7.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 288/1

7.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 288/2

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Hrvatske za registraciju naziva „Slavonski kulen”/„Slavonski kulin” kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla (ZOZP) objavljen je u Službenom listu Europske unije  (2).

(2)

Komisija je 11. veljače 2016. zaprimila prigovor Slovenije. Obrazloženu izjavu o prigovoru Komisija je zaprimila 7. travnja 2016.

(3)

S obzirom na to da je taj prigovor smatrala prihvatljivim, Komisija je dopisom od 13. svibnja 2016. pozvala Hrvatsku i Sloveniju da provedu odgovarajuća savjetovanja tijekom razdoblja od tri mjeseca kako bi postigle međusobni dogovor u skladu sa svojim unutarnjim postupcima.

(4)

Dogovor među strankama nije postignut. Informacije o savjetovanjima provedenima između Hrvatske i Slovenije propisno su dostavljene Komisiji. Komisija bi stoga trebala donijeti odluku u skladu s postupkom iz članka 52. stavka 3. točke (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012, uzimajući u obzir rezultate tih savjetovanja.

(5)

Komisija je ocijenila argumente navedene u obrazloženoj izjavi o prigovoru i informacijama koje su joj dostavljene u vezi sa savjetovanjima između zainteresiranih strana te je zaključila da bi se naziv „Slavonski kulen”/„Slavonski kulin” trebao registrirati kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.

(6)

U skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1151/2012 podnositelj prigovora tvrdio je da bi registracija naziva „Slavonski kulen”/„Slavonski kulin” kao zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ugrozila opstojnost identičnog naziva proizvoda koji je već bio zakonito na tržištu dulje od pet godina prije datuma objave iz članka 50. stavka 2. točke (a).

(7)

Prema tvrdnji podnositelja prigovora, slovenski proizvođač Celjske mesnine d.d. zakonito proizvodi i prodaje Slavonski kulen dulje od 25 godina uz prosječnu godišnju proizvodnju od oko 70 tona. Prodaja Slavonskog kulena proizvedenog u Sloveniji donosi godišnji prihod od približno 450 000 EUR, a zahvaljujući njegovoj visokoj kvaliteti, proizvodnja je u porastu. Dostavljeni su dokazi da se slovenski Slavonski kulen u posljednjih deset godina prodaje u Sloveniji i drugdje u EU-u (Austrija, Njemačka, Danska, Švedska, Hrvatska) te u trećim zemljama (Srbija, Bosna i Hercegovina).

(8)

Podnositelj prigovora tvrdi, a nisu dostavljeni nikakvi dokazi o suprotnom, da se naziv Slavonski kulen u Sloveniji nikada nije upotrebljavao s namjerom iskorištavanja ugleda naziva koji upućuje na proizvod iz Hrvatske te da potrošači nikada nisu dovedeni u zabludu u pogledu podrijetla proizvoda.

(9)

S obzirom na prethodno navedeno, registracijom naziva „Slavonski kulen”/„Slavonski kulin” kao ZOZP-a, te posljedičnom zabranom upotrebe tog naziva, ugrozila bi se opstojnost identičnog naziva proizvoda kojim se koristi društvo Celjske mesnine. Uvjeti za registraciju naziva „Slavonski kulen”/„Slavonski kulin” (ZOZP) nisu osporeni. Stoga taj naziv ispunjava uvjete za registraciju kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.

(10)

Međutim, s obzirom na informacije navedene u slovenskom prigovoru, iz kojih je vidljivo da je Slavonski kulen proizveden u Sloveniji zakonito prisutan na tržištu pod tim nazivom dulje od pet godina, ali ne dulje od 25 godina, primjereno je odobriti slovenskom društvu Celjske mesnine d.d. prijelazno razdoblje od 5 godina tijekom kojeg može nastaviti upotrebljavati naziv čija se upotreba dovodi u pitanje registracijom te prilagoditi marketing svojih proizvoda.

(11)

Iako je zaštita odobrena za naziv „Slavonski kulen”/„Slavonski kulin” u cjelini, nezemljopisna komponenta tog naziva, „kulen”/„kulin”, kojom se označuje vrsta kobasica, može se nastaviti upotrebljavati u cijeloj Uniji, uključujući u prijevodu, pod uvjetom da se poštuju načela i pravila pravnog poretka Unije.

(12)

Na temelju prethodno navedenoga naziv„Slavonski kulen”/„Slavonski kulin” trebalo bi upisati u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla.

(13)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za politiku kakvoće poljoprivrednih proizvoda,

7.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 288/4

(1)

Vijeće je nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Uredbom (EU) br. 791/2011 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu u rasponu od 48,4 % do 62,9 % na uvoz određenih tkanina otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”). Dalje u tekstu te se mjere nazivaju „mjere na snazi”.

(2)

U srpnju 2012., nakon ispitnog postupka protiv izbjegavanja mjera u skladu s člankom 13. Osnovne uredbe, Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 672/2012 (3) primjenu pristojbe koja se primjenjuje na sva ostala društva s mjera na snazi proširilo na uvoz predmetnog proizvoda poslanog iz Malezije, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Malezije ili ne.

(3)

U siječnju 2013., nakon ispitnog postupka protiv izbjegavanja mjera u skladu s člankom 13. Osnovne uredbe, Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 21/2013 (4) primjenu pristojbe koja se primjenjuje na sva ostala društva s mjera na snazi proširilo na uvoz predmetnog proizvoda poslanog iz Tajvana i Tajlanda, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Tajvana i Tajlanda ili nema.

(4)

U prosincu 2013., nakon ispitnog postupka protiv izbjegavanja mjera u skladu s člankom 13. Osnovne uredbe, Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 1371/2013 (5) primjenu pristojbe koja se primjenjuje na sva ostala društva s mjera na snazi proširilo na uvoz predmetnog proizvoda poslanog iz Indije i Indonezije, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Indije i Indonezije ili nema.

(5)

U rujnu 2014., nakon ispitnog postupka protiv izbjegavanja mjera u skladu s člankom 13. Osnovne uredbe, Komisija je isto tako Provedbenom uredbom (EU) br. 976/2014 (6) primjenu pristojbe mjera na snazi proširila na određene malo modificirane tkanine otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

(6)

Naposljetku, u rujnu 2015., nakon ispitnog postupka u skladu s člankom 11. stavkom 3. i člankom 13. stavkom 4. Osnovne uredbe, Komisija je Provedbenom uredbom (EU) 2015/1507 (7) izuzela određene indijske proizvođače od proširenja pristojbe koja se primjenjuje na uvoz predmetnog proizvoda poslanog iz Indije, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Indije ili nema.

(7)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (8) antidampinških mjera koje su na snazi za uvoz određenih tkanina otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana podrijetlom iz NRK-a, Komisija je zaprimila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(8)

Zahtjev je podnijelo Udruženje za obranu tkanina otvorene mrežaste strukture („ADOMF” ili „podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje određenih tkanina otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana u Uniji.

(9)

Zahtjev se temeljio na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka dampinga i ponavljanja štete za industriju Unije.

(10)

Nakon što je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 9. kolovoza 2016. objavljivanjem obavijesti u Službenom listu Europske unije  (9) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(11)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2015. do 30. lipnja 2016. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2013. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(12)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike, uvoznike i korisnike iz Unije za koje se zna da se to na njih odnosi te kineska nadležna tijela i pozvala ih da sudjeluju.

(13)

Zainteresiranim stranama pružena je prilika da iznesu svoja stavove u pisanom obliku i zatraže saslušanje u roku utvrđenom u Obavijesti o pokretanju postupka. Svim zainteresiranim stranama koje su to zatražile odobreno je saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. U tom su kontekstu na zahtjev određenih proizvođača iz Unije, Europskog udruženja proizvođača tehničkih tkanina i kineskih proizvođača organizirana četiri saslušanja, uključujući dva pred službenikom za saslušanje.

(14)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka proizvođača izvoznika u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(15)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih 13 poznatih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(16)

Nijedan od kineskih proizvođača izvoznika nije dostavio zatražene podatke. Kineska nadležna tijela obaviještena su o nesuradnji.

(17)

Međutim, kineski proizvođači izvoznici koji ne surađuju poslali su primjedbe u kojima osporavaju točnost zahtjeva i protive se nastavku mjera.

(18)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje i proizvodnje pri čemu je uzela u obzir i zemljopisnu rasprostranjenost. Početni uzorak sastojao se od triju proizvođača iz Unije. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku. Proizvođač iz Unije u uzorku, društvo Asglatex Ohorn GmbH, koji nije bio jedan od najvećih proizvođača, ali se smatrao MSP-om, dostavio je vrlo nepotpun odgovor na upitnik kojim je dodatno istaknuto da je potrebno ispraviti određene podatke o obujmu dostavljene u fazi prije pokretanja postupka, na temelju kojih je to društvo odabrano u uzorak. Osim toga, to je društvo navelo da bi provjera podataka mogla biti otežana zbog odlaska zaposlenika koji su sastavili odgovor. Stoga je Komisija odlučila promijeniti uzorak tako što je tog proizvođača iz Unije zamijenila društvom Tolnatext Fonalfeldolgozo es Müszakiszovetgyarto Bt, trećim najvećim proizvođačem iz Unije. Budući da u zadanom roku nije primila primjedbe na revidirani uzorak, Komisija je potvrdila uzorak kao preispitani uzorak. Konačni uzorak činio je više od 70 % ukupne proizvodnje i prodaje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije pa se smatrao reprezentativnim za industriju Unije.

(19)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(20)

Komisija je stupila u kontakt sa 28 poznatih uvoznika/korisnika. Budući da je samo jedan odgovorio na obrazac za odabir uzorka, odabir uzorka nije se smatrao opravdanim.

(21)

Komisija je poslala upitnike trima proizvođačima iz analogne zemlje koji surađuju, trima proizvođačima iz Unije u uzorku, trima nepovezanim uvoznicima i pet potencijalnih korisnika u Uniji.

(22)

Komisija je primila odgovore na upitnik od triju proizvođača iz Unije u uzorku i triju proizvođača iz potencijalnih analognih zemalja (Kanada i Indija).

(23)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga, vjerojatnosti ponavljanja štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih društava:

(24)

Komisija je 26. lipnja 2017. objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala staviti izvan snage antidampinšku pristojbu na snazi („objava”). Svim je strankama odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe na objavu. Podnositelj zahtjeva dostavio je podnesak u kojem je iznio svoje stavove o nalazima Komisije. Ukratko, podnositelj zahtjeva osporio je prethodni zaključak Komisije da nije vjerojatno da će se šteta ponoviti ako se dopusti istek mjera. Umjesto toga tvrdio je da će očekivani povećani uvoz dovesti do ponavljanja materijalne štete. Ta je strana zatražila i intervenciju službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima („službenik za saslušanje”) te je dostavila dodatne podatke nakon tog saslušanja.

(25)

Nakon temeljite analize podataka dostupnih Komisiji i podataka dostavljenih nakon objave Komisija je prilagodila svoje nalaze. U fazi objave Komisija je smatrala da nije vjerojatno da će se šteta ponoviti ako dođe do isteka mjera. Međutim, nakon što je uzela u obzir podatke dostavljene nakon objave, Komisija je prihvatila tvrdnju podnositelja zahtjeva da je kvaliteta kineskog proizvoda dosegnula razinu jednaku kvaliteti industrije Unije. Iz tog ključnog utvrđenja proizašao je nalaz u pogledu sniženja cijena i dobivena je bitno različita slika analize vjerojatnosti ponavljanja štete.

(26)

U skladu s tim Komisija je 6. rujna 2017. obavijestila sve strane o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih tkanina otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine („dodatna objava”). Nakon dodatne objave Komisija je primila primjedbe različitih strana.

(27)

Kineski proizvođači dostavili su pisani podnesak u kojem su iznijeli svoje stavove o Komisijinim nalazima i ukupnoj procjeni. Prvo, kineski proizvođači tvrdili su da bi Komisija navodno promijenila metodologiju upotrijebljenu u početnom ispitnom postupku tako što u ovom slučaju ne bi primijenila prilagodbu za kvalitetu u svojim izračunima sniženja cijena (vidjeti uvodnu izjavu 97. u nastavku). Budući da bi iz te navodne promjene proizašao drukčiji zaključak o vjerojatnosti ponavljanja štete ako se dopusti istek mjera protiv NRK-a, kineski proizvođači osporili su taj zaključak. Osim toga, naveli su i da dodatna objava nije sadržavala određeni broj elemenata koji su se nalazili u prvoj objavi. Konačno, tvrdili su da Komisiji više nije dopuštena primjena metodologije analogne zemlje jer je ionako već navodno promijenila metodologiju primijenjenu za određivanje uobičajene vrijednosti u odnosu na početni ispitni postupak.

