(1)

Nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 917/2011 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz keramičkih pločica podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina” ili „predmetna zemlja”).

(2)

Mjere su bile u obliku pristojbe ad valorem, a uvedene razine pristojbe kretale su se u rasponu od 13,9 % (3) do 36,5 % za proizvođače koji surađuju. Nadalje, uvedena je stopa pristojbe od 69,7 % na razini zemlje za kineska društva koja se nisu javila ili nisu surađivala u ispitnom postupku.

(3)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (4) antidampinških mjera na snazi Komisija je zaprimila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2016/1036 („osnovna uredba”) („zahtjev”).

(4)

Zahtjev je podnio Europski savez proizvođača keramičkih pločica („podnositelj zahtjeva” ili „CET”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje keramičkih pločica u Uniji.

(5)

Zahtjev se temeljio na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka ili ponavljanja dampinga i nastavka ili ponavljanja štete za industriju Unije.

(6)

Nakon što je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 13. rujna 2016. objavljivanjem obavijesti u Službenom listu Europske unije (5) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe.

(7)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2015. do 30. lipnja 2016. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2013. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(8)

Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera obavijestila podnositelje zahtjeva, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike iz NRK-a, poznate uvoznike, korisnike i trgovce za koje se zna da se na njih odnosi ispitni postupak, udruženja koja predstavljaju proizvođače iz Unije i predstavnike zemalja izvoznica.

(9)

Zainteresiranim stranama pružena je prilika da iznesu svoja stajališta u pisanom obliku i zatraže saslušanje u roku utvrđenom u Obavijesti o pokretanju postupka.

(10)

Proizvođači iz Unije, koje predstavlja podnositelj zahtjeva, iskoristili su tu priliku kako bi u skladu s člankom 19. stavkom 1. osnovne uredbe zatražili da njihovi nazivi budu povjerljivi zbog straha od moguće odmazde kupaca ili konkurenata na koje utječe ovaj ispitni postupak. Komisija je pojedinačno ispitala osnovanost svakog od tih zahtjeva za povjerljivošću. Utvrdila je da zaista postoje dokazi o znatnoj mogućnosti odmazde u svakom slučaju i prihvatila da se nazivi tih društava ne otkriju.

(11)

Kineska trgovačka komora uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija („CCCMC”) zatražila je saslušanje. Ono se održalo 6. prosinca 2016.

(12)

CCCMC je na saslušanju i u naknadnim podnescima zatražio potpuni pristup izračunima dampinške marže, utjecajâ na cijenu, marže štete i pokazatelja štete te svim ostalim povjerljivim informacijama na kojima su se temeljili izračuni. CCCMC je tvrdio da su odvjetnici kojima bi bio odobren pristup upisani u neku od europskih odvjetničkih komora i podliježu njezinim strogim pravilima te bi otkrivanje povjerljivih informacija klijentima dovelo do oštrih disciplinskih mjera, uključujući njihovo isključivanje iz odvjetničke komore i moguće pokretanje kaznenog postupka. Stoga je CCCMC tvrdio da odobravanjem pristupa povjerljivom spisu Komisija ne bi povrijedila svoju obvezu zaštite povjerljivih informacija, a istodobno bi omogućila učinkovito ostvarivanje pravâ na obranu.

(13)

Člankom 19. osnovne uredbe propisano je da Komisija ne smije otkriti povjerljive podatke bez posebnog odobrenja pružatelja tih podataka. Njime nije predviđeno odobravanje pristupa nijednoj drugoj stranci, uključujući odvjetnike upisane u europsku odvjetničku komoru. Nadalje, iz sudske prakse Suda proizlazi da zaštita pravâ na obranu mora prema potrebi biti usklađena s načelom povjerljivosti, koje je posebno utvrđeno u članku 19. osnovne uredbe (6). Iako je na temelju tog usklađivanja dopušteno zaprimanje sažetaka informacija koji nisu povjerljivi (na primjer u obliku rasponâ i/ili indeksiranih dijelova podataka) ako takve informacije ne bi dovele do otkrivanja poslovnih tajni, ono nije apsolutno. Shodno tomu, iako se CCCMC-u mogao odobriti pristup, na primjer, rasponima i/ili indeksiranim dijelovima zatraženih informacija, nije se smatralo da je potpuno otkrivanje tih informacija usklađeno s dužnošću zaštite povjerljivih informacija. U istoj je mjeri, i budući da zakonodavac Unije nije predvidio takvo izuzeće u osnovnoj uredbi, Komisija smatrala da činjenicom da odvjetnici koji su upisani u europsku odvjetničku komoru podliježu njezinim strogim pravilima i mogućim sankcijama u slučaju povrede tih pravila službama Komisije nije dopušteno odobriti pristup u suprotnosti s primjenjivim zakonodavstvom. Stoga je Komisija zaključila da se odvjetnicima koji su upisani u europsku odvjetničku komoru ne može odobriti pristup povjerljivim informacijama. U svakom slučaju, dodatni element zaštite pravâ na obranu zainteresiranih strana u tom pogledu jest mogućnost obraćanja službeniku za saslušanja u trgovinskim postupcima u skladu s člankom 15. njegova opisa poslova (7), koji nije doveo u pitanje stajalište Komisije o povjerljivosti. Stoga je Komisija smatrala da su informacije navedene u dokumentima o objavi dovoljne za ispunjavanje njegovih pravâ na obranu.

(14)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. osnovne uredbe.

(15)

Na temelju informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva Komisija je utvrdila da je keramička industrija NRK-a 2014. bila u velikoj mjeri rascjepkana i obuhvaćala je 1 452 proizvođača. Stoga je, s obzirom na očito velik broj proizvođača izvoznika u NRK-u, u Obavijesti o pokretanju postupka predviđen odabir uzorka.

(16)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz NRK-a koji su joj poznati zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, zatražila je od misije NRK-a pri Uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da s njima stupi u kontakt. Informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka poslane su na ukupno 119 društava iz NRK-a.

(17)

Devetnaest proizvođača ili skupina proizvođača iz NRK-a dostavilo je zatražene informacije i pristalo da ih se uključi u uzorak. S obzirom na broj društava koja su mogla dostaviti informacije, razina suradnje smatrala se niskom. Komisija je u skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe odabrala privremeni uzorak od četiriju skupina proizvođača izvoznika na temelju njihova prijavljenog obujma izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i njihova proizvodnog kapaciteta koji su se razumno mogli ispitati u raspoloživom razdoblju. Nakon objave privremenog uzorka zainteresiranim stranama skupina proizvođača izvoznika s najvećim proizvodnim kapacitetom povukla je svoju suradnju. Stoga je predloženi uzorak izmijenjen dodavanjem proizvođača izvoznika s drugim najvećim proizvodnim kapacitetom. Nakon objave izmijenjenog uzorka zainteresiranim stranama nisu zaprimljene nikakve primjedbe. Stoga je prijedlog za odabir uzorka potvrđen u skladu s člankom 17. stavkom 2. osnovne uredbe.

(18)

Četiri skupine proizvođača izvoznika u uzorku proizvodile su 55 milijuna m2 predmetnog proizvoda godišnje, što je činilo oko 34 % ukupne prijavljene proizvodnje i prodaje svih proizvođača izvoznika ili skupina proizvođača izvoznika predmetnog proizvoda koji surađuju u Uniji. U skladu s podacima Eurostata tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije četiri skupine u uzorku činile su oko 8 % ukupnog kineskog izvoza u Uniju.

(19)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje i proizvodnje, uzimajući u obzir zemljopisnu rasprostranjenost i veliku rascjepkanost industrije keramičkih pločica u skladu s metodologijom koja je detaljno opisana u nastavku u uvodnim izjavama od 20. do 21.

(20)

U početnom ispitnom postupku Komisija je zaključila da je sektor keramičkih pločica vrlo rascjepkan. Kako bi osigurala da rezultati velikih društava ne prevladavaju u analizi štete i da se na odgovarajući način odražava stanje malih i srednjih društava, koja zajedno čine najveći udio proizvodnje u Uniji, Komisija je odlučila utvrditi tri segmenta na temelju obujma godišnje proizvodnje:

(21)

U ispitnom postupku Komisije nisu otkrivene nikakve promjene na tržištu keramičkih pločica, koje je i dalje rascjepkano i na kojem prevladavaju mali proizvođači iz Unije za razliku od velikih proizvođača koji mogu utjecati na smjer tržišta. Shodno tomu, Komisija je smatrala da bi u trenutačnoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera trebalo uzeti u obzir i veliku rascjepkanost sektora keramičkih pločica. Stoga je odlučila primijeniti istu metodologiju za odabir uzorka kao i u početnom ispitnom postupku te je smatrala da bi u uzorku trebali biti zastupljeni svi segmenti, odnosno mala, srednja i velika društva.

(22)

Privremeni se uzorak sastojao od devet proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 8,5 % ukupne procijenjene proizvodnje u Uniji 2015. Bila su zastupljena društva iz svih triju sektora: dva su društva bila iz segmenta velikih društava, tri iz segmenta srednjih društava i četiri iz segmenta malih društava. Društva u uzorku nalazila su se u Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Portugalu i Španjolskoj.

(23)

Kako bi se odrazile različite situacije u različitim državama članicama Unije, Komisija je pri odabiru uzorka uzela u obzir i zemljopisnu rasprostranjenost (vidjeti uvodnu izjavu 19.). Stoga su uzorkom bile obuhvaćene države članice u kojima je smješteno otprilike 90 % proizvodnje. Tako je metodologijom koju je primijenila Komisija osigurano da je uzorak reprezentativan za proizvodnju u Uniji u cjelini i usklađen s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe.

(24)

Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. U zadanom roku nisu zaprimljene nikakve primjedbe i stoga je privremeni uzorak potvrđen. Uzorak se smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

(25)

Dana 28. listopada 2016., 11 dana nakon objave konačnog uzorka, jedan od proizvođača iz Unije u uzorku, poljski proizvođač, obavijestio je Komisiju da je odlučio prekinuti suradnju u ispitnom postupku. Kako se ne bi utjecalo na reprezentativnost uzorka, Komisija je odlučila zamijeniti to društvo drugim proizvođačem iz Unije iz istog tržišnog segmenta i obavijestila je sve zainteresirane strane o promjeni uzorka. Novi uzorak činio je 7,7 % ukupne proizvodnje u Uniji. Njime su bile obuhvaćene države članice u kojima je smješteno otprilike 80 % proizvodnje. Društvo koje ne surađuje zamijenjeno je društvom iz istog tržišnog segmenta kako bi se osiguralo da je konačni uzorak i dalje reprezentativan u pogledu industrije Unije, iako je neočekivanom nesuradnjom prvog društva nepovratno smanjena reprezentativnost ukupne proizvodnje u Uniji.

(26)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih uvoznika/korisnika koji su joj poznati (ukupno njih više od jedne tisuće) zatražila da ispune obrazac o odabiru uzorka priložen Obavijesti o pokretanju postupka.

