornosti i brzine tijekom graničnih kontrola. U tu svrhu agencija eu-LISA uspostavlja sigurni komunikacijski kanal između središnjeg sustava EES-a i središnjeg VIS-a. Izravno ostvarivanje uvida u podatke između EES-a i VIS-a moguće je samo ako je to predviđeno i ovom Uredbom i Uredbom (EU) 2017/2226. Preuzimanje podataka povezanih s vizama iz VIS-a, njihov izvoz u EES i ažuriranje podataka iz VIS-a u EES-u obavlja se automatizirano nakon što dotično tijelo pokrene predmetni postupak.

2.   Interoperabilnošću se tijelima nadležnima za vize koja upotrebljavaju VIS omogućuje ostvarivanje uvida u EES iz VIS-a:

3.   Interoperabilnošću se graničnim tijelima koja upotrebljavaju EES omogućuje ostvarivanje uvida u VIS iz EES-a u svrhu:

4.   Radi funkcioniranja mrežne usluge EES-a iz članka 13. Uredbe (EU) 2017/2226 zasebna baza podataka samo za čitanje iz stavka 13. stavka 5. te uredbe dnevno se ažurira putem VIS-a, jednosmjernom ekstrakcijom najmanjeg potrebnog podskupa podataka iz VIS-a.

5.   U skladu s člankom 36. Uredbe (EU) 2017/2226 Komisija donosi mjere potrebne za uspostavu i visoku razinu modela interoperabilnosti. S ciljem uspostave interoperabilnosti s EES-om upravno tijelo razvija potrebne nadogradnje i prilagodbe središnjeg VIS-a, nacionalnog sučelja u svakoj državi članici i komunikacijske infrastrukture između središnjeg VIS-a i nacionalnih sučelja. Države članice prilagođavaju i razvijaju nacionalne infrastrukture.

(*4)  Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.).”;"

6.

članak 18. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 18.

Pristup podacima radi provjere na granicama na kojima se upotrebljava EES

1.   Isključivo u svrhu provjere identiteta nositeljâ viza, vjerodostojnosti, vremenske i prostorne valjanosti te statusa vize ili provjere toga jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak na državno područje država članica u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) 2016/399, ili provjere obojeg, tijela nadležna za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES imaju pristup VIS-u u svrhu pretraživanja s pomoću sljedećih podataka:

2.   Isključivo u svrhe iz stavka 1. ovog članka, ako se pokrene pretraživanje u EES-u u skladu s člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EU) 2017/2226, nadležno granično tijelo pokreće pretraživanje u VIS-u izravno iz EES-a služeći se podacima iz stavka 1. točke (a) ovog članka.

3.   Odstupajući od stavka 2. ovog članka, ako je u EES-u pokrenuto pretraživanje u skladu s člankom 23. stavkom 2. ili 4. Uredbe (EU) 2017/2226, nadležno granično tijelo može pretraživati VIS ne koristeći se interoperabilnošću s EES-om ako to nalažu posebne okolnosti, posebno ako je zbog posebne situacije državljanina treće zemlje prikladnije pretraživati služeći se podacima iz stavka 1. točke (b) ovog članka ili ako zbog tehničkih razloga privremeno nije moguće ostvarivati uvid u podatke iz EES-a ili u slučaju kvara EES-a.

4.   Ako se pri pretraživanju s pomoću podataka navedenih u stavku 1. pokaže da su u VIS-u pohranjeni podaci o jednoj ili više izdanih ili produljenih viza čije razdoblje valjanosti nije isteklo te koje su prostorno valjane za granični prijelaz, tijelu nadležnom za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES daje se pristup u svrhu ostvarivanja uvida u sljedeće podatke iz dotičnog dosjea o zahtjevu te iz jednog ili više povezanih dosjea o zahtjevu u skladu s člankom 8. stavkom 4., isključivo u svrhe iz stavka 1. ovog članka:

Povrh toga, kada se radi o nositeljima viza za koje zbog pravnih razloga nije potrebno dostaviti određene podatke ili ih činjenično nije moguće dostaviti, tijelo nadležno za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES prima obavijest u vezi s dotičnim posebnim poljem odnosno poljima za podatke u koje se unosi napomena „nije primjenjivo”.

