17.8.2017

Službeni list Europske unije

L 211/14

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1480

оd 16. kolovoza 2017.

o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih proizvoda od lijevanog željeza podrijetlom iz Narodne Republike Kine

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1), a posebno njezin članak 7.,

nakon savjetovanja s državama članicama,

budući da:

1. POSTUPAK

1.1. Pokretanje postupka

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 10. prosinca 2016. antidampinški ispitni postupak u pogledu uvoza u Uniju određenih proizvoda od lijevanog željeza s lamelarnim grafitom (sivo željezo) ili lijevanog željeza sa sferoidnim grafitom (poznato i kao duktilno lijevano željezo) i njihovih dijelova („proizvodi od lijevanog željeza”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) i Indije („predmetne zemlje”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036 („Osnovna uredba”).

(2)	Komisija je Obavijest o pokretanju postupka objavila u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(3)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je sedam proizvođača iz Unije, odnosno Fondatel Lecompte SA, Ulefos Niemisen Valimo Oy Ltd, Saint-Gobain PAM SA, Fonderies Dechaumont SA, Heinrich Meier Eisengießerei GmbH & Co. KG, Saint-Gobain Construction Products UK Ltd i Fundiciones de Odena SA („podnositelji pritužbe”), 31. listopada 2016. podnijelo pritužbu. Podnositelji pritužbe predstavljaju više od 40 % ukupne proizvodnje proizvoda od lijevanog željeza u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti, što je bilo dostatno da se opravda pokretanje ispitnog postupka.

1.2. Zainteresirane strane

(4)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju postupka posebno obavijestila podnositelje pritužbe, ostale proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati i nadležna tijela NRK-a i Indije i uvoznike koji su joj poznati te ih je pozvala na sudjelovanje.

(5)	Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(6)

U Obavijesti o pokretanju ispitnog postupka Komisija je zainteresirane strane obavijestila o tome da je privremeno odabrala Indiju kao treću zemlju tržišnog gospodarstva („analogna zemlja”) u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe. Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(7)

Udruženje pod nazivom Free Castings Imports (Slobodni uvoz odljevaka) koje predstavlja 19 uvoznika podnijelo je primjedbe nakon pokretanja ispitnog postupka („udruženje nepovezanih uvoznika”). Osim toga, nekoliko indijskih proizvođača izvoznika, indijska industrija, Kineska gospodarska komora za uvoz i izvoz strojeva i elektroničkih proizvoda („CCCME”) podnijeli su primjedbe nakon pokretanja ispitnog postupka.

(8)

Neke zainteresirane strane tvrde da pritužbi nedostaje potrebna razina dokaza prima facie za pokretanje ispitnog postupka jer nisu pruženi potpuni i činjenični dokazi za tvrdnje koje sadržava niti podatci o troškovima proizvodnje i domaćim cijenama kineskih proizvođača izvoznika. Te strane tvrde da su ti podatci nužni kako bi se pokrenuo ispitni postupak protiv zemlje s tržišnim gospodarstvom kao što je NRK.

(9)

Komisija je provela ispitivanje pritužbe u skladu s člankom 5. Osnovne uredbe te je došla do zaključka da su ispunjeni zahtjevi za pokretanje postupka, odnosno da je primjerenost i točnost dokaza koje je predočio podnositelj pritužbe dostatna. Podsjeća se na to da, u skladu s člankom 5. stavkom 2. Osnovne uredbe, pritužba sadržava informacije koje su u razumnoj mjeri dostupne podnositelju pritužbe, kao što su izvješća i javno dostupni statistički podatci. Konačno, u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost navedena u pritužbi na osnovi podataka o analognoj zemlji bila je dostatni dokaz prima facie za pokretanje ispitnog postupka. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(10)	Komisija je stoga zaključila da pritužba sadržava dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti, što je bilo dostatno da se opravda pokretanje ispitnog postupka.

1.3. Odabir uzorka

(11)	Komisija je u svojoj Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi mogla provesti odabir uzorka proizvođača izvoznika, proizvođača iz Unije i nepovezanih uvoznika u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

1.3.1. Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(12)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju najvećih reprezentativnih obujama prodaje istovjetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka, istodobno osiguravajući širok opseg vrsta proizvoda i zemljopisnu rasprostranjenost.

(13)

Taj se uzorak sastojao od triju proizvođača iz Unije: EJ Picardie, Saint-Gobain PAM SA, i Heinrich Meier Eisengießerei GmbH & Co. KG. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su 48 % ukupnog obujma proizvodnje i 43 % ukupne prodaje industrije Unije. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe na privremeni uzorak.

(14)	Podnositelji pritužbe podnijeli su zahtjev za uključivanje četvrtog proizvođača iz Unije, društva Fondatel Lecomte. S obzirom na to da podnositelji pritužbe nisu potkrijepili svoj zahtjev, Komisija ga je odbila.

(15)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da predloženi uzorak nije osigurao točan prikaz u smislu zemljopisnog položaja proizvođača ili stajalište proizvođača iz Unije u pogledu podnositelja pritužbi. Predloženim uzorkom obuhvaćeni su samo podnositelji pritužbe i proizvođač koji podupire pritužbu, pri čemu nisu obuhvaćeni proizvođači iz Unije iz država članica najviše pogođenih navodnim dampinškim uvozima iz NRK-a ili proizvođači iz Unije iz zemalja srednje i istočne Europe.

(16)	Komisija je primijetila da su uzorkom obuhvaćena najveća tržišta za predmetni proizvod i najveći proizvođači u pogledu obujma i prodaje na tržištu Unije koji se u razumnoj mjeri mogu ispitati u raspoloživom razdoblju.

(17)	Indijski proizvođači izvoznici tvrdili su da uzorak proizvođača iz Unije nije reprezentativan s obzirom na to da su njime obuhvaćena društva koja su i sama uvoznici navodno dampinških proizvoda.

(18)

Komisija je primijetila da jedan od proizvođača iz Unije u uzroku zaista uvozi predmetni proizvod kako bi upotpunio svoj proizvodni asortiman. Komisija je utvrdila da je uvezena količina znatno manja od količine koju proizvodi to društvo jer čini manje od 15 % ukupne prodaje u Uniji te stoga smatra da je predmetni proizvođač iz Unije u uzorku reprezentativan za industriju Unije.

(19)	S obzirom na navedeno, Komisija je potvrdila da je uzorak reprezentativan za industriju Unije.

1.3.2. Odabir uzorka uvoznika

(20)	Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(21)

Ukupno 28 nepovezanih uvoznika dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je na temelju najvećeg obujma uvoza u Uniju odabrala uzorak od troje nepovezanih uvoznika. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim uvoznicima. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe.

1.3.3. Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz NRK-a

(22)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz NRK-a zatražila da dostave podatke utvrđene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da im se obrati.

(23)

Ukupno je 81 proizvođač izvoznik iz NRK-a dostavio zatražene podatke i pristao da ga se uključi u uzorak. Komisija je utvrdila da je 78 proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika prihvatljivo za uzorak. Tri proizvođača nisu prijavila izvoz predmetnog proizvoda u EU tijekom razdoblja ispitnog postupka te se stoga ne smatraju prihvatljivim za uzorak. Komisija je na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju odabrala privremeni uzorak od triju proizvođača koji surađuju. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabranom uzorku sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s nadležnim tijelima NRK-a. Neke zainteresirane strane pozvale su Komisiju da proširi svoj uzorak kako bi se poboljšala njegova reprezentativnost. Komisija je uzela u obzir te primjedbe. Konačni uzorak uključivao je pet najvećih proizvođača izvoznika u Uniju koji se u razumnoj mjeri mogu ispitati u raspoloživom razdoblju. Misija Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji izrazila je svoju podršku konačnom uzorku.

1.3.4. Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz Indije

(24)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz Indije zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od Stalne misije Indije pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da im se obrati.

(25)

Dvadeset i dva proizvođača izvoznika/skupine proizvođača izvoznika iz Indije dostavili su zatražene podatke i pristali na uključivanje u uzorak. Komisija je utvrdila da su za uzorak prihvatljivi 21 proizvođač izvoznik/skupina proizvođača izvoznika. Jedan proizvođač nije prijavio izvoz predmetnog proizvoda u EU tijekom razdoblja ispitnog postupka te se stoga ne smatra prihvatljivim za uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od triju skupina društava na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji se u razumnoj mjeri može ispitati u raspoloživom razdoblju. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima i indijskim nadležnim tijelima.

(26)

Komisija je zaprimila primjedbe dvaju proizvođača uvoznika da odabir samo triju skupina društava na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju nije reprezentativan za velike razlike koje postoje na indijskom tržištu. S obzirom na to da tri privremeno odabrane skupine društava predstavljaju znatan udio izvoza iz Indije u EU tijekom razdoblja ispitnog postupka te da se mogu u razumnoj mjeri ispitati u raspoloživom razdoblju, Komisija je potvrdila privremeni uzorak.

1.4. Pojedinačno ispitivanje

(27)

Za NRK, 18 proizvođača izvoznika izvan uzorka zatražilo je pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. Osnovne uredbe. Ispitivanje tako velikog broja zahtjeva bilo bi preveliko opterećenje te se ne može razumno očekivati tijekom razdoblja koje je na raspolaganju za ovaj ispitni postupak. Komisija je stoga odlučila da neće odobriti nijedno pojedinačno ispitivanje.

(28)	Što se tiče Indije, nijedan proizvođač izvoznik nije zatražio/nijedna skupina proizvođača izvoznika izvan uzorka nije zatražila pojedinačno ispitivanje na temelju članka 17. stavka 3. Osnovne uredbe.

1.5. Obrasci zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva („MET”)

(29)

Za potrebe članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe Komisija je obrasce zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva poslala svim proizvođačima izvoznicima iz NRK-a koji surađuju odabranima u uzorak i proizvođačima izvoznicima izvan uzorka koji surađuju i koji žele zatražiti pojedinačnu dampinšku maržu. Samo je jedan proizvođač izvoznik iz NRK-a odabran u uzorak podnio obrazac zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva, koji je procijenila Komisija.

1.6. Odgovori na upitnik

(30)	Komisija je poslala upitnike svim društvima u uzorku, svim proizvođačima izvoznicima koji su namjeravali zatražiti pojedinačno ispitivanje i desetero potencijalnih proizvođača iz analogne zemlje.

(31)

Odgovore na upitnik dostavila su tri proizvođača iz Unije koji su u uzorku, tri nepovezana uvoznika, pet proizvođača uvoznika iz NRK-a koji su u uzorku, 18 proizvođača izvoznika iz NRK-a koji zahtijevaju pojedinačno ispitivanje, tri skupine proizvođača izvoznika iz Indije koji su u uzorku i tri proizvođača iz analogne zemlje.

1.7. Posjeti radi provjere

(32)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih društava:

predstavnik podnositelja pritužbe:

—	Heuking Kühn Lüer Wojtek, Bruxelles, Belgija;

proizvođači iz Unije:

—	Saint-Gobain PAM SA, Pont-à-Mousson, Francuska;

—	EJ Picardie, Saint-Crépin-Ibouvillers, Francuska;

—	Heinrich Meier Eisengießerei GmbH & Co, Rahden, Njemačka;

proizvođači izvoznici iz NRK-a:

—	Botou City Wangwu Town Tianlong Casting Factory, Botou;

—	Botou Lisheng Casting Industry Co., Ltd, Botou;

—	Fengtai (Handan) Alloy Casting Co., Ltd, Handan;

—	Hong Guang Handan Cast Foundry Co., Ltd, Xiaozhai Town;

—	Shijiazhuang Transun Metal Products Co., Ltd, Shijiazhuang;

proizvođači izvoznici iz Indije:

—	Crescent Foundry Company Pvt Ltd, Kalkuta i Uchchhad;

—	RB Agarwalla & Co i RBA Exports Private Limited, Kalkuta;

—	Victory Iron Works Ltd i Chamong Tee Exports Pvt. Ltd, Kalkuta.

1.8. Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(33)	Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2015. do 30. rujna 2016. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2013. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(34)	Neke zainteresirane strane tvrdile su da je razmatrano razdoblje neuobičajeno kratko i izrazito selektivno te stoga prekratko za odgovarajuću analizu.

(35)

Komisija je primijetila da razmatrano razdoblje nije neuobičajeno kratko. (3) Razmatrano razdoblje za trenutačni ispitni postupak podrazumijeva razdoblje ispitnog postupka i tri prethodne godine, što je ukupno tri godine i tri tromjesečja. Utvrđeno je da je to razumno razdoblje za ispitivanje kretanja važnih za procjenu štete. To razdoblje traje više od tri godine, što je u skladu s praksom Komisije te stoga nije neuobičajeno kratko.

2. PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1. Predmetni proizvod

(36)

Predmetni proizvod jest određeni proizvod od lijevanog željeza s lamelarnim grafitom (sivo željezo) ili lijevanog željeza sa sferoidnim grafitom (poznat i kao duktilno lijevano željezo) i njegovi dijelovi. Riječ je o proizvodima koji se upotrebljavaju za:

—	pokrivanje podzemnih ili potpovršinskih sustava i/ili otvora podzemnih ili potpovršinskih sustava i s pomoću kojih se

—	omogućuje pristup podzemnim ili potpovršinskim sustavima i/ili pogled na podzemne ili potpovršinske sustave.

Ti proizvodi mogu biti strojno obrađeni, presvučeni, obojeni i/ili povezani s drugim materijalima kao što su beton, ploče za popločavanje ili pločice, ali njima nisu obuhvaćeni protupožarni hidranti, podrijetlom iz NRK-a i Indije, trenutačno razvrstani u oznake KN ex 7325 10 00 i ex 7325 99 10 („predmetni proizvod”).

2.2. Istovjetni proizvod

(37)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička svojstva te iste osnovne namjene:

(a)	predmetni proizvod;

(b)	proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu NRK-a i Indije;

(c)	proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(38)	Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

2.3. Tvrdnje u pogledu opsega proizvoda

(39)	Indijski proizvođači izvoznici tvrdili su da je opseg proizvoda preširoko definiran. Oni su osobito tvrdili da se rešetke za kanale, podložne normi EN 1433, trebaju isključiti iz opsega proizvoda. Njihovi navodi temelje se ponajprije na sljedećim argumentima.

(40)

Prvo, tvrde da su dijelovi za rešetke za kanale proizvedeni u skladu s različitim proizvodnim postupcima te da se u Uniji proizvode samo u ograničenom broju. Drugo, tvrdili su da su da okviri i vodilice rešetki za kanale imaju različita osnovna fizička svojstva te da su samo dio linearnih odvodnih sustava koji se prodaju u Uniji.

(41)	Jedan kineski proizvođač izvoznik imao je sličan zahtjev, tvrdeći da, uz prethodno navedene argumente, rešetke za kanale nisu međusobno zamjenjive s poklopcima za ulazne otvore te da su podložne različitim industrijskim normama.