(27)

Jedanaest je društava odgovorilo na obrazac o odabiru uzorka. Komisija je odlučila odabrati četiri društva. U skladu s člankom 17. stavkom 1. osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak nepovezanih uvoznika na temelju obujma uvoza uzimajući u obzir zemljopisnu rasprostranjenost. Uvoznici u uzorku nalazili su se u Belgiji, Danskoj i Njemačkoj. Nepovezani uvoznici u uzorku činili su oko 6,5 % ukupnog uvoza iz NRK-a.

(28)

Jedan od nepovezanih uvoznika u uzorku 30. studenoga 2016. obavijestio je Komisiju da je odlučio prekinuti suradnju u ispitnom postupku. Stoga se konačni uzorak nepovezanih uvoznika sastojao od tri nepovezana uvoznika. Oni su i dalje činili oko 6 % ukupnog uvoza iz NRK-a. Stoga se konačni uzorak smatrao reprezentativnim.

(29)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga, vjerojatnosti ponavljanja štete i interesa Unije.

(30)

Komisija je poslala upitnike četirima kineskim proizvođačima izvoznicima/skupinama proizvođača izvoznika u uzorku, dvama proizvođačima u analognoj zemlji, devetorici proizvođača iz Unije u uzorku i četirima nepovezanim uvoznicima koji su se javili tijekom odabira uzorka. Nakon slanja upitnika jedna skupina proizvođača izvoznika u uzorku i jedan nepovezani uvoznik u uzorku povukli su svoju suradnju (vidjeti uvodnu izjavu 17. odnosno uvodnu izjavu 25.).

(31)

Komisija je primila potpune odgovore na upitnik od triju skupina proizvođača izvoznika u uzorku, dvaju proizvođača iz analogne zemlje, devet proizvođača iz Unije u uzorku i triju nepovezanih izvoznika.

(32)

Komisija je obavila provjere u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(33)

Komisija je 2. kolovoza 2017. svim zainteresiranim stranama objavila bitne činjenice i razmatranja iz ispitnog postupka i pozvala ih da dostave pisane primjedbe i/ili zatraže saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanja u trgovinskim postupcima do 3. rujna 2017.

(34)

Tri kineska proizvođača izvoznika, CCCMC, jedan uvoznik iz Unije i podnositelj zahtjeva dostavili su primjedbe nakon objave, a saslušanje između službi Komisije i CCCMC-a održano je 22. rujna 2017.

(35)

CCCMC je dopisima od 17. kolovoza 2017. i 6. rujna 2017. zatražio od Komisije da dostavi informacije o nizu elemenata koji se odnose na izračune dampinga i štete, povrh informacija sadržanih u otvorenom spisu koje su objavljene zainteresiranim stranama. CCCMC je tvrdio da zbog toga što Komisija nije dostavila te informacije, ni CCCMC ni kineski proizvođači izvoznici nisu bili u stanju u potpunosti ostvariti svoja prava na obranu.

(36)

Komisija je pojedinačno analizirala svaku informaciju koju je zatražio CCCMC. Sve je informacije dostavila dopisima od 25. kolovoza 2017. i 20. rujna 2017. CCCMC-u ili izravno kineskim proizvođačima izvoznicima, na primjer popis vrsta proizvodâ koje proizvodi industrija Unije ili pojedinosti o prilagodbama primijenjenima za izračune sniženja cijena, osim informacija koje nisu postojale, nisu bile dio spisa ili su bile povjerljive. Ako informacije nisu postojale, nisu bile dio spisa ili su se smatrale povjerljivima, Komisija je uredno obrazložila svoje odbijanje. Točnije, Komisija nije provela opće skupne izračune sniženja cijena i izračune sniženja cijena po kontrolnom broju proizvoda („PCN” ili „vrsta proizvoda”) (umjesto po proizvođaču izvozniku). Stoga te informacije nisu bile dio spisa. Komisija je smatrala da je CCCMC mogao ostvariti svoja prava na obranu u dostatnoj mjeri bez pristupa tim informacijama.

(37)

U pogledu povjerljivih informacija, kao što su na primjer cijene i obujmi prodaje industrije Unije po PCN-u, Komisija je podsjetila da je na temelju članka 19. osnovne uredbe imala obvezu štititi te informacije. Nadalje, Komisija je smatrala da su sve strane, uključujući CCCMC, u otvorenom spisu predmeta imale pristup svim informacijama relevantnima za predstavljanje svojih argumenata i upotrijebljenima u ispitnom postupku. Ako su se informacije smatrale povjerljivima, otvoreni spis sadržavao je smislene sažetke tih informacija. Sve su zainteresirane strane, uključujući CCCMC, imale pristup otvorenom spisu i mogle su izvršiti uvid u njega.

(38)

S obzirom na sve navedeno Komisija je stoga smatrala da je svim stranama, uključujući CCCMC-u, dana mogućnost da u potpunosti ostvare svoja prava na obranu. Komisija je stoga odbila tu tvrdnju.

(39)

Predmetni su proizvod glazirane ili neglazirane keramičke pločice za popločavanje i oblaganje te glazirane ili neglazirane keramičke kockice i slično, za mozaik, neovisno jesu li na podlozi ili ne („predmetni proizvod”), trenutačno razvrstane u oznaku HS 6907. Navedena oznaka HS primjenjuje se od 1. siječnja 2017. i njome su zamijenjene oznake KN 6907 10 00, 6907 90 20, 6907 90 80, 6908 10 00, 6908 90 11, 6908 90 20, 6908 90 31, 6908 90 51, 6908 90 91, 6908 90 93 i 6908 90 99 navedene u početnom ispitnom postupku i Obavijesti o pokretanju trenutačnog postupka.

(40)

Keramičke pločice uglavnom se upotrebljavaju u građevinskoj industriji za oblaganje zidova i podova.

(41)

Pokazalo se da predmetni proizvod i keramičke pločice koje se proizvode i prodaju u NRK-u, na domaćem tržištu Sjedinjenih Američkih Država („SAD”) kao analogne zemlje te keramičke pločice koje u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije imaju jednaka osnovna fizička, kemijska i tehnička obilježja te namjenu.

(42)

Nakon objave CCCMC je od Komisije zatražio da dostavi detaljniji opis različitih vrsta proizvodâ proizvođačâ iz Unije i proizvođačâ iz analogne zemlje koje su bile uključene u određeni kontrolni broj proizvoda. Tvrdio je da bi mogle postojati razlike između vrste proizvoda koju proizvodi industrija Unije, industrija analogne zemlje i kineski proizvođači izvoznici, a koje nisu razvidne iz PCN-a i za koje nisu znali ni kineski proizvođači izvoznici ni CCCMC. CCCMC je iznio argument u pogledu usporedbe cijena za potrebe analize dampinga i štete, tvrdeći da bez tih informacija nije bio u stanju zahtijevati prilagodbe kada su bile opravdane i stoga u potpunosti ostvariti svoja prava na obranu (vidjeti uvodne izjave od 81. do 83. i od 120. do 122).

(43)

Međutim, kako je Komisija u dopisu od 20. rujna 2017. objasnila CCCMC-u, nije raspolagala nikakvim detaljnijim opisima različitih vrsta proizvodâ u okviru određenog PCN-a niti je imala razloga smatrati da postoje bilo kakve razlike u okviru određenog PCN-a. Kako je isto tako objašnjeno u uvodnoj izjavi 45. u nastavku, smatralo se da su obilježja svakog PCN-a bila dovoljno detaljna kako bi se obuhvatile sve razlike između različitih vrsta proizvodâ. Osim toga, CCCMC nije dostavio nijedan argument da su potrebni detaljniji opis ili razlikovanje. Komisija je stoga odbila tu tvrdnju.

(44)

CCCMC je tvrdio i da je, s obzirom na to da keramičke pločice obuhvaćaju velik broj proizvoda, Komisija trebala prikupiti informacije o vrstama proizvodâ uvezenima iz NRK-a i vrstama proizvoda koje proizvodi industrija Unije te provesti analizu po vrstama (segmentima) proizvodâ (ili skupinama vrsta proizvodâ).

(45)

Kako bi definirala predmetni proizvod i napravila razliku između različitih vrsta proizvodâ, Komisija je upotrijebila sedam obilježja u kojima se detaljno navode fizička obilježja kao što su apsorpcija vode, završna obrada (jesu li pločice glazirane/neglazirane, jednostruko/dvostruko pečene, obojane/neobojane, ispravljene ili ne), veličina i standard kvalitete. Ta su ista obilježja već upotrijebljena u početnom ispitnom postupku. Nijedna druga strana nije tvrdila da ona ne bi obuhvatila sve razlike između različitih vrsta proizvoda te da se ista vrsta proizvoda proizvedena u Uniji razlikovala od iste vrste proizvoda proizvedene u NRK-u. Osim toga, CCCMC nije dostavio informacije o tome koja bi druga obilježja bila potrebna za to pitanje. Stoga je Komisija zadržala stav da su obilježja svakog PCN-a bila dovoljno detaljna kako bi se obuhvatile sve razlike između različitih vrsta proizvodâ, čime se omogućila pravedna usporedba proizvoda (i cijene).

(46)

Nadalje, kad je riječ o tvrdnji da je postojala osnova da se određene vrste proizvodâ objedine u segment i zasebno analiziraju, Komisija za stvaranje takvih segmenata nije pronašla nijednu objektivnu osnovu osim razlika koje su obuhvaćene PCN-om. Napomenula je i da se u početnom ispitnom postupku nisu razlikovale posebne skupine proizvoda. Štoviše, CCCMC svoj zahtjev nije potkrijepio konkretnim prijedlogom i nijedna druga strana nije tvrdila da bi objedinjavanje nekih vrsta proizvodâ bilo potrebno i opravdano. S druge strane, Komisija je smatrala da je analiza po PCN-u detaljnija od analize po segmentu koji objedinjuje određene PCN-e te da je stoga primjerenija. Komisija je stoga odbila tu tvrdnju.

(47)

S obzirom na prethodno navedeno i u izostanku drugih primjedbi u pogledu predmetnog proizvoda i istovjetnog proizvoda Komisija tvrdi da su ti proizvodi istovjetni u smislu članka 1. stavka 4. osnovne uredbe.

(48)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga kineskih proizvođača izvoznika.

(49)

Devetnaest proizvođača izvoznika ili skupina proizvođača izvoznika ispunilo je obrazac o odabiru uzorka. Prijavljeni obujam izvoza keramičkih pločica u Uniju koji su izvršili proizvođači izvoznici koji surađuju iznosio je oko 1,7 milijuna m2 u razdoblju ispitnog postupka revizije, što odgovara oko 11 % ukupnog obujma uvoza predmetnog proizvoda iz Kine koji je zabilježio Eurostat za isto razdoblje. Ukupan prijavljeni proizvodni kapacitet proizvođača izvoznika ili skupina proizvođača izvoznika koji surađuju iznosio je 207 milijuna m2, što je oko 1,5 % ukupnog procijenjenog kineskog proizvodnog kapaciteta (procijenjenog na 13,9 milijardi m2 2015.). Daljnje pojedinosti o proizvodnom kapacitetu u NRK-u navedene su u odjeljku 3. točki (a) u nastavku.

