ISSN 1977-0847 |
||
Službeni list Europske unije |
L 286 |
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Godište 60. |
Sadržaj |
|
I. Zakonodavni akti |
Stranica |
|
|
UREDBE |
|
|
* |
Uredba (EU) 2017/1953 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 u pogledu promicanja internetske povezivosti u lokalnim zajednicama ( 1 ) |
|
|
* |
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP. |
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
I. Zakonodavni akti
UREDBE
1.11.2017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 286/1 |
UREDBA (EU) 2017/1953 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 25. listopada 2017.
o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 u pogledu promicanja internetske povezivosti u lokalnim zajednicama
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 172.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
(1) |
U komunikaciji Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenoj „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitnom društvu” iznosi se europska vizija internetske povezivosti za građane i poduzeća na jedinstvenom digitalnom tržištu te se opisuje niz mogućih mjera kojima se može unaprijediti povezivost u Uniji. |
(2) |
U svojoj komunikaciji od 26. kolovoza 2010. naslovljenoj „Digitalna agenda za Europu” Komisija podsjeća da je u strategiji Europa 2020. istaknuta važnost uvođenja širokopojasnog interneta s ciljem promicanja socijalne uključenosti i konkurentnosti u Uniji te potvrđuje cilj kojim se osigurava da svi Europljani do 2020. imaju pristup internetu s brzinom od 30 Mbit/s te da je najmanje 50 % kućanstava u Europi pretplaćeno na internetsku vezu bržu od 100 Mbit/s. |
(3) |
U okviru mjera za potporu viziji internetske povezivosti širom Unije, Komisija u svojoj komunikaciji od 14. rujna 2016. promiče postavljanje lokalnih bežičnih pristupnih točaka putem pojednostavnjenih postupaka planiranja i manjeg broja regulatornih prepreka. Takve pristupne točke, uključujući one koje su popratne onima za pružanje drugih javnih usluga ili koje su nekomercijalne prirode, mogu pozitivno utjecati na poboljšanje postojećih bežičnih komunikacijskih mreža i na uvođenje budućih generacija takvih mreža olakšavanjem preciznije pokrivenosti u skladu s razvojem potreba. Te pristupne točke trebale bi moći tvoriti mrežu s jedinstvenim autentifikacijskim sustavom koji vrijedi u cijeloj Uniji i kojemu bi se trebale moći pridružiti druge besplatne lokalnebežične mreže koje pružaju povezivost. Taj bi sustav trebao biti u skladu sa zahtjevima Unije u pogledu zaštite podataka i s Uredbom (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća (4). |
(4) |
U kontekstu ove Uredbe lokalna bežična povezivost koja je besplatna i bez diskriminirajućih uvjeta znači, u smislu da je besplatna, da se pruža bez odgovarajuće naknade, bilo da je riječ o izravnom plaćanju, bilo o drugim vrstama naknade poput komercijalnog oglašavanja ili davanja osobnih podataka za komercijalne svrhe. U smislu da je bez diskriminirajućih uvjeta znači da se pruža ne dovodeći u pitanje ograničenja koja proizlaze iz prava Unije ili nacionalnog prava koje je u skladu s pravom Unije, kao ni potrebu da se osigura neometano funkcioniranje mreže, a osobito potrebu da se u vrijeme najintenzivnijeg korištenja osigura poštena raspodjela kapaciteta među korisnicima. |
(5) |
Konkurentno tržište i zakonodavni okvir koji se može prilagoditi novim okolnostima, kojim se potiče tržišno natjecanje, ulaganje te raširena dostupnost i upotreba povezivosti vrlo velikog kapaciteta, kao i transeuropskih mreža i novih poslovnih modela, važni su pokretači ulaganja u mreže visokog i vrlo visokog kapaciteta koje građanima širom Unije mogu pružiti povezivost. |
(6) |