(28)

Podnositelj zahtjeva iznio je svoje stavove tvrdnjom da bi pokretanje privremene revizije, kako je Komisija predložila u dodatnoj objavi, trebalo razmatrati samo ako kineski proizvođači izvoznici dostave uredno obrazložen zahtjev za takvu reviziju. U tom pogledu Komisija ističe da bi mogla razmisliti o tome bi li bilo primjereno po službenoj dužnosti pokrenuti privremenu reviziju kako bi u konačnici detaljno odredila učinak pitanja kvalitete na cijene izvoza predmetnog proizvoda, a time i na dampinšku maržu i maržu štete, kao i na situaciju dviju skupina proizvođača (vertikalno integriranih i drugih proizvođača, koji se nazivaju i „proizvođači tkanina”, vidjeti uvodnu izjavu 117.) te time osigurala da pokazatelji rezultata za te proizvođače nisu iskrivljeni time što jedna skupina u uzorku prevladava u odnosu na drugu.

(29)

Tijekom saslušanja pred službama Komisije održanog nakon dodatne objave kineska nadležna tijela tvrdila su i da bi trebalo zadržati prilagodbu iz uvodne izjave 97. u nastavku.

(30)

Primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane razmotrene su i, prema potrebi, uzete u obzir.

(31)

Predmetni su proizvod određene tkanine otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana otvora većeg od 1,8 mm po duljini i širini i mase veće od 35 g/m2, isključujući diskove od staklenih vlakana, podrijetlom iz NRK-a („proizvod iz postupka revizije”), trenutačno razvrstane u oznake KN ex 7019 51 00 i ex 7019 59 00 (oznake TARIC 7019510019 i 7019590019).

(32)

Tkanine otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana proizvode se s različitim veličinama otvora i mase po kvadratnom metru i uglavnom se upotrebljavaju kao ojačavajući materijal u građevinskom sektoru (vanjska toplinska izolacija, ojačanje poda i popravak zidova).

(33)

U ispitnom postupku pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(34)

Komisija je zaključila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(35)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je prvo ispitala postoji li vjerojatnost da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a.

(36)

U ispitnom postupku nije surađivao nijedan kineski proizvođač izvoznik. Budući da proizvođači izvoznici iz NRK-a nisu surađivali, ukupna analiza, uključujući i izračun dampinga, temeljila se na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Stoga je vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga ocijenjena na temelju zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera zajedno s ostalim izvorima podataka, kao što su trgovinski statistički podaci o uvozu i izvozu (Eurostat i kineski podaci o izvozu), odgovor proizvođača iz analogne zemlje i primjedbe koje su dostavili kineski proizvođači izvoznici te dokazi koje je dostavio podnositelj zahtjeva.

(37)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka obavijestila zainteresirane strane da je predvidjela Kanadu kao moguću analognu zemlju te je pozvala strane da dostave primjedbe. Kanada je u početnom ispitnom postupku upotrijebljena kao odgovarajuća analogna zemlja. Druge potencijalne analogne zemlje navedene u Obavijesti o pokretanju postupka bile su: Bangladeš, Indija, Indonezija, Moldova, Filipini, Tajvan, Tajland i Turska.

(38)

Svim poznatim stvarnim proizvođačima određenih tkanina otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana u Bangladešu, Indiji, Filipinima i Turskoj poslani su dopisi u kojima se tražila njihova suradnja u reviziji i kojima je bio priložen upitnik za analognu zemlju. U zemljama u kojima nije bilo poznatih proizvođača podaci o njima zatraženi su od nacionalnih tijela. Odgovore su dostavila dva stvarna proizvođača iz Indije.

(39)

Surađivali su samo jedan kanadski proizvođač i dva stvarna proizvođača iz Indije.

(40)

Kada je riječ o odabiru između Indije i Kanade, Komisija je odabrala Kanadu zbog sljedećih razloga: i. kako je prethodno navedeno, Kanada je bila analogna zemlja u početnom ispitnom postupku; ii. obujam proizvodnje kanadskog proizvođača koji surađuje (od 20 milijuna do 30 milijuna kvadratnih metara) bio je usporediv s obujmom proizvodnje (najvećih) kineskih proizvođača koji su u početnom ispitnom postupku bili odabrani u uzorak (obujam proizvodnje od 23 milijuna do 59 milijuna kvadratnih metara). Stoga su struktura troškova i ekonomije razmjera u Kanadi vjerojatno bile usporedivije s kineskim proizvođačima. Usprkos tome što kineski izvoznici nisu surađivali u ovom predmetu, nema razloga vjerovati da to više ne vrijedi. Nasuprot tome, dva indijska proizvođača bila su manja (proizvodnja od 1 milijun do 5 milijuna kvadratnih metara) i stoga se nisu mogla uspoređivati s kineskim proizvođačima s obzirom na strukturu troškova i ekonomije razmjera; iii. domaća prodaja kanadskog proizvođača bila je veća od zajedničke domaće prodaje obaju indijskih proizvođača koji surađuju i stoga je činila reprezentativniju osnovu za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(41)

Kineski proizvođači iznijeli su u okviru prve skupine argumenata primjedbu da, prema njihovu mišljenju, Komisiji više nije dopuštena primjena metodologije analogne zemlje. U slučaju da se ta metodologija ipak primijenila, u okviru druge skupine argumenata protivili su se odabiru Kanade i zatražili su drugu analognu zemlju zbog sljedećih razloga: i. nalazi koji se temelje na jednom proizvođaču bili bi narušeni; ii. jedini kanadski proizvođač bio je povezan s jednim od proizvođača iz Unije koji su podnijeli pritužbu, tako da je kanadski subjekt možda donio posebne cjenovne ili troškovne politike s obzirom na buduću reviziju zbog predstojećeg isteka mjera koju je pokrenulo njegovo matično društvo; iii. pristup podacima nije bio ujednačen jer je podnositelj zahtjeva, za razliku od kineskih proizvođača, imao pristup povjerljivim podacima koje je trebao dostaviti njegov povezani proizvođač iz analogne zemlje.

(42)

U pogledu prve skupine argumenata, koja se odnosi na upotrebu metodologije analogne zemlje, Komisija ističe da su svi kineski proizvođači izvoznici imali priliku dostaviti obrasce zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva kako bi im se omogućili pojedinačni izračuni dampinških marži. Nijedan od tih izvoznika nije iskoristio tu mogućnost. Zbog toga je, u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost određena na temelju podataka iz analogne zemlje. Stoga je taj argument odbijen.

(43)

U pogledu druge skupine argumenata, koja se odnosi na odabir Kanade, Komisija ističe da su Kanada i isti kanadski proizvođač već upotrijebljeni kao analogna zemlja i proizvođač iz analogne zemlje u početnom ispitnom postupku. S obzirom na činjenicu da proizvođači izvoznici nisu potkrijepili nijednu od svojih tvrdnji usmjerenih protiv odabira Kanade, Komisija je smatrala da je odabir Kanade i dalje primjeren. Kanada je u svakom slučaju, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 40., primjerenija s obzirom na obujam proizvodnje i domaće prodaje, što su čimbenici na temelju kojih se utvrđuje uobičajena vrijednost. Konačno, ne postoji nijedna pravna prepreka za odabir analogne zemlje s jednim proizvođačem koji surađuje, čak i ako je taj proizvođač povezan s proizvođačem iz Unije. U svakom slučaju, Komisija je osigurala pouzdanost podataka koje je dostavio kanadski proizvođač. Stoga je Komisija odbila tvrdnju proizvođača izvoznika.

(44)

Nakon dodatne objave kineski proizvođači izvoznici ponovili su svoju tvrdnju da Komisiji više nije dopuštena primjena metodologije analogne zemlje. Tvrdili su da je Komisija promijenila svoju metodu analize u pogledu drugih pitanja, posebno u pogledu prilagodbe za kvalitetu, te da je stoga trebala promijeniti i svoju metodu analize s obzirom na metodologiju analogne zemlje.

(45)

Komisija je ponovno odbila tu tvrdnju. Metodologija analogne zemlje bila je dopuštena zbog razloga navedenih u prethodnoj uvodnoj izjavi 42. Osim toga, Komisijina ocjena prilagodbe za kvalitetu pitanje je koje nije povezano s odabirom analogne zemlje.

(46)

Stoga je, kao i u početnom ispitnom postupku, Komisija zaključila da je Kanada primjerena analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(47)

Podaci koje je dostavio proizvođač koji surađuje iz analogne zemlje upotrijebljeni su kao osnova za utvrđivanje uobičajene vrijednosti.

(48)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je najprije ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima koju je ostvario proizvođač koji surađuje iz Kanade bio reprezentativan u odnosu na ukupan obujam izvoza iz NRK-a u Uniju, odnosno je li ukupan obujam te domaće prodaje činio najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniju. Na temelju toga utvrđeno je da je domaća prodaja u analognoj zemlji bila reprezentativna.

(49)

Komisija je potom za proizvođača iz analogne zemlje ispitala može li se za domaću prodaju svake vrste istovjetnog proizvoda smatrati da je izvršena u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. To je učinila tako da je za svaku vrstu proizvoda utvrdila udjel profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka. Prodajne transakcije smatrale su se profitabilnima ako je jedinična cijena bila jednaka trošku proizvodnje ili viša. Stoga je utvrđen trošak proizvodnje za svaku vrstu proizvoda koju je proizveo proizvođač iz Kanade tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(50)

Ako je obujam prodaje vrste proizvoda, prodan po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunanog troška proizvodnje, iznosio više od 80 % ukupnog obujma prodaje te vrste i ako je ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste bila jednaka trošku proizvodnje ili viša, uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnim domaćim cijenama. Cijena je izračunana kao ponderirani prosjek cijena cjelokupne domaće prodaje te vrste ostvarene tijekom razdoblja ispitnog postupka. U svim ostalim slučajevima uobičajena vrijednost izračunana je u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe uvećanjem prosječnog troška proizvodnje odgovarajuće vrste proizvoda za nastale troškove prodaje, opće i administrativne troškove te za dobit ostvarenu na kanadskom tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(51)

Početnim je ispitnim postupkom otkriveno da su, za potrebe usporedbe cijena, postojale razlike u proizvodima koje su utjecale na te cijene, uključujući kvalitetu ulaznih sirovina za proizvodnju predmetnog proizvoda u Kini. Rezultat su bile velike razlike u cijenama koje kineski proizvođači izvoznici naplaćuju pri izvozu predmetnog proizvoda u Uniju. Međutim, kako je utvrđeno u uvodnim izjavama od 97. do 103. u nastavku, podnositelji zahtjeva dostavili su dokaze da je u međuvremenu ta glavna razlika nestala i da su kineski proizvođači počeli upotrebljavati kvalitetnije vrste proizvoda za izvoz u Uniju.

(52)

U skladu s tim Komisija je za određivanje uobičajene vrijednosti upotrijebila dva scenarija izračuna: 1. scenarij, u kojem se uzimaju u obzir svi usporedivi proizvodi koje proizvodi i prodaje proizvođač u analognoj zemlji, i 2. scenarij, u kojem se uzima u obzir samo najjeftinija vrsta proizvoda, koja vjerojatno odgovara i vrstama proizvoda lošije kvalitete. U potonjem scenariju uobičajena se vrijednost temeljila samo na stvarnoj domaćoj cijeni koja je izračunana kao prosječna cijena domaće prodaje ostvarene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U prvom scenariju više od polovine uobičajenih vrijednosti temeljilo se na stvarnim domaćim cijenama, a ostatak je izračunan jer nisu ispunjeni prag od 80 % i/ili zahtjev profitabilnosti, kako su navedeni u prethodnoj uvodnoj izjavi 50., ili nije postojala domaća prodaja određene vrste proizvoda.

(53)

Proizvođač iz analogne zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije proizvodio je cijeli raspon kvalitete proizvoda te čak i neke nišne proizvode velike dodane vrijednosti koji nisu uzeti u obzir za izračune dampinga.

