7.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 144/1

(1)

Nužno je obnoviti povjerenje u pravednost poreznih sustava i vladama omogućiti učinkovito ostvarivanje njihova poreznog suvereniteta. Stoga je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) izdala preporuke za konkretne mjere u kontekstu inicijative protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS).

(2)

Završna izvješća o 15 mjera OECD-a protiv BEPS-a objavljena su 5. listopada 2015. Vijeće je pozdravilo te rezultate u svojim zaključcima od 8. prosinca 2015. U zaključcima Vijeća istaknuta je potreba za pronalaženjem zajedničkih, ali i fleksibilnih, rješenja na razini Unije u skladu sa zaključcima OECD-a o BEPS-u.

(3)

Kao odgovor na potrebu za pravednijim oporezivanjem, a posebno kako bi se poduzele daljnje mjere na temelju zaključaka OECD-a o BEPS-u, Komisija je 28. siječnja 2016. predstavila paket mjera za borbu protiv izbjegavanja poreza. U okviru tog paketa mjera donesena je Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 (3) u vezi s pravilima protiv izbjegavanja poreza.

(4)

Direktivom (EU) 2016/1164 predviđen je okvir za suzbijanje hibridnih neusklađenosti.

(5)

Potrebno je uspostaviti pravila kojima se na što sveobuhvatniji način neutraliziraju hibridne neusklađenosti. Imajući u vidu da su Direktivom (EU) 2016/1164 obuhvaćene samo hibridne neusklađenosti koje nastaju u interakciji sustavâ oporezivanja dobiti u državama članicama, Vijeće Ecofin 12. srpnja 2016. izdalo je izjavu kojom od Komisije traži da do listopada 2016. uputi prijedlog o hibridnim neusklađenostima koje uključuju treće zemlje radi utvrđivanja pravila koja su usklađena s pravilima preporučenima u Završnom izvješću OECD-a za 2015. o neutraliziranju učinaka aranžmana hibridne neusklađenosti u vezi s mjerom 2. („izvješće OECD-a o BEPS-u u vezi s mjerom 2.”) te koja nisu manje djelotvorna od tih pravila, a s ciljem postizanja dogovora do kraja 2016.

(6)

U Direktivi (EU) 2016/1164 priznaje se da je, među ostalim, ključno nastaviti raditi na drugim hibridnim neusklađenostima, poput onih koje se odnose na stalne poslovne jedinice. S obzirom na to, izuzetno je važno da su u toj direktivi uređene i hibridne neusklađenosti kod stalnih poslovnih jedinica.

(7)

Kako bi se osigurao okvir koji je usklađen s izvješćem OECD-a o BEPS-u u vezi s mjerom 2. te koji nije manje djelotvoran od njega, izuzetno je važno da se u Direktivu (EU) 2016/1164 uključe i pravila o hibridnim prijenosima i uvezenim neusklađenostima te da se njome obuhvati cijeli niz ishoda u kojima dolazi do dvostrukih odbitaka, kako bi se porezne obveznike spriječilo da iskorištavaju preostale pravne praznine.

(8)

Direktiva (EU) 2016/1164 sadržava pravila o hibridnim neusklađenostima među državama članicama te bi stoga trebala uključivati i pravila o hibridnim neusklađenostima s trećim zemljama ako je najmanje jedna od uključenih strana obveznik poreza na dobit ili, u slučaju obrnutih hibrida, subjekt u državi članici, kao i pravila o uvezenim neusklađenostima. Slijedom toga bi se pravila o hibridnim neusklađenostima i neusklađenostima porezne rezidentnosti trebala primjenjivati na sve porezne obveznike koji podliježu porezu na dobit u državi članici, uključujući stalne poslovne jedinice, ili aranžmane koji se smatraju stalnim poslovnim jedinicama, subjekata koji su rezidenti trećih zemalja. Pravila o obrnutim hibridnim neusklađenostima trebala bi se primjenjivati na sve subjekte koje pojedina država članica smatra transparentnima u porezne svrhe.

