15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/1

---

ODLUKA (EU) 2017/1545 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 13. rujna 2017.

o izmjeni Odluke br. 445/2014/EU o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033.

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 167.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Cilj je Odluke br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) očuvanje i promicanje kulturnog bogatstva i raznolikosti kultura u Europi te naglašavanje njihovih zajedničkih značajki uz povećanje osjećaja građana da pripadaju zajedničkom kulturnom prostoru, čime se potiču uzajamno razumijevanje i međukulturni dijalog, te staviti u prvi plan zajedničko kulturno naslijeđe. Cilj je te odluke i poticanje kulturnog doprinosa dugoročnom razvoju gradova, što može obuhvaćati i njihova okolna područja, u skladu s njihovim strategijama i prioritetima, u svrhu poticanja pametnog, održivog i uključivog rasta.

(2)	Europske prijestolnice kulture daju ključan doprinos promicanju vrijednosti Unije.

(3)	Aktivnosti umrežavanja između prošlih, sadašnjih i budućih gradova nositelja naslova Europske prijestolnice kulture trebalo bi dodatno poticati kako bi se potaknula razmjena iskustava i dobrih praksi.

(4)	U Odluci br. 445/2014/EU predviđa se da pristup inicijativi Unije za Europske prijestolnice kulture („inicijativa”) imaju samo gradovi iz države članice, zemlje kandidatkinje ili potencijalnog kandidata ili, podložno uvjetima utvrđenima u toj odluci, zemlje koja pristupa Uniji.

(5)

S ciljem jačanja kulturnih veza između zemalja članica Europskog udruženja slobodne trgovine koje su stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (3) („zemlje EFTA-e/EGP-a”) i Unije, inicijativa bi također, podložno određenim uvjetima, trebala biti otvorena gradovima iz tih zemalja u skladu s tim sporazumom.

(6)

Međutim, tijekom razdoblja obuhvaćenog Odlukom br. 445/2014/EU, odnosno od 2020. do 2033., iz razloga jednakosti s gradovima iz država članica koji sudjeluju u inicijativi, gradovima iz zemalja EFTA-e/EGP-a trebalo bi dopustiti da sudjeluju samo u jednom natječaju za naslov. Iz razloga jednakosti s državama članicama svakoj bi zemlji EFTA-e/EGP-a trebalo dopustiti da nosi naslov samo jedanput tijekom tog razdoblja, kao što je to slučaj za zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidate.

(7)

Budući da se pozivi za podnošenje prijava moraju objaviti najkasnije šest godina prije početka godine naslova, država kandidatkinja, potencijalni kandidat ili zemlja EFTA-e/EGP-a trebala bi biti domaćinom Europske prijestolnice kulture 2028. umjesto 2027. kako bi se tim zemljama omogućilo da u pregovorima dogovore sudjelovanje u programu Unije za potporu kulture koji će uslijediti nakon programa Kreativna Europa za razdoblje od 2021. do 2027.

(8)	Odluku br. 445/2014/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka br. 445/2014/EU mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 3. mijenja se kako slijedi: (a) stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2.   Broj gradova nositelja naslova u određenoj godini (‚godina naslova’) ne može biti veći od tri. Naslov se dodjeljuje svake godine najviše jednom gradu u svakoj od dviju država članica navedenih u kalendaru utvrđenom u Prilogu (‚kalendar’) te, u odgovarajućim godinama, jednom gradu iz zemlje članice Europskog udruženja slobodne trgovine koja je stranka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru (‚zemlja EFTA-e/EGP-a’) ili iz zemlje kandidatkinje ili potencijalnog kandidata, ili jednom gradu iz zemlje koja pristupa Uniji u okolnostima određenima stavkom 5.”; (b) stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4.   Gradovi u zemljama EFTA-e/EGP-a, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima koji sudjeluju u programu Kreativna Europa ili kasnijim programima Unije kojima se podupire kultura na dan objave poziva za podnošenje prijava navedenog u članku 10. stavku 2. mogu se prijaviti za naslov za jednu godinu u okviru otvorenog natječaja koji se organizira u skladu s kalendarom utvrđenim u Prilogu. Gradovi u zemljama EFTA-e/EGP-a, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima smiju sudjelovati samo u jednom natječaju tijekom razdoblja od 2020. do 2033. Svaka zemlja EFTA-e/EGP-a, zemlja kandidatkinja ili potencijalni kandidat smije nositi naslov samo jedanput tijekom razdoblja od 2020. do 2033.”.

2.

Članak 10. mijenja se kako slijedi: (a) naslov se zamjenjuje sljedećim: „Predodabir i odabir u zemljama EFTA-e/EGP-a, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima”; (b) stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1.   Za organizaciju natječaja u gradovima zemalja EFTA-e/EGP-a, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata odgovorna je Komisija.”; (c) u stavku 6. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „6.   Povjerenstvo objavljuje izvješće o odabiru prijava gradova kandidata koji su ušli u uži izbor zajedno s preporukom za imenovanje najviše jednog grada u jednoj zemlji EFTA-e/EGP-a, zemlji kandidatkinji ili potencijalnom kandidatu.”.

3.

U članku 11. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2.   U slučaju zemalja EFTA-e/EGP-a, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata, Komisija imenuje jedan grad koji će nositi naslov u odgovarajućim godinama na temelju preporuka navedenih u izvješću o odabiru koje sastavlja povjerenstvo, i o tom imenovanju, najkasnije četiri godine prije početka godine naslova, izvješćuje Europski parlament, Vijeće i Odbor regija.”.

4.

Članak 13. mijenja se kako slijedi: (a) u stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Dotična država članica, zemlja EFTA-e/EGP-a, zemlja kandidatkinja ili potencijalni kandidat može imenovati jednog promatrača da prisustvuje tim sastancima.”; (b) u stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Povjerenstvo svoja izvješća o praćenju šalje Komisiji, imenovanim gradovima i njihovim državama članicama, kao i imenovanim gradovima i dotičnoj zemlji EFTA-e/EGP-a, zemlji kandidatkinji ili potencijalnom kandidatu.”.

5.	Prilog se zamjenjuje tekstom u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  Stajalište Europskog parlamenta od 13. lipnja 2017. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 17. srpnja 2017.

(2)  Odluka br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033. i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1622/2006/EZ (SL L 132, 3.5.2014., str. 1.).

(3)  SL L 1, 3.1.1994., str. 3.

---

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/5

---

ODLUKA VIJEĆA (EU) 2017/1546

od 29. rujna 2016.

o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Australije, s druge strane

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 37.,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. i članak 212. stavak 1. u vezi s člankom 218. stavkom 5. i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom,

uzimajući u obzir zajednički prijedlog Europske komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Vijeće je 10. listopada 2011. ovlastilo Komisiju i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da otvore pregovore s Australijom o okvirnom sporazumu kojim se treba zamijeniti Okvir za partnerstvo EU-Australija iz 2008.

(2)

Pregovori o Okvirnom sporazumu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Australije, s druge strane („Sporazum”) uspješno su zaključeni 5. ožujka 2015. Sporazum odražava i povijesno bliske odnose i razvoj sve snažnijih veza između stranaka, kao i njihovu želju za nastavkom jačanja i proširivanja svojih odnosa na ambiciozan i inovativan način.

(3)	Člankom 61. Sporazuma predviđa se da do njegova stupanja na snagu Unija i Australija mogu privremeno primjenjivati određene odredbe Sporazuma koje zajednički odrede obje stranke.

(4)	Sporazum bi stoga trebalo potpisati u ime Unije, a neke njegove odredbe trebalo bi primjenjivati na privremenoj osnovi, do završetka postupaka potrebnih za njegovo sklapanje,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Potpisivanje u ime Unije Okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Australije, s druge strane, odobrava se, podložno njegovom sklapanju.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Do stupanja Sporazuma na snagu, u skladu s njegovim člankom 61. te podložno obavijestima koje su u njemu predviđene, Unija i Australija privremeno primjenjuju sljedeće odredbe Sporazuma, ali samo u mjeri u kojoj one obuhvaćaju pitanja koja su u nadležnosti Unije, uključujući pitanja u nadležnosti Unije da utvrđuje i provodi zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku (1):

—	članak 3. (Politički dijalog),

—	članak 10. (Suradnja u regionalnim i međunarodnim organizacijama),

—	članak 56. (Zajednički odbor), uz iznimku njegovog stavka 3. točaka (g) i (h),

—	glavu X. (Završne odredbe), uz iznimku članka 61. stavaka 1. i 3., u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osigurala privremena primjena odredaba Sporazuma iz prve tri alineje.

Članak 3.

Predsjednika Vijeća ovlašćuje se da imenuje jednu ili više osoba ovlaštenih za potpisivanje Sporazuma u ime Unije.

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana donošenja.

---

(1)  Datum od kojeg će se odredbe Sporazuma iz članka 2. privremeno primjenjivati objavit će Glavno tajništvo Vijeća u Službenom listu Europske unije.

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/7

---

OKVIRNI SPORAZUM

između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Australije, s druge strane

EUROPSKA UNIJA, dalje u tekstu „Unija”,

i

KRALJEVINA BELGIJA,

REPUBLIKA BUGARSKA,

ČEŠKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

REPUBLIKA ESTONIJA,

IRSKA,

HELENSKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,

FRANCUSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA HRVATSKA,

TALIJANSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA CIPAR,

REPUBLIKA LATVIJA,

REPUBLIKA LITVA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,

MAĐARSKA,

REPUBLIKA MALTA,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA,

REPUBLIKA AUSTRIJA,

REPUBLIKA POLJSKA,

PORTUGALSKA REPUBLIKA,

RUMUNJSKA,

REPUBLIKA SLOVENIJA,

SLOVAČKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA FINSKA,

KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

države članice Europske unije, dalje u tekstu „države članice”,

s jedne strane, i

AUSTRALIJA,

s druge strane,

dalje u tekstu „stranke”,

UZIMAJUĆI U OBZIR svoje zajedničke vrijednosti te bliske povijesne, političke, gospodarske i kulturne veze,

POZDRAVLJAJUĆI napredak postignut u razvoju svojih dugotrajnih i uzajamno korisnih odnosa donošenjem Zajedničke deklaracije o odnosima između Europske unije i Australije od 26. lipnja 1997. te provedbom Programa za suradnju iz 2003.,

UVIĐAJUĆI obnovljeno zalaganje i suradnju Australije i Europske unije od pokretanja Partnerskog okvira između Australije i Europske unije donesenog 29. listopada 2008.,

PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju predanost ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda („Povelja UN-a”) te jačanju uloge Ujedinjenih naroda („UN”),

PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju predanost demokratskim načelima i ljudskim pravima kako su utvrđena u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i u drugim mjerodavnim međunarodnim instrumentima za ljudska prava, kao i načelima vladavine prava i dobrog upravljanja,

NAGLAŠAVAJUĆI sveobuhvatnu prirodu svojeg odnosa i važnost uspostave dosljednog okvira za promicanje razvoja tog odnosa,

IZRAŽAVAJUĆI zajedničku volju da se njihovi odnosi razviju u osnaženo partnerstvo,

POTVRĐUJUĆI svoju želju da ojačaju i razviju svoj politički dijalog i suradnju,

ODLUČNE učvrstiti, produbiti i diversificirati suradnju u područjima od obostranog interesa na bilateralnoj, regionalnoj i globalnoj razini te radi obostrane koristi,

IZRAŽAVAJUĆI svoju predanost stvaranju okruženja koje pogoduje rastu bilateralne trgovine i ulaganja,

POTVRĐUJUĆI svoju volju za jačanjem suradnje u području pravde, slobode i sigurnosti,

PREPOZNAJUĆI obostrane koristi od poboljšane suradnje u području obrazovanja, kulture, istraživanja i inovacija,

IZRAŽAVAJUĆI svoju volju za promicanjem održivog razvoja u njegovoj gospodarskoj, društvenoj i ekološkoj dimenziji,

NADOVEZUJUĆI SE na sporazume sklopljene između Unije i Australije, posebno one koji se odnose na znanost, zračni prijevoz, vino, sigurnost klasificiranih podataka, postupke ocjenjivanja sukladnosti za industrijske proizvode i razmjenu podataka o putnicima u zračnom prometu,

NAPOMINJUĆI da, ako stranke u okviru ovog Sporazuma odluče sklopiti posebne sporazume u području slobode, sigurnosti i pravde koje Unija treba sklapati u skladu s dijelom trećim glavom V. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, odredbe takvih budućih sporazuma ne bi obvezivale Ujedinjenu Kraljevinu i/ili Irsku, osim ako Unija, istodobno s Ujedinjenom Kraljevinom i/ili Irskom u pogledu njihovih prethodnih bilateralnih odnosa, obavijesti Australiju da su takvi budući sporazumi postali obvezujući za Ujedinjenu Kraljevinu i/ili Irsku kao dio Unije u skladu s Protokolom br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde priloženom Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. Isto tako, sve naredne unutarnje mjere Unije koje treba donijeti na temelju gore navedene glave V. radi provedbe ovog Sporazuma ne bi obvezivale Ujedinjeno Kraljevstvo i/ili Irsku, osim ako su dostavili obavijest da žele sudjelovati u tim mjerama ili ih prihvatiti u skladu s Protokolom br. 21. Napominjući i da bi takvi budući sporazumi ili takve naredne unutarnje mjere Unije bile obuhvaćene Protokolom br. 22 o stajalištu Danske priloženom navedenim Ugovorima,

SPORAZUMJELI SU SE KAKO SLIJEDI:

GLAVA I.

SVRHA I TEMELJ SPORAZUMA

Članak 1.

Svrha Sporazuma

1.   Svrha je ovog Sporazuma:

(a)	uspostaviti osnaženo partnerstvo između stranaka;

(b)	predvidjeti okvir za olakšavanje i promicanje suradnje u brojnim područjima od obostranog interesa; te

(c)	poboljšati suradnju s ciljem razvoja rješenjâ za regionalne i globalne izazove.

2.   U tom kontekstu stranke potvrđuju svoju predanost jačanju političkog dijaloga na visokoj razini te ponovno potvrđuju zajedničke vrijednosti i zajednička načela koja su temelj njihovih bilateralnih odnosa i suradnje.

Članak 2.

Temelj suradnje

1.   Stranke su suglasne na temelju zajedničkih vrijednosti i zajedničkih interesa jačati svoj strateški odnos i unapređivati suradnju na bilateralnoj, regionalnoj i globalnoj razini.

2.   Stranke potvrđuju svoju predanost demokratskim načelima, ljudskim pravima i temeljnim slobodama te vladavini prava. Poštovanje demokratskih načela, ljudskih prava i temeljnih sloboda kako su utvrđeni u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima te kako su izraženi u Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima i Međunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te u drugim međunarodnim instrumentima za ljudska prava koje su stranke ratificirale ili kojima su pristupile te poštovanje načela vladavine prava temelj je unutarnjih i međunarodnih politika obiju stranaka i predstavlja ključan element ovog Sporazuma.