(42)

Udruženje nepovezanih uvoznika podržalo je zahtjev za isključivanje proizvoda u pogledu rešetki za kanale te je prethodno navedenim argumentima dodalo da rešetke za kanale imaju različite krajnje korisnike i primjene od ostatka predmetnog proizvoda te da nisu u neposrednom tržišnom natjecanju s proizvodima koje proizvode proizvođači iz Unije. Prema ovom udruženju, znanje i iskustvo za proizvodnju rešetki za kanale ne postoje u Uniji.

(43)	Podnositelji pritužbe i još jedan proizvođač iz Unije naveli su da se ne protive isključivanju rešetki za kanale.

(44)

Ispitnim se postupkom potvrdilo da rešetke za kanale podliježu zasebnoj normi, različitoj od onih koje se primjenjuju za ostale predmetne proizvode, odnosno norme EN 1433. Osim toga, sve zainteresirane strane složile su se da isključe rešetke za kanale iz opsega proizvoda u ovom ispitnom postupku. Stoga je Komisija privremeno isključila taj proizvod iz predmetnog proizvoda i istovjetnog proizvoda.

(45)

Jedan nepovezani uvoznik tvrdio je da je dijelove sa slobodnim otvorom čija je dimenzija veća od 1 000 mm, koje je uvezao nepovezani uvoznik gatic proizvoda iz NRK-a („gatic dijelovi”), potrebno isključiti iz opsega proizvoda jer se ne može smatrati da ti dijelovi tvore jedinstveni proizvod te oni zbog svoje veličine nisu obuhvaćeni normom EN 124. Njegovi navodi temelje se ponajprije na tri argumenta.

(46)

Prvo, tvrdio je da se gatic dijelovi proizvode različitim proizvodnim postupcima jer se dijelovi sastavljaju u Uniji, a za izradu proizvoda koriste se materijali iz Ujedinjene Kraljevine. Drugo, tvrdio je da gatic dijelovi imaju različita osnovna fizička svojstva jer su bolje kvalitete i zahtijevaju dodatnu tehničku obradu u usporedbi s predmetnim proizvodom kako bi postali nepropusni za plin i hermetički zatvoreni. Treće, naveo je da gatic dijelovi imaju različite funkcije i krajnju namjenu s obzirom na to da moraju biti zapečaćeni i obično se sastavljaju u veće strukture.

(47)	Nadalje, udruženje uvoznika tvrdilo je da poklopci za ulazne otvore i rešetke koji se koriste kao gatic dijelovi nisu samostalni proizvodi te da nisu u izravnom tržišnom natjecanju s drugim vrstama proizvoda u okviru predmetnog proizvoda i da zahtijevaju dodatnu obradu u proizvodnom postupku.

(48)

Indijski proizvođač izvoznik tvrdio je da se gatic dijelovi, opisani kao vrsta proizvoda, ali koji nisu ograničeni na slobodni otvor čija je dimenzija veća od 1 000 mm, proizvode jedinstvenim postupkom kojim se dobiva zapečaćeni proizvod koji je potrebno sastaviti, te da tehničko znanje i iskustvo koje je za to potrebno nije dostupno većini proizvođača iz Unije.

(49)	Na temelju argumenata opisanih u uvodnim izjavama 45. – 48., predmetne zainteresirane strane zahtijevale su isključivanje gatic dijelova iz opsega proizvoda.

(50)

Podnositelji pritužbe se ne slažu s tim zahtjevom. Oni tvrde da gatic dijelovi imaju ista osnovna fizička svojstva, iste funkcije i krajnju namjenu te iste proizvodne postupke kao i predmetni proizvod. Neke druge vrste proizvoda u okviru predmetnog proizvoda navodno imaju istu značajku nepropusnosti za plin i hermetičke zatvorenosti kao gatic dijelovi. Osim toga tvrdili su da predmetni proizvod nije definiran normom te da je njime obuhvaćen širi asortiman vrsta proizvoda od norme EN 124.

(51)	Komisija je primijetila da su opsegom proizvoda predmetnog proizvoda obuhvaćeni proizvodi od lijevanog željeza i njihovi dijelovi. Stoga je argument da gatic dijelovi zajedno ne tvore jedinstveni proizvod beznačajan.

(52)

Fizička i tehnička svojstva proizvoda određuju se na temelju primjene, ugradnje i mjesta ugradnje, a otpornost na prometno opterećenje određuje se takozvanom klasom opterećenja, stabilnošću poklopca i rešetke u okviru te sigurnim i lakim pristupom. Proizvod može biti od sivog ili duktilnog lijevanog željeza, a poklopac i/ili okvir ulaznog otvora može se ispuniti betonom ili drugim materijalima. Proizvod može zadovoljavati posebnu normu. Što se tiče uporabe proizvoda, poklopci i okviri osiguravaju vezu između ukopanih mreža i površine kolnika ili nogostupa. Proizvod se proizvodi u ljevaonicama, koje su iste ili slične onima koje proizvode druge vrste predmetnog proizvoda.

(53)

Sva prethodno navedena svojstva također vrijede i za gatic dijelove, bez obzira na dimenzije slobodnog otvora proizvoda. Gatic dijelovi ne razlikuju se od predmetnog proizvoda ni u jednome od prethodno navedenih svojstava. Stoga je zahtjev za isključivanje gatic proizvoda iz predmetnog proizvoda odbačen.

(54)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da bi podne odvode, žljebove za krovove, žljebove za odvode kišnice i poklopce za odvod kišnice te sustave registrirane pod zaštitnom oznakom Watts Dead Level Systems, koji podliježu normi EN 1253, trebalo isključiti iz opsega predmetnog proizvoda. U prilog svojoj tvrdnji iznio je da proizvodi koje je opisala zainteresirana strana nisu obuhvaćeni istom normom kao predmetni proizvod.

(55)	Podnositelji pritužbe objasnili su da takve proizvode podložne normi EN 1253 ne smatraju dijelom predmetnog proizvoda jer imaju različitu funkciju te se ne koriste kao komunalni odljevak. Nadalje, industrija Unije ne proizvodi te proizvode.

(56)	Komisija je utvrdila da se proizvodi obuhvaćeni normom EN 1253 ne smatraju dijelom opsega proizvoda predmetnog proizvoda.

(57)	Udruženje nepovezanih uvoznika tvrdilo je da se cestovni poklopci trebaju isključiti iz opsega predmetnog proizvoda. Navodi udruženja temeljili su se ponajprije na sljedećim argumentima.

(58)

Cestovni poklopci imaju različita fizička i tehnička svojstva od tradicionalnih poklopaca za ulazne otvore jer su obično znatno manji i obuhvaćeni su nacionalnim normama, a ne normom EN 124. Krajnji korisnici i primjene cestovnih poklopaca znatno se razlikuju od poklopaca za ulazne otvore jer služe kao zaštitna komora i poklopci, a ne kao pristupna točka za radnike.

(59)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 36., Komisija je primijetila da predmetnim proizvodom nisu obuhvaćeni samo proizvodi s pomoću kojih se omogućuje pristup površinskim ili podzemnim sustavima nego i proizvodi s pomoću kojih se pokriva ili omogućuje pogled na površinske ili podzemne sustave. Cestovni poklopci stoga su dio proizvoda koji podliježe ispitnom postupku te je zahtjev za isključivanje cestovnih poklopaca iz predmetnog proizvoda odbačen.

(60)

Komisija je stoga odlučila privremeno isključiti rešetke za kanale, koje podliježu normi EN 1433 iz definicije proizvoda. Suprotno tome, u ovoj fazi je zaključila da proizvodi koji podliježu normi EN 1253 nisu obuhvaćeni pritužbom te da stoga ne podliježu ispitnom postupku. Također je privremeno odbila zahtjev za isključivanje cestovnih poklopaca i gatic dijelova iz opsega ispitnog postupka.

3. DAMPING

3.1. NRK

3.1.1. Uobičajena vrijednost

3.1.1.1. Tretman tržišnoga gospodarstva („MET”)

(61)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (b) Osnovne uredbe Komisija određuje uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima od 1. do 6. Osnovne uredbe za svakog proizvođača izvoznika iz NRK-a koji ispunjava kriterije iz članka 2. stavka 7. točke (c) te bi mu se stoga mogao odobriti tretman tržišnoga gospodarstva.

(62)

Ukratko, i samo radi lakšeg snalaženja, ti su kriteriji navedeni u nastavku:

1.	poslovne odluke donose se kao odgovor na tržišne uvjete i bez značajnog uplitanja država, a troškovi odražavaju tržišne vrijednosti;

2.	poduzeća imaju jedinstven i transparentan skup osnovnih računovodstvenih podataka koje revidiraju nezavisni revizori u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima, a koji se upotrebljava za sve potrebe;

3.	ne postoje bitni poremećaji preneseni iz prethodnog sustava bez tržišnoga gospodarstva;

4.	pravna sigurnost i stabilnost osigurani su zakonima o stečaju i imovini; i

5.	konverzije valuta obavljaju se po tržišnim stopama.

(63)

Za određivanje jesu li ispunjeni kriteriji iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe Komisija je zatražila potrebne podatke zatraživši od proizvođača izvoznika da ispune obrazac zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva. Samo je jedan proizvođač izvoznik u uzorku, Botou Lisheng Casting Industry Co., Ltd („Lisheng”), zatražio obrazac zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva i odgovorio u zadanom roku. Komisija je dostavljene podatke provjerila u poslovnim prostorima predmetnog društva.

(64)	Lisheng ne ispunjava kriterije iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe te je stoga Komisija odbacila njegov zahtjev za tretman tržišnoga gospodarstva.

(65)	Utvrđeno je da Lisheng ne ispunjava nijedan od pet kriterija za tretman tržišnoga gospodarstva utvrđenih u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe.

(66)	Prema kriteriju 1. u vezi uplitanja države, utvrđeno je da je društvo promijenilo vlasništvo bez objavljivanja te činjenice Komisiji te da je jedan od novih vlasnika bio povezan s državom i Komunističkom partijom Kine.

(67)	Prema kriteriju 2. u pogledu računovodstvenih podataka, računovodstveni podatci društva nisu potpuni da bi se omogućila pravilna revizija te nisu vođeni u skladu s kineskim i međunarodnim računovodstvenim normama.

(68)	Prema kriteriju 3., društvo nije moglo dokazati da nije pod utjecajem značajnih poremećaja iz prethodnog sustava bez tržišnoga gospodarstva u pogledu zakupa zemljišta i fiksne imovine.

(69)	Prema kriteriju 4., društvo nije moglo dokazati da se na njega primjenjuju zakoni o imovini jer nisu mogli podnijeti dokaze o promjeni vlasništva s obzirom na to da je društvo osnovano 2010. godine.

(70)	Prema kriteriju 5., društvo svojim računovodstvenim podatcima nije moglo dokazati da se konverzija valuta obavlja po tržišnim stopama.

(71)

Komisija je predmetnom proizvođaču izvozniku, nadležnim tijelima predmetne zemlje i industriji Unije objavila nalaze. Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na nalaze i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Komisija je uzela u obzir iznesena stajališta. Komisija je obavijestila zainteresirane strane o konačnoj odluci u pogledu tretmana tržišnoga gospodarstva.

(72)	Nakon objave nalaza o tretmanu tržišnoga gospodarstva, od zainteresiranih strana nisu primljene nikakve primjedbe. Zaključak da se Lishengu odbija zahtjev za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva stoga ostaje nepromijenjen.

3.1.1.2. Proizvođači izvoznici kojima nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva

3.1.1.2.1. Analogna zemlja

(73)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva za proizvođače izvoznike kojima nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva. U tu je svrhu morala biti odabrana treća zemlja tržišnog gospodarstva.

(74)

Osim Indije, Sjedinjenih Američkih Država, Norveške, Turske i Irana koji su navedeni u Obavijesti o pokretanju postupka, Komisija je pokušala utvrditi proizvođače predmetnog proizvoda u Brazilu i Koreji. Komisija je na temelju dostavljenih podataka zatražila od deset poznatih proizvođača istovjetnog proizvoda da dostave podatke. Dva proizvođača iz Sjedinjenih Američkih Država i jedan proizvođač iz Norveške odgovorili su na upitnik za proizvođače iz analogne zemlje. Osim toga, Komisija je razmotrila podatke dobivene od triju indijskih proizvođača u uzorku.

(75)

Stanje u Indiji prvo je ispitano u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe kojim se predviđa da: „ako je moguće, koristi se treća zemlja tržišnoga gospodarstva nad kojom se provodi isti ispitni postupak”. U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je stoga obavijestila zainteresirane strane da je privremeno odabrala Indiju kao odgovarajuću analognu zemlju te je pozvala zainteresirane strane da se očituju.

(76)

CCCME i udruženje nepovezanih uvoznika tvrdili su da je odjeljak 15. Protokola o pristupanju NRK-a WTO-u postao nevažeći nakon 11. prosinca 2016. Da stoga izbor analogne zemlje više nije opravdan te bi Komisija trebala upotrebljavati domaće cijene i troškove kineskih proizvođača kako bi utvrdila postojanja dampinga. U tom je pogledu Komisija primijetila da je samo jedan od pet proizvođača izvoznika u uzorku zaista dostavio podatke o domaćim cijenama i troškovima. U svakom slučaju, Komisija je podsjetila da je, u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe, uobičajena vrijednost utvrđena na osnovi podataka iz analogne zemlje. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(77)

Podnositelj pritužbe naglasio je svoje protivljenje odabiru Indije kao analogne zemlje. Podnositelj pritužbe tvrdio je da odabir Indije nije odgovarajući zbog prima facie dokaza o dampingu, navodne razlike u proizvodnim postupcima između proizvođača u Indiji i NRK-u, navodnih programa izvoznih subvencija i narušavanja tržišta koja negativno utječu na cijene željezne rudače.

(78)

Komisija je ispitala tvrdnju da Indija nije odgovarajući odabir zbog prima facie dokaza o dampingu. Komisija je primijetila da prima facie dokazima o dampingu nisu otkriveni nikakvi pokazatelji za uobičajene vrijednosti, nego za potencijalnu razliku između uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena u Indiji. Osim toga, ispitnim postupkom nisu potvrđeni navodi o dampingu predmetnog proizvoda u Indiji. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(79)

Komisija je ispitala tvrdnju da Indija nije odgovarajući odabir jer su proizvođači iz NRK-a navodno automatizirali svoje proizvodne linije te se koriste tehnologijama koje su sličnije onima kojima se služe proizvođači iz SAD-a i Norveške. Provjerama na licu mjesta koje provodi Komisija pokazalo se da su proizvođači iz Indije i NRK-a započeli s automatizacijom svojih proizvodnih linija, ali da je cjelokupna proizvodnja u objema državama i dalje uglavnom ručna. Komisija stoga nije pronašla dokaze o navodnoj razlici u proizvodnim postupcima. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(80)

Komisija je ispitala tvrdnju da Indija nije odgovarajući odabir zbog navodnih izvoznih subvencija. Komisija napominje da su izvozne subvencije izravno povezane s izvoznim cijenama, a ne s uobičajenom vrijednošću, te da podnositelj pritužbe nije predočio dokaze koji bi utjecali na razinu uobičajene vrijednosti. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(81)

Komisija je ispitala tvrdnju da odabir Indije nije odgovarajući zbog narušavanja tržišta koja negativno utječu na cijenu željezne rudače. Komisija je tijekom svojeg ispitnog postupka utvrdila da indijski proizvođači u uzorku upotrebljavaju metalnu rudaču, a ne željeznu rudaču. Nadalje, u okviru ovog ispitnog postupka ne može se dokazati da narušavanja tržišta koja utječu na željeznu rudaču imaju mogući učinak na proizvode na kraju proizvodnog lanca kao što su metalna rudača i predmetni proizvod. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(82)

Komisija je podsjetila da je Indija 2005. godine korištena kao analogna zemlja u kontekstu antidampinškog postupka koji je doveo do uvođenja antidampinške pristojbe na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a. Indija i NRK na sličnim su razinama gospodarskog razvoja. Kako su potvrdili CCCME, udruženje nepovezanih uvoznika i podnositelj pritužbe, Indija ima reprezentativnu domaću prodaju. Razina tržišnog natjecanja na domaćem tržištu jest visoka.