(9)

Pravilima o hibridnim neusklađenostima trebalo bi urediti situacije neusklađenosti koje su rezultat dvostrukih odbitaka, razlika u definicijama financijskih instrumenata, plaćanja i subjekata ili rezultat raspodjela plaćanjâ. Budući da bi hibridne neusklađenosti mogle dovesti do dvostrukog odbitka ili odbitka bez uključivanja, potrebno je utvrditi pravila na temelju kojih dotična država članica uskraćuje odbitak za plaćanje, troškove ili gubitke odnosno zahtijeva od poreznog obveznika da plaćanje uključi u svoj oporeziv prihod, prema potrebi. No ta pravila primjenjuju se samo na plaćanja koja se mogu odbiti te se njima ne bi trebalo utjecati na opće značajke poreznog sustava, neovisno o tome radi li se o klasičnom sustavu ili o sustavu imputacije.

(10)

Hibridne neusklađenosti kod stalnih poslovnih jedinica nastaju ako različita pravila za raspodjelu prihoda i rashoda među različitim dijelovima istog subjekta u jurisdikciji stalne poslovne jedinice i jurisdikciji rezidentnosti dovode do neusklađenosti u poreznim ishodima te obuhvaćaju slučajeve u kojima neusklađenost nastaje zbog činjenice da stalna poslovna jedinica nije uzeta u obzir u skladu sa zakonima jurisdikcije podružnice. Te neusklađenosti mogu dovesti do dvostrukog odbitka ili odbitka bez uključivanja te bi ih stoga trebalo ukloniti. U slučaju stalnih poslovnih jedinica koje nisu uzete u obzir, država članica u kojoj je porezni obveznik rezident trebala bi uključiti prihod koji bi se inače pripisao stalnoj poslovnoj jedinici.

(11)

Sve prilagodbe koje je u okviru ove Direktive potrebno provesti u načelu ne bi trebale utjecati na raspodjelu pravâ oporezivanja među jurisdikcijama utvrđenu ugovorom o dvostrukom oporezivanju.

(12)

Kako bi se osigurala proporcionalnost, potrebno je urediti samo one slučajeve u kojima postoji znatan rizik od izbjegavanja oporezivanja uporabom hibridnih neusklađenosti. Stoga je primjereno obuhvatiti hibridne neusklađenosti koje nastaju između sjedišta i stalne poslovne jedinice ili između dviju ili više stalnih poslovnih jedinica istog subjekta, hibridne neusklađenosti koje nastaju između poreznog obveznika i njegovih povezanih društava ili među povezanim društvima te one koje proizlaze iz strukturiranog aranžmana koji uključuje poreznog obveznika.

(13)

Neusklađenosti koje osobito proizlaze iz hibridne naravi subjekata trebalo bi urediti samo kada jedno od povezanih društava ima najmanje stvarnu kontrolu nad ostalim povezanim društvima. Slijedom toga bi u tim slučajevima trebalo zahtijevati da udio koji povezano društvo posjeduje u poreznom obvezniku ili u drugom povezanom društvu odnosno udio koji porezni obveznik ili drugo povezano društvo posjeduje u povezanom društvu, u glasačkim pravima, vlasništvu kapitala ili pravu na sudjelovanju u dobiti, mora biti 50 posto ili veći. Za potrebe primjene tog zahtjeva trebalo bi objediniti vlasništvo ili prava osoba koje djeluju zajednički.

(14)

Kako bi se predvidjela dostatno sveobuhvatna definicija „povezanog društva” za potrebe pravilâ o hibridnim neusklađenostima, tom definicijom trebalo bi obuhvatiti i subjekt koji je dio iste konsolidirane grupe za potrebe računovodstva, društvo u kojem porezni obveznik ima znatan utjecaj na upravljanje te, obratno, društvo koje ima znatan utjecaj na upravljanje poreznog obveznika.

(15)

Potrebno je urediti četiri kategorije hibridnih neusklađenosti: prvo, hibridne neusklađenosti koje su rezultat plaćanja u okviru financijskog instrumenta; drugo, hibridne neusklađenosti koje su posljedica razlika u raspodjeli plaćanjâ hibridnom subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici, među ostalim kao rezultat plaćanjâ stalnoj poslovnoj jedinici koja nije uzeta u obzir; treće, hibridne neusklađenosti koje su rezultat plaćanjâ hibridnog subjekta njegovu vlasniku ili pretpostavljena plaćanja između sjedišta i stalne poslovne jedinice ili između dviju ili više stalnih poslovnih jedinica; naposljetku, dvostruki odbitci koji su rezultat plaćanjâ hibridnog subjekta ili stalne poslovne jedinice.