3.   Stranke potvrđuju svoju snažnu potporu Povelji UN-a i zajedničkim vrijednostima koje su u njoj izražene.

4.   Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost promicanju održivog razvoja i gospodarskog rasta, doprinošenju ostvarenju međunarodno usuglašenih razvojnih ciljeva i suradnji s ciljem rješavanja globalnih ekoloških izazova, uključujući klimatske promjene.

5.   Stranke naglašavaju svoju zajedničku predanost sveobuhvatnoj prirodi svojih bilateralnih odnosa te očuvanju sveukupne usklađenosti u tom pogledu na temelju ovog Sporazuma.

6.   Provedba ovog Sporazuma temelji se na načelima dijaloga, međusobnog poštovanja, ravnopravnog partnerstva, konsenzusa i poštovanja međunarodnog prava.

GLAVA II.

POLITIČKI DIJALOG I SURADNJA U PITANJIMA VANJSKE POLITIKE I SIGURNOSTI

Članak 3.

Politički dijalog

1.   Stranke su suglasne unaprijediti svoj redoviti politički dijalog.

2.   Političkim se dijalogom nastoji:

(a)	promicati razvoj bilateralnih odnosa; i

(b)	ojačati zajedničke pristupe stranaka te utvrditi opseg suradnje u regionalnim i globalnim izazovima i pitanjima.

3.   Dijalog između stranaka posebno se odvija u sljedećim oblicima:

(a)	savjetovanja, sastanci i posjeti na razini čelnika koji se održavaju kad god to stranke smatraju potrebnim;

(b)	savjetovanja, sastanci i posjeti na ministarskoj razini, uključujući savjetovanja na razini ministara vanjskih poslova te ministarske sastanke o trgovini i drugim pitanjima koja odrede stranke, a koji se održavaju u prigodama i na mjestima koje odrede stranke;

(c)	redoviti sastanci viših dužnosnika, koji se, prema potrebi, održavaju na temu bilateralnih pitanja, vanjske politike, međunarodne sigurnosti, borbe protiv terorizma, trgovine, razvojne suradnje, klimatskih promjena i drugih pitanja koja odrede stranke;

(d)	sektorski dijalozi o pitanjima od zajedničkog interesa; i

(e)	razmjene izaslanstava i drugih kontakata između Parlamenta Australije i Europskog parlamenta.

Članak 4.

Predanost demokratskim načelima, ljudskim pravima i vladavini prava

Stranke su suglasne:

(a)	promicati osnovna načela u pogledu demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i vladavine prava, uključujući u okviru multilateralnih foruma;

(b)	surađivati i usklađivati se, prema potrebi, među ostalim i s trećim zemljama, u pogledu praktičnog unapređivanja demokratskih načela, ljudskih prava i vladavine prava;

(c)	poticati sudjelovanje u naporima koje druga stranka ulaže u promicanje demokracije, među ostalim uvođenjem mjera kojima se olakšava sudjelovanje u misijama za promatranje izbora.

Članak 5.

Upravljanje krizama

1.   Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost suradnji u promicanju međunarodnog mira i stabilnosti.

2.   U tu svrhu stranke istražuju mogućnosti koordinacije aktivnosti upravljanja krizama, uključujući moguću suradnju u operacijama za upravljanje krizama.

3.   Stranke rade na provedbi Sporazuma između Europske unije i Australije o uspostavi okvira za sudjelovanje Australije u europskim operacijama za upravljanje krizama.

Članak 6.

Borba protiv širenja oružja za masovno uništenje

1.   Stranke smatraju da širenje oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke državnim i nedržavnim subjektima predstavlja jednu od najvećih prijetnji međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti.

2.   Stranke su suglasne surađivati u borbi protiv širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njegove isporuke te joj doprinositi punom provedbom svojih postojećih obveza iz međunarodnih ugovora i sporazuma o razoružanju i neširenju oružja te drugih odgovarajućih međunarodnih sporazuma koje su stranke ratificirale ili im pristupile. Stranke su suglasne da ova odredba predstavlja ključan element ovog Sporazuma.

3.   Stranke su nadalje suglasne surađivati i doprinositi suzbijanju širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke:

(a)	poduzimanjem svih potrebnih koraka za, prema potrebi, potpisivanje ili ratifikaciju svih odgovarajućih međunarodnih instrumenata odnosno pristupanje tim instrumentima te njihovu potpunu provedbu i njihovo promicanje;

(b)	održavanjem djelotvornog sustava nacionalne kontrole izvoza za nadzor izvoza i provoza robe povezane s oružjem za masovno uništenje koji uključuje kontrolu krajnje uporabe tehnologija dvojne namjene te obuhvaća djelotvorne sankcije za kršenje kontrole izvoza;

(c)	promicanjem provedbe svih odgovarajućih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a;

(d)	suradnjom u okviru multilateralnih foruma i mehanizama za kontrolu izvoza s ciljem promicanja neširenja oružja za masovno uništenje;

(e)	suradnjom i usklađivanjem aktivnosti informiranja koje se odnose na kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu sigurnost, zaštitu i neširenje te na sankcije; i

(f)	prema potrebi i u skladu sa svojim nadležnostima, razmjenjujući bitne informacije o mjerama poduzetima na temelju ovog članka.

4.   Stranke su suglasne održavati redovit politički dijalog za praćenje i konsolidaciju tih elemenata.

Članak 7.

Malo i lako oružje i drugo konvencionalno oružje

1.   Stranke uviđaju da nezakonita proizvodnja, prijenos i promet malog i lakog oružja te streljiva za to oružje, kao i njihovo pretjerano gomilanje, loše upravljanje njima, zalihe osigurane na neodgovarajući način i nekontrolirano širenje i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju međunarodnome miru i sigurnosti.

2.   Stranke su suglasne poštovati i u potpunosti provoditi svoje obveze u pogledu suzbijanja nezakonite trgovine malim i lakim oružjem te streljivom za to oružje na temelju postojećih međunarodnih sporazuma koje su ratificirale ili kojima su pristupile Australija i Unija i/ili njezine države članice, u skladu sa svojim nadležnostima i rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.

3.   Stranke uviđaju važnost domaćih sustava kontrole za prijenos konvencionalnog oružja u skladu s postojećim međunarodnim normama. Stranke uviđaju važnost primjene takvih kontrola na odgovoran način s ciljem doprinošenja međunarodnom i regionalnom miru, sigurnosti i stabilnosti te smanjenju ljudske patnje, kao i važnost sprečavanja preusmjeravanja konvencionalnog oružja.

4.   Stranke se u tom pogledu obvezuju nastojati u cijelosti provesti Ugovor o trgovini oružjem i međusobno surađivati u okviru Ugovora, među ostalim u promicanju univerzalizacije i potpune provedbe Ugovora u svim državama članicama UN-a.

5.   Stranke se obvezuju surađivati i osigurati usklađenost, komplementarnost i sinergiju svojih napora u rješavanju pitanja nezakonite trgovine malim i lakim oružjem te streljivom za to oružje na globalnoj, regionalnoj, podregionalnoj i nacionalnoj razini s ciljem osiguranja učinkovite provedbe embarga na oružje koje je uvelo Vijeće sigurnosti UN-a u skladu s Poveljom UN-a.

Članak 8.

Teška kaznena djela od međunarodnog značaja i Međunarodni kazneni sud

1.   Stranke ponovno potvrđuju da najteža kaznena djela koja se odnose na međunarodnu zajednicu kao cjelinu ne smiju ostati nekažnjena te da je potrebno osigurati njihov djelotvoran kazneni progon poduzimanjem mjera na nacionalnoj ili međunarodnoj razini, među ostalim na Međunarodnom kaznenom sudu.

2.   Stranke su suglasne surađivati u promicanju ciljeva Rimskog statuta te su u tu svrhu suglasne:

(a)	nastaviti poduzimati korake za provedbu Rimskog statuta te razmotriti ratifikaciju i provedbu povezanih instrumenata (poput Sporazuma o povlasticama i imunitetima Međunarodnoga kaznenog suda);

(b)	nastaviti promicati univerzalno pristupanje Rimskom statutu, među ostalim razmjenom iskustava s drugim državama u donošenju mjera potrebnih za ratifikaciju i provedbu Rimskog statuta; i

(c)	osiguravati cjelovitost Rimskog statuta štiteći njegova temeljna načela, među ostalim nesklapanjem sporazuma o neizručivanju (poznati i kao „sporazumi iz članka 98.”) s trećim državama te poticanjem drugih da ne sklapaju takve sporazume.

Članak 9.

Suradnja u suzbijanju terorizma

1.   Stranke ponovno potvrđuju važnost sprečavanja i borbe protiv terorizma uz potpuno poštovanje vladavine prava i ljudskih prava te u skladu s primjenjivim međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN-a, međunarodne konvencije protiv terorizma te odgovarajuće rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, izbjegličko pravo i međunarodno humanitarno pravo.

2.   Unutar tog okvira i uzimajući u obzir Globalnu antiterorističku strategiju UN-a sadržanu u Rezoluciji Opće skupštine UN-a 60/288 od 8. rujna 2006. i reviziju njezine provedbe, stranke su suglasne surađivati u sprečavanju i suzbijanju terorističkih djela, osobito:

(a)	razmjenom informacija o terorističkim skupinama i njihovim mrežama potpore, u skladu s međunarodnim i nacionalnim pravom;

(b)	razmjenom mišljenja o sredstvima i metodama koje se upotrebljavaju u borbi protiv terorizma, među ostalim u tehničkim područjima i u osposobljavanju, kao i dijeljenjem iskustava povezanih sa sprečavanjem terorizma;

(c)	utvrđivanjem područja buduće suradnje, među ostalim u sprečavanju novačenja i radikalizacije te borbi protiv financiranja terorizma, kao i putem partnerstava s trećim zemljama;

(d)	kada je to moguće i prikladno, potporom regionalnim inicijativama za suradnju u području provedbe zakona u borbi protiv terorizma, na temelju potpunog poštovanja ljudskih prava i vladavine prava;

(e)	suradnjom s ciljem jačanja međunarodnog konsenzusa o borbi protiv terorizma i njezinu normativnom okviru te radom na postizanju sporazuma o Sveobuhvatnoj konvenciji o međunarodnom terorizmu;

(f)	promicanjem suradnje među državama članicama UN-a s ciljem učinkovite provedbe Globalne antiterorističke strategije UN-a svim primjerenim sredstvima; i

(g)	razmjenom najboljih praksi u pogledu zaštite ljudskih prava u borbi protiv terorizma.

3.   Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost zajedničkom radu, prema potrebi, na pružanju potpore u izgradnji kapaciteta za borbu protiv terorizma drugim državama kojima su potrebni resursi i stručna znanja za sprečavanje terorističkog djelovanja i odgovaranje na njega.

4.   Stranke su suglasne blisko surađivati u okviru Globalnog foruma za borbu protiv terorizma i njegovih radnih skupina.

5.   Stranke su suglasne održavati redovit dijalog na razini dužnosnika o borbi protiv terorizma.

Članak 10.

Suradnja u regionalnim i međunarodnim organizacijama

Stranke se obvezuju surađivati razmjenom mišljenja i, prema potrebi, koordinacijom stajališta u međunarodnim i regionalnim organizacijama i forumima, uključujući UN i njegove specijalizirane agencije, Svjetsku trgovinsku organizaciju („WTO”), skupinu G20 („G20”), Odbor za financijsku stabilnost („FSB”), Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj („OECD”), Grupu Svjetske banke i regionalne razvojne banke, Azijsko-europski sastanak („ASEM”), Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju („OESS”), Regionalni forum ASEAN-a („ARF”), Forum pacifičkih otoka („PIF”) i Tajništvo Pacifičke zajednice.

Članak 11.

Međunarodna sigurnost i kiberprostor

Stranke uviđaju važnost suradnje i razmjene mišljenja u području međunarodne sigurnosti i kiberprostora, među ostalim o pravilima ponašanja i primjeni međunarodnih propisa u kiberprostoru, razvoju mjera izgradnje povjerenja i izgradnji kapaciteta.

GLAVA III.

SURADNJA U PODRUČJU GLOBALNOG RAZVOJA I HUMANITARNE POMOĆI

Članak 12.

Razvoj

1.   Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost doprinošenju održivom gospodarskom rastu i smanjenju siromaštva, jačanju suradnje u području međunarodnog razvoja te promicanju djelotvornosti pomoći i razvoja, s posebnim naglaskom na provedbu na nacionalnoj razini.

2.   Stranke uviđaju vrijednost suradnje s ciljem osiguravanja većeg učinka, dosega i utjecaja razvojnih aktivnosti.

3.   U tu su svrhu stranke suglasne:

(a)	voditi redovit politički dijalog o razvojnoj suradnji;

(b)	razmjenjivati mišljenja i, prema potrebi, koordinirati stajališta o razvojnim pitanjima u okviru regionalnih i međunarodnih foruma radi promicanja uključivog i održivog rasta za ljudski razvoj;

(c)

razmjenjivati informacije o svojim razvojnim programima i, prema potrebi, koordinirati djelovanje u vlastitim zemljama radi povećanja svojega doprinosa održivome gospodarskom rastu i smanjenju siromaštva promicanjem sinergija između svojih programa te poboljšanjem podjele rada i djelotvornosti na terenu; te

(d)	prema potrebi, u ime druge stranke sudjelovati u delegiranoj suradnji u pružanju pomoći na temelju dogovora koje zajednički utvrde stranke.

Članak 13.

Humanitarna pomoć

Stranke ponovno potvrđuju svoju zajedničku predanost humanitarnoj pomoći te će nastojati prema potrebi odgovarati koordiniranim djelovanjima.

GLAVA IV.

SURADNJA U GOSPODARSKIM I TRGOVINSKIM PITANJIMA

Članak 14.

Dijalog o ekonomskoj politici

Stranke su suglasne održavati dijalog između svojih nadležnih tijela te promicati razmjenu informacija i dijeljenje iskustava o svojim makroekonomskim politikama i trendovima, uključujući razmjenu informacija o koordinaciji gospodarskih politika u kontekstu regionalne gospodarske suradnje i integracije.

Članak 15.

Dijalog i suradnja u trgovini i ulaganjima

1.   Stranke se obvezuju surađivati u osiguravanju uvjeta za pojačanu međusobnu trgovinu i ulaganja te za njihovo promicanje.

2.   Stranke su predane dijalogu na visokoj razini i suradnji u područjima povezanima s trgovinom i ulaganjima radi olakšavanja bilateralnih trgovinskih i investicijskih tokova, sprečavanja i uklanjanja necarinskih prepreka trgovini i ulaganjima, poboljšanja transparentnosti te unapređivanja multilateralnoga trgovinskog sustava.

