ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 165

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 60.
28. lipnja 2017.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

 

*

Obavijest o stupanju na snagu Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Savezne Republike Brazila na temelju članka XXIV. stavka 6. i članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. u pogledu izmjene koncesija u rasporedu Republike Hrvatske u okviru njezina pristupanja Europskoj uniji

1

 

*

Obavijest o stupanju na snagu Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Uzbekistana, s druge strane, o izmjeni Sporazuma u svrhu proširenja njegovih odredaba na bilateralnu trgovinu tekstilom, uzimajući u obzir prestanak važenja bilateralnog sporazuma o tekstilu

1

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1141 оd 27. lipnja 2017. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz određenih šipki od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća

2

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/1142 оd 27. lipnja 2017. o izmjeni Priloga I. Uredbi (EZ) br. 669/2009 u pogledu popisa hrane za životinje i hrane neživotinjskoga podrijetla koja podliježe povećanoj razini službenih kontrola uvoza ( 1 )

29

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2017/1143 od 26. lipnja 2017. o imenovanju člana Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, kojeg je predložila Francuska Republika

36

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/1144 оd 26. lipnja 2017. o isključenju iz financiranja Europske unije određenih izdataka nastalih za države članice u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 4136)

37

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

28.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/1


Obavijest o stupanju na snagu Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Savezne Republike Brazila na temelju članka XXIV. stavka 6. i članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. u pogledu izmjene koncesija u rasporedu Republike Hrvatske u okviru njezina pristupanja Europskoj uniji

Sporazum u obliku razmjene pisama između Europske unije i Savezne Republike Brazila na temelju članka XXIV. stavka 6. i članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. u pogledu izmjene koncesija u rasporedu Republike Hrvatske u okviru njezina pristupanja Europskoj uniji (1), potpisan u Bruxellesu 25. studenoga 2016., stupit će na snagu 30. lipnja 2017.


(1)  SL L 108, 26.4.2017., str. 3.


28.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/1


Obavijest o stupanju na snagu Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Uzbekistana, s druge strane, o izmjeni Sporazuma u svrhu proširenja njegovih odredaba na bilateralnu trgovinu tekstilom, uzimajući u obzir prestanak važenja bilateralnog sporazuma o tekstilu

Protokol uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Uzbekistana, s druge strane, o izmjeni Sporazuma u svrhu proširenja njegovih odredaba na bilateralnu trgovinu tekstilom, uzimajući u obzir prestanak važenja bilateralnog sporazuma o tekstilu (1) stupit će na snagu 1. srpnja 2017.


(1)  SL L 81, 28.3.2017., str. 3.


UREDBE

28.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/2


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1141

оd 27. lipnja 2017.

o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe na uvoz određenih šipki od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 18.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   Mjere na snazi

(1)

Vijeće je u travnju 2011., nakon antisubvencijskog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”), Provedbenom uredbom (EU) br. 405/2011 (2) („Konačna uredba”) uvelo konačnu kompenzacijsku pristojbu na uvoz određenih šipki od nehrđajućeg čelika, trenutačno razvrstanih u oznake KN 7222 20 21, 7222 20 29, 7222 20 31, 7222 20 39, 7222 20 81 i 7222 20 89, podrijetlom iz Indije.

(2)

Konačnom uredbom uvedena je kompenzacijska pristojba čija je stopa iznosila od 3,3 % do 4,3 % na uvoz proizvođača izvoznika u uzorku odnosno 4,0 % za trgovačka društva izvan uzorka koja surađuju i stopa pristojbe od 4,3 % za sva ostala trgovačka društva iz Indije.

(3)

U srpnju 2013., nakon djelomične privremene revizije („privremena revizija”), Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 721/2013 (3) („Uredba o izmjeni”) izmijenilo stopu pristojbe koja se primjenjuje na indijskog proizvođača izvoznika Viraj Profiles Limited, Palghar, Maharashtra i Mumbai, Maharashtra („Viraj”) sa 4,3 % na 0 % te revidiralo stopu pristojbe za sva ostala trgovačka društva sa 4,3 % na 4,0 %.

1.2.   Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera

(4)

Komisija je u lipnju 2015. u Službenom listu Europske unije  (4) objavila obavijest o predstojećem isteku kompenzacijskih mjera za šipke od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije.

(5)

Europska federacija proizvođača željeza i čelika („Eurofer”), čiji udio u ukupnoj proizvodnji šipki od nehrđajućeg čelika u Europskoj uniji („Unija”) iznosi 25 %, 28. siječnja 2016. podnijela je zahtjev za reviziju u skladu s člankom 18. Uredbe Vijeća (EZ) br. 597/2009 (5).

(6)

Zahtjev Eurofera temeljio se na činjenici da bi istekom mjera vjerojatno došlo do nastavka subvencioniranja i nastavka ili ponavljanja štete industriji Unije.

1.3.   Pokretanje postupka

(7)

Nakon što je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 27. travnja 2016. objavila obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije  (6) („Obavijest o pokretanju postupka”).

1.4.   Zainteresirane strane

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku.

(9)

Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila Eurofer, poznate proizvođače iz Unije i njihova udruženja, poznate uvoznike i korisnike šipki od nehrđajućeg čelika u Uniji, kao i indijsku vladu i poznate proizvođače izvoznike iz Indije te ih je pozvala na sudjelovanje.

(10)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku dostaviti svoje primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

1.4.1.   Odabir uzorka

(11)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe.

1.4.1.1.   Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(12)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođačâ iz Unije.

(13)

U skladu s člankom 27. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje koji je bilo moguće ispitati u raspoloživom vremenu, osiguravajući i zemljopisnu rasprostranjenost.

(14)

Privremeno odabrani uzorak sastojao se od triju proizvođača iz Unije koji čine oko 50 % ukupne prodaje proizvođača iz Unije koji surađuju. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku.

(15)

Komisija je obaviještena da je jedan proizvođač iz Unije prodaju među članovima grupe prijavio kao prodaju u Uniju, zbog čega ga je zamijenila drugim proizvođačem iz Unije. Konačnim je uzorkom obuhvaćeno i oko 50 % ukupne prodaje proizvođača iz Unije koji surađuju.

1.4.1.2.   Odabir uzorka uvoznika

(16)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala uvoznike i njihova predstavnička udruženja da se jave i dostave konkretne podatke potrebne kako bi se odlučilo je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi se odabrao uzorak. Javila su se dva uvoznika.

1.4.1.3.   Odabir uzorka proizvođača izvoznika

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz Indije zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od indijskih nadležnih tijela zatražila da utvrde ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupe u kontakt.

(18)

Četrnaest proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika, koji čine približno 46 % ukupnog uvoza šipki od nehrđajućeg čelika iz Indije u Uniju, dostavilo je podatke zatražene u Prilogu I. Obavijesti o pokretanju postupka radi odabira uzorka. Komisija je u uzorak uključila tri proizvođača izvoznika/skupine proizvođača izvoznika s najvećim obujmom izvozne prodaje u Uniju (koja čini 62 % obujma izvoza društava koja surađuju) koji je bilo moguće ispitati u raspoloživom vremenu.

(19)

U skladu s člankom 27. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s indijskim nadležnim tijelima. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

1.4.1.4.   Korisnici

(20)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala korisnike i njihova predstavnička udruženja te organizacije koje predstavljaju potrošače da se jave i surađuju. Nije se javio ni jedan korisnik iz Unije i ni jedno udruženje korisnika.

1.4.2.   Upitnici i posjeti radi provjere

(21)

Komisija je poslala upitnike svim strankama za koje se zna da se postupak na njih odnosi te svim ostalim trgovačkim društvima koja su se javila u rokovima određenima u obavijesti o pokretanju postupka.

(22)

Među njima su indijska vlada, tri proizvođača izvoznika iz Indije u uzorku, tri proizvođača iz Unije u uzorku, dva uvoznika navedena u prethodnoj uvodnoj izjavi (16), Eurofer i još jedno udruženje proizvođača iz Unije.

(23)

Odgovore na upitnik dostavili su tri proizvođača iz Unije u uzorku, Eurofer, indijska vlada i tri proizvođača izvoznika iz Indije u uzorku.

(24)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i nastavka ili ponavljanja štete te kako bi utvrdila bi li zadržavanje kompenzacijskih mjera bilo protivno interesu Unije.

(25)

Posjeti radi provjere u skladu s člankom 26. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima indijske vlade u Delhiju u Indiji, poslovnim prostorima Eurofera u Bruxellesu u Belgiji te u sljedećim trgovačkim društvima:

(a)

proizvođači iz Unije:

Ugitech SA, Ugine, Francuska,

Acerinox SA, Madrid, Španjolska,

A.I. Olarra SA, Bilbao, Španjolska;

(b)

proizvođači izvoznici iz Indije:

Chandan Steel Limited, Mumbai, Indija,

Isinox Steel Limited, Mumbai, Indija,

grupa Venus:

Hindustan Inox Ltd., Mumbai, Indija,

Precision Metals, Mumbai, Indija,

Sieves Manufactures Pvt. Ltd., Mumbai, Indija,

Venus Wire Industries Pvt. Ltd., Mumbai, Indija.

1.5.   Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(26)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja subvencioniranja i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2015. do 31. ožujka 2016. („RIPR”).

(27)

Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

2.   PROIZVOD IZ POSTUPKA REVIZIJE I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   Predmetni proizvod

(28)

Predmetni proizvod isti je proizvod kao onaj utvrđen u početnom ispitnom postupku, odnosno šipke od nehrđajućeg čelika, samo hladnooblikovane ili hladnodovršene i dalje neobrađene, osim šipki kružnog poprečnog presjeka promjera 80 mm ili većeg („proizvod iz postupka revizije”), trenutačno razvrstane u oznake KN 7222 20 21, 7222 20 29, 7222 20 31, 7222 20 39, 7222 20 81 i 7222 20 89, podrijetlom iz Indije („predmetni proizvod”).

2.2.   Istovjetni proizvod

(29)

U ispitnom postupku pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva te jednake osnovne namjene:

predmetni proizvod,

proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije.

(30)

Komisija je zaključila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 2. točke (c) Osnovne uredbe.

3.   VJEROJATNOST NASTAVKA SUBVENCIONIRANJA

3.1.   Uvod

(31)

U skladu s člankom 18. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će zbog isteka postojećih mjera doći do nastavka subvencioniranja.

(32)

Na temelju podataka sadržanih u zahtjevu za reviziju ispitani su sljedeći programi koji navodno uključuju dodjelu subvencija:

 

Nacionalni programi

(a)

program po prethodnom odobrenju (Advance Authorisation Scheme – AAS);

(b)

program povrata carine (Duty Drawback Scheme – DDS);

(c)

program prava na povrat carinskih pristojbi (Duty Entitlement Passbook Scheme – DEPBS);

(d)

program odobrenja bescarinskog uvoza (Duty Free Import Authorisation – DFIA);

(e)

izuzeće izvoznih kredita od poreza na kamate;

(f)

program kreditiranja izvoza (Export Credit Scheme – ECS);

(g)

program za poticanje izvoza osnovnih sredstava (Export Promotion Capital Goods Scheme – EPCGS);

(h)

kreditna jamstva i izravni prijenosi sredstava indijske vlade;

(i)

program za izvoz robe iz Indije (Merchandise Exports from India Scheme – MEIS);

 

Regionalni programi

(j)

paket programa poticaja (Package Scheme of Incentives – PSI);

(k)

regionalne subvencije.

(33)

Programi navedeni u prethodnim točkama (a), (c), (d), (g) i (i) temelje se na Zakonu o vanjskoj trgovini (razvoj i regulativa) iz 1992. (br. 22 iz 1992.) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 1992. („Zakon o vanjskoj trgovini”). Na temelju Zakona o vanjskoj trgovini indijska vlada ovlaštena je izdavati obavijesti u pogledu izvozne i uvozne politike. Te se obavijesti sažimaju u dokumentima o vanjskotrgovinskoj politici (Foreign Trade Policy – „FTP”) koje Ministarstvo trgovine izdaje svakih pet godina i redovito ažurira. Dva su dokumenta o vanjskotrgovinskoj politici relevantna za razdoblje ispitnog postupka revizije u okviru ovog ispitnog postupka: Vanjskotrgovinska politika 2009. – 2014. („FTP 09–14”) i Vanjskotrgovinska politika 2015. – 2020. („FTP 15–20”). Potonji je stupio na snagu u travnju 2015. Indijska vlada, osim toga, određuje postupke kojima se uređuju FTP 09–14 i FTP 15–20 u „Priručniku o postupcima, Svezak I. 2009. – 2014.” („HOP I 04–09”), odnosno „Priručniku o postupcima, Svezak I. 2015. – 2020.” („HOP I 15–20”). Priručnici o postupcima redovito se ažuriraju.

(34)

Program povrata carine (DDS) iz prethodne točke (b) temelji se na odjeljku 75. Zakona o carini iz 1962., odjeljku 37. Središnjeg zakona o trošarinama iz 1944., odjeljcima 93.A i 94. Zakona o financijama iz 1994. i Pravilima za povrat carina, središnjih trošarina i poreza na usluge iz 1995. Stope povrata redovito se objavljuju.

(35)

Izuzeće izvoznih kredita od poreza na kamate iz prethodne točke (e) temelji se na Zakonu o porezu na kamate iz 1974.

(36)

Program ECS iz prethodne točke (f) temelji se na odjeljcima 21. i 35.A Zakona o regulativi banaka iz 1949., kojima se Indijskoj središnjoj banci („RBI”) omogućuje da usmjerava komercijalne banke u području kreditiranja izvoza.

(37)

Kreditna jamstva i izravni prijenosi sredstava indijske vlade iz prethodne točke (h) uređeni su politikom državnih jamstava.

(38)

Paket programa poticaja iz točke (j), primjenjiv od 1. travnja 2013., temelji se na Odluci br. PSI–2013/(CR–54)/IND–8 koju je izdao Odjel za industriju, energiju i rad vlade Maharashtre.

(39)

Programima regionalnih subvencija iz točke (k) upravljaju regionalne vlade.

3.2.   Program po prethodnom odobrenju (AAS)

3.2.1.   Pravna osnova

(40)

Detaljan opis programa nalazi se u stavcima 4.1.1. do 4.1.14. dokumenta FTP 09–14 i poglavljima 4.1. do 4.30. dokumenta HOP I 09–14. te stavcima 4.03. do 4.24. dokumenta FTP 15–20 i poglavljima 4.04. do 4.52. dokumenta HOP I 15–20.

3.2.2.   Prihvatljivost

(41)

AAS se sastoji od šest potprograma, kako je detaljnije opisano u uvodnoj izjavi (42) u nastavku. Ti se potprogrami razlikuju, među ostalim, prema opsegu prihvatljivosti. Proizvođači izvoznici i trgovci izvoznici „povezani s” pomoćnim proizvođačima ispunjuju uvjete za fizički izvoz u okviru AAS-a i za potprograme AAS-a za godišnje potrebe. Proizvođači izvoznici koji opskrbljuju krajnjeg izvoznika ispunjuju uvjete za AAS za intermedijarnu opskrbu. Glavni nositelji ugovora koji opskrbljuju kategorije „procijenjenog izvoza” navedene u stavku 7.02. dokumenta FTP 15-20, kao što su dobavljači izvozno orijentirane jedinice (export oriented unit – EOU), ispunjuju uvjete za potprogram AAS-a za procijenjeni izvoz. Konačno, intermedijarni dobavljači za proizvođače izvoznike ispunjuju uvjete za koristi „procijenjenog izvoza” u okviru potprogramâ Nalog za prethodno propuštanje (Advance Release Order – ARO) i Preneseni akreditiv za potrebe domaće trgovine.

3.2.3.   Praktična provedba

(42)

AAS se može izdati za:

(a)

fizički izvoz: ovo je glavni potprogram. Njime se omogućuje bescarinski uvoz ulaznih faktora za proizvodnju određenog nastalog izvoznog proizvoda. „Fizički” u ovom kontekstu znači da izvozni proizvod mora napustiti državno područje Indije. Uvozna olakšica i izvozna obveza, uključujući vrstu izvoznog proizvoda, navedene su u dozvoli;

(b)

godišnji zahtjev: takvo odobrenje nije povezano s određenim izvoznim proizvodom, već sa širom skupinom proizvoda (npr. kemijski i srodni proizvodi). Nositelj dozvole može – do određenog vrijednosnog praga koji se određuje na temelju prošlih izvoznih rezultata – uvoziti bez carine bilo koji ulazni faktor koji se upotrebljava u proizvodnji bilo kojeg artikla iz te skupine proizvoda. Upotrebljavajući takav faktor koji se izuzima od carine, može za izvoz odabrati bilo koji proizvod iz te skupine proizvoda koji iz toga proizlazi;

(c)

intermedijarnu opskrbu: taj potprogram obuhvaća slučajeve u kojima dva proizvođača namjeravaju proizvoditi jedinstveni izvozni proizvod i podijeliti postupak proizvodnje. Proizvođač izvoznik koji proizvodi intermedijarni proizvod može uvoziti ulazne faktore oslobođene od carine i u tu mu se svrhu može odobriti AAS za intermedijarnu opskrbu. Krajnji izvoznik završava proizvodnju i obvezan je izvoziti gotovi proizvod;

(d)

procijenjeni izvoz: ovim potprogramom omogućuje se glavnom nositelju ugovora da bez plaćanja carine uvozi ulazne faktore neophodne u proizvodnji robe koja će se prodavati kao „procijenjeni izvoz” kategorijama potrošača navedenima u stavku 7.02. točkama (b) do (f), (g), (i) i (j) dokumenta FTP 15-20. Indijska vlada procijenjenim izvozom smatra one transakcije u kojima dobavljena roba ne napušta zemlju. Niz kategorija opskrbe smatra se procijenjenim izvozom pod uvjetom da je roba proizvedena u Indiji, npr. opskrba robom jednog EOU-a ili trgovačkog društva smještenog u posebnoj gospodarskoj zoni (special economic zone – SEZ).

(e)

nalog za prethodno propuštanje (Advance Release Order – ARO): nositelj AAS-a koji namjerava nabaviti ulazne faktore iz domaćih izvora umjesto izravnim uvozom ima mogućnost nabaviti ih na temelju ARO-a. U takvim se slučajevima prethodna odobrenja smatraju valjanima kao ARO i priznaju se domaćem dobavljaču po isporuci artikala koji su u njima navedeni. Priznavanje ARO-a domaćem dobavljaču daje pravo na koristi od procijenjenog izvoza kako je utvrđeno u stavku 7.03. dokumenta FTP 15-20 (tj. AAS za intermedijarnu opskrbu/procijenjeni izvoz, povrat procijenjenog izvoza i povrat konačne trošarine). Mehanizmom ARO-a porezi i carine vraćaju se dobavljaču umjesto da se vraćaju krajnjem izvozniku u obliku povrata/povrata carina. Povrat poreza/carina raspoloživ je i za domaće ulazne faktore i za uvezene ulazne faktore;

(f)

preneseni akreditiv za potrebe domaće trgovine: ovim potprogramom ponovno se obuhvaća domaća opskrba nositelja prethodnog odobrenja. Nositelj prethodnog odobrenja može u banci zatražiti otvaranje prenesenog akreditiva za potrebe domaće trgovine u korist domaćeg dobavljača. Banka će potvrditi odobrenje za izravni uvoz samo za dio koji se odnosi na vrijednost i obujam artikala koji su nabavljeni iz domaćih izvora umjesto iz uvoza. Domaći dobavljač imat će pravo na koristi od procijenjenog izvoza kako se navodi u stavku 7.03. dokumenta FTP 15-20 (tj. AAS za intermedijarnu opskrbu/procijenjeni izvoz, povrat procijenjenog izvoza i povrat konačne trošarine).

(43)

Komisija je utvrdila da su proizvođači izvoznici koji surađuju i upotrebljavaju program dobili povlastice na temelju prvog potprograma, tj. za fizički izvoz u okviru AAS-a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga nije potrebno utvrđivati mogućnost uvođenja kompenzacijskih mjera za preostale neiskorištene potprograme.