5.   Ako se pri pretraživanju podataka navedenih u stavku 1. ovog članka pokaže da su podaci o osobi zabilježeni u VIS-u, ali da nije zabilježena valjana viza, tijelu nadležnom za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES daje se pristup u svrhu ostvarivanja uvida u sljedeće podatke iz jednog ili više dosjea o zahtjevu te iz jednog ili više povezanih dosjea o zahtjevu u skladu s člankom 8. stavkom 4., isključivo u svrhe iz stavka 1. ovog članka:

6.   Uz ostvarivanje uvida u podatke u skladu sa stavkom 1. ovog članka tijelo nadležno za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES provjerava identitet osobe usporedbom s podacima u VIS-u ako se pri pretraživanju s pomoću podataka navedenih u stavku 1. ovog članka pokaže da su podaci o osobi zabilježeni u VIS-u, a jedan od sljedećih uvjeta je ispunjen:

Tijela nadležna za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES provjeravaju otiske prstiju nositelja vize usporedbom s otiscima prstiju zabilježenima u VIS-u. Za nositelje viza čije otiske prstiju nije moguće upotrijebiti, pretraživanje iz stavka 1. obavlja se samo s pomoću alfanumeričkih podataka predviđenih stavkom 1.

7.   Za provjeru otisaka prstiju usporedbom s otiscima prstiju u VIS-u kako je predviđeno u stavku 6. nadležno tijelo može iz EES-a pokrenuti pretraživanje u VIS-u.

8.   Ako provjera nositelja vize ili same vize ne bude uspješna ili ako postoji sumnja u identitet nositelja vize ili u vjerodostojnost vize ili putne isprave, propisno ovlašteno osoblje tijela nadležnih za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES ima pristup podacima u skladu s člankom 20. stavcima 1. i 2.”;

7.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 18.a

Preuzimanje podataka iz VIS-a radi otvaranja ili ažuriranja bilješke o ulasku/izlasku ili bilješke o odbijanju ulaska nositelja vize u EES-u

Isključivo u svrhu otvaranja ili ažuriranja bilješke o ulasku/izlasku ili bilješke o odbijanju ulaska nositelja vize u EES-u u skladu s člankom 14. stavkom 2. te člancima 16. i 18. Uredbe (EU) 2017/2226, tijelu nadležnom za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES daje se pristup radi preuzimanja iz VIS-a i uvoza u EES podataka pohranjenih u VIS-u koji su navedeni u članku 16. stavku 2. točkama od (c) do (f) te uredbe.”;

8.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 19.a

Upotreba VIS-a prije otvaranja u EES-u osobnih dosjea državljana trećih zemalja koji su izuzeti od obveze posjedovanja vize

1.   Za potrebe provjere toga je li osoba prethodno već registrirana u VIS-u, tijela nadležna za obavljanje kontrola na graničnim prijelazima na vanjskim granicama u skladu s Uredbom (EU) 2016/399 ostvaruju uvid u podatke u VIS-u prije otvaranja u EES-u osobnih dosjea državljana trećih zemalja koji su izuzeti od obveze posjedovanja vize, kako je utvrđeno člankom 17. Uredbe (EU) 2017/2226.

2.   Za potrebe stavka 1. ovog članka, ako se primjenjuje članak 23. stavak 4. Uredbe (EU) 2017/2226, a pri pretraživanju iz članka 27. te uredbe pokaže se da podaci o državljaninu treće zemlje nisu zabilježeni u EES-u, tijelo nadležno za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES ima pristup u svrhu pretraživanja VIS-a upotrebom sljedećih podataka: prezimena (obiteljskog imena); imena ili imenâ (osobnih imena); datuma rođenja; državljanstva ili državljanstava; spola; vrste i broja putne isprave; troslovne oznake zemlje koja je izdala putnu ispravu i datuma isteka valjanosti putne isprave.

3.   Isključivo za potrebe iz stavka 1. ovog članka, nakon što pokrene pretraživanje u EES-u u skladu s člankom 23. stavkom 4. Uredbe (EU) 2017/2226, tijelo nadležno za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES može pokrenuti pretraživanje u VIS-u izravno iz EES-a upotrebom alfanumeričkih podataka predviđenih stavkom 2. ovog članka.

4.   Povrh toga, ako se pri pretraživanju s pomoću podataka navedenih u stavku 2. pokaže da su podaci o državljaninu treće zemlje zabilježeni u VIS-u, tijelo nadležno za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES provjerava otiske prstiju državljanina treće zemlje usporedbom s otiscima prstiju zabilježenima u VIS-u. To tijelo može pokrenuti provjeru iz EES-a. Za državljane trećih zemalja čije otiske prstiju nije moguće upotrijebiti, pretraživanje se obavlja samo s pomoću alfanumeričkih podataka predviđenih stavkom 2.