(16)

U pogledu plaćanjâ u okviru financijskog instrumenta, hibridna neusklađenost mogla bi nastati kada se odbitak bez uključivanja može pripisati razlikama u definiciji instrumenta ili plaćanjâ u okviru njega. Ako vrsta plaćanja ispunjava uvjet za dvostruku poreznu olakšicu u skladu sa zakonima jurisdikcije primatelja plaćanja, kao što su oslobođenje od poreza, smanjenje porezne stope ili svaki odbitak ili povrat poreza, trebalo bi smatrati da plaćanje dovodi do hibridne neusklađenosti u visini nastalog premalo oporezovanog iznosa. No ne bi trebalo smatrati da plaćanje u okviru financijskog instrumenta dovodi do hibridne neusklađenosti kada se odobrena porezna olakšica u jurisdikciji primatelja plaćanja isključivo temelji na poreznom statusu primatelja plaćanja ili na činjenici da instrument podliježe uvjetima posebnog režima.

(17)

Kako bi se izbjegli neželjeni ishodi zbog interakcije pravila o hibridnim financijskim instrumentima i zahtjeva bankama u pogledu sposobnosti pokrivanja gubitaka te ne dovodeći u pitanje pravila o državnim potporama, države članice trebale bi moći izuzeti iz područja primjene ove Direktive instrumente unutar grupe koji su izdani isključivo u svrhu udovoljavanja zahtjevima izdavatelja u pogledu sposobnosti pokrivanja gubitaka, a ne u svrhu izbjegavanja poreza.

(18)

U pogledu plaćanjâ hibridnom subjektu ili stalnoj poslovnoj jedinici, hibridna neusklađenost mogla bi nastati ako je odbitak bez uključivanja rezultat razlika u pravilima kojima se uređuje raspodjela tog plaćanja između hibridnog subjekta i njegova vlasnika u slučaju plaćanja hibridnom subjektu, između sjedišta i stalne poslovne jedinice ili između dviju ili više stalnih poslovnih jedinica u slučaju pretpostavljenog plaćanja stalnoj poslovnoj jedinici. Definicija hibridne neusklađenosti trebala bi se primjenjivati samo ako je neusklađenost rezultat razlika u pravilima kojima se uređuje raspodjela plaćanjâ u skladu sa zakonima dviju jurisdikcija te plaćanje ne bi trebalo dovesti do hibridne neusklađenosti koja bi ionako nastala jer je primatelj plaćanja oslobođen od poreza u skladu sa zakonima bilo koje jurisdikcije primatelja plaćanja.

(19)

Definicijom hibridne neusklađenosti trebalo bi obuhvatiti i odbitke bez uključivanja koji su rezultat plaćanjâ stalnoj poslovnoj jedinici koja nije uzeta u obzir. Stalna poslovna jedinica koja nije uzeta u obzir jest svaki aranžman koji se u skladu sa zakonima jurisdikcije sjedišta smatra razlogom za dodjelu statusa stalne poslovne jedinice, no koji se u skladu sa zakonima druge jurisdikcije ne smatra stalnom poslovnom jedinicom. No pravilo o hibridnoj neusklađenosti ne bi se trebalo primjenjivati ako bi neusklađenost ionako nastala jer je primatelj plaćanja oslobođen od poreza u skladu sa zakonima bilo koje jurisdikcije primatelja plaćanja.

(20)