(83)	Komisija je stoga u ovoj fazi zaključila da je Indija primjerena analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

3.1.1.2.2. Uobičajena vrijednost (analogna zemlja)

(84)	Podatci dobiveni od proizvođača koji surađuju iz analogne zemlje upotrebljavali su se kao temelj za određivanje uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike kojima nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(85)

Komisija je najprije ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika u uzorku reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja reprezentativna je ako je ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima na domaćem tržištu u analognoj zemlji predstavljao najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniji svakog proizvođača izvoznika tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga, ukupna prodaja istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu analogne zemlje bila je reprezentativna.

(86)	Komisija je za proizvođače izvoznike utvrdila vrste proizvoda koje proizvode i prodaju indijski proizvođači u uzorku na domaćem tržištu koje su bile istovjetne ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(87)

Za neke vrste proizvoda izvezene iz NRK-a u Uniju nije bilo moguće napraviti usporedbu s vrstama proizvoda koje se proizvode u analognoj zemlji. U takvim slučajevima Komisija utvrđuje uobičajenu vrijednost izračunom ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti za sve vrste proizvoda za koje se upotrebljavala ista sirovina (duktilno ili sivo željezo).

(88)	Uobičajena vrijednost inače se utvrđuje na temelju ponderiranog prosjeka po vrsti proizvoda uobičajene vrijednosti izračunane za svakog indijskoga proizvođača u uzorku kako je određeno u uvodnim izjavama 99. do 102. u nastavku.

3.1.2. Izvozna cijena

(89)	Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima. Izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

3.1.3. Usporedba

(90)	Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(91)

Komisija je, u slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se zajamčila pravedna usporedba, prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Provedene su prilagodbe za prijevoz (od 1 % do 5 %, ovisno o podatcima koje je dostavilo predmetno društvo i koji su naknadno provjereni), osiguranje (od 0 % do 0,2 %, ovisno o podatcima koje je dostavilo predmetno društvo i koji su naknadno provjereni), rukovanje, utovar i popratne troškove (od 0,2 % do 2,5 %, ovisno o podatcima koje je dostavilo predmetno društvo i koji su naknadno provjereni), pakiranje (od 0 % do 3 %, ovisno o podatcima koje je dostavilo predmetno društvo i koji su naknadno provjereni), kredit (od 0 % do 1 %, ovisno o podatcima koje je dostavilo predmetno društvo i koji su naknadno provjereni), i bankovne naknade (od 0,1 % do 0,2 %, ovisno o podatcima koje je dostavilo predmetno društvo i koji su naknadno provjereni).

3.1.4. Dampinške marže

(92)

Za proizvođače izvoznike u uzorku Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda u analognoj zemlji (vidjeti uvodne izjave od 86. do 88.) s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(93)

Na temelju toga, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Tablica 1.

Uzorak dampinške marže

Društvo	Privremena dampinška marža (%)
Botou City Wangwu Town Tianlong Casting Factory	25,3
Botou Lisheng Casting Industry Co., Ltd	39,1
Fengtai (Handan) Alloy Casting Co., Ltd	42,8
Hong Guang Handan Cast Foundry Co., Ltd	28,9
Shijiazhuang Transun Metal Products Co., Ltd	33,1

(94)	Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. Osnovne uredbe.

(95)	Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju, a koji su izvan uzorka, iznosi 33,1 %.

(96)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a Komisija je utvrdila dampinške marže na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje obujam je izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražen kao udio ukupnog obujma izvoza iz predmetne zemlje u Uniju, kako je iskazan u statističkim podatcima Eurostata o uvozu.

(97)

Razina suradnje visoka je jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio otprilike 60 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka, a industrija predmetnog proizvoda pokazala se iznimno rascjepkanom, s ukupno 78 proizvođača izvoznika koji su se javili tijekom odabira uzorka. Na temelju toga Komisija je odlučila dampinšku maržu za sva ostala društva temeljiti na razini društva u uzorku koja imaju najvišu dampinšku maržu.

(98)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Tablica 2.

Sve dampinške marže

Društvo	Privremena dampinška marža (%)
Botou City Wangwu Town Tianlong Casting Factory	25,3
Botou Lisheng Casting Industry Co., Ltd	39,1
Fengtai (Handan) Alloy Casting Co., Ltd	42,8
Hong Guang Handan Cast Foundry Co., Ltd	28,9
Shijiazhuang Transun Metal Products Co., Ltd	33,1
Ostala društva koja surađuju	33,1
Sva ostala društva	42,8

3.2. Indija

3.2.1. Uobičajena vrijednost

(99)	Komisija je provjerila tri indijska društva/grupe proizvođača izvoznika. Jedna se skupina sastoji od proizvođača i povezanog društva, druga od dva proizvođača izvoznika.

(100)

Komisija je najprije ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje svake od triju skupina proizvođača izvoznika u uzorku reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako je ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku činio najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje u Uniji predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(101)

Osim jedne vrste proizvoda koju je prodavao samo jedan proizvođač izvoznik za kojeg je Komisija koristila cijenu u uobičajenom tijeku trgovine, sve druge vrste proizvoda triju skupina proizvođača izvoznika nisu se prodavale u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu. Komisija je stoga izračunala uobičajenu vrijednost za sve osim jedne vrste proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe.

(102)

Uobičajena vrijednost izračunana je dodavanjem sljedećih vrijednosti prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda skupina proizvođača izvoznika u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(a)	ponderirani prosječni troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi koje su skupine proizvođača izvoznika u uzorku imale u pogledu domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka i

(b)	ponderirana prosječna dobit koju su skupine proizvođača izvoznika u uzorku ostvarile od domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka.

3.2.2. Izvozna cijena

(103)

Skupine proizvođača izvoznika u uzorku izvozile su u Uniju izravno nezavisnim kupcima. Stoga je izvozna cijena bila stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kad se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

3.2.3. Usporedba

(104)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu skupina proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(105)

Komisija je, u slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba, prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Provedene su prilagodbe za prijevoz (od 0 % do 4,4 %, ovisno o podatcima koje je dostavilo predmetno društvo i koji su naknadno provjereni), osiguranje (od 0 % do 0,04 %, ovisno o podatcima koje je dostavilo predmetno društvo i koji su naknadno provjereni), rukovanje, utovar i popratne troškove (od 0,1 % do 1,8 %, ovisno o podatcima koje je dostavilo predmetno društvo i koji su naknadno provjereni), naknade za rukovanje, vozarine i uvozne naknade u Uniji (od 0 % do 0,4 %, ovisno o podatcima koje je dostavilo predmetno društvo i koji su naknadno provjereni), troškove kredita (od 0,3 % do 1,5 %, ovisno o podatcima koje je dostavilo predmetno društvo i koji su naknadno provjereni), troškove pakiranja (od 1,3 % do 2,4 %, ovisno o podatcima koje je dostavilo predmetno društvo i koji su naknadno provjereni), bankovne naknade (od 0 % do 0,2 %, ovisno o podatcima koje je dostavilo predmetno društvo i koji su naknadno provjereni), ostale naknade (od 0 % do 0,4 %, ovisno o podatcima koje je dostavilo predmetno društvo i koji su naknadno provjereni), i provizije (od 0 % do 6,5 %, ovisno o podatcima koje je dostavilo predmetno društvo i koji su naknadno provjereni).

3.2.4. Damping

(106)

Komisija je za skupine proizvođača izvoznika u uzorku usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda i ponderiranu prosječnu izvoznu cijenu odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(107)

Na temelju toga, Komisija je privremeno utvrdila da nema dampinga za skupine proizvođača izvoznika iz Indije u uzorku. Stoga je Komisija utvrdila da nema privremenog dampinga za proizvođače izvoznike izvan uzorka koji surađuju u skladu s člankom 9. stavkom 6. Osnovne uredbe ni privremenog dampinga za sve druge proizvođače izvoznike iz Indije jer izvozi indijskih proizvođača izvoznika koji surađuju predstavljaju vrlo velik obujam (otprilike 85 %) ukupnog indijskog izvoza u Uniju.

4. ŠTETA

4.1. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(108)

Na početku razmatranog razdoblja 24 proizvođača proizvodila su istovjetni proizvod u Uniji. Četvero od njih prestali su s proizvodnjom tijekom predmetnog razdoblja pa je tijekom razdoblja ispitnog postupka u Uniji ostalo 20 proizvođača. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(109)

Udruženje uvoznika tvrdilo je da šest proizvođača iz Unije nije uvršteno na popis proizvođača iz Unije. Podnositelji pritužbe tvrdili su da dvojica od tih proizvođača ne proizvode predmetni proizvod, jedan je proizvođač otišao u stečaj prije početka razmatranog razdoblja, proizvodnja jednog proizvođača već je bila uvrštena na popis, a podnositelji pritužbe nisu imali potpune podatke za jednog proizvođača. Podnositelji pritužbe stoga su uvrstili još jednog dodatnog proizvođača iz Unije na popis proizvođača iz Unije, što se odražava u ukupnom broju proizvođača iz prethodne uvodne izjave.

(110)

Na temelju svih dostupnih podataka o industriji Unije, kao što su pritužba, provjereni odgovori na upitnike koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku i provjereni podnesci podnositelja pritužbe, Komisija je utvrdila ukupnu proizvodnju Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka u iznosu od otprilike 360 000 tona.

(111)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 13., za uzorak su odabrana tri proizvođača iz Unije koja predstavljaju 48 % ukupne proizvodnje i 43 % ukupne prodaje Unije istovjetnog proizvoda.

4.2. Potrošnja u Uniji

(112)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju podataka Eurostata o uvozu, provjerenih podnesaka podnositelja pritužbe i provjerenih podataka o prodaji proizvođača iz Unije u uzorku.

(113)

Potrošnja proizvoda od lijevanog željeza u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 3.

Potrošnja u Uniji (u metričkim tonama)

	2013.	2014.	2015.	razdoblje ispitnog postupka
Ukupna potrošnja u Uniji (u metričkim tonama)	584 903	584 235	557 067	539 933
Indeks	100	100	95	92
Izvor: Eurostat, provjereni podnesci podnositelja pritužbe i odgovori na upitnik.

(114)

Potrošnja u Uniji stalno se smanjivala za 8 % tijekom razmatranog razdoblja Tržište proizvoda od lijevanog željeza ovisi o potražnji koja je većinom pod utjecajem sektora kanalizacije i vodnog sektora, koji ovise o cjelokupnom gospodarskom razvoju u Uniji.

4.3. Uvoz iz NRK-a

4.3.1. Kumulativna procjena učinka uvoza iz predmetnih zemalja

(115)

Komisija je ispitala je li uvoz proizvoda od lijevanog željeza podrijetlom iz predmetnih zemalja potrebno procijeniti kumulativno, u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(116)

Kako privremeno nije utvrđeno postojanje dampinga u Indiji, Komisija smatra da se učinak tih uvoza ne može procijeniti zajedno s dampinškim uvozom iz NRK-a.

4.3.2. Obujam i tržišni udjel uvoza iz NRK-a

(117)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je nakon toga usporedbom obujma uvoza i potrošnje u Uniji kako je prikazano u tablici 3. uvodne izjave 113.

(118)

Uvoz proizvoda od lijevanog željeza u Uniju iz NRK-a razvijao se kako slijedi:

Tablica 4.

Obujam uvoza (u metričkim tonama) i tržišni udio

	2013.	2014.	2015.	razdoblje ispitnog postupka
Obujam uvoza iz NRK-a (u tonama)	126 790	157 728	152 494	147 186
Indeks	100	124	120	116
Tržišni udio (%)	21,7	27,0	27,4	27,3
Indeks	100	125	126	126
Izvor: Eurostat, provjereni podnesci podnositelja pritužbe i odgovori na upitnik.

(119)

Obujam uvoza iz NRK-a u Uniju povećao se za 16 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon 24 % povećanja u razdoblju od 2013. do 2014. uvozi iz NRK-a stalno su se smanjivali u 2015. godini za 4 postotna boda i za daljnja 4 postotna boda u razdoblju ispitnog postupka.

(120)

Istodobno, udio koji na tržištu Unije ima uvoz iz NRK-a povećao se s 21,7 % u 2013. godini na 27,3 % u razdoblju ispitnog postupka.

(121)

CCCME je izrazio zabrinutost u pogledu pouzdanosti podataka o uvozu. Tvrdio je da su se podnositelji pritužbe oslanjali na podatke Eurostata koji ne odgovaraju u cijelosti definiciji predmetnog proizvoda.

(122)

Komisija primjećuje da su podnositelji pritužbe objasnili u svojoj pritužbi metodu za dobivanje podataka o uvozu koji su ograničeni na predmetni proizvod koristeći se podatcima Eurostata. U nedostatku pouzdanije metode i podataka, Komisija je obujam uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a utvrdila na temelju te metode koristeći se podatcima Eurostata koji isključuju rešetke za kanale. Osim toga, CCCME nije predočio nikakve dodatne podatke. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

4.3.3. Cijene uvoza iz NRK-a i sniženje cijena

(123)

Komisija je cijene uvezenih proizvoda utvrdila na temelju podataka Eurostata.

(124)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz NRK-a razvijala se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvozne cijene (EUR/tona)

	2013.	2014.	2015.	razdoblje ispitnog postupka
Cijena uvoza iz NRK-a	1 088	1 123	1 247	1 136
Indeks	100	103	115	104
Izvor: Eurostat.

(125)

Prosječna uvozna cijena iz NRK-a povećala se za 4 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon povećanja od 15 % u razdoblju od 2013. do 2015. godine, došlo je do oštrog pada od 11 postotnih bodova od 2015. godine do razdoblja ispitnog postupka.

(126)

S obzirom na to da se ovi podatci temelje na uvoznoj statistici i da nije poznata detaljna ponuda vrsta proizvoda, razvoj cijena nije sasvim pouzdan.