5.   Ako se pri pretraživanju na temelju podataka navedenih u stavku 2. ovog članka i pri provjeri koja se provodi na temelju stavka 4. ovog članka pokaže da su podaci o osobi zabilježeni u VIS-u, tijelu nadležnom za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES daje se pristup radi ostvarivanja uvida u sljedeće podatke iz dotičnog dosjea o zahtjevu te iz jednog ili više povezanih dosjea o zahtjevu u skladu s člankom 8. stavkom 4., isključivo u svrhe iz stavka 1. ovog članka:

6.   Ako provjera predviđena stavkom 4. ili 5. ovog članka ne bude uspješna ili ako postoji sumnja u identitet osobe ili u vjerodostojnost putne isprave, propisno ovlašteno osoblje tijela nadležnih za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES ima pristup podacima u skladu s člankom 20. stavcima 1. i 2. Tijelo nadležno za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES može iz EES-a pokrenuti identifikaciju iz članka 20.”;

9.

u članku 20. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Isključivo za potrebe identifikacije osobe koja je možda prethodno registrirana u VIS-u i koja možda ne ispunjava ili možda više ne ispunjava uvjete za ulazak na državno područje država članica, ili za boravak ili boravište na tom državnom području, tijelima nadležnima za obavljanje kontrola na granicama na kojima se upotrebljava EES ili unutar državnog područja država članica u vezi s ispunjavanjem uvjeta za ulazak na državno područje država članica, ili za boravak ili boravište na tom državnom području, daje se pristup radi pretraživanja VIS-a na temelju otisaka prstiju te osobe.”;

10.

u članku 26. umeće se sljedeći stavak:

„3.a   Od 30. lipnja 2018. upravno tijelo preuzima odgovornost za zadaće iz stavka 3.”;

11.

članak 34. mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Agencija je odgovorna za operativno upravljanje drugom generacijom Schengenskog informacijskog sustava (SIS II), viznim informacijskim sustavom (VIS), Eurodacom i sustavom ulaska/izlaska uspostavljenim Uredbom (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća (*5) (EES).

(*5)  Uredba (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011 (SL L 327, 9.12.2017., str. 20).”;"

2.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 5.a

Zadaće u vezi s EES-om

U vezi s EES-om Agencija izvršava:

3.

u članku 7. stavci 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

„5.   Zadaće u vezi s operativnim upravljanjem komunikacijskom infrastrukturom mogu se povjeriti vanjskim privatnim subjektima ili tijelima u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (*6). U tom je slučaju mrežni poslužitelj obvezan pridržavati se sigurnosnih mjera iz stavka 4. ovog članka i ni na koji način nema pristup operativnim podacima iz SIS-a II, VIS-a, Eurodaca ili EES-a, kao ni razmjeni podataka SIRENE u vezi sa SIS-om II.

6.   Ne dovodeći u pitanje postojeće ugovore o mrežama sustavâ SIS II, VIS, Eurodac i EES, upravljanje ključevima za šifriranje ostaje u nadležnosti Agencije i ne smije se prenijeti ni na koji vanjski privatni subjekt.

(*6)  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).”;"

4.

u članku 8. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Agencija prati razvoj istraživanja relevantan za operativno upravljanje sustavima SIS II, VIS, Eurodac i EES, kao i ostalim opsežnim IT sustavima.”;

5.

u članku 12. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

6.

u članku 15. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Europol i Eurojust mogu biti nazočni na sastancima upravnog odbora kao promatrači kada je na dnevnom redu pitanje koje se odnosi na SIS II u pogledu primjene Odluke 2007/533/PUP. Europol može biti nazočan i na sastancima upravnog odbora kao promatrač kada je na dnevnom redu pitanje koje se odnosi na VIS u pogledu primjene Odluke 2008/633/PUP, pitanje koje se odnosi na Eurodac u pogledu primjene Uredbe (EU) br. 603/2013 ili pitanje koje se odnosi na EES u pogledu primjene Uredbe (EU) 2017/2226.”;

7.

članak 17. mijenja se kako slijedi:

8.

članak 19. mijenja se kako slijedi:

(a)

informacije o statusu;

(b)

podatke o državljanstvu, spolu i godini rođenja državljanina treće zemlje;

(c)

podatke o datumu i graničnom prijelazu ulaska u državu članicu te datumu i graničnom prijelazu izlaska iz države članice;

(d)

podatke o vrsti putne isprave i troslovnoj oznaci zemlje koja je izdala putnu ispravu;

(e)

podatke o broju osoba koje su identificirane kao osobe koje su prekoračile trajanje dopuštenog boravka iz članka 12., o državljanstvima osoba koje su identificirane kao osobe koje su prekoračile trajanje dopuštenog boravka i graničnom prijelazu ulaska;

(f)

unesene podatke koji se odnose na ukinutu dozvolu za boravak, odnosno na dozvolu za boravak čiji je rok valjanosti produljen;

(g)

podatke o troslovnoj oznaci države članice koja je izdala vizu ako je to primjenjivo;

(h)

podatke o broju osoba koje su izuzete od obveze davanja otisaka prstiju u skladu s člankom 17. stavcima 3. i 4.;

(i)

podatke o broju državljana trećih zemalja kojima je odbijen ulazak, državljanstvima državljana trećih zemalja kojima je odbijen ulazak, vrsti granice (kopnena, zračna ili morska) graničnog prijelaza na kojem je odbijen ulazak te o razlozima zbog kojih je ulazak odbijen, kako je navedeno u članku 18. stavku 6. točki (d).