S obzirom na komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. te radi promicanja digitalne uključenosti, Unija bi trebala podupirati pružanje visokokvalitetne lokalne bežične povezivosti koja je besplatna i bez diskriminirajućih uvjeta u središtima lokalnog javnog života, među ostalim na otvorenim prostorima kojima pristup ima šira javnost. Takva potpora nije obuhvaćena Uredbom (EU) br. 1316/2013 (5) ili (EU) br. 283/2014 (6) Europskog parlamenta i Vijeća. |
(7) |
Takvom bi se potporom trebala potaknuti tijela javnog sektora, kako su definirana u Direktivi (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća (7), da ponude lokalnu bežičnu povezivost koja je besplatna i bez diskriminirajućih uvjeta kao popratnu uslugu uz svoje zadaće od javnog interesa kako bi se osiguralo da ljudi u lokalnim zajednicama imaju koristi od širokopojasne veze velike brzine i imaju priliku unaprijediti svoje digitalne vještine u središtima javnog života. Takva bi tijela mogla uključivati općine, udruženja općina, druga tijela i institucije lokalne vlasti, knjižnice i bolnice. |
(8) |
Lokalna bežična povezivost koja je besplatna i bez diskriminirajućih uvjeta mogla bi doprinijeti premošćivanju digitalnog jaza, osobito u zajednicama koje zaostaju u pogledu digitalne pismenosti, uključujući ruralna područja i udaljene lokacije. |
(9) |
Poboljšanjem pristupa širokopojasnim vezama velike i vrlo velike brzine, a time i internetskim uslugama, posebno u ruralnim područjima i na udaljenim lokacijama, mogla bi se povećati kvaliteta života olakšavanjem pristupa uslugama, na primjer e-zdravlju i e-upravi, te bi se mogao promicati razvoj lokalnih malih i srednjih poduzeća. |
(10) |
Kako bi se zajamčio uspjeh potpore koju se treba pružiti na temelju ove Uredbe i kako bi se promicalo djelovanje Unije u tom području, Komisija bi trebala osigurati da subjekti koji razvijaju projekte uz financijsku pomoći Unije dostupnu na temelju ove Uredbe krajnjim korisnicima daju što više informacija o dostupnosti tih usluga te bi trebala istaknuti činjenicu da je Unije odobrila financiranje. Takvim bi se informacijama krajnjim korisnicima također mogao omogućiti jednostavan pristup informacijama o Uniji. |
(11) |
Uzimajući u obzir njezinu posebnu svrhu te da je namijenjena lokalnim potrebama, promicanje lokalne bežične povezivosti koja je besplatna i bez diskriminirajućih uvjeta u središtima javnog života trebalo bi odrediti kao poseban projekt od zajedničkog interesa u telekomunikacijskom sektoru u smislu uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014. |
(12) |
Kako bi se osigurala odgovarajuća sredstva za promicanje bežične povezivosti u lokalnim zajednicama i osigurala njezina uspješna provedba, financijska omotnica za provedbu Instrumenta za povezivanje Europe u telekomunikacijskom sektoru trebala bi biti uvećana za 25 000 000 EUR, a moguće ju je povećati na 50 000 000 EUR. |
(13) |
S obzirom na nekomercijalnu prirodu potpore koja se treba pružiti u na temelju ove Uredbe i očekivane male dimenzije pojedinačnih projekata, administrativno opterećenje trebalo bi svesti na najmanju moguću mjeru i ono bi trebalo biti razmjerno očekivanim rezultatima, uzimajući u obzir potrebu za odgovornošću i odgovarajućom ravnotežom između pojednostavljenja i kontrole. Stoga bi ovu Uredbu trebalo provesti uz pomoć najprikladnijih oblika financijske pomoći, posebno bespovratnih sredstava, na primjer putem kupona, dostupnih na temelju Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (8), sada ili u budućnosti. Potpora koja se treba pružati na temelju ove Uredbe ne bi smjela ovisiti o financijskim instrumentima. Trebalo bi se primjenjivati načelo dobrog financijskog upravljanja. |
(14) |