U pogledu plaćanjâ hibridnog subjekta njegovu vlasniku ili pretpostavljenih plaćanjâ između sjedišta i stalne poslovne jedinice ili između dviju ili više stalnih poslovnih jedinica, hibridna neusklađenost mogla bi nastati kada je odbitak bez uključivanja rezultat plaćanja ili pretpostavljenog plaćanja koje se ne priznaje u jurisdikciji primatelja plaćanja. U tom slučaju, kada je neusklađenost posljedica neraspodjele plaćanja ili pretpostavljenog plaćanja, jurisdikcija primatelja plaćanja jest jurisdikcija u kojoj se plaćanje ili pretpostavljeno plaćanje smatra zaprimljenim u skladu sa zakonima jurisdikcije primatelja. Kao što je slučaj s ostalim neusklađenostima u pogledu hibridnih subjekata i podružnica koje rezultiraju odbitcima bez uključivanja, hibridne neusklađenosti ne bi trebale nastati kada je primatelj plaćanja oslobođen od poreza u skladu sa zakonima jurisdikcije primatelja plaćanja. Međutim, što se tiče te kategorije hibridnih neusklađenosti, neusklađenost bi nastala samo u onoj mjeri u kojoj se u jurisdikciji platitelja omogućuje prijeboj odbitka u odnosu na plaćanje ili pretpostavljeno plaćanje s iznosom koji nije prihod koji se dvostruko uključuje. Ako se u jurisdikciji platitelja omogućuje prijenos odbitka u sljedeće porezno razdoblje, zahtjev za svakom prilagodbom na temelju ove Direktive mogao bi se odgoditi do trenutka stvarnog prijeboja odbitka s prihodom koji nije prihod koji se dvostruko uključuje u jurisdikciji platitelja.

(21)

Definicijom hibridne neusklađenosti trebalo bi obuhvatiti i dvostruke odbitke, neovisno o tome nastaju li kao rezultat plaćanjâ, troškova koji se ne smatraju plaćanjima u skladu s domaćim pravom ili kao rezultat gubitaka zbog amortizacije. Kao što je slučaj s pretpostavljenim plaćanjima i plaćanjima hibridnog subjekta koja primatelj plaćanja nije uzeo u obzir, hibridna neusklađenost trebala bi, međutim, nastati samo u onoj mjeri u kojoj se u jurisdikciji platitelja omogućuje prijeboj odbitka s iznosom koji nije prihod koji se dvostruko uključuje. Ako se stoga u jurisdikciji platitelja omogućuje prijenos odbitka u sljedeće porezno razdoblje, zahtjev za prilagodbom na temelju ove Direktive mogao bi se odgoditi do trenutka stvarnog prijeboja odbitka s prihodom koji nije prihod koji se dvostruko uključuje u jurisdikciji platitelja.

(22)

Razlike u poreznim ishodima koje se isključivo mogu pripisati razlikama u vrijednosti pripisanoj plaćanju, među ostalim uporabom transfernih cijena, ne bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene hibridne neusklađenosti. Nadalje, budući da jurisdikcije primjenjuju različita porezna razdoblja i imaju različita pravila za priznavanje trenutka u kojem su stavke prihoda ostvarene odnosno stavke rashoda nastale, općenito ne bi trebalo smatrati da te vremenske razlike dovode do neusklađenosti u poreznim ishodima. Međutim, trebalo bi smatrati da plaćanje u okviru financijskog instrumenta, koje se može odbiti i čije se uključivanje u prihod ne može u razumnom roku opravdano očekivati, dovodi do hibridne neusklađenosti ako se taj odbitak bez uključivanja može pripisati razlikama u definiciji financijskog instrumenta ili plaćanjima u okviru njega. Trebalo bi smatrati da bi neusklađenost mogla nastati ako plaćanje u okviru financijskog instrumenta nije uključeno u prihod u razumnom roku. Takvo plaćanje trebalo bi se smatrati uključenim u prihod u razumnom roku ako ga je primatelj plaćanja uključio u roku od 12 mjeseci od kraja poreznog razdoblja platitelja ili kako je određeno načelom nepristrane transakcije. Države članice mogle bi zahtijevati da plaćanje bude uključeno u utvrđenom roku kako bi se izbjeglo nastajanje neusklađenosti i osigurala porezna kontrola.

(23)

Hibridni prijenosi mogli bi dovesti do razlike u poreznom tretmanu ako se, kao rezultat aranžmana za prijenos financijskog instrumenta, smatralo da je odnosni prinos na taj instrument dobilo više strana koje sudjeluju u aranžmanu. U tim slučajevima plaćanje u okviru hibridnog prijenosa moglo bi dovesti do odbitka za platitelja dok ga primatelj plaćanja smatra prinosom na odnosni instrument. Ta razlika u poreznom tretmanu mogla bi dovesti do odbitka bez uključivanja ili do stvaranja viška poreznog odbitka za porez po odbitku na odnosni instrument. Stoga bi takve neusklađenosti trebalo ukloniti. U slučaju odbitka bez uključivanja trebala bi se primjenjivati ista pravila kao i za neutraliziranje neusklađenosti proizašlih iz plaćanjâ u okviru hibridnog financijskog instrumenta. U slučaju hibridnih prijenosa koji su strukturirani tako da se njima stvara višak poreznih odbitaka, dotična država članica trebala bi spriječiti platitelja da se koristi viškom poreznog odbitka kako bi stekao poreznu prednost, među ostalim primjenom općeg pravila o suzbijanju zlouporabe u skladu s člankom 6. Direktive (EU) 2016/1164.