(a)

ured država članica za upravljanje projektima (sastanci, službena putovanja, prostorije);

(b)

udomljavanje nacionalnih sustava informacijske tehnologije (prostor, provedba, električna energija, sustav hlađenja);

(c)

rad nacionalnih sustava informacijske tehnologije (operateri i ugovori o podršci);

(d)

prilagođavanje postojećih sustava graničnih kontrola i sustavâ policijskog nadzora za nacionalne sustave ulaska/izlaska;

(e)

upravljanje projektima u vezi s nacionalnim sustavima ulaska/izlaska;

(f)

projektiranje, razvoj, provedba, rad i održavanje nacionalnih komunikacijskih mreža;

(g)

sustavi automatizirane granične kontrole, samoposlužni sustavi i e-vrata.

(a)

donesene su mjere iz članka 36. te članka 50. stavaka 4. i 5.;

(b)

agencija eu-LISA proglasila je uspješan dovršetak opsežnog ispitivanja EES-a koje u suradnji s državama članicama provodi agencija eu-LISA;

(c)

države članice potvrdile su tehničke i pravne mjere za prikupljanje i prijenos u EES podataka iz članaka od 16. do 20. i o njima su obavijestile Komisiju;

(d)

države članice obavijestile su Komisiju kako je navedeno u članku 65. stavcima 1., 2. i 3.

(a)

države članice koje schengensku pravnu stečevinu primjenjuju u cijelosti; i

(b)

države članice koje schengensku pravnu stečevinu još ne primjenjuju u cijelosti, no u pogledu kojih su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)

procjenu primjene ove Uredbe;

(b)

ispitivanje rezultata postignutih u odnosu na ciljeve i učinak na temeljna prava;

(c)

procjenu daljnje valjanosti temeljnih načela EES-a;

(d)

procjenu primjerenosti biometrijskih podataka koji se upotrebljavaju za pravilno funkcioniranje EES-a;

(e)

procjenu uporabe pečatâ u iznimnim okolnostima iz članka 21. stavka 2.;

(f)

procjenu sigurnosti EES-a;

(g)

procjenu svih posljedica, uključujući svaki neproporcionalan utjecaj na protok prometa na graničnim prijelazima i onih koji utječu na proračun Unije.

(a)

tome je li uvid u podatke ostvaren u svrhu identifikacije ili bilježaka o ulasku/izlasku te o vrsti kaznenog djela terorizma ili drugog teškog kaznenog djela koje je dovelo do ostvarivanja uvida;

(b)

ponuđenim razlozima za potkrepljivanje sumnje da je dotična osoba bila obuhvaćena ovom Uredbom;

(c)

ponuđenim razlozima protiv pokretanja ostvarivanja uvida u podatke iz sustavâ za automatizirano prepoznavanje otisaka prstiju ostalih država članica na temelju Odluke 2008/615/PUP, u skladu s člankom 32. stavkom 2. točkom (b) ove Uredbe;

(d)

broju zahtjevâ za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva;

(e)

broju i vrsti slučajeva u kojima je pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva doveo do uspješnih identifikacija;

(f)

broju i vrsti slučajeva u kojima su se upotrebljavali hitni postupci iz članka 31. stavka 2. te članka 32. stavka 2. drugog podstavka, uključujući one slučajeve u kojima središnja pristupna točka nakon naknadne provjere nije prihvatila navedenu hitnost.

9.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 327/83

„—

Uredbom (EZ) br. 183/2005: članak 5. stavak 1. i Prilog I. dio A (točka I-4 podtočke e, g; točka II-2 podtočke a, b, e, članak 5. stavak 5. i Prilog III. (stavci 1., 2.), članak 5. stavak 6.”;

„—

Uredbom (EZ) br. 183/2005: članak 5. stavak 1. i Prilog I. dio A (točka I. podtočka 4. podtočke (e), (g); točka II. podtočka 2. podtočke (a), (b), (e)), članak 5. stavak 5. i Prilog III. (pod naslovom ‘HRANIDBA’, u točki 1. naslovljenoj ‘Skladištenje’, prva i posljednja rečenica te u točki 2. naslovljenoj ‘Distribucija’, treća rečenica), članak 5. stavak 6., te”.