(50)

Komisija je stoga ocijenila vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga upućivanjem na podatke koje su dostavile te tri skupine društava.

(51)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) osnovne uredbe uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju plaćenih ili naplativih cijena na domaćem tržištu odnosno na temelju izračunane vrijednosti u odgovarajućoj trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”).

(52)

CCCMC je osporio samu metodologiju utvrđivanja uobičajene vrijednosti analogne zemlje uz tvrdnju da je odjeljak 15. Protokola o pristupanju Kine WTO-u prestao vrijediti nakon 11. prosinca 2016. Stoga bi se, prema mišljenju CCCMC-a, uobičajena vrijednost za kineske proizvođače izvoznike trebala izračunati na temelju njihovih domaćih cijena i/ili troškova. Nakon objave CCCMC je ponovio te tvrdnje.

(53)

Komisija je podsjetila da su svi kineski proizvođači izvoznici imali priliku dostaviti obrasce zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva kako bi se omogućili pojedinačni izračuni dampinških marži. Nijedan od tih izvoznika nije iskoristio tu mogućnost. Zbog toga je u skladu s člankom 2. stavkom 7. osnovne uredbe uobičajena vrijednost utvrđena na temelju podataka iz analogne zemlje. Stoga je taj argument odbijen.

(54)

U početnom ispitnom postupku SAD je služio kao analogna zemlja za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti u pogledu NRK-a.

(55)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka obavijestila zainteresirane strane da je predvidjela SAD kao analognu zemlju i pozvala ih je da dostave primjedbe. Nadalje, u Obavijesti o pokretanju postupka navedeno je da bi se drugi proizvođači iz zemalja tržišnog gospodarstva mogli nalaziti, među ostalim, u Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima („UAE”), Indiji i Brazilu te da će se i oni ispitati.

(56)

CCCMC je nakon pokretanja predmeta izrazio zabrinutost u pogledu primjerenosti SAD-a kao analogne zemlje. Smatrao je da SAD nije prikladna analogna zemlja te tvrdio da postoji razlika u gospodarskom razvoju između Kine i SAD-a i niska razina potrošnje keramičkih pločica na tržištu podnih obloga u SAD-u. CCCMC je izjavio da bi primjerenije bilo odabrati Brazil, Indiju, Meksiko i Tursku kao analognu zemlju jer su te zemlje slične NRK-u s obzirom na stupanj razvoja i imaju usporedivu domaću potrošnju.

(57)

U pogledu SAD-a CET je tvrdio da postoji visoka razina natjecanja na domaćem tržištu među velikim rasponom proizvodâ, koji su potpuno usporedivi s onima koji se izvoze iz NRK-a. Isto je tako tvrdio da su SAD i NRK slični s obzirom na pristup sirovinama i izvorima energije te da je SAD reprezentativan odabir analogne zemlje s obzirom na količine koje se prodaju na njegovu domaćem tržištu.

(58)

Komisija se nakon tih primjedbi obratila predstavništvima prethodno navedenih zemalja i zemalja s najvećim obujmom izvoza keramičkih pločica u Uniju kako bi ih zamolila za pomoć pri utvrđivanju proizvođača u njihovim zemljama koje bi se moglo pozvati na suradnju kao proizvođače iz analogne zemlje. Osim toga, zahtjevi za suradnju poslani su poznatim proizvođačima i udruženjima proizvođača iz analogne zemlje.

(59)

Deset proizvođača izrazilo je spremnost na suradnju u ispitnom postupku. Nalazili su se u SAD-u (tri), Brazilu (dva) i Indiji (pet). Komisija im je 20. siječnja 2017. poslala upitnik za analognu zemlju. Iz Indije nije zaprimljen nikakav odgovor. Kad je riječ o proizvođačima izvoznicima iz Brazila, jedan nije odgovorio, a drugi je povukao svoju suradnju. Kad je riječ o SAD-u, jedan proizvođač povukao je svoju suradnju, dok su dva ispunila upitnik.

(60)

Komisija je na temelju raspoloživih informacija zaključila da SAD ima znatnu proizvodnju i zadovoljavajuću razinu tržišnog natjecanja na svojem domaćem tržištu. Domaća potrošnja u SAD-u iznosila je oko 254 milijuna m2. U toj zemlji postoji najmanje 28 domaćih proizvođača. Nadalje, uvoz čini 68 % potrošnje, a podrijetlom je uglavnom iz NRK-a (od ukupnog obujma uvoza od 49 milijuna m2). Osim carinske pristojbe u iznosu od 8,5 % do 10 %, na snazi nisu nikakva druga uvozna ograničenja. Proizvođači iz SAD-a primjenjivali su sličan proizvodni proces kao i kineski proizvođači izvoznici u uzorku. Proizvođači iz SAD-a koji surađuju zabilježili su domaću prodaju od 2,0 i 2,9 milijuna m2.

(61)

Nakon objave CCCMC je tvrdio da SAD ni u kojem slučaju nije odgovarajuća analogna zemlja te da Komisija nije upotrijebila zemlju u kojoj se cijena za istovjetni proizvod oblikuje u okolnostima koje su što sličnije onima u zemlji izvoza.

(62)

U pogledu te tvrdnje prvo se podsjeća na to da se Komisija obratila službenim predstavništvima i/ili proizvođačima koji se nalaze u Brazilu, Indiji, Indoneziji, Maleziji, Meksiku, Rusiji, Srbiji, Tajlandu, Tunisu, Turskoj, UAE-u, Ukrajini i SAD-u. Međutim, kako je opisano u uvodnoj izjavi 59., surađivala su samo dva proizvođača.

(63)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 60., SAD se smatrao odgovarajućom analognom zemljom jer je SAD imao znatnu proizvodnju, potrošnju i zadovoljavajuću razinu tržišnog natjecanja na svojem domaćem tržištu. Ta je tvrdnja stoga odbijena.

(64)

Nakon objave jedan je izvoznik izrazio zabrinutost u pogledu odabira dvaju proizvođača iz SAD-a povezanih s proizvođačima iz Unije te utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NRK na temelju tih dvaju proizvođača. Stoga objektivnost podataka prikupljenih od tih proizvođača može biti upitna.

(65)

Komisija je primijetila da, čak i ako je proizvođač iz analogne zemlje povezan s proizvođačem iz Unije, određivanje uobičajene vrijednosti zbog te povezanosti nije nevaljano niti ona na to utječe (9).

(66)

S obzirom na prethodno navedeno i u izostanku drugih primjedbi Komisija je zaključila da je SAD odgovarajuća analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) osnovne uredbe.

(67)

Informacije prikupljene od dvaju proizvođača iz analogne zemlje koji surađuju upotrijebljene su kao temelj za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(68)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe Komisija je prvo ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima koji su ostvarili proizvođači iz analogne zemlje koji surađuju bio reprezentativan tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U tu je svrhu ukupni obujam prodaje uspoređen s ukupnim obujmom predmetnog proizvoda koji su kineski proizvođači izvoznici u uzorku izvezli u Uniju. Na temelju toga Komisija je utvrdila da je istovjetni proizvod prodan u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu SAD-a.

(69)

Drugo, Komisija je na temelju vrste proizvoda usporedila obujam prodaje na tržištu SAD-a s obujmom izvoza u Uniju za svakog kineskog proizvođača izvoznika u uzorku. Usporedbom se pokazalo da se dvije vrste proizvodâ koje su izravno usporedive ne prodaju u reprezentativnim količinama u SAD-u. Stoga je uobičajena vrijednost tih dviju vrsta proizvodâ izračunana na temelju njihovih troškova prodaje, općih i administrativnih troškova, dobiti i naknada u uobičajenom tijeku trgovine.

(70)

Nakon objave CCCMC je tvrdio da nije smisleno uspoređivati obujam prodaje proizvođača iz analogne zemlje na njihovu domaćem tržištu i obujam izvozne prodaje kineskih proizvođača izvoznika jer su oni međusobno potpuno nepovezani. Stoga se u analizi koju je provela Komisija nije navodilo ništa u pogledu reprezentativnosti domaće prodaje SAD-a za te vrste proizvodâ.

(71)

Primjenom analogije na situaciju izračuna dampinga u tržišnim gospodarstvima Komisija je provjerila jesu li transakcije izvršene u dostatnim količinama na razini pojedinačne vrste proizvoda u skladu s člankom 2. stavkom 2. osnovne uredbe. Budući da su te dvije vrste proizvodâ činile 0,70 % odnosno 0,09 % prodaje kineskog proizvođača izvoznika, Komisija je smatrala da domaća prodaja SAD-a nije reprezentativna i izračunala je uobičajenu vrijednost. Nadalje, Komisija je utvrdila da primijenjena metodologija nije imala utjecaj na utvrđivanje dampinške marže. Ta se tvrdnja stoga odbija.

(72)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda utvrdila udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(73)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(74)

U tom je slučaju uobičajena vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom RIP-a.

(75)

Uobičajena vrijednost jest stvarna domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje tih vrsta proizvodâ tijekom RIP-a:

(76)

Analizom domaće prodaje pokazalo se da su uobičajene vrijednosti za deset vrsta proizvodâ utvrđene na temelju metode iz uvodne izjave 74., a za sedam vrsta proizvodâ na temelju metode iz uvodne izjave 75.

(77)

Proizvođači iz SAD-a koji surađuju prijavili su ukupno sedamnaest vrsta proizvodâ, dok su kineski proizvođači izvoznici koji surađuju prijavili ukupno petnaest vrsta proizvodâ. Međutim, usporedbom između vrsta proizvodâ koje izvoze kineski proizvođači i prodaju proizvođači iz SAD-a otkriveno je izravno podudaranje samo dviju vrsta proizvodâ. Ograničeni broj vrsta proizvodâ koje se podudaraju objašnjen je prilično složenom definicijom vrsta proizvodâ koja uključuje sedam obilježja i 672 moguće kombinacije (uključujući, ali ne ograničavajući se na porculanske/neporculanske proizvode, sedam vrsta radnih površina, prisutnost jednostruke/dvostruke glazure ili bez glazure). Budući da se pri izračunima dampinga u svrhu provjere podudaranja mora uzeti u obzir 100 % izvozne prodaje, morale su se izvršiti određene prilagodbe.