(44)

U svrhu provjere koju obavljaju indijska tijela nositelj prethodnog odobrenja zakonski je obvezan voditi „točnu i primjerenu evidenciju o potrošnji i upotrebi robe uvezene uz oslobođenje od carine/robe nabavljene lokalno” u određenom formatu (poglavlja 4.47., 4.51. i Dodatak 4H dokumentu HOP I 15-20), tj. registar stvarne potrošnje. Taj registar mora provjeriti vanjski ovlašteni računovođa/računovođa nadležan za troškove i radove, koji izdaje potvrdu o izvršenoj provjeri propisanih registara i odgovarajućih evidencija kojom se potvrđuje da su podaci dostavljeni na temelju Dodatka 4H. točni i istiniti u svakom pogledu.

(45)

U pogledu potprograma kojim su se predmetna trgovačka društva koristila tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, tj. fizičkog izvoza, indijska vlada određuje opseg i vrijednost uvozne olakšice i obveze izvoza te se oni upisuju u odobrenje. Osim toga, u vrijeme uvoza i izvoza vladini službenici trebaju upisati odgovarajuće transakcije u odobrenje. Indijska vlada određuje obujam uvoza dopuštenog u okviru AAS-a na temelju standardnih ulazno-izlaznih normi (Standard Input Output Norms – SION-ovi) koje postoje za većinu proizvoda, uključujući predmetni proizvod.

(46)

Uvezeni ulazni faktori ne mogu se prenositi i moraju se upotrijebiti za proizvodnju nastalog izvoznog proizvoda. Izvozna obveza mora se ispuniti unutar određenog roka nakon izdavanja dozvole (18 mjeseci uz dva moguća produljenja od po 6 mjeseci).

(47)

Komisija je utvrdila da uvezeni ulazni faktori i izvezeni gotovi proizvodi nisu usko povezani. Ulazni materijali koji ispunjuju uvjete također se uvoze i upotrebljavaju za proizvode koji nisu predmetni proizvod. Nadalje, dozvole za različite proizvode mogu se objediniti. To znači da se izvozom na temelju dozvole AAS-a jednog proizvoda može dobiti pravo na uvoz ulaznih faktora uz oslobođenje od carine na temelju dozvole AAS-a za drugi proizvod.

(48)

Tijekom Komisijina posjeta radi provjere jedan od proizvođača izvoznika potvrdio je da se potrošnja ulaznih faktora prijavljuje na temelju SION-ova zbog tog nedostatka jasne povezanosti. Drugi proizvođač izvoznik koji upotrebljava taj program naveo je da posjeduje sustav praćenja kojim se ulazni faktori uvezeni u okviru programa prate do konačnog proizvoda. Međutim, to trgovačko društvo nije moglo dostaviti opis tog sustava u svojim internim dokumentima. Nikad nije provedena revizija tog sustava.

(49)

Jedan od proizvođača izvoznika nije mogao predočiti dodatke 4H uz svoje dozvole AAS-a. Drugi proizvođač izvoznik uspio je dostaviti jedan obrazac Dodatka 4H iz kojeg nije bio vidljiv pretjeran otpust. Međutim, iz teksta izjave ovlaštenog računovođe u Dodatku 4H jasno je, kako je potvrdila i indijska vlada tijekom posjeta radi provjere, da je ispitivanje koje provodi ovlašteni računovođa ograničeno na to jesu li brojke iz relevantnog Dodatka 4H u skladu s evidencijama trgovačkog društva. Nadalje, jedan proizvođač izvoznik potvrdio je da je ovlašteni računovođa usredotočen na to odgovara li izvozna obveza uvoznoj olakšici u skladu sa SION-om na temelju relevantnih dozvola. On ne preispituje niti ispituje odgovara li stvarna potrošnja relevantnom SION-u. Stoga ovlašteni računovođa ne provjerava je li evidencija točna i primjerena evidencija o potrošnji i upotrebi robe uvezene uz oslobođenje od carine/robe nabavljene lokalno. Potrebno je napomenuti i da tijekom i nakon posjeta radi provjere indijska vlada nije Komisiji dostavila primjerak ni jednog obrasca Dodatka 4H koji su joj dostavili proizvođači izvoznici u uzorku. Ukratko, Komisija je zaključila da oba trgovačka društva koja upotrebljavaju program nisu mogla dokazati da su ispunjene relevantne odredbe FTP-a.

3.2.4.   Zaključak o AAS-u

(50)

Izuzeće od uvoznih carina subvencija je u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe, odnosno čini financijski doprinos indijske vlade jer se njime smanjuje prihod od carina koji bi u suprotnom dospio na naplatu, a ispitani izvoznik ostvaruje korist jer se poboljšava njegova likvidnost.

(51)

Osim toga, fizički izvoz u okviru AAS-a de iure ovisi o realizaciji izvoza te se stoga smatra specifičnim te se smatra se protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe. Bez preuzimanja izvozne obveze trgovačko društvo ne može ostvariti koristi na temelju tog programa.

(52)

Potprogram upotrijebljen u ovom slučaju ne može se smatrati dozvoljenim sustavom povrata carine ili sustavom zamjenskog povrata u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu s pravilima utvrđenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicija i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicija i pravila za zamjenski povrat) Osnovnoj uredbi. Indijska vlada nije učinkovito primijenila sustav provjere ili postupak za potvrdu jesu li i u kojem iznosu ulazni faktori potrošeni u proizvodnji izvoznog proizvoda (Prilog II. točka 4. Osnovne uredbe i, u slučaju programa zamjenskog povrata, Prilog III. dio II. točka 2. Osnovne uredbe). Smatra se i da SION-ovi za proizvod iz postupka revizije nisu bili dostatno precizni i da se sami ne mogu smatrati sustavom provjere stvarne potrošnje jer oblik tih standardnih normi ne omogućuje indijskoj vladi da dovoljno precizno provjeri koja je količina ulaznih faktora potrošena u proizvodnji za izvoz. Osim toga, indijska vlada nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarnih ulaznih faktora koji se upotrebljavaju, iako bi se ono trebalo provesti u nedostatku učinkovito primijenjenog sustava provjere (Prilog II. točka 5. i Prilog III. dio II. točka 3. Osnovne uredbe).

(53)

Protiv tog se potprograma stoga mogu uvesti kompenzacijske mjere.

3.2.5.   Izračun iznosa subvencije

(54)

U nedostatku dozvoljenog sustava povrata carine ili sustava zamjenskog povrata korist protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere otpust je ukupnih uvoznih carina koje uobičajeno dospijevaju po uvozu ulaznih faktora. U tom se pogledu napominje da se Osnovnom uredbom ne predviđa samo uvođenje kompenzacijskih mjera za „pretjerani” otpust carina. U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. i Prilogom I. točkom i. Osnovne uredbe samo se protiv viška otpusta carina mogu uvesti kompenzacijske mjere ako su ispunjeni uvjeti iz Priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Međutim, ti uvjeti nisu ispunjeni u ovom slučaju. Stoga, ako se ne dokaže postojanje odgovarajućeg postupka praćenja, prethodno izuzeće za programe povrata nije primjenjivo, a primjenjuje se uobičajeno pravilo za kompenziranje iznosa neplaćenih carina (otpisani prihod) umjesto pravila za sve navodne pretjerane otpuste. Kako je utvrđeno u Prilogu II. točki II. i Prilogu III. dijelu II. Osnovnoj uredbi, nije na tijelu koje provodi ispitni postupak da izračuna takav pretjerani otpust. Naprotiv, u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. Osnovne uredbe tijelo koje provodi ispitni postupak samo treba utvrditi dostatne dokaze za pobijanje prikladnosti navodnog sustava provjere.

(55)

Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (47), pravo na korist (tj. izvoz na temelju dozvole) i ostvarivanje koristi (tj. uvoz ulaznog faktora uz oslobođenje od carine) samo su donekle povezani jedno s drugim. Ne moraju se nužno javiti u posebnom redoslijedu ili roku. Stoga je moguće da se, dok se pravo na korist pojavljuje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, povezana korist može dodijeliti prije i poslije razdoblja ispitnog postupka revizije. Nadalje, objedinjavanjem se pravo na korist na temelju dozvole za jedan proizvod može prenijeti tako da se njime u konačnici ostvaruje korist za drugi proizvod.

(56)

U Konačnoj uredbi iznos subvencije izvedene iz AAS-a izračunan je na temelju otpisanih uvoznih carina na sve materijale uvezene za šipke od nehrđajućeg čelika u okviru programa tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka. Iznos subvencije zatim je raspodijeljen prema ukupnom izvoznom prometu predmetnog proizvoda tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka.

(57)

Dva proizvođača izvoznika koja upotrebljavaju AAS složila su se s ocjenom Komisije iz prethodne uvodne izjave (55) i potvrdila da su na temelju izvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije predmetnog proizvoda imala pravo na korist, od koje se dio dodijelio ili će se dodijeliti izvan razdoblja ispitnog postupka revizije. Nadalje, jedan od proizvođača izvoznika potvrdio je da se, zbog načina provedbe postupka taljenja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, ne može isključiti da su ulazni faktori uvezeni na temelju dozvola AAS-a za šipke od nehrđajućeg čelika završili u drugim proizvodima, a da su ulazni faktori uvezeni na temelju dozvola AAS-a za druge proizvode završili u šipkama od nehrđajućeg čelika. U skladu s navedenim, proizvođač izvoznik složio se da se samo u otpisanoj carini za uvoz na temelju dozvola AAS-a za šipke od nehrđajućeg čelika tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ne bi odražavala stvarna korist dodijeljena u okviru programa za uvoz šipki od nehrđajućeg čelika tijekom tog razdoblja. Zbog izostanka odgovarajućih podataka Komisija nije mogla izračunati iznos subvencije na temelju otpisanih uvoznih carina na sve materijale uvezene za šipke od nehrđajućeg čelika u okviru programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kao tijekom početnog ispitnog postupka.

(58)

U tim su okolnostima oba trgovačka društva pristala da se iznos subvencije izračuna na temelju ukupnih izvoznih transakcija ocarinjenih tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije na temelju dozvola AAS-a povezanih s predmetnim proizvodom. Svako je trgovačko društvo predložilo metodologiju koja odgovara njegovoj konkretnoj situaciji (u ovom slučaju ovisno o rasponu sirovina uvezenih radi proizvodnje predmetnog proizvoda). Iznos carine ušteđen na uvezenim ulaznim faktorima mogao se pouzdano izračunati upotrebom SION-a ili prosječne dodane vrijednosti u okviru svih prethodnih dozvola dostupnih za predmetni proizvod. Komisija je te metodologije smatrala primjerenima te ih je prihvatila.

(59)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe ti iznosi subvencije raspodijeljeni su na temelju ukupnog izvoznog prometa predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o realizaciji izvoza i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(60)

Komisija je stoga utvrdila da su stope subvencija s obzirom na taj program tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosile 0,88 % za Chandan Steel Limited i 1,56 % za Isinox Steel Limited.

3.3.   Program povrata carine (DDS)

3.3.1.   Pravna osnova

(61)

Detaljni opis DDS-a nalazi se u Pravilima za povrat carina i središnjih trošarina iz 1995. kako su izmijenjena kasnijim obavijestima.

3.3.2.   Prihvatljivost

(62)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjuje uvjete za taj program.

3.3.3.   Praktična provedba

(63)

Izvoznik koji ispunjuje uvjete može se prijaviti za iznos povrata koji se izračunava kao postotak franko brod („FOB”) vrijednosti proizvoda izvezenih u okviru tog programa. Stope povrata odredila je indijska vlada za niz proizvoda, uključujući i predmetni proizvod. One se određuju na osnovi prosječne količine ili vrijednosti materijala koji se upotrebljavaju kao ulazni faktori u proizvodnji proizvoda i prosječnog iznosa plaćene carine na ulazne faktore. Primjenjuju se bez obzira na to jesu li uvozne carine stvarno plaćene ili ne. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije stopa DDS-a iznosila je 1,9 % do 22. studenoga 2015., zatim 2 % s gornjom granicom od 3,2 INR/kg do 10. veljače 2016., a nakon toga 2 % s gornjom granicom od 4,3 INR/kg.

(64)

Kako bi imalo koristi na temelju tog programa, trgovačko društvo mora izvoziti. U trenutku kad se podaci pošiljke unesu u carinski poslužitelj (ICEGATE), navodi se da se izvoz odvija u okviru DDS-a te se neopozivo određuje iznos DDS-a. Nakon što brodar dostavi opći izvozni tovarni list i carinarnica taj dokument na zadovoljavajući način usporedi s podacima iz otpremnice, ispunjeni su svi uvjeti za odobrenje isplate povrata bilo izravnim plaćanjem na izvoznikov bankovni račun ili mjenicom.

(65)

Izvoznik je dužan dostaviti i dokaz realizacije izvoznih prihoda potvrdom banke o realizaciji. Taj se dokument može dostaviti nakon što je iznos povrata plaćen, ali indijska vlada osigurat će povrat plaćenog iznosa ako izvoznik ne dostavi potvrdu banke o realizaciji u zadanom roku.

(66)

Iznos povrata može se iskoristiti u bilo koju svrhu.

(67)

U skladu s indijskim računovodstvenim standardima iznos povrata carine može se knjižiti na obračunskoj osnovi kao prihod u komercijalnim računima nakon ispunjenja izvozne obveze.

(68)

Komisija je utvrdila da su svi proizvođači izvoznici koji surađuju nastavili ostvarivati koristi na temelju DDS-a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

3.3.4.   Zaključak o DDS-u

(69)

DDS-om su predviđene subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Takozvani iznos povrata carine financijski je doprinos indijske vlade jer se radi o izravnom prijenosu sredstava indijske vlade. Nema ograničenja za upotrebu tih sredstava. Nadalje, iznosom povrata carine dodjeljuje se korist izvozniku jer se tako poboljšava njegova likvidnost.

(70)

Stopu povrata carine za izvoz određuje indijska vlada za svaki proizvod posebno. Međutim, iako se na subvenciju upućuje kao na povrat carine, program nema značajke dozvoljenog sustava povrata carine ili sustava zamjenskog povrata u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Gotovinsko plaćanje izvozniku nije povezano sa stvarnim plaćanjima uvoznih carina na sirovine i nije kredit za carine koji se upotrebljava za prijeboj uvoznih carina za prošli ili budući uvoz sirovina.

(71)

Tijekom posjeta radi provjere indijska vlada tvrdila je da postoji odgovarajuća veza između stopa povrata i plaćenih carina na sirovine. To je zato što indijska vlada pri određivanju stopa povrata carine uzima u obzir prosječnu količinu ili vrijednost materijala koji su upotrijebljeni kao ulazni faktori u proizvodnji proizvoda i prosječni iznos plaćene carine na ulazne faktore.

(72)

Međutim, Komisija ne smatra da je navodna veza između stopa povrata i plaćenih carina na sirovine dovoljna kako bi program bio u skladu s pravilima utvrđenima u Prilogu I., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za zamjenski povrat) Osnovnoj uredbi. Konkretno, iznos kredita ne izračunava se u odnosu na stvarno upotrijebljene ulazne faktore. Štoviše, ne postoji sustav ili postupak kojim bi se potvrdilo koji su ulazni faktori (uključujući podatke o njihovim količinama i podrijetlu) potrošeni u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu Priloga I. točke i. te priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Nadalje, indijska vlada nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarnih ulaznih faktora i transakcija kako bi utvrdila je li došlo do prekomjernog plaćanja. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(73)

Plaćanje u obliku izravnog prijenosa sredstava indijske vlade nakon što izvoznici obave izvoz mora se stoga smatrati izravnim bespovratnim sredstvima indijske vlade koja ovise o realizaciji izvoza te se stoga smatra specifičnim te se smatra da se protiv njega mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe.

3.3.5.   Izračun iznosa subvencije

(74)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. Osnovne uredbe iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere računao se prema koristi za primatelja za koju je utvrđeno da postoji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U tom pogledu smatralo se da je primatelj ostvario korist u vrijeme kada je obavljena izvozna transakcija na temelju tog programa. U tom je trenutku indijska vlada obvezna isplatiti povrat, što čini financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Nakon što carinska tijela izdaju izvoznu otpremnicu u kojoj je, među ostalim, naveden iznos povrata koji se treba dodijeliti za tu izvoznu transakciju, indijska vlada više ne može odlučivati o dodjeljivanju subvencije. S obzirom na prethodno navedeno i budući da nema pouzdanih dokaza o suprotnome, smatra se primjerenim ocijeniti korist na temelju DDS-a kao zbroj iznosa povrata zarađenih u svim izvoznim transakcijama obavljenima u okviru tog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(75)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe ti iznosi subvencije raspodijeljeni su na temelju ukupnog izvoznog prometa predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o izvoznim rezultatima i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(76)

Komisija je stoga utvrdila da su stope subvencija s obzirom na taj program tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosile 1,02 % za Chandan Steel Limited, 0,66 % za Isinox Steel Limited i 1,82 % za grupu Venus.

3.4.   Program prava na povrat carinskih pristojbi (DEPBS)

(77)

Ispitnim postupkom otkriveno je da je taj program prekinut i da njime nije dodijeljena korist proizvođačima izvoznicima u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, zbog čega daljnje ocjenjivanje mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv njega nije nužno za potrebe ovog ispitnog postupka.

3.5.   Program odobrenja bescarinskog uvoza („DFIA”)

(78)

Ispitnim postupkom otkriveno je da ni jedan od proizvođača izvoznika u uzorku nije ostvario korist od tog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, zbog čega daljnje ocjenjivanje mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv njega nije nužno za potrebe ovog ispitnog postupka.

3.6.   Izuzeće izvoznih kredita od poreza na kamate

(79)

Ispitnim postupkom otkriveno je da je taj program prekinut i da njime nije dodijeljena korist proizvođačima izvoznicima u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, zbog čega daljnje ocjenjivanje mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv njega nije nužno za potrebe ovog ispitnog postupka.

3.7.   Program kreditiranja izvoza (ECS)

(80)

Ispitnim postupkom otkriveno je da su se svi proizvođači izvoznici u uzorku služili ovim programom tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, s obzirom na to da je utvrđeno da su primljeni poticaji zanemarivi, daljnje ocjenjivanje mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv tog programa nije nužno za potrebe ovog ispitnog postupka.

3.8.   Program za poticanje izvoza osnovnih sredstava (EPCGS)

(81)

Ispitnim postupkom otkriveno je da su se svi proizvođači izvoznici u uzorku služili ovim programom tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, s obzirom na to da je utvrđeno da su primljeni poticaji zanemarivi, daljnje ocjenjivanje mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv tog programa nije nužno za potrebe ovog ispitnog postupka.

3.9.   Kreditna jamstva i izravni prijenosi sredstava indijske vlade

(82)

Ispitnim postupkom otkriveno je da ni jedan proizvođač izvoznik u uzorku nije primio kreditna jamstva i izravne prijenose sredstava od indijske vlade na temelju kojih bi ostvario korist tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, zbog čega daljnje ocjenjivanje mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv tih sustava nije nužno za potrebe ovog ispitnog postupka.

3.10.   Program za izvoz robe iz Indije (MEIS)

3.10.1.   Pravna osnova

(83)

Detaljni opis MEIS-a nalazi se u poglavlju 3. dokumenta FTP 15–20 i poglavlju 3. dokumenta HOP I 15–20.

(84)

MEIS je program nasljednik pet drugih programa (program ciljnog tržišta, program ciljnog proizvoda, program ciljnog proizvoda u odnosu na tržište, potpora za poticanje poljoprivredne infrastrukture i VKGUY).

3.10.2.   Prihvatljivost

(85)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjuje uvjete za taj program.

3.10.3.   Praktična provedba

(86)

Trgovačka društva koja ispunjuju uvjete mogu ostvariti koristi iz MEIS-a tako da određene proizvode izvoze u određene zemlje razvrstane u skupinu A („tradicionalna tržišta”, koja uključuju sve države članice EU-a), skupinu B („tržišta u nastajanju i ciljna tržišta”) i skupinu C („ostala tržišta”). Zemlje razvrstane u pojedine skupine i popis proizvoda s odgovarajućim stopama naknade navedeni su u tablici 1. odnosno tablici 2. Dodatka 3.B dokumentu FTP 15–20. Pri kraju razdoblja ispitnog postupka revizije ukinulo se razlikovanje različitih tržišta i program je postao dostupan svima.