3.   Dijalog o pitanjima trgovine i ulaganja uključuje:

(a)	godišnji dijalog o trgovinskoj politici na razini viših dužnosnika, koji se nadopunjuje ministarskim sastancima o trgovini kada to odrede stranke;

(b)	dijalog o trgovini poljoprivrednim proizvodima i njihovu stavljanju na tržište te o sanitarnim i fitosanitarnim pitanjima; i

(c)	druge sektorske razmjene kada to odrede stranke.

4.   Stranke se međusobno obavješćuju i razmjenjuju mišljenja o razvoju bilateralne i međunarodne trgovine, ulaganjima te trgovinskim i investicijskim aspektima drugih politika, uključujući regulatorna pitanja koja bi mogla utjecati na bilateralnu trgovinu i ulaganja.

5.   Stranke razmjenjuju informacije o svojim politikama pristupa sporazumima o slobodnoj trgovini te odgovarajućim planovima tih sporazuma. Ovim se Sporazumom ne zahtijeva niti sprečava da stranke u budućnosti pregovaraju o međusobnom sporazumu o slobodnoj trgovini kojim bi se dopunile i proširile gospodarske odredbe ovog Sporazuma, ni da ga sklope.

6.   Uviđajući vrijednost liberalizacije trgovine kao pokretača globalnoga gospodarskog rasta te važnost njezina provođenja u okviru multilateralnoga trgovinskog sustava utemeljenog na pravilima, stranke potvrđuju svoju predanost suradnji u okviru WTO-a s ciljem postizanja daljnje liberalizacije trgovine.

Članak 16.

Ulaganje

Stranke promiču privlačno i stabilno okruženje za dvosmjerna ulaganja putem dijaloga čiji su ciljevi:

(a)	jačanje njihova međusobnog razumijevanja i suradnje u investicijskim pitanjima;

(b)	istraživanje mehanizama za olakšavanje investicijskih tokova; i

(c)	promicanje stabilnih, transparentnih, nediskriminirajućih i otvorenih pravila za ulagače, ne dovodeći u pitanje obveze stranaka u okviru povlaštenih trgovinskih sporazuma i drugih međunarodnih obveza.

Članak 17.

Javna nabava

1.   Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost otvorenim i transparentnim okvirima javne nabave kojima se, u skladu s međunarodnim obvezama stranaka, promiču vrijednost za novac, konkurentna tržišta i nediskriminirajući postupci nabave te se tako unapređuje trgovina između stranaka.

2.   Stranke su suglasne dodatno poboljšati svoja savjetovanja, suradnju te razmjenu iskustava i najboljih praksi u području javne nabave kada je riječ o pitanjima od obostranog interesa, među ostalim o njihovim regulatornim okvirima.

3.   Stranke su suglasne istraživati načine dodatnog promicanja međusobnog pristupa svojim tržištima javne nabave te razmjenjivati mišljenja o mjerama i praksama kojima bi se moglo negativno utjecati na trgovinu u javnoj nabavi između njih.

Članak 18.

Tehničke prepreke u trgovini

1.   Stranke dijele stajalište da su veća kompatibilnost normi, tehničkih propisa i postupaka ocjene sukladnosti ključni element za olakšavanje trgovine.

2.   Stranke uviđaju da im je u zajedničkom interesu smanjiti tehničke prepreke u trgovini te su suglasne u tu svrhu surađivati u okviru Sporazuma WTO-a o tehničkim preprekama u trgovini i na temelju Sporazuma o uzajamnom priznavanju ocjena sukladnosti, certifikata i oznaka između Europske zajednice i Australije.

Članak 19.

Sanitarna i fitosanitarna pitanja te pitanja dobrobiti životinja

1.   Stranke su suglasne ojačati suradnju u sanitarnim i fitosanitarnim pitanjima radi zaštite života i zdravlja ljudi, životinja i biljaka na državnim područjima stranaka, uzimajući u obzir prava i obveze stranaka iz Sporazuma WTO-a o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera („Sporazum o SFS-u”).

2.   Stranke u okviru Sporazuma o SFS-u te mjerodavnih međunarodnih standarda Codexa Alimentariusa, Međunarodne konvencije o zaštiti bilja („IPPC”) i Svjetske organizacije za zdravlje životinja („OIE”) razmjenjuju informacije radi poboljšanja međusobnog razumijevanja sanitarnih i fitosanitarnih mjera te olakšavaju trgovinu između stranaka:

(a)

redovitim sastancima u okviru primjerenih foruma koje odrede stranke, radi razmjene mišljenja o zakonodavstvu povezanom sa sanitarnim i fitosanitarnim pitanjima te pitanjima dobrobiti životinja, provedbi, sustavima inspekcije i certifikacije te postupcima nadzora, kao i radi rješavanja pitanja koja se javljaju uslijed primjene sanitarnih i fitosanitarnih mjera;

(b)	nastojanjem da se zahtjevi u pogledu uvoza primjenjuju na cjelokupno državno područje stranke izvoznice, uključujući primjenu načela regionalizacije;

(c)	u skladu sa Sporazumom o SFS-u: i. priznavanjem područja bez štetnika i bolesti te područja s niskom prisutnosti štetnika ili bolesti; ii. provjerom cjelokupnog ili dijela sustava inspekcije i certifikacije stranke izvoznice;

(d)	razmjenom informacija o sanitarnim i fitosanitarnim pitanjima i pitanjima dobrobiti životinja koja utječu ili bi mogla utjecati na trgovinu između stranaka, kao što su hitne mjere, nove bolesti i štetnici te novi raspoloživi znanstveni dokazi.

3.   Stranke su suglasne surađivati u pitanjima dobrobiti životinja i razmjenjivati informacije o njima.

4.   Stranke će u sanitarnim i fitosanitarnim pitanjima te pitanjima dobrobiti životinja surađivati i putem odgovarajućih multilateralnih okvira, uključujući WTO, Komisiju za Codex Alimentarius, OIE i IPPC.

Članak 20.

Carina

Stranke u skladu sa svojim zakonodavstvima surađuju u području carina na bilateralnoj i multilateralnoj osnovi. U tu su svrhu osobito suglasne razmjenjivati iskustva i ispitivati mogućnosti pojednostavnjivanja carinskih postupaka, osiguravanja transparentnosti i jačanja suradnje u područjima kao što su olakšavanje trgovine, zaštita i sigurnost međunarodne trgovine te borba protiv carinskih prijevara.

Članak 21.

Intelektualno vlasništvo

1.   Stranke ponovno potvrđuju važnost svojih prava i obveza u pogledu prava intelektualnog vlasništva, uključujući autorsko pravo i srodna prava, žigove, oznake zemljopisnog podrijetla, industrijske dizajne, prava povezana sa zaštitom biljnih sorti i patente te njihovu provedbu u skladu s najvišim međunarodnim standardima kojih se svaka stranka pridržava.

2.   Stranke su suglasne putem prikladnih oblika suradnje razmjenjivati informacije i dijeliti iskustva u području pitanja intelektualnog vlasništva koja se odnose na upravljanje pravima intelektualnog vlasništva te njihovu zaštitu i provedbu.

Članak 22.

Politika tržišnog natjecanja

Stranke promiču tržišno natjecanje u gospodarskim aktivnostima provedbom svojih zakona i propisa o tržišnom natjecanju. Stranke su suglasne razmjenjivati informacije o politici tržišnog natjecanja i povezanim pitanjima te ojačati suradnju između svojih tijela nadležnih za tržišno natjecanje.

Članak 23.

Usluge

Stranke uspostavljaju sadržajan dijalog s ciljem promicanja bilateralne trgovine uslugama te razmjene informacija o svojim regulatornim okruženjima.

Članak 24.

Financijske usluge

Kada je riječ o financijskim uslugama, stranke su suglasne održavati razmjenu informacija i iskustava o svojim nadzornim i regulatornim okruženjima te jačati suradnju s ciljem poboljšanja računovodstvenog, revizijskog, nadzornog i regulatornog sustava u bankarstvu, osiguranju i drugim dijelovima financijskog sektora.

Članak 25.

Oporezivanje

1.   S ciljem jačanja i razvoja gospodarskih aktivnosti, uzimajući pritom u obzir potrebu za odgovarajućim regulatornim okvirom, stranke priznaju i obvezuju se provoditi načela dobrog upravljanja u području poreza, uključujući transparentnost, razmjenu informacija i izbjegavanje štetnih poreznih praksa.

2.   U skladu sa svojim nadležnostima stranke surađuju, među ostalim u okviru odgovarajućih međunarodnih foruma, s ciljem poboljšanja međunarodne suradnje u području poreza te olakšavanja naplate zakonitih poreznih prihoda, poštujući načela dobrog upravljanja iz stavka 1.

Članak 26.

Transparentnost

Stranke uviđaju važnost transparentnosti i pravičnog postupka u primjeni svojih zakona i propisa povezanih s trgovinom kao što je utvrđeno u članku X. Općeg sporazuma o carinama i trgovini („GATT iz 1994.”) i članku III. Općeg sporazuma o trgovini uslugama („GATS”) te su u tu svrhu suglasne pojačati suradnju i razmjenu informacija radi promicanja kvalitete i uspješnosti regulatornog okvira te načela dobrog upravnog postupanja.

Članak 27.

Sirovine

1.   Stranke uviđaju da je transparentan pristup utemeljen na tržištu najbolji način za stvaranje okruženja pogodnog za ulaganja u proizvodnju sirovina i trgovinu njima te za poticanje njihove učinkovite raspodjele i uporabe.

2.   Uzimajući u obzir svoje gospodarske politike i ciljeve te radi poticanja trgovine, stranke su suglasne pojačati suradnju u pitanjima koja se odnose na sirovine s ciljem jačanja globalnog okvira za trgovinu sirovinama utemeljenog na pravilima te promicanja transparentnosti na globalnim tržištima sirovina.

3.   Teme za suradnju mogu uključivati, među ostalim:

(a)	pitanja ponude i potražnje, pitanja bilateralne trgovine i ulaganja, kao i pitanja od interesa koja proizlaze iz međunarodne trgovine;

(b)	regulatorne okvire stranaka; i

(c)	najbolje prakse povezane s održivim razvojem rudarskih industrija, uključujući politiku o mineralima, prostorno planiranje i postupke izdavanja dozvola.

4.   Stranke će surađivati u obliku bilateralnih dijaloga ili u okviru odgovarajućih plurilateralnih okruženja ili međunarodnih institucija.

Članak 28.

Trgovina i održivi razvoj

1.   Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost promicanju razvoja međunarodne trgovine i ulaganja na način kojim se doprinosi cilju održivog razvoja te nastoje osigurati postizanje tog cilja u odgovarajućim područjima svojih gospodarskih odnosa.

2.   Stranke priznaju pravo svake stranke na uspostavu vlastitih razina domaće zaštite okoliša i rada te na prilagodbu ili izmjenu svojih odgovarajućih zakona i politika u skladu sa svojim obvezama prema međunarodno priznatim standardima i sporazumima.

3.   Stranke uviđaju i da bi trebale izbjegavati poticanje trgovine ili ulaganja snižavanjem ili ponudom snižavanja razina zaštite zajamčenih nacionalnim zakonima o okolišu ili radu.

4.   Stranke razmjenjuju informacije i dijele iskustva o svojim djelovanjima s ciljem promicanja usklađenosti i uzajamne potpore među trgovinskim, društvenim i ekološkim ciljevima, među ostalim u aspektima iz glave VIII., te jačaju dijalog i suradnju u pitanjima održivog razvoja koja se mogu pojaviti u kontekstu trgovinskih odnosa.

Članak 29.

Poslovna suradnja

1.   Stranke potiču jačanje veza između poduzeća te unapređuju veze između vlade i poduzeća s pomoću dvosmjernih posjeta i aktivnosti koje uključuju poduzeća, među ostalim u okviru ASEM-a.

2.   Ta je suradnja osobito usmjerena na poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća. Ta suradnja, među ostalim, može uključivati:

(a)	poticanje prijenosa tehnologije;

(b)	razmjenu dobrih praksi u pristupu financijskim sredstvima;

(c)	promicanje društvene odgovornosti poduzećâ; i

(d)	razvoj postojeće suradnje u području standarda i ocjenjivanja sukladnosti.

3.   Stranke su suglasne olakšavati i razvijati dijalog i suradnju između svojih agencija nadležnih za promicanje trgovine i ulaganja.

Članak 30.

Civilno društvo

Stranke potiču dijalog vladinih i nevladinih organizacija kao što su sindikati, poslodavci, poslovna udruženja te gospodarske i industrijske komore s ciljem promicanja trgovine i ulaganja u područjima od obostranog interesa.

Članak 31.

Turizam

Uviđajući vrijednost turizma u produbljivanju međusobnog razumijevanja i uvažavanja naroda Unije i Australije te gospodarske koristi od rasta turizma, stranke su suglasne surađivati s ciljem porasta turizma u oba smjera između Unije i Australije.

GLAVA V.

SURADNJA U PODRUČJU PRAVDE, SLOBODE I SIGURNOSTI

Članak 32.

Pravna suradnja

1.   Stranke uviđaju važnost međunarodnoga privatnog prava te pravne i pravosudne suradnje u građanskim i trgovačkim stvarima za podupiranje okruženja kojim se olakšavaju međunarodna trgovina i ulaganja te mobilnost ljudi. Stranke su suglasne jačati svoju suradnju, među ostalim pregovorima o međunarodnim sporazumima, poput onih donesenih u okviru Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu, te njihovom ratifikacijom i provedbom.

2.   Stranke su suglasne prema potrebi olakšavati i poticati arbitražno rješavanje međunarodnih građanskih i privatnih trgovačkih sporova u skladu s primjenjivim međunarodnim instrumentima.

3.   Kada je riječ o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima, stranke unapređuju suradnju u području uzajamne pravne pomoći na temelju odgovarajućih međunarodnih instrumenata. Tobi, prema potrebi, moglo uključiti pristupanje odgovarajućim instrumentima UN-a i njihovu provedbu. Isto tako, prema potrebi može uključivati potporu odgovarajućim instrumentima Vijeća Europe, kao i suradnju između odgovarajućih australskih tijela i Eurojusta.

Članak 33.

Suradnja u pogleduizvršavanja zakonodavstva

Stranke su suglasne surađivati na razini tijela, agencija i službi za izvršavanje zakonodavstva te doprinositi zaustavljanju i uklanjanju transnacionalnih kaznenih prijetnji koje su zajedničke strankama. Ta suradnja može biti u obliku uzajamne pomoći u istragama, razmjene istražnih tehnika, zajedničkog obrazovanja i osposobljavanja osoblja za izvršavanje zakonodavstva te bilo koje druge vrste zajedničkih aktivnosti i pomoći koju zajednički odrede stranke.

Članak 34.

Suzbijanje terorizma, transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i korupcije

1.   Stranke su suglasne surađivati u sprečavanju i suzbijanju terorizma kako je utvrđeno u članku 9.

2.   Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost suradnji u području sprečavanja i suzbijanja organiziranog, gospodarskog i financijskog kriminaliteta, korupcije, krivotvorenja i nezakonitih transakcija te je ostvaruju u potpunosti poštujući svoje postojeće uzajamne međunarodne obveze u tom području, uključujući obveze u pogledu učinkovite suradnje u povratu imovine ili financijskih sredstava stečenih korupcijom.