(54)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 59. do 60. u nastavku, iz tih dvaju scenarija izračuna proizašle su različite dampinške marže.

(55)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16., kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali u ispitnom postupku. Stoga se izvozna cijena temeljila na najboljim raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(56)

Cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije utvrđena je na temelju statističkih podataka Eurostata.

(57)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost (na temelju 1. odnosno 2. scenarija izračuna, kako su navedeni u prethodnoj uvodnoj izjavi 52.) i izvoznu cijenu na temelju cijena franko tvornica. U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(58)

U pogledu domaćih cijena proizvođača iz analogne zemlje provedene su prilagodbe za troškove domaćeg prijevoza i troškove pakiranja te, prema potrebi, rabate i popuste. Ukupni utjecaj prilagodbi iznosio je [5 – 10 %] ukupne vrijednosti računa. Trošak proizvodnje prilagođen je na odgovarajući način. U pogledu izvoznih cijena vrijednost na temelju cijena franko tvornica utvrđena je tako da su od cijene CIF na granici Unije odbijeni troškovi prijevoza, osiguranja, manipuliranja i druge naknade kako su izračunani u početnom ispitnom postupku ([5 – 10 %] vrijednosti računa).

(59)

Na temelju navedenog, kada se uzmu u obzir svi usporedivi proizvodi koje proizvodi i prodaje proizvođač iz analogne zemlje u 1. scenariju (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 52.), izračunana dampinška marža izražena kao postotak neto cijene franko granica Unije, neocarinjeno, iznosila je 205,5 %. Međutim, kako je prethodno navedeno, taj je izračun uključivao sve usporedive proizvode koje proizvodi i prodaje proizvođač iz analogne zemlje. Bilo je nejasno podudaraju li se vrste proizvoda proizvođača iz analogne zemlje s onima koje kineski proizvođači izvoznici izvoze u Uniju, posebno s obzirom na nesuradnju proizvođačâ izvoznikâ.

(60)

Čak i kada se uzme u obzir samo najjeftinija vrsta proizvoda koju proizvodi i prodaje proizvođač iz analogne zemlje, u skladu sa 2. scenarijem (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 52.), utvrđena dampinška marža i dalje je na znatnoj razini od 35,1 %.

(61)

Komisija je pokušala provesti i izračun dampinške marže za svaku pojedinačnu vrstu proizvoda. Međutim, s obzirom na izostanak suradnje kineskih proizvođača izvoznika, a time i nedostatak stvarnih podataka o kineskoj vrsti proizvoda, smatralo se da je to nemoguće učiniti za razdoblje ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Međutim, budući da je Komisija i dalje imala podatke o vrsti proizvoda iz početnog ispitnog postupka, ona je te podatke upotrijebila za provedbu pro forma trećeg izračuna dampinške marže kako bi potvrdila 1. ili 2. scenarij izračuna dampinške marže.

(62)

Iz tog trećeg izračuna proizašle su dampinške marže u iznosu od 35,7 % do 46,4 %. Iako je tim trećim izračunom otkriveno da i dalje postoji damping u pogledu izvoza predmetnog proizvoda u Uniju, Komisija je odlučila da se, osim što je utvrđeno postojanje dampinga, ne može pouzdati u stvarne brojke koje su proizašle iz tog izračuna. To je zato što se tijekom ispitnog postupka nije dokazalo da je ponuda vrsta proizvoda za izvoz u Uniju ostala jednaka nakon početnog postupka. Doista, kako je navedeno u uvodnim izjavama od 97. do 103. u nastavku, podnositelji zahtjeva dostavili su dokaze da su se kineski proizvođači izvoznici u međuvremenu usmjerili na vrste proizvoda s većom dodanom vrijednošću, u skladu sa svojim tehnološkim napretkom. Stoga iz te simulacije proizlazi najmanja moguća procijenjena vrijednost dampinških marži jer je relativno više usmjerena na jeftinije vrste proizvoda iz prošlosti. Osim toga, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 5., utvrđeno je da su određene vrste proizvoda malo modificirane kako bi se izbjegle mjere. Nijedan od tih nalaza nije osporen dokazima kineskih proizvođača izvoznika o protivnom.

(63)

Zbog svega navedenog Komisija je odlučila da iz izračuna dampinške marže provedenog u 2. scenariju (kojim je utvrđena dampinška marža od 35,1 %) proizlazi najmanja moguća procjena stvarnih dampinških marži u izostanku stvarnih podataka kineskog proizvođača izvoznika o predmetnom proizvodu.

(64)

Stoga je Komisija zaključila da su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kineski proizvođači izvoznici u svakom slučaju nastavili izvoziti predmetni proizvod u Uniju po dampinškim cijenama.

(65)

Komisija je dodatno analizirala postoji li vjerojatnost nastavka dampinga ako se dopusti istek mjera. Pritom je razmotrila ponašanje kineskih izvoznika na drugim tržištima, kineski proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet te privlačnost tržišta Unije.

(66)

Budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, precizni podaci o cijenama izvoza iz NRK-a u druge zemlje nisu bili raspoloživi. Raspoloživi podaci o cijenama iz kineskih statističkih podataka o izvozu odnosili su se na širi opseg proizvoda, ali su, neovisno o tome, na njih u svojim podnescima upućivali podnositelj zahtjeva i kineski proizvođači izvoznici, koji su došli do suprotnih zaključaka. Nadalje, nije bilo informacija o ponudi proizvoda koji se izvoze u treće zemlje i stoga Komisija nije mogla utvrditi usporedivu razinu cijene kineskog izvoza na druga tržišta.

(67)

Stoga je Komisija smatrala da na temelju dokaza koje je dostavio podnositelj zahtjeva u obliku statističkih podataka koji se odnose na širi opseg proizvoda ne može zaključiti je li bilo dampinga na drugim tržištima ili nije.

(68)

Budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali, utvrđivanje rezervnog kapaciteta u NRK-u temeljilo se na studiji koju je naručio podnositelj zahtjeva i koja je uključena u zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera. Podnositelj zahtjeva naknadno je dostavio ažuriranu verziju studije.

(69)

U skladu s izvornom studijom ukupni kapacitet u NRK-u iznosio je 1 840 milijuna kvadratnih metara, dok je obujam proizvodnje iznosio 1 390 milijuna kvadratnih metara, što znači da je preostao veliki rezervni kapacitet od 450 milijuna kvadratnih metara. U skladu s ažuriranom studijom ukupni kapacitet u NRK-u iznosio je 2 295 milijuna kvadratnih metara, dok je obujam proizvodnje iznosio 1 544 milijuna kvadratnih metara, što znači da je preostao još veći rezervni kapacitet od 751 milijun kvadratnih metara. Uzimajući u obzir da realno nije bilo moguće ostvariti stopu iskorištenosti kapaciteta od 100 %, podnositelj zahtjeva smatrao je da bi primjerenija bila maksimalna stopa iskorištenosti od 85 % do 90 %. Na temelju konzervativnije procjene stope iskorištenosti kapaciteta od 85 % stvarno raspoloživi rezervni kapacitet iznosio bi 406 milijuna kvadratnih metara. Za usporedbu, ukupna potrošnja u Uniji iznosila je 714 milijuna kvadratnih metara u razdoblju ispitnog postupka revizije, što upućuje na znatan raspoloživi rezervni kapacitet koji bi se mogao usmjeriti prema tržištu Unije ako se dopusti istek mjera.

(70)

Kineski proizvođači izvoznici osporili su pouzdanost studije i zatražili od Komisije da je zanemari. Prvo, tvrdili su da nisu mogli dostaviti primjedbe jer nije postojala smislena otvorena verzija studije. Drugo, istaknuli su da stručnjak koji je izradio studiju nije bio nepristran zbog svojih veza s industrijom Unije. Treće, naveli su da će se sav rezervni kapacitet apsorbirati povećanom domaćom potražnjom u NRK-u, što je proizlazilo iz citata iz članka objavljenog u stručnom časopisu u kojem se upućuje na snažan rast građevinskog sektora u NRK-u (10).

(71)

Komisija je u pogledu prve tvrdnje kineskih proizvođača izvoznika istaknula da je otvorena verzija ažurirane studije bila uključena u otvoreni spis. Komisija je smatrala da je ta verzija smislena te da je njome kineskim proizvođačima izvoznicima bilo omogućeno da iznesu detaljnije primjedbe i proslijede potkrijepljene dokaze za pobijanje izjava i zaključaka iz studije. U svakom slučaju, kineski proizvođači izvoznici nisu naveli koji točno dio otvorene verzije studije nije bio dovoljno smislen da bi mogli dostaviti svoje primjedbe. Stoga je taj argument odbijen.

(72)

U pogledu druge tvrdnje Komisija je istaknula kako smatra da, s obzirom na to da NRK nije surađivao i da kineski proizvođači izvoznici nisu dostavili nikakve alternativne detaljne podatke o kapacitetu, studija predstavlja najbolje raspoložive podatke. Komisija nije mogla ni prikupiti podatke kojima bi se studija dovela u pitanje.

(73)

Komisija se u pogledu treće tvrdnje složila da bi se dio proizvodnog kapaciteta mogao upotrijebiti za zadovoljavanje rastuće domaće potražnje. Međutim, proizvođači izvoznici nisu dostavili brojku za domaću potražnju u NRK-u u prilog svojoj tvrdnji da će se planiranim povećanjem domaće potražnje apsorbirati cjelokupni rezervni kapacitet. Ta brojka nije utvrđena ni u ispitnom postupku Komisije. Vjerojatno je i da se dio rezervnog kapaciteta neće izvesti samo u Uniju, već i u treće zemlje.

(74)

Stoga je Komisija zaključila da, čak i ako se uzme u obzir trenutačna domaća potražnja u NRK-u, maksimalni rezervni kapacitet za koji se očekuje da bi mogao biti usmjeren na tržište Unije iznosi najviše 406 milijuna kvadratnih metara ako se dopusti istek mjera. Međutim, u budućnosti će se vjerojatno dio tog rezervnog kapaciteta apsorbirati i povećanjem domaće kineske potrošnje, a dio prodati na drugim izvoznim tržištima izvan Unije, no, kako je navedeno u prethodnim uvodnim izjavama 66. i 67., zainteresirane strane nisu primile nikakve podatke u tom pogledu niti ih je Komisija sama otkrila.

(75)

Nakon dodatne objave kineski proizvođači izvoznici nastavili su osporavati nalaze u pogledu rezervnog kapaciteta. Tvrdili su da se procjena rezervnog kapaciteta temeljila samo na pretpostavkama i da nije potkrijepljena pozitivnim dokazima. Tvrdili su da su u studiji koju je dostavio podnositelj zahtjeva navedena pogrešna web-mjesta dvaju kineskih proizvođača izvoznika i da je za kapacitet trećeg kineskog proizvođača izvoznika navedeno da iznosi 129 milijuna kvadratnih metara, dok on u stvarnosti iznosi 60 milijuna kvadratnih metara.

(76)

Komisija je navela da se u izostanku suradnje iz NRK-a procjena rezervnog kapaciteta temeljila na najboljim dostupnim činjenicama, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 72. Komisija je istaknula da je rezervni kapacitet procijenjen na najviše 406 milijuna kvadratnih metara i da su određeni udio rezervnog kapaciteta trebali apsorbirati domaća kineska potrošnja i izvozna tržišta izvan Unije, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 74. Kineski proizvođači izvoznici nisu osporili procjene kapaciteta dvaju kineskih proizvođača s navodno pogrešno navedenim internetskim adresama. Komisija je smatrala da, čak i da su tvrdnje kineskih proizvođača točne, promjena procjene kapaciteta ne bi dovela u pitanje ukupni nalaz da u Kini postoji znatan rezervni kapacitet. Činjenica je da bi, čak i da stvaran kapacitet trećeg kineskog proizvođača iznosi 60 milijuna kvadratnih metara, kako se navodi, i čak i da su procjene kapaciteta dvaju drugih kineskih proizvođača temeljene na pogrešnim web-mjestima, ukupan procijenjeni rezervni kapacitet u Kini i dalje činio gotovo 50 % potrošnje u Uniji.

(77)

Budući da NRK nije surađivao i budući da nisu postojali kineski računi za druga tržišta, precizni podaci o izvoznim cijenama i ponudi proizvoda za izvoz iz NRK-a u druge zemlje nisu bili raspoloživi. Stoga Komisija nije mogla utvrditi privlačnost razine cijene u Uniji u odnosu na druga izvozna tržišta.