Budući da je iznos odobrenih financijskih sredstava ograničen u odnosu na potencijalno velik broj prijava, trebalo bi pojednostavniti administrativne postupke kako bi se odluke mogle donositi na vrijeme. Uredbu (EU) br. 1316/2013 trebalo bi izmijeniti kako bi se državama članicama omogućilo da odobre kategorije prijedloga u skladu s kriterijima navedenima u odjeljku 4. Priloga Uredbi (EU) br. 283/2014 s ciljem izbjegavanja pojedinačnog odobravanja prijava te osiguravanja da potvrde o rashodima i godišnje izvješćivanje Komisije ne budu obavezni za bespovratna sredstva ili druge oblike financijske pomoći dodijeljene na temelju ove Uredbe. |
(15) |
Zbog ograničenog dosega pojedinačnih lokalnih bežičnih pristupnih točaka i male vrijednosti obuhvaćenih pojedinačnih projekata, ne očekuje se da bi pristupne točke koje primaju financijsku pomoć na temelju ove Uredbe ugrozile komercijalne ponude. Kako bi se dodatno osiguralo da se tom financijskom pomoći neopravdano ne narušava tržišno natjecanje, ne istiskuju privatna ulaganja te da se privatni operatori ne odvraćaju od ulaganja, potporu predviđenu ovom Uredbom trebalo bi ograničiti na projekte kojima se ne udvostručuju postojeće besplatne privatne ili javne ponude sličnih obilježja u istom javnom prostoru. Ovom se Uredbom ne bi smjelo spriječiti postavljanje ograničenja u korisničkim uvjetima poput ograničenja povezivosti na određeno razdoblje ili u okvirima razumnog najvećeg prometa podataka. |
(16) |
Dodatna potpora mogla bi doprinijeti postizanju značajnijeg učinka te je se stoga ne bi smjelo isključiti. Takva dodatna potpora mogla bi se osigurati iz javnih izvora financiranja poput fondova Unije ili nacionalnih fondova, uključujući Europski fond za regionalni razvoj, ili privatnih izvora financiranja. |
(17) |
Raspoloživa sredstva trebalo bi dodijeliti projektima poštujući zemljopisnu uravnoteženost među državama članicama te, u pravilu, prema načelu prvenstva na temelju redoslijeda prijave. Mehanizam čiji je cilj osiguravanje zemljopisne uravnoteženosti trebalo bi uključiti u relevantne programe rada usvojene u skladu s Uredbom (EU) br. 1316/2013 te bi ga trebalo dodatno navesti u pozivima za podnošenje prijedloga donesenim u skladu s tom Uredbom, ako je potrebno, na primjer tako da se omogući veće sudjelovanje podnositelja zahtjeva iz država članica s relativno niskom stopom korištenja bespovratnih sredstava ili financijske pomoći. |
(18) |
Kako bi se osiguralo brzo pružanje povezivosti u skladu s ovom Uredbom, financijsku pomoć trebalo bi provoditi upotrebom, u najvećoj mogućoj mjeri, mrežnih alata kojima se omogućuje brzo podnošenje i obrada prijava te potpora provedbi, praćenju i reviziji ugrađenih lokalnih bežičnih pristupnih točaka. Komisija i relevantna tijela u državama članicama trebali bi promicati projekt od zajedničkog interesa. |
(19) |
Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje nacionalno pravo koje je u skladu s pravom Unije, kao što su nacionalne odredbe kojima se općinama zabranjuje da pružaju besplatnu bežičnu povezivost izravno, ali im se pritom dopušta da tu povezivost pružaju putem privatnih subjekata. |
(20) |
S obzirom na hitnu potrebu za internetskom povezivosti unutar Unije i za promicanjem pristupa mrežama koje širom Unije, uključujući ruralna područja i udaljene lokacije, mogu pružiti visokokvalitetno iskustvo interneta koje se temelji barem na širokopojasnim uslugama vrlo velike brzine, te po mogućnosti također ostvariti ciljeve europskog gigabitnog društva, financijsku pomoć trebalo bi nastojati raspodijeliti na zemljopisno uravnotežen način. |
(21) |
Subjekte koji koriste sredstva trebalo bi obvezati na pružanje bežične povezivosti tijekom razdoblja od najmanje tri godine. |
(22) |
Djelovanja financirana na temelju ove Uredbe trebala bi koristiti najsuvremeniju i najbolju dostupnu opremu, kojom se korisnicima može pružiti pristupačna i prikladno osigurana povezivost velike brzine koja je besplatna i bez diskriminirajućih uvjeta. |
