14.9.2017

Službeni list Europske unije

L 236/3

PRIJEVOD

IZMJENA MONTREALSKOG PROTOKOLA O TVARIMA KOJE OŠTEĆUJU OZONSKI OMOTAČ

Članak I.

Izmjena

Članak 1. stavak 4.

U članku 1. stavku 4. Protokola riječi:

„Prilogu C ili Prilogu E” zamjenjuju se sljedećim:

„Prilogu C, Prilogu E ili Prilogu F”

Članak 2. stavak 5.

U članku 2. stavku 5. Protokola riječi:

„i Članak 2H” zamjenjuju se sljedećim:

„članci 2H i 2J”

Članak 2. stavak 8. podstavak (a), stavak 9. podstavak (a) i stavak 11.

U članku 2. stavku 8. podstavku (a) i stavku 11. Protokola riječi:

„člancima od 2A. do 2I.” zamjenjuju se sljedećim:

„člancima od 2A do 2J”.

Na kraj članka 2. stavka 8. podstavka (a) Protokola dodaju se sljedeće riječi:

„Svaki takav sporazum može se proširiti tako da uključuje obveze o potrošnji ili proizvodnji u skladu s člankom 2J uz uvjet da ukupna kombinirana izračunana razina potrošnje ili proizvodnje predmetnih stranaka ne prelazi razine propisane člankom 2J.”

U članku 2. stavku 9. podstavku (a) podtočki i. Protokola nakon riječi:

„trebaju biti;”

briše se:

„i”.

Članak 2. stavak 9. podstavak (a) podtočka ii. Protokola postaje podstavak (a) podtočka iii.

Iza članka 2. stavka 9. podstavka (a) podtočke i. Protokola kao podstavak (a) podtočka ii. dodaje se sljedeće:

„Trebalo bi izvršiti prilagodbe potencijala globalnog zatopljenja navedenih u Prilogu A, skupini I., Prilogu C i Prilogu F i, ako treba, utvrditi kakve to prilagodbe trebaju biti te”

Članak 2J

Sljedeći članak umeće se iza članka 2I Protokola:

„Članak 2J: Fluorougljikovodici

1. Svaka stranka osigurava da u razdoblju od dvanaest mjeseci počevši od 1. siječnja 2019. te u svakom sljedećem dvanaestomjesečnom razdoblju njezina izračunana razina potrošnje kontroliranih tvari iz Priloga F, izražena u ekvivalentu CO2, ne prelazi postotak, utvrđen za odgovarajući raspon godina naveden u podstavcima od (a) do (e) u nastavku, godišnjeg prosjeka njezinih izračunanih razina potrošnje kontroliranih tvari iz Priloga F za 2011., 2012. i 2013., uvećanu za 15 % njezine izračunane razine potrošnje kontroliranih tvari iz Priloga C, skupine I., kako je utvrđeno u članku 2F stavku 1., izraženo u ekvivalentu CO2:

(a)	od 2019. do 2023.: 90 %;

(b)	od 2024. do 2028.: 60 %;

(c)	od 2029. do 2033.: 30 %;

(d)	od 2034. do 2035.: 20 %;

(e)	2036. i poslije: 15 %.

2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1. ovog članka, stranke mogu odlučiti da stranka osigurava, u dvanaestomjesečnom razdoblju počevši od 1. siječnja 2020. te u svakom sljedećem dvanaestomjesečnom razdoblju, da njezina izračunana razina potrošnje kontroliranih tvari iz Priloga F, izražena u ekvivalentu CO2, ne prelazi postotak, utvrđen za odgovarajući raspon godina naveden u podstavcima od (a) do (e) u nastavku, godišnjeg prosjeka njezinih izračunanih razina potrošnje kontroliranih tvari iz Priloga F za 2011., 2012. i 2013., uvećanu za 25 % njezine izračunane razine potrošnje kontroliranih tvari iz Priloga C, skupine I., kako je utvrđeno u članku 2F stavku 1., izraženo u ekvivalentu CO2:

(a)	od 2020. do 2024.: 95 %;

(b)	od 2025. do 2028.: 65 %;

(c)	od 2029. do 2033.: 30 %;

(d)	od 2034. do 2035.: 20 %;

(e)	2036. i poslije: 15 %.

3. Svaka stranka koja proizvodi kontrolirane tvari iz Priloga F osigurava da u dvanaestomjesečnom razdoblju počevši od 1. siječnja 2019. te u svakom sljedećem dvanaestomjesečnom razdoblju njezina izračunana razina proizvodnje kontroliranih tvari iz Priloga F, izražena u ekvivalentu CO2, ne prelazi postotak, utvrđen za odgovarajući raspon godina naveden u podstavcima od (a) do (e) u nastavku, godišnjeg prosjeka njezinih izračunanih razina proizvodnje kontroliranih tvari iz Priloga F za 2011., 2012. i 2013., uvećan za 15 % njezine izračunane razine proizvodnje kontroliranih tvari iz Priloga C, skupine I., kako je utvrđeno u članku 2F stavku 2., izraženo u ekvivalentu CO2:

(a)	od 2019. do 2023.: 90 %;

(b)	od 2024. do 2028.: 60 %;

(c)	od 2029. do 2033.: 30 %;

(d)	od 2034. do 2035.: 20 %;

(e)	2036. i poslije: 15 %.

4. Ne dovodeći u pitanje stavak 3. ovog članka, stranke mogu odlučiti da stranka koja proizvodi kontrolirane tvari iz Priloga F osigurava da, u dvanaestomjesečnom razdoblju počevši od 1. siječnja 2020. te u svakom sljedećem dvanaestomjesečnom razdoblju, njezina izračunana razina proizvodnje kontroliranih tvari iz Priloga F, izražena u ekvivalentu CO2, ne prelazi postotak, utvrđen za odgovarajući raspon godina naveden u podstavcima od (a) do (e) u nastavku, godišnjeg prosjeka izračunanih razina njezine proizvodnje kontroliranih tvari iz Priloga F za 2011., 2012. i 2013., uvećan za 25 % njezine izračunane razine proizvodnje kontroliranih tvari iz Priloga C, skupine I., kako je utvrđeno u članku 2F stavku 2., izraženo u ekvivalentu CO2:

(a)	od 2020. do 2024.: 95 %;

(b)	od 2025. do 2028.: 65 %;

(c)	od 2029. do 2033.: 30 %;

(d)	od 2034. do 2035.: 20 %;

(e)	2036. i poslije: 15 %.

5. Stavci od 1. do 4. ovog članka primjenjuju se uvijek, osim ako stranke odluče odobriti razinu proizvodnje ili potrošnje koja je potrebna da bi se udovoljilo primjenama za koje su se sporazumjele da su izuzete primjene.

6. Svaka stranka koja proizvodi tvari iz Priloga C, skupine I. ili Priloga F osigurava da se u dvanaestomjesečnom razdoblju počevši od 1. siječnja 2020. te u svakom sljedećem dvanaestomjesečnom razdoblju njezine emisije tvari iz Priloga F, skupine II. nastale u svakom proizvodnom objektu koji proizvodi tvari iz Priloga C, skupine I. ili Priloga F uništavaju u mjeri u kojoj je to moguće primjenom tehnologije koje su stranke odobrile u istom dvanaestomjesečnom razdoblju.

7. Svaka stranka osigurava da se svako uništenje tvari iz Priloga F, skupine II. nastalih u objektima koji proizvode tvari iz Priloga C, skupine I. ili Priloga F provodi jedino primjenom tehnologija koje su stranke odobrile.”

Članak 3.

Preambulu članka 3. Protokola trebalo bi zamijeniti sljedećim:

„1. Za potrebe članaka 2., od 2A do 2J te 5. svaka stranka za svaku skupinu tvari iz Priloga A, Priloga B, Priloga C, Priloga E ili Priloga F utvrđuje izračunane razine:”

Točka sa zarezom na kraju članka 3. podstavka (a) podtočke i. Protokola zamjenjuje se sljedećim:

„, osim ako je drugačije navedeno u stavku 2.;”

Sljedeći tekst dodaje se na kraj članka 3. Protokola:

„; i

(d)

emisija tvari iz Priloga F, skupine II. nastalih u svakom objektu koji proizvodi tvari iz Priloga C, skupine I. ili Priloga F uključivanjem, među ostalim, količina emitiranih iz oštećene opreme, procesnih odušnika i uređaja za uništenje, ali isključujući količine uhvaćene za upotrebu, uništavanje ili skladištenje.

2. Pri izračunu razina, izraženih u ekvivalentu CO2, proizvodnje, potrošnje, uvoza, izvoza i emisija tvari iz Priloga C, skupine I. i Priloga F za potrebe članka 2J, članka 2. stavka 5.a i članka 3. stavka 1. podstavka (d) svaka stranka primjenjuje potencijale globalnog zatopljenja tih tvari navedene u Prilogu A, skupini I., Prilogu C i Prilogu F.”

Članak 4. stavak 1.f

Sljedeći stavak umeće se iza članka 4. stavka 1.e Protokola:

„1.f Nakon stupanja na snagu ovog stavka svaka stranka zabranjuje uvoz kontroliranih tvari iz Priloga F iz država koje nisu stranke ovoga Protokola.”

Članak 4. stavak 2.f

Iza članka 4. stavka 2.e Protokola umeće se sljedeći stavak:

„2.f Nakon stupanja na snagu ovog stavka svaka stranka zabranjuje izvoz kontroliranih tvari iz Priloga F u države koje nisu stranke ovoga Protokola.”

Članak 4. stavci 5., 6. i 7.

U članku 4. stavcima 5., 6. i 7. Protokola riječi:

„dodataka A, B, C i E” zamjenjuju se s:

„priloga A, B, C, E i F”.