(78)

Međutim, kako je utvrđeno nakon dodatne objave, izračuni sniženja cijena pokazali su da su prosječne cijene koje su proizvođači iz Unije ostvarili na tržištu Unije bile znatno više od kineskih uvoznih cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Na temelju toga može se utvrditi da je razina cijene na tržištu Unije privlačna za kineske proizvođače izvoznike.

(79)

Nadalje, Komisija je smatrala da je privlačnost tržišta Unije dokazana i. razinom kineskog prodora na tržište prije uvođenja mjera (51 % tržišnog udjela tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka (11)) i ii. postojanjem brojnih praksi izbjegavanja kako je navedeno u uvodnim izjavama od 2. do 5.

(80)

Stoga je Komisija zaključila da je tržište Unije i dalje privlačno za kineske proizvođače izvoznike.

(81)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da s obzirom na znatan rezervni kapacitet u Kini i privlačnost tržišta Unije postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga ako se dopusti istek postojećih mjera.

(82)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni su proizvod proizvodila 22 poznata proizvođača. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(83)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila 694 633 582 kvadratnih metara. Društva koja su podržala zahtjev za reviziju činila su više od 80 % ukupne proizvodnje u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 70 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(84)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji dodavanjem obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije i uvoza iz svih zemalja na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. (12)

(85)

Komisija napominje da su zainteresirane strane, a posebno podnositelj zahtjeva, za procjenu obujma uvoza iz NRK-a i drugih zemalja upotrijebili podatke Eurostata o uvozu za pune osmeroznamenkaste oznake. Međutim, te oznake uključuju i proizvode koji nisu obuhvaćeni ispitnim postupkom. Kako je prethodno navedeno, Komisija je upotrijebila podatke o uvozu iz baze podataka iz članka 14. stavka 6. koji se odnose samo na uvoz proizvoda iz ispitnog postupka i stoga su obujam uvoza i, posljedično, procijenjena potrošnja u Uniji točniji nego u slučaju upotrebe podataka Eurostata za pune osmeroznamenkaste oznake.

(86)

Potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja u Uniji

(87)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji povećavala se svake godine i ukupno za 21 %. Snažan rast potrošnje odraz je općeg oporavka građevinskog sektora i snažne potražnje za materijalima za vanjsku toplinsku izolaciju, što je proizvod na kraju proizvodnog lanca u kojem se upotrebljavaju tkanine otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana. U sljedećim godinama predviđa se daljnji rast potrošnje tkanina otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana u Uniji.

(88)

Uvoz u Uniju iz NRK-a razvijao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam uvoza i tržišni udio

(89)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza u Uniju iz NRK-a smanjio se za 57 %. Prvo se povećao od 2013. do 2014. za 7 %, ali se zatim naglo smanjio za 45 % od 2014. do 2015. i ostao nizak do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije. Kineski tržišni udjel pratio je to kretanje te se najprije povećao od 2013. do 2014., a zatim se naglo smanjio s najvišeg iznosa od 3,50 %, koliko je iznosio 2014., najprije na 1,68 % tijekom 2014., a zatim na 1,18 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Smanjenje tržišnog udjela bilo je veće od smanjenja obujma uvoza zbog rastuće potrošnje u Uniji.

(90)

S obzirom na mjere na snazi protiv izbjegavanja i tvrdnju podnositelja zahtjeva da bi ih trebalo dodati kineskom tržišnom udjelu, Komisija je razmotrila i razvoj uvoza iz Indije, Indonezije, Malezije, Tajvana i Tajlanda. Ukupni obujma uvoza iz tih pet zemalja znatno se smanjio tijekom razmatranog razdoblja, pri čemu je do najvećeg pada došlo od 2013. do 2014. U razdoblju ispitnog postupka revizije ukupni obujam uvoza iz tih pet zemalja dosegnuo je samo 1 118 317 kvadratnih metara, što odgovara tržišnom udjelu od samo 0,16 %.

(91)

Podnositelj zahtjeva, nekoliko proizvođača iz Unije i Europsko udruženje proizvođača tehničkih tkanina (TECH-FAB Europe) tvrdili su u zahtjevu za reviziju, ad hoc podnescima i tijekom saslušanja da je stvarni obujam uvoza proizvoda iz postupka revizije iz NRK-a znatno veći nego što je zabilježeno u statističkim podacima Eurostata ili drugim službenim statističkim podacima zbog golemog obujma kineskog uvoza pristiglog u Uniju preko Ukrajine, Turske, Republike Moldove, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine i možda drugih zemalja.

(92)

Prvo, Komisija je napomenula da podnositelj zahtjeva ne raspolaže statističkim podacima Eurostata o uvozu na razini TARIC-a i da su osmeroznamenkaste oznake KN na koje se poziva preširoka kategorija proizvoda, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 85. Stoga je u njima preuveličan obujam uvoza proizvoda koji su obuhvaćeni ovim ispitnim postupkom. Drugo, Komisija nije zaprimila zahtjev u skladu s člankom 13. stavkom 3. Osnovne uredbe za ispitivanje mogućeg izbjegavanja mjera na snazi preko bilo koje od prethodno navedenih zemalja. Nadalje, iz raspoloživih statističkih podataka o uvozu proizlazi da je uvoz iz Bosne i Hercegovine, Turske i Ukrajine bio zanemariv tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U pogledu uvoza iz susjednih zemalja Unije trebalo bi napomenuti i da je podnositelj zahtjeva u zahtjevu za reviziju priznao da mjere na snazi imaju pozitivan učinak jer se njima povećava raznolikost opskrbe, uključujući i u susjednim zemljama Unije, koje su počele razvijati proizvodnju. U prilog toj izjavi zaprimljen je podnesak proizvođača koji je povezan s proizvođačem u Uniji i koji se nalazi u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji. U skladu s tim pretpostavke o izbjegavanju mjera nisu bile potkrijepljene dokazima ili činjenicama i stoga nisu bile uzete u obzir.

(93)

Komisija je isto tako utvrdila kretanje cijena kineskog uvoza na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6.

(94)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.

Uvozne cijene

(95)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječne uvozne cijene ukupno su se povećale za 53 % i dosegnule iznos od 0,23 EUR po kvadratnom metru u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(96)

Budući da nijedan kineski proizvođač izvoznik koji je predmet ove revizije nije surađivao, Komisija je utvrdila sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije usporedbom ponderirane prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku koja je naplaćena nezavisnim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica, s prosječnom kineskom izvoznom cijenom na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. na razini CIF, uz odgovarajuće prilagodbe za carine i troškove nakon uvoza. Usporedbom se pokazalo da tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije bilo sniženja cijena. Međutim, ako se ne uzme u obzir antidampinška pristojba, cijene industrije Unije snižene su kineskim uvozom u prosjeku za 22,5 %.

(97)

U početnom ispitnom postupku za kineske uvozne cijene provedena je prilagodba za kvalitetu. U fazi objave i zbog toga što u tom pogledu nisu iznesene nikakve tvrdnje Komisija je u početku primijenila istu prilagodbu u ispitnom postupku revizije kao i u početnom ispitnom postupku. Međutim, nakon objave podnositelj zahtjeva dostavio je dvije skupine primjedbi, i to o prilagodbama za kvalitetu i o relevantnim uvoznim cijenama. U pogledu prve skupine primjedbi podnositelj zahtjeva naveo je da su od početnog ispitnog postupka kineski proizvođači poboljšali kvalitetu svojih proizvoda i dokazao da najveći kineski proizvođači trenutačno poštuju zahtjeve u pogledu kvalitete za sva glavna područja primjene. Kako je utvrđeno u uvodnim izjavama od 101. do 103. u nastavku, na temelju dokaza koje je dostavio podnositelj zahtjeva i s obzirom na to da nisu postojali potkrijepljeni dokazi koji bi upućivali na suprotno, Komisija je odlučila da u ovoj reviziji neće primijeniti prilagodbu za kvalitetu.

(98)

U pogledu druge skupine primjedbi podnositelj zahtjeva nakon objave nadalje je tvrdio da kineske uvozne cijene koje su bile upotrijebljene za tu usporedbu cijena ne bi bile reprezentativne s obzirom na relativno maleni obujam. Podnositelj zahtjeva naveo je, s obzirom na taj mali obujam i visoku antidampinšku pristojbu, da su se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iz Kine uvozili proizvodi vrlo visoke kvalitete za opskrbu malih tržišnih niša. Stoga bi prosječna vrijednost bila previsoka u usporedbi s prosječnom vrijednošću kineskog uvoza kad ne bi bilo mjera jer bi taj uvoz činio „uobičajenu” ponudu proizvoda niže cijene.

(99)

Nakon dodatne objave kineski proizvođači tvrdili su da Komisija nije trebala prihvatiti dokaze koje je podnositelj zahtjeva dostavio u pogledu prilagodbe za kvalitetu jer oni navodno nisu bili potkrijepljeni. Nadalje, naveli su da je u okviru revizije zbog predstojećeg isteka mjera Komisija obvezna primjenjivati istu metodologiju koju je primijenila u početnom predmetu te je zbog toga trebala nastaviti primjenjivati prilagodbu za kvalitetu koju je primijenila u početnom ispitnom postupku.

(100)

Komisija je na odgovarajući način razmotrila i uzela u obzir sve primjedbe dostavljene nakon objave i dodatne objave.

(101)

Kada je riječ o primjedbama koje je dostavio podnositelj zahtjeva, Komisija je prihvatila prvu skupinu primjedbi, koja se odnosi na prilagodbu za kvalitetu. Komisija je doista smatrala da je podnositelj zahtjeva propisno potkrijepio svoju tvrdnju da postoje dokazi da su kineski proizvođači poboljšali kvalitetu svojih proizvoda i da, stoga, u kontekstu ove revizije zbog predstojećeg isteka mjera, više nije opravdano primjenjivati istu prilagodbu za kvalitetu kao u početnom ispitnom postupku. U tom je pogledu podnositelj zahtjeva, u svojim primjedbama nakon objave, dostavio relevantne pojedinosti o kineskim ponudama i tvrdnjama o kvaliteti navedenima na web-mjestima kineskih proizvođača predmetnog proizvoda te podatke o važnim spajanjima kineskih proizvođača provedenih radi poboljšanja njihovih rezultata, snažnoj potpori države za poboljšanje kvalitete u industriji tkanina otvorene mrežaste strukture, poboljšanju proizvodnih strojeva nekoliko ključnih proizvođača, poboljšanju kvalitete glavne upotrijebljene sirovine i o povećanom usmjeravanju na upravljanje kvalitetom proizvoda u predmetnoj kineskoj industriji. Iz tih bi promjena stoga proizašlo veliko poboljšanje kvalitetekineskih tkanina otvorene mrežaste strukture, zbog kojeg kineski proizvođači trenutačno proizvode predmetni proizvod čija kvaliteta ispunjuje iste norme kao kvaliteta proizvođača Unije s obzirom na parametre kao što su vlačna čvrstoća nakon izlaganja lužini (ispitano u skladu s normom ETAG004), smjer stroja i poprečni smjer na stroju te izduženje. Budući da kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali i nisu dostavili dokaze koji bi upućivali na suprotno te s obzirom na to da Komisija nije sama mogla prikupiti dokaze o suprotnom, utvrđeno je da se ukupna kvaliteta kineskih proizvoda znatno poboljšala i da će ta poboljšanja vjerojatno obilježiti i budući izvoz u Uniju.

(102)

U početnom ispitnom postupku prilagodba se dijelom temeljila na podacima dostupnima Komisiji, dobivenima od proizvođača izvoznika koji surađuju. U ovom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera kineski proizvođači nisu odgovarali ni na kakve upitnike te stoga nisu ni dostavili relevantne podatke koji se mogu provjeriti i koji bi mogli dovesti u pitanje tvrdnju podnositelja zahtjeva ili pobiti prethodno navedene nalaze. Zbog toga je Komisija morala doći do nalaza na temelju podataka koji su joj dostupni. U skladu s tim i zbog tog izostanka suradnje i podataka koji bi upućivali na suprotno Komisija tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije mogla, na temelju usporedbe kvalitete uvoza iz Kine i kvalitete istovjetnog proizvoda koji proizvodi i prodaje industrija Unije, kako su potkrijepljene, odrediti je li i dalje potrebna prilagodba za kvalitetu. Konačno, Komisija ističe da kineski proizvođači čak ni u svojim primjedbama na dodatnu objavu nisu dostavili potkrijepljene dokaze o netočnosti tvrdnje podnositelja zahtjeva da prilagodba za kvalitetu više nije opravdana.