(127)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrdila uspoređujući:

(1)	ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda triju proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica; i

(2)

odgovarajuće ponderirane prosječne cijene po vrsti proizvoda uvoza petero proizvođača izvoznika iz NRK-a u uzorku prema prvom nepovezanom kupcu na tržištu Unije, utvrđene na temelju cijena CIF uz odgovarajuće prilagodbe za carinske pristojbe od 1,7 % za proizvode od sivog željeza i 2,7 % za proizvode od duktilnog željeza.

(128)

Komisija je usporedila cijene prema vrsti proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa triju proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Utvrđeno je da su se marže sniženja cijena kretale od 35,4 % do 42,7 %.

4.4. Gospodarsko stanje industrije Unije

4.4.1. Opće napomene

(129)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, ispitivanjem utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije obuhvaćena je procjena svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(130)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 12., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(131)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete.

(132)

Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje (proizvodnju, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, zaposlenost, rast, produktivnost, visinu dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga) na temelju podataka koje su dostavili podnositelji pritužbe i proizvođači iz Unije. Podatci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije.

(133)

Udruženje nepovezanih uvoznika tvrdilo je da makroekonomski pokazatelji dokazuju pozitivno i stabilno stanje industrije Unije u cjelini. U podatcima se odražava opći pad europske potražnje za proizvodom iz ispitnog postupka, koji se ne bi trebao pripisati uvozima iz NRK-a i Indije.

(134)

Komisija je provjerila makroekonomske pokazatelje koje su dostavili podnositelji pritužbe. Podatci za industriju Unije u cjelini temelje se na stvarnim podatcima za podnositelje pritužbe i za povezane proizvođače te na provjerenim proračunima podnositelja pritužbe u pogledu ostatka industrije Unije.

(135)

Na temelju toga, Komisija smatra da je skup makroekonomskih podataka reprezentativan za gospodarsko stanje industrije Unije.

(136)

Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje (prosječne jedinične prodajne cijene, troškove rada, jedinične troškove, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja) na temelju podatka iz odgovora na upitnike koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku, koji su propisno provjereni. Podatci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku.

4.4.2. Makroekonomski pokazatelji

4.4.2.1. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(137)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

	2013.	2014.	2015.	razdoblje ispitnog postupka
Obujam proizvodnje (u tonama)	378 424	390 209	362 881	361 561
Indeks	100	103	96	96
Proizvodni kapacitet (u tonama)	697 794	688 543	665 308	669 176
Indeks	100	99	95	96
Iskorištenost kapaciteta (%)	54,2	56,7	54,5	54,0
Indeks	100	104	100	99
Izvor: provjereni podnesci podnositelja pritužbe i odgovori na upitnik.

(138)

Obujam proizvodnje industrije Unije u razmatranom se razdoblju smanjio za 4 %. Nakon blagog povećanja u razdoblju od 2013. do 2014. godine, 2015. godine obujam proizvodnje smanjio se za 7 postotnih bodova te je ostao stabilan u razdoblju ispitnog postupka.

(139)

Smanjenje obujma proizvodnje od 2014. godine do razdoblja ispitnog postupka potaknuto je padom potrošnje koji je naveden u tablici 3. uvodne izjave 113. te povećanjem obujma dampinškog uvoza iz NRK-a.

(140)

Prijavljeni brojčani podatci o kapacitetu proizvodnje industrije Unije odnose se na tehnički kapacitet, što podrazumijeva da su u obzir uzete prilagodbe, koje se smatraju standardima u toj industriji, za vrijeme potrebno za pripremu strojeva, održavanje, usporavanje proizvodnje i druge uobičajene prekide rada.

(141)

Na temelju toga kapacitet proizvodnje u razdoblju od 2013. do 2015. godine smanjio se za pet postotnih bodova, nakon čega je došlo do blagog povećanja od jednog postotnog boda.

(142)

S obzirom na to da obujam i kapacitet proizvodnje okvirno prate isti padajući trend, iskoristivost kapaciteta ostaje stabilna tijekom razmatranog razdoblja. Općenito govoreći, iskoristivost kapaciteta ostala je na vrlo niskim razinama tijekom razmatranog razdoblja.

4.4.2.2. Obujam prodaje i tržišni udio

(143)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udio

	2013.	2014.	2015.	razdoblje ispitnog postupka
Obujam prodaje na tržištu Unije (u tonama)	355 353	343 683	320 748	317 276
Indeks	100	97	90	89
Tržišni udio (%)	60,8	58,8	57,6	58,8
Indeks	100	97	95	97
Izvor: provjereni podnesci podnositelja pritužbe i odgovori na upitnik.

(144)

Obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 11 % tijekom razmatranog razdoblja.

(145)

Kao i u slučaju razvoja obujma proizvodnje, smanjenje obujma prodaje od 2014. godine do razdoblja ispitnog postupka potaknuto je padom potrošnje na tržištu Unije, što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 113., te ujedno povećanjem obujma dampinškog uvoza iz NRK-a.

(146)

Zbog povećanja uvoza iz NRK-a na tržište sa smanjenom potrošnjom, tržišni udio industrije Unije smanjio se za 3 %.

4.4.2.3. Rast

(147)

Potrošnja Unije postupno se smanjivala od 2013. godine do razdoblja ispitnog postupka za 8 % ili gotovo 46 000 tona. Ovo smanjenje ima negativan učinak na stanje prodaje i proizvodne količine te na zapošljavanje u industriji Unije.

4.4.2.4. Zaposlenost i produktivnost

(148)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

	2013.	2014.	2015.	razdoblje ispitnog postupka
Broj zaposlenika	3 123	3 288	2 929	2 910
Indeks	100	105	94	93
Produktivnost (tona/EPRV)	121,2	118,7	123,9	124,2
Indeks	100	98	102	103
Izvor: provjereni podnesci podnositelja pritužbe i odgovori na upitnik.

(149)

Razina zaposlenosti u industriji Unije smanjila se u razmatranom razdoblju za 7 %. Ovo smanjenje bilo je odgovor na smanjenje od 4 % obujma proizvodnje prouzročeno smanjenom potražnjom i povećanim količinama dampinškog uvoza iz NRK-a.

4.4.2.5. Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(150)

Dampinška marža iz NRK-a znatno je iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz NRK-a.

(151)

Komisija je 2005. godine uvela konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih odljevaka podrijetlom iz NRK-a. (4). Te mjere opozvane su u rujnu 2011. (5) Brojčani podatci prikupljeni tijekom postojećeg ispitnog postupka upućuju na to da se tijekom razmatranog razdoblja u Uniji ponovno pojavio damping.

4.4.3. Mikroekonomski pokazatelji

4.4.3.1. Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(152)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene triju proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prodajne cijene u Uniji

	2013.	2014.	2015.	razdoblje ispitnog postupka
Prosječna prodajna cijena (EUR/tona)	1 595	1 567	1 536	1 511
Indeks	100	98	96	95
Jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona)	1 511	1 500	1 480	1 464
Indeks	100	99	98	97
Izvor: provjereni odgovori na upitnik.

(153)

Za prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku zabilježen je stalan pad od 5 %, dok je za prosječan jedinični trošak proizvodnje zabilježen pad od 3 % tijekom razmatranog razdoblja.

(154)

Kako bi ograničili gubitak tržišnog udjela i kako bi se mogli natjecati s jeftinim dampinškim uvozom iz NRK-a, proizvođači iz Unije morali su smanjiti svoje prodajne cijene. Smanjenje cijena veće je od smanjenja njihovih troškova proizvodnje, koje je uglavnom posljedica smanjenja cijena sirovine tijekom razmatranog razdoblja.

4.4.3.2. Troškovi rada

(155)

Prosječni troškovi rada triju proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

	2013.	2014.	2015.	razdoblje ispitnog postupka
Prosječni troškovi rada (EUR)	56 018	55 789	57 977	57 501
Indeks	100	100	103	103
Izvor: provjereni podnesci podnositelja pritužbe i odgovori na upitnik.

(156)

Prosječan trošak rada po zaposleniku povećao se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja.

4.4.3.3. Zalihe

(157)

Razine zaliha triju proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

	2013.	2014.	2015.	razdoblje ispitnog postupka
Završne zalihe (u tonama)	29 456	36 406	33 824	32 971
Indeks	100	124	115	112
Izvor: provjereni odgovori na upitnik.

(158)

Za razinu završnih zaliha triju proizvođača iz Unije u uzorku zabilježeno je povećanje od 12 % tijekom razmatranog razdoblja. Povećanje u razdoblju od 2013. do 2014. godine posljedica je povećanja obujma proizvodnje, dok je prodaja u Uniji pala.

(159)

Glavni razlog za povećanje zaliha jest brže smanjivanje obujma proizvodnje, iako je Unija ograničila svoj obujam proizvodnje, jer je industrija Unije izgubila tržišni udio u odnosu na kineski uvoz.

4.4.3.4. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(160)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja triju proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

	2013.	2014.	2015.	razdoblje ispitnog postupka
Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)	5,3	4,3	3,7	3,1
Indeks	100	81	69	59
Novčani tok ('000 EUR)	34 956	15 206	22 551	21 672
Indeks	100	44	65	62
Ulaganja ('000 EUR)	47 996	47 287	46 781	43 991
Indeks	100	99	97	92
Povrat ulaganja (%)	35,6	30,4	28,3	31,2
Indeks	100	86	80	88
Izvor: provjereni odgovori na upitnik.

(161)

Komisija je utvrdila profitabilnost triju proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotka prometa od te prodaje.

(162)

Industrija Unije suočila se s postupnim smanjenjem dobiti u posljednjih deset godina. Profitabilnost proizvođača iz Unije iznosila je otprilike 10 % 2006. godine, a u prvoj godini razmatranog razdoblja iznosila je samo 5,3 % te se nastavila pogoršavati tijekom razmatranog razdoblja. Profitabilnost triju društava u uzorku smanjila se za 41 % tijekom razmatranog razdoblja.

(163)

Negativno kretanje prouzročeno je smanjenom količinom prodaje industrije Unije na tržištu Unije po cijenama koje se tijekom razmatranog razdoblja smanjuju brže od troškova proizvodnje.

(164)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Novčani tok smanjio se za 38 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon smanjenja od 56 % u razdoblju od 2013. do 2014. godine, koje je bilo pod utjecajem povećanja proizvodnje u usporedbi s 2013. godinom dok se prodaja smanjivala, 2015. godine došlo je do poboljšanja. Unatoč tome, negativan trend nastavio se u razdoblju ispitnog postupka, s relativno malim smanjenjem.

(165)

Ulaganja su neto knjigovodstvena vrijednost imovine. Ona su se u razdoblju od 2013. do 2015. godine stalno smanjivala te su se smanjila za tri postotna boda, a u razdoblju ispitnog postupka naglo su se smanjila za pet postotnih bodova. Tijekom razmatranog razdoblja ulaganja su se ukupno smanjila za 8 %. Povrat ulaganja označava dobit izraženu kao postotak neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, što odražava razinu amortizacije imovine. Smanjio se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja. Nakon neprekidnog smanjenja u razdoblju od 2013. do 2015. godine, na koji je utjecalo znatno smanjenje prodaje, povrat ulaganja donekle se poboljšao tijekom razdoblja ispitnog postupka. Međutim, taj pokazatelj sam po sebi ne upućuje na stanje industrije Unije. Imovina industrije Unije gotovo je potpuno amortizirana i stoga je njezina neto vrijednost mala, što rezultira umjetno velikim povratom ulaganja.

(166)

Loši financijski rezultati industrije Unije od 2013. do razdoblja ispitnog postupka ograničili su njezinu sposobnost prikupljanja kapitala. Industrija koja proizvodi proizvode od lijevanog željeza kapitalno je intenzivna te su joj svojstvena znatna stalna ulaganja svakih 15 do 20 godina radi nadogradnje strojeva potrebnih za proizvodni postupak. Proizvodna postrojenja industrije Unije ubrzano stare, a industrija Unije zahtijeva znatna i dugoročna ulaganja kako bi mogla nastaviti sa svojim radom. Povrat ulaganja tijekom razmatranog razdoblja nije dovoljan za pokrivanje takvih znatnih ulaganja.

4.4.4. Zaključak o šteti

(167)

Ispitivanjem prethodno navedenih čimbenika pokazalo se da se od 2013. do razdoblja ispitnog postupka proizvodnja industrije Unije smanjila (– 4 %) i izgubila dio svojeg tržišnog udjela. Četiri ljevaonice prestale su poslovati tijekom razmatranog razdoblja.

(168)

Nadalje, profitabilnost proizvođača iz Unije gotovo se prepolovila na vrlo niskoj razini od 2013. do razdoblja ispitnog postupka.

(169)

Štoviše, ostali pokazatelje štete, kao što su kapacitet (– 4 %), obujam prodaje u Uniji (– 11 %), i zapošljavanje (– 7 %) negativno su se razvijali tijekom razmatranog razdoblja.

(170)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

5. UZROČNOST

(171)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. Osnovne uredbe ispitala je li dampinškim uvozom iz NRK-a prouzročena materijalna šteta industriji Unije. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. Osnovne uredbe ujedno ispitala postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli prouzročiti štetu industriji Unije.

(172)

Komisija je zajamčila da se sve moguće štete prouzročene drugim čimbenicima osim dampinškim uvozom iz NRK-a ne pripisuju dampinškom uvozu. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz ostalih trećih zemalja, izvozni rezultati proizvođača iz Unije, smanjenje potražnje, tržišno natjecanje između proizvođača iz Unije, upravljanje industrijom Unije i navodna raščlanjenost tržišta Unije.

5.1. Učinci dampinškog uvoza

(173)

Cijene dampinškog uvoza iz NRK-a znatno su snizile cijene industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka, s maržama sniženja cijena u rasponu od 35,4 % do 42,7 % koje dovode do smanjenja tržišnih udjela i dobiti industrije Unije (s 5,3 % 2013. do 3,1 % u razdoblju ispitnog postupka). Zapravo, tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije izgubila je 11 % obujma prodaje na tržištu koje se smanjilo za 8 %, dok se obujam uvoza iz NRK-a povećao za 16 %.

(174)

Općenito, gubitak tržišnog udjela od 2,1 postotna boda, koji je industrija Unije pretrpjela tijekom razmatranog razdoblja, apsorbiralo je povećanje tržišnog udjela dampinškog uvoza iz NRK-a od 5,6 postotnih bodova.

5.2. Učinci drugih čimbenika

5.2.1. Uvoz iz trećih zemalja

(175)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 13.