(87)

Korist se ostvaruje u obliku kredita za carine koji je jednak postotku vrijednosti FOB izvoza. Utvrđeno je da je u slučaju šipki od nehrđajućeg čelika na početku razdoblja ispitnog postupka revizije taj postotak iznosio 2 % za izvoz u zemlje skupine B i 0 % za izvoz u zemlje skupina A i C. Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (86), na kraju razdoblja ispitnog postupka revizije ukinuto je razlikovanje skupina zemalja i postotak od 2 % postao je primjenjiv na sve zemlje. Određene vrste izvoza isključene su iz programa, na primjer izvoz uvezene ili pretovarene robe, procijenjeni izvoz, izvoz usluga i izvozni promet jedinica koje posluju u posebnim gospodarskim zonama/jedinicama koje posluju za izvoz.

(88)

Krediti za carine u okviru MEIS-a mogu se slobodno prenositi i vrijede u razdoblju od 18 mjeseci od dana izdavanja. Mogu se upotrijebiti za: i. plaćanje carinskih pristojbi na uvoz ulaznih faktora ili robe, uključujući osnovna sredstva; ii. plaćanje trošarina na nabavu ulaznih faktora ili robe na domaćem tržištu, uključujući osnovna sredstva; iii. plaćanje poreza na usluge na nabavu usluga.

(89)

Zahtjev za ostvarivanje koristi u okviru MEIS-a mora se podnijeti na internetu na web-mjestu Glavne uprave za vanjsku trgovinu. Uz zahtjev na internetu moraju se priložiti i odgovarajući dokumenti (otpremnice, potvrde banke o realizaciji i dokaz o istovaru). Mjerodavno regionalno tijelo indijske vlade nakon temeljite provjere dokumenata izdaje kredit za carine. Sve dok izvoznik dostavlja odgovarajuće dokumente regionalno tijelo ne može odlučivati o dodjeljivanju kredita za carine.

(90)

Komisija je utvrdila da su proizvođači izvoznici u uzorku ostvarivali koristi na temelju MEIS-a tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

3.10.4.   Zaključak o MEIS-u

(91)

MEIS-om su predviđene subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Kredit za carine u okviru MEIS-a financijski je doprinos indijske vlade jer će se kredit na kraju upotrijebiti za prijeboj uvoznih carina, smanjujući na taj način prihod indijske vlade od pristojbi koje bi u suprotnom trebalo platiti. Osim toga, kreditom za carine u okviru MEIS-a izvoznik ostvaruje korist jer se njime poboljšava njegova likvidnost.

(92)

Nadalje, MEIS de iure ovisi o izvoznim rezultatima te se stoga smatra specifičnim i programom protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe.

(93)

Taj se program ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata carine ili sustavom zamjenskog povrata za potrebe članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima utvrđenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za zamjenski povrat) Osnovnoj uredbi. Izvoznik nema obvezu doista potrošiti robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne izračunava se u odnosu na stvarno upotrijebljene ulazne faktore. Ne postoji sustav ili postupak kojim bi se potvrdilo koji se ulazni faktori upotrebljavaju u postupku proizvodnje izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu Priloga I. točke i. te priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Izvoznik može ostvarivati koristi od MEIS-a bez obzira na to uvozi li uopće ikakve ulazne faktore. Da bi ostvario korist, dovoljno je da izvoznik jednostavno izvozi robu te ne mora dokazivati da je ulazni faktor bio uvezen. Stoga čak i izvoznici koji sve svoje ulazne faktore nabavljaju lokalno i uopće ne uvoze robu koja bi se mogla upotrijebiti kao ulazni faktor ipak imaju pravo ostvarivati koristi iz MEIS-a. Nadalje, izvoznik može upotrijebiti kredite za carine u okviru MEIS-a za uvoz osnovnih sredstava, iako osnovna sredstva nisu obuhvaćena područjem primjene dopuštenih sustava povrata carine, kako je navedeno u Prilogu I. točki i. Osnovne uredbe, jer se ona ne troše za proizvodnju izvoznih proizvoda. Nadalje, indijska vlada nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarno upotrijebljenih ulaznih faktora i transakcija kako bi se utvrdilo je li došlo do prekomjernog plaćanja.

3.10.5.   Izračun iznosa subvencije

(94)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. Osnovne uredbe iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere računao se prema koristi za primatelja za koju je utvrđeno da postoji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U tom pogledu smatralo se da je primatelj ostvario korist u vrijeme kada je obavljena izvozna transakcija na temelju tog programa.

(95)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe ti iznosi subvencije raspodijeljeni su na temelju ukupnog izvoznog prometa predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o izvoznim rezultatima i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, prerađenim, izvezenim ili transportiranim količinama.

(96)

Komisija je stoga utvrdila da su stope subvencija s obzirom na taj program tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosile 1,31 % za Chandan Steel Limited, 1,33 % za Isinox Steel Limited i 1,00 % za grupu Venus.

(97)

Nakon objave jedna je stranka tvrdila da bi kompenzacijske mjere trebalo uvesti samo protiv koristi dodijeljene na temelju prodaje u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Međutim, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (95), u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe iznos subvencije raspodijeljen je na temelju ukupnog izvoznog prometa predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kao primjereni nazivnik. Protiv iznosa koristi raspodijeljene na promet ostvaren izvozom u Uniju zatim su uvedene kompenzacijske mjere.

3.11.   Paket programa poticaja (PSI) savezne države Maharashtra

(98)

Ispitnim postupkom otkriveno je da ni jedan od proizvođača izvoznika u uzorku nije ostvario korist od tog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, zbog čega daljnje ocjenjivanje mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv njega nije nužno za potrebe ovog ispitnog postupka.

3.12.   Regionalne subvencije

(99)

Ispitnim postupkom otkriveno je da ni jedan od proizvođača izvoznika u uzorku nije ostvario korist od tih programa tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, zbog čega daljnje ocjenjivanje mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv njih nije nužno za potrebe ovog ispitnog postupka.

3.13.   Iznosi subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere

(100)

Iznosi subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere u skladu s odredbama Osnovne uredbe, iskazani ad valorem, za proizvođača izvoznika koji surađuje bili su sljedeći:

Tablica 1.

Subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere

PROGRAMI

DRUŠTVA

AAS (%)

DDS (%)

MEIS (%)

Ukupno (%)

Chandan Steel Limited

0,88

1,02

1,31

3,21

Isinox Steels Limited

1,56

0,66

1,33

3,55

grupa Venus

nije primjenjivo

1,82

1,00

2,82

Izvor: Ispitni postupak.

(101)

Ukupni iznos subvencioniranja premašuje prag de minimis koji se navodi u članku 14. stavku 5. Osnovne uredbe.

3.14.   Zaključci o vjerojatnosti nastavka subvencioniranja

(102)

U skladu s člankom 18. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da bi istekom mjera na snazi došlo do nastavka subvencioniranja.

(103)

Kako je navedeno u prethodnim uvodnim izjavama (31) do (101), utvrđeno je da su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije indijski izvoznici predmetnog proizvoda nastavili ostvarivati korist od subvencija koje dodjeljuju indijska tijela, a protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(104)

Programi subvencioniranja izvor su stalnih koristi i nema naznaka da će se te koristi ukinuti u doglednoj budućnosti. Subvencioniranje u okviru DDS-a i MEIS-a doista se povećalo tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stopa i gornja granica u okviru DDS-a povećale su se, dok je MEIS, koji je bio dostupan za izvoz u skupinu zemalja na početku razdoblja ispitnog postupka revizije (ne uključujući države članice), postao dostupan za sve zemlje kako se program bližio kraju. Zbog potonje promjene povećala se privlačnost izvoza u Uniju.

(105)

Iako su cijene izvoza šipki od nehrđajućeg čelika u Uniju slične cijenama izvoza na tržišta trećih zemalja, svi proizvođači izvoznici u uzorku imaju znatne rezervne kapacitete u rasponu od 14 % do 66 %. Iskorištenost kapaciteta svih proizvođača izvoznika koji surađuju (i koji čine približno 46 % ukupnog uvoza šipki od nehrđajućeg čelika iz Indije u Uniju) iznosi oko 42 %. Rezervni kapacitet samo tih proizvođača iznosi oko 156 000 metričkih tona, odnosno 50 % ukupne potrošnje Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. S obzirom na to da taj iznos ne uključuje rezervni kapacitet proizvođača izvoznika koji čine preostalih 54 % ukupnog uvoza šipki od nehrđajućeg čelika iz Indije u Uniju kao ni proizvođače iz Indije koji ne izvoze u Uniju, riječ je o konzervativnoj procjeni ukupnih rezervnih kapaciteta u Indiji.

(106)

U skladu s nacrtom indijske nacionalne politike za čelik za 2017., Indija je 2015. bila jedino veliko gospodarstvo u svijetu u kojem je potražnja za čelikom nastavila ostvarivati pozitivan rast, po stopi od 5,3 %. Dok se proizvodnja za domaću potrošnju među proizvođačima izvoznicima u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kreće između 1 % i 17 % ukupne proizvodnje, prekomjerni kapacitet proizvođača izvoznika koji surađuju iznosi oko 58 %. U skladu s tim, čak i da je rast domaće potrošnje ostao na razini iz 2015., bilo bi potrebno mnogo godina za apsorpciju prekomjernih kapaciteta.

(107)

Tržište Unije privlačno je unatoč navedenim mjerama. Svi proizvođači izvoznici u uzorku usmjereni su na izvoz i izvoze između 83 % i 99 % svoje ukupne proizvodnje šipki od nehrđajućeg čelika. Unatoč mjerama na snazi Unija je ostala važno izvozno odredište za proizvođače izvoznike u uzorku te čini od 35 % do 53 % njihova ukupnog izvoza šipki od nehrđajućeg čelika tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U slučaju stavljanja mjera izvan snage vjerojatno bi se povećao obujam izvoza u Uniju, koji je već znatan za razdoblje ispitnog postupka revizije. Kako se dalje navodi u uvodnoj izjavi (183) u nastavku, to je jasno vidljivo iz primjera jednog proizvođača izvoznika čija je carina smanjena na 0 % nakon privremene revizije 2013.

(108)

S obzirom na navedeno Komisija je zaključila da postoji vjerojatnost nastavka subvencioniranja.

4.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA ŠTETE

4.1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(109)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni proizvod proizvodilo je 25 proizvođača. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 9. stavka 1. Osnovne uredbe.

4.2.   Uvodne napomene

(110)

Šteta je procijenjena na temelju podataka o kretanjima u pogledu proizvodnje, proizvodnog kapaciteta, iskorištenosti kapaciteta, prodaje, tržišnog udjela, zaposlenosti, produktivnosti i rasta prikupljenih na razini ukupne industrije Unije te podataka o kretanjima u pogledu cijena, profitabilnosti, novčanog toka, sposobnosti prikupljanja kapitala i ulaganja, zaliha, povrata ulaganja i plaća prikupljenih na razini proizvođača iz Unije u uzorku.

(111)

Tijekom razmatranog razdoblja, osim 2013., prevladavali su pozitivni tržišni uvjeti uz povećanje potrošnje šipki od nehrđajućeg čelika u Uniji. Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (3), na temelju privremene revizije 2013. stopa pristojbe primjenjiva na društvo Viraj smanjena je na 0 %.

4.3.   Potrošnja u Uniji

(112)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji zbrajanjem sljedećeg:

(a)

provjereni podatci o prodaji u Uniji triju proizvođača iz Unije u uzorku,

(b)

podatci o prodaji u Uniji koju su ostvarili proizvođači iz Unije izvan uzorka koji surađuju, dobiveni iz zahtjeva za reviziju i nakon provjere podataka koje je dostavio Eurofer i

(c)

podatci o uvozu koje je dostavio Eurostat.

(113)

Potrošnja šipki od nehrđajućeg čelika u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u metričkim tonama)

 

2012.

2013.

2014.

2015.

RIPR

Ukupna potrošnja u Uniji (u metričkim tonama)

270 254

259 213

301 309

310 418

314 305

Indeks (2012. = 100)

100

96

111

115

116

Izvor: Eurostat, Eurofer i odgovori na upitnike.

(114)

Potrošnja u Uniji povećala se za 16 % tijekom razmatranog razdoblja. Analizom na godišnjoj razini utvrđeno je početno smanjenje od 4 % između 2012. i 2013. te kasnije postupno povećanje od 20 postotnih bodova, odnosno više od 55 tisuća tona, tijekom razdoblja od 2014. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije.

4.4.   Uvoz iz Indije

4.4.1.   Obujam i tržišni udio uvoza iz Indije

(115)

Komisija je utvrdila obujam uvoza šipki od nehrđajućeg čelika iz Indije u Uniju na temelju podataka Eurostata i tržišnih udjela uvoza usporedbom tog obujma uvoza s potrošnjom u Uniji prikazanom u tablici 2.

(116)

Uvoz šipki od nehrđajućeg čelika iz Indije u Uniju razvijao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza iz Indije (u metričkim tonama) i tržišni udjeli

 

2012.

2013.

2014.

2015.

RIPR

Obujam uvoza iz Indije (u metričkim tonama)

27 138

27 053

42 631

44 494

44 636

Indeks (2012. = 100)

100

100

157

164

164

Tržišni udio uvoza iz Indije (%)

10

10

14

14

14

Indeks (2012. = 100)

100

102

140

141

140

Izvor: Eurostat.

(117)

Obujam uvoza iz Indije u Uniju tijekom razmatranog razdoblja znatno se povećao – za 64 %, odnosno za gotovo 18 000 tona. Analizom na godišnjoj razini utvrđeno je znatno početno smanjenje 2013. i kasnije povećanje od 57 postotnih bodova 2014. te daljnje povećanje za 7 postotnih bodova do 2015. i razdoblja ispitnog postupka revizije.

(118)

U početku, između 2012. i 2013., uvoz iz Indije bio je stabilan, dok se potrošnja u Uniji smanjila za 3 %. Od 2013. do razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz iz Indije povećao se za 64 %, dok se potrošnja u Uniji povećala za 20 %. Budući da je povećanje uvoza iz Indije bilo veće od povećanja potrošnje u Uniji, tržišni udio tog uvoza povećao se sa 10 % na 14 %.

4.4.2.   Cijene uvoza iz Indije

(119)

Komisija je upotrijebila cijene uvoza iz Indije koje je dostavio Eurostat.

(120)

Prosječna cijena uvoza šipki od nehrđajućeg čelika iz Indije u Uniju razvijala se kako slijedi:

Tablica 4.

Cijene uvoza iz Indije

 

2012.

2013.

2014.

2015.

RIPR

Cijene uvoza iz Indije

(EUR po metričkoj toni)

2 509

2 233

2 095

2 225

2 165

Indeks (2012. = 100)

100

89

84

89

86

Izvor: Eurostat.

(121)

Cijene uvoza iz Indije smanjile su se za 14 % tijekom razmatranog razdoblja, pri čemu je do najvećeg smanjenja došlo između 2012. i 2013. Smanjile su se za 11 % 2013. i za dodatnih 5 postotnih bodova 2014., povećale se za 5 postotnih bodova 2015. i zatim se dodatno smanjile za 3 postotna boda u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(122)

Iako je to smanjenje slijedilo silazna kretanja cijena sirovina, Komisija je zabilježila da je tijekom cijelog razmatranog razdoblja prosječna cijena uvoza iz Indije po jedinici bila znatno manja od prosječne prodajne cijene po jedinici i prosječnog troška proizvodnje po jedinici za industriju Unije, navedenih u tablici 9., iz čega je proizišao snažan pritisak na prodajne cijene Unije.

4.4.3.   Sniženje cijena

(123)

Komisija je utvrdila sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uspoređujući sljedeće:

(a)

ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu franko tvornica i

(b)

odgovarajuće ponderirane prosječne cijene po uvezenoj vrsti proizvoda koje indijski proizvođači u uzorku naplaćuju prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, utvrđene na temelju cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) uz odgovarajuće prilagodbe za troškove nakon uvoza.

(124)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije na istoj razini trgovine, nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(125)

Usporedbom je za proizvođače izvoznike koji surađuju utvrđena ponderirana prosječna marža sniženja cijena na tržištu Unije od 12 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

4.5.   Uvoz iz drugih zemalja

(126)

Komisija je utvrdila obujam uvoza iz zemalja koje nisu Indija na temelju podataka Eurostata i tržišnih udjela tog uvoza usporedbom obujma uvoza s potrošnjom u Uniji prikazanom u tablici 2.

(127)

Uvoz šipki od nehrđajućeg čelika u Uniju iz ostalih zemalja razvijao se kako slijedi:

Tablica 5.

Uvoz šipki od nehrđajućeg čelika iz ostalih zemalja

 

2012.

2013.

2014.

2015.

RIPR

Ostale zemlje ukupno

Obujam uvoza (u metričkim tonama)

22 035

19 243

20 326

20 367

20 262

Indeks (2012. = 100)

100

87

92

92

92

Tržišni udio (%)

8

7

7

7

6

Prosječna cijena (EUR po metričkoj toni)

4 395

4 171

4 178

4 236

4 145

Indeks (2012. = 100)

100

95

95

96

94

Švicarska

Obujam uvoza (u metričkim tonama)

9 911

10 122

10 921

10 268

10 578

Indeks (2012. = 100)

100

102

110

104

107

Tržišni udio (%)

4

4

4

3

3

Prosječna cijena (EUR po metričkoj toni)

4 364

4 080

4 013

3 960

3 866

Indeks (2012. = 100)

100

93

92

91

89

Ukrajina

Obujam uvoza (u metričkim tonama)

4 276

3 344

2 891

3 773

3 573

Indeks (2012. = 100)

100

78

68

88

84

Tržišni udio (%)

2

1

1

1

1

Prosječna cijena (EUR po metričkoj toni)

3 174

2 834

2 805

2 612

2 406

Indeks (2012. = 100)

100

89

88

82

76

Preostale zemlje

Obujam uvoza (u metričkim tonama)

7 849

5 777

6 514

6 327

6 111

Indeks (2012. = 100)

100

74

83

81

78

Tržišni udio (%)

3

2

2

2

2

Prosječna cijena (EUR po metričkoj toni)

5 099

5 103

5 065

5 651

5 646

Indeks (2012. = 100)

100

100

99

111

111

Izvor: Eurostat.

(128)

Obujam uvoza iz trećih zemalja koje nisu Indija smanjio se za 8 % u odnosu na povećanje obujma uvoza iz Indije od 64 %.

(129)

Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio uvoza iz zemalja koje nisu Indija smanjio se sa 8 % na 6 %, dok se tržišni udio uvoza iz Indije povećao sa 10 % na 14 %.

(130)

Tržišni udjeli dviju najvažnijih zemalja uvoznica nakon Indije smanjili su se tijekom razmatranog razdoblja: tržišni udio Švicarske smanjio se sa 4 % na 3 %, a Ukrajine sa 2 % na 1 %.

(131)

U kontekstu povećanja potrošnje u Uniji za 16 % i smanjenja tržišnog udjela industrije Unije za 3 % tijekom razmatranog razdoblja to znači da je uvoz iz Indije preuzeo tržišni udjel ne samo od industrije Unije nego i od uvoza iz drugih zemalja.

(132)

Prosječna cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja smanjila se znatno sporije od cijene uvoza iz Indije. Ona se smanjila za 6 %, dok se cijena uvoza iz Indije smanjila za 14 %.

(133)

Cijene uvoza iz Švicarske i Ukrajine u prosjeku su znatno veće od cijena uvoza iz Indije tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Međutim, te cijene nisu nužno izravno usporedive jer na prosječnu cijenu utječe različit asortiman proizvoda.

(134)

Nadalje, konkretan obujam uvoza iz Švicarske (+ 7 %) i Ukrajine (– 16 %) ili općenito iz svih ostalih trećih zemalja (– 8 %) nije se tako znatno povećao kao obujam uvoza iz Indije (+ 64 %).

(135)

Dok se obujam uvoza iz Indije povećao za više od 17 000 tona tijekom razmatranog razdoblja, obujam uvoza iz Ukrajine smanjio se za približno 700 tona, obujam uvoza iz Švicarske povećao se za približno 700 tona, a obujam uvoza iz svih ostalih trećih zemalja (uključujući Švicarsku i Ukrajinu) povećao se za približno 1 700 tona.