(23) |
S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest potporu pružanju visokokvalitetne bežične povezivosti u lokalnim zajednicama širom Unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegova opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne premašuje ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. |
(24) |
Uredbe (EU) br. 1316/2013 i (EU) br. 283/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjene Uredbe (EU) br. 1316/2013
Uredba (EU) br. 1316/2013 mijenja se kako slijedi:
1. |
U članku 2. točka (1) zamjenjuje se sljedećom:
(*1) Uredba (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke br. 1336/97/EZ (SL L 86, 21.3.2014., str. 14.).”" |
2. |
U članku 4. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. U telekomunikacijskom sektoru, CEF podupire mjere koje teže postizanju ciljeva utvrđenih u Uredbi (EU) br. 283/2014.” |
3. |
U članku 5. stavku 1. prvom podstavku, točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
4. |
Članak 7. mijenja se kako slijedi:
|
5. |
U članak 9. umeće se sljedeći stavak: „1.a Kada je to opravdano radi izbjegavanja nepotrebnog administrativnog opterećenja, posebno u slučaju bespovratnih sredstava male vrijednosti, u smislu članka 185. Delegirane uredbe (EU) br. 1268/2012, države članice iz stavka 1. ovog članka mogu odobriti određenu kategoriju prijedloga u okviru radnih programa donesenih na temelju članka 17. ove Uredbe bez navođenja pojedinačnih podnositelja zahtjeva. Takvim odobrenjem uklanja se potreba da države članice daju odobrenje svakom pojedinačnom podnositelju zahtjeva.” |
6. |
U članku 10. stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak: „Mjere u području pružanja lokalne bežične povezivosti koja je besplatna i bez diskriminirajućih uvjeta u lokalnim zajednicama financiraju se putem financijske potpore Unije kojom se pokriva do 100 % prihvatljivih troškova, ne dovodeći u pitanje načelo sufinanciranja.” |
7. |
U članku 14. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Financijski instrumenti uspostavljeni u skladu s glavom VIII. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 mogu se upotrebljavati za olakšavanje pristupa financiranju za subjekte koji provode mjere kojima se doprinosi projektima od zajedničkog interesa, kako je utvrđeno u uredbama (EU) br. 1315/2013, (EU) br. 347/2013 i (EU) br. 283/2014 te za postizanje njihovih ciljeva. Ti financijski instrumenti temelje se na ex ante ocjenama tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulagačkih okolnosti te potreba za ulaganjima. Glavni uvjeti i postupci za svaki financijski instrument utvrđeni su u dijelu III. Priloga I. ovoj Uredbi.” |
8. |
U članku 17. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Komisija prilikom donošenja višegodišnjih programa rada i sektorskih godišnjih programa rada utvrđuje kriterije za odabir ponude u skladu s ciljevima i prioritetima utvrđenima u člancima 3. i 4. ove Uredbe i u uredbama (EU) br. 1315/2013, (EU) br. 347 2013 i (EU) br. 283/2014. Prilikom određivanja kriterija za odabir ponude, Komisija uzima u obzir opće smjernice utvrđene u dijelu V. Priloga I. ovoj Uredbi.” |
9. |
U članku 22. dodaju se sljedeći stavci: „Potvrđivanje izdataka iz drugog stavka ovoga članka nije obvezno za bespovratna sredstva ili druge oblike financijske potpore dodijeljene na temelju članka 4. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 283/2014. Zahtjev iz trećeg stavka ovoga članka da se Komisiju obavješćuje svake godine ne primjenjuje se za bespovratna sredstva ili druge oblike financijske potpore dodijeljene na temelju članka 4. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 283/2014.”. |
Članak 2.