Članak 4. stavak 8.

U članku 4. stavku 8. Protokola riječi:

„člancima 2A. do 2I.” zamjenjuju se s:

„člancima od 2A do 2J”.

Članak 4B

Iza članka 4B stavka 2. Protokola umeće se sljedeći stavak:

„2.a Svaka stranka do 1. siječnja 2019. ili u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog stavka, ovisno o tome što je kasnije, uspostavlja i provodi sustav za izdavanje dozvola za uvoz i izvoz novih, uporabljenih, oporabljenih i obnovljenih kontroliranih tvari iz Priloga F. Svaka stranka koja djeluje u skladu s člankom 5. stavkom 1., a utvrdi da nije u mogućnosti uspostaviti i provesti takav sustav do 1. siječnja 2019., može odgoditi navedene mjere do 1. siječnja 2021.”

Članak 5.

U članku 5. stavku 4. Protokola riječ:

„2I”

zamjenjuje se riječju:

„2J”

U članku 5. stavcima 5. i 6. Protokola riječi:

„članku 2I”

zamjenjuju se riječima:

„člancima 2I i 2J”.

U članku 5. stavku 5. Protokola riječi:

„sve mjere kontrole” glase:

„sa svim mjerama kontrole”.

Iza članka 5. stavka 8.b Protokola umeće se sljedeći stavak:

„8.c

(a)

Svaka stranka koja djeluje u skladu sa stavkom 1. ovog članka, podložno izmjenama mjera nadzora iz članka 2J u skladu s člankom 2. stavkom 9., ima pravo odgoditi udovoljavanje tim mjerama kontrole utvrđenima u članku 2J stavku 1. podstavcima od (a) do (e) te članku 2J stavku 3. podstavcima od (a) do (e) te izmijeniti predmetne mjere kako slijedi:

i.	od 2024. do 2028.: 100 %;

ii.	od 2029. do 2034.: 90 %;

iii.	od 2035. do 2039.: 70 %;

iv.	od 2040. do 2044.: 50 %;

v.	2045. i poslije: 20 %.

(b)

Ne dovodeći u pitanje prethodno navedeni podstavak (a) stranke mogu odlučiti da stranka koja djeluje u skladu sa stavkom 1. ovog članka, podložno izmjenama mjera kontrole iz članka 2J u skladu s člankom 2. stavkom 9., ima pravo odgoditi udovoljavanju mjerama kontrole utvrđenima u članku 2J stavku 1. podstavcima od (a) do (e) te članku 2J stavku 3. podstavcima od (a) do (e) te izmijeniti predmetne mjere kako slijedi:

i.	od 2028. do 2031.: 100 %;

ii.	od 2032. do 2036.: 90 %;

iii.	od 2037. do 2041.: 80 %;

iv.	od 2042. do 2046.: 70 %;

v.	2047. i poslije: 15 %;

(c)

Svaka stranka koja djeluje u skladu sa stavkom 1. ovog članka za potrebe izračuna osnovne potrošnje iz članka 2J ima pravo upotrijebiti prosjek izračunanih razina potrošnje kontroliranih tvari iz Priloga F za 2020., 2021. i 2022. uvećan za 65 % osnovne potrošnje kontroliranih tvari iz Priloga C, skupine I., kako je utvrđeno u stavku 8.b ovog članka.

(d)

Ne dovodeći u pitanje prethodno navedeni podstavak (c) stranke mogu odlučiti da stranka koja djeluje u skladu sa stavkom 1. ovog članka za potrebe izračuna osnovne potrošnje iz članka 2J ima pravo upotrijebiti prosjek izračunanih razina potrošnje kontroliranih tvari iz Priloga F za 2024., 2025. i 2026. uvećan za 65 % osnovne potrošnje kontroliranih tvari iz Priloga C, skupine I., kako je utvrđeno u stavku 8.b ovog članka.

(e)

Svaka stranka koja djeluje u skladu sa stavkom 1. ovog članka i proizvodi kontrolirane tvari iz Priloga F za potrebe izračuna osnovne proizvodnje iz članka 2J ima pravo upotrijebiti prosjek izračunanih razina proizvodnje kontroliranih tvari iz Priloga F za 2020., 2021. i 2022. uvećan za 65 % osnovne potrošnje kontroliranih tvari iz Priloga C, skupine I., kako je utvrđeno u stavku 8.b ovog članka.

(f)

Ne dovodeći u pitanje prethodno navedeni podstavak (e) stranke mogu odlučiti da stranka koja djeluje u skladu sa stavkom 1. ovog članka i proizvodi kontrolirane tvari iz Priloga F za potrebe izračuna osnovne proizvodnje iz članka 2J ima pravo upotrijebiti prosjek izračunanih razina proizvodnje kontroliranih tvari iz Priloga F za 2024., 2025. i 2026. uvećan za 65 % osnovne potrošnje kontroliranih tvari iz Priloga C, skupine I., kako je utvrđeno u stavku 8.b ovog članka.

(g)

Podstavci od (a) do (f) ovog stavka primijenit će se na izračunane razine proizvodnje i potrošnje osim u mjeri u kojoj se izuzeće za visoku temperaturu okoline primjenjuje na temelju kriterija o kojima su odlučile stranke.”

Članak 6.

U članku 6. Protokola riječi:

„člancima od 2A. do 2I.” zamjenjuju se s:

„člancima od 2A do 2J”.

Članak 7. stavci 2., 3. i 3.b

U članku 7. stavku 2. Protokola iza „iz Dodatka E, za godinu 1991.” umeće se sljedeće:

„—

iz Priloga F, za godine od 2011. do 2013., osim što stranke koje djeluju u skladu s člankom 5. stavkom 1. takve podatke dostavljaju za godine od 2020. do 2022., ali one stranke koje djeluju u skladu s člankom 5. stavkom 1. na koje se primjenjuje članak 5. stavak 8.c podstavci od (d) do (f) takve podatke dostavljaju za godine od 2024. do 2026.;”

U članku 7. stavcima 2. i 3. Protokola riječi:

„C i E”

zamjenjuju se riječima:

„C, E i F”.

U članku 7. Protokola nakon stavka 3.a umeće se sljedeći stavak:

„3.b Svaka stranka Tajništvu dostavlja statističke podatke o svojim godišnjim emisijama kontroliranih tvari iz Priloga F, skupine II. po objektu u skladu s člankom 3. stavkom 1. podstavkom (d) Protokola.”

Članak 7. stavak 4.

U članku 7. stavku 4. Protokola iza riječi:

„statističkim podacima o” i „dostave podatke o” dodaje se:

„proizvodnji,”

Članak 10. stavak 1.

U članku 10. stavku 1. Protokola riječi:

„i članka 2I.”

zamjenjuju se riječima:

„, članka 2I i članka 2J”.

Na kraj članka 10. stavka 1. Protokola umeće se sljedeće:

„Ako stranka koja djeluje u skladu s člankom 5. stavkom 1. odluči iskoristiti sredstva iz bilo kojeg drugog financijskog mehanizma što bi moglo rezultirati pokrićem bilo kojeg dijela dogovorenih povećanih troškova, za taj se dio ne izdvajaju sredstva iz financijskog mehanizma u skladu s člankom 10. ovog Protokola.”

Članak 17.

U članku 17. Protokola riječi:

„člancima 2A. do 2I.” zamjenjuju se s:

„člancima od 2A do 2J”.

Prilog A

Sljedeća tablica zamjenjuje tablicu za skupinu I. iz Priloga A Protokolu:

Skupina	Tvar	Potencijal oštećenja ozonskog omotača *	Potencijal 100-godišnjeg globalnog zatopljenja
Skupina I.
CFCl3	(CFC-11)	1,0	4 750
CF2Cl2	(CFC-12)	1,0	10 900
C2F3Cl3	(CFC-113)	0,8	6 130
C2F4Cl2	(CFC-114)	1,0	10 000
C2F5Cl	(CFC-115)	0,6	7 370

Prilog C i Prilog F

Sljedeća tablica zamjenjuje tablicu za skupinu I. iz Priloga C Protokolu:

Skupina	Tvar	Broj izomera	Potencijal oštećenja ozonskog omotača *	Potencijal 100-godišnjeg globalnog zatopljenja ***
Skupina I.
CHFCl2	(HCFC-21) **	1	0,04	151
CHF2Cl	(HCFC-22) **	1	0,055	1 810
CHFCl	(HCFC-31)	1	0,02
C2HFCl4	(HCFC-121)	2	0,01 – 0,04
C2HF2Cl3	(HCFC-122)	3	0,02 – 0,08
C2HF3Cl2	(HCFC-123)	3	0,02 – 0,06	77
CHCl2CF3	(HCFC-123) **	—	0,02
C2HF4Cl	(HCFC-124)	2	0,02 – 0,04	609
CHFClCF3	(HCFC-124) **	—	0,022
C2H2FCl3	(HCFC-131)	3	0,007 – 0,05
C2H2F2Cl2	(HCFC-132)	4	0,008 – 0,05
C2H2F3Cl	(HCFC-133)	3	0,02 – 0,06
C2H3FCl2	(HCFC-141)	3	0,005 – 0,07
CH3CFCl2	(HCFC-141b) **	—	0,11	725
C2H3F2Cl	(HCFC-142)	3	0,008 – 0,07
CH3CF2Cl	(HCFC-142b) **	—	0,065	2 310
C2H4FCl	(HCFC-151)	2	0,003 – 0,005
C3HFCl6	(HCFC-221)	5	0,015 – 0,07
C3HF2Cl5	(HCFC-222)	9	0,01 – 0,09
C3HF3Cl4	(HCFC-223)	12	0,01 – 0,08
C3HF4Cl3	(HCFC-224)	12	0,01 – 0,09
C3HF5Cl2	(HCFC-225)	9	0,02 – 0,07
CF3CF2CHCl2	(HCFC-225ca) **	—	0,025	122
CF2ClCF2CHClF	(HCFC-225cb) **	—	0,033	595
C3HF6Cl	(HCFC-226)	5	0,02 – 0,10
C3H2FCl5	(HCFC-231)	9	0,05 – 0,09
C3H2F2Cl4	(HCFC-232)	16	0,008 – 0,10
C3H2F3Cl3	(HCFC-233)	18	0,007 – 0,23
C3H2F4Cl2	(HCFC-234)	16	0,01 – 0,28
C3H2F5Cl	(HCFC-235)	9	0,03 – 0,52
C3H3FCl4	(HCFC-241)	12	0,004 – 0,09
C3H3F2Cl3	(HCFC-242)	18	0,005 – 0,13
C3H3F3Cl2	(HCFC-243)	18	0,007 – 0,12
C3H3F4Cl	(HCFC-244)	12	0,009 – 0,14
C3H4FCl3	(HCFC-251)	12	0,001 – 0,01
C3H4F2Cl2	(HCFC-252)	16	0,005 – 0,04
C3H4F3Cl	(HCFC-253)	12	0,003 – 0,03
C3H5FCl2	(HCFC-261)	9	0,002 – 0,02
C3H5F2Cl	(HCFC-262)	9	0,002 – 0,02
C3H6FCl	(HCFC-271)	5	0,001 – 0,03