(136)

Na temelju navedenog i s obzirom na znatno manji obujam uvoza iz Švicarske i Ukrajine u usporedbi s onim iz Indije nema naznaka da je uvoz iz tih dviju zemalja prouzročio štetu industriji Unije.

(137)

Uvoz iz zemalja koje nisu Indija (uključujući Švicarsku i Ukrajinu) u prosjeku je skuplji od uvoza iz Indije te je pretrpio smanjenje tržišnog udjela od 2 % tijekom razmatranog razdoblja.

4.6.   Gospodarsko stanje industrije Unije

4.6.1.   Opće napomene

(138)

U skladu s člankom 8. stavkom 4. Osnovne uredbe Komisija je ispitala učinak subvencioniranog uvoza na industriju Unije procjenom svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(139)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (12), odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(140)

Za utvrđivanje štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete.

(141)

Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju, podataka koje je dostavio Eurofer i provjerenih odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podatci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije.

(142)

Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju provjerenih podataka iz odgovora proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik.

(143)

Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(144)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere i oporavak od prethodnog subvencioniranja.

(145)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.6.2.   Makroekonomski pokazatelji

4.6.2.1.   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(146)

Ukupna proizvodnja industrije Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta proizvođača iz Unije

 

2012.

2013.

2014.

2015.

RIPR

Obujam proizvodnje (u metričkim tonama)

285 000

269 000

314 000

325 000

326 000

Indeks (2012. = 100)

100

94

110

114

114

Proizvodni kapacitet (u metričkim tonama)

475 000

470 000

491 000

494 000

493 500

Indeks (2012. = 100)

100

99

103

104

104

Iskorištenost kapaciteta (%)

60

57

64

66

66

Indeks (2012. = 100)

100

95

107

110

110

Izvor: Eurostat, Eurofer i odgovori na upitnike.

(147)

Obujam proizvodnje industrije Unije u razmatranom se razdoblju povećao za 14 %. Analizom na godišnjoj razini utvrđeno je da se najprije smanjio za 6 % 2013., a zatim se postupno povećao za 16 postotnih bodova 2014. i za dodatna četiri postotna boda 2015., da bi tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ostao na istoj razini.

(148)

Proizvodni kapacitet industrije Unije povećao se za 4 % tijekom razmatranog razdoblja.

(149)

Kao posljedica povećanja obujma proizvodnje iskorištenost kapaciteta industrije Unije povećala se za 10 % tijekom razmatranog razdoblja.

4.6.2.2.   Obujam prodaje i tržišni udio

(150)

Obujam prodaje industrije Unije u Uniji i tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Obujam prodaje i tržišni udio proizvođača iz Unije

 

2012.

2013.

2014.

2015.

RIPR

Obujam prodaje u Uniji (u metričkim tonama)

221 081

212 917

238 352

245 557

249 407

Indeks (2012. = 100)

100

96

108

111

113

Tržišni udio (%)

82

82

79

79

79

Indeks (2012. = 100)

100

99

96

96

96

Izvor: Eurostat, Eurofer i odgovori na upitnike.

(151)

Obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije povećao se tijekom razmatranog razdoblja za oko 13 %, odnosno za više od 28 000 tona, što je manje od rasta tržišta od 16 %, kako je navedeno u tablici 2.

(152)

Analizom na godišnjoj razini utvrđeno je početno smanjenje od 4 % između 2012. i 2013. te kasnije povećanje od 12 postotnih bodova 2014., 3 postotna boda 2015. i daljnja 2 postotna boda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(153)

Tržišni udio industrije Unije smanjio se za 3 % tijekom razmatranog razdoblja, sa 82 % 2012. i 2013. na 79 % tijekom razdoblja između 2014. i razdoblja ispitnog postupka revizije.

4.6.2.3.   Rast

(154)

Potrošnja u Uniji povećala se tijekom razmatranog razdoblja za 16 %, odnosno za više od 44 000 tona. Obujam prodaje industrije Unije povećao se za 13 %, odnosno za više od 23 000 tona, što se, međutim, pretvorilo u smanjenje tržišnog udjela industrije Unije za 4 postotna boda.

4.6.2.4.   Zaposlenost i produktivnost

(155)

Zaposlenost i produktivnost industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost proizvođača iz Unije

 

2012.

2013.

2014.

2015.

RIPR

Broj zaposlenika

2 150

2 150

2 150

2 150

2 150

Indeks (2012. = 100)

100

100

100

100

100

Produktivnost (u metričkim tonama po zaposleniku)

133

125

146

151

152

Indeks (2012. = 100)

100

94

110

114

114

Izvor: Eurostat, Eurofer i odgovori na upitnike.

(156)

Zaposlenost u industriji Unije ostala je na istoj razini tijekom razmatranog razdoblja.

(157)

Zbog povećanja proizvodnje od 14 % tijekom razmatranog razdoblja i produktivnost se povećala za 14 % tijekom istog razdoblja. Analizom na godišnjoj razini utvrđeno je početno smanjenje od 6 % između 2012. i 2013. te kasnije povećanje od 16 postotnih bodova 2014. i dodatna 4 postotna boda 2015., da bi se u razdoblju ispitnog postupka revizije zadržala ista razina.

4.6.2.5   Visina iznosa subvencijske marže i oporavak od prošlog subvencioniranja

(158)

Komisija je u ispitnom postupku utvrdila da šipke od nehrđajućeg čelika iz Indije i dalje ulaze na tržište Unije po subvencioniranim cijenama. Subvencijska marža utvrđena za Indiju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila je znatno iznad razine de minimis opisane u prethodnoj uvodnoj izjavi (100).

(159)

To se odvijalo istodobno sa smanjenjem cijena uvoza iz Indije za 14 % tijekom razmatranog razdoblja. Kao rezultat toga industrija Unije nije mogla u potpunosti ostvariti koristi iz kompenzacijskih mjera na snazi jer se njezin tržišni udio smanjio za 4 %, a njezina se profitabilnost smanjila za gotovo 5 postotnih bodova.

4.6.3.   Mikroekonomski pokazatelji

4.6.3.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(160)

Prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku prema nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječne prodajne cijene u Uniji i jedinični trošak

 

2012.

2013.

2014.

2015.

RIPR

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (EUR po metričkoj toni)

3 190

2 832

2 804

2 680

2 482

Indeks (2012. = 100)

100

89

88

84

78

Jedinični trošak proizvodnje (EUR po metričkoj toni)

3 012

2 772

2 681

2 561

2 459

Indeks (2012. = 100)

100

92

89

85

82

Izvor: Odgovori na upitnik.

(161)

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji postojano se smanjivala te se smanjila za ukupno 22 % tijekom razmatranog razdoblja i dosegnula vrijednost od 2 482 EUR po toni u razdoblju ispitnog postupka revizije. Industrija Unije morala je smanjiti svoje cijene kako bi se odrazilo opće smanjenje prodajnih cijena na tržištu šipki od nehrđajućeg čelika.

(162)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječni trošak proizvodnje industrije Unije smanjio se u manjoj mjeri, odnosno za 18 %. Glavni čimbenik koji je utjecao na smanjenje jediničnog troška proizvodnje bilo je smanjenje cijene sirovine, ali i povećana produktivnost.

4.6.3.2.   Troškovi rada

(163)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2012.

2013.

2014.

2015.

RIPR

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR po zaposleniku)

51 304

52 672

54 130

54 393

52 462

Indeks (2012. = 100)

100

103

106

107

103

Izvor: Odgovori na upitnik.

(164)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku u industriji Unije povećali su se tijekom razmatranog razdoblja za neznatnih 3 %.

4.6.3.3   Zalihe

(165)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Zalihe

 

2012.

2013.

2014.

2015.

RIPR

Završne zalihe (u metričkim tonama)

6 857

9 336

8 493

6 331

5 778

Indeks (2012. = 100)

100

136

124

92

84

Završne zalihe kao postotak proizvodnje (%)

6

8

7

5

5

Indeks (2012. = 100)

100

134

114

85

77

Izvor: Odgovori na upitnik.

(166)

Razina završnih zaliha industrije Unije smanjila se za 16 % tijekom razmatranog razdoblja. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije razina zaliha činila je približno 5 % njezine proizvodnje.

4.6.3.4.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(167)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotka prometa od te prodaje.

(168)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2012.

2013.

2014.

2015.

RIPR

Profitabilnost prodaje EU-a nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

8,1

3,8

6,4

6,1

3,3

Indeks (2012. = 100)

100

47

79

76

41

Novčani tok (milijuni EUR)

28,4

9,6

26,8

28,4

16,5

Indeks (2012. = 100)

100

34

94

100

58

Ulaganja (milijuni EUR)

7,7

6,9

6,8

7,1

7,0

Indeks (2012. = 100)

100

90

88

92

91

Povrat ulaganja (%)

44

20

34

38

23

Indeks (2012. = 100)

100

46

78

86

53

Izvor: Odgovori na upitnik.

(169)

Profitabilnost industrije Unije postupno se smanjivala sa 8,1 % 2012. na 3,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije, što odgovara smanjenju od 59 %. Analizom na godišnjoj razini utvrđeno je početno znatno smanjenje od 53 % između 2012. i 2013. te kasnije povećanje za 32 postotna boda 2014., zatim blago smanjenje za 3 postotna boda 2015. i daljnje znatno smanjenje za 35 postotnih bodova tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(170)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da samostalno financira svoje djelatnosti. Neto novčani tok smanjio se za 42 % tijekom razmatranog razdoblja. Analizom na godišnjoj razini utvrđen je neravnomjeran razvoj tog pokazatelja. Utvrđeno je početno znatno smanjenje od 66 % između 2012. i 2013. te kasnije povećanje za 60 postotnih bodova 2014., zatim blago povećanje za 6 postotnih bodova 2015., nakon čega je uslijedilo znatno smanjenje za 42 postotna boda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(171)

Znatno smanjenje novčanog toka industrije Unije uglavnom se objašnjava znatnim smanjenjem profitabilnosti, kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi (169).

(172)

Tijekom razmatranog razdoblja godišnja ulaganja industrije Unije u istovjetni proizvod smanjila su se za 9 %, odnosno sa 7,7 milijuna EUR 2012. na 7,0 milijuna EUR tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(173)

Povrat ulaganja jest dobit izražena kao postotak neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Povrat ulaganja industrije Unije od proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda tijekom razmatranog razdoblja smanjio se za 47 %.

4.6.4.   Zaključak o stanju industrije Unije

(174)

U ispitnom postupku utvrđeno je da se unatoč mjerama na snazi tijekom razmatranog razdoblja većina pokazatelja štete razvijala negativno te da se gospodarsko i financijsko stanje industrije Unije pogoršalo.

(175)

Tržišni udio industrije Unije smanjio se za 4 % te su zabilježeni stalno smanjenje dobiti te smanjenje novčanog toka, ulaganja i povrata ulaganja.

(176)

Ta negativna kretanja odvijala su se istodobno sa znatnim povećanjem potrošnje u Uniji od 16 % tijekom razmatranog razdoblja. Istodobno se stalno povećavao obujam uvoza iz Indije i njegov udio u tržištu Unije.

(177)

Zbog tog subvencioniranog uvoza iz Indije cijene industrije Unije smanjile su se za 12 % u razdoblju ispitnog postupka revizije, što je prouzročilo pritisak na cijene. Činjenica je da je pritisak na cijene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bio veći nego u početnom ispitnom postupku, kad je sniženje cijena iznosilo 2 %.

(178)

Stoga je industrija Unije bila prisiljena smanjiti svoje prodajne cijene kako bi ograničila gubitak tržišnog udjela. Zbog toga je njezina dobit, iako još uvijek pozitivna (3,3 %) u razdoblju ispitnog postupka revizije, bila manja od ciljane dobiti od 9,5 % utvrđene u početnom ispitnom postupku.

(179)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (133), uvoz šipki od nehrđajućeg čelika iz zemalja koje nisu Indija istodobno je bio skuplji od uvoza iz Indije i njegov se tržišni udio smanjio za 2 % tijekom razmatranog razdoblja.

(180)

Komisija je stoga zaključila da se industriji Unije i dalje nanosila šteta tijekom razmatranog razdoblja i tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

4.7.   Vjerojatnost nastavka štete

(181)

Kako bi utvrdila vjerojatnost nastavka štete u slučaju stavljanja mjera protiv Indije izvan snage, Komisija je analizirala proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Indiji, izvoz iz Indije u ostale zemlje i privlačnost tržišta Unije.

(182)

Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (105), rezervni kapacitet u Indiji konzervativno se procjenjuje na više od 156 000 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što je već činilo 50 % potrošnje u Uniji tijekom istog razdoblja.

(183)

Komisija je napomenula i da je nakon smanjenja stope pristojbe trgovačkog društva Viraj na 0 % 2013. kao rezultat revizije iz prethodne uvodne izjave (3) taj proizvođač znatno povećao svoju prisutnost na tržištu Unije.

(184)

Između 2013. i razdoblja ispitnog postupka revizije Viraj je zaista stekao većinski udio u uvozu iz Indije u Uniju. Uvoz trgovačkog društva Viraj gotovo se utrostručio u tom razdoblju te se njegov udio povećao za više od 60 %.

(185)

Tijekom istog razdoblja obujam uvoza iz Indije povećao se za 64 %, a njegov udio u tržištu Unije povećao se za 40 %. Velika većina tog povećanja prouzročena je znatnim povećanjem uvoza trgovačkog društva Viraj. To upućuje na povećanu privlačnost tržišta Unije za proizvođače iz Indije. Tijekom istog razdoblja tržišni udio industrije Unije smanjio se za 3 postotna boda, a profitabilnost se smanjila za gotovo 5 postotnih bodova, što je dovelo do pogoršanja njezina stanja.

(186)

Razina cijena izvoza iz Indije u druge zemlje bila je usporediva s razinom cijena izvoza u Uniju.

(187)

S obzirom na privlačnost tržišta Unije opisanu u prethodnim uvodnim izjavama (105), (182) i (183) barem dio rezervnog kapaciteta vrlo će se vjerojatno preusmjeriti na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Isto tako, kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi (107), indijski proizvođači u velikoj su mjeri usmjereni na izvoz.

(188)

Zbog uvoza iz Indije prodajne cijene Unije smanjene su za 12 %. To je pokazatelj vjerojatne razine cijene uvoza iz Indije u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Na temelju toga pritisak na cijene na tržištu Unije u slučaju stavljanja mjere izvan snage vjerojatno će se povećati, čime bi se dodatno pogoršalo gospodarsko stanje industrije Unije.

(189)

Na temelju toga indijski proizvođači izvoznici vjerojatno će, u slučaju izostanka mjera, povećati svoju prisutnost na tržištu Unije s obzirom na obujam i tržišni udio, i to po subvencioniranim cijenama koje bi dovele do znatnog smanjenja prodajnih cijena industrije Unije.

(190)

Time bi se povećao pritisak na cijene na tržištu Unije, što bi negativno utjecalo na profitabilnost i financijsko stanje industrije Unije, zbog čega bi se dodatno pogoršalo gospodarsko stanje industrije Unije.

(191)

Komisija je stoga zaključila da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji velika vjerojatnost nastavka štete.

5.   INTERES UNIJE

(192)

U skladu s člankom 31. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih kompenzacijskih mjera protiv Indije bilo protivno interesu Unije kao cjeline.

(193)

Komisija je interes Unije odredila na temelju različitih interesa svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika. Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoje stavove u skladu s člankom 31. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(194)

Komisija je na temelju toga ispitala postoje li, bez obzira na zaključke o vjerojatnosti nastavka subvencioniranja i nastavka štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje postojećih mjera nije u interesu Unije.

5.1.   Interes industrije Unije

(195)

Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (153), mjerama se nije spriječilo smanjenje tržišnog udjela industrije Unije za 4 % tijekom razmatranog razdoblja.

(196)

Istodobno je Komisija u prethodnoj uvodnoj izjavi (188) zaključila da bi industrija Unije vjerojatno pretrpjela pogoršanje stanja dopusti li se istek kompenzacijskih mjera protiv Indije.

(197)

Stoga je Komisija zaključila da bi nastavak mjera protiv Indije koristio industriji Unije.

5.2.   Interes uvoznika

(198)

Komisija je poslala upitnike dvama uvoznicima koji surađuju. Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (23), nijedan od njih nije dostavio odgovore ili na drugi način surađivao u ovom ispitnom postupku. Nije se javio ni jedan drugi uvoznik.

(199)

Stoga je Komisija zaključila da nema naznaka da bi zadržavanje mjera imalo negativni učinak na uvoznike koji premašuje pozitivni učinak mjera.

5.3.   Interes korisnika

(200)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi (20), ni jedan korisnik iz Unije nije se javio nakon pokretanja ovog ispitnog postupka ili na drugi način surađivao u njemu.

(201)

Šipke od nehrđajućeg čelika imaju širok raspon primjene, među ostalim u automobilskoj industriji, kućanskim uređajima, medicinskim i laboratorijskim instrumentima itd.

(202)

Međutim, kako je Komisija utvrdila u početnom ispitnom postupku, korisnici su samo posredni dionici koji proizvode i isporučuju sastavnice za prethodno navedene primjene.

(203)

Kao takvi, ti korisnici mogu prenijeti sve ili gotovo sve povećanje cijena koje proizlazi iz kompenzacijske pristojbe na krajnje korisnike, imajući na umu da je za potonje učinak takvih mjera zanemariv.

(204)

Ti su nalazi potvrđeni u trenutačnoj reviziji jer ispitnim postupkom nisu otkrivene naznake kojima bi se osporio taj početni nalaz za razdoblje nakon uvođenja mjera koje su na snazi.

(205)

Osim toga, unatoč tomu što su mjere na snazi od 2011., korisnici iz Unije nastavili su se opskrbljivati, među ostalim, iz Indije. Korisnici nisu dostavili nikakve podatke iz kojih je vidljivo da je bilo poteškoća u pronalaženju drugih izvora opskrbe, a takvi podaci nisu utvrđeni ni u ispitnom postupku.

(206)

Na temelju toga i u skladu sa zaključcima iz početnog ispitnog postupka Komisija je zaključila da nastavak mjera neće imati znatan negativni učinak na korisnike.

5.4.   Zaključak o interesu Unije

(207)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da produljenje postojećih kompenzacijskih mjera na uvoz šipki od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije nije u interesu Unije.

6.   KOMPENZACIJSKE MJERE

(208)

Sve su zainteresirane strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo zadržati kompenzacijske mjere na snazi. Nakon te objave pružen im je i rok u kojem su mogle dostaviti primjedbe i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Svi podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir.

(209)

Iz prethodnih razmatranja proizlazi da bi, u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, kompenzacijske mjere primjenjive na uvoz šipki od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije uvedene Konačnom uredbom, kako je izmijenjena Uredbom o izmjeni, trebalo zadržati.

(210)

Stope kompenzacijske pristojbe za pojedinačna trgovačka društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se samo na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvode ta trgovačka društva i posebno navedene pravne osobe. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo trgovačko društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe nazivom i adresom, uključujući subjekte koji su povezani s tim izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(211)

Svaki zahtjev kojim se traži primjena tih pojedinačnih stopa kompenzacijskih pristojbi (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) trebalo bi bez odlaganja uputiti Komisiji (7) sa svim relevantnim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u pogledu proizvodnje, domaće i izvozne prodaje povezane s, na primjer, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava koja ostvaruju koristi od pojedinačnih stopa pristojbi.

(212)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća (8),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna kompenzacijska pristojba na uvoz šipki od nehrđajućeg čelika, samo hladnooblikovanih ili hladnodovršenih i dalje neobrađenih, osim šipki kružnog poprečnog presjeka promjera 80 mm ili većeg, trenutačno razvrstanih u oznake KN 7222 20 21, 7222 20 29, 7222 20 31, 7222 20 39, 7222 20 81 i 7222 20 89, podrijetlom iz Indije.