Izmjene Uredbe (EU) br. 283/2014
Uredba (EU) br. 283/2014 mijenja se kako slijedi:
1. |
U članku 2. stavku 2. dodaje se sljedeća točka:
|
2. |
U članku 4. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:
|
3. |
Članak 5. mijenja se kako slijedi:
|
4. |
U članku 6. umeće se sljedeći stavak: „8.a Djelovanja kojima se doprinosi projektima od zajedničkog interesa u području pružanja visokokvalitetne lokalne bežične povezivosti koja je besplatna i bez diskriminirajućih uvjeta u lokalnim zajednicama moraju ispunjavati uvjete iz odjeljka 4. Priloga kako bi bila prihvatljiva za financiranje.” |
5. |
U članku 8. stavku 9. dodaje se sljedeća točka:
|
6. |
U Prilogu se dodaje sljedeći odjeljak: „ODJELJAK 4. BEŽIČNA POVEZIVOST U LOKALNIM ZAJEDNICAMA Kako bi djelovanja bila prihvatljiva za financijsku pomoć, njima se mora nastojati pružiti lokalna bežična povezivost koja je besplatna i bez diskriminirajućih uvjeta u središtima lokalnog javnog života, uključujući otvorene prostore kojima pristup ima šira javnost, a koji imaju važnu ulogu u javnom životu lokalnih zajednica. Radi pristupačnosti, tim se djelovanjima osigurava pristup uslugama barem na relevantnim jezicima dotične države članice te, u mjeri u kojoj je to moguće, na drugim službenim jezicima institucija Unije. Financijska pomoć dostupna je tijelima javnog sektora kako su definirana u članku 3. točki 1. Direktive (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća (*2) koja se obvežu pružiti, u skladu s nacionalnim pravom, lokalnu bežičnu povezivost koja je besplatna i bez diskriminirajućih uvjeta postavljanjem lokalnih bežičnih pristupnih točaka. Djelovanja poduzeta za pružanje lokalne bežične povezivosti prihvatljiva su za financiranje ako:
Djelovanja kojima se udvostručuju postojeće besplatne privatne ili javne ponude sličnih obilježja, uključujući kvalitetu, u istom javnom prostoru nisu prihvatljiva za financiranje. Takvo udvostručavanje može se izbjeći osiguravanjem da raspon pristupnih točaka financiranih na temelju ove Uredbe bude osmišljen na način da obuhvaća ponajprije javne prostore te da se ne preklapa s postojećim privatnim ili javnim ponudama sličnih obilježja. Raspoloživi proračun dodjeljuje se djelovanjima koja ispunjuju uvjete navedene u ovom odjeljku s obzirom na broj zaprimljenih prijedloga poštujući zemljopisnu uravnoteženost među državama članicama te prema načelu prvenstva s obzirom na redoslijed prijave. Ukupna dodjela sredstava u okviru svakog poziva obuhvaća sve države članice iz kojih su zaprimljeni prihvatljivi prijedlozi. Djelovanja koja se financiraju na temelju ovog odjeljka moraju biti operativna tijekom najmanje tri godine, a Komisija ih pomno prati tijekom tog razdoblja. Komisija nastavlja s pružanjem pregleda funkcionalnosti tih djelovanja i davanjem mogućih prijedloga za buduće inicijative i nakon isteka operativnog razdoblja. (*2) Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.).”." |
Članak 3.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 25. listopada 2017.
Za Europski parlament
Predsjednik
A. TAJANI
Za Vijeće
Predsjednik
M. MAASIKAS
(1) SL C 125, 21.4.2017., str. 69.
(2) SL C 207, 30.6.2017., str. 87.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 12. rujna 2017. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 9. listopada 2017.
(4) Uredba (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama i Uredbe (EU) br. 531/2012 o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji (SL L 310, 26.11.2015., str. 1.).
(5) Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).
(6) Uredba (EU) br. 283/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke br. 1336/97/EZ (SL L 86, 21.3.2014., str. 14.).
(7) Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.).
(8) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).
Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije
Europski parlament, Vijeće i Komisija slažu se da bi inicijativa WiFi4EU trebala imati znatan učinak i biti prilagodljiva. U tu svrhu ističu da bi Komisija, ako se povećanje financijske omotnice za provedbu Instrumenta za povezivanje Europe u telekomunikacijskom sektoru s 25 000 000 EUR na 50 000 000 EUR ne može osigurati u potpunosti, mogla predložiti preraspodjele u okviru te omotnice kako bi olakšala ukupno financiranje od 120 000 000 EUR za promicanje internetske povezivosti u lokalnim zajednicama.