Ako je naveden raspon ODP-a, najviša vrijednost u tom rasponu upotrebljava se za potrebe Protokola. ODP-ovi navedeni u obliku jedne vrijednosti utvrđeni su iz izračuna na temelju laboratorijskih mjerenja. Oni navedeni u obliku raspona temelje se na procjenama i manje su pouzdani. Raspon se odnosi na izomersku skupinu. Gornja vrijednost procijenjeni je ODP izomera s najvišim ODP-om, a niža vrijednost procijenjeni je ODP izomera s najnižim ODP-om.

**	Predstavlja komercijalno najodrživije tvari s navedenim vrijednostima ODP-a koje se primjenjuju za potrebe Protokola.

***	Za tvari za koje nije naveden potencijal globalnog zatopljenja zadana vrijednost 0 primjenjuje se do uključivanja vrijednosti potencijala globalnog zatopljenja primjenom postupka predviđenog člankom 2. stavkom 9. podstavkom (a) podtočkom ii.

Iza Priloga E Protokolu treba dodati sljedeći Prilog:

„

Prilog F: Kontrolirane tvari

Skupina	Tvar	Potencijal 100-godišnjeg globalnog zatopljenja
Skupina I.
CHF2CHF2	HFC-134	1 100
CH2FCF3	HFC-134a	1 430
CH2FCHF2	HFC-143	353
CHF2CH2CF3	HFC-245fa	1 030
CF3CH2CF2CH3	HFC-365mfc	794
CF3CHFCF3	HFC-227ea	3 220
CH2FCF2CF3	HFC-236cb	1 340
CHF2CHFCF3	HFC-236ea	1 370
CF3CH2CF3	HFC-236fa	9 810
CH2FCF2CHF2	HFC-245ca	693
CF3CHFCHFCF2CF3	HFC-43-10mee	1 640
CH2F2	HFC-32	675
CHF2CF3	HFC-125	3 500
CH3CF3	HFC-143a	4 470
CH3F	HFC-41	92
CH2FCH2F	HFC-152	53
CH3CHF2	HFC-152a	124

Skupina II.
CHF3	HFC-23	14 800

”

Članak II.

Povezanost s izmjenom iz 1999. godine

Niti jedna država ni regionalna organizacija gospodarske integracije ne smije položiti ispravu o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupanju ovoj Izmjeni ako prethodno, ili istodobno, nije položila takvu ispravu za Izmjenu donesenu na 11. sastanku stranaka u Pekingu, 3. prosinca 1999. godine.

Članak III.

Povezanost s Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i njezinim Kyotskim protokolom

Cilj ove Izmjene nije isključivanje fluorougljikovodika iz područja primjene obveza iz članaka 4. i 12. Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama ni iz članaka 2., 5., 7. i 10. Kyotskog protokola.

Članak IV.

Stupanje na snagu

Osim kako je navedeno u stavku 2. u nastavku, ova Izmjena stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine pod uvjetom da su države ili regionalne organizacije gospodarske integracije koje su stranke Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač položile najmanje dvadeset isprava o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju Izmjene. U slučaju da do tog datuma ovaj uvjet nije ispunjen, Izmjena će stupiti na snagu devedesetoga dana od dana ispunjenja uvjeta.

Izmjene članka 4. Protokola koje se odnose na kontrolu trgovine sa zemljama koje nisu stranke Protokola i koje su utvrđene u članku I. ove Izmjene stupaju na snagu 1. siječnja 2033. pod uvjetom da su države ili regionalne ekonomske integracijske organizacije koje su potpisnice Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač položile najmanje sedamdeset isprava o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju Izmjene. U slučaju da do tog datuma ovaj uvjet nije ispunjen, Izmjena će stupiti na snagu devedesetoga dana od dana ispunjenja uvjeta.

Za potrebe prethodno navedenih stavaka 1. i 2., bilo koja isprava koju je položila organizacija regionalne ekonomske integracije neće se smatrati dodatkom onima koje su položile države članice takve organizacije.

Nakon stupanja na snagu ove Izmjene, kako je utvrđeno u stavcima 1. i 2., ona će za svaku drugu stranku Protokola stupiti na snagu devedesetoga dana od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju.

Članak V.

Privremena primjena

Svaka stranka može se, u bilo kojem trenutku prije stupanja na snagu ove Izmjene, izjasniti da će privremeno primjenjivati bilo koju od mjera kontrole utvrđenih u članku 2J te odgovarajuće obveze u pogledu izvješćivanja iz članka 7., do stupanja Izmjene na snagu.

Izjava Europske unije u skladu s člankom 13. stavkom 3. Bečke konvencije o zaštiti ozonskog omotača o opsegu svoje nadležnosti u pogledu pitanja obuhvaćenih Konvencijom i Montrealskim protokolom o tvarima koje oštećuju ozonski omotač

Sljedeće su države trenutačno članice Europske unije: Kraljevina Belgija, Republika Bugarska, Češka Republika, Kraljevina Danska, Savezna Republika Njemačka, Republika Estonija, Irska, Helenska Republika, Kraljevina Španjolska, Francuska Republika, Republika Hrvatska, Talijanska Republika, Republika Cipar, Republika Latvija, Republika Litva, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Mađarska, Republika Malta, Kraljevina Nizozemska, Republika Austrija, Republika Poljska, Portugalska Republika, Rumunjska, Republika Slovenija, Slovačka Republika, Republika Finska, Kraljevina Švedska te Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske.

U skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegovim člankom 192. stavkom 1., Unija je nadležna za sklapanje međunarodnih sporazuma i provedbu obveza koje proizlaze iz njih, a kojima se doprinosi ostvarivanju sljedećih ciljeva:

—	očuvanju, zaštiti i poboljšanju kvalitete okoliša,

—	zaštiti ljudskog zdravlja,

—	razboritom i racionalnom korištenju prirodnim bogatstvima,

—	promicanju mjera na međunarodnoj razini za rješavanje regionalnih, odnosno svjetskih problema okoliša, a osobito borbi protiv klimatskih promjena.

Unija je izvršila svoju nadležnost u području obuhvaćenom Bečkom konvencijom i Montrealskim protokolom s pomoću donošenja pravnih instrumenata, osobito Uredbe (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (preinaka) (1), kojom se zamjenjuje prethodno zakonodavstvo o zaštiti ozonskog omotača, i Uredbe (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006 (2). Unija je nadležna za izvršavanje onih obveza iz Bečke konvencije i Montrealskog protokola u pogledu kojih se odredbama pravnih instrumenata Unije, posebice onima spomenutima, utvrđuju zajednička pravila i ako i u mjeri u kojoj se odredbama Bečke konvencije ili Montrealskim protokolom ili aktom donesenim radi njihove provedbe utječe na takva zajednička pravila ili se mijenja njihov opseg; u protivnom se nadležnost Unije i dalje dijeli između Unije i njezinih država članica.

Izvršavanje nadležnosti od strane Europske unije u skladu s Ugovorima neprestano po svojoj prirodi podliježe promjenama. Unija stoga zadržava pravo prilagodbe ove Izjave.

U području istraživanja, kako je navedeno u Konvenciji, Unija je nadležna za provođenje aktivnosti, posebice za utvrđivanje i provedbu programâ; međutim, izvršavanje te nadležnosti ne dovodi do toga da se države članice sprečavaju u izvršavanju svojih nadležnosti.

(1) SL L 286, 31.10.2009., str. 1.

(2) SL L 150, 20.5.2014., str. 195.

14.9.2017

Službeni list Europske unije

L 236/14

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1542

оd 8. lipnja 2017.

o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2015/35 u pogledu izračuna regulatornih kapitalnih zahtjeva za određene kategorije imovine koje drže društva za osiguranje i reosiguranje (infrastrukturna poduzeća)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (1), a posebno njezin članak 50. stavak 1. točku (a) i članak 111. stavak 1. točke (b), (c), i (m),

budući da:

(1)

Plan ulaganja za Europu usredotočen je na uklanjanje prepreka za ulaganja, omogućivanje vidljivosti i tehničke pomoći za projekte ulaganja te pametnije iskorištavanje novih i postojećih financijskih resursa. Konkretno, treći stup Plana ulaganja temelji se na uklanjanju prepreka za ulaganja i osiguravanju veće regulatorne predvidljivosti kako bi Europa i dalje bila privlačna za ulaganja.