(78)

Prvo, Komisija je odlučila povećati usporedivost izračunom uobičajenih vrijednosti dodatnih vrsta proizvodâ. U tom se pogledu podsjeća na to da su kineski proizvođači izvoznici koji surađuju prodavali dvije neporculanske vrste proizvodâ u Uniji (koje čine oko 6 % ukupne količine izvezene u Uniju). Međutim, proizvođači iz SAD-a kao analogne zemlje nisu proizvodili takve neporculanske vrste proizvodâ. Komisija je stoga odlučila izračunati troškove proizvodnje neporculanskih vrsta proizvodâ usporedbom troškova industrije Unije za porculanske i neporculanske proizvode. Utvrđeno je da su troškovi proizvodnje neporculanskih vrsta proizvodâ za 30 % niži od troškova proizvodnje porculanskih vrsta proizvodâ. Tako dobiveni omjer primijenjen je na sedamnaest vrsta proizvodâ koje su prijavili proizvođači iz SAD-a radi provjere njihova podudaranja s vrstama proizvodâ koje su prijavili kineski proizvođači izvoznici.

(79)

Kineski proizvođači izvoznici prijavili su prodaju neglaziranih keramičkih pločica (četiriju vrsta proizvodâ koje čine oko 56 % ukupne količine izvezene u Uniju) za koje ne postoji izravno podudaranje s vrstama proizvodâ koje prodaju proizvođači iz SAD-a koji surađuju. Primjenom metodologije opisane u prethodnoj uvodnoj izjavi 78. Komisija je izračunala troškove proizvodnje jednostruko glaziranih vrsta proizvodâ usporedbom troškova industrije Unije za jednostruko glazirane i neglazirane vrste proizvodâ. Utvrđeno je da su troškovi proizvodnje neglaziranih keramičkih pločica za 6 % niži od troškova proizvodnje jednostruko glaziranih vrsta proizvodâ. Tako dobiveni omjer primijenjen je na sedamnaest vrsta proizvodâ koje su prijavili proizvođači iz SAD-a.

(80)

Na temelju dodatnih izračunanih uobičajenih vrijednosti utvrđeno je da se tri vrste proizvodâ podudaraju među vrstama proizvodâ koje proizvode proizvođači iz SAD-a i onima koje proizvode kineski proizvođači izvoznici. Naposljetku, u pogledu vrsta proizvodâ za koje izravno podudaranje nije bilo moguće Komisija je odlučila usporediti vrste proizvodâ koje prodaju kineski proizvođači izvoznici s vrstama proizvodâ u SAD-u s najsličnijim tehničkim obilježjima i najmanjom uobičajenom vrijednošću.

(81)

Nakon objave dvije su zainteresirane strane tvrdile da Komisija nije objavila informacije o specifičnim vrstama proizvodâ proizvođača iz analognih zemalja. Nadalje, tvrdile su da nisu bile u stanju utvrditi jesu li postojale razlike (koje nisu obuhvaćene PCN-om) koje bi bile osnova za prilagodbu.

(82)

Komisija je zainteresiranim stranama objavila izračune uobičajenih vrijednosti po vrstama proizvodâ. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 45., vrste proizvodâ definirane su na temelju sljedećih tehničkih obilježja: apsorpcija vode, završna obrada (jednostruko pečene i glazirane, dvostruko pečene i glazirane ili neglazirane, polirane ili nepolirane, je li tijelo pločice obojano ili neobojano, ispravljeno ili nije), veličina radne površine i standard kvalitete.

(83)

Nijedna od zainteresiranih strana nije iznijela primjedbe u pogledu definicije vrsta proizvodâ niti je predložila bilo kakvu dodatnu relevantnu metodologiju ili dostavila dodatne informacije. Komisija je smatrala da su definicije vrsta proizvodâ bile dostatne kako bi se obuhvatile sve razlike koje utječu na usporedivost cijena. Stoga je ta tvrdnja zanemarena. Nadalje, kineski proizvođač izvoznik u uzorku tvrdio je da Komisija pri određivanju izračunane uobičajene vrijednosti ne bi trebala upotrebljavati ponderiranu prosječnu maržu dobiti i maržu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova domaće prodaje utvrđene u analognoj zemlji, nego ponderiranu prosječnu maržu dobiti i maržu troškova prodaje, općih i administrativnih troškova vrsta proizvodâ s najsličnijim tehničkim obilježjima.

(84)

U ovom predmetu vrste proizvodâ koje je izvozila zainteresirana strana nisu se proizvodile i prodavale u analognoj zemlji. Stoga je Komisija izračunala uobičajenu vrijednost na temelju troška proizvodnje vrsta proizvodâ s najsličnijim tehničkim obilježjima te, u skladu s člankom 2. stavkom 7. osnovne uredbe, prosječne iznose troškova prodaje, općih i administrativnih troškova te dobiti na temelju stvarnih podataka o proizvodnji i prodaji istovjetnog proizvoda koje je u uobičajenom tijeku trgovine izvršio proizvođač iz analognih zemalja. Stoga je i ta tvrdnja odbijena.

(85)

Tri skupine proizvođača izvoznika u uzorku izvozile su izravno u Uniju u obliku izravne prodaje predmetnog proizvoda nezavisnim kupcima u Uniji. Stoga je izvozna cijena utvrđena na temelju stvarno plaćene ili plative cijene predmetnog proizvoda pri prodaji za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. osnovne uredbe tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(86)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica. U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe.

(87)

Kad je riječ o domaćim cijenama proizvođača iz analogne zemlje, provedene su prilagodbe za troškove prijevoza u zemlji, kredita, rukovanja i pakiranja te za provizije i razinu trgovine. Kad je riječ o izvoznim cijenama proizvođača izvoznika u uzorku, provedene su prilagodbe za prijevoz, osiguranje, manipulaciju, troškove kredita, bankovne naknade, troškove pakiranja, uvozna davanja, carinske pristojbe i provizije.

(88)

Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda u analognoj zemlji s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda svake skupine u uzorku koja surađuje u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. osnovne uredbe.

(89)

Na temelju toga utvrđeno je da su ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, neocarinjeno, iznosile između 66 % i 231 %.

(90)

Komisija je utvrdila da su kineski proizvođači izvoznici (u većem obujmu nego u početnom ispitnom postupku) tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije i dalje izvozili keramičke pločice u Uniju po dampinškim cijenama.

(91)

Komisija je nadalje analizirala postoji li vjerojatnost nastavka dampinga ako se dopusti istek mjera. Pritom su analizirani kineski proizvodni i rezervni kapacitet, ponašanje kineskih izvoznika na drugim tržištima, stanje na kineskom domaćem tržištu i privlačnost tržišta Unije.

(92)

Kako je prethodno navedeno, podatke je dostavilo devetnaest kineskih proizvođača izvoznika ili skupina proizvođača izvoznika koji su 2015. činili samo 1,5 % procijenjenog kineskog proizvodnog kapaciteta. Tri kineska proizvođača izvoznika koji su odabrani u uzorak i provjereni tijekom posjeta radi provjere na licu mjesta činili su samo mali dio (odnosno 0,3 %) procijenjene kineske proizvodnje. Stoga su informacije kineskih proizvođača izvoznika o proizvodnom i rezervnom kapacitetu kojima je raspolagala Komisija bile ograničene.

(93)

Zbog tog se razloga većina nalaza navedenih u nastavku koji se odnose na nastavak ili ponavljanje dampinga morala temeljiti na drugim izvorima, odnosno na podacima Eurostata, kineskoj bazi podataka o izvozu i informacijama koje je dostavila industrija Unije u zahtjevu za reviziju. Analizom tih informacija otkriveno je sljedeće.

(94)

Kineski proizvođači uspostavili su znatne kapacitete za proizvodnju keramičkih pločica koji u velikoj mjeri premašuju proizvodni kapacitet Unije. Tijekom posljednjeg desetljeća kineski proizvođači znatno su povećali proizvodnju i proizvodni kapacitet te to nastavljaju činiti. Kineski kapacitet za proizvodnju keramičkih pločica povećao se za gotovo 30 % od 2011. do 2014., sa 10,8 na 13,9 milijardi m2. Nadalje, broj kineskih proizvođača keramičkih pločica znatno se povećao za gotovo 20 % od 2014. do 2016., sa 1 452, koliko je iznosio 2014., na 1 777. Proizvodni kapacitet za 2016. procijenjen je na približno 17 milijardi m2 ekstrapolacijom proizvodnog kapaciteta iz broja društava proizvođača (10).

(95)

U skladu s istim kineskim statističkim izvorom stvarna se proizvodnja povećala sa 8,7 milijardi m2 2011. na 11,1 milijardu m2 2016., odnosno za 2,4 milijarde m2 tijekom tog razdoblja. Međutim, proizvodnja keramičkih pločica nije se povećavala istom brzinom u odnosu na postojeći kapacitet za kinesku proizvodnju keramičkih pločica tijekom tog razdoblja: proizvodni kapacitet povećao se za 6,2 milijarde m2 (sa 10,8 milijardi m2 2011. na 17 milijardi m2 2016.). Stoga se rezervni kapacitet povećao sa 20 % 2011. na 35 % na kraju 2016., što odgovara povećanju od 3,8 milijardi m2. Taj je rezervni kapacitet nekoliko puta veći od ukupne potrošnje u Uniji, koja je tijekom RIPR-a iznosila otprilike 879 milijuna m2.

(96)

Nadalje, na temelju informacija prikupljenih tijekom provjere na licu mjesta otkriveno je da se u razdoblju od 2013. do RIPR-a iskorištenost kapaciteta provjerenih proizvođača izvoznika smanjila sa 74 % na 54 % i da se broj zaposlenika smanjio za 25 %. Proizvođači su obustavili proizvodnju na dva mjeseca tijekom prvog tromjesečja 2017. kad su zalihe dosegnule razinu koja je činila 67 % ukupne proizvodnje tijekom RIPR-a. Na kraju RIPR-a tri proizvođača izvoznika u uzorku imala su u svojim skladištima 23 milijuna m2 zaliha (tijekom RIPR-a Unija je iz Kine uvezla 15 milijuna m2).

(97)

Ukratko, s obzirom na činjenicu da Kina raspolaže velikim proizvodnim kapacitetom i stoga može u kratkom roku povećati svoj obujam proizvodnje, ukidanje postojećih mjera vjerojatno bi dovelo do povećanja dampinškog uvoza iz Kine na tržište Unije po niskim cijenama.

(98)

Osim u Uniju, kineski proizvođači izvoze znatne količine keramičkih pločica u treće zemlje, posebno u Filipine, SAD, Saudijsku Arabiju, Južnu Koreju, Indoneziju, Tajland i Australiju.

(99)

Komisija je usporedila prosječnu cijenu predmetnog proizvoda tih proizvođača za prethodno navedena glavna izvozna tržišta tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije s prosječnom izvoznom cijenom za tržište Unije. Usporedba se temeljila na informacijama dobivenima iz kineske baze podataka o izvozu, pri čemu su izvozne vrijednosti izražene u američkim dolarima i na razini FOB-a. Količine su izražene u kilogramima.

(100)

Izvozne cijene za Uniju bile su znatno više u odnosu na ostala glavna izvozna tržišta. Prosječna izvozna cijena za Uniju iznosila je oko 0,46 USD po kilogramu, dok su prosječne cijene za ostala glavna odredišta iznosile oko 0,34 USD po kilogramu.