3.   U kontekstu sprečavanja, otkrivanja, istraživanja i kaznenog progona kaznenih djela terorizma ili teških transnacionalnih kaznenih djela stranke priznaju važnost Sporazuma između Europske unije i Australije o obradi i prijenosu podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR) od strane zračnih prijevoznika australskoj carinskoj i graničnoj službi.

4.   Stranke promiču provedbu Konvencije UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i njezinih dopunskih protokola, što uključuje promicanje snažnih i učinkovitih mehanizama za reviziju.

5.   Stranke ujedno promiču provedbu Konvencije UN-a protiv korupcije, uključujući primjenu snažnog mehanizma za reviziju, uzimajući u obzir načela transparentnosti i sudjelovanja civilnog društva.

Članak 35.

Borba protiv nedopuštenih droga

1.   Stranke u okviru svojih ovlasti i nadležnosti surađuju kako bi osigurale uravnotežen i jedinstven pristup umanjivanju štete koju nedopuštene droge nanose pojedincima, obiteljima i zajednicama. Politike i djelovanja u području droga usmjereni su na učvršćivanje struktura za suzbijanje nedopuštenih droga, smanjenje opskrbe i trgovine nedopuštenim drogama te potražnje za njima, na rješavanje zdravstvenih i društvenih posljedica zlouporabe droga, na odvikavanje od ovisnosti, kao i na nastavak suradnje u djelotvornoj borbi protiv zlouporabe kemijskih prekursora koji se upotrebljavaju u nezakonitoj proizvodnji opojnih droga i psihotropnih tvari.

2.   Stranke surađuju s ciljem uklanjanja transnacionalnih kriminalnih mreža uključenih u trgovinu drogom, među ostalim, razmjenom informacija i obavještajnih podataka, osposobljavanjem ili dijeljenjem najboljih praksi, uključujući posebne istražne tehnike. Nastojanja se osobito usmjeravaju protiv prodiranja počinitelja kaznenih djela u područje zakonitog gospodarstva.

3.   Stranke surađuju u rješavanju problema novih psihoaktivnih tvari, među ostalim razmjenom informacija i obavještajnih podataka prema potrebi.

Članak 36.

Borba protiv kiberkriminaliteta

1.   Stranke jačaju suradnju s ciljem sprečavanja i suzbijanja kriminaliteta u području visokih tehnologija, kiberkriminaliteta te elektroničkog kriminaliteta te širenja nezakonitih sadržaja, uključujući terorističke sadržaje, internetom, razmjenjujući informacije i praktična iskustva te poštujući svoje nacionalno zakonodavstvo i međunarodne obveze iz područja ljudskih prava u okviru svojih odgovornosti.

2.   Stranke razmjenjuju podatke u područjima obrazovanja i osposobljavanja istražitelja kiberkriminaliteta, istraživanja kiberkriminaliteta i digitalne forenzične znanosti.

3.   Stranke promiču Budimpeštansku konvenciju o kiberkriminalitetu kao globalni standard protiv kiberkriminaliteta na svim odgovarajućim razinama.

Članak 37.

Borba protiv pranja novca i financiranja terorizma

1.   Stranke ponovno potvrđuju potrebu za suradnjom u sprečavanju uporabe njihovih financijskih sustava za „pranje” prihoda od svih kaznenih djela, uključujući trgovinu drogama i korupciju, te u suzbijanju financiranja terorizma. Ta se suradnja proteže na povrat imovine ili sredstava stečenih kaznenim djelima.

2.   Stranke razmjenjuju odgovarajuće informacije u okviru svojih zakonodavstava i provode odgovarajuće mjere za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma u skladu sa standardima koje su donijela mjerodavna međunarodna tijela koja djeluju u tom području, kao što je Radna skupina za financijsko djelovanje („FATF”).

Članak 38.

Migracije i azil

1.   Stranke su suglasne pojačati dijalog i suradnju u pitanjima migracija, azila, sudjelovanja i raznolikosti.

2.   Suradnja može uključivati razmjenu informacija o pristupima nezakonitoj imigraciji, krijumčarenju ljudi i trgovanju njima, azilu, socijalnom i gospodarskom sudjelovanju migranata, upravljanju granicama, vizama, biometrijskim podacima i sigurnosti isprava.

3.   Stranke su suglasne surađivati u sprečavanju i kontroli nezakonite imigracije. U tu svrhu:

(a)	Australija je dužna ponovno prihvatiti sve svoje državljane koji se nezakonito nalaze na državnom području neke države članice na njezin zahtjev i bez nepotrebnih formalnosti kojima se uzrokuju neprimjerene odgode;

(b)	svaka država članica dužna je ponovno prihvatiti sve svoje državljane koji se nezakonito nalaze na državnom području Australije na njezin zahtjev i bez nepotrebnih formalnosti kojima se uzrokuju neprimjerene odgode; i

(c)	Države članice i Australija svojim će državljanima u tu svrhu izdati odgovarajuće osobne isprave.

4.   Stranke su dužne, na zahtjev bilo koje od stranaka, istražiti mogućnost sklapanja sporazuma o ponovnom prihvatu između Australije i Europske unije. Pritom će se razmotriti odgovarajući mehanizmi za ponovni prihvat državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva.

Članak 39.

Konzularna zaštita

1.   Australija je suglasna da diplomatska i konzularna tijela svih zastupljenih država članica mogu ostvarivati konzularnu zaštitu (1) u Australiji u ime drugih država članica koje nemaju dostupno stalno predstavništvo u Australiji.

2.   Unija i države članice suglasne su da diplomatska i konzularna tijela Australije mogu ostvarivati konzularnu zaštitu u ime treće zemlje i da treće zemlje mogu ostvarivati konzularnu zaštitu u ime Australije u Uniji u mjestima u kojima Australija ili predmetna treća zemlja nema dostupno stalno predstavništvo.

3.   Svrha je stavaka 1. i 2. ukinuti sve zahtjeve za obavijest ili pristanak koji bi se inače mogli primjenjivati.

4.   Stranke su suglasne olakšati dijalog svojih nadležnih tijela o konzularnim poslovima.

Članak 40.

Zaštita osobnih podataka

1.   Stranke su suglasne surađivati s ciljem osiguravanja visoke razine zaštite osobnih podataka u skladu s odgovarajućim međunarodnim standardima, uključujući Smjernice OECD-a o zaštiti privatnosti i prekograničnom protoku osobnih podataka.

2.   Suradnja u području zaštite osobnih podataka može, među ostalim, uključivati razmjenu informacija i stručnog znanja. Može uključivati i suradnju među regulatornim pandanima u tijelima kao što su Radna skupina OECD-a za sigurnost informacija i privatnost te Globalna mreža za provedbu privatnosti.

GLAVA VI.

SURADNJA U PODRUČJU ISTRAŽIVANJA, INOVACIJA I INFORMACIJSKOG DRUŠTVA

Članak 41.

Znanost, istraživanje i inovacije

1.   Stranke su suglasne pojačati svoju suradnju u područjima znanosti, istraživanja i inovacija s ciljem potpore ili nadopune Sporazuma o znanstvenoj i tehničkoj suradnji između Europske zajednice i Australije.

2.   Pojačanom se suradnjom, među ostalim, nastoji:

(a)	rješavati ključne zajedničke društvene izazove za Australiju i Uniju, koje je razmotrio i utvrdio Zajednički odbor za suradnju u području znanosti i tehnologije osnovan na temelju članka 5. Sporazuma o znanstvenoj i tehničkoj suradnji između Europske zajednice i Australije;

(b)	uključiti niz dionika iz javnoga i privatnoga inovacijskog sektora, uključujući mala i srednja poduzeća, kako bi se olakšalo iskorištavanje rezultata zajedničkih istraživanja i postizanje obostrano korisnih komercijalnih i/ili širih društvenih ishoda;

(c)

dodatno povećati mogućnosti za iskorištavanje prilika koje se istraživačima iz Australije i Unije pružaju u okviru istraživačkih i inovacijskih programa obiju stranaka, među ostalim: i. pružanjem sveobuhvatnih informacija o programima i mogućnostima sudjelovanja; ii. pružanjem pravovremenih informacija o nadolazećim strateškim prioritetima; iii. istraživanjem mogućnosti uporabe i jačanja mehanizama suradnje kao što su twinning, zajednički pozivi i usklađeni pozivi na podnošenje prijedloga; i

(d)	istražiti mogućnosti zajedničkog rada Australije i Unije na pokretanju šire regionalne i međunarodne suradnje u području istraživanja i inovacija te sudjelovanja u njoj.

3.   Stranke u skladu s vlastitim zakonima i propisima potiču sudjelovanje privatnog i javnog sektora te civilnog društva na svojem državnom teritoriju u aktivnostima jačanja suradnje.

4.   Pojačana suradnja usmjerena je na sva područja civilnog istraživanja i inovacija, koja uključuju, ali nisu ograničena na:

(a)	rješavanje društvenih izazova u područjima od obostranog interesa i unapređivanje ključnih razvojnih tehnologija, uključujući znanost o svemiru;

(b)	istraživačku infrastrukturu, uključujući e-infrastrukturu, i razmjenu informacija o pitanjima kao što su pristup istraživačkim infrastrukturama, upravljanje njima te osiguravanje sredstava i određivanje prioriteta za njih; i

(c)	jačanje mobilnosti istraživača između Australije i Unije.

Članak 42.

Informacijsko društvo

1.   Uviđajući da su informacijske i komunikacijske tehnologije ključni elementi suvremenog života te da su od iznimne važnosti za gospodarski i socijalni razvoj, stranke su suglasne razmjenjivati mišljenja o svojim politikama u tom području.

2.   Suradnja u tom području može biti usmjerena, među ostalim, na:

(a)

razmjenu mišljenja o različitim aspektima informacijskog društva, posebno o politikama i propisima o elektroničkoj komunikaciji, uključujući univerzalne usluge, licenciranje i opća ovlaštenja, zaštitu privatnosti i osobnih podataka, e-upravu i otvorenu upravu, internetsku sigurnost te neovisnost i učinkovitost regulatornih tijela;

(b)	međusobnu povezanost i interoperabilnost istraživačkih mreža te infrastruktura i usluga u području računarstva i znanstvenih podataka, među ostalim u regionalnom kontekstu;

(c)	standardizaciju, certifikaciju i širenje novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

(d)	aspekte sigurnosti, povjerenja i privatnosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija i usluga, uključujući promicanje internetske sigurnosti, suzbijanje zlouporabe informacijske tehnologije i svih oblika elektroničkih medija te razmjenu informacija; i

(e)	razmjenu mišljenja o mjerama za rješavanje pitanja međunarodne cijene mobilnog roaminga, među ostalim u smislu prepreke trgovini „iza granice”.

GLAVA VII.

SURADNJA U PODRUČJU OBRAZOVANJA I KULTURE

Članak 43.

Obrazovanje, osposobljavanje i mladi

1.   Stranke priznaju ključni doprinos obrazovanja i osposobljavanja stvaranju kvalitetnih radnih mjesta i održivom rastu gospodarstava utemeljenih na znanju te uviđaju da im je u obostranom interesu surađivati u području obrazovanja i osposobljavanja te u pitanjima povezanima s mladima.

2.   U skladu sa svojim zajedničkim interesima i ciljevima politika o obrazovanju stranke se obvezuju nastaviti dijalog EU-a i Australije o politikama obrazovanja i osposobljavanja te podupirati odgovarajuće aktivnosti suradnje u području obrazovanja, osposobljavanja i mladih. Ta se suradnja odnosi na sve sektore obrazovanja i može biti, među ostalim, u obliku:

(a)	mobilnosti pojedinaca promicanjem i olakšavanjem razmjene studenata, akademskog i administrativnog osoblja u ustanovama tercijarnog obrazovanja, nastavnika te osoba koje rade s mladima;

(b)	zajedničkih projekata suradnje među institucijama obrazovanja i osposobljavanja u Uniji i Australiji s ciljem promicanja razvoja kurikuluma, zajedničkih studijskih programa i diploma te mobilnosti nastavnika i studenata;

(c)	institucionalne suradnje, povezanosti i partnerstava s ciljem promicanja razmjene iskustava i znanja te djelotvornih poveznica između obrazovanja, istraživanja i inovacija; i

(d)	podrške reformi politike u obliku dijaloga, studija, konferencija, seminara, radnih skupina, utvrđivanja mjerila te razmjene informacija i dobre prakse, posebno u pogledu Bolonjskog i Kopenhaškog procesa te alata Unije za postizanje transparentnosti.

Članak 44.

Kulturna, audiovizualna i medijska suradnja

1.   Stranke su suglasne promicati bliskiju suradnju u sektoru kulture i kreativnom sektoru radi poboljšanja, među ostalim, uzajamnog razumijevanja i poznavanja kultura.

2.   Stranke nastoje poduzeti odgovarajuće mjere kako bi promicale kulturne razmjene i provodile zajedničke inicijative u različitim područjima kulture koristeći se dostupnim instrumentima i okvirima suradnje.

3.   Stranke nastoje poticati mobilnost kulturnih djelatnika i umjetničkih djela između Australije i Europske unije i njezinih država članica.

4.   Stranke potiču međukulturni dijalog između organizacija civilnog društva te pojedinaca iz svih stranaka.

5.   Stranke su suglasne surađivati, osobito s pomoću političkog dijaloga, u okviru odgovarajućih međunarodnih foruma, posebno u okviru Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), s ciljem ostvarivanja zajedničkih ciljeva i promicanja kulturne raznolikosti, uključujući provedbom Konvencije UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja.

6.   Stranke potiču, podupiru i olakšavaju razmjene, suradnju i dijalog između institucija i stručnjaka u području medija i audiovizualnih djelatnosti.

7.   Stranke su suglasne podržati kulturnu suradnju u okviru ASEM-a, posebno putem aktivnosti Azijsko-europske zaklade („ASEF”).

GLAVA VIII.

SURADNJA U PODRUČJU ODRŽIVOG RAZVOJA, ENERGIJE I PROMETA

Članak 45.

Okoliš i prirodni resursi

1.   Stranke su suglasne da je potreba zaštite i očuvanja prirodnih resursa i biološke raznolikosti te održivog upravljanja njima temelj razvoja sadašnjih i budućih generacija.