2.   Stopa konačne kompenzacijske pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode trgovačka društva navedena u nastavku, jest sljedeća:

Trgovačko društvo

Pristojba (%)

Dodatna oznaka TARIC

Chandan Steel Ltd., Mumbai

3,4

B002

Venus Wire Industries Pvt. Ltd, Mumbai;

Precision Metals, Mumbai;

Hindustan Inox Ltd., Mumbai;

Sieves Manufacturer India Pvt. Ltd., Mumbai

3,3

B003

Viraj Profiles Limited, Palghar, Maharashtra i Mumbai, Maharashtra

0

B004

Trgovačka društva navedena u Prilogu

4,0

B005

Sva ostala trgovačka društva

4,0

B999

3.   Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. lipnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 176, 30.6.2016., str. 55.

(2)  Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 405/2011 od 19. travnja 2011. o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih šipki i profila od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije (SL L 108, 28.4.2011., str. 3.).

(3)  Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 721/2013 od 22. srpnja 2013. kojom se izmjenjuje Provedbena uredba (EU) br. 405/2011 o uvođenju konačne kompenzacijske pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih šipki i profila od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije (SL L 202, 27.7.2013., str. 2.).

(4)  SL C 248, 29.7.2015., str. 4.

(5)  Uredba Vijeća (EZ) br. 597/2009 od 11. lipnja 2009. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (SL L 188, 18.7.2009., str. 93.) Ta je Uredba kodificirana Osnovnom uredbom.

(6)  SL C 148, 27.4.2016., str. 8.

(7)  European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, B-1049 Bruxelles, Belgija

(8)  Uredba (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (SL L 176, 30.6.2016., str. 21.).


PRILOG

Indijski proizvođači izvoznici koji surađuju, ali nisu uključeni u uzorak

Dodatna oznaka TARIC B005

Naziv društva

Mjesto

Ambica Steel Ltd

New Delhi

Bhansali Bright Bars Pvt. Ltd

Navi Mumbai

Chase Bright Steel Ltd

Navi Mumbai

D.H. Exports Pvt. Ltd

Mumbai

Facor Steels Ltd

Nagpur

Global Smelters Ltd

Kanpur

Indian Steel Works Ltd

Navi Mumbai

Jyoti Steel Industries Ltd

Mumbai

Laxcon Steels Ltd

Ahmedabad

Meltroll Engineering Pvt. Ltd

Mumbai

Mukand Ltd

Thane

Nevatia Steel & Alloys Pvt. Ltd

Mumbai

Panchmahal Steel Ltd

Kalol

Raajratna Metal Industries Ltd

Ahmedabad

Rimjhim Ispat Ltd

Kanpur

Sindia Steels Ltd

Mumbai

SKM Steels Ltd

Mumbai

Parekh Bright Bars Pvt. Ltd

Thane

Shah Alloys Ltd

Gandhinagar


28.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/29


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1142

оd 27. lipnja 2017.

o izmjeni Priloga I. Uredbi (EZ) br. 669/2009 u pogledu popisa hrane za životinje i hrane neživotinjskoga podrijetla koja podliježe povećanoj razini službenih kontrola uvoza

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja (1), a posebno njezin članak 15. stavak 5.,

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 669/2009 (2) utvrđuju se pravila o povećanoj razini službenih kontrola koje se provode pri uvozu hrane za životinje i hrane neživotinjskog podrijetla navedene u njezinu Prilogu I. („popis”) na ulaznim mjestima u državna područja navedena u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 882/2004.

(2)

Člankom 2. Uredbe (EZ) br. 669/2009 utvrđeno je da je popis potrebno redovito revidirati, i to najmanje dva puta godišnje, uzimajući u obzir barem izvore informacija iz tog članka.

(3)

Pojava i važnost nedavnih incidenata u vezi s hranom prijavljenih s pomoću sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, nalazi revizija u trećim zemljama koje je provela Uprava za revizije i analize u području zdravlja i hrane Komisijine Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane te izvješća o pošiljkama hrane za životinje i hrane neživotinjskoga podrijetla koja države članice podnose Komisiji dva puta godišnje u skladu s člankom 15. Uredbe (EZ) br. 669/2009 upućuju na to da bi taj popis trebalo izmijeniti.

(4)

Naime, za pošiljke grožđica iz Turske i Irana, paprike (Capsicum spp.) iz Šri Lanke, kikirikija i proizvoda od kikirikija iz Senegala i sezamovog sjemena iz Nigerije i Sudana relevantni izvori informacija upućuju na pojavu novih rizika koji opravdavaju uvođenje povećane razine službenih kontrola. Stoga bi popisu trebalo dodati unose koji se odnose na te pošiljke.

(5)

Popis bi trebalo izmijeniti i povećanjem učestalosti službenih kontrola za robu za koju dostupne informacije pokažu višu razinu neusklađenosti s relevantnim zakonodavstvom Unije, čime se povećana razina službenih kontrola opravdava. Stoga bi unos za sušene marelice iz Turske trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Osim toga, popis bi trebalo izmijeniti smanjenjem broja službenih kontrola za robu za koju relevantni izvori informacija upućuju na sveukupno poboljšanje u pogledu usklađenosti s relevantnim sigurnosnim zahtjevima predviđenima zakonodavstvom Unije i za koje trenutačna razina službenih kontrola stoga više nije primjerena. Stoga bi unose na popisu koji se odnose na grašak u mahuni iz Kenije i Brassica oleracea („kineska brokula”) iz Kine trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Osim toga, popis bi trebalo izmijeniti brisanjem unosâ za robu za koju raspoložive informacije upućuju na sveukupno zadovoljavajući stupanj usklađenosti s relevantnim sigurnosnim zahtjevima predviđenima zakonodavstvom Unije i za koje povećana razina službenih kontrola stoga više nije opravdana. Stoga bi unose na popisu za patlidžan iz Kambodže i enzime iz Indije trebalo izbrisati.

(8)

Radi osiguravanja dosljednosti i jasnoće primjereno je Prilog I. Uredbi (EZ) br. 669/2009 zamijeniti tekstom utvrđenim u Prilogu ovoj Uredbi.

(9)

Uredbu (EZ) br. 669/2009 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 669/2009 zamjenjuje se tekstom utvrđenim u Prilogu ovoj Uredbi.s

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. lipnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 165, 30.4.2004., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 669/2009 od 24. srpnja 2009. o provedbi Uredbe (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na povećanu razinu službenih kontrola uvoza određene hrane za životinje i hrane neživotinjskoga podrijetla te o izmjeni Odluke 2006/504/EZ (SL L 194, 25.7.2009., str. 11.).


PRILOG

PRILOG I.

Hrana za životinje i hrana neživotinjskoga podrijetla koja podliježe povećanoj razini službenih kontrola na određenom ulaznom mjestu

Hrana za životinje i hrana

(namjena)

Oznaka KN (1)

Pododjeljak TARIC

Zemlja podrijetla

Opasnost

Učestalost fizičkih i identifikacijskih pregleda (%)

Ananas

(Hrana – svježa ili rashlađena)

0804 30 00

 

Benin (BJ)

Rezidue pesticida (2)  (3)

20

Kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Bolivija (BO)

Aflatoksini

50

Kikiriki, oljušten

1202 42 00

Maslac od kikirikija

2008 11 10

Kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91 ;

2008 11 96 ;

2008 11 98

(Hrana za životinje i hrana)

 

Južnoamerički grah

(Vigna unguiculata spp. sesquipedalis, vigna unguiculata spp. unguiculata)

(Hrana – svježe, rashlađeno ili zamrznuto povrće)

ex 0708 20 00 ;

ex 0710 22 00

10

10

Kambodža (KH)

Rezidue pesticida (2)  (4)

50

Lišće celera (Apium graveolens)

(Hrana – svježe ili rashlađeno začinsko bilje)

ex 0709 40 00

20

Kambodža (KH)

Rezidue pesticida (2)  (5)

50

Brassica oleracea

(ostale jestive kupusnjače, ‚kineska brokula’) (6)

(Hrana – svježa ili rashlađena)

ex 0704 90 90

40

Kina (CN)

Rezidue pesticida (2)

20

Čaj, aromatiziran ili nearomatiziran

(Hrana)

0902

 

Kina (CN)

Rezidue pesticida (2)  (7)

10

Slatka paprika (Capsicum annuum)

0709 60 10 ;

0710 80 51

 

Dominikanska Republika (DO)

Rezidue pesticida (2)  (8)

20

Paprika (osim slatke) (Capsicum spp.)

ex 0709 60 99 ;

ex 0710 80 59

20

20

Južnoamerički grah (Vigna unguiculata spp. sesquipedalis, vigna unguiculata spp. unguiculata)

ex 0708 20 00 ;

ex 0710 22 00

10

10

(Hrana – svježa, rashlađena ili zamrznuta)

 

 

Jagode

(Hrana – svježa ili rashlađena)

0810 10 00

 

Egipat (EG)

Rezidue pesticida (2)  (9)

10

Slatka paprika (Capsicum annuum)

0709 60 10 ;

0710 80 51

 

Egipat (EG)

Rezidue pesticida (2)  (10)

10

Paprika (osim slatke) (Capsicum spp.)

ex 0709 60 99 ;

ex 0710 80 59

20

20

(Hrana – svježa, rashlađena ili zamrznuta)

 

 

Stolno grožđe

(Hrana – svježa ili rashlađena)

0806 10 10

 

Egipat (EG)

Rezidue pesticida (2)  (3)

20

Kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Gambija (GM)

Aflatoksini

50

Kikiriki, oljušten

1202 42 00

Maslac od kikirikija

2008 11 10

Kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91 ;

2008 11 96 ;

2008 11 98

(Hrana za životinje i hrana)

 

Lješnjaci, u ljusci

0802 21 00

 

Gruzija (GE)

Aflatoksini

20

Lješnjaci, oljušteni

0802 22 00

(Hrana)

 

Palmino ulje

(Hrana)

1511 10 90 ;

1511 90 11 ;

 

Gana (GH)

Sudan bojila (11)

50

ex 1511 90 19 ;

1511 90 99

90

Grožđice

(Hrana)

0806 20

 

Iran (IR)

Okratoksin A

5

Grašak u mahuni (neoljušten)

(Hrana – svježa ili rashlađena)

ex 0708 10 00

40

Kenija (KE)

Rezidue pesticida (2)  (13)

5

Kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Madagaskar (MG)

Aflatoksini

50

Kikiriki, oljušten

1202 42 00

Maslac od kikirikija

2008 11 10

Kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91 ;

2008 11 96 ;

2008 11 98

(Hrana za životinje i hrana)

 

Sezamovo sjeme

(Hrana – svježa ili rashlađena)

1207 40 90

 

Nigerija (NG)

Salmonela (12)

50

Kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Senegal (SN)

Aflatoksini

50

Kikiriki, oljušten

1202 42 00

Maslac od kikirikija

2008 11 10

Kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91 ;

2008 11 96 ;

2008 11 98

(Hrana za životinje i hrana)

 

Maline

(Hrana – zamrznuta)

0811 20 31 ;

 

Srbija (RS)

Norovirus

10

ex 0811 20 11 ;

ex 0811 20 19

10

10

Sjemenke lubenice (Egusi, Citrullus spp.) i proizvodi dobiveni od njih

(Hrana)

ex 1207 70 00 ;

ex 1106 30 90 ;

ex 2008 99 99

10

30

50

Sijera Leone (SL)

Aflatoksini

50

Paprika (slatka i ostala) (Capsicum spp.)

(Hrana – sušena, pržena, izmrvljena ili mljevena)

ex 2008 99 99 ;

0904 21 10 ;

79

Šri Lanka (LK)

Aflatoksini

20

ex 0904 21 90 ;

ex 0904 22 00

20

11 ; 19

Kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Sudan (SD)

Aflatoksini

50

Kikiriki, oljušten

1202 42 00

Maslac od kikirikija

2008 11 10

Kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91 ;

2008 11 96 ;

2008 11 98

(Hrana za životinje i hrana)

 

Sezamovo sjeme

(Hrana – svježa ili rashlađena)

1207 40 90

 

Sudan (SD)

Salmonela (12)

50

Paprika (osim slatke) (Capsicum spp.)

(Hrana – svježa ili rashlađena)

ex 0709 60 99

20

Tajland (TH)

Rezidue pesticida (2)  (14)

10

Južnoamerički grah (Vigna unguiculata spp. sesquipedalis, vigna unguiculata spp. unguiculata)

ex 0708 20 00 ;

ex 0710 22 00

10

10

Tajland (TH)

Rezidue pesticida (2)  (15)

20

Patlidžan (Solanum melongena)

0709 30 00 ;

 

ex 0710 80 95

72

(Hrana – svježe, rashlađeno ili zamrznuto povrće)

 

 

Grožđice

(Hrana)

0806 20

 

Turska (TR)

Okratoksin A

5

Sušene marelice

0813 10 00

 

Turska (TR)

Sulfiti (16)

20

Marelice, drukčije pripremljene ili konzervirane

2008 50 61

(Hrana)

 

Limuni (Citrus limon, Citrus limonum)

(Hrana – svježa, rashlađena ili suha)

0805 50 10

 

Turska (TR)

Rezidue pesticida (2)

20

Slatka paprika (Capsicum annuum)

(Hrana – svježa, rashlađena ili zamrznuta)

0709 60 10 ;

0710 80 51

 

Turska (TR)

Rezidue pesticida (2)  (17)

10

Lišće vinove loze

(Hrana)

ex 2008 99 99

11 ; 19

Turska (TR)

Rezidue pesticida (2)  (18)

50

Nar

(Hrana – svježa ili rashlađena)

ex 0810 90 75

30

Turska (TR)

Rezidue pesticida (2)  (19)

20

Patlidžan (Solanum melongena)

0709 30 00 ;

 

Uganda (UG)

Rezidue pesticida (2)

20

ex 0710 80 95

72

Etiopski patlidžan (Solanum aethiopicum)

ex 0709 99 90 ;

ex 0710 80 95

80

72

(Hrana – svježe, rashlađeno ili zamrznuto povrće)

 

 

Sezamovo sjeme

(Hrana – svježa ili rashlađena)

1207 40 90

 

Uganda (UG)

Salmonela (12)

50

Pistacije, u ljusci

0802 51 00

 

Sjedinjene Američke Države (US)

Aflatoksini

10

Pistacije, oljuštene

0802 52 00

(Hrana)

 

Sušene marelice

0813 10 00

 

Uzbekistan (UZ)

Sulfiti (16)

50

Marelice, drukčije pripremljene ili konzervirane

2008 50 61

(Hrana)

 

Listovi korijandra

ex 0709 99 90

72

Vijetnam (VN)

Rezidue pesticida (2)  (20)

50

Bosiljak (sveti bosiljak, obični bosiljak)

ex 1211 90 86

20

Metvica

ex 1211 90 86

30

Peršin

ex 0709 99 90

40

(Hrana – svježe ili rashlađeno začinsko bilje)

 

 

Bamija

ex 0709 99 90

20

Vijetnam (VN)

Rezidue pesticida (2)  (20)

50

Paprika (osim slatke) (Capsicum spp.)

ex 0709 60 99

20

(Hrana – svježa ili rashlađena)

 

 

Pitaja

(Hrana – svježa ili rashlađena)

ex 0810 90 20

10

Vijetnam (VN)

Rezidue pesticida (2)  (20)

10


(1)  Ako je potrebno ispitati samo određene proizvode pod oznakom KN, a ne postoji nikakva posebna potpodjela pod tom oznakom, oznaka KN obilježava se s ‚ex’.

(2)  Rezidue barem onih pesticida koji su navedeni u programu kontrole donesenom u skladu s člankom 29. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.) koji se mogu analizirati multirezidualnim metodama temeljenima na tehnici GC-MS i LC-MS (pesticidi se prate samo u/na proizvodima biljnog podrijetla).

(3)  Rezidue etefona.

(4)  Rezidue klorbufama.

(5)  Rezidue fentoata.

(6)  Vrste iz roda Brassica oleracea L. convar. Botrytis (L) Alef var. Italica Plenck, kultivar alboglabra. Poznate i kao ‚Kai Lan’, ‚Gai Lan’, ‚Gailan’, ‚Kailan’, ‚Chinese kale’, ‚Jie Lan’.

(7)  Rezidue trifluralina.

(8)  Rezidue acefata, aldikarba (zbroj aldikarba, njegova sulfoksida i njegova sulfona, izražen kao aldikarb), amitraza (amitraz uključujući metabolite koji sadržavaju udio 2,4–dimetilanilina izražen kao amitraz), diafentiurona, dikofola (zbroj p, p′ i o,p′ izomera), ditiokarbamata (ditiokarbamati izraženi kao CS2, uključujući maneb, mankozeb, metiram, propineb, tiram i ziram) i metiokarba (zbroj metiokarba i metiokarb sulfoksida i sulfona, izražen kao metiokarb).

(9)  Rezidue heksaflumurona, metiokarba (zbroj metiokarba i metiokarb sulfoksida i sulfona, izražen kao metiokarb), fentoata i tiofanat-metila.

(10)  Rezidue dikofola (zbroj p, p′ i o,p′ izomera), dinotefurana, folpeta, prokloraza (zbroj prokloraza i njegovih metabolita koji sadržavaju udio 2,4,6-triklorofenola, izražen kao prokloraz), tiofanat-metila i triforina.

(11)  Za potrebe ovog priloga izraz ‚sudan bojila’ odnosi se na sljedeće kemijske tvari: i. Sudan I (CAS broj 842-07-9); ii. Sudan II (CAS broj 3118-97-6); iii. Sudan III (CAS broj 85-86-9); iv. grimizno crvena; ili Sudan IV (CAS broj 85-83-6).

(12)  Referentna metoda EN/ISO 6579-1 ili metoda validirana u odnosu na nju u skladu s posljednjom verzijom EN/ISO 16140 ili drugim sličnim međunarodno prihvaćenim protokolima.

(13)  Rezidue acefata i diafentiurona.

(14)  Rezidue formetanata (zbroj formetanata i njegovih soli izražen kao formetanat (hidroklorid)), protiofosa i triforina.

(15)  Rezidue acefata, dikrotofosa, protiofosa, kvinalfosa i triforina.

(16)  Referentne metode: EN 1988-1:1998, EN 1988-2:1998 ili ISO 5522:1981.

(17)  Rezidue diafentiurona, formetanata (zbroj formetanata i njegovih soli izražen kao formetanat (hidroklorid)) i tiofanat-metila.

(18)  Rezidue ditiokarbamata (ditiokarbamati izraženi kao CS2, uključujući maneb, mankozeb, metiram, propineb, tiram i ziram) i metrafenona.

(19)  Rezidue prokloraza.

(20)  Rezidue ditiokarbamata (ditiokarbamati izraženi kao CS2, uključujući maneb, mankozeb, metiram, propineb, tiram i ziram), fentoata i kvinalfosa.


ODLUKE

28.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/36


ODLUKA VIJEĆA (EU, Euratom) 2017/1143

od 26. lipnja 2017.

o imenovanju člana Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, kojeg je predložila Francuska Republika

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 302.,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 106.a,

uzimajući u obzir prijedlog francuske vlade,

uzimajući u obzir mišljenje Europske komisije,

budući da:

(1)

Vijeće je 18. rujna 2015. donijelo Odluku (EU, Euratom) 2015/1600 (1), a 1. listopada 2015. Odluku (EU, Euratom) 2015/1790 (2) o imenovanju članova Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora za razdoblje od 21. rujna 2015. do 20. rujna 2020.

(2)

Mjesto člana Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora postalo je slobodno istekom mandata g. Michela DUBROMELA,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

G. Arnaud SCHWARTZ, Secrétaire national de France Nature environnement, imenuje se članom Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora do kraja tekućeg mandata koji istječe 20. rujna 2020.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Luxembourgu 26. lipnja 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

J. MIZZI


(1)  Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2015/1600 od 18. rujna 2015. o imenovanju članova Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora za razdoblje od 21. rujna 2015. do 20. rujna 2020. (SL L 248, 24.9.2015., str. 53.).

(2)  Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2015/1790 od 1. listopada 2015. o imenovanju članova Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora za razdoblje od 21. rujna 2015. do 20. rujna 2020. (SL L 260, 7.10.2015., str. 23.).