(101)

U skladu s kineskom bazom podataka o izvozu prodajne cijene za ostatak svijeta dodatno su se smanjile nakon RIPR-a. Tijekom druge polovine 2016. prosječne izvozne cijene za glavna izvozna tržišta smanjile su se u odnosu na izvozne cijene tijekom RIPR-a (– 37 % za Filipine, – 26 % za Saudijsku Arabiju, – 22 % za SAD, oko – 13 % za Južnu Koreju i Australiju).

(102)

Procijenjena potražnja u Uniji čini mali dio raspoloživog rezervnog kapaciteta kineskog domaćeg tržišta. Prije uvođenja mjera Unija je bila uobičajeno izvozno tržište za Kinu. U početnom ispitnom postupku Komisija je utvrdila da je uvoz iz Kine dosegnuo prosječni godišnji iznos od 65 milijuna m2, što je više nego trostruko više od trenutačne razine kineskog izvoza u EU. Prosječna cijena na tržištu Unije (0,46 USD/kg) trenutačno je isto tako viša od kineske izvozne cijene (0,34 USD/kg) na glavnim kineskim izvoznim tržištima. Stoga je vjerojatno da će kineski proizvođači pokušati povećati svoju prodaju Uniji služeći se raspoloživim kapacitetima ako se dopusti istek mjera.

(103)

Ispitnim postupkom pokazalo se da su cijene kineskog izvoza keramičkih pločica u Uniju i na glavna izvozna tržišta NRK-a niže od uobičajenih vrijednosti utvrđenih tijekom RIPR-a. Nadalje, proizvodni kapacitet i proizvodnja i dalje su se povećavali u Kini. Kineski obujam izvoza bio je prilično stabilan i nije bilo naznaka da bi kineska domaća potrošnja mogla apsorbirati goleme proizvedene količine i zalihe. Zainteresirane strane isto tako nisu mogle objasniti kako bi se te količine mogle apsorbirati na neki drugi način koji nije prijetnja Uniji.

(104)

Na temelju toga i u izostanku bilo kakvih primjedbi zainteresiranih strana Komisija je smatrala da je vjerojatno da bi se znatne količine kineskih keramičkih pločica izvozile u Uniju po dampinškim cijenama ako se dopusti istek mjera.

(105)

U industriji Unije nije bilo većih strukturnih promjena nakon početnog ispitnog postupka. Još je uvijek vrlo rascjepkana te mala i srednja društva zajedno čine važan udio tržišta (66 % na temelju obujma proizvodnje 2015.). Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni proizvod proizvodilo je oko 500 proizvođača iz Unije. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. osnovne uredbe.

(106)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 20., Komisija je pri odabiru uzorka proizvođača iz Unije uzela u obzir veliku rascjepkanost industrije Unije, tako da su zastupljena društva iz svih sektora. Kako bi se odrazio odgovarajući udio (ponder) svakog segmenta u ukupnoj proizvodnji u Uniji i kako bi se prikazala reprezentativna slika stanja industrije Unije, Komisija je upotrijebila odgovarajući udio (ponder) za ponderiranje određenih mikroekonomskih pokazatelja (vidjeti uvodnu izjavu 144.) društava u uzorku iz određenog segmenta u skladu s metodologijom koja je upotrijebljena u početnom ispitnom postupku.

(107)

Ponderi su određeni na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva, odnosno obujma proizvodnje 2015. za društva iz zemalja koje čine 79 % proizvodnje u Uniji (11). Ponderi su bili sljedeći: društva iz sektora malih društava koja proizvode manje od pet milijuna kvadratnih metara činila su 41 % ukupne proizvodnje u Uniji, društva iz sektora srednjih društava koja proizvode između pet i deset milijuna kvadratnih metara činila su 25 % ukupne proizvodnje u Uniji, a društva iz sektora velikih društava činila su 34 % ukupne proizvodnje u Uniji.

(108)

Potrošnja u Uniji utvrđena je zbrajanjem neto prodaje Unije s uvozom iz NRK-a i trećih zemalja. Obujam proizvodnje temeljio se na podacima Eurostata i podacima koje su dostavili članovi CET-a.

(109)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji

(110)

Potrošnja u Uniji povećala se tijekom razmatranog razdoblja. Najveće povećanje (12 %) sa 750 milijuna m2 na oko 837 milijuna m2 zabilježeno je od 2013. do 2014. Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja se ukupno povećala za 17 %, sa 750 milijuna m2 na oko 879 milijuna m2 tijekom RIPR-a.

(111)

Međutim, u odnosu na razdoblje koje se ispitivalo u početnom ispitnom postupku potrošnja tijekom RIPR-a još je uvijek bila za 37 % manja nego 2007., kad je iznosila 1,4 milijarde m2. Pad potrošnje nakon 2007. prouzročen je smanjenjem domaće potrošnje nakon krize europodručja i znatne recesije građevinskog sektora koja je uslijedila (12).

(112)

Obujam i tržišni udio uvoza temeljili su se na podacima Eurostata.

(113)

Obujam i tržišni udio uvoza iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam i tržišni udio uvoza iz NRK-a

(114)

Uvoz keramičkih pločica iz NRK-a nakon uvođenja antidampinških pristojbi znatno se smanjio (13). No kineski uvozni proizvodi i dalje su bili prisutni na tržištu Unije te su tijekom RIPR-a činili oko 15 milijuna m2 s obzirom na obujam uvoza i 1,7 % s obzirom na postotak tržišnog udjela.

(115)

Tijekom RIPR-a obujam uvoza iz NRK-a smanjio se za 34 % u odnosu na 2013., s gotovo oko 22,7 milijuna m2 na oko 15 milijuna m2. Tržišni udio uvoza iz Kine koji je 2013. iznosio 3,2 % smanjio se na oko 1,7 % tijekom RIPR-a.

(116)

Prosječna cijena uvoza iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.

Prosječna cijena uvoza iz NRK-a

(117)

Prosječne cijene uvoza iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja povećale su se za 14 %, sa 5,07 EUR/m2 na 5,78 EUR/m2, pri čemu je najviša vrijednost zabilježena 2015., kad se cijena povećala za 21 % na 6,13 EUR/m2.

(118)

Za potrebe analize sniženja cijena, ponderirane prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu cijene franko tvornica, uspoređene su po vrsti proizvoda s odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama uvoza iz NRK-a koje su naplaćene prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđenima na temelju cijena CIF, uz odgovarajuće prilagodbe za postojeće carinske pristojbe i troškove nakon uvoza. Kad je riječ o vrstama proizvodâ za koje nije postojala odgovarajuća vrsta proizvoda, usporedba je provedena prilagodbom najsličnije vrste proizvoda. Prilagodbe su se posebno morale izvršiti za dvostruko pečene glazirane vrste proizvodâ i neglazirane vrste proizvodâ za koje se nisu mogle utvrditi odgovarajuće vrste proizvodâ u industriji Unije.

(119)

Usporedbom se pokazalo da se tijekom RIPR-a i usprkos povećanju prosječne cijene CIF na granici Unije, kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 90., predmetni proizvod koji se uvozio iz Kine prodavao u Uniji po cijenama koje su dovele do sniženja cijena industrije Unije. Izražena kao postotak, razina sniženja kretala se između 17 % i 50 %. Izračuni su se temeljili na podacima koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku i proizvođači izvoznici iz NRK-a u uzorku.

(120)

Nakon objave CCCMC je tvrdio da je analiza sniženja cijena manjkava s obzirom na to da ni CCCMC ni kineski proizvođači izvoznici nisu bili u stanju smisleno ostvariti svoja prava na obranu jer nisu imali mogućnost utvrditi razlike između proizvoda koje su proizveli industrija Unije i kineski proizvođači izvoznici te stoga zatražiti prilagodbe.

(121)

Kad je riječ o potencijalnim razlikama između proizvodâ iz Unije i proizvoda uvezenih iz NRK-a, zbog razloga navedenih u odjeljku B Komisija nije imala osnove smatrati da takve razlike postoje unutar određenog PCN-a. Umjesto toga definicija PCN-a omogućila je potpunu usporedivost cijena između predmetnog proizvoda i istovjetnog proizvoda (vidjeti odjeljak B).

(122)

Svaka strana koja traži prilagodbu mora kao osnovu imati razumnu procjenu tržišne vrijednosti razlike. Međutim, Komisija ni od koje strane nije primila zahtjev za izvršenje prilagodbe za određenu vrstu proizvoda. Stoga su jedine prilagodbe koje je Komisija izvršila bile za dvostruko pečene glazirane vrste proizvodâ i neglazirane vrste proizvodâ za koje se nisu mogle utvrditi odgovarajuće vrste proizvodâ u industriji Unije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 118. Nakon zahtjeva CCCMC-a od 6. rujna 2017. Komisija je dvama proizvođačima izvoznicima u uzorku dostavila pojedinosti o tim prilagodbama, a posebno o predmetnim PCN-ima te o iznosu prilagodbe, kako bi im omogućila da dostave primjedbe. Nakon toga potonji se nisu očitovali o tom pitanju.

(123)

Nakon objave CCCMC je tvrdio i da je Komisija trebala provesti (i objaviti) analizu sniženja cijena ne samo po proizvođaču izvozniku nego i na ukupnoj razini (na osnovi ponderirane prosječne vrijednosti). Nadalje, CCCMC je tvrdio da je Komisija trebala provesti (i objaviti) izračun sniženja cijena po vrsti proizvoda, što je prema mišljenju CCCMC-a bio jedini način da se dobiju smisleni zaključci o mogućnosti da kineski uvoz izvrši cjenovni pritisak na prodaju industrije Unije. Osim toga, CCCMC je od Komisije zatražio da objavi i ukupni prodani obujam i vrijednost po PCN-u za svu prodaju industrije Unije koja nije upotrijebljena u izračunima sniženja cijena.

(124)

Kako je Komisija obavijestila CCCMC dopisima od 25. kolovoza 2017. i 20. rujna 2017., izračune sniženja cijena izvršila je po proizvođaču izvozniku na pojedinačnoj osnovi i za PCN-ove koje su prodavali pojedinačni kineski proizvođači izvoznici u uzorku. Komisija je smatrala da za procjenu vjerojatnosti ponavljanja štete nije relevantno provesti analizu opće razine sniženja cijena i analizu razine sniženja cijena po PCN-u jer bi se time objedinili podaci kineskih proizvođača izvoznika u uzorku po PCN-u. U svakom slučaju vrsta objedinjenog izračuna koju je zatražio CCCMC bila bi besmislena jer takva vrsta informacije ne utječe na analizu vjerojatnosti ponavljanja štete. Štoviše, objedinjenim izračunima pojedinačnom proizvođaču izvozniku ne bi se omogućilo da provjeri je li Komisija pravilno upotrijebila njegove podatke u izračunima sniženja cijena. Stoga proizvođač izvoznik ne bi bio u stanju ostvariti svoja prava na obranu. Zbog toga Komisija nije provela takav izračun. Umjesto toga Komisija je uredno provela analizu sniženja cijena po proizvođaču izvozniku u uzorku. Stoga Komisija nije morala provesti zatražene analize.