Uvoz iz trećih zemalja

Država		2013.	2014.	2015.	Razdoblje ispitnog postupka
Indija	Obujam (u tonama)	37 917	51 561	51 452	46 004
	Indeks	100	136	136	121
	Tržišni udio (%)	6,5	8,8	9,2	8,5
	Prosječna cijena	945	1 027	1 055	976
	Indeks	100	109	112	103
Ostale treće zemlje	Obujam (u tonama)	64 843	31 263	32 373	29 468
	Indeks	100	48	50	45
	Tržišni udio (%)	11,1	5,4	5,8	5,5
	Prosječna cijena	928	1 702	1 770	1 795
	Indeks	100	183	190	193
Ukupno sve treće zemlje osim NRK-a	Obujam (u tonama)	102 759	82 824	83 825	75 471
	Indeks	100	81	82	73
	Tržišni udio (%)	17,6	14,2	15,0	14,0
	Prosječna cijena	922	1 269	1 317	1 282
	Indeks	100	138	143	139
Izvor: Eurostat, provjereni podnesci podnositelja pritužbe.

(176)

Obujam uvoza iz drugih zemalja osim NRK-a smanjio se za 27 % tijekom razmatranog razdoblja, s 102 759 tona 2013. godine na 75 471 tonu u razdoblju ispitnog postupka. Njihov tržišni udio smanjio se za 20 %. Većina ovog uvoza podrijetlom je iz Indije (61 % u razdoblju ispitnog postupka). Uvoz iz trećih zemalja predstavlja otprilike 34 % ukupnog uvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka, pri čemu uvoz iz Indije iznosi otprilike 21 % u razdoblju ispitnog postupka.

(177)

Ako se razmatra obujam uvoza iz Indije, on se povećao za 19 % tijekom razmatranog razdoblja, s 37 917 tona 2013. godine na 46 004 tone u razdoblju ispitnog postupka. Indijski tržišni udio povećao se za 30 %, sa 6,5 % 2013. godine na 8,5 % u razdoblju ispitnog postupka.

(178)

Tijekom razmatranog razdoblja NRK je preuzeo tržišni udio dijelom od industrije Unije i dijelom od trećih zemalja osim Indije, pri čemu se ne može isključiti mogućnost da je Indija povećala svoj tržišni udio djelomice i na štetu industrije Unije,

(179)

Štoviše, cijene uvoza iz Indije snizile su cijene industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka u sličnoj mjeri kao i kineske uvozne cijene (od 40 % do 50 %). Na osnovi obujma prodaje u tonama, kineske uvozne cijene bile su u prosjeku više od indijskih cijena tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, ta razlika u cijeni nije indikativna zbog razlike između indijskog i kineskog izvoza s obzirom na ponudu proizvoda. Naime, indijski izvoz u EU uglavnom uključuje sivo željezo, a kineski izvoz uglavnom duktilno željezo. Zbog relativno veće stope lomljivosti sivog željeza, za proizvod od sivog željeza potrebna je veća količina materijala nego za proizvod proizveden od duktilnog željeza kako bi se postigla usporediva učinkovitost. Stoga su proizvodi od sivog željeza teži, što rezultira sličnom razinom cijena po komadu predmetnog proizvoda.

(180)

Budući da indijski uvoz snižava cijene industrije Unije, pridonio je materijalnoj šteti industrije Unije. Međutim, taj uvoz uključuje mnogo manji obujam prodaje i tržišni udio (tržišni udio od 8,5 % u razdoblju ispitnog postupka u usporedbi s 27,3 % za NRK). Konkretno, razina uvoza iz NRK-a tijekom razdoblja ispitnog postupka (147 186 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka) mnogo je značajnija i više nego tri puta veća od razine indijskog uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka (46 004 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka). Posljedično tomu, indijski uvoz nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije te je mogao imati samo neznatan utjecaj na štetu nanesenu industriji Unije.

(181)

Analizom podataka Eurostata pokazalo se da su se uvozne cijene drugih zemalja osim Indije i NRK-a povećale tijekom razmatranog razdoblja, čime su dostigle razinu višu od cijena industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka, dok se obujam uvoza smanjio za 55 % tijekom razmatranog razdoblja (sa 64 843 tone na 29 468 tona) (6). Stoga taj uvoz nije mogao prouzročiti štetu industriji Unije.

(182)

Komisija je također analizirala kumulativan uvoz iz drugih zemalja osim NRK-a. Obujam uvoza smanjio se za 27 %, a prosječna se cijena povećala za 39 % te je bila znatno viša u odnosu na uvozne cijene iz NRK-a. Posljedično tomu, uvoz iz svih drugih zemalja osim NRK-a nije prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije te je mogao imati samo neznatan utjecaj na štetu.

5.2.2. Izvozni rezultati industrije Unije

(183)

Obujam izvoza triju proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 14.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

	2013.	2014.	2015.	Razdoblje ispitnog postupka
Obujam izvoza (u tonama)	14 030	16 015	19 363	19 842
Indeks	100	114	138	141
Prosječna cijena (EUR)	1 452	1 509	1 463	1 443
Indeks	100	104	101	99
Izvor: provjereni odgovori na upitnik.

(184)

Izvoz proizvođača iz Unije povezanim i nepovezanim kupcima povećao se u obujmu i vrijednosti tijekom razmatranog razdoblja. Prosječna jedinična cijena izvoza nepovezanim kupcima i dalje je iznad prosječne jedinične cijene kineskog uvoza. Izvozna prodaja industrije Unije stoga nije pridonijela slaboj profitabilnosti i niskoj iskorištenosti kapaciteta industrije Unije. Na temelju toga Komisija je zaključila da izvozni rezultati industrije Unije nisu pridonijeli pretrpljenoj šteti.

(185)

Udruženje uvoznika tvrdilo je da je svaka navodna šteta koju je pretrpjela industrija Unije uglavnom prouzročena znatnim smanjenjem izvoza Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(186)

Komisija je primijetila da udruženje uvoznika u svojem obrazloženju upotrebljava podatke Eurostata. Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 36., predmetni je proizvod oznaka ex u Eurostatu i stoga Eurostat ne daje podatke u pogledu definicije predmetnog proizvoda.

(187)

Provjereni podatci proizvođača Unije pokazali su povećanje obujma izvoza proizvoda obuhvaćenog ispitnim postupkom, kako je prikazano u tablici 14. u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 183.

(188)

Udruženje uvoznika nije dostavilo nikakvo obrazloženje za pobijanje provjerenih podataka koje su dostavila društva u uzorku te je stoga tvrdnja odbačena.

5.2.3. Smanjenje potražnje

(189)

Udruženje uvoznika tvrdilo je da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije povezana s tržištima građevinarstva, visokogradnje i niskogradnje, koja se još nisu u cijelosti oporavila od gospodarske krize. Nadalje, neizvjesni izgledi povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije prouzročili su probleme za industriju Unije. Međutim, udruženje uvoznika nije dalo uvjerljive dokaze za te tvrdnje.

(190)

Osim toga, indijska industrija tvrdila je da podnositelji pritužbe prvotno nisu predočili dokaze o izravnoj vezi između zatvaranja ljevaonica proizvođača iz Unije, odnosno društva Aco, Dois Portos i EJ Access Systems, i pritiska od navodno dampinškog uvoza iz NRK-a i Indije. Međutim, ta su se zatvaranja poklopila s povećanjem dampinškog uvoza iz NRK-a, gubitkom tržišnog udjela i padom cijena i profitabilnosti industrije Unije.

(191)

Komisija je primijetila da se tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji smanjila za 8 %, dok je prodaja industrije Unije pala za 11 %, a kineski se dampinški uvoz povećao za 16 %. Komisija stoga zaključuje da smanjenje potražnje nije prekinulo uzročno-posljedičnu vezu između kineskog dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije, iako je moglo utjecati na štetno stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. Stoga je Komisija odbila te tvrdnje.

5.2.4. Tržišno natjecanje među proizvođačima iz Unije

(192)

Udruženje uvoznika tvrdilo je da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije povezana s tržišnim natjecanjem proizvođača sa sjedištem u istočnim državama članicama unutar Unije koje je dovelo do nanošenja štete proizvođačima iz zapadnih država članica.

(193)

Podnositelji pritužbe osporili su navedeno i ustvrdili da proizvođači iz središnje i istočne Europe nisu bili osobito skloni tržišnom natjecanju u zapadnim državama članicama jer im tržište u zapadnim državama članicama nije bilo toliko privlačno zbog dampinškog uvoza iz NRK-a.

(194)

Komisija je primijetila da u pogledu proizvoda od lijevanog željeza postoji tržišno natjecanje unutar Unije te ujedno između država članica središnje/istočne Europe i zapadnih država članica. To tržišno natjecanje unutar Unije pokazuje stabilno kretanje tijekom razmatranog razdoblja i stoga nije moglo pridonijeti pretrpljenoj šteti tijekom istog razdoblja. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

5.2.5. Upravljanje industrijom Unije

(195)

Udruženje uvoznika tvrdilo je da se slabiji položaj industrije Unije može pripisati neučinkovitim odlukama koje donosi uprava i nedovoljnom ulaganju u istraživanje i razvoj.

(196)

Udruženje uvoznika nije dalo nikakve dokaze za te tvrdnje. Komisija je stoga odbacila te tvrdnje.

5.2.6. Raščlanjenost na tržištu Unije

(197)

CCCME je tvrdio da postoje znatne razlike u vrstama proizvoda koje se prodaju ovisno o zemljopisnom položaju države članice, uglavnom povezano s podjelom između proizvoda od sivog i duktilnog željeza. Čini se da kupci iz pojedine države članice stalno kupuju jedan od tih dvaju proizvoda. Industrija Unije podijeljena je između proizvodnje sivog i duktilnog željeza, a uvoz iz NRK-a uglavnom se sastoji od duktilnog željeza, dok se uvoz iz Indije uglavnom sastoji od sivog željeza. Indijska industrija također je postavila ovo pitanje.

(198)

CCCME je tvrdio da se šteta koju je pretrpjela pojedina država članica u kojoj prevladava prodaja sivog željeza ne može pripisati kineskom uvozu predmetnog proizvoda jer oni međusobno nisu konkurencija.

(199)

Komisija je naglasila da je tržište Unije jedinstveno tržište s paneuropskom normom i nacionalnim standardima, s trgovanjem unutar unije i prodiranjem uvoza. Iako možda postoji potencijalna sklonost prema proizvodima od sivog i duktilnog željeza, prodaja i proizvodnja nisu isključivo utemeljeni na vrsti lijevanog željeza. Obje vrste imaju istu krajnju uporabu te su međusobno zamjenjive. Komisija stoga smatra da su proizvodi od sivog i duktilnog željeza međusobno zamjenjivi proizvodi.

(200)

CCCME je nadalje tvrdio da je dio industrije Unije specijaliziran za proizvodnju i prodaju nestandardnih proizvoda. Uvoz se ne odnosi na nestandardne proizvode i šteta povezana s takvim proizvodima ne može se pripisati uvozu iz NRK-a i Indije.

(201)

Komisija je upotrijebila sustav kategorizacije proizvoda kojim se omogućuje usporedba između uvezenih proizvoda i istovjetnih proizvoda koje je proizvela industrija Unije. Stoga su pri utvrđivanju razine štete uzete u obzir razlike između proizvoda. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

5.3. Zaključak o uzročnosti

(202)

Komisija je privremeno utvrdila uzročno-posljedičnu vezu između štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije i dampinškog uvoza iz NRK-a.

(203)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza.

(204)

Privremeno je utvrđeno da ostalim utvrđenim čimbenicima, kao što su uvoz iz trećih zemalja, rezultati izvoza proizvođača iz Unije, smanjenje potražnje, tržišno natjecanje između proizvođača iz Unije, upravljanje industrijom Unije i navodna segmentacija na tržištu Unije, nije prekinuta prethodno utvrđena uzročno-posljedična veza, čak i ako se uzme u obzir njihov zajednički učinak.

(205)

Na temelju prethodno navedenoga, Komisija je u ovoj fazi zaključila da je materijalna šteta za industriju Unije nanesena dampinškim uvozom iz NRK-a te da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, nisu prekinuli uzročno-posljedičnu vezu.

6. INTERES UNIJE

(206)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

6.1. Interes industrije Unije

(207)

Industrija Unije sastoji se od velikih društava, kao i malih i srednjih društava, i izravno zapošljava otprilike 3 000 zaposlenika u odnosu na istovjetni proizvod u razmatranom razdoblju. Industrija se uglavnom nalazi u Belgiji, Njemačkoj, Španjolskoj i Ujedinjenoj Kraljevini, s manjom proizvodnjom u Hrvatskoj, Republici Češkoj, Finskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Sloveniji i Švedskoj.

(208)

Osam proizvođača iz Unije (od koji su dva međusobno povezana) surađivalo je tijekom ispitnog postupka. Nijedan poznati proizvođač nije se protivio pokretanju ispitnog postupka. Kako je prethodno prikazano u odjeljku 4.4.4., pri analizi pokazatelja štete od početka razmatranog razdoblja, cjelokupna industrija Unije zabilježila je pogoršanje stanja te je negativno pogođena dampinškim uvozom.

(209)

Komisija očekuje da će se uvođenjem privremene antidampinške pristojbe ponovno uspostaviti uvjeti poštene trgovine na tržištu Unije i prekinuti pad cijena te omogućiti da industrija Unije vrati svoj tržišni udio. To bi dovelo do poboljšanja profitabilnosti industrije Unije prema razinama koje se smatraju potrebnima za tu kapitalno intenzivnu industriju.

(210)

Industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu prouzročenu dampinškim uvozom. Komisija podsjeća da je većina pokazatelja štete pokazala negativno kretanje od početka razmatranog razdoblja. To se posebno ozbiljno odrazilo na pokazatelje štete povezane s financijskim rezultatom proizvođača iz Unije u uzorku, kao što su profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja.

(211)

Stoga je važno da se cijene ponovno uspostave na razinu koja svim proizvođačima omogućuje da na tržištu Unije posluju u uvjetima poštene trgovine. Ako se mjere ne provedu, vrlo je vjerojatno da će doći do daljnjeg pogoršanja gospodarskog i financijskog stanja industrije Unije.

(212)

Komisija je stoga privremeno zaključila da bi uvođenje antidampinške pristojbe bilo u interesu industrije Unije. Svako uvođenje antidampinških pristojbi omogućilo bi industriji Unije da se oporavi od učinaka utvrđenog štetnog dampinga.

6.2. Interes nepovezanih uvoznika

(213)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 21., 28 uvoznika, od kojih su 19 članovi udruženja uvoznika iz uvodne izjave 7., surađuje u ispitnom postupku, od kojih je troje uključeno u uzorak. Uvoznici koji surađuju predstavljaju 62 % uvoza iz NRK-a i Indije. Tri uvoznika iz uzroka predstavljaju 42 % obujma uvoza svih uvoznika koji surađuju. Sva tri uvoznika u uzroku, zajedno s ostalim članovima udruženja uvoznika, protive se uvođenju mjera.

(214)

Udruženje uvoznika tvrdilo je da donošenje antidampinških mjera ne bi bilo u interesu Unije jer bi prouzročilo narušavanje tržišnog natjecanja na tržištu Unije te bi spriječilo uvoz predmetnog proizvoda u Uniju jer uvoz iz NRK-a i Indije predstavlja gotovo sav uvoz u Uniju.