28.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 165/37


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2017/1144

оd 26. lipnja 2017.

o isključenju iz financiranja Europske unije određenih izdataka nastalih za države članice u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR)

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 4136)

(Vjerodostojni su samo tekstovi na bugarskom, danskom, engleskom, francuskom, grčkom, litavskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, španjolskom i talijanskom jeziku)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1306/2013 od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (1), a posebno njezin članak 52.,

nakon savjetovanja s Odborom za poljoprivredne fondove,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 31. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005 (2) te od 1. siječnja 2015. u skladu s člankom 52. Uredbe (EU) br. 1306/2013, Komisija mora provesti potrebne provjere i obavijestiti države članice o rezultatima tih provjera, uzeti u obzir primjedbe država članica, pokrenuti dvostranu raspravu u svrhu postizanja dogovora s predmetnim državama članicama te ih formalno obavijestiti o svojim zaključcima.

(2)

Države članice imale su mogućnost zatražiti pokretanje postupka mirenja. Ta je mogućnost iskorištena u nekim slučajevima te je Komisija ispitala izvješća o rezultatima tog postupka.

(3)

U skladu s Uredbom (EU) br. 1306/2013 financirati se mogu samo oni poljoprivredni izdatci koji su nastali na način koji ne predstavlja povredu prava Unije.

(4)

S obzirom na provedene provjere, rezultate dvostranih rasprava i postupke mirenja, dio izdataka koje su prijavile države članice ne ispunjava taj uvjet i stoga se ne može financirati u okviru EFJP-a i EPFRR-a.

(5)

Trebalo bi navesti iznose koji se ne mogu financirati na teret EFJP-a i EPFRR-a. Ti se iznosi ne odnose na izdatke nastale više od dvadeset i četiri mjeseca prije pisane obavijesti o rezultatima provjera koju Komisija šalje državama članicama.

(6)

U iznose koji se ovom Odlukom izuzimaju iz financiranja Unije trebalo bi uključiti i sva smanjenja ili suspenzije u skladu s člankom 41. Uredbe (EU) br. 1306/2013 zato što su takva smanjenja ili suspenzije privremene naravi i ne dovode u pitanje odluke donesene u skladu s člancima 51. ili 52. te uredbe.

(7)

U pogledu slučajeva obuhvaćenih ovom Odlukom Komisija je u sažetom izvješću obavijestila države članice o procjeni iznosa koji se moraju isključiti na temelju neusklađenosti s pravom Unije (3).

(8)

Ovom se Odlukom ne dovodi u pitanje nijedan financijski zaključak koji Komisija može donijeti na temelju presuda Suda Europske unije u predmetima koji se vode pred Sudom na dan 31. ožujka 2017.,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Iznosi koji su navedeni u Prilogu, a koji se odnose na izdatke akreditiranih agencija za plaćanja država članica prijavljene u okviru EFJP-a ili EPFRR-a, isključuju se iz financiranja Unije.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena Republici Bugarskoj, Kraljevini Danskoj, Saveznoj Republici Njemačkoj, Helenskoj Republici, Kraljevini Španjolskoj, Francuskoj Republici, Talijanskoj Republici, Republici Litvi, Velikom Vojvodstvu Luksemburgu, Republici Malti, Kraljevini Nizozemskoj, Republici Austriji, Republici Poljskoj, Portugalskoj Republici, Rumunjskoj, Slovačkoj Republici i Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. lipnja 2017.

Za Komisiju

Phil HOGAN

Član Komisije


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 549.

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (SL L 209, 11.8.2005., str. 1.).

(3)  Ares(2017)2831484, 7. lipnja 2017.


PRILOG

Proračunska stavka: 05040501

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

RO

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)

2010.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

22 850 154,78

6 418 693,16

16 431 461,62

 

Ruralni razvoj EPFRR – dopuna izravnom plaćanju (2007. – 2013.)

2010.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

8 507 107,30

1 459 929,21

7 047 178,09

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)

2011.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

13 471 514,97

2 311 644,65

11 159 870,32

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)

2011.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

129 773,68

– 481,74

130 255,42

 

Ruralni razvoj EPFRR – dopuna izravnom plaćanju (2007. – 2013.)

2011.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 10 435,76

0,00

– 10 435,76

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)

2012.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

1 924 121,26

330 203,99

1 593 917,27

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)

2012.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 394 552,63

0,00

– 394 552,63

 

Ruralni razvoj EPFRR – dopuna izravnom plaćanju (2007. – 2013.)

2012.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 60 445,30

0,00

– 60 445,30

 

 

 

 

 

Ukupno RO:

EUR

46 417 238,30

10 519 989,27

35 897 249,03

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

LT

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 4 LEADER (2007. – 2013.)

2010.

Financijski učinak Odluke C(2015)6810 od 9. listopada 2015. kojom su smanjena privremena plaćanja povezana s izdatcima iz razdoblja od 16. listopada do 31. prosinca. 2014., od 1. siječnja 2015. do 31. ožujka 2015. i od 1. travnja do 30. lipnja 2015.

JEDNOKRATNA

 

EUR

708 136,83

0,00

708 136,83

 

 

 

 

 

Ukupno LT:

EUR

708 136,83

0,00

708 136,83


Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

EUR

47 125 375,13

10 519 989,27

36 605 385,86

Proračunska stavka: 05070107

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

MT

Nepravilnosti

2016.

Povrat iznosa naplaćenog za poravnanje slučajeva nepravilnosti

JEDNOKRATNA

 

EUR

201 499,67

0,00

201 499,67

 

 

 

 

 

Ukupno MT:

EUR

201 499,67

0,00

201 499,67

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

PL

Voće i povrće – prethodno priznate skupine proizvođača

2012.

Povrat u odnosu na razdoblje od 16. 10. 2011. do 13. 2. 2012.

PAUŠALNA

25,00 %

EUR

12 517 258,69

5 006 903,48

7 510 355,21

 

 

 

 

 

Ukupno PL:

EUR

12 517 258,69

5 006 903,48

7 510 355,21

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

RO

Proizvodno nevezane izravne potpore

2010.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

60 723 392,19

2 629 950,76

58 093 441,43

 

Ostale izravne potpore – energetski usjevi

2010.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

185 062,92

370,13

184 692,79

 

Ostale izravne potpore

2010.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

83 561,22

7 140,83

76 420,39

 

Proizvodno nevezane izravne potpore

2011.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

34 885 948,11

765 982,00

34 119 966,11

 

Ostale izravne potpore

2011.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

40 279,67

0,00

40 279,67

 

Proizvodno nevezane izravne potpore

2011.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

14 498,34

29,00

14 469,34

 

Ostale izravne potpore – energetski usjevi

2011.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

23,62

0,05

23,57

 

Ostale izravne potpore

2011.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 6,62

– 0,01

– 6,61

 

Proizvodno nevezane izravne potpore

2012.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

40 874,57

0,00

40 874,57

 

Proizvodno nevezane izravne potpore

2012.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 98 628,64

0,00

– 98 628,64

 

Ostale izravne potpore – energetski usjevi

2012.

Povrat na temelju presude u predmetu T-145/15

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 6,51

0,00

– 6,51

 

 

 

 

 

Ukupno RO:

EUR

95 874 998,87

3 403 472,76

92 471 526,11


Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

EUR

108 593 757,23

8 410 376,24

100 183 380,99

Proračunska stavka: 6701

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

AT

Voće i povrće – operativni programi uključujući povlačenja

2014.

Nedostatak dvije ključne kontrole

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 677 033,31

– 677 033,31

0,00

 

Voće i povrće – operativni programi uključujući povlačenja

2015.

Nedostatak dvije ključne kontrole

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 763 280,20

0,00

– 763 280,20

 

 

 

 

 

Ukupno AT:

EUR

– 1 440 313,51

– 677 033,31

– 763 280,20

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

BG

Višestruka sukladnost

2013.

Nedostaci u području primjene, razmjerima i kvaliteti kontrola na terenu i izvješćivanju za zakonom propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) 7 i 8, primjena dopuštenog odstupanja, godina podnošenja zahtjeva: 2012.

PAUŠALNA

3,00 %

EUR

– 174 830,40

– 1 875,59

– 172 954,81

 

Višestruka sukladnost

2013.

Nedostaci u području primjene, razmjerima i kvaliteti kontrola na terenu i izvješćivanju za zakonom propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) 7 i 8, primjena dopuštenog odstupanja, godina podnošenja zahtjeva: 2013.

PAUŠALNA

6,00 %

EUR

– 8 128,40

0,00

– 8 128,40

 

Višestruka sukladnost

2014.

Nedostaci u području primjene, razmjerima i kvaliteti kontrola na terenu i izvješćivanju za zakonom propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) 7 i 8, primjena dopuštenog odstupanja, godina podnošenja zahtjeva: 2013.

PAUŠALNA

6,00 %

EUR

– 391 569,13

– 150,78

– 391 418,35

 

Višestruka sukladnost

2013.

Nepostizanje obveznog stupnja kontrole za zakonom propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) 7 i 8, nedostaci u povećanju stupnja kontrole, godina podnošenja zahtjeva: 2014.

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 21 192,88

0,00

– 21 192,88

 

Višestruka sukladnost

2015.

Nepostizanje obveznog stupnja kontrole za zakonom propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) 7 i 8, nedostaci u povećanju stupnja kontrole, godina podnošenja zahtjeva: 2014.

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 1 172 970,16

– 526,34

– 1 172 443,82

 

 

 

 

 

Ukupno BG:

EUR

– 1 768 690,97

– 2 552,71

– 1 766 138,26

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

DE

Proizvodno nevezane izravne potpore

2013.

Godina podnošenja zahtjeva: 2012., površine koje nisu prihvatljive za financiranje

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 23 056,56

0,00

– 23 056,56

 

Proizvodno nevezane izravne potpore

2014.

Godina podnošenja zahtjeva: 2013., površine koje nisu prihvatljive za financiranje

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 23 513,46

0,00

– 23 513,46

 

Proizvodno nevezane izravne potpore

2015.

Godina podnošenja zahtjeva: 2014., površine koje nisu prihvatljive za financiranje

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 27 314,63

0,00

– 27 314,63

 

Proizvodno nevezane izravne potpore

2015.

Godina podnošenja zahtjeva: 2014., retroaktivni povrati sredstava

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 9 023,01

– 5 362,92

– 3 660,09

 

Nepravilnosti

2011.

Nemar koji je posljedica neizvršavanja povrata neopravdanog plaćanja

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 1 298,67

0,00

– 1 298,67

 

Nepravilnosti

2013.

Neopravdana odluka da se ne provodi povrat.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 4 523,94

0,00

– 4 523,94

 

Nepravilnosti

2011.

Neopravdano zaustavljanje postupka povrata

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 46 219,07

0,00

– 46 219,07

 

 

 

 

 

Ukupno DE:

EUR

– 134 949,34

– 5 362,92

– 129 586,42

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

DK

Proizvodno nevezane izravne potpore

2015.

Financijska godina: 2015. – kvaliteta sustava identifikacije zemljišnih parcela (LPIS)

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 174 979,00

0,00

– 174 979,00

 

Proizvodno nevezane izravne potpore

2015.

Financijska godina: 2015. – retroaktivni povrati sredstava

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 736 162,00

0,00

– 736 162,00

 

Proizvodno nevezane izravne potpore

2016.

Financijska godina: 2016. – kontrole na terenu – kontrola prihvatljivosti

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 522 366,00

0,00

– 522 366,00

 

Proizvodno nevezane izravne potpore

2016.

Financijska godina: 2016. – kontrole na terenu – ekološki značajne površine

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 54 849,00

0,00

– 54 849,00

 

Proizvodno nevezane izravne potpore

2016.

Financijska godina: 2016. – kvaliteta sustava identifikacije zemljišnih parcela (LPIS)

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 174 587,00

0,00

– 174 587,00

 

Proizvodno nevezane izravne potpore

2016.

Financijska godina: 2016. – retroaktivni povrati sredstava

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 1 243 766,00

0,00

– 1 243 766,00

 

 

 

 

 

Ukupno DK:

EUR

– 2 906 709,00

 0,00

– 2 906 709,00

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

ES

Proizvodno nevezane izravne potpore

2014.

Godina podnošenja zahtjeva: 2013.: nedovoljna kvaliteta kontrola na licu mjesta

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 9 312,36

0,00

– 9 312,36

 

Proizvodno nevezane izravne potpore

2015.

Godina podnošenja zahtjeva: 2013.: nedovoljna kvaliteta kontrola na licu mjesta

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 26,35

0,00

– 26,35

 

Višestruka sukladnost

2015.

Nedostaci u nasumično odabranom dijelu uzorka u vezi s dobrobiti životinja, godine podnošenja zahtjeva: 2012. – 2014.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 66 615,68

0,00

– 66 615,68

 

Višestruka sukladnost

2014.

Nedostaci u području primjene i kvaliteti kontrola na terenu – manjkavo izvješćivanje o kontrolama na terenu – nepravodobno provođenje kontrola na terenu – manjkava analiza rizika – stup I. – godina podnošenja zahtjeva: 2013.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 240 657,88

– 11 564,21

– 229 093,67

 

Višestruka sukladnost

2013.

Nedostaci u području primjene i kvaliteti kontrola na terenu – manjkavo izvješćivanje o kontrolama na terenu – nepravodobno provođenje kontrola na terenu – manjkava analiza rizika – vino – godina podnošenja zahtjeva: 2013.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 30,18

0,00

– 30,18

 

Višestruka sukladnost

2015.

Nedostaci u području primjene i kvaliteti kontrola na terenu – manjkavo izvješćivanje o kontrolama na terenu – nepravodobno provođenje kontrola na terenu – stup I. – godina podnošenja zahtjeva: 2014.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 222 425,22

0,00

– 222 425,22

 

Višestruka sukladnost

2013.

Nedostaci u području primjene i kvaliteti kontrola na terenu – manjkavo izvješćivanje o kontrolama na terenu – nepravodobno provođenje kontrola na terenu – vino – godina podnošenja zahtjeva: 2014.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 10 385,58

0,00

– 10 385,58

 

Višestruka sukladnost

2014.

Nedostaci u području primjene i kvaliteti kontrola na terenu – manjkavo izvješćivanje o kontrolama na terenu – nepravodobno provođenje kontrola na terenu – vino – godina podnošenja zahtjeva: 2014.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 448,95

0,00

– 448,95

 

Višestruka sukladnost

2013.

Nedostaci u području primjene i kvaliteti kontrola na terenu – nepravodobno provođenje kontrola na terenu – manjkava analiza rizika – stup I. – godina podnošenja zahtjeva: 2012.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 247 147,90

– 15 410,19

– 231 737,71

 

Višestruka sukladnost

2014.

Nedostaci u području primjene kontrola zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju (SMR) 2 i 4 te u provedbi i izvješćivanju u vezi s dobrobiti životinja, godina podnošenja zahtjeva: 2013.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 89 033,37

0,00

– 89 033,37

 

Višestruka sukladnost

2013.

Nedostaci u području primjene kontrola zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju (SMR) 2 i 4, u provedbi i izvješćivanju u vezi s dobrobiti životinja i kontroli parcela na licu mjesta, godina podnošenja zahtjeva: 2012.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 316 430,95

0,00

– 316 430,95

 

Voće i povrće – operativni programi

2012.

Nedostatak u ključnoj kontroli s izračunanim financijskim učinkom – Katalonija

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 122 144,38

0,00

– 122 144,38

 

Voće i povrće – operativni programi

2013.

Nedostatak u ključnoj kontroli s izračunanim financijskim učinkom – Katalonija

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 122 144,38

0,00

– 122 144,38

 

Voće i povrće – operativni programi

2011.

Paušalne isplate potpore za troškove osoblja

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 97 958,68

– 97 958,68

0,00

 

Voće i povrće – operativni programi

2012.

Paušalne isplate potpore za troškove osoblja

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 112 555,18

– 91 488,65

– 21 066,53

 

Proizvodno nevezane izravne potpore

2014.

Nedovoljan broj kontrola na terenu u godini podnošenja zahtjeva 2013.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 5 707,30

0,00

– 5 707,30

 

Proizvodno nevezane izravne potpore

2014.

Nedovoljan broj kontrola na terenu u godini podnošenja zahtjeva 2013. za trajne pašnjake

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 82 097,33

– 82 097,33

0,00

 

Proizvodno nevezane izravne potpore

2014.

Nedostatak analize retroaktivnosti provedene u godini podnošenja zahtjeva 2013. u odnosu na godine od 2010. do 2012.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 12 884,58

0,00

– 12 884,58

 

Proizvodno nevezane izravne potpore

2014.

Nedostatak analize retroaktivnosti provedene u godini podnošenja zahtjeva 2013. u odnosu na godine od 2010. do 2012. (u vezi s trajnim pašnjacima)

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 19 298,48

– 19 298,48

0,00

 

Proizvodno nevezane izravne potpore

2014.

Nedostatak analize retroaktivnosti provedene u godini podnošenja zahtjeva 2014. u odnosu na godine od 2011. do 2013.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 9 603,76

0,00

– 9 603,76

 

Ovjeravanje

2012.

Prekoračenje opće gornje granice, financijska godina 2012.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 18 356 430,10

– 287 742,17

– 18 068 687,93

 

Vino – promidžba na tržištima trećih zemalja

2014.

Provedba administrativnih kontrola, uključujući unakrsne provjere, koje obuhvaćaju sve zahtjeve za potporu i zahtjeve za plaćanje (čl. 59. Uredbe 1306/2013 i čl. 77. Uredbe 555/2008)

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 44 060,79

0,00

– 44 060,79

 

Vino – promidžba na tržištima trećih zemalja

2015.

Provedba administrativnih kontrola, uključujući unakrsne provjere, koje obuhvaćaju sve zahtjeve za potporu i zahtjeve za plaćanje (čl. 59. Uredbe 1306/2013 i čl. 77. Uredbe 555/2008)

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 19 149,42

0,00

– 19 149,42

 

Voće i povrće – operativni programi

2012.

Neopravdano priznata organizacija proizvođača – Katalonija

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 1 054 948,10

0,00

– 1 054 948,10

 

Voće i povrće – operativni programi

2013.

Neopravdano priznata organizacija proizvođača – Katalonija

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 1 139 900,05

0,00

– 1 139 900,05

 

Kontrola transakcija

2012.

Sustav kontrole nedostataka

PAUŠALNA

0,50 %

EUR

– 798 575,83

– 35 460,70

– 763 115,13

 

Kontrola transakcija

2013.

Sustav kontrole nedostataka

PAUŠALNA

0,50 %

EUR

– 872 653,50

0,00

– 872 653,50

 

Voće i povrće – operativni programi

2012.

Nedostatci u ključnoj kontroli

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 1 536 412,02

– 158 849,53

– 1 377 562,49

 

Voće i povrće – operativni programi

2013.

Nedostatci u ključnoj kontroli

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 2 943 353,24

– 191 765,11

– 2 751 588,13

 

Voće i povrće – operativni programi uključujući povlačenja

2014.

Nedostatci u ključnoj kontroli

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 3 103 864,90

– 135 618,25

– 2 968 246,65

 

Voće i povrće – operativni programi

2011.

Nedostaci u odobrenju programa – Valencija

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 27 829,89

0,00

– 27 829,89

 

Voće i povrće – operativni programi

2012.

Nedostaci u odobrenju programa – Valencija

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 20 026,86

– 20 026,86

0,00

 

Voće i povrće – operativni programi

2013.

Nedostaci u odobrenju programa – Valencija

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 27 546,54

– 27 546,54

0,00

 

Kontrola transakcija

2011.

Nedostaci u sustavu kontrole

PAUŠALNA

0,50 %

EUR

– 587 025,35

– 93 858,22

– 493 167,13

 

 

 

 

 

Ukupno ES:

EUR

– 32 318 685,08

– 1 268 684,92

– 31 050 000,16

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

FR

Mlijeko – mlijeko za škole

2013.

Nepotpune administrativne kontrole

PAUŠALNA

3,78 %

EUR

– 237 587,74

0,00

– 237 587,74

 

Mlijeko – mlijeko za škole

2014.

Nepotpune administrativne kontrole

PAUŠALNA

3,78 %

EUR

– 437 243,59

0,00

– 437 243,59

 

Ovjeravanje

2013.

Kašnjenja u plaćanju

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 646 948,97

0,00

– 646 948,97

 

Ovjeravanje

2012.

Nedostaci u upravljanju

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 109 959,83

0,00

– 109 959,83

 

Ovjeravanje

2013.