(125)

Komisija je isto tako podsjetila na to da je u ovom predmetu riječ o reviziji zbog predstojećeg isteka mjera. Učinak mjera na snazi bilo je znatno smanjenje uvoza keramičkih pločica (s oko 66 milijuna m2 u početnom RIP-u na oko 15 milijuna u RIPR-u ovog ispitnog postupka). Stoga se analiza sniženja cijena mogla temeljiti samo na ograničenom broju PCN-ova predmetnog proizvoda izvezenog iz NRK-a u Uniju. Svrha provedbe analize sniženja cijena po proizvođaču izvozniku bila je analizirati bi li kineski proizvođači izvoznici snižavali cijene Unije u slučaju isteka mjera.

(126)

S druge strane, opća razina sniženja cijena i razina sniženja cijena po PCN-u nisu se smatrale relevantnima za procjenu vjerojatnosti ponavljanja štete i stoga nisu dio spisa. Komisija je smatrala da nije obvezna provesti (i objaviti) izračune koji nisu provedeni. Komisija je stoga odlučila odbiti tu tvrdnju.

(127)

Uvoz iz ostalih trećih zemalja i njihov tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvoz iz ostalih trećih zemalja i njihov tržišni udio

(128)

Tijekom razmatranog razdoblja najveći obujam uvoza bio je iz Turske (s tržišnim udjelom od gotovo 4 % tijekom RIPR-a), Ujedinjenih Arapskih Emirata (s tržišnim udjelom od gotovo 2 % tijekom RIPR-a) i Indije (s tržišnim udjelom od oko 0,5 % tijekom RIPR-a). Ukupni tržišni udio trećih zemalja tijekom RIPR-a iznosio je 7,84 %. Ostao je relativno stabilan tijekom razmatranog razdoblja uz najvišu vrijednost zabilježenu 2015. (tržišni udio od 8,26 %).

(129)

Prosječne cijene uvoza iz Turske povećale su se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja na 6,11 EUR/m2 tijekom RIPR-a. Prosječne cijene uvoza iz Ujedinjenih Arapskih Emirata smanjile su se za 58 % tijekom razmatranog razdoblja na 3,27 EUR/m2. Prosječne cijene uvoza iz Indije od 4,67 EUR/m2 bile su više za 8 % tijekom RIPR-a u odnosu na cijene iz 2013. Uvozne cijene svih zemalja iz kojih se uvozi, osim NRK-a, ukupno su se smanjile za 10 % tijekom razmatranog razdoblja na 5,26 EUR/m2.

(130)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 5. osnovne uredbe ispitala sve gospodarske čimbenike i pokazatelje koji utječu na stanje industrije Unije.

(131)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 19., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(132)

Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Ocijenila je makroekonomske pokazatelje koji se odnose na cijelu industriju Unije na temelju informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva za reviziju i podataka proizvođača iz Unije u uzorku koji su prilagođeni na temelju podataka dostavljenih u odgovorima proizvođača iz Unije u uzorku tijekom RIPR-a. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje koji se odnose samo na društva u uzorku na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(133)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost i visina dampinške marže.

(134)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne prodajne cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(135)

Podaci o proizvodnji industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja utvrđeni su na temelju podataka Eurostata i podataka koje je prikupio CET.

(136)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(137)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razmatranog razdoblja povećala se za 10 %. Iznosila je 1,24 milijarde m2 tijekom RIPR-a. Potrošnja u Uniji tijekom istog razdoblja povećala se za 18 % (vidjeti tablicu 1.).

(138)

Proizvodni kapacitet ostao je stabilan tijekom razmatranog razdoblja. Iskorištenost kapaciteta povećala se za 8 % te je tijekom razmatranog razdoblja dosegnula 81 %.

(139)

Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije odnose se na prodaju industrije Unije nezavisnim kupcima na tržištu Unije. Utvrđeni su na temelju podataka Eurostata i podataka koje je prikupio CET. Tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio

(140)

Obujam prodaje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 19 %. Tržišni udio industrije Unije u istom razdoblju ostao je relativno stabilan uz povećanje od 1 %. Tijekom RIPR-a njezin tržišni udio iznosio je 90 %.

(141)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(142)

Zaposlenost je tijekom razmatranog razdoblja ostala stabilna. Produktivnost izražena kao obujam proizvodnje (u m2) po zaposleniku tijekom razmatranog razdoblja povećala se za 10 %.

(143)

Dampinške marže navedene su u uvodnoj izjavi 89. Sve su marže znatno iznad razine de minimis.

(144)

Za određene mikroekonomske pokazatelje koji nisu izraženi u apsolutnim vrijednostima nego u % ili po jedinici (prodajna cijena, trošak proizvodnje, profitabilnost i povrat ulaganja) brojke su ponderirane u skladu s metodologijom koja je upotrijebljena u početnom ispitnom postupku kako bi se odrazio udio tog segmenta u ukupnoj proizvodnji u Uniji (vidjeti uvodnu izjavu 20.) uz primjenu posebnog pondera svakog segmenta u ukupnoj proizvodnji u Uniji (vidjeti uvodnu izjavu 107.).

(145)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije prema nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječne prodajne cijene

(146)

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije prema nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja povećala se za 2 %. Jedinični trošak proizvodnje u istom razdoblju smanjio se za 9 %.

(147)

Prosječni troškovi rada industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Troškovi rada

(148)

Od 2013. do RIPR-a prosječni troškovi rada po zaposleniku proizvođača iz Unije u uzorku povećali su se za 7 %.

(149)

Razine zaliha industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(150)

Završne zalihe, izražene kao apsolutni obujam i postotak proizvodnje, smanjile su se tijekom razmatranog razdoblja (za 12 % odnosno 22 %).

(151)

Relativno visoke zalihe, izražene kao postotak proizvodnje, i dalje su posljedica pada potrošnje, a time i potražnje tijekom prethodnih godina, nakon krize građevinskog sektora poslije 2007. Činjenica da su keramičke pločice proizvodi koji ovise o kretanjima u trenutku prodaje društvima otežava pronalaženje potražnje za njihovim zalihama, a time i smanjenje zaliha. Međutim, potrošnja tijekom RIPR-a i dalje je bila niža (za 37 %) u odnosu na 2007. (vidjeti uvodnu izjavu 111.).

(152)

Jedinični trošak proizvodnje keramičkih pločica industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja smanjio se za 9 %.

(153)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Razvijala se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(154)

Profitabilnost industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja postala je pozitivna i znatno se povećala sa – 5,8 % na 2,0 %. Povećanje je u skladu s tim što su se tijekom istog razdoblja pozitivno razvili pokazatelji koji utječu na profitabilnost, kao što su: povećanje jedinične prodajne cijene za 2 % (vidjeti uvodnu izjavu 145.) i smanjenje troška proizvodnje po jedinici za 9 % (vidjeti uvodnu izjavu 152.). Na makroekonomskoj razini proizvodnja se tijekom razmatranog razdoblja ukupno povećala za 10 % (vidjeti uvodnu izjavu 137.) i Unija je povećala svoj tržišni udio za dodatnih 1 % (vidjeti uvodnu izjavu 140.).

(155)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da samostalno financira svoje djelatnosti. Novčani tok znatno se povećao od 2013. do 2014. (za 190 %), nakon čega je ostao stabilan.

(156)

Ulaganja su se tijekom razmatranog razdoblja povećala za 39 %. Društva u sektoru keramičkih pločica neprestano moraju ulagati u modernizaciju opreme kako bi mogla slijediti kretanja na tržištu. To se posebno odnosi na ulaganja u tiskarske strojeve kako bi se omogućilo praćenje trendova u području dizajna pločica te ulaganja u učinkovitije peći, koje su jedno od glavnih uskih grla u proizvodnji keramičkih pločica.

(157)

Povrat ulaganja označava dobit izraženu u obliku postotka neto knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine. On se isto tako pozitivno razvijao tijekom razmatranog razdoblja te je postao pozitivan, što je odraz općeg pozitivnog kretanja.

(158)

Industrija Unije uspjela se oporaviti od prethodnog dampinga. Njezino gospodarsko stanje poboljšalo se tijekom razmatranog razdoblja u odnosu na gospodarsko stanje u početnom ispitnom postupku. Iako mjerama na snazi nije zatvoreno tržište Unije za kineske proizvođače, njima je proizvođačima iz Unije omogućeno da zadrže svoj tržišni udio, što je pozitivno utjecalo na gospodarski razvoj industrije Unije.

(159)

Shodno tomu, svi pokazatelji štete tijekom razmatranog razdoblja imali su pozitivno kretanje. Proizvodnja i prodaja povećali su se tijekom razmatranog razdoblja. Prodajna cijena ostala je relativno stabilna, ali se trošak proizvodnje smanjio. Razina zaliha smanjila se, iako je još uvijek relativno visoka. Novčani tok i povrat ulaganja znatno su se povećali.

(160)

Svi prethodno navedeni pokazatelji pozitivno su utjecali na profitabilnost industrije Unije, koja je tijekom RIPR-a zabilježila promjenu iz negativnih rezultata u pozitivne.

(161)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(162)

Kako je prethodno utvrđeno (vidjeti uvodne izjave 103. i 104.), uvoz iz Kine obavljao se po dampinškim cijenama tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te je utvrđena vjerojatnost nastavka dampinga ako se dopusti istek mjera.

(163)

Budući da industrija Unije više nije trpjela materijalnu štetu, Komisija je ocijenila postoji li vjerojatnost ponavljanja štete ako se dopusti istek mjera.

(164)

Kako bi se utvrdila vjerojatnost ponavljanja štete, analizirani su sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapaciteti u Kini, privlačnost tržišta Unije, uključujući postojanje antidampinških ili kompenzacijskih mjera za keramičke pločice u ostalim trećim zemljama, ponašanje kineskih proizvođača izvoznika u pogledu cijena na tržištima ostalih trećih zemalja i utjecaj na stanje industrije Unije. Pri analizi u obzir je uzeto povećanje potrošnje u Uniji i profitabilno stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(165)

NRK je najveći proizvođač keramičkih pločica u svijetu. On čini više od polovine ukupne svjetske proizvodnje. Procijenjena ukupna proizvodnja za 2016. iznosila je više od 11 milijardi m2 pločica (vidjeti uvodnu izjavu 95.).

(166)

Istodobno su raspoloživi rezervni kapaciteti u NRK-u bili vrlo veliki u odnosu na veličinu tržišta Unije. Procijenjeno je da su 2016. iznosili oko 6 milijardi m2 (vidjeti uvodnu izjavu 95.). U usporedbi s tim, proizvodnja u Uniji tijekom RIPR-a iznosila je oko 1,24 milijarde m2, dok je potrošnja pločica u istom razdoblju iznosila samo 879 milijuna m2. Stoga kineski rezervni kapacitet premašuje potrošnju u Uniji za više od šest puta.