(2)

Jedan od ciljeva unije tržišta kapitala jest mobilizirati kapital u Europi i usmjeriti ga, među ostalim, prema infrastrukturnim projektima kojima je kapital potreban za širenje i otvaranje radnih mjesta. Društva za osiguranje, posebno društva za životno osiguranje, među najvećim su institucionalnim ulagateljima u Europi i sposobna su osigurati financiranje vlasničkim kapitalom kao i financiranje zaduživanjem za dugoročnu infrastrukturu.

(3)	Dana 2. travnja 2016. stupila je na snagu Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/467 (2) o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/35 (3) kojom je uvedena posebna kategorija imovine za infrastrukturne projekte za potrebe kalibracija rizika.

(4)

Komisija je od Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje zatražila i zaprimila dodatan tehnički savjet u pogledu kriterija i kalibracije nove kategorije imovine za infrastrukturna poduzeća. U tom tehničkom savjetu preporučuju se i neke izmjene kriterija za prihvatljiva ulaganja u infrastrukturne projekte kako su uvedeni Delegiranom uredbom (EU) 2016/467.

(5)

Kako bi se obuhvatilo strukturirano financiranje projekata koji uključuju više pravnih subjekata grupe poduzeća, trebalo bi zamijeniti i proširiti definiciju subjekta infrastrukturnog projekta kako bi se obuhvatili pojedinačni subjekti i grupe poduzeća. Kako bi se obuhvatili subjekti koji znatan dio svojih prihoda ostvaruju od infrastrukturnih aktivnosti, trebalo bi izmijeniti formulaciju kriterija u pogledu prihoda. Za procjenu izvora prihoda infrastrukturnog subjekta trebalo bi upotrijebiti posljednju financijsku godinu ako je dostupna ili prijedlog financiranja, kao npr. prospekt obveznica ili financijske projekcije u zahtjevu za kredit. Definicija infrastrukturne imovine trebala bi uključiti fizičku imovinu tako da se mogu uključiti relevantni infrastrukturni subjekti.

(6)	Kako bi se izbjeglo potpuno isključenje infrastrukturnih subjekata koji ne mogu osigurati sigurnost zajmodavcima za svu imovinu zbog pravnih ili vlasničkih razloga, trebalo bi uključiti mehanizme kojima se omogućuju drugi sigurnosni aranžmani u korist ulagača u dužničke instrumente.

(7)	Uzimajući u obzir situacije u kojima zalog prije neispunjavanja obveza nije dopušten na temelju nacionalnog zakonodavstva, u druge sigurnosne aranžmane trebalo bi uključiti zahtjev da se vlasnički vrijednosni papiri zalažu u korist ulagača u dužničke instrumente.

(8)	Ako je suglasnost postojećih ulagača u dužničke instrumente sadržana u uvjetima relevantnog dokumenta, npr. u ograničenju najveće zaduženosti, postojeći infrastrukturni subjekt ili grupa poduzeća trebali bi moći izdavati dodatne dužničke instrumente za prihvatljiva infrastrukturna ulaganja.

(9)	Kalibracije u Delegiranoj uredbi (EU) 2015/35 trebale bi biti razmjerne povezanom riziku.

(10)	Na temelju tehničkog savjeta EIOPA-e o izmjeni postojećeg tretmana prihvatljivih ulaganja u infrastrukturne projekte trebalo bi izmijeniti postojeće odredbe za infrastrukturne projekte.

(11)

Tehnički savjet EIOPA-e te dodatni dokazi potvrđuju da prihvatljiva ulaganja u infrastrukturna poduzeća mogu biti sigurnija nego ulaganja izvan sektora infrastrukture. Delegiranu uredbu (EU) 2015/35 trebalo bi izmijeniti kako bi se uključile nove kalibracije rizika za ulaganja u dužničke instrumente prihvatljivih infrastrukturnih poduzeća kako bi se ta ulaganja razlikovala od ulaganja izvan sektora infrastrukture.

(12)	Odgovarajućim definicijama i kriterijima prihvatljivosti trebalo bi osigurati razborita ulaganja društava za osiguranje. Te definicije i kriteriji trebali bi osigurati da samo sigurnija ulaganja imaju koristi od nižih kalibracija.

(13)	Diversifikacija prihoda možda neće uvijek biti moguća kod infrastrukturnih subjekata koji pružaju temeljnu infrastrukturnu imovinu ili usluge drugim infrastrukturnim poduzećima. U takvim situacijama trebalo bi dopustiti ugovore „uzmi ili plati” u ocjeni predvidljivosti prihoda.

(14)

Pri testiranju otpornosti na stres kao dijelu upravljanja rizikom ulaganja trebalo bi uzeti u obzir rizike koji proizlaze iz aktivnosti koje se ne odnose na infrastrukturu. Međutim, kako bi se izradila razborita ocjena rizika ulaganja, prihodi koji proizlaze iz takvih aktivnosti ne bi se smjeli uzimati u obzir pri utvrđivanju mogu li se financijske obveze ispuniti.

(15)

Nakon uvođenja nove kategorije imovine za prihvatljiva infrastrukturna poduzeća trebalo bi shodno tome uskladiti ostale odredbe Delegirane uredbe (EU) 2015/35, npr. formulu potrebnog solventnog kapitala i zahtjeve dubinske analize, koji su ključni za razborite odluke o ulaganjima koje donose društva za osiguranje.

(16)	Delegiranu uredbu (EU) 2015/35 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(17)	Kako bi se dopustila izravna ulaganja u tu kategoriju dugotrajne infrastrukturne imovine važno je osigurati da ova Uredba stupi na snagu što prije, dan nakon objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Delegirana uredba (EU) 2015/35 mijenja se kako slijedi:

U članku 1., točke 55.a i 55.b zamjenjuju se sljedećim:

„55.a

‚infrastrukturna imovina’ znači fizička imovina, tvorevine ili objekti, sustavi i mreže za pružanje ili potporu u pružanju bitnih javnih usluga;

55.b

‚infrastrukturni subjekt’ znači subjekt ili grupa poduzeća koji su tijekom posljednje financijske godine tog subjekta ili grupe za koju su dostupni podaci, ili u prijedlogu financiranja, znatnu većinu svojih prihoda ostvarili od vlasništva, financiranja, razvoja ili upravljanja infrastrukturnom imovinom;”.

U članku 164.a, stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Za potrebe ove Uredbe prihvatljiva infrastrukturna ulaganja uključuju ulaganja u infrastrukturni subjekt koji ispunjuje sljedeće kriterije:

(a)	novčani tokovi koji se generiraju infrastrukturnom imovinom omogućuju da se ispune sve financijske obveze uz kontinuirane stresove koji bitno utječu na projektne rizike;

(b)	novčani tokovi koje infrastrukturni subjekt generira za ulagače u dužničke instrumente i ulagače u vlasničke vrijednosne papire mogu se predvidjeti;

(c)

upravljanje infrastrukturnom imovinom i infrastrukturnim subjektom uređeno je regulatornim ili ugovornim okvirom koji ulagačima u dužničke instrumente i ulagačima u vlasničke vrijednosne papire osigurava visoku razinu zaštite, što uključuje sljedeće:

(a)

ugovorni okvir uključuje odredbe koje ulagače u dužničke instrumente i ulagače u vlasničke vrijednosne papire učinkovito štite od gubitaka u slučaju da strana koja je pristala kupovati robu ili usluge od infrastrukturnog projekta prekine projekt, osim ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

i.	prihodi infrastrukturnog subjekta financiraju se iz plaćanja velikog broja korisnika; ili

ii.	prihodi podliježu pravilu o stopi povrata;

(b)	infrastrukturni subjekt raspolaže dostatnim pričuvnim sredstvima ili drugim financijskim aranžmanima za financiranje za nepredviđene događaje i potrebnim projektnim obrtnim kapitalom;

Kad su ulaganja u obliku obveznica ili kredita taj ugovorni okvir obuhvaća i sljedeće:

i.	i. u mjeri koja je dopuštena na temelju primjenjivog prava ulagači u dužničke instrumente imaju ili uživaju sigurnost u pogledu cijele imovine i ugovora nužnih za funkcioniranje projekta;

ii.	ograničava se iskorištavanje neto novčanih tokova od poslovanja nakon obveznih plaćanja iz projekta u svrhe nepovezane sa servisiranjem dužničkih obveza;

iii.

ograničavaju se aktivnosti koje mogu štetno utjecati na ulagače u dužničke instrumente, uključujući to da se novi dužnički instrumenti ne mogu izdavati bez suglasnosti postojećih ulagača u dužničke instrumente, osim ako je u dokumentaciji za postojeće dužničke instrumente dopušteno takvo novo izdavanje dužničkih instrumenata;

Neovisno o drugom podstavku točki i., za ulaganja u obveznice ili kredite, ako društva mogu dokazati da sigurnost u pogledu cijele imovine i ugovora nije ključno da ulagači u dužničke instrumente učinkovito zaštite ili povrate veliku većinu svojih ulaganja, mogu se upotrijebiti drugi sigurnosni aranžmani. U tom slučaju drugi sigurnosni aranžmani obuhvaćaju najmanje jedno od sljedećeg:

i.	zalog dionica;

ii.	prava na stupanje u ugovor umjesto izvorne stranke;

iii.	založno pravo nad bankovnim računima;

iv.	kontrola nad novčanim tokovima;

v.	odredbe za dodjelu ugovora;

(d)	pri ulaganju u obveznice i kredite društva za osiguranje ili reosiguranje mogu dokazati nadzornom tijelu da su sposobni držati ulaganje do dospijeća;