(24)

Potrebno je predvidjeti pravilo koje državama članicama omogućuje suzbijanje nepodudarnosti u prenošenju i provedbi ove Direktive iz kojih nastaju hibridne neusklađenosti unatoč činjenici da države članice djeluju u skladu s ovom Direktivom. Ako dođe do takve situacije i primarno pravilo predviđeno u ovoj Direktivi se ne primjenjuje, trebalo bi primijeniti sekundarno pravilo. Međutim, primarna i sekundarna pravila primjenjuju se samo na hibridne neusklađenosti kako su definirane ovom Direktivom te ne bi trebala utjecati na opće značajke poreznog sustava države članice.

(25)

Uvezenim neusklađenostima učinak hibridne neusklađenosti među stranama u trećim zemljama prenosi se u jurisdikciju države članice uporabom nehibridnog instrumenta, čime se potkopava učinkovitost pravilâ za neutraliziranje hibridnih neusklađenosti. Plaćanje koje se može odbiti u državi članici može se upotrijebiti za financiranje rashoda koji uključuje hibridnu neusklađenost. Radi suzbijanja takvih uvezenih neusklađenosti potrebno je uključiti pravila kojima se zabranjuje odbitak plaćanja ako je za pripadajući prihod iz tog plaćanja izravno ili neizravno izvršen prijeboj s odbitkom koji je nastao na temelju hibridne neusklađenosti i koji dovodi do dvostrukog odbitka ili odbitka bez uključivanja među trećim zemljama.

(26)

Neusklađenost dvostruke rezidentnosti mogla bi dovesti do dvostrukog odbitka ako se plaćanje poreznog obveznika s dvostrukom rezidentnosti odbije u skladu sa zakonima obiju jurisdikcija u kojima je porezni obveznik rezident. Budući da bi mogle dovesti do dvostrukog odbitka, neusklađenosti dvostruke rezidentnosti trebale bi biti obuhvaćene područjem primjene ove Direktive. Država članica trebala bi uskratiti drugi odbitak koji nastaje u pogledu trgovačkog društva dvostruke rezidentnosti u mjeri u kojoj se tim plaćanjem izvršava prijeboj s iznosom koji se ne smatra prihodom u skladu sa zakonima druge jurisdikcije.

(27)

Cilj je ove Direktive povećati otpornost unutarnjeg tržišta u cjelini, u odnosu na hibridne neusklađenosti. To se ne može dostatno ostvariti pojedinačnim djelovanjem država članica jer su nacionalni sustavi poreza na dobit različiti te bi se neovisnim djelovanjem država članica samo ponovila postojeća fragmentacija unutarnjeg tržišta u području izravnog oporezivanja. Time bi se stoga omogućilo daljnje postojanje neučinkovitosti i narušavanja koji proizlaze iz interakcije različitih nacionalnih mjera. To bi rezultiralo pomanjkanjem koordinacije. Uzimajući u obzir prekograničnu narav hibridnih neusklađenosti i potrebu za donošenjem djelotvornih rješenja za unutarnje tržište kao cjeline, taj se cilj može na bolji način ostvariti na razini Unije. Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. Utvrđivanjem potrebne razine zaštite unutarnjeg tržišta ovom se Direktivom nastoji postići samo osnovni stupanj koordinacije unutar Unije koji je potreban za ostvarenje njezina cilja.

(28)

Pri provedbi ove Direktive države članice trebale bi se koristiti primjenjivim objašnjenjima i primjerima iz izvješća OECD-a o BEPS-u u vezi s mjerom 2. kao izvorom prikaza ili tumačenja u onoj mjeri u kojoj su oni u skladu s odredbama ove Direktive i s pravom Unije.