Nedostaci u upravljanju u financijskoj godini 2013.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 137 612,96

0,00

– 137 612,96

 

Mlijeko – mlijeko za škole

2014.

Neprimjenjivanje umanjenja plaćanja za zakašnjelo podnošenje

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 1 281 052,48

– 374 599,36

– 906 453,12

 

Mlijeko – mlijeko za škole

2015.

Neprimjenjivanje umanjenja plaćanja za zakašnjelo podnošenje

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 846 946,00

0,00

– 846 946,00

 

Izvozne subvencije – ostalo

2011.

Velike slabosti u provjerama dobre, primjerene i tržišne kvalitete izvezene peradi koja ostvaruje korist od izvoznih subvencija

EKSTRAPOLIRANO

94,00 %

EUR

– 11 000 810,21

0,00

– 11 000 810,21

 

Izvozne subvencije – ostalo

2012.

Velike slabosti u provjerama dobre, primjerene i tržišne kvalitete izvezene peradi koja ostvaruje korist od izvoznih subvencija

EKSTRAPOLIRANO

94,00 %

EUR

– 52 202 377,67

0,00

– 52 202 377,67

 

Izvozne subvencije – ostalo

2013.

Velike slabosti u provjerama dobre, primjerene i tržišne kvalitete izvezene peradi koja ostvaruje korist od izvoznih subvencija

EKSTRAPOLIRANO

94,00 %

EUR

– 27 340 769,48

0,00

– 27 340 769,48

 

Izvozne subvencije – ostalo

2011.

Velike slabosti u provjerama dobre, primjerene i tržišne kvalitete izvezene peradi koja ostvaruje korist od izvoznih subvencija

EKSTRAPOLIRANO

83,33 %

EUR

– 3 507 120,69

0,00

– 3 507 120,69

 

Izvozne subvencije – ostalo

2012.

Velike slabosti u provjerama dobre, primjerene i tržišne kvalitete izvezene peradi koja ostvaruje korist od izvoznih subvencija

EKSTRAPOLIRANO

83,33 %

EUR

– 16 247 139,77

0,00

– 16 247 139,77

 

Izvozne subvencije – ostalo

2013.

Velike slabosti u provjerama dobre, primjerene i tržišne kvalitete izvezene peradi koja ostvaruje korist od izvoznih subvencija

EKSTRAPOLIRANO

83,33 %

EUR

– 10 103 631,00

0,00

– 10 103 631,00

 

Izvozne subvencije (2014. +)

2014.

Velike slabosti u provjerama dobre, primjerene i tržišne kvalitete izvezene peradi koja ostvaruje korist od izvoznih subvencija

EKSTRAPOLIRANO

83,33 %

EUR

– 415 472,21

0,00

– 415 472,21

 

Izvozne subvencije (2014. +)

2014.

Velike slabosti u provjerama dobre, primjerene i tržišne kvalitete izvezene peradi koja ostvaruje korist od izvoznih subvencija

EKSTRAPOLIRANO

94,00 %

EUR

– 83 895,58

0,00

– 83 895,58

 

 

 

 

 

 Total FR:

EUR

– 124 598 568,18

– 374 599,36

– 124 223 968,82

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

GR

Višestruka sukladnost

2014.

Preblag sustav sankcija, godina podnošenja zahtjeva: 2013.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 149 585,87

0,00

– 149 585,87

 

Višestruka sukladnost

2015.

Preblag sustav sankcija, godina podnošenja zahtjeva: 2014.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 161 979,04

0,00

– 161 979,04

 

Višestruka sukladnost

2013.

Nedostaci u analizi rizika, minimalnim zahtjevima za sredstva za zaštitu bilja i zakonom propisanom zahtjevu o upravljanju (SMR) 1, godina podnošenja zahtjeva: 2012.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 589 334,72

0,00

– 589 334,72

 

Višestruka sukladnost

2014.

Nedostaci u analizi rizika, minimalnim zahtjevima za sredstva za zaštitu bilja i zakonom propisanom zahtjevu o upravljanju (SMR) 1, godina podnošenja zahtjeva: 2012.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

5 986,07

0,00

5 986,07

 

 

 

 

 

Ukupno GR:

EUR

– 894 913,56

 0,00

– 894 913,56

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

IT

Nepravilnosti

2009.

Predmet br. 2008000093: kašnjenja u postupku povrata i nemar države članice

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 541 621,44

0,00

– 541 621,44

 

Nepravilnosti

2009.

Predmet br. 3099: kašnjenja u postupku povrata i nemar države članice

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 1 008 606,28

0,00

– 1 008 606,28

 

Nepravilnosti

2009.

Predmet br. 3133: kašnjenja u postupku povrata i nemar države članice

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 539 514,05

0,00

– 539 514,05

 

Nepravilnosti

2010.

Predmet br. 3690: kašnjenja u postupku povrata i nemar države članice

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 1 378 239,16

0,00

– 1 378 239,16

 

Nepravilnosti

2009.

Predmet br. 8002: kašnjenja u postupku povrata i nemar države članice

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 2 673 871,96

0,00

– 2 673 871,96

 

Nepravilnosti

2012.

Predmet br. 8194&8558: nemar države članice u postupku povrata

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 1 809 767,13

0,00

– 1 809 767,13

 

Nepravilnosti

2009.

Predmet br. 8522: kašnjenja u postupku povrata i nemar države članice

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 739 489,65

0,00

– 739 489,65

 

Nepravilnosti

2012.

Predmet br. 8802: kašnjenja u postupku povrata

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 10 298,68

0,00

– 10 298,68

 

Nepravilnosti

2009.

Predmet br. 9117: kašnjenja u postupku povrata

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 585 884,28

0,00

– 585 884,28

 

Nepravilnosti

2012.

Predmet br. 9172: kašnjenja u postupku povrata i nemar države članice

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 743 929,98

0,00

– 743 929,98

 

Nepravilnosti

2010.

Predmet br. 9298: kašnjenja u postupku povrata i nemar države članice

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 152 704,50

0,00

– 152 704,50

 

Nepravilnosti

2012.

Predmet Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) OF/2010/0942: nemar u postupku povrata koji se pripisuje državi članici

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 101 410,87

0,00

– 101 410,87

 

Nepravilnosti

2009.

Predmeti br. 11353, 11354, 11355, 14982: nemar države članice u postupku povrata

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 9 201 609,04

0,00

– 9 201 609,04

 

Nepravilnosti

2012.

Predmet br. 3108, 3109: kašnjenja u postupku povrata

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 1 541 365,89

0,00

– 1 541 365,89

 

Nepravilnosti

2012.

Predmeti br. 8155 i 8187: kašnjenja u postupku povrata i nemar države članice

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 1 694 447,20

0,00

– 1 694 447,20

 

Nepravilnosti

2012.

Predmeti br. 8316 i 8859: kašnjenja u postupku povrata i nemar države članice

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 6 812 811,90

0,00

– 6 812 811,90

 

Nepravilnosti

2012.

Predmet br. 8433, 8434, 8435: kašnjenja u postupku povrata

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 8 321 237,00

0,00

– 8 321 237,00

 

Nepravilnosti

2012.

Predmeti koji su ispravljeni ili prijavljeni kao nenaplativi između financijske godine 2010. i financijske godine 2013.: ispravak na temelju nemara u postupku povrata, o čemu svjedoči način upravljanja pojedinačnim spisima

PAUŠALNA

100,00 %

EUR

– 37 925 444,68

0,00

– 37 925 444,68

 

Ovjeravanje

2011.

Ispravak za račun B – sudski postupci oduzimanja

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 45 285,89

0,00

– 45 285,89

 

Ovjeravanje

2011.

Ispravak za račun B: kašnjenja u plaćanju

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 493 670,22

0,00

– 493 670,22

 

Nepravilnosti

2009.

Pogrešna klasifikacija predmeta, kao i sudskog postupka koji je u tijeku, zbog čega je izbjegnuta primjena pravila 50/50

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 1 106,60

0,00

– 1 106,60

 

Ovjeravanje

2007.

Dugovi EU-a evidentirani kao državni dugovi

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 17 196,50

0,00

– 17 196,50

 

Ovjeravanje

2008.

Dugovi EU-a evidentirani kao državni dugovi

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 364 988,16

0,00

– 364 988,16

 

Ovjeravanje

2009.

Dugovi EU-a evidentirani kao državni dugovi

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 31 531,16

0,00

– 31 531,16

 

Ovjeravanje

2010.

Dugovi EU-a evidentirani kao državni dugovi

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 99 765,05

0,00

– 99 765,05

 

Ovjeravanje

2011.

Dugovi EU-a evidentirani kao državni dugovi

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 91 996,91

0,00

– 91 996,91

 

Višestruka sukladnost

2013.

Preblag sustav sankcija u vezi sa životinjama, godina podnošenja zahtjeva: 2012.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 92 510,77

0,00

– 92 510,77

 

Višestruka sukladnost

2015.

Ograničen pristup veterinarskim izvješćima o kontroli, godina podnošenja zahtjeva: 2014.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 1 148 562,11

0,00

– 1 148 562,11

 

Ovjeravanje

2007.

Nemar u upravljanju povratima i ostalim dugovima

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 4 491 218,51

0,00

– 4 491 218,51

 

Ovjeravanje

2008.

Nemar u upravljanju povratima i ostalim dugovima

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 95 324 148,63

0,00

– 95 324 148,63

 

Ovjeravanje

2009.

Nemar u upravljanju povratima i ostalim dugovima

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 8 235 009,37

0,00

– 8 235 009,37

 

Ovjeravanje

2010.

Nemar u upravljanju povratima i ostalim dugovima

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 26 055 691,76

0,00

– 26 055 691,76

 

Ovjeravanje

2011.

Nemar u upravljanju povratima i ostalim dugovima

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 24 026 882,28

0,00

– 24 026 882,28

 

Višestruka sukladnost

2014.

Nema provjere za jedan dobar poljoprivredni i okolišni uvjet (GAEC) i djelomična provjera dvaju zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju (SMR), poljoprivrednici bez životinja, godina podnošenja zahtjeva: 2013.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 449 776,89

0,00

– 449 776,89

 

Nepravilnosti

2011.

PREDMET EUROPSKOG UREDA ZA BORBU PROTIV PRIJEVARA (OLAF) OF/2007/0889: nepravilnost koja je posljedica nemara tijela države članice

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 13 189 041,35

0,00

– 13 189 041,35

 

Višestruka sukladnost

2014.

Djelomična kontrola dvaju zahtjeva, uporaba sektorskih provjera bez traženja jamstva, poljoprivrednici sa životinjama, godina podnošenja zahtjeva: 2013.

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 237 679,39

0,00

– 237 679,39

 

Višestruka sukladnost

2015.

Djelomična kontrola dvaju zahtjeva, uporaba sektorskih provjera bez traženja jamstva, poljoprivrednici sa životinjama, godina podnošenja zahtjeva: 2014.

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 240 761,35

0,00

– 240 761,35

 

Višestruka sukladnost

2016.

Djelomična kontrola dvaju zahtjeva, uporaba sektorskih provjera bez traženja jamstva, poljoprivrednici sa životinjama, godina podnošenja zahtjeva: 2015.

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 199 521,76

0,00

– 199 521,76

 

Višestruka sukladnost

2013.

Zakonom propisani zahtjevi o upravljanju (SMR) 1 i 5 nisu kontrolirani izvan područja mreže Natura 2000, nedostaci u provjerama za zakonom propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) 7 i 16, ograničeni pristup veterinarskim izvješćima o kontroli, godina podnošenja zahtjeva: 2012.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 3 323 958,59

– 160,12

– 3 323 798,47

 

Višestruka sukladnost

2014.

Zakonom propisani zahtjevi o upravljanju (SMR) 1 i 5 nisu kontrolirani izvan područja mreže Natura 2000, nedostaci u provjerama za zakonom propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) 7 i 16, ograničeni pristup veterinarskim izvješćima o kontroli, godina podnošenja zahtjeva: 2012.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 7 033,28

0,00

– 7 033,28

 

Višestruka sukladnost

2015.

Zakonom propisani zahtjevi o upravljanju (SMR) 1 i 5 nisu kontrolirani izvan područja mreže Natura 2000, nedostaci u provjerama za zakonom propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) 7 i 16, ograničeni pristup veterinarskim izvješćima o kontroli, godina podnošenja zahtjeva: 2012.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 186,77

0,00

– 186,77

 

Višestruka sukladnost

2014.

Zakonom propisani zahtjevi o upravljanju (SMR) 1 i 5 nisu kontrolirani izvan područja mreže Natura 2000, nedostaci u provjerama za zakonom propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) 7 i 16, ograničeni pristup veterinarskim izvješćima o kontroli, godina podnošenja zahtjeva: 2013.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 3 271 891,50

0,00

– 3 271 891,50

 

Višestruka sukladnost

2015.

Zakonom propisani zahtjevi o upravljanju (SMR) 1 i 5 nisu kontrolirani izvan područja mreže Natura 2000, nedostaci u provjerama za zakonom propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) 7 i 16, ograničeni pristup veterinarskim izvješćima o kontroli, godina podnošenja zahtjeva: 2013.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 10 760,16

0,00

– 10 760,16

 

 

 

 

 

Ukupno IT:

EUR

– 257 232 428,65

– 160,12

– 257 232 268,53

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

PT

Voće i povrće – operativni programi

2012.

Provjere o tome poštuju li regionalni uredi kriterije priznavanja organizacija proizvođača: neopravdano isplaćena potpora organizaciji proizvođača „x”

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 175 573,68

0,00

– 175 573,68

 

Voće i povrće – operativni programi

2013.

Provjere o tome poštuju li regionalni uredi kriterije priznavanja organizacija proizvođača: neopravdano isplaćena potpora organizaciji proizvođača „x”

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 252 204,60

0,00

– 252 204,60

 

Voće i povrće – operativni programi

2012.

Provjere o tome poštuju li regionalni uredi kriterije priznavanja organizacija proizvođača: nedostaci u sustavu kontrole, financijske godine 2012. i 2013.

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 244 696,30

– 8 778,69

– 235 917,61

 

Voće i povrće – operativni programi

2013.

Provjere o tome poštuju li regionalni uredi kriterije priznavanja organizacija proizvođača: nedostaci u sustavu kontrole, financijske godine 2012. i 2013.

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 366 164,35

– 12 610,23

– 353 554,12

 

Voće i povrće – operativni programi uključujući povlačenja

2014.

Provjere o tome poštuju li regionalni uredi kriterije priznavanja organizacija proizvođača: nedostaci u sustavu kontrole, financijske godine 2014. i 2015.

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 2 631,15

0,00

– 2 631,15

 

Voće i povrće – operativni programi uključujući povlačenja

2015.

Provjere o tome poštuju li regionalni uredi kriterije priznavanja organizacija proizvođača: nedostaci u sustavu kontrole, financijske godine 2014. i 2015.

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 8 500,96

0,00

– 8 500,96

 

Ovjeravanje

2011.

Nepoštovanje rokova za plaćanje

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 1 995 329,97

– 1 995 329,97

0,00

 

Ovjeravanje

2011.

Prekoračenje gornje granice

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 112 617,66

– 112 617,66

0,00

 

Poravnanje računa – financijska potvrda

2012.

Prekoračenje gornje granice

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 981 955,95

– 981 955,95

0,00

 

Poravnanje računa – financijska potvrda

2012.

Prekoračenje gornje granice – dodatno, tek se treba utvrditi

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 584 114,93

0,00

– 584 114,93

 

 

 

 

 

Ukupno PT:

EUR

– 4 723 789,55

– 3 111 292,50

– 1 612 497,05

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

RO

Nepravilnosti

2012.

Poznata pogreška iz dokaznog testiranja u skladu s Prilogom III. A

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 18 439,35

0,00

– 18 439,35

 

Voće i povrće – prethodno priznate skupine proizvođača

2013.

PG: održavanje priznanja i planova za priznavanje. Financijske godine 2013. i 2014.

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 778 261,88

0,00

– 778 261,88

 

Voće i povrće – prethodno priznate skupine proizvođača

2014.

PG: održavanje priznanja i planova za priznavanje. Financijske godine 2013. i 2014.

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 589 910,80

0,00

– 589 910,80

 

Voće i povrće – prethodno priznate skupine proizvođača

2015.

PG: održavanje priznanja i planova za priznavanje. Financijske godine 2013. i 2014.

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 346 636,03

0,00

– 346 636,03

 

Voće i povrće – operativni programi

2013.

PO: provjere zahtjeva za potporu – prihvatljivost rashoda, financijska godina 2013.

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 20 646,29

0,00

– 20 646,29

 

Voće i povrće – operativni programi uključujući povlačenja

2014.

PO: provjere zahtjeva za potporu – prihvatljivost rashoda, financijska godina 2014.

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 30 663,30

0,00

– 30 663,30

 

Voće i povrće – operativni programi uključujući povlačenja

2015.

PO: provjere zahtjeva za potporu – prihvatljivost rashoda, financijska godina 2015.

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 47 987,50

0,00

– 47 987,50

 

 

 

 

 

Ukupno RO:

EUR

– 1 832 545,15

 0,00

– 1 832 545,15


Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

EUR

– 427 851 592,99

– 5 439 685,84

– 422 411 907,15

Proračunska stavka: 6711

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

AT

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a (2014. – 2020.) – mjere u okviru IAKS-a

2015.

Mjera 214: provedba odgovarajućeg sustava sankcija

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 5 958,97

0,00

– 5 958,97

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a (2014. – 2020.) – mjere u okviru IAKS-a

2015.

Mjera 214 „ekološki uzgoj” – odgovarajući postupak nadzora

EKSTRAPOLIRANO

0,21 %

EUR

– 101 920,89

0,00

– 101 920,89

 

 

 

 

 

Ukupno AT:

EUR

– 107 879,86

0,00

– 107 879,86

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

BG

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2010.

Razina paušalnog ispravka od 5 % za nedostatke u kontrolama na licu mjesta, provjeru postupka javne nabave, opravdanost troškova i neprihvatljive rashode

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 2 793 872,47

– 2 793 872,47

0,00

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2011.

Razina paušalnog ispravka od 5 % za nedostatke u kontrolama na licu mjesta, provjeru postupka javne nabave, opravdanost troškova i neprihvatljive rashode

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 1 074 263,60

– 1 074 263,60

0,00

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2012.

Razina paušalnog ispravka od 5 % za nedostatke u kontrolama na licu mjesta, provjeru postupka javne nabave, opravdanost troškova i neprihvatljive rashode

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 780 941,24

– 780 941,24

0,00

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2013.

Razina paušalnog ispravka od 5 % za nedostatke u kontrolama na licu mjesta, provjeru postupka javne nabave, opravdanost troškova i neprihvatljive rashode

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 1 637 751,75

0,00

– 1 637 751,75

 

Ulaganje u ruralni razvoj u okviru EPFRR-a – javni korisnici

2014.

Razina paušalnog ispravka od 5 % za nedostatke u kontrolama na licu mjesta, provjeru postupka javne nabave, opravdanost troškova i neprihvatljive rashode

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 1 690 283,33

0,00

– 1 690 283,33

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2010.

Izmjena zbog toga što su nacionalna tijela povukla prethodno ispravljene iznose

JEDNOKRATNA

 

EUR

259 643,71

0,00

259 643,71

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2011.

Izmjena zbog toga što su nacionalna tijela povukla prethodno ispravljene iznose

JEDNOKRATNA

 

EUR

107 839,98

0,00

107 839,98

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2012.

Izmjena zbog toga što su nacionalna tijela povukla prethodno ispravljene iznose

JEDNOKRATNA

 

EUR

51 063,74

0,00

51 063,74

 

Višestruka sukladnost

2013.

Nedostaci u području primjene, razmjerima i kvaliteti kontrola na terenu i izvješćivanju za zakonom propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) 7 i 8, primjena dopuštenog odstupanja, godina podnošenja zahtjeva: 2012.

PAUŠALNA

3,00 %

EUR

– 27 147,64

0,00

– 27 147,64

 

Višestruka sukladnost

2014.

Nedostaci u području primjene, razmjerima i kvaliteti kontrola na terenu i izvješćivanju za zakonom propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) 7 i 8, primjena dopuštenog odstupanja, godina podnošenja zahtjeva: 2013.