(e)

pri ulaganju u obveznice ili kredite za koje nije dostupna kreditna procjena odabrane vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika, investicijski instrument i drugi pari passu instrumenti nadređeni su u odnosu na sva druga potraživanja, osim zakonskih potraživanja i potraživanja ponuditelja likvidnosnih zajmova, skrbnika i potraživanja na temelju izvedenica drugih ugovornih strana;

(f)

pri ulaganju u vlasničke vrijednosne papire ili obveznice ili kredite za koje nije dostupna kreditna procjena odabrane vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika ispunjeni su sljedeći kriteriji:

i.	infrastrukturna imovina i infrastrukturni subjekt nalaze se unutar EGP-a ili OECD-a;

ii.

ako je infrastrukturni subjekt u fazi gradnje, ulagač u vlasničke vrijednosne papire mora ispuniti sljedeće kriterije, a u slučaju većeg broja ulagača sljedeće kriterije skupina ulagača u vlasničke vrijednosne papire mora ispunjivati kao cjelina:

—	ulagači u vlasničke vrijednosne papire imaju iskustvo u uspješnom nadziranju infrastrukturnih projekata i relevantno stručno znanje,

—	ulagači u vlasničke vrijednosne papire imaju nizak rizik od neispunjivanja obveza ili je infrastrukturni subjekt izložen niskom riziku od značajnih gubitaka ako dođe do neispunjivanja obveza;

—	ulagači u vlasničke vrijednosne papire potiču se na zaštitu interesa ulagača;

iii.	ako postoje građevinski rizici, postoje zaštitni mehanizmi kako bi se osiguralo dovršenje projekta u skladu s ugovorenim specifikacijama, proračunom ili datumom dovršetka;

iv.	ako postoji znatan operativni rizik, njime se primjereno upravlja;

v.	infrastrukturni subjekt upotrebljava testiranu tehnologiju i dizajn;

vi.	kapitalna struktura infrastrukturnog subjekta omogućuje mu servisiranje duga;

vii.	infrastrukturni subjekt ima nizak rizik od refinanciranja;

viii.

infrastrukturni subjekt koristi se izvedenicama samo radi smanjivanja rizika.”.

Umeće se sljedeći članak 164.b:

„Članak 164.b

Prihvatljiva ulaganja u infrastrukturna poduzeća

Za potrebe ove Uredbe prihvatljiva ulaganja u infrastrukturna poduzeća uključuju ulaganja u infrastrukturni subjekt koji ispunjuje sljedeće kriterije:

1.	znatna većina prihoda infrastrukturnog subjekta ostvaruje se od vlasništva, financiranja, razvoja ili upravljanja infrastrukturnom imovinom koja se nalazi unutar EGP-a ili OECD-a;

2.	prihodi generirani od infrastrukturne imovine ispunjuju jedan od kriterija u članku 164.a stavku 2. točki (a);

3.	ako prihodi infrastrukturnog subjekta nisu financirani plaćanjima velikog broja korisnika, strana koja pristane kupovati robu ili usluge infrastrukturnog subjekta mora biti jedan od subjekata navedenih u članku 164.a stavku 2. točki (b):

4.	prihodi su diversificirani u pogledu djelatnosti, lokacije ili platitelja, osim ako prihodi podliježu pravilu o stopi povrata u skladu s člankom 164.a stavkom 1. točkom (c) i točkom (a) podtočkom ii., ili odredbama ugovora ‚uzmi ili plati’ ili ako se prihodi temelje na raspoloživosti;

5.	pri ulaganju u obveznice ili kredite društva za osiguranje ili reosiguranje mogu dokazati nadzornom tijelu da su sposobni držati ulaganje do dospijeća;

ako za infrastrukturni subjekt nije dostupna procjena kreditne kvalitete odabrane vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika:

(a)	kapitalna struktura infrastrukturnog poduzeća omogućuje mu da servisira sve svoje dugove na temelju konzervativnih pretpostavki koje se temelje na analizi relevantnih financijskih omjera;

(b)	infrastrukturni subjekt aktivan je najmanje tri godine, ili u slučaju preuzetog poduzeća, posluje najmanje tri godine;

7.	ako je procjena kreditnog rizika odabrane vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika dostupna za infrastrukturni subjekt, ta kreditna procjena ima stupanj kreditne kvalitete između 0 i 3.”.

Članak 168. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Podmodul rizika vlasničkih vrijednosnih papira iz članka 105. stavka 5. drugog podstavka točke (b) Direktive 2009/138/EZ uključuje podmodul rizika vlasničkih vrijednosnih papira vrste 1, podmodul rizika vlasničkih vrijednosnih papira vrste 2, podmodul rizika prihvatljivih vlasničkih vrijednosnih papira za financiranje infrastrukture i podmodul rizika za prihvatljive vlasničke vrijednosne papire infrastrukturnih poduzeća.”;

(b)	umeće se sljedeći stavak 3.b: „3.b Prihvatljivi vlasnički vrijednosni papiri infrastrukturnih poduzeća obuhvaćaju ulaganja u vlasničke vrijednosne papire infrastrukturnih subjekata koji ispunjuju kriterije iz članka 164.b.”;

(c)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Potrebni kapital za rizik vlasničkih vrijednosnih papira izračunava se prema formuli:

Formula

pri čemu je:

(a)	SCRequ1 označava potrebni kapital za vlasničke vrijednosne papire vrste 1,

(b)	SCRequ2 označava potrebni kapital za vlasničke vrijednosne papire vrste 2,

(c)	SCRquinf označava potrebni kapital za prihvatljive vlasničke vrijednosne papire za financiranje infrastrukture.;

(d)	SCRquinfc označava potrebni kapital za prihvatljive vlasničke vrijednosne papire infrastrukturnih poduzeća.”;

(d)

stavak 6. mijenja se kako slijedi:

točke (a) i (b) zamjenjuju se sljedećim:

„(a)

vlasnički vrijednosni papiri, osim prihvatljivih vlasničkih vrijednosnih papira za financiranje infrastrukture ili prihvatljivih vlasničkih vrijednosnih papira infrastrukturnih poduzeća, koji se drže u subjektima za zajednička ulaganja koji se smatraju prihvatljivim fondovima za socijalno poduzetništvo u skladu s člankom 3. točkom (b) Uredbe (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*1) ako je transparentni pristup iz članka 84. ove Uredbe moguć za sve izloženosti unutar subjekta za zajednička ulaganja ili udjeli ili dionice tih fondova ako transparentni pristup nije moguć za sve izloženosti unutar subjekta za zajednička ulaganja;

(b)

vlasnički vrijednosni papiri, osim prihvatljivih vlasničkih vrijednosnih papira za financiranje infrastrukture ili prihvatljivih vlasničkih vrijednosnih papira infrastrukturnih poduzeća, koji se drže u subjektima za zajednička ulaganja koji se smatraju prihvatljivim fondovima poduzetničkog kapitala u skladu s člankom 3. točkom (b) Uredbe (EU) br. 345/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*2) ako je transparentni pristup iz članka 84. ove Uredbe moguć za sve izloženosti unutar subjekta za zajednička ulaganja ili udjeli ili dionice tih fondova ako transparentni pristup nije moguć za sve izloženosti unutar subjekta za zajednička ulaganja;

(*1) Uredba (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo (SL L 115, 25.4.2013., str. 18.)."

(*2) Uredba (EU) br. 345/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima poduzetničkog kapitala (SL L 115, 25.4.2013., str. 1.).”;"

ii.

u točki (c), podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.

vlasnički vrijednosni papiri, osim prihvatljivih vlasničkih vrijednosnih papira za financiranje infrastrukture ili prihvatljivih vlasničkih vrijednosnih papira infrastrukturnih poduzeća, koji se drže u takvim fondovima ako je transparentni pristup iz članka 84. ove Uredbe moguć za sve izloženosti unutar alternativnog investicijskog fonda;”;

iii.

točka (d) zamjenjuje se sljedećom:

„(d)

vlasnički vrijednosni papiri, osim prihvatljivih vlasničkih vrijednosnih papira za financiranje infrastrukture ili prihvatljivih vlasničkih vrijednosnih papira infrastrukturnih poduzeća, koji se drže u subjektima za zajednička ulaganja koji su odobreni kao europski fondovi za dugoročna ulaganja u skladu s Uredbom (EU) 2015/760 ako je transparentni pristup iz članka 84. ove Uredbe moguć za sve izloženosti unutar subjekta za zajednička ulaganja ili udjeli ili dionice tih fondova ako transparentni pristup nije moguć za sve izloženosti unutar subjekta za zajednička ulaganja.”.

U članku 169. dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4. Potrebni kapital za prihvatljive vlasničke vrijednosne papire infrastrukturnih poduzeća iz članka 168. ove Uredbe jednak je gubitku osnovnih vlastitih sredstava koji bi nastao zbog sljedećih trenutačnih smanjenja:

(a)	trenutačnog smanjenja koje iznosi 22 % vrijednosti prihvatljivih ulaganja vlasničkih vrijednosnih papira infrastrukturnih poduzeća u povezana društva u smislu članka 212. stavka 1. točke (b) i članka 212. stavka 2. Direktive 2009/138/EZ ako su ta ulaganja strateške prirode;

(b)	trenutačnog smanjenja koje je jednako zbroju 36 % i 92 % simetrične prilagodbe iz članka 172. ove Uredbe, vrijednosti prihvatljivih vlasničkih vrijednosnih papira infrastrukturnih poduzeća koje nisu navedene u točki (a).”.