(215)

Podnositelji pritužbe protivili su se ovom argumentu i naglasili da bi uvođenje antidampinških mjera ponovno uspostavilo cijene Unije na razinu pravednog tržišnog natjecanja, bez zatvaranja tržišta za uvoze iz NRK-a i Indije ili dovođenja ijednog proizvođača iz Unije u dominantan položaj na tržištu Unije.

(216)

Udruženje uvoznika tvrdilo je da nepovezani uvoznici već imaju ozbiljne teškoće pri odgovarajućoj opskrbi proizvodom iz ispitnog postupka na tržištu Unije zbog okomite integracije proizvođača iz Unije, koje će se pogoršati ako se uvedu antidampinške mjere.

(217)

Komisija je utvrdila da industrija Unije prodaje nezavisnim distributerima te da nije okomito integrirana kako je tvrdilo udruženje nepovezanih uvoznika. Industrija Unije trenutačno djeluje na niskoj razini iskoristivosti kapaciteta te je otprilike 10 % njezinog uvoza podrijetlom iz zemalja koje nisu NRK i Indija pa bi se stoga uvoznici mogli preusmjeriti na proizvodnju Unije ili drugi uvoz. Zbog toga Komisija smatra da bi podnositelji pritužbe mogli potvrditi sigurnost nabave za potrebe dodatne potražnje.

(218)

Prema podatcima udruženja uvoznika, većina nepovezanih uvoznika jesu MSP-ovi, koji imaju ograničen kapacitet prilagodbe svojeg poslovanja uvođenju antidampinških mjera.

(219)

Komisija je procijenila tvrdnje uvoznika i podnositelja pritužbe te je zaključila da na temelju trenutačnih podataka uvoznici donose određenu dodatnu vrijednost u Uniji i da oni ne bi mogli apsorbirati antidampinšku pristojbu bez povećanja cijena. Komisija je usporedila prosječne prodajne cijene uvoznika i industrije Unije te je zaključila da postoji prostor za povećanje cijena.

(220)

Iako uvoznici tvrde da im je teško okrenuti se drugim izvorima nabave zbog cijene kalupa i certifikacije, Komisija smatra da je to moguće iz sljedećeg razloga. Industrija Unije funkcionira s 54 % iskoristivosti kapaciteta te se čini da Indija, za koju je privremeno utvrđeno da ne vrši damping, pojačano proizvodi duktilno željezo i stoga je mogući izvor nabave, uz zemlje kao što su Turska i Norveška.

(221)

Komisija je utvrdila da uvoznici imaju manju ulogu u pogledu zapošljavanja. Dok tri proizvođača iz Unije u uzorku zapošljavaju otprilike 1 200 osoba, predmetnom se proizvodu može pripisati manje od 100 zaposlenika dvaju uvoznika u uzorku koji uvoze iz NRK-a.

(222)

Komisija je na temelju podataka dostupnih u ovoj fazi, koje će još provjeriti nakon uvođenja privremenih mjera, zaključila da vjerojatni utjecaj mjera na nepovezane uvoznike nije znatan i da ne nadmašuje pozitivne učinke mjera na industriju Unije.

6.3. Interes korisnika

(223)

Glavni krajnji korisnici predmetnog proizvoda jesu javne službe. Kad je riječ o korisnicima, na predmetni proizvod otpada samo mali dio njihovih troškova u često većim infrastrukturnim projektima.

(224)

Udruženje uvoznika pribojava se da će antidampinške mjere dovesti do povećanja cijena na štetu krajnjih korisnika, koji su uglavnom javna tijela. Međutim, krajnji korisnici ne mogu se osloniti na cijene koje su niže od troškova na štetu industrije Unije.

(225)

Nisu se javili nijedan korisnik ili udruženje potrošača. S obzirom na to da ove strane nisu surađivale u ispitnom postupku, može se zaključiti da privremeno uvođenje mjera ne bi imalo neopravdan utjecaj na njihov položaj.

6.4. Zaključak o interesu Unije

(226)

Na temelju prethodno navedenoga, Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi za tvrdnju da uvođenje privremenih mjera na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a ne bi bilo u interesu Unije u ovoj fazi ispitnog postupka.

7. PRIVREMENE ANTIDAMPINŠKE MJERE

(227)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije potrebno je uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim kineskim uvozom. U pogledu Indije, s obzirom na to da nije utvrđeno provođenje dampinga, neće se uvesti nikakve privremene mjere, nego će se ispitni postupak nastaviti sve dok se ne dobiju konačni nalazi.

7.1. Razina uklanjanja štete

(228)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe potrebne za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(229)

Šteta bi bila uklonjena ako bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje i ostvariti dobit prije oporezivanja prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije koju bi u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno ako ne bi bilo dampinškog uvoza, u razumnoj mjeri mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru.

(230)

Kako bi utvrdila tu dobit koja bi mogla biti ostvarena u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, Komisija je uzela u obzir dobit ostvarenu od nepovezane prodaje koja se upotrebljava za potrebe određivanja razine uklanjanja štete.

(231)

Ciljna dobit privremeno je određena na 5,3 %, u skladu s dobiti od nepovezane prodaje iz 2013. S obzirom na velik porast dampinškog uvoza u 2014., nakon čega se taj uvoz stabilizirao, uzima se u obzir da razina dobiti iz 2013. odražava dobit koja bi mogla biti ostvarena u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, tj. ako ne bi bilo dampinškog uvoza. Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju iz NRK-a u uzorku, primjereno prilagođene za troškove uvoza i carine, kako je utvrđena za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(232)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i za „sva ostala društva” utvrđuje se na isti način kao dampinška marža za ta društva (vidjeti uvodne izjave od 94. do 98.).

7.2. Privremene mjere

(233)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz proizvoda od lijevanog željeza podrijetlom iz NRK-a u skladu s pravilom niže pristojbe iz članka 7. stavka 2. Osnovne uredbe. Komisija je usporedila razine uklanjanja štete i dampinške marže. Stopu pristojbe trebalo bi postaviti na razinu dampinške marže ili razinu uklanjanja štete, ovisno o tome koja je niža.

(234)

Na temelju prethodno navedenoga, stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

Društvo	Dampinška marža (%)	Razina uklanjanja štete (%)	Privremena antidampinška pristojba (%)
Botou City Wangwu Town Tianlong Casting Factory	25,3	70,7	25,3
Botou Lisheng Casting Industry Co., Ltd	39,1	59,9	39,1
Fengtai (Handan) Alloy Casting Co., Ltd	42,8	80,7	42,8
Hong Guang Handan Cast Foundry Co., Ltd	28,9	77,8	28,9
Shijiazhuang Transun Metal Products Co., Ltd	33,1	73,5	33,1
Ostala društva koja surađuju	33,1	72,1	33,1
Sva ostala društva	42,8	80,7	42,8

(235)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno u pogledu tih društava tijekom ovog ispitnog postupka. Te se stope pristojbi primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(236)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji. (7) Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(237)

Kako bi se zajamčila ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku nego i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

8. ZAVRŠNE ODREDBE

(238)

Komisija će u interesu dobrog upravljanja pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(239)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Uvodi se privremena antidampinška pristojba na uvoz određenih proizvoda od lijevanog željeza s lamelarnim grafitom (sivo željezo) ili lijevanog željeza sa sferoidnim grafitom (poznato i kao duktilno lijevano željezo) i njihovih dijelova, trenutačno razvrstanih u oznake KN ex 7325 10 00 (oznaka TARIC 7325100031) i ex 7325 99 10 (oznaka TARIC 7325991051), podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

Riječ je o proizvodima koji se upotrebljavaju za:

—	pokrivanje podzemnih ili potpovršinskih sustava i/ili otvora podzemnih ili potpovršinskih sustava i s pomoću kojih se

—	omogućuje pristup podzemnim ili potpovršinskim sustavima i/ili pogled na podzemne ili potpovršinske sustave.

Ti proizvodi mogu biti strojno obrađeni, presvučeni, obojeni i/ili povezani s drugim materijalima kao što su, među ostalim, beton, ploče za popločavanje ili pločice.

Sljedeće vrste proizvoda isključene su iz definicije predmetnog proizvoda:

—	rešetke za kanale podložne normi EN 1433, koje se ugrađuju kao dijelovi u kanale od polimera, plastike ili betona s pomoću kojih se omogućuje istjecanje površinskih voda u kanal;

—	vatrogasni hidranti.

2. Stope privremene antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jesu sljedeće:

Društvo	Privremena antidampinška pristojba (%)	Dodatna oznaka TARIC
Botou City Wangwu Town Tianlong Casting Factory	25,3	C221
Botou Lisheng Casting Industry Co., Ltd	39,1	C222
Fengtai (Handan) Alloy Casting Co., Ltd	42,8	C223
Hong Guang Handan Cast Foundry Co., Ltd	28,9	C224
Shijiazhuang Transun Metal Products Co., Ltd	33,1	C225
Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu	33,1	Vidjeti Prilog
Sva ostala trgovačka društva	42,8	C999

3. Uvjet za primjenu pojedinačnih stopa pristojbi utvrđenih za društva navedena u stavku 2. podnošenje je carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojemu se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, koja glasi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) (predmetnog proizvoda) iz ovog računa koji se prodaje za izvoz u Europsku uniju proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u [predmetna zemlja]. Potvrđujem da su informacije u ovom računu cjelovite i točne.” Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se pristojba koja se primjenjuje na sva ostala društva.

4. Puštanje proizvoda iz stavka 1. u slobodni promet u Uniji podliježe pružanju osiguranja u iznosu koji je jednak iznosu privremene pristojbe.

5. Osim ako je određeno drukčije, primjenjuju se relevantne odredbe koje su na snazi u pogledu carinskih pristojbi.

Članak 2.

1. U roku od 25 kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe zainteresirane strane mogu:

(a)	zatražiti objavu bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je donesena ova Uredba;

(b)	dostaviti pisane primjedbe Komisiji i

(c)	zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

2. U roku od 25 kalendarskih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe strane iz članka 21. stavka 4. Uredbe (EU) 2016/1036 mogu se očitovati o primjeni privremenih mjera.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. primjenjuje se tijekom razdoblja od šest mjeseci.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. kolovoza 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2) Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom određenih proizvoda od lijevanog željeza podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indije (SL C 461, 10.12.2016., str. 22.).

(3) Komisija obično koristi tri godine prije razdoblja ispitnog postupka, vidjeti npr. Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2017/141 od 26. siječnja 2017. o uvođenju konačnih antidampinških pristojbi na uvoz određenih cijevnih priključaka od nehrđajućeg čelika za tupo zavarivanje, među ostalim i kao gotovih proizvoda, podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Tajvana (SL L 22, 27.1.2017., str. 14.) i Provedbenu uredbu Komisije (EU) 2015/1559 od 18. rujna 2015. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz cijevi od duktilnog lijevanog željeza (poznato i kao sferoidno grafitno lijevano željezo) podrijetlom iz Indije (SL L 244 19.9.2015., str. 25.).

(4) Uredba Vijeća (EZ) br. 1212/2005 od 25. srpnja 2005. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih odljevaka podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 199, 29.7.2005., str. 1.).

(5) Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 871/2011 od 26. kolovoza 2011. o prekidu revizije nakon isteka i parcijalne privremene revizije antidampinških mjera u vezi s uvozom određenih odljevaka podrijetlom iz Narodne Republike Kine i stavljanju tih mjera izvan snage (SL L 227, 2.9.2011., str. 1.).

(6) Prosječna uvozna cijena iz zemalja osim Indije i NRK-a za 2013. godinu nije reprezentativna jer je dio od tog uvoza, prema podatcima Eurostata, došao iz zemalja i područja nenavedenih iz trgovinskih ili vojnih razloga u okviru trgovine unutar EU-a po nereprezentativnoj cijeni.

(7) European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, Rue de la Loi 170, 1040 Bruxelles, Belgija.

PRILOG

Kineski proizvođači izvoznici koji surađuju, ali nisu uključeni u uzorak:

Naziv	Dodatna oznaka TARIC
Baoding City Maikesaier Casting Ltd	C226
Baoding GB Metal Products Co., Ltd	C232
Baoding Hualong Casting Co., Ltd	C233
Baoding Shuanghu Casting Co., Ltd	C234
Bo Tou Chenfeng Casting Co., Ltd	C235
Botou City Minghang Casting Co., Ltd	C236
Botou City Qinghong Foundry Co., Ltd i povezano društvo Cangzhou Qinghong Foundry Co., Ltd	C237
Botou City Simencun Town Bai Fo Tang Casting Factory	C238
Botou Dongli Foundry Co., Ltd	C239
Botou GuangTai Precision Casting Factory	C240
Botou Mancheng Foundry Co., Ltd	C241
Botou Okai Foundry Co., Ltd	C242
Botou Sanjiang Casting Co., Ltd	C243
Botou TongYang Casting Factory	C244
Botou Weili Precision Casting Co., Ltd	C245
Botou Xinrong Foundry Co., Ltd	C246
Botou Zhengxin Foundry Co., Ltd	C247
Cangzhou Hongyuan Machinery & Foundry Co., Ltd	C248
Cangzhou Yadite Casting Machinery Co., Ltd	C249
Changsha Jinlong Foundry Industry Co., Ltd	C250
Changyi City ChangZhan Casting Co., Ltd	C251
China National Minerals Co., Ltd	C252
Dingxiang Sitong Forging and Casting Industrial	C253
Dingzhou Dongyu Foundry Co., Ltd	C254
Handan City Jinzhu Foundry Co., Ltd	C255
Handan Haolin Casting Co., Ltd	C256
HanDan Qunshan Foundry Co., Ltd	C257
Handan Yanyuan Machinery Foundry Co., Ltd	C258
Handan Yuanyang Foundry Co.,Ltd	C259
Handan Zhangshui Pump Manufacturing Co., Ltd	C260
Hebei Cheng'An Babel Casting Co., Ltd	C261
Hebei Feixiang East Foundry Products Co., Ltd	C262
Hebei Jinghua Casting Co., Ltd	C263
Hebei Shunda Foundry Co., Ltd	C264
Hebei Tengfeng Metal Products Co., Ltd	C265
Hebei Zhonghe Foundry Co., Ltd	C266
Hengtong Valve Co., LTD	C267
Heping Cast Co., Ltd Yi County	C268
Jiaocheng County Honglong Machinery Manufacturing Co., Ltd	C269
Jiaocheng County Xinlei Machinery Manufacturing Co., Ltd	C270
Jiaocheng County Xinxing Casting Co., Ltd	C271
Laiwu City Haitian Machinery Plant	C272
Laiwu Xinlong Weiye Foundry Co., Ltd	C273
Lianyungang Ganyu Xingda Casting Foundry	C274
Lingchuan County Rainbow Casting Co., Ltd	C275
Lingshouxian Boyuan Fountry Co., Ltd	C276
Pingyao County Master Casting Co., Ltd	C277
Qingdao Jiatailong Industrial Co., Ltd	C278
Qingdao Jinfengtaike Machinery Co., Ltd	C279
Qingdao Qitao Casting Co., Ltd	C280
Qingdao Shinshu Casting Co., Ltd	C281
Qingyuanxian Yueda Fountry Co., Ltd	C282
Rockhan Technology Co., Ltd	C283
Shahe City Fangyuan Casting Co., Ltd	C284
Shandong Hongma Engineering Machinery Co., Ltd	C285
Shandong Lulong Group Co., Ltd	C286
Shanxi Associated Industrial Co., Ltd	C287
Shanxi Jiaocheng Xinglong Casting Co., Ltd	C288
Shanxi Solid Industrial Co., Ltd	C289
Shanxi Yuansheng Casting and Forging Industrial Co., Ltd	C290
Shaoshan Huanqiu Castings Foundry	C291
Tang County Kaihua Metal Products Co., Ltd	C292
Tangxian Hongyue Machinery Accessory Foundry Co., Ltd	C293
Tianjin Jinghai Chaoyue Industrial and Commercial Co., Ltd	C294
Tianjin Yu Xing Da Casting Co., Ltd	C295
Wangdu Junrong Foundry Co., Limited	C296
Weifang Nuolong Machinery Co., Ltd	C297
Weifang Stable Casting Co., Ltd	C298
Weifang Weikai Casting Co., Ltd	C299
Wen Shui Hengli Nature of the Company	C300
Wuhan RedStar Agro-Livestock Machinery Co. Ltd	C301
Zibo Joy's Metal Co., Ltd	C302