2.   Stranke jačaju suradnju na zaštiti okoliša i uključuju pitanja okoliša u sve sektore suradnje, među ostalim u međunarodnom i regionalnom kontekstu, posebno u pogledu:

(a)	održavanja dijaloga na visokoj razini o pitanjima okoliša;

(b)	sudjelovanja u multilateralnim sporazumima o okolišu i njihove provedbe te, prema potrebi, iznalaženja zajedničkog stajališta stranaka o pitanjima okoliša, uključujući putem sudjelovanja u multilateralnim forumima;

(c)	promicanja održive uporabe genetskih resursa i poticanja pristupa njima u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim ugovorima koji se primjenjuju u tom području, a koje su stranke ratificirale ili im pristupile; i

(d)

poticanja razmjene informacija, tehničkih znanja i praksi u pogledu okoliša, u područjima kao što su: i. primjena i provedba zakonodavstva o okolišu; ii. učinkovitost resursa te održiva potrošnja i proizvodnja; iii. očuvanje i održiva uporaba biološke raznolikosti; iv. upravljanje kemikalijama i otpadom; v. vodna politika; i vi. očuvanje te kontrola zagađenja i uništavanja obalnog i morskog okoliša.

Članak 46.

Klimatske promjene

1.   Stranke uviđaju zajedničku globalnu prijetnju klimatskih promjena i potrebu djelovanja svih zemalja s ciljem smanjenja emisija radi stabilizacije koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na razini kojom bi se spriječio opasan antropogeni utjecaj na klimatski sustav. Stranke jačaju suradnju u tom području u okviru svojih nadležnosti i ne dovodeći u pitanje rasprave u okviru drugih foruma, kao što je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama („UNFCCC”). Ciljevi te suradnje uključuju, ali nisu ograničeni na:

(a)

suzbijanje klimatskih promjena, s konačnim ciljem stabilizacije koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi, uzimajući u obzir najnovije znanstvene informacije i potrebu za prijelaz na gospodarstva s niskim emisijama uz istodoban nastavak održivog gospodarskog rasta nacionalno primjerenim aktivnostima ublažavanja i prilagodbe;

(b)	razmjenu stručnog znanja i informacija o osmišljavanju, provedbi i razvoju domaćih politika ublažavanja i pristupa ublažavanju, prema potrebi uključujući tržišne mehanizme;

(c)	razmjenu stručnog znanja i informacija o instrumentima financiranja javnog i privatnog sektora za klimatske aktivnosti;

(d)	suradnju u istraživanju, razvoju, širenju, uporabi i prijenosu tehnologija s niskim emisijama radi smanjenja emisija stakleničkih plinova te zagovaranje učinkovite uporabe resursa uz istodobno održavanje gospodarskog rasta;

(e)	razmjenu iskustava, stručnog znanja i najboljih praksi, prema potrebi, u pogledu praćenja i analize učinaka stakleničkih plinova te razvoja programâ za ublažavanje i prilagodbu i strategija za niske emisije;

(f)	podupiranje, prema potrebi, mjera ublažavanja i prilagodbe u zemljama u razvoju;

(g)	suradnju na postizanju čvrstog i pravno obvezujućeg međunarodnog klimatskog sporazuma koji se primjenjuje na sve zemlje.

2.   U tu svrhu, stranke suglasne održavati redovit dijalog i suradnju na političkoj i tehničkoj razini, i bilateralno i u okviru odgovarajućih plurilateralnih i multilateralnih foruma.

Članak 47.

Civilna zaštita

Stranke uviđaju potrebu za smanjenjem učinka prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Stranke potvrđuju svoju zajedničku predanost promicanju mjera sprečavanja, ublažavanja, pripravnosti i odgovora kako bi povećale otpornost društva i infrastrukture te, prema potrebi, suradnji na bilateralnoj i multilateralnoj političkoj razini s ciljem postizanja napretka u ostvarenju tih ciljeva.

Članak 48.

Energija

Stranke prepoznaju važnost energetskog sektora i uloge funkcionalnog energetskog tržišta za održivi razvoj, gospodarski rast, doprinos ostvarenju međunarodno usuglašenih razvojnih ciljeva i suradnju radi rješavanja globalnih ekoloških i klimatskih izazova te nastoje, u okviru svojih nadležnosti, pojačati suradnju u tom području s ciljem:

(a)	razvoja politika za povećanje energetske sigurnosti;

(b)	promicanja globalne trgovine energijom i ulaganja u području energije;

(c)	poboljšanja konkurentnosti;

(d)	poboljšanja funkcioniranja globalnih energetskih tržišta;

(e)	razmjene informacija i iskustava u politici u okviru postojećih multilateralnih energetskih foruma;

(f)	promicanja razvoja i uvođenja čistih, raznovrsnih i održivih energetskih tehnologija, uključujući energetske tehnologije iz obnovljivih izvora energije i s niskim emisijama;

(g)	postizanja racionalne uporabe energije s doprinosima od dobavljača i potrošača promicanjem energetske učinkovitosti u proizvodnji, prijevozu, distribuciji i krajnjoj uporabi; i

(h)	razmjene najboljih praksi u istraživanju i proizvodnji energije.

Članak 49.

Promet

1.   Stranke nastoje surađivati u svim odgovarajućim područjima prometne politike, uključujući integriranu prometnu politiku, s ciljem poboljšanja kretanja robe i putnika, promicanja sigurnosti i zaštite u pomorskom i zračnom prometu, zaštite okoliša te povećanja učinkovitosti svojih prometnih sustava.

2.   Suradnjom između stranaka u tom području nastoje se promicati:

(a)	razmjene podataka o njihovim prometnim politikama i praksama, uključujući pravovremeno obavješćivanje o predloženim promjenama regulatornih sustava koje utječu na njihove prometne sektore;

(b)

jačanje odnosa između Australije i Unije u području zrakoplovstva, poboljšanje pristupa tržištu i mogućnosti ulaganja te širenje i produbljivanje suradnje u području sigurnosti i zaštite zračnog prometa te gospodarskih propisa o industriji zračnog prometa s ciljem podupiranja regulatorne usklađenosti i uklanjanja prepreka u poslovanju, kao i suradnje u upravljanju zračnim prometom;

(c)	dijalog i suradnja u postizanju ciljeva neograničenog pristupa međunarodnom pomorskom tržištu i trgovini na temelju poštenog tržišnog natjecanja na komercijalnoj osnovi;

(d)	dijalog i suradnja u prometnim pitanjima povezanima s okolišem;

(e)	dijalog i suradnja s ciljem uzajamnog priznavanja vozačkih dozvola; i

(f)	suradnja u okviru međunarodnih foruma o prometu.

Članak 50.

Poljoprivreda i ruralni razvoj

1.   Stranke su suglasne poticati suradnju u području poljoprivrede i ruralnog razvoja.

2.   Područja u kojima bi se mogle razmotriti aktivnosti suradnje uključuju, ali nisu ograničena na, poljoprivrednu politiku, politiku ruralnog razvoja, oznake zemljopisnog podrijetla, diversifikaciju i restrukturiranje poljoprivrednih sektora te održivu poljoprivredu.

Članak 51.

Održivo upravljanje šumama

Stranke su suglasne poticati suradnju, na nacionalnoj i međunarodnoj razini, na održivom upravljanju šumama i povezanim politikama i propisima, uključujući mjere za borbu protiv nezakonite sječe stabala i povezane trgovine, kao i promicanje dobrog upravljanja šumama.

Članak 52.

Pomorstvo i ribarstvo

1.   Stranke jačaju dijalog i suradnju u pitanjima od zajedničkog interesa u području ribarstva i pomorstva. Stranke nastoje promicati dugoročno očuvanje morskih živih resursa i održivo upravljanje njima, razmjenjivati informacije putem regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom („RFMO-ovi”) i u okviru regionalnih dogovora te multilateralnih foruma kao što je Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu („FAO”), promicati mjere sprečavanja, suzbijanja i iskorjenjivanja nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova („ribolov NNN”) te primjenjivati pristup upravljanju koji se temelji na ekosustavu i promicati suradnju u istraživanju održivosti u pomorstvu i ribarstvu.

2.   Stranke surađuju s ciljem:

(a)	poticanja razvoja, provedbe i poštovanja djelotvornih mjera kojima se osiguravaju dugoročno očuvanje ribolovnih resursa u nadležnosti RFMO-ova i održivo upravljanje njima ili mehanizama u kojima sudjeluju kao stranka;

(b)	osiguravanja multilateralnog upravljanja u okviru odgovarajućeg RFMO-a vrlo migratornim ribljim stokovima na području njihova rasprostranjenja;

(c)	promicanja integriranog pristupa pomorstvu na međunarodnoj razini; i

(d)	ulaganja najvećeg truda u olakšavanje učlanjenja u RFMO-ove, kako je primjereno, u kojima je jedna stranka članica, a druga suradnica.

3.   Stranke održavaju redovne periodične dijaloge usporedo s drugim sastancima na razini viših dužnosnika radi jačanja dijaloga i suradnje, kao i s ciljem razmjene informacija i iskustava o ribarstvenoj politici i pitanjima u području pomorstva.

Članak 53.

Zapošljavanje i socijalna pitanja

1.   Stranke su suglasne pojačati suradnju u području zapošljavanja i socijalnih pitanja, uključujući u kontekstu globalizacije i demografskih promjena. Ulažu se napori s ciljem promicanja suradnje i razmjene informacija i iskustava u pogledu zapošljavanja i radnih pitanja. Područja suradnje mogu uključivati razmjene u pogledu politike zapošljavanja, regionalne i socijalne kohezije, socijalne integracije, sustava socijalne sigurnosti, industrijskih odnosa, razvoja cjeloživotnih vještina, zapošljavanja mladih, zdravlja i sigurnosti na radnome mjestu, nediskriminacije i jednakosti, uključujući ravnopravnost spolova, kao i društvene odgovornosti poduzećâ te dostojanstvenog rada.

2.   Stranke ponovno potvrđuju potrebu promicanja potpunog i produktivnog zapošljavanja i dostojanstvenog rada kao ključnog elementa održivog razvoja i smanjenja siromaštva. U tom kontekstu stranke se pozivaju na Deklaraciju Međunarodne organizacije rada („ILO”) o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju.

3.   Stranke ponovno potvrđuju svoju predanost poštovanju, promicanju i ostvarivanju međunarodno priznatih standrada rada i socijalnih standarda, kako su utvrđeni u Deklaraciji ILO-a o temeljnim pravima i načelima pri radu.

4.   Oblici suradnje mogu obuhvaćati, među ostalim, posebne programe, projekte i inicijative, u skladu s uzajamnim dogovorom, kao i dijalog o temama od zajedničkog interesa na bilateralnoj ili multilateralnoj razini.

Članak 54.

Zdravlje

Stranke su suglasne poticati uzajamnu suradnju te razmjenu informacija i iskustava s politikom u područjima zdravlja i djelotvornog upravljanja prekograničnim zdravstvenim problemima.

GLAVA IX.

INSTITUCIONALNI OKVIR

Članak 55.

Drugi sporazumi ili dogovori

1.   Stranke mogu nadopuniti ovaj Sporazum sklapanjem posebnih sporazuma ili dogovora u bilo kojem području suradnje koje je obuhvaćeno područjem primjene Sporazuma. Takvi su posebni sporazumi sastavni dio ukupnih bilateralnih odnosa kako su uređeni ovim Sporazumom.

2.   Ovim se Sporazumom ne utječe na tumačenje, provedbu ili primjenu drugih sporazuma između stranaka niti se oni dovode u pitanje. Posebno, odredbama ovog Sporazuma o rješavanju sporova ni na koji se način ne zamjenjuju odredbe o rješavanju sporova iz drugih sporazuma između stranaka niti se na njih utječe.

3.   Stranke uviđaju da iznimno hitan slučaj, kako je definiran u članku 57. stavku 7., može poslužiti i kao osnova za suspenziju ili raskid drugih sporazuma između stranaka. U takvim se okolnostima stranke za rješavanje takvih sporova služe odredbama o rješavanju sporova, suspenziji i raskidu iz tih drugih sporazuma.

Članak 56.

Zajednički odbor

1.   Stranke osnivaju Zajednički odbor koji čine predstavnici stranaka.

2.   Zajednički odbor održava savjetovanja s ciljem olakšavanja provedbe i unapređivanja općih ciljeva ovog Sporazuma te očuvanja sveukupne usklađenosti u odnosima između EU-a i Australije.

3.   Zajednički odbor:

(a)	promiče učinkovitu provedbu ovog Sporazuma;

(b)	prati razvoj sveobuhvatnog bilateralnog odnosa između stranaka, uključujući sporazume;

(c)	prema potrebi traži podatke od odborâ ili drugih tijela osnovanih na temelju ostalih sporazuma između stranaka i razmatra sva izvješća koja oni podnesu;

(d)	razmjenjuje stajališta i daje prijedloge o svim pitanjima od zajedničkog interesa, među ostalim o budućim djelovanjima i raspoloživim sredstvima za njihovo provođenje;

(e)	određuje prioritete i, prema potrebi, sljedeće korake ili planove djelovanja u odnosu na svrhu ovog Sporazuma;

(f)	iznalazi primjerene metode sprečavanja problema koji mogu nastati u područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom;

(g)	nastoji u skladu s člankom 57. riješiti sve sporove koji proizlaze iz primjene ili tumačenja ovog Sporazuma;

(h)	provjerava informacije koje je stranka dostavila u skladu s člankom 57.; i

(i)	donosi odluke, prema potrebi, za provedbu posebnih aspekata ovog Sporazuma.

4.   Zajednički odbor djeluje na temelju konsenzusa. On donosi svoj poslovnik. Može osnivati pododbore i radne skupine za rješavanje određenih pitanja.

5.   Zajednički odbor obično se sastaje jednom godišnje, naizmjenično u Uniji i Australiji. Posebni sastanci Zajedničkog odbora održavaju se na zahtjev bilo koje stranke. Zajedničkim odborom supredsjedaju obje stranke. Odbor se obično sastaje na razini viših dužnosnika, ali može se sastati i na ministarskoj razini. Zajednički odbor može djelovati i putem video ili telefonske veze te razmjenom informacija e-poštom.

Članak 57.

Načini provedbe i rješavanje sporova

1.   U duhu uzajamnog poštovanja i suradnje utjelovljenog u ovom Sporazumu stranke poduzimaju sve opće ili posebne mjere potrebne za ispunjenje svojih obveza iz ovog Sporazuma.

2.   Stranke su suglasne, na zahtjev bilo koje stranke, savjetovati se što prije o neslaganjima koja se mogu pojaviti u provedbi ovog Sporazuma. U slučaju različitih mišljenja u pogledu primjene ili tumačenja ovog Sporazuma, bilo koja stranka može se obratiti Zajedničkom odboru. Stranke s ciljem pravovremenog i sporazumnog rješavanja neslaganja Zajedničkom odboru dostavljaju sve informacije koje su potrebne za temeljito ispitivanje problema.

3.   U iznimno hitnom slučaju bilo koja stranka odmah upućuje predmet Zajedničkom odboru s ciljem postizanja pravovremenog i svima prihvatljivog rješenja te dostavlja sve informacije koje su potrebne za temeljito ispitivanje situacije. Ako Zajednički odbor na razini viših dužnosnika ne može riješiti situaciju u roku od 15 dana od početka savjetovanja te najkasnije 30 dana od upućivanja predmeta Zajedničkom odboru, predmet se prosljeđuje na hitno savjetovanje na ministarskoj razini u dodatnom razdoblju od 15 dana.