U članku 170. dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4. Ako društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje dobije odobrenje nadzornih tijela za primjenu odredbi članka 304. Direktive 2009/138/EZ, potrebni kapital za prihvatljive vlasničke vrijednosne papire infrastrukturnog poduzeća jednak je gubitku osnovnih vlastitih sredstava koji bi nastao zbog trenutačnog smanjenja:

(a)	koje iznosi 22 % vrijednosti prihvatljivih vlasničkih vrijednosnih papira infrastrukturnog poduzeća koje odgovara djelatnosti iz članka 304. stavka 1. točke (b) podtočke i. Direktive 2009/138/EZ;

(b)	koje iznosi 22 % vrijednosti prihvatljivih ulaganja vlasničkih vrijednosnih papira infrastrukturnog poduzeća u povezana društva u smislu članka 212. stavka 1. točke (b) i stavka 2. Direktive 2009/138/EZ ako su ta ulaganja strateške prirode;

(c)	koje je jednako zbroju 36 % i 92 % simetrične prilagodbe, kako se navodi u članku 172. ove Uredbe, vrijednosti prihvatljivih vlasničkih vrijednosnih papira infrastrukturnog poduzeća koja nije navedena u točkama (a) ili (b).”.

U članku 171. uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Za potrebe članka 169. stavka 1. točke (a), stavka 2. točke (a), stavka 3. točke (a) i stavka 4. točke (a) te članka 170. stavka 1. točke (b), stavka 2. točke (b), stavka 3. točke (b) i stavka 4. točke (b), ulaganja vlasničkih vrijednosnih papira strateške prirode znači ulaganja vlasničkih vrijednosnih papira za koja sudjelujuće društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje dokaže sljedeće:”.

U članku 180. dodaju se sljedeći stavci 14., 15. i 16.:

„14. Izloženostima u obliku obveznica i kredita koje ispunjuju kriterije iz stavka 15. dodjeljuje se čimbenik rizika stress i ovisno o stupnju kreditne kvalitete i trajanju izloženosti u skladu sa sljedećom tablicom:

Stupanj kreditne kvalitete		0		1		2		3
Trajanje (duri )	stress i	ai	bi	ai	bi	ai	bi	ai	bi
do 5	bi · duri	—	0,68 %	—	0,83 %	—	1,05 %	—	1,88 %
Više od 5 i do 10	ai + bi · (duri – 5)	3,38 %	0,38 %	4,13 %	0,45 %	5,25 %	0,53 %	9,38 %	1,13 %
Više od 10 i do 15	ai + bi · (duri – 10)	5,25 %	0,38 %	6,38 %	0,38 %	7,88 %	0,38 %	15,0 %	0,75 %
Više od 15 i do 20	ai + bi · (duri – 15)	7,13 %	0,38 %	8,25 %	0,38 %	9,75 %	0,38 %	18,75 %	0,75 %
Više od 20	min[ai + bi · (duri – 20);1]	9,0 %	0,38 %	10,13 %	0,38 %	11,63 %	0,38 %	22,50 %	0,38 %

15. Kriteriji za izloženosti kojima se dodjeljuje čimbenik rizika u skladu sa stavkom 14. jesu:

(a)	izloženost se odnosi na prihvatljivo ulaganje u infrastrukturno poduzeće koje ispunjuje kriterije iz članka 164.b;

(b)

izloženost nije imovina koja ispunjuje sljedeće uvjete:

—	dodijeljena je portfelju uravnotežene prilagodbe u skladu s člankom 77.b stavkom 2. Direktive 2009/138/EZ;

—	dodijeljen joj je stupanj kreditne kvalitete od 0. do 2.;

(c)	za infrastrukturni subjekt je dostupna procjena kreditne kvalitete odabrane vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika;

(d)	izloženosti je dodijeljen stupanj kreditne kvalitete od 0. do 3.

16. Izloženostima u obliku obveznica i kredita koje ispunjuju kriterije iz stavka 15. točaka (a) i (b), ali ne ispunjuju kriterije iz stavka 15. točke (c), dodjeljuju se čimbenik rizika stressi koji odgovara stupnju 3. kreditne kvalitete i trajanje izloženosti u skladu s tablicom iz stavka 14.”.

U članku 181. drugi stavak u točki (b) zamjenjuje se sljedećim:

„Za imovinu u dodijeljenom portfelju za koju nije dostupna kreditna procjena odabrane vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika te za prihvatljivu infrastrukturnu imovinu i za prihvatljivu imovinu infrastrukturnog poduzeća kojoj je dodijeljen stupanj kreditne kvalitete 3. čimbenik smanjenja iznosi 100 %.”.

10.

Članak 261.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 261.a

Upravljanje rizicima za prihvatljiva ulaganja u infrastrukturu ili prihvatljiva ulaganja u infrastrukturna poduzeća

1. Društva za osiguranje i reosiguranje provode odgovarajuću dubinsku analizu prije prihvatljivog ulaganja u infrastrukturu ili prihvatljivog ulaganja u infrastrukturno poduzeće, uključujući sve sljedeće navedeno:

(a)	dokumentiranu procjenu toga kako infrastrukturni subjekt ispunjuje kriterije iz članka 164.a ili članka 164.b, koja podliježe postupku validacije, što obavljaju osobe koje nisu pod utjecajem osoba nadležnih za procjenu kriterija i koje s tim osobama nisu u mogućem sukobu interesa;

(b)	potvrdu da je svaki financijski model novčanih tokova infrastrukturnog subjekta prošao kroz postupak validacije koji provode osobe koje nisu pod utjecajem osoba nadležnih za razvoj financijskog modela i koje s tim osobama nisu u mogućem sukobu interesa.

2. Društva za osiguranje i reosiguranje s prihvatljivim ulaganjima u infrastrukturu ili prihvatljivim ulaganjima u infrastrukturna poduzeća redovito prate i provode testove otpornosti na stres novčanih tokova i vrijednosti kolaterala kojima se podupire infrastrukturni subjekt. Svako testiranje otpornosti na stres razmjerno je prirodi, opsegu i složenosti rizika prisutnog u infrastrukturnom projektu.

3. Testiranje otpornosti na stres uzima u obzir rizike koji proizlaze iz djelatnosti izvan sektora infrastrukture, ali prihodi koji proizlaze iz tih djelatnosti ne uzimaju se u obzir pri utvrđivanju može li infrastrukturni subjekt ispuniti svoje financijske obveze.

4. Ako drže znatna prihvatljiva ulaganja u infrastrukturu ili prihvatljiva ulaganja u infrastrukturna poduzeća, društva za osiguranje ili društva za reosiguranje pri uspostavi pisanih postupaka iz članka 41. stavka 3. Direktive 2009/138/EZ uključuju odredbe o aktivnom praćenju tih ulaganja tijekom faze gradnje te naplati najvećeg mogućeg pokrivenog iznosa iz tih ulaganja u slučaju scenarija neispunjivanja obveza ili novog dogovora o uvjetima kreditiranja.

5. Društva za osiguranje ili društva za reosiguranje s prihvatljivim ulaganjima u infrastrukturu ili prihvatljivim ulaganjima u infrastrukturna poduzeća u obliku obveznica ili kredita uspostavljaju svoj sustav upravljanja imovinom i obvezama kako bi kontinuirano osiguravala svoju sposobnost držanja ulaganja do dospijeća.”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. lipnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 335, 17.12.2009., str. 1.

(2) Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/467 оd 30. rujna 2015. o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/35 u pogledu izračuna regulatornih kapitalnih zahtjeva za nekoliko kategorija imovine koje drže društva za osiguranje i reosiguranje (SL L 85, 1.4.2016., str. 6.).

(3) Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 od 10. listopada 2014. o dopuni Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 12, 17.1.2015., str. 1.).

14.9.2017

Službeni list Europske unije

L 236/23

PREPORUKA br. 1/2017 VIJEĆA ZA PRIDRUŽIVANJE EU-EGIPAT

od 25. srpnja 2017.

o dogovoru o Prioritetima partnerstva EU-Egipat [2017/1544]

VIJEĆE ZA PRIDRUŽIVANJE EU-EGIPAT,

uzimajući u obzir Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Arapske Republike Egipta, s druge strane (1), a posebno njegov članak 76.,

budući da:

(1)	Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Arapske Republike Egipta, s druge strane (dalje u tekstu „Sporazum”) potpisan je 25. lipnja 2001. i stupio je na snagu 1. lipnja 2004.

(2)	Člankom 76. Sporazuma Vijeću za pridruživanje daje se ovlast za donošenje odgovarajućih odluka s ciljem ostvarenja ciljeva Sporazuma.

(3)	U skladu s člankom 86. Sporazuma stranke poduzimaju sve opće ili posebne mjere potrebne za ispunjenje svojih obveza u skladu sa Sporazumom te brinu za to da se ostvare ciljevi određeni Sporazumom.

(4)	Preispitivanjem europske politike susjedstva predložena je nova faza suradnje s partnerima kojom se omogućuje veći osjećaj odgovornosti obiju strana.

(5)

Unija i Egipat dogovorili su se o tome da učvrste svoje partnerstvo postizanjem dogovora o nizu prioriteta za razdoblje 2017. – 2020. s ciljem svladavanja zajedničkih izazova s kojim se suočavaju Unija i Egipat, radi promicanja zajedničkih interesa i osiguravanja dugoročne stabilnosti s obje strane Mediterana,

PREPORUČUJE:

Članak 1.

Vijeće za pridruživanje preporučuje da stranke provedu Prioritete partnerstva EU-Egipat kako su navedeni u Prilogu ovoj Preporuci.

Članak 2.

Prioritetima partnerstva EU-Egipat iz članka 1. zamjenjuje se Akcijski plan EU-Egipat, čija je provedba bila preporučena Preporukom br. 1/2007 Vijeća za pridruživanje od 6. ožujka 2007.

Članak 3.

Ova Preporuka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. srpnja 2017.

Za Vijeće za pridruživanje EU-Egipat

Predsjednica

F. MOGHERINI

(1) SL L 304, 30.9.2004., str. 39.