(29)

Pravila o hibridnim neusklađenostima iz članka 9. stavka 1. i članka 9. stavka 2. primjenjuju se samo u onoj mjeri u kojoj situacija koja uključuje poreznog obveznika dovodi do neusklađenosti. Do neusklađenosti ne bi trebalo doći ako aranžman podliježe prilagodbi na temelju članka 9. stavka 5. ili članka 9.a, i, u skladu s tim, aranžmani koji podliježu prilagodbi na temelju tih dijelova ove Direktive ne bi trebali podlijegati bilo kakvoj daljnjoj prilagodbi u okviru pravila o hibridnim neusklađenostima.

(30)

Ako odredbe druge direktive, poput onih iz Direktive Vijeća 2011/96/EU (4), dovode do neutraliziranja neusklađenosti u poreznim ishodima, ne bi trebalo biti mjesta primjeni pravila o hibridnim neusklađenostima predviđenih ovom Direktivom.

(31)

Komisija bi trebala ocijeniti provedbu te Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu i o tome izvijestiti Vijeće. Države članice trebale bi priopćiti Komisiji sve informacije potrebne za to ocjenjivanje.

(32)

Direktivu (EU) 2016/1164 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

Članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Područje primjene

1.   Ova se Direktiva primjenjuje na sve porezne obveznike koji podliježu plaćanju poreza na dobit u jednoj ili više država članica, uključujući stalne poslovne jedinice u jednoj ili više država članica subjekata koji su u svrhu oporezivanja rezidenti treće zemlje.

2.   Članak 9.a primjenjuje se i na sve subjekte koje država članica smatra transparentnima u porezne svrhe.”.

2.

Članak 2. mijenja se kako slijedi:

3.

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

4.

Članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Hibridne neusklađenosti

1.   U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost rezultira dvostrukim odbitkom:

Ipak svaki takav odbitak može se prebiti s prihodom koji se dvostruko uključuje, neovisno o tome nastaje li u tekućem ili narednom poreznom razdoblju.

2.   U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost rezultira odbitkom bez uključivanja:

3.   Država članica uskraćuje odbitak za svako plaćanje poreznog obveznika u mjeri u kojoj se takvim plaćanjem izravno ili neizravno financira rashod koji se može odbiti i koji dovodi do hibridne neusklađenosti na temelju transakcije ili niza transakcija među povezanim društvima ili koje se sklapaju kao dio strukturiranog aranžmana, osim u mjeri u kojoj je jedna od jurisdikcija uključenih u transakciju ili niz transakcija provela istovjetnu prilagodbu u pogledu takve hibridne neusklađenosti.

4.   Država članica može izuzeti iz područja primjene:

5.   U mjeri u kojoj hibridna neusklađenost uključuje prihod stalne poslovne jedinice koja nije uzeta u obzir koji ne podliježe porezu u državi članici u kojoj je porezni obveznik rezident u porezne svrhe, ta država članica zahtijeva od poreznog obveznika uključivanje prihoda koji bi se inače pripisao stalnoj poslovnoj jedinici koja nije uzeta u obzir. To se primjenjuje ako se od države članice ne zahtijeva da prihod izuzme u skladu s ugovorom o dvostrukom oporezivanju koji je država članica sklopila s trećom zemljom.

6.   U mjeri u kojoj je hibridni prijenos osmišljen kako bi njime nastala olakšica za porez po odbitku za plaćanje koje proizlazi iz prenesenog financijskog instrumenta u korist više uključenih strana, država članica poreznog obveznika ograničava korist od takve olakšice razmjerno neto oporezivom prihodu u pogledu tog plaćanja.”.

5.

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 9.a

Obrnute hibridne neusklađenosti

1.   Ako se jedan ili više povezanih nerezidentnih subjekata koji drže ukupno izravan ili neizravan udio od najmanje 50 posto glasačkih prava, kapitala ili prava na sudjelovanje u dobiti u hibridnom subjektu, koji je osnovan ili ima poslovni nastan u državi članici, nalaze u jurisdikciji ili jurisdikcijama u kojima se hibridni subjekt smatra poreznim obveznikom, hibridni subjekt smatra se rezidentom te države članice i njegov se prihod oporezuje u onoj mjeri u kojoj se taj prihod ne oporezuje na drugi način u okviru zakona države članice ili bilo koje druge jurisdikcije.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje se na subjekte za zajednička ulaganja. Za potrebe ovog članka, ‚subjekt za zajednička ulaganja’ znači investicijski fond ili subjekt s velikim brojem ulagatelja, raznovrsnim portfeljem vrijednosnih papira te koji u zemlji svojeg poslovnog nastana podliježe propisima o zaštiti ulagatelja.