17.8.2017

Službeni list Europske unije

L 211/46

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2017/1481

оd 14. kolovoza 2017.

o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 5589)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/662/EEZ od 11. prosinca 1989. o veterinarskim pregledima u trgovini unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim i zootehničkim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (2), a posebno njezin članak 10. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/99/EZ od 16. prosinca 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za životinje kojima se uređuje proizvodnja, prerada, stavljanje u promet i unošenje proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (3), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,

budući da:

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/709/EU (4) utvrđuju se mjere kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama. U dijelovima I. do IV. Priloga toj provedbenoj odluci utvrđuju se i popisuju određena područja u tim državama članicama razvrstana prema razini rizika s obzirom na epidemiološku situaciju u pogledu te bolesti. Taj popis uključuje određena područja u Latviji, Litvi i Poljskoj.

(2)

U srpnju 2017. zabilježeno je nekoliko slučajeva izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u općinama („gminy”) Kąkolewnica, Podedwórze i Włodawa u Poljskoj. Ti su se slučajevi pojavili na područjima koja su trenutačno navedena u dijelu I. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Ta izbijanja znače povećanu razinu rizika koja bi se trebala odražavati u Prilogu toj provedbenoj odluci.

(3)

U srpnju 2017. zabilježeno je nekoliko slučajeva izbijanja afričke svinjske kuge kod divljih svinja u općinama („novads”) Bauskas, Dobeles i Talsu u Latviji, općini („savivaldybė”) Pasvaliorajono u Litvi i u općinama („gminy”) Hanna i Tuczna u Poljskoj, u područjima koja su trenutačno navedena u dijelu I. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU ili u područjima koja su trenutačno navedena u dijelu II. Priloga, ali vrlo blizu područjima iz dijela I. tog Priloga. Ti slučajevi znače povećanu razinu rizika koja bi se trebala odražavati u Prilogu toj provedbenoj odluci.

(4)

U procjeni rizika za zdravlje životinja koji predstavlja nova situacija u pogledu afričke svinjske kuge u Latviji, Litvi i Poljskoj trebalo bi uzeti u obzir razvoj trenutačne epidemiološke situacije u pogledu afričke svinjske kuge kod zaraženih populacija domaćih i divljih svinja u Uniji. Kako bi se usmjerile mjere kontrole zdravlja životinja predviđene Provedbenom odlukom 2014/709/EU i spriječilo daljnje širenje afričke svinjske kuge, i time spriječilo nepotrebno ometanje trgovine u Uniji te izbjeglo da treće zemlje uvedu neopravdane prepreke trgovini, popis Unije koji sadržava područja obuhvaćena mjerama kontrole zdravlja životinja utvrđen u Prilogu toj provedbenoj odluci trebalo bi izmijeniti kako bi se uzele u obzir promjene epidemiološke situacije u pogledu te bolesti u Latviji, Litvi i Poljskoj.

(5)

U skladu s time područja pogođena nedavnim slučajevima izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u Poljskoj koja su trenutačno navedena u dijelu I. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU sada bi trebalo navesti u dijelu III. tog Priloga, a nova područja u Poljskoj trebalo bi uvrstiti u dio I. tog Priloga.

(6)	Nadalje, područja pogođena nedavnim slučajevima afričke svinjske kuge kod divljih svinja u Latviji, Litvi i Poljskoj koja su trenutačno navedena u dijelu I. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU sada bi trebalo navesti u dijelu II. tog Priloga.

(7)	Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. kolovoza 2017.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije

(1) SL L 395, 30.12.1989., str. 13.

(2) SL L 224, 18.8.1990., str. 29.

(3) SL L 18, 23.1.2003., str. 11.

(4) Provedbena odluka Komisije 2014/709/EU od 9. listopada 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/178/EU (SL L 295, 11.10.2014., str. 63.).

PRILOG

Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se sljedećim:

„

PRILOG

DIO I.

1. Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

—	Hiiu maakond.

2. Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

—	Aizputes novads,

—	Alsungas novads,

—	Auces novada Bēnes, Vecsaules, Vītiņu un Ukru pagasts, Auces pilsēta,

—	Bauskas novada Īslīces pagasts,

—	Bauskas pilsēta,

—	Brocēnu novads,

—	Dobeles novada Penkules pagasts,

—	Jelgavas novada Glūdas, Svētes, Platones, Vircavas, Jaunsvirlaukas, Zaļenieku, Vilces, Lielplatones, Elejas un Sesavas pagasts,

—	Kandavas novada Vānes un Matkules pagasts,

—	Kuldīgas novads,

—	Pāvilostas novada Sakas pagasts un Pāvilostas pilsēta,

—	republikas pilsēta Jelgava,

—	Rundāles novads,

—	Saldus novada Ezeres, Jaunauces, Jaunlutriņu, Kursīšu, Lutriņu, Novadnieku, Pampāļu, Rubas, Saldus, Vadakstes, Zaņas, Zirņu, Zvārdes un Šķēdes pagastis, Saldus pilsēta,

—	Skrundas novads,

—	Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz rietumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

—	Tērvetes novads,

—	Ventspils novada Jūrkalnes pagasts.

3. Litva

Sljedeća područja u Litvi:

—	Joniškio rajono savivaldybė,

—	Jurbarko rajono savivaldybė,

—	Kalvarijos savivaldybė,

—	Kazlų Rūdos savivaldybė,

—	Kelmės rajono savivaldybė,

—	Marijampolės savivaldybė,

—	Pakruojo rajono savivaldybė: Lygūmų, Linkuvos, Pakruojo ir Pašvitinio seniūnijos,

—	Panevėžio rajono savivaldybė: Krekenavos seniūnijos dalis į vakarus nuo Nevėžio upės,

—	Radviliškio rajono savivaldybė: Aukštelkų, Baisogalos, Grinkiškio, Radviliškio, Radviliškio miesto, Skėmių, Šaukoto, Šeduvos miesto, Šaulėnų ir Tyrulių,

—	Raseinių rajono savivaldybė,

—	Šakių rajono savivaldybė,

—	Šiaulių miesto savivaldybė,

—	Šiaulių rajono savivaldybė,

—	Vilkaviškio rajono savivaldybė.

4. Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie warmińsko-mazurskim:

—	gminy Kalinowo, Prostki, Stare Juchy i gmina wiejska Ełk w powiecie ełckim,

—	gminy Biała Piska, Orzysz, Pisz i Ruciane Nida w powiecie piskim,

—	gminy Miłki i Wydminy w powiecie giżyckim,

—	gminy Olecko, Świętajno i Wieliczki w powiecie oleckim.

w województwie podlaskim:

—

gmina Brańsk z miastem Brańsk, gminy Boćki, Rudka, Wyszki, część gminy Bielsk Podlaski położona na zachód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 (w kierunku północnym od miasta Bielsk Podlaski) i przedłużonej przez wschodnią granicę miasta Bielsk Podlaski i drogę nr 66 (w kierunku południowym od miasta Bielsk Podlaski), miasto Bielsk Podlaski, część gminy Orla położona na zachód od drogi nr 66 w powiecie bielskim,

—	gminy Dąbrowa Białostocka, Kuźnica, Janów, Nowy Dwór, Sidra, Suchowola i Korycin w powiecie sokólskim,

—	gminy Dziadkowice, Grodzisk i Perlejewo w powiecie siemiatyckim,

—	gminy Kolno z miastem Kolno, Mały Płock i Turośl w powiecie kolneńskim,

—	gminy Juchnowiec Kościelny, Suraż, Turośń Kościelna, Łapy i Poświętne w powiecie białostockim,

—	powiat zambrowski,

—	gminy Bakałarzewo, Raczki, Rutka-Tartak, Suwałki i Szypliszki w powiecie suwalskim,

—	gminy Sokoły, Kulesze Kościelne, Nowe Piekuty, Szepietowo, Klukowo, Ciechanowiec, Wysokie Mazowieckie z miastem Wysokie Mazowieckie, Czyżew w powiecie wysokomazowieckim,

—	powiat augustowski,

—	gminy Łomża, Miastkowo, Nowogród, Piątnica, Śniadowo i Zbójna w powiecie łomżyńskim,

—	powiat miejski Białystok,

—	powiat miejski Łomża,

—	powiat miejski Suwałki,

—	powiat sejneński.

w województwie mazowieckim:

—	gminy Bielany, Ceranów, Jabłonna Lacka, Sabnie, Sterdyń, Repki i gmina wiejska Sokołów Podlaski w powiecie sokołowskim,

—	gminy Domanice, Kotuń, Mokobody, Przesmyki, Paprotnia, Skórzec, Suchożebry, Mordy, Siedlce, Wiśniew i Zbuczyn w powiecie siedleckim,

—	powiat miejski Siedlce,

—	gminy Lelis, Łyse, Rzekuń, Troszyn, Czerwin i Goworowo w powiecie ostrołęckim,

—	gminy Olszanka i Łosice w powiecie łosickim,

—	powiat ostrowski.

w województwie lubelskim:

—	gminy Stary Brus i Urszulin w powiecie włodawskim,

—	gminy Borki, Czemierniki, Komarówka Podlaska, Radzyń Podlaski z miastem Radzyń Podlaski, Ulan-Majorat i Wohyń w powiecie radzyńskim,

—	gminy Rossosz, Wisznice, Sosnówka i Łomazy w powiecie bialskim,

—	gmina Adamów, Krzywda, Serokomla, Stanin, Trzebieszów, Wojcieszków i gmina wiejska Łuków w powiecie łukowskim,

—	gminy Dębowa Kłoda, Jabłoń, Milanów, Parczew, Siemień i Sosnowica w powiecie parczewskim,

—	gminy Dorohusk, Kamień, Chełm, Ruda — Huta, Sawin i Wierzbica w powiecie chełmskim,

—	powiat miejski Chełm,

—	gminy Firlej, Kock, Niedźwiada, Ostrówek, Ostrów Lubelski i Uścimów w powiecie lubartowskim.

DIO II.

1. Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

—	Abja vald,

—	Alatskivi vald,

—	Elva linn,

—	Haaslava vald,

—	Haljala vald,

—	Halliste vald,

—	Harju maakond (välja arvatud osa Kuusalu vallast, mis asub lõuna pool maanteest nr 1 (E20), Aegviidu vald ja Anija vald),

—	Ida-Viru maakond,

—	Kambja vald,

—	Karksi vald,

—	Kihelkonna vald,

—	Konguta vald,

—	Kõpu vald,

—	Kuressaare linn,

—	Lääne maakond,

—	Lääne-Saare vald,

—	Laekvere vald,

—	osa Leisi vallast, mis asub lääne pool Kuressaare-Leisi maanteest (maanatee nr 79),

—	Luunja vald,

—	Mäksa vald,

—	Meeksi vald,

—	Muhu vald,

—	Mustjala vald,

—

Nõo vald,

—	osa Tamsalu vallast, mis asub kirde pool Tallinna-Tartu raudteest,

—	Pärnu maakond (välja arvatud Audru ja Tõstamaa vald),

—	Peipsiääre vald,

—	Piirissaare vald,

—	Põlva maakond,

—	Puhja vald,

—	Rägavere vald,

—	Rakvere linn,

—	Rakvere vald,

—	Rannu vald,

—	Rapla maakond,

—	Rõngu vald,

—	Ruhnu vald,

—	Salme vald,

—	Sõmeru vald,

—	Suure-Jaani vald,

—	Tähtvere vald,

—	Tartu linn,

—	Tartu vald,

—	Tarvastu vald,

—	Torgu vald,

—	Ülenurme vald,

—	Valga maakond,

—	Vara vald,

—	Vihula vald,

—	Viljandi linn,

—	Viljandi vald,

—	Vinni vald,

—	Viru-Nigula vald,

—	Võhma linn,

—	Võnnu vald,

—	Võru maakond.

2. Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

—	Ādažu novads,

—	Aglonas novada Kastuļinas, Grāveru un Šķeltovas pagasts,

—	Aizkraukles novads,

—	Aknīstes novads,

—	Alojas novads,

—	Alūksnes novads,

—	Amatas novads,

—	Apes novada Trapenes, Gaujienas un Apes pagasts, Apes pilsēta,

—	Auces novada Lielauces un Īles pagasts,

—	Babītes novads,

—	Baldones novads,

—	Baltinavas novads,

—	Balvu novada Vīksnas, Bērzkalnes, Vectilžas, Lazdulejas, Briežuciema, Tilžas, Bērzpils un Krišjāņu pagasts,

—	Bauskas novada Mežotnes, Codes, Dāviņu, Gailīšu, Brunavas, Ceraukstes un Vecsaules pagasts,

—	Beverīnas novads,

—	Burtnieku novads,

—	Carnikavas novads,

—	Cēsu novads,

—	Cesvaines novads,

—	Ciblas novads,

—	Dagdas novads,

—	Daugavpils novada Vaboles, Līksnas, Sventes, Medumu, Demenas, Kalkūnes, Laucesas, Tabores, Maļinovas, Ambeļu, Biķernieku, Naujenes, Vecsalienas, Salienas un Skrudalienas pagasts,

—	Dobeles novada Dobeles, Annenieku, Bikstu, Zebrenes, Naudītes, Auru, Krimūnu, Bērzes un Jaunbērzes pagasts, Dobeles pilsēta,

—	Dundagas novads,

—	Engures novads,

—	Ērgļu novads,

—	Garkalnes novada daļa, kas atrodas uz ziemeļrietumiem no autoceļa A2,

—	Gulbenes novada Līgo pagasts,

—	Iecavas novads,

—	Ikšķiles novada Tīnūžu pagasta daļa, kas atrodas uz dienvidaustrumiem no autoceļa P10, Ikšķiles pilsēta,

—	Ilūkstes novads,

—	Jaunjelgavas novads,

—	Jaunpils novads,

—	Jēkabpils novads,

—	Jelgavas novada Kalnciema, Līvbērzes un Valgundes pagasts,

—	Kandavas novada Cēres, Kandavas, Zemītes un Zantes pagasts, Kandavas pilsēta,

—	Kārsavas novads,

—	Ķeguma novads,

—	Ķekavas novads,

—	Kocēnu novads,

—	Kokneses novads,

—	Krāslavas novads,

—	Krimuldas novada Krimuldas pagasta daļa, kas atrodas uz ziemeļaustrumiem no autoceļa V89 un V81, un Lēdurgas pagasta daļa, kas atrodas uz ziemeļaustrumiem no autoceļa V81 un V128,

—	Krustpils novads,

—	Lielvārdes novads,

—	Līgatnes novads,

—	Limbažu novada Skultes, Limbažu, Umurgas, Katvaru, Pāles un Viļķenes pagasts, Limbažu pilsēta,

—	Līvānu novads,

—	Lubānas novads,

—	Ludzas novads,

—	Madonas novads,

—	Mālpils novads,

—	Mārupes novads,

—	Mazsalacas novads,

—	Mērsraga novads,

—	Naukšēnu novads,

—	Neretas novads,

—	Ogres novads,

—	Olaines novads,

—	Ozolnieku novads,

—	Pārgaujas novads,

—	Pļaviņu novads,

—	Preiļu novada Saunas pagasts,

—	Priekuļu novads,

—	Raunas novada Raunas pagasts,

—	republikas pilsēta Daugavpils,

—	republikas pilsēta Jēkabpils,

—	republikas pilsēta Jūrmala,

—	republikas pilsēta Rēzekne,

—	republikas pilsēta Valmiera,

—

Rēzeknes novada Audriņu, Bērzgales, Čornajas, Dricānu, Gaigalavas, Griškānu, Ilzeskalna, Kantinieku, Kaunatas, Lendžu, Lūznavas, Maltas, Mākoņkalna, Nagļu, Ozolaines, Ozolmuižas, Rikavas, Nautrēnu, Sakstagala, Silmalas, Stoļerovas, Stružānu un Vērēmu pagasts un Feimaņu pagasta daļa, kas atrodas uz ziemeļiem no autoceļa V577 un Pušas pagasta daļa, kas atrodas uz ziemeļaustrumiem no autoceļa V577 un V597,

—	Riebiņu novada Sīļukalna, Stabulnieku, Galēnu un Silajāņu pagasts,

—	Rojas novads,

—	Ropažu novada daļa, kas atrodas uz austrumiem no autoceļa P10,

—	Rugāju novada Lazdukalna pagasts,

—	Rūjienas novads,

—	Salacgrīvas novads,

—	Salas novads,

—	Saulkrastu novads,

—	Siguldas novada Mores pagasts un Allažu pagasta daļa, kas atrodas uz dienvidiem no autoceļa P3,

—	Skrīveru novads,

—	Smiltenes novada Brantu, Blomes, Smiltenes, Bilskas un Grundzāles pagasts un Smiltenes pilsēta,

—	Strenču novads,

—	Talsu novads,

—	Tukuma novads,

—	Valkas novads,

—	Varakļānu novads,

—	Vecpiebalgas novads,

—	Vecumnieku novads,

—	Ventspils novada Ances, Tārgales, Popes, Vārves, Užavas, Piltenes, Puzes, Ziru, Ugāles, Usmas un Zlēku pagasts, Piltenes pilsēta,

—	Viesītes novads,

—	Viļakas novads,

—	Viļānu novads,

—	Zilupes novads.

3. Litva

Sljedeća područja u Litvi:

—	Alytaus miesto savivaldybė,

—	Alytaus rajono savivaldybė,

—	Anykščių rajono savivaldybė,

—	Birštono savivaldybė,

—	Biržų miesto savivaldybė,

—	Biržų rajono savivaldybė: Nemunėlio Radviliškio, Pabiržės, Pačeriaukštės ir Parovėjos seniūnijos,

—	Elektrėnų savivaldybė,

—	Ignalinos rajono savivaldybė,

—	Jonavos rajono savivaldybė: Žeimių seniūnijos dalis į šiaurę nuo kelio Nr 144 ir į vakarus nuo kelio Nr 232,

—	Kaišiadorių miesto savivaldybė,

—	Kaišiadorių rajono savivaldybė,

—	Kauno miesto savivaldybė,

—	Kauno rajono savivaldybės: Akademijos, Alšėnų, Batniavos, Domeikavos, Ežerėlio, Garliavos apylinkių, Garliavos, Karmėlavos, Kačerginės, Kulautuvos, Lapių, Linksmakalnio, Neveronių, Raudondvario, Ringaudų, Rokų, Samylų, Taurakiemio, Užliedžių, Vilkijos apylinkių, Vilkijos, Zapyškio seniūnijos,

—	Kėdainių rajono savivaldybė savivaldybės: Dotnuvos, Gudžiūnų, Josvainių seniūnijos dalis į šiaurę nuo kelio Nr 3514 ir Nr 229, Krakių, Kėdainių miesto, Surviliškio, Truskavos, Vilainių ir Šėtos seniūnijos,

—	Kupiškio rajono savivaldybė: Noriūnų, Skapiškio, Subačiaus ir Šimonių seniūnijos,

—	Molėtų rajono savivaldybė,

—	Pakruojo rajono savivaldybė: Guostagalio, Klovainių, Rozalimo ir Žeimelio seniūnijos,

—	Pasvalio rajono savivaldybė: Joniškėlio apylinkių, Joniškėlio miesto, Namišių, Saločių, Pušaloto ir Vaškųseniūnijos,

—	Radviliškio rajono savivaldybė: Pakalniškių ir Sidabravo seniūnijos,

—	Prienų miesto savivaldybė,

—	Prienų rajono savivaldybė,

—	Rokiškio rajono savivaldybė,

—	Šalčininkų rajono savivaldybė,

—	Širvintų rajono savivaldybė,

—	Švenčionių rajono savivaldybė,

—	Trakų rajono savivaldybė,

—	Ukmergės rajono savivaldybė,

—	Utenos rajono savivaldybė,

—	Vilniaus miesto savivaldybė,

—	Vilniaus rajono savivaldybė,

—	Visagino savivaldybė,

—	Zarasų rajono savivaldybė.

4. Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie podlaskim:

—	gmina Dubicze Cerkiewne, części gmin Kleszczele i Czeremcha położone na wschód od drogi nr 66 w powiecie hajnowskim,

—	gmina Kobylin-Borzymy w powiecie wysokomazowieckim,

—	gminy Grabowo i Stawiski w powiecie kolneńskim,

—	gminy Jedwabne, Przytuły i Wizna w powiecie łomżyńskim,

—	gminy Czarna Białostocka, Dobrzyniewo Duże, Gródek, Michałowo, Supraśl, Tykocin, Wasilków, Zabłudów, Zawady i Choroszcz w powiecie białostockim,

—

część gminy Bielsk Podlaski położona na wschód od linii wyznaczonej przez drogę nr 19 (w kierunku północnym od miasta Bielsk Podlaski) i przedłużonej przez wschodnią granicę miasta Bielsk Podlaski i drogę nr 66 (w kierunku południowym od miasta Bielsk Podlaski), część gminy Orla położona na wschód od drogi nr 66 w powiecie bielskim,

—	gminy Sokółka, Szudziałowo i Krynki w powiecie sokólskim.

w województwie lubelskim:

—	gminy Sławatycze i Tuczna w powiecie bialskim.

DIO III.

1. Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

—	Aegviidu vald,

—	Anija vald,

—	Audru vald,

—	Järva maakond,

—	Jõgeva maakond,

—	Kadrina vald,

—	Kolga-Jaani vald,

—

Kõo vald,

—	Laeva vald,

—	Laimjala vald,

—	osa Leisi vallast, mis asub ida pool Kuressaare-Leisi maanteest (maantee nr 79),

—	osa Kuusalu vallast, mis asub lõuna pool maanteest nr 1 (E20),

—	osa Tamsalu vallast, mis asub edela pool Tallinna-Tartu raudteest,

—	Orissaare vald,

—	Pihtla vald,

—	Pöide vald,Rakke vald,

—	Tapa vald,

—	Tõstamaa vald,

—	Väike-Maarja vald,

—	Valjala vald.

2. Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

—	Apes novada Virešu pagasts,

—	Aglonas novada Aglonas pagasts,

—	Balvu novada Kubuļu un Balvu pagasts un Balvu pilsēta,

—	Daugavpils novada Nīcgales, Kalupes, Dubnas un Višķu pagasts,

—	Garkalnes novada daļa, kas atrodas uz dienvidaustrumiem no autoceļa A2,

—	Gulbenes novada Beļavas, Galgauskas, Jaungulbenes, Daukstu, Stradu, Litenes, Stāmerienas, Tirzas, Druvienas, Rankas, Lizuma un Lejasciema pagasts un Gulbenes pilsēta,

—	Ikšķiles novada Tīnūžu pagasta daļa, kas atrodas uz ziemeļrietumiem no autoceļa P10,

—	Inčukalna novads,

—	Jaunpiebalgas novads,

—	Krimuldas novada Krimuldas pagasta daļa, kas atrodas uz dienvidrietumiem no autoceļa V89 un V81, un Lēdurgas pagasta daļa, kas atrodas uz dienvidrietumiem no autoceļa V81 un V128,

—	Limbažu novada Vidrižu pagasts,

—	Preiļu novada Preiļu, Aizkalnes un Pelēču pagasts un Preiļu pilsēta,

—	Raunas novada Drustu pagasts,

—	Rēzeknes novada Feimaņu pagasta daļa, kas atrodas uz dienvidiem no autoceļa V577 un Pušas pagasta daļa, kas atrodas uz dienvidrietumiem no autoceļa V577 un V597,

—	Riebiņu novada Riebiņu un Rušonas pagasts,

—	Ropažu novada daļa, kas atrodas uz rietumiem no autoceļa P10,

—	Rugāju novada Rugāju pagasts,

—	Salaspils novads,

—	Sējas novads,

—	Siguldas novada Siguldas pagasts un Allažu pagasta daļa, kas atrodas uz ziemeļiem no autoceļa P3, un Siguldas pilsēta,

—	Smiltenes novada Launkalnes, Variņu un Palsmanes pagasts,

—	Stopiņu novada daļa, kas atrodas uz austrumiem no autoceļa V36, P4 un P5, Acones ielas, Dauguļupes ielas un Dauguļupītes,

—	Vārkavas novads.

3. Litva

Sljedeća područja u Litvi:

—	Biržų rajono savivaldybė: Vabalninko, Papilio ir Širvenos seniūnijos,

—	Druskininkų savivaldybė,

—	Jonavos rajono savivaldybė: Bukonių, Dumsių, Jonavos miesto, Kulvos, Rūklos, Šilų, Upninkų, Užusalio seniūnijos ir Žeimių seniūnijos dalis į pietus nuo kelio Nr 144 ir į rytus nuo kelio Nr 232,

—	Kauno rajono savivaldybė: Babtų, Čekiškės ir Vandžiogalos seniūnijos,

—	Kėdainių rajono savivaldybė: Pelėdnagių, Pernaravos seniūnijos ir Josvainių seniūnijos dalis į pietus nuo kelio Nr 3514 ir Nr 229,

—	Kupiškio rajono savivaldybė: Alizavos ir Kupiškio seniūnijos,

—	Lazdijų rajono savivaldybė,

—	Panevėžio miesto savivaldybė,

—	Panevėžio rajono savivaldybė: Karsakiškio, Miežiškių, Naujamiesčio, Paįstrio, Raguvos, Ramygalos, Smilgių, Upytės, Vadoklių, Velžio seniūnijos ir Krekenavos seniūnijos dalis į rytus nuo Nevėžio upės,

—	Pasvalio rajono savivaldybė: Daujėnų, Krinčino, Pasvalio apylinkių, Pasvalio miesto ir Pumpėnų seniūnijos,

—	Varėnos rajono savivaldybė.

4. Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

w województwie podlaskim:

—	powiat grajewski,

—	powiat moniecki,

—	gminy Czyże, Białowieża, Hajnówka z miastem Hajnówka, Narew, Narewka i części gminy Czeremcha i Kleszczele położone na zachód od drogi nr 66 w powiecie hajnowskim,

—	gminy Drohiczyn, Mielnik, Milejczyce, Nurzec-Stacja, Siemiatycze z miastem Siemiatycze w powiecie siemiatyckim.

w województwie mazowieckim:

—	gminy Platerów, Sarnaki, Stara Kornica i Huszlew w powiecie łosickim,

—	gmina Korczew w powiecie siedleckim.

w województwie lubelskim:

—	gminy Kodeń, Konstantynów, Janów Podlaski, Leśna Podlaska, Piszczac, Rokitno, Biała Podlaska, Zalesie i Terespol z miastem Terespol, Drelów, Międzyrzec Podlaski z miastem Międzyrzec Podlaski w powiecie bialskim.

—	powiat miejski Biała Podlaska,

—	gminy Radzyń Podlaski i Kąkolewnica w powiecie radzyńskim,

—	gminy Hanna, Hańsk, Wola Uhruska, Wyryki i gmina wiejska Włodawa w powiecie włodawskim,

—	gmina Podedwórze w powiecie parczewskim.

DIO IV.

Italija

Sljedeća područja u Italiji:

—	tutto il territorio della Sardegna.

”

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 211

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 60. 17. kolovoza 2017.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/1475 оd 26. siječnja 2017. o klasifikaciji svojstva otpornosti na smrzavanje za glineni crijep iz norme EN 1304 na temelju Uredbe (EU) br. 305/2011 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	1
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1476 оd 11. kolovoza 2017. o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu	3
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1477 оd 11. kolovoza 2017. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1051/2009 o razvrstavanju određene robe u kombiniranu nomenklaturu	6
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1478 оd 16. kolovoza 2017. o izmjeni Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1439/95, Priloga III. Uredbi (EZ) br. 748/2008 i Priloga III. Provedbenoj Uredbi (EU) br. 593/2013 u pogledu tijela ovlaštenog za izdavanje dokumenata i potvrda u Argentini	8
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1479 оd 16. kolovoza 2017. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2016/1240 u pogledu otuđenja interventnih zaliha u okviru programa za distribuciju hrane najugroženijim osobama	10
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1480 оd 16. kolovoza 2017. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih proizvoda od lijevanog željeza podrijetlom iz Narodne Republike Kine	14
		ODLUKE
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/1481 оd 14. kolovoza 2017. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 5589) ( 1 )	46

		Ispravci
	*	Ispravak Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/2095 od 26. rujna 2016. o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2568/91 o karakteristikama maslinovog ulja i ulja komine maslina te o odgovarajućim metodama analize ( SL L 326, 1.12.2016. )	58


	(1) Tekst značajan za EGP.