1.11.2017 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 286/9 |
UREDBA (EU) 2017/1954 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 25. listopada 2017.
o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1030/2002 o utvrđivanju jedinstvenog obrasca boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 79. stavak 2. točku (a),
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),
budući da:
(1) |
Uredbom Vijeća (EZ) br. 1030/2002 (2) utvrđuje se jedinstveni obrazac boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja. |
(2) |
Aktualni jedinstveni obrazac boravišnih dozvola, koji se upotrebljava 20 godina, ne može se više smatrati sigurnim zbog ozbiljnih slučajeva krivotvorenja i prijevara. |
(3) |
Stoga bi trebalo uspostaviti novi zajednički oblik boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja s modernijim zaštitnim elementima radi povećanja sigurnosti boravišnih dozvola i sprečavanja krivotvorenja. |
(4) |
Državljani trećih zemalja koji posjeduju valjanu boravišnu dozvolu izrađenu u jedinstvenom obrascu koju je izdala jedna od država članica koje schengensku pravnu stečevinu primjenjuju u cijelosti primjenjuju imaju pravo slobodnog kretanja u trajanju do 90 dana unutar schengenskog područja, pod uvjetom da ispunjavaju uvjete ulaska iz Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća (3) (Zakonik o schengenskim granicama). |
(5) |
Zakonodavstvom Unije o ulasku i boravku državljana trećih zemalja utvrđeni su mehanizmi kojima se odobravaju dodatna prava na mobilnost, s posebnim uvjetima za ulazak i boravak u državama članicama koje obvezuje ta pravna stečevina. Boravišne dozvole koje se izdaju u skladu s tim zakonodavstvom upotrebljavaju jedinstveni obrazac utvrđen u Uredbi (EZ) br. 1030/2002. Stoga, kako bi se nadležnim tijelima omogućila identifikacija državljana trećih zemalja koji bi mogli imati koristi od tih posebnih prava na mobilnost, važno je da su na tim boravišnim dozvolama jasno prikazani relevantni unosi kao što su „istraživač”, „student” ili „ICT” u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije. |
(6) |
U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li provesti ovu Uredbu u svojem nacionalnom pravu. |
(7) |
U skladu s člancima 1. i 2. te člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, i ne dovodeći u pitanje članak 4. navedenog protokola, te države članice ne sudjeluju u donošenju ove Uredbe te ona za njih nije obvezujuća niti se na njih primjenjuje. |
(8) |
Ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 3. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2003., članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2005. odnosno članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2011. |
(9) |
U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (4), koje pripadaju području iz članka 1. točke B Odluke Vijeća 1999/437/EZ (5). |
(10) |
U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (6), koje pripadaju području iz članka 1. točke B Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (7). |
(11) |
U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju Schengenske pravne stečevine (8), koje pripadaju području iz članka 1. točke B Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (9). |
(12) |
Kako bi se državama članicama omogućilo iskorištavanje postojećih zaliha boravišnih dozvola, trebalo bi predvidjeti prijelazno razdoblje u kojem je državama članicama dopušteno upotrebljavati stare boravišne dozvole. |
(13) |
Uredbu (EZ) br. 1030/2002 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilog Uredbi (EZ) br. 1030/2002 zamjenjuje se slikama i tekstom iz Priloga ovoj Uredbi.
Članak 2.
Boravišne dozvole koje su u skladu sa specifikacijama navedenima u Prilogu Uredbi (EZ) br. 1030/2002 primjenjivima do datuma iz članka 3. drugog stavka ove Uredbe mogu se izdavati kao boravišne dozvole do isteka šest mjeseci od tog datuma.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Države članice počinju primjenjivati ovu Uredbu najkasnije 15 mjeseci od donošenja dodatnih tehničkih specifikacija iz članka 2. Uredbe (EZ) br. 1030/2002.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.
Sastavljeno u Strasbourgu 25. listopada 2017.
Za Europski parlament
Predsjednik
A. TAJANI
Za Vijeće
Predsjednik
M. MAASIKAS
(1) Stajalište Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 9. listopada 2017.
(2) Uredba Vijeća (EZ) br. 1030/2002 od 13. lipnja 2002. o utvrđivanju jedinstvenog obrasca boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja (SL L 157, 15.6.2002., str. 1.).
(3) Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.).
(4) SL L 176, 10.7.1999., str. 36.
(5) Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).
(6) SL L 53, 27.2.2008., str. 52.
(7) Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).
(8) SL L 160, 18.6.2011., str. 21.
(9) Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).