Članak 9.b

Neusklađenosti porezne rezidentnosti

U mjeri u kojoj se odbitak od plaćanja, troškova ili gubitaka poreznog obveznika koji je u porezne svrhe rezident u dvije ili više jurisdikcija može odbiti od porezne osnovice u objema jurisdikcijama, država članica poreznog obveznika uskraćuje odbitak u mjeri u kojoj se u drugoj jurisdikciji omogućuje prijeboj drugog odbitka s prihodom koji nije prihod koji se dvostruko uključuje. Ako su obje jurisdikcije države članice, odbitak uskraćuje država članica za koju se smatra da u njoj porezni obveznik nije rezident u skladu s ugovorom o dvostrukom oporezivanju između dotičnih dviju država članica.”.

6.

U članku 10. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Odstupajući od prvog podstavka, Komisija ocjenjuje provedbu članaka 9. i 9.b, a posebno posljedice izuzeća iz članka 9. stavka 4. točke (b), do 1. siječnja 2022. i o tome izvješćuje Vijeće.”.

7.

U članku 11. umeće se sljedeći stavak:

„5.a   Odstupajući od stavka 1., države članice do 31. prosinca 2019. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s člankom 9. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

One primjenjuju te odredbe od 1. siječnja 2020.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.”.

7.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 144/12

(1)

Da bi tržišta robnih izvedenica, emisijskih jedinica i njihovih izvedenica bila transparentnija, tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja na kojem se trguje tim financijskim instrumentima trebali bi objavljivati tjedna izvješća o ukupnom broju osoba s ugovorom i ukupnoj otvorenoj poziciji za pojedinačne robne izvedenice, emisijske jedinice ili njihove izvedenice koje premašuju pragove iz Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/591 (2) i u pogledu regulatornih tehničkih standarda za primjenu ograničenja pozicija na robne izvedenice ta izvješća dostavljati Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA).

(2)

Pravodobnim podnošenjem prethodno objavljenih izvješća mjesta trgovanja u jasno određenom i jedinstvenom roku ESMA-i bi se olakšala tjedna centralizirana objava tih izvještaja u cijeloj Uniji.

(3)

Radi dosljednosti i kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje financijskih tržišta, potrebno je da se odredbe ove Uredbe i odredbe Direktive 2014/65/EU primjenjuju od istog datuma.

(4)

Ova Uredba temelji se na nacrtu provedbenih tehničkih standarda koje je ESMA dostavila Komisiji.

(5)

ESMA je provela otvorena javna savjetovanja o nacrtu provedbenih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala je moguće povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovane člankom 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3),

7.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 144/14

(1)

Kako bi se izbjeglo narušavanje međunarodnih financijskih tržišta i spriječilo kažnjavanje institucija povisivanjem kapitalnih zahtjeva tijekom postupaka priznavanja postojećih središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja, člankom 497. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 utvrđeno je prijelazno razdoblje tijekom kojeg institucije s poslovnim nastanom u Uniji središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja s kojima obavljaju poravnanje transakcija mogu smatrati kvalificiranim središnjim drugim ugovornim stranama.

(2)

Uredbom (EU) br. 575/2013 izmijenjena je Uredba (EU) br. 648/2012 (2) u pogledu određenih ulaznih podataka za izračun kapitalnih zahtjeva institucija za izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja. U skladu s time, člankom 89. stavkom 5.a Uredbe (EU) br. 648/2012 od određenih se središnjih drugih ugovornih strana iz trećih zemalja zahtijeva da u ograničenom razdoblju izvješćuju o ukupnom iznosu inicijalne marže koju su primile od svojih članova sustava poravnanja. To prijelazno razdoblje odgovara razdoblju utvrđenom člankom 497. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(3)

Utvrđeno je da će oba prijelazna razdoblja isteći 15. lipnja 2014.