4.   U malo vjerojatnom i neočekivanom slučaju nepronalaska uzajamno prihvatljivog rješenja u roku od 15 dana od početka savjetovanja na ministarskoj razini i najkasnije 45 dana od datuma upućivanja predmeta Zajedničkom odboru, bilo koja stranka može odlučiti poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu ovog Sporazuma, uključujući suspenziju odredaba ili raskid Sporazuma. Stranke uviđaju da iznimno hitan slučaj može poslužiti i kao osnova za poduzimanje prikladnih mjera izvan ovog Sporazuma, u skladu s pravima i obvezama stranaka iz drugih sporazuma između stranaka ili na temelju općeg međunarodnog prava. U Uniji bi se odluka o suspenziji donijela jednoglasno. U Australiji bi odluku o suspenziji donijela Vlada Australije u skladu sa svojim zakonima i propisima.

5.   Stranke su suglasne da svaka odluka o poduzimanju primjerenih mjera u skladu sa stavkom 4. mora biti valjano obrazložena. Pisana obavijest o odluci odmah se upućuje drugoj stranci. Stranke su suglasne da sve takve mjere moraju biti proporcionalne te u skladu s člankom 55. stavkom 2., kao i s općim načelima međunarodnog prava.

6.   Ako je mjera donesena u skladu sa stavkom 4., ukida se čim se ukloni razlog za njezino poduzimanje. Stranka koja se poziva na stavak 4. neprekidno preispituje razvoj situacije kojom je ta odluka bila potaknuta te povlači poduzete mjere čim je to opravdano.

7.   Stranke su suglasne da za potrebe točnog tumačenja i praktične primjene ovog Sporazuma izraz „iznimno hitan slučaj” znači da je jedna od stranaka počinila iznimno tešku i suštinsku povredu obveza opisanih u članku 2. stavku 2. i članku 6. stavku 2. ovog Sporazuma, što je uzrokovalo situaciju koja zahtijeva neodloživu reakciju druge stranke. Stranke smatraju da bi iznimno teška i suštinska povreda članka 2. stavka 2. ili članka 6. stavka 2. morala biti takve vrste da ugrožava međunarodni mir i sigurnost.

8.   U slučajevima u kojima bi se stanje u nekoj trećoj zemlji po ozbiljnosti i prirodi moglo smatrati jednakim iznimno hitnom slučaju, stranke na zahtjev bilo koje od njih nastoje održati hitna savjetovanja radi razmjene mišljenja o situaciji te razmatranja mogućih reakcija.

GLAVA X.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 58.

Definicije

Za potrebe ovog Sporazuma pojam „stranke” znači Unija ili njezine države članice, ili Unija i njezine države članice, u skladu sa svojim nadležnostima, s jedne strane, i Australija, s druge strane.

Članak 59.

Financijska suradnja

1.   Pri provedbi programa pomoći u okviru svojih politika razvojne suradnje stranke surađuju u sprečavanju i borbi protiv nepravilnosti, prijevara, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti na štetu financijskih interesa stranaka.

2.   U tu svrhu nadležna tijela Unije i Australije razmjenjuju informacije, uključujući osobne podatke, u skladu sa svojim važećim zakonodavstvom te provode savjetovanja na zahtjev jedne od stranaka.

3.   Europski ured za borbu protiv prijevara i nadležna tijela Australije mogu se sporazumjeti o daljnjoj suradnji u području borbe protiv prijevara, uključujući sklapanje operativnih dogovora.

Članak 60.

Otkrivanje informacija

1.   Stranke na odgovarajući način štite informacije koje se razmjenjuju na temelju ovog Sporazuma, u skladu s javnim interesom u pogledu pristupa informacijama.

2.   Ni jedna odredba ovog Sporazuma ne tumači se u smislu da se njome od stranaka zahtijeva razmjena informacija ili dopuštanje pristupa zajedničkim informacijama čijim bi se otkrivanjem:

(a)	dovelo u pitanje: i. javnu sigurnost; ii. obavještajna, obrambena i vojna pitanja; iii. međunarodne odnose; iv. financijsku, monetarnu ili ekonomsku politiku; v. privatnost; ili vi. legitimne poslovne interese ili poslovanje; ili

(b)	na neki drugi način štetilo javnom interesu.

3.   U slučaju dijeljenja informacija vrste kojih su navedene u ovom članku, stranka primateljica te informacije objavljuje ili otkriva isključivo uz suglasnost druge stranke ili kada je to potrebno radi poštovanja njezinih pravnih obveza.

4.   Ni jednom odredbom ovog Sporazuma nije predviđeno odstupanje od prava, obveza ili odgovornosti stranaka u okviru bilateralnih sporazuma ili dogovora koji se odnose na klasificirane podatke razmijenjene između stranaka.

Članak 61.

Stupanje na snagu, privremena primjena, trajanje i raskid

1.   Ovaj Sporazum stupa na snagu 30 dana nakon datuma na koji su stranke jedna drugu obavijestile o dovršetku pravnih postupaka potrebnih u tu svrhu.

2.   Neovisno o stavku 1. Australija i Unija mogu do njegova stupanja na snagu privremeno primjenjivati odredbe ovog Sporazuma koje su zajednički odredile. Takva privremena primjena počinje 30 dana nakon datuma na koji su Australija i Unija jedna drugu obavijestile o dovršetku svojih unutarnjih postupaka potrebnih za takvu privremenu primjenu.

3.   Ovaj se Sporazum primjenjuje na neodređeno razdoblje. Bilo koja stranka može uputiti pisanu obavijest drugoj stranci o svojoj namjeri otkazivanja ovog Sporazuma. Otkaz proizvodi učinke šest mjeseci nakon obavijesti.

Članak 62.

Obavijesti

Obavijesti u skladu s člankom 61. upućuju se Glavnom tajništvu Vijeća Europske unije ili Ministarstvu vanjskih poslova i trgovine Australije ili njihovim organizacijama sljednicama.

Članak 63.

Teritorijalna primjena

Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na područjima na kojima se primjenjuju Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije i pod uvjetima utvrđenima u tim ugovorima te, s druge strane, na državnom području Australije.

Članak 64.

Vjerodostojni tekstovi

Ovaj je Sporazum sastavljen u po dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.

---

(1)  Australija može pristati na to da se u ovom članku umjesto izraza „konzularne funkcije” upotrebljava izraz „konzularna zaštita” pod uvjetom da su tim izrazom obuhvaćene funkcije iz članka 9. Direktive Vijeća (EU) 2015/637 od 20. travnja 2015. o mjerama koordinacije i suradnje za olakšavanje pružanja konzularne zaštite građanima Unije bez predstavništva u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Odluke 95/553/EZ te pod uvjetom da te funkcije uključuju izdavanje hitnih putovnica i/ili putnih isprava.

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/36

---

Obavijest Europske unije Zajedničkom sektorskom odboru na temelju članka 7. Sektorskog priloga za dobru farmaceutsku proizvođačku praksu (GMP) Sporazuma o uzajamnom priznavanju između Europske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država

EUROPSKA UNIJA,

uzimajući u obzir Sporazum o uzajamnom priznavanju između Europske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država („Sporazum”) iz 1998., a posebno članak 7. Sektorskog priloga za dobru farmaceutsku proizvođačku praksu (Prilog o GMP-u) kako je izmijenjen 1. ožujka 2017.,

OBAVJEŠĆUJE ZAJEDNIČKI SEKTORSKI ODBOR O SLJEDEĆEMU:

Europska unija utvrdila je da za opseg proizvoda iz članka 4. Priloga o GMP-u i njegova Dodatka 3. Uprava za hranu i lijekove Sjedinjenih Američkih Država ima sposobnost, kapacitete i postupke za provedbu kontrola GMP-a na razini ekvivalentnoj onoj u EU-u i za osiguranje sukladnosti s GMP-om te da bi je stoga trebalo dodati na popis priznatih tijela na temelju Priloga o GMP-u.

Tim se utvrđivanjem ne dovode u pitanje buduće odluke Zajedničkog sektorskog odbora u pogledu uvrštavanja cjepiva za humanu uporabu, farmaceutskih proizvoda dobivenih iz plazme, ispitivanih proizvoda i veterinarskih proizvoda u operativno područje primjene Priloga o GMP-u.

Ova obavijest stupa na snagu od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/37

---

UREDBA VIJEĆA (EU) 2017/1547

od 14. rujna 2017.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 215.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/145/ZVSP od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (1),

uzimajući u obzir zajednički prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europske komisije,

budući da:

(1)	Uredbom Vijeća (EU) br. 269/2014 (2) provode se mjere predviđene u Odluci Vijeća 2014/145/ZVSP.

(2)	Vijeće je 14. rujna 2017. donijelo Provedbenu uredbu (EU) 2017/1549 (3) o provedbi Uredbe (EU) br. 269/2014, kojom je na popis osoba i subjekata dodano poduzeće „Crimean Sea Ports”.

(3)

Vijeće je 14. rujna 2017. donijelo Odluku (ZVSP) 2017/1561 (4) o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP, kojom je uključilo odstupanje za plaćanja poduzeću Crimean Sea Ports za usluge koje se pružaju u ribarskoj luci Kerča, komercijalnoj luci Jalte i komercijalnoj luci Jevpatorije te za usluge koje pružaju Gosgidrografiya i podružnice poduzeća Crimean Sea Ports u lučkom terminalu.

(4)	Za provedbu Provedbene uredbe (EU) 2017/1549 i Odluke (ZVSP) 2017/1561 potrebno je regulatorno djelovanje na razini Unije, posebno kako bi se osiguralo da je gospodarski subjekti ujednačeno primjenjuju u svim državama članicama.

(5)	Uredbu (EU) br. 269/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) br. 269/2014 mijenja se kako slijedi:

1.

umeće se sljedeći članak: „Članak 6.a Odstupajući od članka 2. stavka 2., nadležna tijela država članica mogu odobriti plaćanja poduzeću Crimean Sea Ports za usluge koje se pružaju u ribarskoj luci Kerča, komercijalnoj luci Jalte i komercijalnoj luci Jevpatorije te za usluge koje pružaju Gosgidrografiya i podružnice poduzeća Crimean Sea Ports u lučkom terminalu.”;

2.	u članku 12. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim: „(a) o sredstvima zamrznutima u skladu s člankom 2. i odobrenjima izdanima u skladu s člancima 4., 5., 6. i 6.a;”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 78, 17.3.2014., str. 16.

(2)  Uredba Vijeća (EU) br. 269/2014 od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine (SL L 78, 17.3.2014., str. 6.).

(3)  Provedbena uredba Vijeća (EU) 2017/1549 od 14. rujna 2017. o provedbi Uredbe (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine (vidjeti str. 44. ovoga Službenog lista).

(4)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/1561 od 14. rujna 2017. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (vidjeti str. 72. ovoga Službenog lista).

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/39

---

UREDBA VIJEĆA (EU) 2017/1548

od 14. rujna 2017.

o izmjeni Uredbe (EU) 2017/1509 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 215.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2016/849 od 27. svibnja 2016. o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje i o stavljanju izvan snage Odluke 2013/183/ZVSP (1),

uzimajući u obzir zajednički prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europske komisije,

budući da:

(1)	Uredbom Vijeća (EU) 2017/1509 (2) provode se mjere predviđene Odlukom (ZVSP) 2016/849.

(2)

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda („VSUN”) 5. kolovoza 2017. donijelo je Rezoluciju 2371 (2017) („RVSUN 2317 (2017)”) u kojoj je izrazilo najozbiljniju zabrinutost zbog testiranja balističkih projektila koje je Demokratska Narodna Republika Koreja („DNRK”) provela 3. i 28. srpnja 2017. VSUN je potvrdio da širenje nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti te je uveo nove mjere protiv DNRK-a. Tim se mjerama dodatno jačaju mjere ograničavanja uvedene RVSUN-ima 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016), 2321 (2016) i 2356 (2017). Među ostalim, VSUN je uveo nove zabrane u pogledu izvoza plodova mora, olova i olovne rude iz DNRK-a te je osnažio postojeće mjere u pogledu prijevoza ugljena i željeza, trgovine njima te stvaranja zajedničkih pothvata s osobama iz DNRK-a.

(3)	Odlukom Vijeća (ZVSP) 2017/1562 (3) izmijenjena je Odluka (ZVSP) 2016/849 kako bi se provele nove mjere uvedene RVSUN-om 2371 (2017).

(4)	Te mjere obuhvaćene su područjem primjene Ugovora te su, osobito kako bi se osigurala njihova ujednačena provedba od strane gospodarskih subjekata u svim državama članicama, potrebne regulatorne mjere na razini Unije.

(5)	Uredbu (EU) 2017/1509 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) 2017/1509 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 3. stavku 2. nakon petog podstavka umeću se sljedeći podstavci: „U dijelu VI. Priloga II. navode se predmeti, materijali, oprema, roba i tehnologija povezani s oružjem za masovno uništenje koji su uvršteni na temelju stavka 4. RVSUN-a 2371 (2017). U dijelu VII. Priloga II. navode se predmeti, materijali, oprema, roba i tehnologija povezani s oružjem za masovno uništenje koji su uvršteni na temelju stavka 5. RVSUN-a 2371 (2017).”.

2.

U članku 4. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2.   Odstupajući od članka 3. stavka 1. točke (e), nadležna tijela država članica mogu odobritiuvoz, kupnju ili prijenos ugljena pod uvjetom da uvjet da su nadležna tijela država članica na temelju vjerodostojnih informacija utvrdila da pošiljka potječe izvan DNRK-a i da je prevezena kroz DNRK samo radi izvoza iz luke Rajin (Rason), da je država izvoznica prethodno obavijestila Odbor za sankcije o takvim transakcijama i da te transakcije nisu povezane s ostvarivanjem prihoda za programe nuklearnog naoružanja ili balističkih projektila DNRK-a i druge aktivnosti zabranjene RVSUN-ovima 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016), 2321 (2016), 2356 (2017) ili 2371 (2017) ili ovom Uredbom.”

3.

Umeću se sljedeći članci: „Članak 16.a Zabranjuje se izravni ili neizravni uvoz, kupnja ili prijenos plodova mora, uključujući ribe, rakove, mekušce ili druge vodene beskralježnjake u svim oblicima, kako su navedeni u Prilogu XI.a, iz DNRK-a, neovisno o tome potječu li iz DNRK-a. Članak 16.b Zabranjuje se izravni ili neizravni uvoz, kupnja ili prijenos olova i olovne rude, kako su navedeni u Prilogu XI.b, iz DNRK-a, neovisno o tome potječu li iz DNRK-a.”

4.