(103)

Stoga je Komisija prihvatila prvu skupinu primjedbi podnositelja zahtjeva i odbila tvrdnje kineskih izvoznika te zaključila da više nema osnove za primjenu prilagodbe za kvalitetu u izračunima sniženja cijena.

(104)

Kada je riječ o drugoj skupini primjedbi koje je dostavio podnositelj zahtjeva, Komisija nije prihvatila tvrdnje podnositelja zahtjeva jer nisu bile potvrđene potkrijepljenim dokazima. Međutim, unatoč odbijanju tih tvrdnji Komisija je zaključila da je marža sniženja cijena od 22,5 % (izračunana kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 96.) i dalje znatna.

(105)

Osim toga, Komisija je istaknula da činjenica da nije primijenila prilagodbu za kvalitetu u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera ne podrazumijeva promjenu metodologije u odnosu na početni ispitni postupak. Potreba za prilagodbom za kvalitetu ocijenjena je u početnom ispitnom postupku s obzirom na okolnosti tog razdoblja te kako bi se osigurala usporedba predmetnog proizvoda i proizvoda proizvedenog u Uniji na istoj razini trgovine. Međutim, s obzirom na nove dostavljene dokaze ta je prilagodba zahtijevala ponovnu ocjenu. Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 101. do 103., dokazi koje je dostavio podnositelj zahtjeva upućivali su na tržišno natjecanje na istoj razini trgovine koje nije zahtijevalo primjenu prilagodbe za kvalitetu u pogledu predmetnog proizvoda. Stoga je Komisija na temelju dostupnih dokaza zaključila da okolnosti predmetnog slučaja više ne opravdavaju takvu prilagodbu.

(106)

Naposljetku, u pogledu tvrdnje kineskih proizvođača da je Komisija trebala nastaviti primjenjivati prilagodbu za kvalitetu koju je primijenila u početnom ispitnom postupku, trebalo bi istaknuti da se sudska praksa (14) na koju su kineski izvoznici uputili u svojem podnesku odnosi na promjenu metodologije za izračun dampinške marže pri usporedbi izvozne cijene i uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe (tj. tijelo koje je provodilo ispitni postupak upotrijebilo je „metodu ulaznih sirovina” u početnom ispitnom postupku i „metodu preostale vrijednosti” u reviziji). Stoga se situacija znatno razlikuje od predmetnog slučaja, u kojem Komisija nije promijenila metodologiju u odnosu na početni ispitni postupak. Umjesto toga propisno je uzela u obzir promjenu okolnosti od početnog ispitnog postupka do revizije, zbog koje primjena prilagodbe za kvalitetu više nije bila opravdana.

(107)

U skladu s tim Komisija je odbila tvrdnje kineskih proizvođača navedene u uvodnoj izjavi 99. i potvrdila svoju odluku da u ovoj reviziji neće upotrijebiti prilagodbu za kvalitetu.

(108)

Tijekom saslušanja pred službama Komisije održanog prije dodatne objave kineska nadležna tijela navela su da su kineski proizvođači dugo upotrebljavali posebnu formulu staklenih vlakana, C-Glass, koja se razlikuje od formule staklenih vlakana otporne na lužine koja se naširoko upotrebljava u Uniji, te su tvrdila da zbog toga treba zadržati prilagodbu za kvalitetu. Prvo, Komisija je primijetila da je ta primjedba iznesena nakon isteka roka za podnošenje primjedbi na dodatnu objavu. Drugo, ta tvrdnja nije potkrijepljena dokazima o trenutačnoj razini kvalitete kineskih tkanina otvorene mrežaste strukture ni dokazima koji bi uputili na udio upotrebe staklenih vlakana vrste C-Glass u odnosu na udio drugih vrsta staklenih vlakana koje upotrebljavaju proizvođači tkanina otvorene mrežaste strukture u NRK-u. Treće, zbog nesuradnje proizvođača izvoznika u NRK-u nije bilo moguće dobiti takvu tvrdnju i provjeriti je među predmetnim proizvođačima izvoznicima, zbog čega je Komisija moralaupotrijebiti činjenice koje su joj bile dostupne. Četvrto, tom tvrdnjom o ulaznim materijalima za proizvodnju tkanina otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana ne pobijaju se dokazi u potporu tvrdnje podnositelja zahtjeva da su od početnog ispitnog postupka kineski proizvođači popravili kvalitetu svojih proizvoda, uključujući njihovu otpornost na lužine, koja je dio ispunjivanja norme ETAG004, zbog čega prilagodba za kvalitetu nije opravdana u ovoj reviziji. Stoga je Komisija odbacila taj zahtjev.

(109)

U sljedećoj tablici prikazan je razvoj uvoza u Uniju iz ostalih trećih zemalja osim NRK-a tijekom razmatranog razdoblja u pogledu obujma i tržišnog udjela te prosječne cijene tog uvoza. Tablica se temelji na podacima iz baze podataka iz članka 14. stavka 6.

Tablica 4.

Uvoz iz trećih zemalja

(110)

Tijekom razmatranog razdoblja ukupni obujam uvoza iz ostalih zemalja osim NRK-a smanjio se za 11 % uz posebno nagli pad od 2013. do 2014., koji se može objasniti učinkovitošću mjera protiv izbjegavanja.

(111)

U međuvremenu se uvoz iz triju zemalja koje se zemljopisno nalaze u blizini Unije – Republike Moldove, bivše jugoslavenske republike Makedonije i Srbije – znatno povećao te je njime u velikoj mjeri zamijenjen uvoz iz svih ostalih trećih zemalja. Njihov zajednički tržišni udio koji je 2013. iznosio samo 1,5 % povećao se na 5,9 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Od 2013. njihova razina cijene općenito je znatno niža od prosječne razine cijene uvoza iz ostalih trećih zemalja, ali još uvijek viša od cijena uvoza iz NRK-a.

(112)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitala sve gospodarske pokazatelje koji su tijekom razmatranog razdoblja utjecali na stanje industrije Unije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., za industriju Unije proveden je odabir uzorka.

(113)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je makroekonomske pokazatelje koji se odnose na cijelu industriju Unije ocijenila na temelju podataka koje su podnositelji dostavili u zahtjevu za reviziju. Komisija je propisno provjerila te makropokazatelje. Komisija je mikroekonomske pokazatelje koji se odnose samo na društva u uzorku ocijenila na temelju provjerenih podataka iz odgovora na upitnik. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(114)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(115)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(116)

U kasnoj fazi postupka nekoliko zainteresiranih strana navelo je da je analiza mikroekonomskih pokazatelja nejasna jer u uzorku prevladava jedan vertikalno integrirani proizvođač, dok bi proizvođači iz Unije uglavnom bili neintegrirani proizvođači tkanina koji kupuju staklena vlakna kao sirovinu na slobodnom tržištu. Proizvođači tkanina našli bi se u vrlo drukčijoj i znatno nepovoljnijoj situaciji u odnosu na vladajućeg integriranog proizvođača. Taj je argument dostavljen nakon objave.

(117)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18. i u skladu s odredbama članka 17. stavka 1. Osnovne uredbe, uzorak čini najveći reprezentativni obujam proizvodnje i prodaje koji se razumno može ispitati u raspoloživom vremenu. Podsjeća se da on čini oko 70 % proizvodnje i prodaje proizvođača iz Unije. Međutim, istodobno je točno da je u ovom ispitnom postupku revizije mikroekonomske pokazatelje u velikoj mjeri utvrdila jedna od stranaka iz uzorka čiji se korporativni ustroj i struktura troškova znatno razlikuju od korporativnog ustroja i strukture troškova većine ostalih proizvođača. O tom je pitanju nadalje riječ u uvodnoj izjavi 28.

(118)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(119)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja po obujmu povećala se za 26 %. U odnosu na 2013. povećala se svake godine uz posebno snažan rast od 2014. do 2015.

(120)

Kako bi zadovoljila rastuću potražnju i omogućila prethodno navedeni rast proizvodnje, tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije povećala je proizvodni kapacitet za 24 %, pri čemu je do najvećeg povećanja došlo od 2013. do 2014.

(121)

Povećanje proizvodnje i proizvodnog kapaciteta bilo je općenito u skladu sa sličnim rastom potrošnje u Uniji, čime je industriji Unije omogućeno održavanje relativno stabilne stope iskorištenosti kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja.

(122)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio

(123)

Obujam prodaje na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 28 %. Povećao se svake godine – za 9 % od 2013. do 2014., za dodatnih 15 indeksnih bodova od 2014. do 2015. te za dodatna 4 indeksna boda od 2015. do razdoblja ispitnog postupka revizije.

(124)

Rast obujma prodaje bio je nešto viši od rasta potrošnje u Uniji tijekom razmatranog razdoblja i njime je industriji Unije omogućeno povećanje tržišnog udjela za 4,9 postotnih bodova, sa 86,6 % 2013. na 91,5 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(125)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije zabilježila je snažan rast proizvodnje i prodaje kojim joj je omogućeno da u potpunosti iskoristi uzlazno kretanje potrošnje u Uniji.

(126)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(127)

Tijekom razmatranog razdoblja broj zaposlenika povećao se za 21 %, a do povećanja je dolazilo svake godine.

(128)

Nastavili su se napori koje je industrija Unije već tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka poduzela u pogledu dugoročnijeg restrukturiranja i na temelju kojih joj je omogućeno da obujam proizvodnje poveća više nego broj zaposlenika, što je dovelo do općeg povećanja produktivnosti, koja se mjeri kao proizvodnja (u kvadratnim metrima) po zaposleniku godišnje i koja se povećala za 4 % tijekom razmatranog razdoblja.

(129)

Kako je objašnjeno u odjeljku 3.2., damping se nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(130)

Obujam dampinškog uvoza iz NRK-a i zemalja koje podliježu mjerama protiv izbjegavanja bio je nizak tijekom razmatranog razdoblja, tako da se može zaključiti da je utjecaj visine dampinških marži na industriju Unije bio vrlo značajan. U odnosu na početni ispitni postupak stanje industrije Unije poboljšalo se s obzirom na proizvodnju, prodaju i tržišni udio, iz čega je vidljivo da se potpuno opravila od prethodnog dampinga.

(131)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji i jedinični trošak proizvodnje

(132)

Jedinična prodajna cijena industrije Unije prema nepovezanim kupcima u Uniji smanjila se tijekom razmatranog razdoblja za 7 %. Kretanje cijena pratilo je kretanje troškova proizvodnje uz maleni vremenski razmak, osim tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kad se jedinični trošak proizvodnje povećao za približno 1 %, ali se prosječna jedinična prodajna cijena smanjila za približno 1,5 %.

(133)

Prosječni troškovi rada tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(134)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku smanjili su se 2014. za 6 % u odnosu na 2013., a zatim su se povećali 2015. te ponovno smanjili u razdoblju ispitnog postupka revizije, kad su dosegnuli razinu koja je bila za 3 % niža nego 2013.

(135)

Razine zaliha tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(136)

Završne zalihe industrije Unije povećale su se za 8 % od 2013. do 2014. i zatim ostale relativno stabilne 2015. prije no što su se u razdoblju ispitnog postupka revizije smanjile za 30 % u odnosu na 2013. Završne zalihe kao postotak proizvodnje pratile su slično kretanje te su u razdoblju ispitnog postupka revizije bile niže za 43 % u odnosu na 2013. U ispitnom postupku utvrđeno je da razine zaliha nisu važan pokazatelj štete za industriju Unije. Veliki pad razine završnih zaliha na kraju razdoblja ispitnog postupka revizije u odnosu na sva ostala razdoblja posljedica je sezonske prirode građevinskog sektora. Industrija Unije stvara zalihe zimi izvan sezone, tako da su 31. prosinca zalihe visoke, no one se ljeti u vrhuncu sezone smanjuju, tako da su na kraju razdoblja ispitnog postupka revizije (30. lipnja 2016.) niske.