(167)

Komisija je isto tako utvrdila da su kineski proizvođači izvoznici akumulirali znatne zalihe koje mogu početi izvoziti u trenutku isteka mjera (vidjeti uvodnu izjavu 96.). Na temelju informacija koje su dostavili kineski proizvođači izvoznici u uzorku zalihe mogu činiti do dvije trećine njihove proizvodnje keramičkih pločica.

(168)

Iako je tržište keramičkih pločica Unije manje s obzirom na potrošnju u odnosu na, na primjer, Aziju, ono još uvijek čini približno 7 % svjetske potrošnje keramičkih pločica. Nadalje, kako je prethodno navedeno u tablici 1., potrošnja predmetnog proizvoda u Uniji povećala se od 2013. do RIPR-a sa 750 158 tona na 878 968 tona. Iz toga je vidljivo da je potrošnja u Uniji i dalje snažna te da je tržište Unije zbog svoje relativno znatne veličine i potrošnje koja se stalno povećava ostalo privlačno kineskim proizvođačima izvoznicima.

(169)

Prije uvođenja mjera uvoz iz Kine činio je u prosjeku oko 65 milijuna m2 godišnje. Činjenicom da se uvoz iz Kine nastavio, iako na manjoj razini (vidjeti prethodnu tablicu 2.), i nakon uvođenja mjera potvrđuje se da je tržište Unije privlačno kineskim proizvođačima izvoznicima koji i dalje prodaju na njemu.

(170)

Osim toga, ostale treće zemlje (14) uvele su antidampinške mjere na uvoz keramičkih pločica iz NRK-a, zbog čega će kineski proizvođači izvoznici teže izvoziti na ta tržišta te će im tržište Unije na koje se taj izvoz može preusmjeriti postati još privlačnije.

(171)

Daljnji važan čimbenik koji odražava privlačnost tržišta Unije jest cijena po kojoj kineski proizvođači izvoznici prodaju predmetni proizvod na tržištima trećih zemalja. Izvozne cijene predmetnog proizvoda proizvođača izvoznika u uzorku za tržišta trećih zemalja više su od cijena koje ti isti proizvođači naplaćuju Uniji, ali još su uvijek znatno niže od cijena industrije Unije na tržištu Unije. Tijekom RIPR-a prosječna izvozna cijena predmetnog proizvoda koji su kineski proizvođači izvoznici izvozili na tržišta trećih zemalja u prosjeku je bila za 15 %–25 % niža od prosječne cijene keramičkih pločica na tržištu Unije.

(172)

Dodatni element koji odražava privlačnost tržišta Unije jest viša razina cijene keramičkih pločica na tržištu Unije. Tijekom RIPR-a prosječna cijena izvoza kineskih proizvođača izvoznika na tržište Unije u prosjeku je bila za 30 %–40 % niža od prosječne cijene keramičkih pločica na tržištu Unije. Iako su sadašnje cijene Ujedinjenih Arapskih Emirata i Indije trenutačno ispod razine kineskih cijena, njihov obujam i potencijal rasta nisu usporedivi s veličinom proizvodnih kapacitetâ u NRK-u.

(173)

Uzimajući u obzir velike rezervne kapacitete u NRK-u i privlačnost tržišta Unije te ostale elemente kako su opisani u prethodnim uvodnim izjavama od 162. do 172., vjerojatno je da će znatan obujam keramičkih pločica već uskoro postati dostupan za prodaju/preusmjeravanje u Uniju po niskim cijenama u slučaju isteka mjera.

(174)

Kako bi ocijenila mogući utjecaj uvoza iz Kine po tako niskim cijenama na industriju Unije, Komisija je prvo analizirala potencijalni gubitak njezina tržišnog udjela. Simulirala je utjecaj do kojeg bi došlo da su kineski proizvođači izvoznici vratili tržišni udio od 6,5 % tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka, odnosno prije uvođenja mjera. U smislu obujma to bi bilo 57 milijuna m2 na temelju potrošnje u Uniji tijekom RIPR-a. Kako je utvrđeno u početnom ispitnom postupku, takav obujam dampinškog uvoza keramičkih pločica iz NRK-a bio je dostatan za nanošenje materijalne štete industriji Unije u prošlosti.

(175)

Komisija je smatrala da bi, s obzirom na to da su prosječne prodajne cijene uvoza iz trećih zemalja u Uniju niže od prosječne prodajne cijene kineskih proizvođača izvoznika, kineske pločice po niskim cijenama, ako se ponovno pojave na tržištu Unije, prvo potencijalno preuzele tržišni udio industrije Unije, a nakon toga bi preuzele i tržišni udio izvoza proizvođača iz trećih zemalja u Uniju.

(176)

Stoga bi se, pod pretpostavkom da bi povećanje uvoza dovelo do odgovarajućeg smanjenja obujma proizvodnje i prodaje industrije Unije, kao rezultat jedinični trošak proizvodnje industrije Unije povećao sa 8,95 EUR/m2 na 9,09 EUR/m2. Povećanje jediničnog troška proizvodnje dovelo bi do pada profitabilnosti industrije Unije na prag isplativosti (odnosno na prihode koji odgovaraju ukupnim fiksnim i varijabilnim troškovima).

(177)

Obujam uvoza od 57 milijuna m2 koji je upotrijebljen u simulaciji temeljio se na konzervativnoj procjeni. U stvarnosti se može pretpostaviti da bi, s obzirom na veliki višak kapaciteta i akumulirane zalihe, kineski proizvođači izvoznici počeli izvoziti još veći obujam keramičkih pločica u Uniju. Te zalihe mogu postati dostupne za uvoz u Uniju u trenutku ukidanja mjera.

(178)

Keramičke su pločice proizvodi koji ovise o trenutačnim kretanjima i modi. Stoga nije vjerojatno da bi se u slučaju isteka mjera sve akumulirane zalihe izvezle u Uniju. Međutim, zbog znatnog obujma akumuliranih zaliha utjecaj na stanje industrije Unije mogao bi biti znatan čak i ako mali postotak tih zaliha pristigne na tržište Unije.

(179)

Osim toga, zbog golemih rezervnih kapaciteta kineskih proizvođača izvoznika povećava se vjerojatnost ulaska kineskih keramičkih pločica na tržište Unije. Komisija je utvrdila da se kineski proizvođači izvoznici služe sličnom ili istom opremom kao i industrija Unije te velikim dijelom mogu proizvoditi pločice slične kvalitete i sličnog dizajna kao i proizvođači iz Unije. S obzirom na navedeno, Komisija je nakon dodatne procjene utvrdila da nije bilo informacija kojima bi se potkrijepila tvrdnja da su keramičke pločice bile osjetljive na cijenu i da bi sa stajališta krajnjeg korisnika cijena bila jedini odlučujući čimbenik. Ne može se osporiti da je cijena barem jedan od odlučujućih čimbenika na temelju kojih kupci odabiru određeni proizvod, uz ostale čimbenike kao što su marka i moda, a s obzirom na sličnosti između keramičkih pločica iz Unije i Kine Komisija je napomenula da postoji vjerojatnost da uvoz dampinških kineskih proizvoda snizi cijene Unije i prouzroči prethodno navedene posljedice (vidjeti prethodne uvodne izjave od 173. do 178.).

(180)

Stoga je vjerojatno da će zbog dampinškog uvoza iz Kine proizvođači keramičkih pločica iz Unije biti prisiljeni prilagoditi cijene na kinesku razinu. Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 172., uvoz iz Kine u prosjeku se prijavljuje po cijeni koja je znatno niža od cijene na tržištu Unije.

(181)

Drugo, Komisija je analizirala utjecaje cijena. Simulirala je utjecaj do kojeg bi došlo kad bi ulazak kineskih uvoznih proizvoda na tržište Unije po niskim cijenama doveo do sniženja cijene po kojoj industrija Unije prodaje predmetni proizvod. Na temelju provjerenih podataka proizvođača iz Unije i kineskih proizvođača izvoznika prikupljenih tijekom RIPR-a hipotetsko sniženje cijene proizvođača iz Unije za predmetni proizvod na razinu kineskih cijena dovelo bi do znatnog smanjenja njihove profitabilnosti i velikog gubitka od 47,52 %.

(182)

Treće, Komisija je alternativno pretpostavila da bi se prosječna prodajna cijena industrije Unije smanjila na razinu prosječne prodajne cijene kineskih izvoznika za tržišta trećih zemalja. Na temelju provjerenih podataka proizvođača iz Unije u tom bi se slučaju njihova profitabilnost isto tako smanjila, što bi dovelo do znatnog gubitka od 17,15 %.

(183)

CCCMC je tvrdio da su simulacije koje je izvršila Komisija pogrešne. Smatra da Komisija u simuliranju učinka povratka tržišnog udjela kineskog uvoza od 6,5 % nije uzela u obzir različite ponude proizvoda, nedostatak usporedivosti cijena i tržišno natjecanje (odnosno njegov nedostatak) među vrstama proizvodâ.

(184)

CCCMC je tvrdio i da je Komisija u simuliranju povećanja troškova proizvodnje koje proizlazi iz povećanja prodaje kineskih proizvođača izvoznika zanemarila znatne razlike između troškova proizvodnje različitih vrsta proizvodâ i činjenicu da se kineski uvoz odnosio samo na ograničeni broj PCN-ova.

(185)

Nadalje, CCCMC je tvrdio da se Komisija u simuliranju učinaka cijene na kineski uvoz oslanjala samo na prosječne cijene i nije uzela u obzir razlike u cijenama različitih vrsta keramičkih pločica, a kineski je uvoz bio ograničen i odnosio se samo na ograničen broj vrsta proizvodâ. CCCMC je tvrdio da zbog važnih razlika u vrstama keramičkih pločica nije postojao konkurentski odnos između različitih vrsta keramičkih pločica te dastoga cijene jedne vrste keramičkih pločica nisu mogle vršiti pritisak na cijene druge vrste pločica. Tvrdio je da je Komisija trebala provesti simulacije po vrsti proizvoda, a ne na objedinjenoj osnovi, što je bio slučaj kad je riječ o izračunima sniženja cijena.

(186)

Stoga CCCMC smatra da Komisija nije provela utvrđivanje vjerojatnosti na dovoljnoj činjeničnoj osnovi kako bi se omogućili „obrazloženi i odgovarajući zaključci” te nije provela analizu koja bi se temeljila na pozitivnim dokazima i objektivnom ispitivanju.

(187)

Komisija je prvo podsjetila na to da je zaključke o vjerojatnosti ponavljanja štete donijela nakon što je analizirala niz elemenata kao što su proizvodni kapaciteti i rezervni kapaciteti u NRK-u, privlačnost tržišta Unije, ponašanje kineskih proizvođača izvoznika u pogledu cijena na tržištima ostalih trećih zemalja i utjecaj na stanje industrije Unije (vidjeti uvodne izjave od 164. do 172.). Njezine su simulacije samo ojačale i potvrdile njezine zaključke o ponavljanju štete u slučaju isteka mjera na snazi.