U članku 17. stavku 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim: „(a) osnovati zajednički pothvat ili zadružni subjekt s pravnim osobama, subjektima ili tijelima iz stavka 1. ili u njima steći ili povećati vlasnički udio, uključujući preuzimanjem u cijelosti ili stjecanjem dionica ili drugih vrijednosnih papira kojima se stječu udjeli;”.

5.	Umeće se sljedeći članak: „Članak 17.a Odstupajući od članka 17. stavka 2. točke (a), nadležna tijela država članica mogu odobriti aktivnosti navedene u toj točki ako je država članica u svakom pojedinačnom slučaju unaprijed dobila odobrenje Odbora za sankcije.”

6.	U članku 21. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1.   Zabranjuje se prijenos financijskih sredstava, uključujući poravnanje financijskih sredstava, u DNRK i iz DNRK-a.”

7.	U članku 23. uvodna rečenica stavka 1. zamjenjuje se sljedećim: „1.   Kreditne i financijske institucije u svojim aktivnostima, uključujući poravnanje financijskih sredstava, s kreditnim i financijskim institucijama iz članka 21. stavka 2.:”

8.

U članku 40. stavak 2. se zamjenjuje se sljedećim: „2.   Odstupajući od zabrane iz članka 39. stavka 1., ako se radi o plovilu obuhvaćenom područjem primjene točke (f), nadležna tijela država članica mogu odobriti pristajanje plovila u luku ako je to odredio Odbor za sankcije. 3.   Odstupajući od zabrane iz članka 39. stavka 1., ako se radi o plovilu obuhvaćenom točkom (g), nadležna tijela država članica mogu odobriti pristajanje tog plovila u luku ako je Odbor za sankcije unaprijed utvrdio da je takav ulazak potreban u humanitarne svrhe ili u bilo koje druge svrhe u skladu s ciljevima RVSUN-ova 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016), 2321 (2016), 2356 (2017) ili 2371 (2017).”

9.	U članku 43. točka (c) zamjenjuje se sljedećim: „(c) vlasništvo nad plovilima pod zastavom DNRK-a, najam, eksploatacija, čarter ili osiguranje takvih plovila ili pružanje usluga klasifikacije plovila ili povezanih usluga takvim plovilima;”.

10.

U članku 44. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2.   Odstupajući od zabrana iz članka 43. točaka (b) i (c), nadležna tijela država članica mogu odobriti imanje u vlasništvu ili najam bilo kojeg, upravljanje bilo kojim, čarter bilo kojeg ili pružanje usluga klasifikacije plovila ili povezanih usluga bilo kojem plovilu pod zastavom DNRK-a ili registriranje ili zadržavanje u registru bilo kojeg plovila čiji su vlasnici DNRK ili državljani DNRK-a, koje oni kontroliraju ili kojim oni upravljaju ako je država članica na pojedinačnoj osnovi dobila prethodno odobrenje Odbora za sankcije.”

11.	U članku 46. točki (b), riječi „izmijeniti dijelove II., III., IV. i V. Priloga II. te priloge VI., VII., IX., X. i XI.” zamjenjuju se riječima „izmijeniti dijelove II., III., IV., V., VI. i VII. Priloga II. te priloge VI., VII., IX., X., XI., XI.a i XI.b”.

12.	Tekst iz Priloga I. ovoj Uredbi dodaje se kao dijelovi VI. i VII. Priloga II. Uredbi (EU) 2017/1509.

13.	Tekst iz priloga II. i III. ovoj Uredbi dodaje se Uredbi (EU) 2017/1509 kao Prilog XI.a, odnosno XI.b.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 141, 28.5.2016., str. 79.

(2)  Uredba Vijeća (EU) 2017/1509 od 30. kolovoza 2017. o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 329/2007 (SL L 224, 31.8.2017., str. 1.).

(3)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/1562 od 14. rujna 2017. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2016/849 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje (vidjeti str. 86. ovoga Službenog lista).

---

---

---

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/44

---

PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) 2017/1549

od 14. rujna 2017.

o provedbi Uredbe (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 269/2014 od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine (1), a posebno njezin članak 14. stavke 1. i 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Vijeće je 17. ožujka 2014. donijelo Uredbu (EU) br. 269/2014.

(2)	Na temelju preispitivanja Vijeća, podatke koji se odnose na određene osobe i subjekte iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 269/2014 trebalo bi izmijeniti, a unose za četiri osobe koje su preminule trebalo bi izbrisati.

(3)	Nakon promjena u vlasničkoj strukturi triju subjekata Prilog I. Uredbi (EU) br. 269/2014 trebalo bi izmijeniti kako bi mjere protiv njih ostale na snazi.

(4)	Prilog I. Uredbi (EU) br. 269/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I. Uredbi (EU) br. 269/2014 mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 78, 17.3.2014., str. 6.

---

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/57

---

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1550

оd 14. srpnja 2017.

o dodavanju priloga Uredbi (EU) 2016/1076 Europskog parlamenta i Vijeća o primjeni aranžmana za proizvode podrijetlom iz određenih država koje pripadaju Skupini afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP) predviđenih u sporazumima o uspostavi ili koji vode uspostavi sporazumā o gospodarskom partnerstvu

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1076 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o primjeni aranžmana za proizvode podrijetlom iz određenih država koje pripadaju Skupini afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP) predviđenih u sporazumima o uspostavi ili koji vode uspostavi sporazumā o gospodarskom partnerstvu (1), a posebno njezin članak 4. stavak 3. i članak 22.,

budući da:

(1)	Uredbom (EU) 2016/1076 primjenjuju se aranžmani za pristup tržištu za proizvode podrijetlom iz država koje pripadaju Skupini afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP) koje su sklopile sporazume o uspostavi ili koji vode uspostavi sporazumā o gospodarskom partnerstvu (SGP-ovi) s EU-om.

(2)	Sporazum o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i država SADC SGP-a, s druge strane („EU – SADC SGP”) privremeno se primjenjuje od 10. listopada 2016.

(3)

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 4. stavkom 3. i člankom 22. Uredbe (EU) 2016/1076 radi dodavanja priloga navedenoj uredbi kojim se utvrđuje režim pristupa tržištu primjenjiv na uvoz proizvoda podrijetlom iz Južne Afrike u Europsku uniju, s obzirom na to da su odgovarajuće trgovinske odredbe Sporazuma o trgovini, razvoju i suradnji („TDCA”) zamijenjene odgovarajućim odredbama EU – SADC SGP-a,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredbi (EU) 2016/1076 dodaje se Prilog V., kojim se utvrđuje režim pristupa tržištu primjenjiv na uvoz proizvoda podrijetlom iz Južne Afrike u EU, kako je naveden u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 185, 8.7.2016., str. 1.

---

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/59

---

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1551

оd 14. srpnja 2017.

o izmjeni Priloga I. Uredbi (EU) 2016/1076 Europskog parlamenta i Vijeća o primjeni aranžmana za proizvode podrijetlom iz određenih država koje pripadaju Skupini afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP) predviđenih u sporazumima o uspostavi ili koji vode uspostavi sporazumâ o gospodarskom partnerstvu

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1076 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o primjeni aranžmana za proizvode podrijetlom iz određenih država koje pripadaju Skupini afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP) predviđenih u sporazumima o uspostavi ili koji vode uspostavi sporazumâ o gospodarskom partnerstvu (1), a posebno njezin članak 2. stavak 2.,

budući da:

(1)	Popis zemalja korisnica aranžmana za pristup tržištu EU-a određenih Uredbom (EU) 2016/1076 utvrđuje se u Prilogu I. toj uredbi. Tom se uredbom utvrđuje i postupak kojim Europska unija primjenjuje zaštitne mjere u odnosu na proizvode podrijetlom iz zemalja navedenih u Prilogu I.

(2)	Uredbom (EU) 2016/1076 Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte o izmjeni Priloga I. toj uredbi kako bi dodala države iz Skupine država AKP-a koje su zaključile pregovore o sporazumu o gospodarskom partnerstvu („SGP”) s Europskom unijom.

(3)

Države Sporazuma o gospodarskom partnerstvu Južnoafričke razvojne zajednice („države SADC SGP-a”), Europska unija i njezine države članice zaključili su 15. srpnja 2014. pregovore o sveobuhvatnom Sporazumu o gospodarskom partnerstvu. Države SADC SGP-a, Europska unija i njezine države članice potpisale su Sporazum (2)10. lipnja 2016.

(4)	Lesoto je ratificirao SGP 16. rujna 2016.

(5)	Mozambik je ratificirao SGP 28. travnja 2017.

(6)	Europski parlament odobrio je SGP 30. rujna 2016.

(7)	Kao rezultat toga SGP se privremeno primjenjuje od 10. listopada 2016.

(8)	Stoga bi Lesoto i Mozambik trebalo uvrstiti u navedeni Prilog I. kako bi se olakšala potpuna primjena SGP-a od strane EU-a,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Kraljevina Lesoto i Republika Mozambik umeću se u Prilog I. Uredbi (EU) 2016/1076.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 185, 8.7.2016., str. 1.

(2)  Sporazum o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i država SADC SGP-a, s druge strane (SL L 250, 16.9.2016., str. 3.).

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/61

---

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1552

оd 5. rujna 2017.

o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Porc noir de Bigorre (ZOI))

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,

budući da:

(1)	U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Francuske za upis naziva „Porc noir de Bigorre” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije  (2).

(2)	Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Porc noir de Bigorre” potrebno je upisati u registar,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Naziv „Porc noir de Bigorre” (ZOI) upisuje se u registar.

Naziv iz prvog stavka odnosi se na proizvod iz razreda 1.1. Svježe meso (i nusproizvodi klanja) iz Priloga XI. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 668/2014 (3).

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL C 150, 13.5.2017., str. 8.

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 668/2014 od 13. lipnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 179, 19.6.2014., str. 36.).

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/62

---

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1553

оd 5. rujna 2017.

o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Chasselas de Moissac (ZOI))

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Francuske za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti „Chasselas de Moissac”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1107/96 (2) kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1030/2008 (3).

(2)	Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te Uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije  (4).

(3)	Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odobrava se izmjena specifikacije objavljena u Službenom listu Europske unije povezana s nazivom „Chasselas de Moissac” (ZOI).

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 1107/96 od 12. lipnja 1996. o registraciji oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti u skladu s postupkom utvrđenim člankom 17. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2081/92 (SL L 148, 21.6.1996., str. 1.).

(3)  Uredba Komisije (EZ) br. 1030/2008 od 20. listopada 2008. o odobrenju izmjena koje nisu manje u specifikaciji za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Chasselas de Moissac (ZOI)) (SL L 278, 21.10.2008., str. 7.).

(4)  SL C 143, 6.5.2017., str. 8.

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/63

---

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1554

оd 5. rujna 2017.

o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Jambon noir de Bigorre (ZOI))

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,

budući da:

(1)	U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Francuske za upis naziva „Jambon noir de Bigorre” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije  (2).

(2)	Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Jambon noir de Bigorre” potrebno je upisati u registar,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Naziv „Jambon noir de Bigorre” (ZOI) upisuje se u registar.

Naziv iz prvog stavka odnosi se na proizvod iz razreda 1.2. Proizvodi na osnovi mesa (kuhani, usoljeni, dimljeni itd.) iz Priloga XI. Uredbi Komisije (EU) br. 668/2014 (3).

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL C 148, 12.5.2017., str. 6.

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 668/2014 od 13. lipnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 179, 19.6.2014., str. 36.).

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/64

---

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1555

оd 12. rujna 2017.

o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Πευκοθυμαρόμελο Κρήτης (Pefkothymaromelo Kritis) (ZOI))

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,

budući da:

(1)	U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Grčke za upis naziva „Πευκοθυμαρόμελο Κρήτης” (Pefkothymaromelo Kritis) u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije  (2).

(2)	Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Πευκοθυμαρόμελο Κρήτης” (Pefkothymaromelo Kritis) potrebno je upisati u registar,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Naziv „Πευκοθυμαρόμελο Κρήτης” (Pefkothymaromelo Kritis) (ZOI) upisuje se u registar.

Naziv iz prvog stavka odnosi se na proizvod iz razreda 1.4. Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, različiti mliječni proizvodi osim maslaca itd.) iz Priloga XI. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 668/2014 (3).

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL C 108, 6.4.2017., str. 20.

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 668/2014 od 13. lipnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 179, 19.6.2014., str. 36.).

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/65

---

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1556

оd 12. rujna 2017.

o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Ternera de Extremadura (ZOZP))

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,

budući da:

(1)	U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Španjolske za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Ternera de Extremadura”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1437/2004 (2).

(2)	Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te Uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije  (3).

(3)	Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odobrava se izmjena specifikacije objavljena u Službenom listu Europske unije povezana s nazivom „Ternera de Extremadura” (ZOZP).

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 1437/2004 od 11. kolovoza 2004. o dopuni Priloga Uredbi (EZ) br. 2400/96 o upisu određenih naziva u Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Valençay, Scottish Farmed Salmon, Ternera de Extremadura i Aceite de Mallorca ili Aceite mallorquín ili Oli de Mallorca ili Oli mallorquí) (SL L 265, 12.8.2004., str. 3.).

(3)  SL C 120, 13.4.2017., str. 29.

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/66

---

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1557

оd 12. rujna 2017.

o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Coco de Paimpol (ZOI))

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,

budući da:

(1)	U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Francuske za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti „Coco de Paimpol”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1645/1999 (2).

(2)	Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te Uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije  (3).

(3)	Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odobrava se izmjena specifikacije objavljena u Službenom listu Europske unije povezana s nazivom „Coco de Paimpol” (ZOI).

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 1645/1999 od 27. srpnja 1999. o dopuni Priloga Uredbi (EZ) br. 2400/96 o upisu određenih naziva u „Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla” kako je predviđeno u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2081/92 o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 195, 28.7.1999., str. 7.).

(3)  SL C 137, 29.4.2017., str. 9.

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/67

---

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1558

оd 14. rujna 2017.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 37/2010 radi klasifikacije tvari „bromelain” u pogledu najveće dopuštene količine rezidua

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 470/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o propisivanju postupaka Zajednice za određivanje najvećih dopuštenih količina rezidua farmakološki djelatnih tvari u hrani životinjskog podrijetla, o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2377/90 i o izmjeni Direktive 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (1), a posebno njezin članak 14. u vezi s člankom 17.,

uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za lijekove koje je izdao Odbor za veterinarsko-medicinske proizvode,

budući da:

(1)

Člankom 17. Uredbe (EZ) br. 470/2009 zahtijeva se da se uredbom utvrdi najveća dopuštena količina rezidua („NDK”) farmakološki djelatnih tvari namijenjenih za uporabu u Uniji u veterinarsko-medicinskim proizvodima za životinje koje se koriste za proizvodnju hrane ili u biocidnim proizvodima koji se koriste u uzgoju životinja.

(2)	U tablici 1. Priloga Uredbi Komisije (EU) br. 37/2010 (2) utvrđene su farmakološki djelatne tvari i njihova klasifikacija u odnosu na najveće dopuštene količine rezidua u hrani životinjskog podrijetla.