(137)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(138)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od njezine prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotka prometa od te prodaje. Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost industrije Unije kretala se od 14,2 % do 17 %. U početnom ispitnom postupku ciljna dobit za industriju utvrđena je na 12 % (15). Stoga se napominje da je tijekom razmatranog razdoblja ostvarena dobit industrije Unije svake godine bila iznad ciljne dobiti.

(139)

Nakon objave podnositelj zahtjeva istaknuo je činjenicu da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije dobit bila relativno visoka zbog iznimno povoljnog kretanja troškova sirovina i tečaja tijekom tog razdoblja. Nakon razdoblja ispitnog postupka revizije ta bi se kretanja okrenula, što bi dovelo do smanjenja profitabilnosti industrije. Komisija je analizirala te primjedbe i utvrdila da ti elementi ne utječu bitno na zaključak da je tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost industrije Unije, na temelju uzorka, bila iznad ciljne dobiti.

(140)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da samostalno financira svoje djelatnosti. Tijekom razmatranog razdoblja novčani tok bio je pozitivan i u skladu s razvojem profitabilnosti.

(141)

Kako bi mogla iskoristiti rastuću potražnju za tkaninama otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana u Uniji i inozemstvu, industrija Unije provela je tijekom razmatranog razdoblja znatna ulaganja u novi kapacitet. Takva su ulaganja bila posebno visoka 2013., čime se objašnjava negativno kretanje za 30 % tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(142)

Povrat ulaganja sastoji se od dobiti izražene kao postotak neto knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine. Bio je pozitivan svake godine tijekom razmatranog razdoblja, dok je njegov razvoj bio u skladu s razvojem profitabilnosti.

(143)

S obzirom na visoku profitabilnost industrije Unije te neprekidno rastuću prodaju tkanina otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana i potražnju za njima, nema naznaka da je tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije imala poteškoća u prikupljanju kapitala za financiranje svojih velikih ulaganja.

(144)

Tijekom razmatranog razdoblja svi pokazatelji štete, osim prodajnih cijena, upućivali su na dobro stanje industrije Unije, pri čemu su svi financijski pokazatelji bili pozitivni. Komisija je u pogledu prodajnih cijena napomenula da je njihovo smanjenje u velikoj mjeri odraz sličnog smanjenja troškova proizvodnje.

(145)

U ispitnom postupku potvrdilo se da su mjere uvedene početnim ispitnim postupkom i mjere protiv izbjegavanja koje su uslijedile koristile industriji Unije, koja je ponovno stekla i povećala svoj tržišni udio, provela aktivnosti restrukturiranja i velika ulaganja, smanjila troškove proizvodnje i povećala profitabilnost.

(146)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(147)

Kako bi se procijenila vjerojatnost ponavljanja štete ako se dopusti istek mjera protiv NRK-a, analizirao se potencijalni utjecaj kineskog uvoza na tržište Unije i na industriju Unije u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(148)

U uvodnoj izjavi 64. Komisija je utvrdila da se damping nastavio tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, iako u malom obujmu.

(149)

U uvodnoj izjavi 74. Komisija je utvrdila da se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije rezervni kapacitet u NRK-u razumno mogao procijeniti na 406 milijuna kvadratnih metara, što čini 57 % potrošnje u Uniji tijekom istog razdoblja. U uvodnoj izjavi 80. Komisija je zaključila da je tržište Unije privlačno za kineske proizvođače izvoznike s obzirom na razinu cijene u Uniji i njihova stalna nastojanja da uđu na to tržište. Na temelju tih nalaza Komisija je u uvodnoj izjavi 81. zaključila da bi stavljanje mjera izvan snage vjerojatno dovelo do povećanja izvoza proizvoda iz ispitnog postupka iz NRK-a u Uniju po dampinškim cijenama.

(150)

Istodobno se u ispitnom postupku pokazalo općenito dobro financijsko stanje industrije Unije tijekom posljednje četiri godine, uključujući razdoblje ispitnog postupka revizije, uz pozitivno kretanje većine pokazatelja štete (vidjeti uvodne izjave od 144. do 146.). Međutim, trebalo bi naglasiti da je u tom razdoblju tržište Unije bilo učinkovito zaštićeno od prisutnosti velikog obujma dampinškog uvoza antidampinškim mjerama na snazi, što je industrija Unije mogla jasno iskoristiti.

(151)

Nekoliko proizvođača iz Unije i Europsko udruženje proizvođača tehničkih tkanina (TECH-FAB Europe) tvrdili su tijekom saslušanja i u svojim podnescima da bi, s obzirom na veliki proizvodni kapacitet u NRK-u i niže prodajne cijene, stavljanje mjera izvan snage odmah dovelo do naglog povećanja uvoza proizvoda iz ispitnog postupka iz NRK-a u Uniju po dampinškim cijenama koje bi bile niže od troška proizvodnje većine proizvođača u Uniji. Nakon objave te su primjedbe dodatno potkrijepljene kako slijedi.

(152)

Prvo, podnositelj zahtjeva dokazao je da je prestala postojati razlika u kvaliteti koja je u razdoblju početnog ispitnog postupka bila znatna. Stoga se moglo očekivati da povećani obujam kineskog dampinškog uvoza po niskim cijenama na tržištu Unije dovede do općeg sniženja prodajnih cijena industrije Unije. Drugo, industrija Unije dokazala je da bi se već relativno malim smanjenjem cijene u iznosu od 0,04 EUR po kvadratnom metru, koje je u takvom kontekstu moguće s obzirom na postojeću razliku između prosječne prodajne cijene industrije Unije i prosječne kineske uvozne cijene od najmanje 0,10 EUR po kvadratnom metru, poništila cjelokupna profitabilnost koju trenutačno ostvaruje.

(153)

Stoga je Komisija, uzimajući u obzir podatke raspoložive u trenutačnoj reviziji, potvrdila da bi se uvoz proizvoda iz ispitnog postupka iz NRK-a u Uniju po dampinškim cijenama vjerojatno snažno povećao ako se dopusti istek mjera. On bi doveo do znatnog pritiska na prodajne cijene industrije Unije i istodobno bi se povećao njegov tržišni udio na štetu industrije Unije.

(154)

Dok se utjecaj vjerojatne štete za cijenu može jednostavno utvrditi, štetu za obujam teže je utvrditi. Jasno je da u Kini trenutačno postoji znatan rezervni kapacitet kojim bi se moglo preuzeti više od 50 % tržišta Unije. Nasuprot tome, teško je predvidjeti hoće li se tržišni udio industrije Unije ponovno vratiti na 70 %, 60 % ili manje od 50 % kao u početnom ispitnom postupku s obzirom na rast potrošnje u cijelom svijetu i nesuradnju kineskih strana zbog koje se nisu mogli prikupiti podaci o budućem razvoju kapaciteta u Kini. Međutim, jasno je da bi, ako se dopusti istek mjera, znatan obujam preuzele kineske strane i da bi se stoga industrija Unije, uz veliki gubitak prometa s obzirom na smanjenje prodajne cijene, suočila i s povećanim troškovima koji bi, s druge strane, snažno utjecali na profitabilnost i održivost industrije Unije.

(155)

Nakon dodatne objave kineski proizvođači izvoznici tvrdili su da dokument o dodatnoj objavi nije sadržavao niz elemenata koji su postojali u prvoj objavi.

(156)

U tom pogledu Komisija bi najprije trebala istaknuti da, suprotno toj tvrdnji, nalazi u pogledu dobrog stanja industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja s obzirom na prodaju i profitabilnost nisu izbrisani (vidjeti uvodne izjave 119., 124. i 138. ove Uredbe).

(157)

Drugo, kao rezultat ponovne procjene potrebe za prilagodbom za kvalitetu (vidjeti uvodnu izjavu 97.) utvrđeno je sljedeće. Prvo, ako se odbiju antidampinške pristojbe, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kineski uvoz snizio je cijene industrije Unije (vidjeti uvodnu izjavu 96.). Drugo, industrija Unije više nije imala prednost u smislu kvalitete kojom bi se spriječio pad prodajne cijene u Uniji u slučaju da se dopusti istek mjera (vidjeti uvodnu izjavu 152.). Ti su zaključci uvelike promijenili način promatranja niza elemenata u analizi vjerojatnosti ponavljanja štete usmjerenoj na budućnost.

(158)

Treće, u pogledu prosječnih cijena prodaje industrije Unije na tržišta trećih zemalja navedenih u prvom dokumentu o objavi utvrđeno je da su te cijene na istoj razini kao prodajne cijene industrije Unije u Uniji. Nakon dodatne objave industrija Unije dostavila je primjedbe i dokazala da je na njezine cijene za tržišta trećih zemalja utjecala ponuda proizvoda koje prodaje izvan Unije. Činjenica je da su njezin uvoz činili proizvodi teži od onih koji se prodaju u Uniji. Osim toga, izvozna prodaja industrije Unije činila je mali udio u njezinoj ukupnoj prodaji. Stoga je Komisija zaključila da nalazi koji su prvotno utvrđeni u prvoj objavi više nisu relevantni.

(159)

Četvrto, nakon dodatne objave, kineski proizvođači izvoznici izrazili su sumnju u uvjerljivost dokaza koje je podnositelj zahtjeva upotrijebio u svojoj tvrdnji da bi umjereno smanjenje cijena navedeno u uvodnoj izjavi 152. doista poništilo svu profitabilnost koju industrija Unije trenutačno ostvaruje. Komisija ističe da takav učinak nijesamo moguć, nego je proizašao iz simulacija temeljenih na trenutačnoj razini marže profitabilnosti industrije Unije po kvadratnom metru. Stoga je taj nalaz ponovno potvrđen, a tvrdnja kineskih proizvođača izvoznika odbijena.

(160)

Naposljetku, kineski proizvođači izvoznici tvrdili su i da bi sudska praksa EU-a zahtijevala da se zaključak o vjerojatnosti ponavljanja štete ne temelji samo na mogućnosti, nego da se temelji na vjerojatnosti potkrijepljenoj analizom usmjerenom na budućnost, čiji je cilj otkriti vjerojatne posljedice prekida mjera. Komisija je istaknula da je provela takvu analizu usmjerenu na budućnost i opisala je u prethodnim uvodnim izjavama od 147. do 154.

(161)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija zaključuje da bi stavljanje izvan snage antidampinških mjera na uvoz određenih tkanina otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana iz NRK-a vjerojatno dovelo do ponavljanja štete.

(162)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera protiv NRK-a bilo protivno interesu Unije u cjelini. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(163)

Podsjeća se da se u početnom ispitnom postupku smatralo da donošenje mjera nije protivno interesu Unije.

(164)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoje stavove u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(165)

Komisija je na temelju toga ispitala postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka dampinga i ponavljanja štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje postojećih mjera nije u interesu Unije.

(166)

U ispitnom postupku utvrđeno je da je postojećim mjerama industriji Unije omogućen oporavak od prethodnog štetnog dampinga. Točnije, mjerama je industriji Unije omogućeno da ponovno stekne tržišni udio, provede potrebna, ali dugo zanemarivana ulaganja kako bi iskoristila povećanu potražnju i istodobno općenito ostvarila zadovoljavajuću dobit. Bez pritiska dampinškog uvoza iz NRK-a na obujam i cijene taj će se proces nastaviti. Komisija je stoga zaključila da bi zadržavanje antidampinških mjera na snazi bilo u interesu industrije Unije.

(167)

Nijedan uvoznik nije surađivao dostavljanjem odgovora na upitnik (vidjeti uvodnu izjavu 22.). Stoga nije bilo naznaka da bi negativni učinak zadržavanja mjera na uvoznike nadmašio pozitivni učinak mjera niti je ispitnim postupkom Komisije utvrđeno suprotno.

(168)

Kineski proizvođači izvoznici naveli su da bi se daljnjom primjenom pristojbi korisnicima uskratila mogućnost kupnje predmetnog proizvoda po razumnim cijenama. Međutim, nijedan uvoznik nije surađivao dostavljanjem odgovora na upitnik (vidjeti uvodnu izjavu 22.). Stoga nije bilo naznaka da bi negativni učinak zadržavanja mjera na korisnike nadmašio pozitivni učinak mjera.

(169)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u interesu Unije protiv proširenja postojećih antidampinških mjera na uvoz iz NRK-a.

(170)

S obzirom na zaključke donesene u pogledu vjerojatnosti nastavka i ponavljanja dampinga i ponavljanja štete proizlazi da bi u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe trebalo zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz određenih tkanina otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana, koje su proširene na uvoz određenih modificiranih tkanina otvorene mrežaste strukture od staklenih vlakana, podrijetlom ili poslane iz NRK-a, i koje su uvedene Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 791/2011.