PRILOG

PRIORITETI PARTNERSTVA EU-EGIPAT ZA RAZDOBLJE 2017. – 2020.

I. Uvod

Opći okvir suradnje između EU-a i Egipta utvrđen je Sporazumom o pridruživanju koji je potpisan 2001. i stupio je na snagu 2004. Iako svi elementi Sporazuma o pridruživanju ostaju na snazi, ovim se dokumentom utvrđuju prioriteti koje su zajedno definirali EU i Egipat s obzirom na revidiranu europsku politiku susjedstva, a koji će biti ideje vodilje partnerstva sljedeće tri godine.

Tim se prioritetima partnerstva nastoji svladati zajedničke izazove s kojima se suočavaju EU i Egipat da bi se promicali zajednički interesi i zajamčila dugoročna stabilnost s obje strane Mediterana. Prioriteti partnerstva vode se zajedničkom predanošću univerzalnim vrijednostima demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava. Usmjereni su i na jačanje suradnje kojom se podupire egipatska „Strategija održivog razvoja – Vizija 2030.”.

II. Predloženi prioriteti

Prioritetima partnerstva trebalo bi se pridonijeti zadovoljavanju težnji osoba s obje strane Mediterana, osobito u osiguravanju socijalne pravde, pristojnih radnih mjesta, gospodarskog blagostanja i znatno boljih životnih uvjeta, čime bi se učvrstila stabilnost Egipta i EU-a. Ključni su aspekti tih ciljeva uključivi rast koji se temelji na inovacijama te djelotvorno i participativno upravljanje uređeno vladavinom prava, ljudskim pravima i temeljnim slobodama. Prioritetima se u obzir uzimaju i uloge EU-a i Egipta kao međunarodnih aktera te se nastoji povećati njihova bilateralna suradnja te regionalna i međunarodna suradnja. Stoga će ideje vodilje obnovljenog partnerstva biti opći prioriteti navedeni u nastavku.

1. Suvremeno održivo gospodarstvo i socijalni razvoj Egipta

Kao ključni partneri EU i Egipat surađivat će da bi unaprijedili socioekonomske ciljeve utvrđene egipatskom „Strategijom održivog razvoja – Vizija 2030.” s ciljem izgradnje stabilnog i uspješnog Egipta.

a) Gospodarska modernizacija i poduzetništvo

Egipat se obvezao na postizanje dugoročne socioekonomske održivosti, među ostalim, stvaranjem okruženja koje više pogoduje uključivom rastu i stvaranju radnih mjesta, osobito za mlade osobe i žene, uključujući i poticanjem uključivanja neslužbenog sektora u gospodarstvo. Za dugoročnu gospodarsku održivost to će uključivati mjere kojima se može stvoriti veći fiskalni prostor za bolju provedbu strategije održivog razvoja, daljnje reforme subvencija i oporezivanja, jačanje uloge privatnog sektora i poboljšanje poslovne klime da bi se privuklo više stranih ulaganja, uključujući i otvorenijom i konkurentnijom trgovinskom politikom, potpuno iskorištavanje digitalne dividende i podršku ključnim infrastrukturnim projektima, kao što je razvoj djelotvornog prometnog sustava. Nadalje, EU će podupirati Egipat u naporu koji ulaže u reformu javne uprave i dobro upravljanje, uključujući i upotrebom kvalitetnih statističkih podataka te uzimajući u obzir digitalnu revoluciju i povezane nove poslovne i društvene modele.

U egipatskoj Strategiji održivog razvoja velika se važnost daje malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) i „megaprojektima”, kao što su projekt za razvoj Sueskog kanala, projekt zlatnog trokuta za mineralne resurse u Gornjem Egiptu i regeneracija četiri milijuna hektara zemlje za poljoprivredu i urbanizaciju, ali i Egipatskoj bazi znanja, koja znatno pridonosi procesu dugoročnog socioekonomskog razvoja. S obzirom na značaj razvoja MSP-ova za uključivi rast, taj će sektor i dalje imati središnju ulogu u suradnji EU-a s Egiptom. EU će razmotriti i načine za unapređenje mogućnosti socioekonomskog razvoja projekta za razvoj Sueskog kanala (Sueski kanal kao čvorište). Nadalje, EU i Egipat ostvarit će međusektorsku suradnju u područjima istraživanja i inovacija te u unaprjeđenju digitalnih tehnologija i usluga. U tom su kontekstu Egipat i EU istaknuli interes za veću suradnju u više relevantnih aktivnosti istraživanja i visokog obrazovanja, uključujući i u okviru programa Obzor 2020. i Erasmus +.

S obzirom na neprocjenjivu i raznoliku baštinu Egipta te znatan doprinos kulturnog sektora (s kojim je snažno povezan turizam) BDP-u zemlje, zapošljavanju, državnim deviznim pričuvama i širem društvu, poseban će se naglasak staviti na vezu između kulture, kulturne baštine i lokalnog gospodarskog razvoja.

b) Trgovina i ulaganje

EU i Egipat važni su trgovinski partneri. Obvezali su se na jačanje postojećih trgovinskih i ulagačkih odnosa te osiguravanje provedbe trgovinskih odredbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Egipta, kojima se uspostavlja područje slobodne trgovine tako da se ostvari njegov puni potencijal. Iako je EU prethodno predložio sveobuhvatnu inicijativu Detaljnog i sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini kojim bi se produbilo i proširilo postojeće područje slobodne trgovine, EU i Egipat zajedno će utvrditi i druge primjerene pristupe za poboljšanje trgovinskih odnosa.

c) Socijalni razvoj i socijalna pravda

Egipat ponovno ističe svoju predanost reformiranju i promicanju socijalnog razvoja i socijalne pravde, svladavanju socijalnih i demografskih izazova s kojima se suočava te razvoju ljudskih potencijala zemlje kojima će unaprijediti gospodarski i socijalni razvoj. U tom će pogledu EU podupirati Egipat u naporima koje ulaže u zaštitu marginaliziranih skupina od mogućih negativnih učinaka gospodarskih reformi s pomoću mreža socijalne sigurnosti i socijalne zaštite. Osim toga, EU i Egipat nastavit će promicati ruralni i urbani razvoj te unaprjeđivati pružanje osnovnih usluga, uz naglasak na modernizaciju sustava obrazovanja (uključujući tehničko i strukovno osposobljavanje) i zdravstva. EU će podijeliti svoje iskustvo u uspostavi uključivog zdravstvenog osiguranja i boljih usluga zdravstvene zaštite.

d) Energetska sigurnost, okoliš i klimatska politika

EU i Egipat surađivat će u području diversifikacije izvora energije, s posebnim naglaskom na obnovljive izvore energije, te u aktivnostima za energetsku učinkovitost. EU će na zahtjev egipatske vlade poduprijeti Egipat u naporima koje ulaže u ažuriranje strategije integrirane energije, koja se usmjerava na zadovoljavanje zahtjeva zemlje za održivi razvoj i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Nadalje, pronalazak odobalnih plinskih polja u Egiptu pruža važno područje za uspostavu sinergija između EU-a i Egipta u pogledu konvencionalnih izvora energije, s obzirom na postojeću infrastrukturu za ukapljivanje u Egiptu. Tako bi se omogućila predvidljivija proizvodnja energije, koja bi bila u interesu Egipta (s obzirom na znatnu potrošnju zemlje i potencijal stvaranja dohotka, uključujući i za poslovno okruženje i socijalni razvoj) i EU-a, koji bi diversificirao svoju opskrbu. Jačanjem dijaloga o energiji između EU-a i Egipta doprinijet će se utvrđivanju ključnih područja suradnje (kao što je tehnička pomoć u uspostavi regionalnog energetskog čvorišta), zajedničkom istraživanju, razmjeni iskustava i najbolje prakse, prijenosu tehnologije i promicanju podregionalne suradnje (unutar Mediterana), uz istodobnu svijest o potrebi očuvanja morskih ekosustava Mediterana.

EU i Egipat surađivat će u promicanju djelovanja u području klime i okoliša u kontekstu postizanja održivog razvoja. U skladu sa svojim obvezama nakon donošenja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, EU će poduprijeti provedbu egipatskih planiranih nacionalnih doprinosa u područjima ublažavanja i prilagodbe. Nadalje, EU i Egipat surađivat će da bi ostvarili ciljeve utvrđene, među ostalim, i Programom za održivi razvoj do 2030. i Okvirom iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa.

Egipat i EU istražit će moguću suradnju u područjima kao što su održivo upravljanje resursima, uključujući vodne resurse, očuvanje biološke raznolikosti, sanitarne usluge, gospodarenje krutim otpadom, uključujući i smanjenje industrijskog onečišćenja, kemikalija i gospodarenje opasnim otpadom, te suzbijanje dezertifikacije i degradacije zemljišta. Egipat i EU istražuju i mogućnosti predviđene Ministarskom izjavom o plavom gospodarstvu Unije za Mediteran putem instrumenta za integriranu pomorsku politiku/klimatske promjene (1). Moguća područja suradnje koja se razmatraju uključuju pametne morske luke, pomorske klastere, integrirano upravljanje obalnim zonama i morsko ribarstvo.

2. Partnerstvo u vanjskoj politici

EU i Egipat imaju zajednički interes za jačanje suradnje u području vanjske politike na bilateralnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini.