PAUŠALNA

6,00 %

EUR

– 105 957,72

0,00

– 105 957,72

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2010.

Ekstrapoliran ispravak od 9 % – nedostaci u vezi s opravdanošću troškova i neprihvatljivim rashodima

EKSTRAPOLIRANO

9,00 %

EUR

– 4 183 858,87

– 418 385,89

– 3 765 472,98

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2011.

Ekstrapoliran ispravak od 9 % – nedostaci u vezi s opravdanošću troškova i neprihvatljivim rashodima

EKSTRAPOLIRANO

9,00 %

EUR

– 896 213,65

– 89 621,36

– 806 592,29

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2012.

Ekstrapoliran ispravak od 9 % – nedostaci u vezi s opravdanošću troškova i neprihvatljivim rashodima

EKSTRAPOLIRANO

9,00 %

EUR

– 556 147,52

– 55 614,76

– 500 532,76

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2013.

Ekstrapoliran ispravak od 9 % – nedostaci u vezi s opravdanošću troškova i neprihvatljivim rashodima

EKSTRAPOLIRANO

9,00 %

EUR

– 2 893 246,02

0,00

– 2 893 246,02

 

Višestruka sukladnost

2015.

Nepostizanje obveznog stupnja kontrole za zakonom propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) 7 i 8, nedostaci u povećanju stupnja kontrole, godina podnošenja zahtjeva: 2014.

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 350 314,96

0,00

– 350 314,96

 

 

 

 

 

Ukupno BG:

EUR

– 16 571 451,34

– 5 212 699,32

– 11 358 752,02

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

DE

Ulaganje u ruralni razvoj u okviru EPFRR-a – javni korisnici

2014.

Financijske pogreške u revidiranim javnim nabavama

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 351 787,61

– 349 181,08

– 2 606,53

 

Ulaganje u ruralni razvoj u okviru EPFRR-a (2014. – 2020.) – javni korisnici

2015.

Financijske pogreške u revidiranim javnim nabavama

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 159 761,90

0,00

– 159 761,90

 

Ovjeravanje

2015.

Financijske pogreške u populaciji EPFRR

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 511 727,53

0,00

– 511 727,53

 

 

 

 

 

Ukupno DE:

EUR

– 1 023 277,04

– 349 181,08

– 674 095,96

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

ES

Višestruka sukladnost

2013.

Nedostaci u području primjene i kvaliteti kontrola na terenu – manjkavo izvješćivanje o kontrolama na terenu – nepravodobno provođenje kontrola terenu – manjkava analiza rizika – stup II. – godina podnošenja zahtjeva: 2013.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

2,40

0,00

2,40

 

Višestruka sukladnost

2014.

Nedostaci u području primjene i kvaliteti kontrola na terenu – manjkavo izvješćivanje o kontrolama na terenu – nepravodobno provođenje kontrola na terenu – manjkava analiza rizika – stup II. – godina podnošenja zahtjeva: 2013.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 2 272,97

0,00

– 2 272,97

 

Višestruka sukladnost

2014.

Nedostaci u području primjene i kvaliteti kontrola na terenu – manjkavo izvješćivanje o kontrolama na terenu – nepravodobno provođenje kontrola na terenu – stup II. – godina podnošenja zahtjeva: 2014.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

1,06

0,00

1,06

 

Višestruka sukladnost

2015.

Nedostaci u području primjene i kvaliteti kontrola na terenu – manjkavo izvješćivanje o kontrolama na terenu – nepravodobno provođenje kontrola na terenu – stup II. – godina podnošenja zahtjeva: 2014.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 2 493,06

0,00

– 2 493,06

 

Višestruka sukladnost

2013.

Nedostaci u području primjene i kvaliteti kontrola na terenu – nepravodobno provođenje kontrola na terenu – manjkavo uzorkovanja parcela za provjere na terenu – manjkava analiza rizika – stup II. – godina podnošenja zahtjeva: 2012.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 180,81

0,00

– 180,81

 

Ovjeravanje

2013.

Značajna pogreška u računima EPFRR-a

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 903 456,80

– 17 985,15

– 885 471,65

 

 

 

 

 

Ukupno ES:

EUR

– 908 400,18

– 17 985,15

– 890 415,03

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

FR

Ulaganje u ruralni razvoj u okviru EPFRR-a – privatni korisnici

2014.

Nedostaci u provjeri opravdanosti troškova i zahtjeva za plaćanjem mjere 121 i 123

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 4 980 641,31

– 41 685,40

– 4 938 955,91

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2013.

Nedostaci u provjeri opravdanosti troškova i zahtjeva za plaćanjem mjere 121 i 123

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 396 917,70

0,00

– 396 917,70

 

Ulaganje u ruralni razvoj u okviru EPFRR-a (2014. – 2020.) – privatni korisnici

2015.

Nedostaci u provjeri opravdanosti troškova i zahtjeva za plaćanjem mjere 121 i 123

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 4 482 936,52

0,00

– 4 482 936,52

 

Ulaganje u ruralni razvoj u okviru EPFRR-a (2014. – 2020.) – privatni korisnici

2016.

Nedostaci u provjeri opravdanosti troškova i zahtjeva za plaćanjem mjere 121 i 123

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 1 595 408,44

0,00

– 1 595 408,44

 

Ulaganje u ruralni razvoj u okviru EPFRR-a (2014. – 2020.) – privatni korisnici

2015.

Nedostaci u provjeri opravdanosti troškova: ponovni ispravci za mjere 121C4 i 123A

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 3 184 129,20

– 1 592 064,61

– 1 592 064,59

 

Ulaganje u ruralni razvoj u okviru EPFRR-a (2014. – 2020.) – privatni korisnici

2016.

Nedostaci u provjeri opravdanosti troškova: ponovni ispravci za mjere 121C4 i 123A

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 1 279 291,51

– 639 645,75

– 639 645,76

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2013.

Nedostaci u provjeri opravdanosti troškova: ponovni ispravci za mjere 121C4 i 123A

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 344 907,12

– 171 577,47

– 173 329,65

 

Ulaganje u ruralni razvoj u okviru EPFRR-a – privatni korisnici

2014.

Nedostaci u provjeri opravdanosti troškova: ponovni ispravci za mjere 121C4 i 123A

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 2 802 935,54

– 1 404 390,37

– 1 398 545,17

 

Ulaganje u ruralni razvoj u okviru EPFRR-a – javni korisnici

2014.

Isključenje neprihvatljivih rashoda, M321

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 68 062,01

0,00

– 68 062,01

 

Ovjeravanje

2012.

Nedostaci u upravljanju

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 16 845 764,04

0,00

– 16 845 764,04

 

Ovjeravanje

2013.

Nedostaci u upravljanju u financijskoj godini 2013.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 10 359 335,40

0,00

– 10 359 335,40

 

 

 

 

 

Ukupno FR:

EUR

– 46 340 328,79

– 3 849 363,60

– 42 490 965,19

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

GB

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)

2014.

Mjera 214 – financijska godina 2014.: nedostaci u sustavu kontrole za gustoću stoke (administrativne i na licu mjesta)

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 538 979,08

0,00

– 538 979,08

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a (2014. – 2020.) – mjere u okviru IAKS-a

2015.

Mjera 214 – financijska godina 2015.: nedostaci u sustavu kontrole za gustoću stoke (administrativne i na licu mjesta)

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 543 702,51

0,00

– 543 702,51

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)

2014.

Mjera 221 – financijska godina 2014.: nedostaci u provjeri kriterija prihvatljivosti

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 12 204,00

0,00

– 12 204,00

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a (2014. – 2020.) – mjere u šumarstvu

2015.

Mjera 221 – financijska godina 2015.: nedostaci u provjeri kriterija prihvatljivosti

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 12 204,00

0,00

– 12 204,00

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os LEADER

2014.

Jedna ključna kontrola je manjkava i jedna pomoćna kontrola nedostaje

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 602 585,37

0,00

– 602 585,37

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os LEADER

2015.

Jedna ključna kontrola je manjkava i jedna pomoćna kontrola nedostaje

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

4 026,71

0,00

4 026,71

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os LEADER

2016.

Jedna ključna kontrola je manjkava i jedna pomoćna kontrola nedostaje

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

368,09

0,00

368,09

 

 

 

 

 

Ukupno GB:

EUR

– 1 705 280,16

0,00

– 1 705 280,16

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

GR

Višestruka sukladnost

2013.

Nedostaci u analizi rizika, minimalnim zahtjevima za sredstva za zaštitu bilja i zakonom propisanom zahtjevu o upravljanju (SMR) 1, godina podnošenja zahtjeva: 2012.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 229 711,85

0,00

– 229 711,85

 

Višestruka sukladnost

2014.

Nedostaci u analizi rizika, minimalnim zahtjevima za sredstva za zaštitu bilja i zakonom propisanom zahtjevu o upravljanju (SMR) 1, godina podnošenja zahtjeva: 2012.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 57 428,76

0,00

– 57 428,76

 

 

 

 

 

Ukupno GR:

EUR

– 287 140,61

0,00

– 287 140,61

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

IT

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2013.

Nedostatci u ključnim kontrolama: „Odgovarajuća procjena opravdanosti troškova prikladnim sustavom procjene” u vezi s općim troškovima

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 26 409,49

0,00

– 26 409,49

 

Ulaganje u ruralni razvoj u okviru EPFRR-a – privatni korisnici

2014.

Nedostatci u ključnim kontrolama: „Odgovarajuća procjena opravdanosti troškova prikladnim sustavom procjene” u vezi s općim troškovima

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 45 475,98

0,00

– 45 475,98

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a (2014. – 2020.) – upravljanje rizicima

2015.

Nedostatci u ključnim kontrolama: „Odgovarajuća procjena opravdanosti troškova prikladnim sustavom procjene” u vezi s općim troškovima

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 133 118,88

0,00

– 133 118,88

 

Višestruka sukladnost

2013.

Preblag sustav sankcija u vezi sa životinjama, godina podnošenja zahtjeva: 2012.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 7 112,87

0,00

– 7 112,87

 

Višestruka sukladnost

2015.

Ograničen pristup veterinarskim izvješćima o kontroli, godina podnošenja zahtjeva: 2014.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 175 426,91

0,00

– 175 426,91

 

Višestruka sukladnost

2014.

Nema provjere za jedan dobar poljoprivredni i okolišni uvjet (GAEC) i djelomična provjera dvaju zakonom propisanih zahtjeva o upravljanju (SMR), poljoprivrednici bez životinja, godina podnošenja zahtjeva: 2013.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 39 153,87

0,00

– 39 153,87

 

Višestruka sukladnost

2014.

Djelomična kontrola dvaju zahtjeva, uporaba sektorskih provjera bez traženja jamstva, poljoprivrednici sa životinjama, godina podnošenja zahtjeva: 2013.

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 61 526,63

0,00

– 61 526,63

 

Višestruka sukladnost

2015.

Djelomična kontrola dvaju zahtjeva, uporaba sektorskih provjera bez traženja jamstva, poljoprivrednici sa životinjama, godina podnošenja zahtjeva: 2014.

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 78 725,47

0,00

– 78 725,47

 

Višestruka sukladnost

2013.

Zakonom propisani zahtjevi o upravljanju (SMR) 1 i 5 nisu kontrolirani izvan područja mreže Natura 2000, nedostaci u provjerama za zakonom propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) 7 i 16, ograničeni pristup veterinarskim izvješćima o kontroli, godina podnošenja zahtjeva: 2012.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 280 745,26

– 41,98

– 280 703,28

 

Višestruka sukladnost

2014.

Zakonom propisani zahtjevi o upravljanju (SMR) 1 i 5 nisu kontrolirani izvan područja mreže Natura 2000, nedostaci u provjerama za zakonom propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) 7 i 16, ograničeni pristup veterinarskim izvješćima o kontroli, godina podnošenja zahtjeva: 2012.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 97 287,65

0,00

– 97 287,65

 

Višestruka sukladnost

2015.

Zakonom propisani zahtjevi o upravljanju (SMR) 1 i 5 nisu kontrolirani izvan područja mreže Natura 2000, nedostaci u provjerama za zakonom propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) 7 i 16, ograničeni pristup veterinarskim izvješćima o kontroli, godina podnošenja zahtjeva: 2012.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 13 600,21

0,00

– 13 600,21

 

Višestruka sukladnost

2014.

Zakonom propisani zahtjevi o upravljanju (SMR) 1 i 5 nisu kontrolirani izvan područja mreže Natura 2000, nedostaci u provjerama za zakonom propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) 7 i 16, ograničeni pristup veterinarskim izvješćima o kontroli, godina podnošenja zahtjeva: 2013.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 203 367,80

0,00

– 203 367,80

 

Višestruka sukladnost

2015.

Zakonom propisani zahtjevi o upravljanju (SMR) 1 i 5 nisu kontrolirani izvan područja mreže Natura 2000, nedostaci u provjerama za zakonom propisane zahtjeve o upravljanju (SMR) 7 i 16, ograničeni pristup veterinarskim izvješćima o kontroli, godina podnošenja zahtjeva: 2013.

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 27 839,23

0,00

– 27 839,23

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a (2014. – 2020.) – mjere u okviru IAKS-a

2015.

Dvije poljoprivredno-okolišne podmjere (214):

nepravilno daljnje postupanje u pogledu rezultata unakrsnih provjera u svim odgovarajućim predmetima s podacima IAKS-a.

PAUŠALNA

3,00 %

EUR

– 148 200,00

0,00

– 148 200,00

 

 

 

 

 

Ukupno IT:

EUR

– 1 337 990,25

– 41,98

– 1 337 948,27

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

LT

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 4 LEADER (2007. – 2013.)

2013.

Nedostaci u ključnim kontrolama: 1) Kvaliteta kontrola na licu mjesta; 2) Procjena opravdanosti troškova u fazi prijave; 3) Prihvatljivost troškova postupaka (doprinosi u naravi)

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 1 288 795,90

0,00

– 1 288 795,90

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 4 LEADER (2007. – 2013.)

2014.

Nedostaci u ključnim kontrolama: 1) Kvaliteta kontrola na licu mjesta; 2) Procjena opravdanosti troškova u fazi prijave; 3) Prihvatljivost troškova postupaka (doprinosi u naravi)

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 1 530 512,90

0,00

– 1 530 512,90

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 4 LEADER (2007. – 2013.)

2015.

Nedostaci u ključnim kontrolama: 1) Kvaliteta kontrola na licu mjesta; 2) Procjena opravdanosti troškova u fazi prijave; 3) Prihvatljivost troškova postupaka (doprinosi u naravi)

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 926 149,21

0,00

– 926 149,21

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os LEADER

2016.

Nedostaci u ključnim kontrolama: 1) Kvaliteta kontrola na licu mjesta 2) Procjena opravdanosti troškova u fazi prijave 3) Prihvatljivost troškova postupaka (doprinosi u naravi). Razdoblje ispravka: 16. 10. 2015. – 31. 12. 2015.

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 462 436,92

0,00

– 462 436,92

 

 

 

 

 

Ukupno LT:

EUR

– 4 207 894,93

0,00

– 4 207 894,93

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

LU

Poravnanje računa – potvrda o sukladnosti

2010.

Nepoštovanje kriterija prihvatljivosti

JEDNOKRATNA

0,00 %

EUR

– 1 469 939,00

0,00

– 1 469 939,00

 

 

 

 

 

Ukupno LU:

EUR

– 1 469 939,00

0,00

– 1 469 939,00

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

MT

Ovjeravanje

2015.

Poravnanje računa, financijska godina 2015.

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 131 903,31

0,00

– 131 903,31

 

 

 

 

 

Ukupno MT:

EUR

– 131 903,31

0,00

– 131 903,31

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

NL

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 4 LEADER (2007. – 2013.)

2014.

Nedostaci u ključnim i pomoćnim kontrolama

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 217 083,50

0,00

– 217 083,50

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 4 LEADER (2007. – 2013.)

2014.

Nedostaci u ključnim i pomoćnim kontrolama

PAUŠALNA

7,00 %

EUR

– 89 804,68

0,00

– 89 804,68

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 4 LEADER (2007. – 2013.)

2015.

Nedostaci u ključnim i pomoćnim kontrolama

PAUŠALNA

7,00 %

EUR

– 314 873,64

0,00

– 314 873,64

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os LEADER

2016.

Nedostaci u ključnim i pomoćnim kontrolama

PAUŠALNA

7,00 %

EUR

– 216 895,65

0,00

– 216 895,65

 

 

 

 

 

Ukupno NL:

EUR

– 838 657,47

0,00

– 838 657,47

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

RO

Ulaganje u ruralni razvoj u okviru EPFRR-a – privatni korisnici

2015.

Kontrole umjetnih uvjeta

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 949 386,13

0,00

– 949 386,13

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2013.

Prihvatljivost korisnika – provjera vještina i kontrole umjetnih uvjeta

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 2 661 268,10

0,00

– 2 661 268,10

 

Ulaganje u ruralni razvoj u okviru EPFRR-a – privatni korisnici

2014.

Prihvatljivost korisnika – provjera vještina i kontrole umjetnih uvjeta

PAUŠALNA

5,00 %

EUR

– 648 249,31

0,00

– 648 249,31

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2012.

Prihvatljivost troškova – poštovanje gornjih granica/intenziteta potpore

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 1 478 707,10

– 73 935,36

– 1 404 771,74

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2013.

Prihvatljivost troškova – poštovanje gornjih granica/intenziteta potpore

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 1 335 193,08

0,00

– 1 335 193,08

 

Ulaganje u ruralni razvoj u okviru EPFRR-a – privatni korisnici

2014.

Prihvatljivost troškova – poštovanje gornjih granica/intenziteta potpore

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 1 041 006,91

0,00

– 1 041 006,91

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)

2010.

Izvršenje iznosa koji se preklapaju

JEDNOKRATNA

 

EUR

0,00

5 907,74

– 5 907,74

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)

2011.

Izvršenje iznosa koji se preklapaju

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

0,00

2 731 143,60

– 2 731 143,60

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)

2011.

Izvršenje iznosa koji se preklapaju

JEDNOKRATNA

 

EUR

0,00

53 937,77

– 53 937,77

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 2 (2007. – 2013., mjere povezane s površinom)

2012.

Izvršenje iznosa koji se preklapaju

JEDNOKRATNA

 

EUR

0,00

15 400,00

– 15 400,00

 

Ovjeravanje

2012.

Najvjerojatnija pogreška u populaciji EPFRR IAKS

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 4 212 281,45

– 83 053,09

– 4 129 228,36

 

Ovjeravanje

2012.

Najvjerojatnija pogreška u populaciji EPFRR ne-IAKS

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 8 565 856,43

– 852 487,19

– 7 713 369,24

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2013.

Nabava – opravdanost troškova provjere nedostataka

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 508 630,52

0,00

– 508 630,52

 

Ruralni razvoj u okviru EPFRR-a, os 1 + 3 – mjere usmjerene na ulaganja (2007. – 2013.)

2013.

Nabava – opravdanost troškova provjere nedostataka

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 1 533 681,75

0,00

– 1 533 681,75

 

Ulaganje u ruralni razvoj u okviru EPFRR-a – privatni korisnici

2014.

Nabava – opravdanost troškova provjere nedostataka

PAUŠALNA

2,00 %

EUR

– 220 258,09

0,00

– 220 258,09

 

Ulaganje u ruralni razvoj u okviru EPFRR-a – privatni korisnici

2014.

Nabava – opravdanost troškova provjere nedostataka

PAUŠALNA

10,00 %

EUR

– 511 227,25

0,00

– 511 227,25

 

 

 

 

 

Ukupno RO:

EUR

– 23 665 746,12

1 796 913,47

– 25 462 659,59

Država članica

Mjera

Financijska godina

Razlog

Vrsta

Ispravak (%)

Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

SK

Ovjeravanje

2015.

Poznata pogreška u populaciji EPFRR ne-IAKS

JEDNOKRATNA

 

EUR

– 204 053,34

0,00

– 204 053,34

 

 

 

 

 

Ukupno SK:

EUR

– 204 053,34

0,00

– 204 053,34


Valuta

Iznos

Odbici

Financijski učinak

EUR

– 98 799 942,40

– 7 632 357,66

– 91 167 584,74