(171)

Ova je Uredba u skladu s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

(a)

da u razdoblju od 1. travnja 2009. do 31. ožujka 2010. (razdoblje početnog ispitnog postupka) nije izvozio u Uniju proizvod opisan u stavku 1.;

(b)

da nije povezan ni s jednim izvoznikom ili proizvođačem iz Narodne Republike Kine na kojeg se primjenjuju antidampinške mjere uvedene ovom Uredbom;

(c)

da je doista izvozio predmetni proizvod u Uniju ili je preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tog proizvoda u Uniju nakon kraja razdoblja početnog ispitnog postupka,

7.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 288/30

(1)

Europska komisija („Komisija”) zaprimila je zahtjev za izuzeće od antidampinških i kompenzacijskih mjera koje se primjenjuju na uvoz kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) podrijetlom ili poslanih iz Narodne Republike Kine i proširenih na uvoz kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) poslanih iz Malezije i Tajvana, neovisno o tome jesu li deklarirani kao proizvod podrijetlom iz Malezije i Tajvana, u mjeri u kojoj se to odnosi na podnositelja zahtjeva, u skladu s člankom 11. stavkom 4. i člankom 13. stavkom 4. osnovne antidampinške uredbe te člankom 23. stavkom 6. osnovne antisubvencijske uredbe.

(2)

Zahtjev je 23. svibnja 2017. podnijelo društvo Longi (Kuching) SDN.BHD („podnositelj zahtjeva”), proizvođač izvoznik kristalnih silicijskih fotonaponskih modula ili ploča i ćelija vrste koja se upotrebljava u kristalnim silicijskim fotonaponskim modulima ili pločama u Maleziji („predmetna zemlja”).

(3)

Proizvod iz postupka revizije kristalni su silicijski fotonaponski moduli ili ploče i ćelije vrste koja se upotrebljava u kristalnim silicijskim fotonaponskim modulima ili pločama (debljina ćelija ne premašuje 400 mikrometara), poslani iz Malezije i Tajvana, neovisno o tome jesu li deklarirani kao proizvod podrijetlom iz Malezije i Tajvana, trenutačno razvrstani u oznake KN ex 8501 31 00, ex 8501 32 00, ex 8501 33 00, ex 8501 34 00, ex 8501 61 20, ex 8501 61 80, ex 8501 62 00, ex 8501 63 00, ex 8501 64 00 i ex 8541 40 90.

(4)

Sljedeće vrste proizvoda isključene su iz definicije proizvoda iz postupka revizije:

(5)

Uredbama (EU) br. 1238/2013 (3) i (EU) br. 1239/2013 (4) Vijeće je uvelo antidampinške i kompenzacijske mjere na kristalne silicijske fotonaponske module ili ploče i ćelije vrste koja se upotrebljava u kristalnim silicijskim fotonaponskim modulima i ključne elemente (tj. ćelije) podrijetlom ili poslane iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina”) („izvorne mjere”). Prihvaćen je i dogovor o preuzimanju obveze. Provedbenim uredbama (EU) 2016/184 (5) i (EU) 2016/185 (6) Komisija je mjere proširila na uvoz kristalnih silicijskih fotonaponskih modula i ključnih elemenata (tj. ćelija) poslanih iz Malezije i Tajvana („proširene mjere”), neovisno o tome jesu li deklarirani kao proizvod podrijetlom iz Malezije i Tajvana, uz iznimku uvoza proizvoda određenih društava koja su izričito navedena.

(6)

Komisija je uredbama (EU) 2017/366 (7) i (EU) 2017/367 (8) proširila antidampinške i kompenzacijske mjere nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera i zaključila ispitni postupak djelomične privremene revizije koji je pokrenut u isto vrijeme.

(7)

Komisija je 10. veljače 2017. pokrenula reviziju (9) u pogledu zahtjeva za izuzeće novog proizvođača izvoznika. Taj je ispitni postupak revizije u tijeku. Komisija je 3. ožujka 2017. pokrenula i djelomičnu privremenu reviziju (10), ograničenu na oblik mjera. Komisija je 15. rujna 2017. zaključila tu reviziju tako što je postojeće pristojbe ad valorem, u kombinaciji s preuzimanjem obveze, zamijenila najnižom uvoznom cijenom (11).

(8)

Podnositelj zahtjeva tvrdio je da nije izvozio proizvod iz postupka revizije u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka koji je doveo do proširenih mjera, tj. od 1. travnja 2014. do 31. ožujka 2015.

(9)

Osim toga, podnositelj zahtjeva naveo je da nije izbjegavao postojeće mjere.

(10)

Podnositelj zahtjeva nadalje je tvrdio da je nakon razdoblja ispitnog postupka koji je doveo do proširenih mjera preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine u Uniju.

(11)

Komisija je ispitala raspoložive dokaze i zaključila da postoji dovoljno dokaza koji opravdavaju pokretanje ispitnog postupka u skladu s člankom 11. stavkom 4. i člankom 13. stavkom 4. osnovne antidampinške uredbe te člankom 23. stavkom 6. osnovne antisubvencijske uredbe kako bi se utvrdilo može li se podnositelju zahtjeva odobriti izuzeće od proširenih mjera.

(12)

U skladu s člankom 11. stavkom 4. osnovne antidampinške uredbe, industrija Unije za koju se zna da se postupak na nju odnosi obaviještena je o zahtjevu za reviziju i omogućeno joj je iznošenje primjedbi, ali nisu primljene nikakve primjedbe.

(13)

Komisija će posvetiti posebnu pozornost odnosu podnositelja zahtjeva s trgovačkim društvima na koja se primjenjuju postojeće mjere kako bi se osiguralo da taj odnos nije bio uspostavljen ili upotrijebljen za izbjegavanje mjera. Komisija će razmotriti i treba li uvesti posebne uvjete nadzora u slučaju da se ispitnim postupkom zaključi da je odobravanje izuzeća opravdano.

(14)

U skladu s člankom 11. stavkom 4. osnovne antidampinške uredbe, antidampinšku pristojbu koja je na snazi trebalo bi staviti izvan snage kada je riječ o uvozu proizvoda iz postupka revizije koji podnositelj zahtjeva proizvodi i prodaje za izvoz u Uniju.

(15)

Istodobno, taj bi se uvoz trebao evidentirati u skladu s člankom 14. stavkom 5. osnovne antidampinške uredbe kako bi se, u slučaju da se revizijom utvrdi da podnositelj zahtjeva izbjegava mjere, antidampinške pristojbe mogle naplatiti od datuma evidentiranja tog uvoza. U ovoj fazi ispitnog postupka nije moguće procijeniti iznos mogućih budućih obveza podnositelja zahtjeva.

(16)

Budući da u osnovnoj antisubvencijskoj uredbi nema pravne osnove za stavljanje izvan snage antisubvencijskih mjera koje su na snazi, te će mjere ostati na snazi. Samo ako se revizijom dođe do zaključka da podnositelj zahtjeva ima pravo na izuzeće, antisubvencijske mjere koje su na snazi bit će stavljene izvan snage uredbom kojom se odobrava takvo izuzeće.

(17)

Ispitnim postupkom obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2014. do 30. rujna 2017. („razdoblje ispitnog postupka revizije”).

(18)

U skladu s odredbama ove Uredbe, sve zainteresirane strane pozivaju se da iznesu svoja stajališta te dostave informacije i popratne dokaze. Osim ako je određeno drukčije, te informacije i popratni dokazi moraju se dostaviti Komisiji u roku od 37 dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(19)

Sve zainteresirane strane mogu zatražiti saslušanje pred ispitnim službama Komisije. Svi zahtjevi za saslušanje moraju se podnijeti u pisanom obliku i moraju sadržavati razloge za njihovo podnošenje. Zahtjev za saslušanje o pitanjima povezanima s početnom fazom ispitnog postupka mora se podnijeti u roku od 15 dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Nakon toga zahtjev za saslušanje mora se podnijeti u rokovima koje u svojoj komunikaciji sa strankama odredi Komisija.

(20)

Informacije dostavljene Komisiji u svrhu ispitnih postupaka trgovinske zaštite ne smiju podlijegati autorskim pravima. Zainteresirane strane, prije nego što Komisiji dostave informacije i/ili podatke koji podliježu autorskim pravima treće strane, moraju zatražiti posebno dopuštenje od nositelja autorskih prava kojim se Komisiji izričito dopušta a) upotreba informacija i podataka u svrhu ovog postupka trgovinske zaštite i b) pružanje informacija i/ili podataka zainteresiranim stranama u ovom ispitnom postupku u obliku kojim im se omogućuje ostvarivanje prava na obranu.

(21)

Svi podnesci, uključujući informacije koje se traže u ovoj Uredbi, ispunjeni upitnici i korespondencija zainteresiranih strana za koje se zahtijeva povjerljivo postupanje trebali bi imati oznaku „Limited” (ograničeno) (12).

(22)

Zainteresirane strane koje dostavljaju informacije s oznakom „Limited” dužne su u skladu s člankom 19. stavkom 2. osnovne antidampinške uredbe i člankom 29. stavkom 2. osnovne antisubvencijske uredbe dostaviti sažetke tih informacija u verziji koja nije povjerljiva s oznakom „For inspection by interested parties” (na uvid zainteresiranim stranama). Sažeci trebaju biti dovoljno detaljni da se može razumjeti bit informacija koje su dostavljene kao povjerljive. Ako zainteresirana strana koja dostavlja povjerljive informacije ne dostavi sažetak u verziji koja nije povjerljiva, u traženom obliku i na traženoj razini kvalitete, te se informacije ne moraju uzeti u obzir.

(23)

Zainteresirane strane pozivaju se da sve podneske i zahtjeve, uključujući skenirane punomoći i potvrde, dostavljaju e-poštom, osim opsežnih odgovora koji bi se trebali dostaviti na prenosivom mediju za digitalnu pohranu (CD-ROM, DVD, USB flash memorija) osobno ili preporučenom poštom. Uporabom e-pošte zainteresirane strane izražavaju svoju suglasnost s pravilima koja se primjenjuju na elektroničke podneske iz dokumenta „KORESPONDENCIJA S EUROPSKOM KOMISIJOM U PREDMETIMA TRGOVINSKE ZAŠTITE” objavljenog na web-mjestu Glavne uprave za trgovinu: http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2011/june/tradoc_148003.pdf

(24)

Zainteresirane strane moraju navesti svoje ime, adresu, broj telefona i valjanu adresu e-pošte te osigurati da je dostavljena adresa e-pošte ispravna službena adresa e-pošte koja se svakodnevno provjerava. Nakon što primi podatke za kontakt, Komisija će sa zainteresiranim stranama komunicirati isključivo e-poštom, osim ako one izričito zatraže da sve dokumente Komisije primaju nekim drugim sredstvom komunikacije ili ako vrsta dokumenta zahtijeva slanje preporučenom poštom. Dodatna pravila i informacije o korespondenciji s Komisijom, uključujući načela koja se primjenjuju na podneske poslane e-poštom, zainteresirane strane mogu pronaći u prethodno navedenim uputama za komunikaciju sa zainteresiranim stranama.

Adresa Komisije za korespondenciju:

(25)

Ako zainteresirana strana odbije odobriti pristup potrebnim informacijama ili ih ne dostavi u roku ili ako znatno ometa ispitni postupak, nalazi, bilo pozitivni ili negativni, mogu se donijeti na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. osnovne antidampinške uredbe i člankom 28. osnovne antisubvencijske uredbe.

(26)

Ako se utvrdi da je zainteresirana strana dostavila lažne ili obmanjujuće informacije, te se informacije ne moraju uzeti u obzir i mogu se upotrijebiti raspoloživi podaci.

(27)

Ako zainteresirana strana ne surađuje ili surađuje samo djelomično te se stoga nalazi temelje na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. osnovne antidampinške uredbe i člankom 28. osnovne antisubvencijske uredbe, ishod za tu stranu može biti manje povoljan nego što bi bio da je surađivala.

(28)

Nedostavljanje odgovora u elektroničkom obliku ne smatra se nesuradnjom, pod uvjetom da zainteresirana strana dokaže da bi dostavljanje odgovora u traženom obliku dovelo do nepotrebnog dodatnog opterećenja ili neopravdanog dodatnog troška. Zainteresirana strana trebala bi o tome odmah obavijestiti Komisiju.