PRILOG
PRILOG
PREDNJA STRANA I POLEĐINA KARTICE
(a) Opis
Boravišna dozvola, uključujući biometrijske podatke, izrađuje se kao samostalna isprava u ID 1 formatu. Izrađuje se na osnovi specifikacija utvrđenih u dokumentu ICAO-a o strojno čitljivim putnim ispravama (dokument 9303, sedmo izdanje, 2015.). Sadržava sljedeće (1):
|
Prednja strana kartice:
Naslovi iz unosa od 6. do 12. navode se na jeziku (jezicima) države članice koja je izdala ispravu. Država članica koja je izdala ispravu može dodati još jedan službeni jezik institucija Unije u istom retku, ali dopuštena su najviše dva jezika.
|
|
Poleđina kartice:
Vidljivi nacionalni zaštitni elementi (ne dovodeći u pitanje tehničke specifikacije utvrđene u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (f) ove Uredbe):
|
(b) Boja, postupak tiskanja
Države članice utvrđuju boju i postupak tiskanja u skladu s jedinstvenim obrascem koji je utvrđen ovim Prilogom i dodatnim tehničkim specifikacijama koje se trebaju utvrditi u skladu s člankom 2. ove Uredbe.
(c) Materijal
Kartica je u potpunosti izrađena od polikarbonata ili jednakovrijednog sintetičkog polimera (koji može trajati barem 10 godina).
(d) Tiskarske tehnike
Primjenjuju se sljedeće tiskarske tehnike:
— |
vrlo siguran ofsetni tisak za pozadinu, |
— |
fluorescentni tisak vidljiv pod UV svjetlom, |
— |
tisak s duginim efektom. |
Sigurnosno oblikovanje prednje strane kartice razlikuje se od poleđine kartice.
(e) Numeriranje
Broj isprave pojavljuje se na više od jednog mjesta na ispravi (osim na strojno čitljivoj zoni).
(f) Zaštita od umnožavanja
Na prednjoj strani boravišne dozvole upotrebljava se poboljšani DOVID naprednog oblika i značajki koje uključuju poboljšani difrakcijski element za naprednu strojnu provjeru te se njime omogućuje kvaliteta identifikacije i razina sigurnosti koja nije niža od one kod uređaja koji se trenutačno upotrebljavaju za jedinstveni obrazac viza.
(g) Tehnika personalizacije
Kako bi se osigurala pravilna zaštita podataka s boravišne dozvole od pokušaja krivotvorenja i falsificiranja, osobni se podaci, uključujući fotografiju, potpis nositelja i druge glavne podatke, uključuju u osnovni materijal isprave. Za tu se personalizaciju upotrebljava lasersko graviranje ili druga jednakovrijedna sigurna tehnologija.
(h) Države članice mogu dodati dodatne nacionalne zaštitne elemente, uz uvjet da su uključeni na popis iz članka 2. stavka 1. točke (f) ove Uredbe, da su skladu s usklađenim izgledom gore navedenih modela i da se time ne smanjuje učinkovitost jedinstvenih zaštitnih elemenata.
(1) Naslovi koje treba otisnuti utvrđeni su u tehničkim specifikacijama koje treba donijeti u skladu s člankom 6. ove Uredbe.
(2) Za prezimena i imena predviđeno je samo jedno polje. Prezimena velikim tiskanim slovima; imena malim tiskanim slovima, ali s velikim početnim slovom. Između prezimenâ i imenâ nisu dopušteni znakovi za odvajanje. Međutim, znak „,” dopušten je kao znak za odvajanje prvog i drugog prezimena ili imena (primjer: TOLEDO, BURGOS Ana, Maria). Ako je to potrebno, prvo i drugo prezime mogu se upisati u isti redak, kao i prezimena i imena, kako bi se uštedio prostor.
(3) Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1612/68 i stavljanju izvan snage direktiva 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).
(4) Unos je moguć samo u obliku datuma (dd/mm/gggg), a riječi kao što su „privremeno” ili „neograničeno” nisu dopuštene jer se datum isteka valjanosti odnosi na fizičku ispravu, a ne na pravo boravka.
(5) Dodatne napomene mogu se također unijeti u polje 16. („Napomene”) na poleđini kartice.
(6) Cijela poleđina kartice (osim strojno čitljive zone) namijenjena je polju za napomene. To polje sadržava konkretne napomene, iza kojih slijede obvezna polja (datum izdavanja, mjesto izdavanja/tijelo koje je izdalo ispravu, mjesto rođenja) i neobvezna polja za potrebe pojedinačnih država članica.
(7) Neobveznim unosima moraju prethoditi podnaslovi.