(3)	Tvar bromelain nije uključena u tu tablicu.

(4)	Europskoj agenciji za lijekove („EMA”) podnesen je zahtjev za određivanje NDK-ova za bromelain kod svinja.

(5)	Na temelju mišljenja Odbora za veterinarsko-medicinske proizvode EMA je procijenila da utvrđivanje NDK-a za bromelain kod svinja nije nužno za zaštitu zdravlja ljudi.

(6)

U skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 470/2009 EMA je dužna razmotriti mogućnost uporabe NDK-ova utvrđenih za farmakološki djelatnu tvar u određenoj hrani za drugu hranu dobivenu od iste vrste životinja ili NDK-ova utvrđenih za farmakološki djelatnu tvar u jednoj vrsti životinja ili više njih za druge vrste životinja.

(7)	Mišljenje je EMA-e da klasifikaciju „NDK nije potreban” za bromelain u ovom trenutku nije primjereno ekstrapolirati sa svinja na druge vrste životinja zbog nedostatnih podataka.

(8)	Uredbu (EU) br. 37/2010 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(9)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za veterinarsko-medicinske proizvode,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog Uredbi (EU) br. 37/2010 mijenja se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 152, 16.6.2009., str. 11.

(2)  Uredba Komisije (EU) br. 37/2010 od 22. prosinca 2009. o farmakološki djelatnim tvarima i njihovoj klasifikaciji u odnosu na najveće dopuštene količine rezidua u hrani životinjskog podrijetla (SL L 15, 20.1.2010., str. 1.).

---

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/69

---

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1559

оd 14. rujna 2017.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 37/2010 radi klasifikacije najveće dopuštene količine rezidua tvari alarelin

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 470/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o propisivanju postupaka Zajednice za određivanje najvećih dopuštenih količina rezidua farmakološki djelatnih tvari u hrani životinjskog podrijetla, o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2377/90 i o izmjeni Direktive 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (1), a posebno njezin članak 14. u vezi s člankom 17.,

uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za lijekove koje je izdao Odbor za veterinarskomedicinske proizvode,

budući da:

(1)

Člankom 17. Uredbe (EZ) br. 470/2009 zahtijeva se da se uredbom utvrdi najveća dopuštena količina rezidua („NDK”) farmakološki djelatnih tvari namijenjenih za uporabu u Uniji u veterinarskomedicinskim proizvodima za životinje koje se koriste za proizvodnju hrane ili u biocidnim proizvodima koji se koriste u uzgoju životinja.

(2)	U tablici 1. Priloga Uredbi Komisije (EU) br. 37/2010 (2) utvrđene su farmakološki djelatne tvari i njihova klasifikacija u odnosu na najveće dopuštene količine rezidua u hrani životinjskog podrijetla.

(3)	Tvar alarelin nije uključena u tu tablicu.

(4)	Europskoj agenciji za lijekove („EMA”) podnesen je zahtjev za određivanje NDK-ova za alarelin kod kunića.

(5)	EMA je na temelju mišljenja Odbora za veterinarskomedicinske proizvode zaključila da je vjerojatnost izlaganja ljudi biološki relevantnim razinama alarelina nakon unosa zečjeg tkiva zanemariva te prema njezinoj preporuci utvrđivanje NDK-a za alarelin kod kunića nije nužno za zaštitu zdravlja ljudi.

(6)

U skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 470/2009 EMA je dužna razmotriti mogućnost uporabe NDK-ova utvrđenih za farmakološki djelatnu tvar u određenoj hrani za drugu hranu dobivenu od iste vrste životinja ili NDK-ova utvrđenih za farmakološki djelatnu tvar u jednoj vrsti životinja ili više njih za druge vrste životinja.

(7)	Mišljenje je EMA-e da je klasifikaciju „NDK nije potreban” za alarelin primjereno ekstrapolirati s kunića na sve vrste životinja koje se koriste za proizvodnju hrane.

(8)	Uredbu (EU) br. 37/2010 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(9)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za veterinarskomedicinske proizvode,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog Uredbi (EU) br. 37/2010 mijenja se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 152, 16.6.2009., str. 11.

(2)  Uredba Komisije (EU) br. 37/2010 od 22. prosinca 2009. o farmakološki djelatnim tvarima i njihovoj klasifikaciji u odnosu na najveće dopuštene količine rezidua u hrani životinjskog podrijetla (SL L 15, 20.1.2010., str. 1.).

---

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/71

---

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2017/1560

od 14. rujna 2017.

o izmjeni Odluke (ZVSP) 2016/1693 o mjerama ograničavanja protiv ISIL-a (Daiš) i Al-Qaide te s njima povezanih osoba, skupina, poduzeća i subjekata

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2016/1693 od 20. rujna 2016. o mjerama ograničavanja protiv ISIL-a (Daiš) i Al-Qaide te s njima povezanih osoba, skupina, poduzeća i subjekata i stavljanju izvan snage Zajedničkog stajališta 2002/402/ZVSP (1),

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Vijeće je 20. rujna 2016. donijelo Odluku (ZVSP) 2016/1693.

(2)	Mjere ograničavanja iz članka 2. stavka 2. i članka 3. stavaka 3. i 4. Odluke (ZVSP) 2016/1693 primjenjuju se do 23. rujna 2017. Na temelju preispitivanja te odluke, te mjere ograničavanja trebalo bi produljiti do 31. listopada 2018.

(3)	Odluku (ZVSP) 2016/1693 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Članak 6. stavak 5. Odluke (ZVSP) 2016/1693 zamjenjuje se sljedećim:

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 255, 21.9.2016., str. 25.

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/72

---

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2017/1561

od 14. rujna 2017.

o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/145/ZVSP od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (1), a posebno njezin članak 3. stavke 1. i 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Vijeće je 17. ožujka 2014. donijelo Odluku 2014/145/ZVSP.

(2)	Vijeće je 13. ožujka 2017. donijelo Odluku (ZVSP) 2017/445 (2) kojom su mjere predviđene u Odluci 2014/145/ZVSP produljene za dodatnih šest mjeseci.

(3)	S obzirom na nastavak podrivanja ili ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Ukrajine Odluku 2014/145/ZVSP trebalo bi produljiti za dodatnih šest mjeseci.

(4)	Vijeće je preispitalo pojedinačna uvrštenja na popis navedena u Prilogu Odluci 2014/145/ZVSP i odlučilo izmijeniti podatke koji se odnose na određene osobe i subjekte.

(5)	Unose za četiri osobe koje su preminule trebalo bi izbrisati s popisa uvrštenih osoba i subjekata.

(6)	Nakon promjena u vlasničkoj strukturi triju subjekata Prilog Odluci 2014/145/ZVSP trebalo bi izmijeniti kako bi mjere protiv njih ostale na snazi.

(7)	Odluku 2014/145/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka 2014/145/ZVSP mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 2. dodaje se sljedeći stavak: „7.   Odstupajući od stavka 2., država članica može odobriti plaćanja poduzeću Crimean Sea Ports za usluge koje se pružaju u ribarskoj luci Kerča, komercijalnoj luci Jalte i komercijalnoj luci Jevpatorije te za usluge koje pružaju Gosgidrografiya i podružnice poduzeća Crimean Sea Ports u lučkom terminalu.”.

2.	U članku 6. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Ova se Odluka primjenjuje do 15. ožujka 2018.”.

Članak 2.

Prilog Odluci 2014/145/ZVSP mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Odluci.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 78, 17.3.2014., str. 16.

(2)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/445 od 13. ožujka 2017. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (SL L 67, 14.3.2017., str. 88.).

---

---

15.9.2017

HR

Službeni list Europske unije

L 237/86

---

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2017/1562

od 14. rujna 2017.

o izmjeni Odluke (ZVSP) 2016/849 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2016/849 od 27. svibnja 2016. o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje i o stavljanju izvan snage Odluke 2013/183/ZVSP (1),

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Vijeće je 27. svibnja 2016. donijelo Odluku (ZVSP) 2016/849 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje („DNRK”).

(2)

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda („VSUN”) 5. kolovoza 2017. donijelo je Rezoluciju 2371 (2017) („RVSUN 2371 (2017)”) u kojoj je izrazilo najozbiljniju zabrinutost zbog testiranja balističkih projektila koje je Demokratska Narodna Republika Koreja izvela 3. i 28. srpnja 2017. i napomenulo da sve takve aktivnosti doprinose razvoju sustava za ispaljivanje nuklearnog oružja i povećavaju napetosti u regiji i šire.

(3)	RVSUN-om 2371 (2017) proširuju se zabrana uvoza određene robe iz DNRK-a, ograničenja financijskih transakcija i ograničenja za brodove DNRK-a.

(4)	RVSUN-om 2371 (2017) ograničava se i broj radnih dozvola koje se mogu izdati državljanima DNRK-a.

(5)	Radi provedbe određenih mjera predviđenih u ovoj Odluci potrebno je daljnje djelovanje Unije.

(6)	Odluku (ZVSP) 2016/849 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka (ZVSP) 2016/849 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 7. 1.   Nabava iz DNRK-a od strane državljana država članica ili uz uporabu plovila ili zrakoplova pod zastavom države članice, ugljena, željeza i željezne rude zabranjena je bez obzira na to potječu li s državnog područja DNRK-a. 2.   Unija poduzima potrebne mjere radi utvrđivanja relevantnih predmeta na koje se odnosi stavak 1. 3.   Stavak 1. ne primjenjuje se u odnosu na ugljen za koji država članica koja ga nabavlja potvrdi na temelju vjerodostojnih informacija da nije potekao iz DNRK-a te da je prevezen kroz DNRK samo radi izvoza iz luke Rajin (Rason), pod uvjetom da ta država članica prethodno obavijesti Odbor za sankcije te da takve transakcije nisu povezane s ostvarivanjem prihoda za nuklearne programe ili programe balističkih projektila DNRK-a ili za druge aktivnosti zabranjene RVSUN-ovima 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016), 2321 (2016) ili 2356 (2017) ili ovom Odlukom. 4.   Nabava iz DNRK-a od strane državljana država članica ili uz uporabu plovila ili zrakoplova pod zastavom države članice, olova ili olovne rude zabranjena je bez obzira na to potječu li s državnog područja DNRK-a. 5.   Unija poduzima potrebne mjere radi utvrđivanja relevantnih predmeta na koje se odnosi stavak 4.”.

2.

Umeće se sljedeći članak: „Članak 9.a 1.   Zabranjuje se nabava plodova mora iz DNRK-a koju vrše državljani država članica ili koja se vrši uporabom plovila ili zrakoplova pod zastavama država članica bez obzira na to potječu li plodovi mora s državnog područja DNRK-a. 2.   Unija poduzima potrebne mjere radi utvrđivanja relevantnih predmeta na koje se odnosi stavak 1., a koji obuhvaćaju ribu, rakove, mekušce i druge vodene beskralježnjake u svim oblicima.”.

3.

U članku 11. stavku 2. točka (c) zamjenjuje se sljedećim: „(c) pokretanje novih zajedničkih pothvata ili zadružnih subjekata sa subjektima ili pojedincima iz DNRK-a ili širenje postojećih zajedničkih pothvata dodatnim ulaganjima, djelujući u ime vlade DNRK-a ili ne, osim ako je Odbor za sankcije unaprijed i pojedinačno za svaki slučaj odobrio takve zajedničke pothvate ili zadružne subjekte;”.

4.	U članku 13. točka 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Ne provodi se nikakav prijenos ni poravnanje sredstava u DNRK-u ili iz njega, osim u slučaju transakcija koje su obuhvaćene područjem primjene točke 3. i koje su odobrene u skladu s točkom 4.”.

5.	Umeće se sljedeći članak: „Članak 13.a Države članice smatraju da su društva koja pružaju financijske usluge usporedive s onima koje pružaju banke kao financijske institucije za svrhe provedbe članaka 13., 14. i 24.a.”.

6.

U članku 16. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim: „6.   Države članice poduzimaju potrebne mjere za zapljenu i uklanjanje predmeta, tako da ih unište, onesposobe ili učine neupotrebljivima, pohrane ili prenesu radi uklanjanja u državu koja nije ni država podrijetla ni odredišta, kojih su opskrba, prodaja, prijenos ili izvoz zabranjeni RVSUN-ovima 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016), 2321 (2016) ili 2371 (2017) i koji su identificirani inspekcijama, na način koji je u skladu s primjenjivim međunarodnim pravom.”.

7.

U članku 18.a dodaju se sljedeći stavci: „6.   Države članice zabranjuju plovilu koje je Odbor za sankcije uvrstio na popis ulazak u svoje luke ako je uvrštavanjem na popis Odbor za sankcije tako odredio, osim u slučaju nužde ili ako se plovilo vraća u luku polaska ili ako Odbor za sankcije unaprijed utvrdi da je to pristajanje potrebno zbog humanitarnih razloga ili drugih razloga koji su u skladu s ciljevima RVSUN-ova 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016), 2321 (2016), 2356 (2017) ili 2371 (2017). 7.   U Prilogu VI. navode se plovila iz ovog članka stavka 6. koje je Odbor za sankcije uvrstio na popis u skladu sa stavkom 6. RVSUN-a 2371 (2017).”.

8.

U članku 22. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1.   Zabranjeno je registrirati plovila u DNRK-u, pribaviti za plovilo odobrenje za korištenje zastavom DNRK-a ili posjedovati, unajmiti, upravljati njime ili pružati bilo kakve usluge klasifikacije plovila, certificiranja ili povezane usluge, ili osigurati ikoje plovilo pod zastavom DNRK-a, kao i čarter takvih plovila.”.

9.

Umeće se sljedeći članak: „Članak 26.a 1.   Države članice nakon 5. kolovoza 2017. ne smiju premašiti ukupan broj radnih dozvola za državljane DNRK-a koje su dodijeljene u njihovoj nadležnosti i valjane na dan 5. kolovoza 2017. 2.   Stavak 1. ne primjenjuje se ako Odbor za sankcije unaprijed za svaki slučaj pojedinačno odredi da je zapošljavanje dodatnih državljana DNRK-a uz broj radnih dozvola izdanih pod nadležnošću države članice 5. kolovoza 2017. potrebno radi pružanja humanitarne pomoći, denuklearizacije ili neke druge svrhe koja je u skladu s ciljevima RVSUN-ova 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016), 2321 (2016), 2356 (2017) ili 2371(2017).”.

10.	U članku 33. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1.   Vijeće provodi izmjene Priloga I., IV. i VI. na temelju odlučivanja Vijeća sigurnosti ili Odbora za sankcije.”.

11.	Naslov Priloga IV. zamjenjuje se sljedećim: „Popis plovila iz članka 18.a stavka 5.”.

12.	Dodaje se sljedeći Prilog: „ PRILOG VI. Popis plovila iz članka 18.a stavka 7. ”.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 141, 28.5.2016., str. 79.

---