(29)

Zainteresirane strane mogu zatražiti intervenciju službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima. Službenik za saslušanje veza je između zainteresiranih strana i ispitnih službi Komisije. Službenik za saslušanje ispituje zahtjeve za pristup dokumentaciji predmeta, sporove povezane s povjerljivošću dokumenata, zahtjeve za produljenje rokova i zahtjeve trećih osoba za saslušanje. Službenik za saslušanje može organizirati saslušanje s pojedinačnom zainteresiranom stranom i posredovati kako bi osigurao da zainteresirana strana u potpunosti ostvaruje svoja prava na obranu. Osim toga, službenik za saslušanje omogućuje održavanje saslušanja uz sudjelovanje stranaka kako bi se mogla predstaviti različita stajališta i ponuditi pobijajući dokazi.

(30)

Zahtjevi za saslušanje pred službenikom za saslušanje podnose se u pisanom obliku i trebaju sadržavati razloge za njihovo podnošenje. Zahtjev za saslušanje o pitanjima povezanima s početnom fazom ispitnog postupka mora se podnijeti u roku od 15 dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Nakon toga zahtjev za saslušanje mora se podnijeti u rokovima koje u svojoj komunikaciji sa strankama odredi Komisija.

(31)

Dodatne informacije i podatke za kontakt zainteresirane strane mogu pronaći na web-stranicama službenika za saslušanje na web-mjestu Glavne uprave za trgovinu: http://ec.europa.eu/trade/trade-policy-and-you/contacts/hearing-officer/

(32)

Ispitni postupak zaključuje se, u skladu s člankom 11. stavkom 5. osnovne antidampinške uredbe i člankom 22. stavkom 1. osnovne antisubvencijske uredbe, u roku od devet mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(33)

Osobni podaci prikupljeni u ovom ispitnom postupku obrađivat će se u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

7.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 288/36

(1)

U skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011 usklađene norme predviđene člankom 17. moraju ispunjavati zahtjeve usklađenog sustava određenog u toj uredbi ili tom uredbom.

(2)

Europski odbor za normizaciju (CEN) donio je u siječnju 2011. usklađenu normu EN 13341:2005 + A1: 2011 „Nepomični termoplastični spremnici za nadzemno skladištenje lož ulja za domaćinstvo, kerozinskog i dizelskog goriva – Polietilenski spremnici proizvedeni upuhivanjem u kalupe i centrifugalnim lijevanjem te spremnici dobiveni centrifugalnim lijevanjem anionskog polimerizacijskog poliamida 6 – Zahtjevi i metode ispitivanja”. Upućivanje na normu naknadno je objavljeno u Službenom listu Europske unije  (2). Upućivanje na normu nekoliko je puta ponovno objavljivano, zadnji put 2017. (3)

(3)

Njemačka je 21. kolovoza 2015. pokrenula postupak za formalni prigovor na usklađenu normu EN 13341:2005 + A1:2011. Formalni se prigovor temeljio na nedostatku usklađenih metoda u toj normi za osiguravanje mehaničke otpornosti, nosivosti, stabilnosti i otpornosti na lomljenje ili drobljenje predmetnih proizvoda kada se oni ugrađuju u trusnim ili poplavnim područjima. Njemačka je u skladu s tim zatražila ograničenje upućivanja na normu objavljenog u Službenom listu Europske unije isključivanjem trusnih ili poplavnih područja iz njezina područja primjene, ili potpuno povlačenje tog upućivanja na normu.

(4)

Njemačka tvrdi da ta norma ne sadržava odredbe za utvrđivanje svojstava predmetnih građevnih proizvoda ako se ugrađuju u područjima u kojima postoji rizik od potresa ili poplava. Potrebne metode ocjenjivanja u te svrhe, kada je riječ o projektiranju spremnika, njihovoj potpornoj konstrukciji ili pričvršćivanju, u potpunosti nedostaju. Nadalje, nije moguće ocijeniti ni razmjer do kojeg oni mogu apsorbirati učinke koji nastaju djelovanjem potresa ili poplava.

(5)

Njemačka smatra da se tim nedostacima krši članak 17. stavak 3. Uredbe (EU) br. 305/2011 jer se navedenom normom ne udovoljava u potpunosti zahtjevima relevantnog ovlaštenja kako je predviđeno člankom 18. te uredbe.

(6)

Pri ocjenjivanju prihvatljivosti iznesenih tvrdnji treba upozoriti da se navodne dodatne potrebe koje je Njemačka iznijela odnose na ugradnju i naknadnu uporabu predmetnih proizvoda u područjima u kojima postoji rizik od potresa ili poplava.

(7)

Međutim, u skladu s člankom 17. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 305/2011, usklađenim se normama jamče metode i kriteriji ocjenjivanja svojstava građevnih proizvoda. Svrha je usklađenog sustava utvrđenog u toj uredbi ili koji se njome utvrđuje uskladiti uvjete za stavljanje na tržište građevnih proizvoda, a ne određivanje pravila za njihovu ugradnju ili uporabu.

(8)

Pravo na iznošenje formalnog prigovora u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 305/2011 ne može se, međutim, proširiti na tvrdnje koje se odnose na pitanja koja se ne odnose na sadržaj predmetnih normi. Takve se tvrdnje stoga treba smatrati nedopuštenima u kontekstu formalnih prigovora.

(9)

S obzirom na to da se prvi zahtjev Njemačke za ograničavanje upućivanja na normu isključivanjem trusnih i poplavnih područja iz njezina područja primjene odnosi na pitanja koja se ne odnose na sadržaj predmetne norme, trebalo bi ga smatrati nedopuštenim.

(10)

Drugi se opći zahtjev Njemačke za potpuno povlačenje upućivanja na normu uglavnom temelji na neprimjerenosti norme u trenutačnom obliku, posebno kada je riječ o ugradnji i naknadnoj uporabi predmetnih proizvoda u trusnim ili poplavnim područjima.

(11)

Međutim, države članice u potpunosti zadržavaju pravo na to da reguliraju posebne uvjete za ugradnju ili uporabu građevnih proizvoda, pod uvjetom da ti posebni uvjeti ne povlače za sobom zahtjeve za ocjenjivanje svojstava proizvoda kojima se krši usklađeni sustav. Države članice stoga mogu zabraniti ili ograničiti ugradnju ili uporabu predmetnih proizvoda u trusnim ili poplavnim područjima, što se trenutačno radi u Njemačkoj.

(12)

Na temelju sadržaja norme EN 13341:2005 + A1:2011 i informacija koje su dostavili Njemačka, Europski odbor za normizaciju i industrija te nakon savjetovanja s odborima osnovanima na temelju članka 64. Uredbe (EU) br. 305/2011 i članka 22. Uredbe (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4) općenito je prihvaćeno da bi upućivanje na tu normu trebalo zadržati u Službenom listu Europske unije.

(13)

Navodna nepotpunost predmetne norme stoga se ne bi trebala smatrati dovoljnim razlogom za potpuno povlačenje upućivanja na normu EN 13341:2005 + A1:2011 iz Službenog lista Europske unije.

(14)

Stoga bi normu EN 13341:2005 + A1:2011 trebalo zadržati u Službenom listu Europske unije,

7.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 288/39

(1)

U skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011 usklađene norme predviđene člankom 17. moraju ispunjavati zahtjeve usklađenog sustava određenog u toj uredbi ili tom uredbom.

(2)

Europski odbor za normizaciju (CEN) donio je u veljači 2005. usklađenu normu EN 12285-2:2005 „Čelični spremnici izrađeni u radionici – 2. dio: Horizontalni valjkasti spremnici s jednostrukom i dvostrukom stijenkom za nadzemno skladištenje zapaljivih i nezapaljivih tekućina koje onečišćuju vodu”. Upućivanje na normu naknadno je objavljeno u Službenom listu Europske unije  (2). Upućivanje na normu nekoliko je puta ponovno objavljivano, zadnji put 2017. (3).

(3)

Njemačka je 21. kolovoza 2015. pokrenula postupak za formalni prigovor na usklađenu normu EN 12285-2:2005. Formalni se prigovor temeljio na nedostatku usklađenih metoda u toj normi za osiguravanje mehaničke otpornosti, nosivosti, nepropusnosti, stabilnosti i otpornosti na lomljenje ili drobljenje predmetnih proizvoda kada se oni ugrađuju u trusnim ili poplavnim područjima. Njemačka je u skladu s tim zatražila ograničenje upućivanja na normu objavljenog u Službenom listu Europske unije isključivanjem trusnih ili poplavnih područja iz njezina područja primjene, ili potpuno povlačenje tog upućivanja na normu.

(4)

Njemačka tvrdi da ta norma ne sadržava odredbe za utvrđivanje svojstava predmetnih građevnih proizvoda ako se ugrađuju u područjima u kojima postoji rizik od potresa ili poplava. Potrebne metode ocjenjivanja u te svrhe, kada je riječ o projektiranju spremnika, njihovoj potpornoj konstrukciji ili pričvršćivanju, u potpunosti nedostaju. Nadalje, nije moguće ocijeniti ni razmjer do kojeg oni mogu apsorbirati učinke koji nastaju djelovanjem potresa ili poplava.

(5)

Njemačka smatra da se tim nedostacima krši članak 17. stavak 3. Uredbe (EU) br. 305/2011 jer se navedenom normom ne udovoljava u potpunosti zahtjevima relevantnog ovlaštenja kako je predviđeno člankom 18. te uredbe.

(6)

Pri ocjenjivanju prihvatljivosti iznesenih tvrdnji treba upozoriti da se navodne dodatne potrebe koje je Njemačka iznijela odnose na ugradnju i naknadnu uporabu predmetnih proizvoda u područjima u kojima postoji rizik od potresa ili poplava.

(7)

Međutim, u skladu s člankom 17. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 305/2011, usklađenim se normama jamče metode i kriteriji ocjenjivanja svojstava građevnih proizvoda. Svrha je usklađenog sustava utvrđenog u toj uredbi ili koji se njome utvrđuje uskladiti uvjete za stavljanje na tržište građevnih proizvoda, a ne određivanje pravila za njihovu ugradnju ili uporabu.

(8)

Pravo na iznošenje formalnog prigovora u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 305/2011 ne može se, međutim, proširiti na tvrdnje koje se odnose na pitanja koja se ne odnose na sadržaj predmetnih normi. Takve se tvrdnje stoga treba smatrati nedopuštenima u kontekstu formalnih prigovora.

(9)

S obzirom na to da se prvi zahtjev Njemačke za ograničavanje upućivanja na normu isključivanjem trusnih i poplavnih područja iz njezina područja primjene odnosi na pitanja koja se ne odnose na sadržaj predmetne norme, trebalo bi ga smatrati nedopuštenim.

(10)

Drugi se opći zahtjev Njemačke za potpuno povlačenje upućivanja na normu uglavnom temelji na neprimjerenosti norme u trenutačnom obliku, posebno kada je riječ o ugradnji i naknadnoj uporabi predmetnih proizvoda u trusnim ili poplavnim područjima.

(11)

Međutim, države članice u potpunosti zadržavaju pravo na to da reguliraju posebne uvjete za ugradnju ili uporabu građevnih proizvoda, pod uvjetom da ti posebni uvjeti ne povlače za sobom zahtjeve za ocjenjivanje svojstava proizvoda kojima se krši usklađeni sustav. Države članice stoga mogu zabraniti ili ograničiti ugradnju ili uporabu predmetnih proizvoda u trusnim ili poplavnim područjima, što se trenutačno radi u Njemačkoj.

(12)

Na temelju sadržaja norme EN 12285-2:2005 i informacija koje su dostavili Njemačka, Europski odbor za normizaciju i industrija te nakon savjetovanja s odborima osnovanima na temelju članka 64. Uredbe (EU) br. 305/2011 i članka 22. Uredbe (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4) općenito je prihvaćeno da bi upućivanje na tu normu trebalo zadržati u Službenom listu Europske unije.

(13)

Navodna nepotpunost predmetne norme stoga se ne bi trebala smatrati dovoljnim razlogom za potpuno povlačenje upućivanja na normu EN 12285-2:2005 iz Službenog lista Europske unije.

(14)

Stoga bi normu EN 12285-2:2005 trebalo zadržati u Službenom listu Europske unije,