(188)

Drugo, kako bi izvršila simulacije, Komisija je za osnovu mogla uzeti samo podatke proizvođačâ iz Unije u uzorku i objedinjene obujmove i cijene proizvođačâ izvoznika u NRK-u. Nije uzela u obzir informacije o vrstama proizvodâ i cijenama društava koja nisu u uzorku.

(189)

Stoga je Komisija kao osnovu morala uzeti niz pretpostavki, uključujući predmetnu ponudu proizvoda uvezenu iz NRK-a u RIPR-u i njezine prosječne cijene. Te pretpostavke nisu njezinu analizu učinile pogrešnom. Umjesto toga, upravo suprotno, Komisija je smatrala da je, s obzirom na sve ostale elemente kao što su, na primjer, rezervni i proizvodni kapacitet u NRK-u, odabrala prilično konzervativan pristup. Analizom ostalih elemenata pokazalo se da će se, ako mjere isteknu, u Uniju uvoziti mnogo veći obujam te šira ponuda proizvoda, što je bio slučaj u početnom RIP-u. Isto tako, simulacije su pokazale da bi taj potencijalni budući uvoz imao znatan negativni utjecaj na financijsko zdravlje industrije Unije te bi prouzročio ponavljanje štete za industriju Unije. Komisija je stoga odbila tu tvrdnju.

(190)

CCCMC je tvrdio i da je zaključak o vjerojatnosti ponavljanja štete pogrešan jer je Komisija utvrdila učinke na cijene samo za malu podskupinu prodaje Unije. Utvrđeno sniženje cijena činilo je samo oko 1 % ukupne prodaje industrije Unije tijekom RIPR-a i oko 8 % prodaje proizvođačâ iz Unije u uzorku na tržištu Unije u RIPR-u. CCCMC je istaknuo i mali broj vrsta proizvodâ (šest) koje su kineski proizvođači izvoznici prodavali tijekom RIPR-a (od više od stotinu koje je prodavala industrija Unije), a time i nisku razinu usklađenosti.

(191)

Komisija je prvo podsjetila na to da je u ovom predmetu riječ o reviziji zbog predstojećeg isteka mjera. Učinak mjera koje su trenutačno na snazi jest znatno smanjenje uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a. Stoga se analiza sniženja cijena mogla provesti samo na temelju uvoza (u uzorku) i bila je samo jedan od različitih elemenata za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete.

(192)

Drugo, za razliku od procjene u početnom ispitnom postupku, procjena vjerojatnosti ponavljanja štete po svojoj se prirodi temelji na predviđanjima. Analiza sniženja cijena prošlog uvoza bila je samo jedan od pokazatelja za buduće određivanje cijena i obujma proizvođačâ izvoznika predmetnog proizvoda te njegovih učinaka na industriju Unije.

(193)

Treće, analizom cijena uvoza od kineskih proizvođača izvoznika u uzorku pokazalo se da bi usprkos mjerama sve vrste proizvodâ koje oni uvoze snižavale cijene industrije Unije u slučaju isteka mjera. U tom bi se slučaju veći obujam kao i mnogo više vrsta proizvodâ uvozilo u Uniju po cijenama kojima bi se vjerojatno snižavale cijene Unije. To dodatno upućuje na vjerojatnost ponavljanja štete za industriju Unije. Komisija je stoga odbila tu tvrdnju.

(194)

CCCMC je tvrdio i da nedostatak segmentirane analize (po segmentima društava) narušava sve nalaze povezane sa štetom (odnosno vjerojatnošću njezina nastavka). CCCMC je tvrdio da je Komisija trebala dostaviti procjenu štete po segmentu, odnosno za mala, srednja i velika društva, kako bi CCCMC-u omogućila da ostvari svoja prava na obranu i analizira stajalište CCCMC-a da nije bilo osnove za zaključak da je ponavljanje štete vjerojatno.

(195)

Komisija je smatrala da u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera zasebna analiza štete po segmentu nije prikladna ni potrebna. Zahvaljujući odabiru uzorka proizvođača iz Unije različitih veličina kako bi svaki segment bio zastupljen u uzorku, za potrebe utvrđivanja štete i analize vjerojatnosti, stanje različitih segmenata automatski se odrazilo u svim nalazima štete. Nadalje, u skladu s člancima 3. i 4. osnovne uredbe, utvrđivanje štete provedeno je za industriju Unije u cjelini, a ne za pojedinačne proizvođače ili skupinu proizvođača. Uzorak u ovom predmetu smatrao se reprezentativnim za stanje industrije Unije u cjelini kako je i objašnjeno u prethodnim uvodnim izjavama od 19. do 25. i od 105. do 107. Komisija je stoga odbila taj argument.

(196)

CCCMC je na kraju tvrdio da je Komisija trebala dopuniti svoju analizu stanja industrije Unije analizom po skupinama vrste proizvodâ. Međutim, osim općih izjava, ni CCCMC ni bilo koja druga zainteresirana strana nisu dostavili nikakve pojedinosti o tome za koje bi konkretne vrste proizvoda trebalo provesti zasebnu analizu – vidjeti uvodnu izjavu 46. Osim toga, segmentirana analiza nije bila dio početnog ispitnog postupka. Komisija nije imala osnove smatrati da je takva analiza prikladna i stoga je taj argument smatrala neutemeljenim. Komisija je stoga odbila tu tvrdnju.

(197)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da bi ukidanje mjera najvjerojatnije dovelo do ponavljanja štete za industriju Unije.

(198)

U skladu s člankom 21. osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih mjera protiv NRK-a bilo protivno interesu Unije u cjelini. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(199)

Tijekom RIPR-a industrija Unije oporavila se od štete koju je prouzročio dampinški uvoz iz NRK-a. Međutim, ako se ukinu mjere protiv NRK-a, vjerojatno je da će se šteta ponoviti s obzirom na to da bi industrija Unije bila izložena dampinškom uvozu iz NRK-a u potencijalno znatnom obujmu i da bi došlo do znatnog pritiska na cijene. Uslijed toga bi se vjerojatno znatno pogoršalo gospodarsko stanje industrije Unije zbog prethodno opisanih razloga (vidjeti uvodne izjave od 173. do 197.). Suprotno tomu, zadržavanjem mjera pružila bi se sigurnost na tržištu te bi se time industriji Unije omogućilo da održi pozitivno gospodarsko stanje i istodobno posluje na pravednom i konkurentnom tržištu.

(200)

Komisija je stoga zaključila da bi nastavak mjera bio u interesu industrije Unije.

(201)

Komisija je u početnoj fazi stupila u kontakt s više od tisuću poznatih uvoznika/korisnika. Jedanaest je društava odgovorilo na obrazac o odabiru uzorka i tri su društva ispunila upitnik.

(202)

Dva su društva bila protiv nastavka mjera, pri čemu je jedno od njih tvrdilo da se ne bi protivilo mjerama da su po nižoj stopi. Preostalo društvo nije imalo posebno stajalište o tome trebaju li mjere isteći ili ne.

(203)

Sva tri društva smatrala su da je uvoz keramičkih pločica iz NRK-a manje privlačan kao posljedica kombinacije mjera, trenutačnog deviznog tečaja i troškova prijevoza te da se uvoz iz NRK-a možda neće znatno povećati u slučaju isteka mjera. Istodobno su dva od tri uvoznika smatrala da je prije uvođenja antidampinških pristojbi uvoz iz NRK-a bio privlačan zbog dizajna i niskih cijena.

(204)

U početnom ispitnom postupku zaključeno je da uvođenje mjera ne bi imalo znatan utjecaj na djelatnost uvoznika jer mogu, među ostalim, prijeći na druge izvore opskrbe. Komisija je napomenula da je tijekom RIPR-a i u vrijeme kad se tržišni udio uvoza iz NRK-a smanjio na 1,7 % uvoz iz ostalih zemalja osim NRK-a dosegnuo tržišni udio od gotovo 8 % (vidjeti uvodnu izjavu 127.) u odnosu na 5,3 % tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka (15). Pristojbe nisu utjecale na taj uvoz jer on nije bio kineskog podrijetla. Stoga je Komisija smatrala da se produljenjem mjera uvoznike iz Unije neće spriječiti da i dalje kupuju slične proizvode iz drugih izvora.

(205)

Naposljetku, prilično niska razina suradnje nepovezanih uvoznika upućuje na to da nastavak mjera ne bi imao znatan negativan utjecaj na uvoznike.

(206)

Komisija se na početku obratila svim poznatim korisnicima istodobno kad i uvoznicima. Međutim, nijedan korisnik ili udruženje korisnika nije se javilo Komisiji. U početnom ispitnom postupku Komisija je izračunala utjecaj mjera na krajnje potrošače te zaključila da je u smislu povećanja troškova po m2 on ograničen i iznosi manje od 0,5 EUR/m2. Istodobno je prosječna godišnja potrošnja potrošača iznosila približno 2,2 m2 po osobi u Uniji. Prosječni utjecaj na potrošače stoga je iznosio 1,1 EUR/m2 po osobi u Uniji. On se zbog istih razloga koji su navedeni u uvodnim izjavama od 182. do 184. Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 917/2011 smatrao neznatnim. Komisija je analizirala i utjecaj mjera na uvoznike, korisnike i dobavljače koji mogu biti izloženi dodatnim troškovima ili nedostatku opskrbe zbog uvođenja mjera. Zaključeno je da uvođenje mjera nema znatan utjecaj na njihovu djelatnost.

(207)

Pri odvagivanju i uravnoteživanju suprotstavljenih interesa Komisija je posebno razmotrila potrebu za uklanjanjem utjecajâ štetnog dampinga kojima se narušava trgovina i za ponovnom uspostavom učinkovitog tržišnog natjecanja Iako bi se nastavkom mjera važna industrija Unije, uključujući brojne male i srednje poduzetnike, zaštitila od vjerojatnog ponavljanja štete, prilično niska razina suradnje uvoznika i korisnika upućuje na to da nastavak mjera ne bi imao nerazmjerno negativan utjecaj na njih.

(208)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da zadržavanje mjera za uvoz keramičkih pločica podrijetlom iz NRK-a nije u interesu Unije.

(209)

Sve su strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih su se namjeravale zadržati postojeće mjere protiv NRK-a. Nakon te objave omogućen im je i rok za dostavu primjedbi. Podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir ako su bili opravdani.

(210)

Iz prethodno navedenoga slijedi, kako je predviđeno člankom 11. stavkom 6. osnovne uredbe, da bi trebalo zadržati antidampinške mjere primjenjive na uvoz keramičkih pločica podrijetlom iz NRK-a uvedene Uredbom (EU) br. 917/2011.

(211)

Ova je Uredba u skladu s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036.