Stabilizacija zajedničkog susjedstva i šire

Egipat ima ulogu kao član Vijeća sigurnosti UN-a i Vijeća Afričke unije za mir i sigurnost. U Egiptu se nalazi i sjedište Lige arapskih država, s kojom EU namjerava produbiti i proširiti suradnju. Egipat i EU nastojat će ostvariti bolju suradnju i zajedničko razumijevanje s obzirom na niz pitanja, uključujući i u multilateralnoj sferi. Partnerstvo EU-a i Egipta važno je za stabilnost i uspješnost Mediterana, Bliskog istoka i Afrike. Suradnjom EU-a i Egipta, uključujući i unutar regionalnih foruma, nastojat će se pridonijeti rješavanju sukoba, uspostavi mira i svladavanju političkih i gospodarskih izazova u tim regijama. Nadalje, EU i Egipat poboljšat će razmjenu informacija o glavnim regionalnim i međunarodnim izazovima koji utječu na obje strane.

Suradnja u upravljanju krizama i humanitarnoj pomoći

EU i Egipat poboljšat će suradnju i savjetovanja te će razmjenjivati iskustva u upravljanju krizama i njihovu sprečavanju na bilateralnoj i regionalnoj razini kako bi svladali složene izazove za mir, stabilnost i razvoj koji proizlaze iz sukoba i prirodnih nepogoda u zajedničkom susjedstvu i šire.

3. Unaprjeđenje stabilnosti

Stabilizacija je zajednički izazov s kojim se suočavaju EU i Egipat. Zato je ključna uspostava suvremene, demokratske države koja pravedno pruža prednosti svim ljudima. Ljudska prava – građanska, politička, gospodarska, socijalna i kulturna prava kako su utvrđena međunarodnim pravom o ljudskim pravima, Ugovorom o Europskoj uniji i Ustavom Egipta – zajednička su vrijednost i čine okosnicu suvremene demokratske države. Egipat i EU obvezuju se stoga na promicanje demokracije, temeljnih sloboda i ljudskih prava kao ustavnih prava svih svojih građana u skladu sa svojim međunarodnim obvezama. U tom će kontekstu EU Egiptu pružati potporu u prijenosu tih prava u zakone.

a) Suvremena, demokratska država

Egipat i EU obvezuju se osigurati odgovornost, vladavinu prava, potpuno poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te odgovarati na zahtjeve svojih građana. EU će podupirati napore koje Egipat ulaže u poboljšanje kapaciteta državnih ustanova za djelotvornu reformu javnog sektora, u poboljšanje kapaciteta tijela za izvršavanje zakonodavstva u provedbi njihovih dužnosti pružanja sigurnosti svim osobama te u razvoj ustavnih funkcija novog parlamenta. Nadalje, EU i Egipat unaprijedit će suradnju u modernizaciji pravosudnog sektora i poboljšanju pristupa svih građana pravosuđu putem pravne pomoći i uspostave specijaliziranih sudova te u reformi upravljanja javnim financijama i suzbijanju korupcije. EU i Egipat razmotrit će i razvoj pravosudne suradnje u građanskim i kaznenim stvarima. Parlamentarnom suradnjom EU-a i Egipta, uključujući i strukturirane razmjene među parlamentarnim odborima i skupinama, ojačala bi se koordinacija i promicalo uzajamno razumijevanje. EU će poduprijeti Egipat i u naporima koje ulaže u osnaživanje lokalnih vlasti u planiranju i pružanju javnih usluga, u daljnjem osiguravanju ravnopravnosti s obzirom na gospodarske, socijalne i političke mogućnosti te promicanju socijalne integracije svih osoba.

b) Sigurnost i terorizam

Sigurnost je zajednički cilj. Terorizam i nasilni ekstremizam koji može dovesti do terorizma prijetnja su društvenoj strukturi naroda s obje strane Mediterana. Velika su prijetnja sigurnosti i dobrobiti naših građana. Borba protiv tih prijetnji zajednički je cilj EU-a i Egipta, koji mogu surađivati primjenom sveobuhvatnog pristupa kojim će se suzbiti osnovni uzroci terorizma uz dužno poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda kako bi se uspješno suzbila i spriječila radikalizacija i promicao socioekonomski razvoj. EU i Egipat i dalje su predani suradnji za borbu protiv ekstremizma i svih oblika diskriminacije, uključujući islamofobiju i ksenofobiju.

Druga područja suradnje uključuju, među ostalim, jačanje sigurnosti zračnog prometa i sigurnosne zaštite te kapaciteta za sprečavanje i borbu protiv transnacionalnog organiziranog kriminala kao što je krijumčarenje migranata, trgovina ljudima, nezakonita trgovina drogama i pranje novca.

Obje strane suglasne su jačati suradnju u području provedbe Akcijskog programa UN-a za suzbijanje nezakonite trgovine malim i lakim oružjem, uključujući i razmjenom iskustava, osposobljavanjem i drugim aktivnostima izgradnje kapaciteta.

c) Upravljanje migracijskim tokovima na obostranu korist

Političkom izjavom sastanka na vrhu u Valletti i Zajedničkim akcijskim planom iz Vallette pružit će se glavni okvir za suradnju EU-a i Egipta u području migracija. EU će podupirati napore koje egipatska vlada ulaže u jačanje okvira za upravljanje migracijama, uključujući i elemente zakonodavne reforme i strategije za upravljanje migracijama. EU će podupirati napore koje Egipat ulaže u sprečavanje i suzbijanje nezakonitih migracija, trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi, uključujući i identifikaciju žrtava trgovine ljudima i pružanje pomoći tim žrtvama. Nastojat će poduprijeti i ojačati i kapacitet Egipta za zaštitu prava migranata i za pružanje zaštite onima koji za to ispunjavaju uvjete u skladu s međunarodnim standardima. EU i Egipat istražit će suradnju u području dobrovoljnog povratka nezakonitih migranata u matičnu državu da bi se osiguralo zakonito globalno upravljanje migracijama. To će biti povezano sa suradnjom za svladavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije, osobito nerazvijenosti, siromaštva i nezaposlenosti.

Mobilnost osoba može doprinijeti razvoju vještina i znanja, što bi pak moglo pridonijeti razvoju Egipta. Njome se mogu uspostaviti i održive veze visokokvalificirane radne snage u EU-u i Egiptu. EU i Egipat obvezuju se na potpunu zaštitu prava migranata.

III. Načela suradnje

Promicanjem ljudskog faktora i međuljudskih kontakata te će se veze ojačati, čime će se ojačati partnerstvo EU-a i Egipta. Zajednička obveza i odgovornost prema Europljanima i Egipćanima ključan su aspekt prioriteta partnerstva.

Pitanja od zajedničkog interesa potrebno je savladavati i boljom regionalnom i podregionalnom suradnjom (jug – jug). U tom će pogledu EU i Egipat zajedno raditi u okviru Unije za Mediteran i preko Zaklade Anna Lindh, osobito u području međukulturnog dijaloga.

Kultura dijaloga dokazala se kao vrijedno sredstvo za razvoj uzajamnog poštovanja. Ključno će biti produbljenje političkog dijaloga o demokraciji i ljudskim pravima te održavanje tehničkih aspekata koji ga jačaju. Dijalog će biti sredstvo za učvršćivanje partnerstva i analizu njegove dubine i postignuća.

U skladu s prioritetima egipatske vlade, prioritetima partnerstva u glavne će se tokove uključiti usmjerenost na mlade osobe – na kojima počiva dugoročna stabilnost naših društava – i žene – što je ključno za napredak u svim društvima. Ključni je cilj osnažiti ih i dati im pravna i praktična sredstva koja će im omogućiti da preuzmu svoju ulogu u društvu aktivnim sudjelovanjem u gospodarstvu i upravljanju zemljom. EU će i dalje razmjenjivati svoje iskustvo u borbi protiv diskriminacije žena i promicanju ravnopravnosti spolova te promicanju uključenosti i pružanja prilika mladim osobama.

EU i Egipat suglasni su da civilno društvo daje važan i moćan doprinos provedbi prioriteta partnerstva i transparentnom, participativnom upravljanju te da može poduprijeti proces održivog razvoja koji je u tijeku u Egiptu. Surađivat će s civilnim društvom u djelotvornom doprinošenju procesu gospodarskog, političkog i socijalnog razvoja u skladu s Ustavom Egipta i odgovarajućim nacionalnim zakonodavstvom.

IV. Zaključak

U duhu zajedničke odgovornosti, EU i Egipat zajedno su definirali prioritete partnerstva te će razviti dogovorene mehanizme za evaluaciju i praćenje. Predviđa se i pregled na sredini razdoblja provedbe radi evaluacije učinka prioriteta partnerstva. U skladu s usmjerenim pristupom prioriteta partnerstva, EU i Egipat zajedno će racionalizirati provedbu Sporazuma o pridruživanju s obzirom na uzajamne interese. Odbor za pridruživanje i Vijeće za pridruživanje i dalje će biti ključna tijela koja će provoditi ukupnu godišnju procjenu provedbe prioriteta partnerstva.

(1) Instrument za regionalni politički dijalog o integriranoj pomorskoj politici/klimatskim promjenama

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 236

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 60. 14 rujna 2017.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		MEĐUNARODNI SPORAZUMI
	*	Odluka Vijeća (EU) 2017/1541 od 17. srpnja 2017. o sklapanju, u ime Europske unije, Kigalijske izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač	1
		Izmjena Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač	3
		UREDBE
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/1542 оd 8. lipnja 2017. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) 2015/35 u pogledu izračuna regulatornih kapitalnih zahtjeva za određene kategorije imovine koje drže društva za osiguranje i reosiguranje (infrastrukturna poduzeća) ( 1 )	14
		ODLUKE
	*	Odluka (EU, Euratom) 2017/1543 predstavnika vlada država članica od 6. rujna 2017. o imenovanju suca Općeg suda	22
		PREPORUKE
	*	Preporuka br. 1/2017 Vijeća za pridruživanje EU-Egipat od 25. srpnja 2017. o dogovoru o Prioritetima partnerstva EU-Egipat [2017/1544]	23


	(1) Tekst značajan za EGP.