(4)

Člankom 497. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 Komisija se ovlašćuje za donošenje provedbenog akta kako bi se u iznimnim situacijama prijelazno razdoblje za kapitalne zahtjeve produžilo za šest mjeseci. To je produženje potrebno primjenjivati i u odnosu na rokove utvrđene člankom 89. stavkom 5.a Uredbe (EU) br. 648/2012. Ta su prijelazna razdoblja produžena do 15. lipnja 2017. provedbenim uredbama Komisije (EU) br. 591/2014 (3), (EU) br. 1317/2014 (4), (EU) 2015/880 (5), (EU) 2015/2326 (6), (EU) 2016/892 (7) i (EU) 2016/2227 (8).

(5)

Od središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u trećim zemljama koje su do sad podnijele zahtjev za priznavanje, Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala priznalo je već 28 središnjih drugih ugovornih strana. Od toga su dvije središnje druge ugovorne strane iz Sjedinjenih Američkih Država priznate nakon donošenja Provedbene uredbe (EU) 2016/2227 na temelju Provedbene odluke Komisije (EU) 2016/377 (9). Uz to, nakon donošenja provedbenih odluka Komisije (EU) 2016/2269 (10), (EU) 2016/2275 (11), (EU) 2016/2276 (12), (EU) 2016/2277 (13) i (EU) 2016/2278 (14), priznato je i pet središnjih drugih ugovornih strana iz Indije, Japana, Brazila, Međunarodnog financijskog centra u Dubaiju i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Naposljetku, dodatne središnje druge ugovorne strane iz Indije i Novog Zelanda mogu biti priznate na temelju provedbenih odluka Komisije (EU) 2016/2269 odnosno (EU) 2016/2274 (15). Unatoč tome, preostale središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja i dalje čekaju priznavanje, a postupak priznavanja neće biti dovršen do 15. lipnja 2017. Ako se prijelazno razdoblje ne produži, institucije s poslovnim nastanom u Uniji (ili njihova društva kćeri s poslovnim nastanom izvan Unije) koje su izložene prema preostalim drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja trebale bi znatno povećati svoje kapitalne zahtjeve za te izloženosti. Čak i ako bi ta povećanja mogla biti samo privremena, mogla bi rezultirati povlačenjem tih institucija kao izravnih sudionika u tim središnjim drugim ugovornim stranama ili, barem privremeno, prestankom pružanja usluga poravnanja klijentima tih institucija i tako uzrokovati ozbiljno narušavanje tržišta na kojima spomenute središnje druge ugovorne strane posluju.

(6)

Stoga bi potreba da se izbjegne narušavanje tržišta izvan Unije, koja je prethodno bila razlog produženja prijelaznog razdoblja utvrđenog člankom 497. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, postojala i nakon isteka produženja prijelaznog razdoblja utvrđenog Provedbenom uredbom (EU) 2016/2227. Dodatnim produženjem prijelaznog razdoblja trebalo bi se institucijama s poslovnim nastanom u Uniji (ili njihovim društvima kćerima s poslovnim nastanom izvan Unije) omogućiti izbjegavanje znatnog povećanja kapitalnih zahtjeva zbog nezavršenog postupka priznavanja za središnje druge ugovorne strane koje na održiv i pristupačan način pružaju posebne vrste usluge poravnanja koje su institucijama s poslovnim nastanom u Uniji (ili njihovim društvima kćerima s poslovnim nastanom izvan Unije) potrebne. Stoga je primjereno prijelazna razdoblja produžiti za dodatnih šest mjeseci.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Europskog odbora za bankarstvo,

7.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 144/17

(1)

Obzor 2020. – Okvirni program za istraživanja i inovacije (2014.–2020.) utvrđen Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2) („Okvirni program Obzor 2020.”) daje poticaj za preispitivanje Odluke Vijeća 2008/376/EZ (3) kako bi se osiguralo da istraživački program Istraživačkog fonda za ugljen i čelik („program Istraživačkog fonda”) dopunjuje Okvirni program Obzor 2020. u sektorima povezanima s industrijom ugljena i čelika.

(2)

Kako bi se osigurao dosljedan okvir za sudjelovanje u programu Istraživačkog fonda i u Okvirnom programu Obzor 2020., određena pravila za sudjelovanje na temelju programa Istraživačkog fonda potrebno je uskladiti s pravilima primjenjivima na temelju Okvirnog programa Obzor 2020.

(3)

Potrebno je preispitati pravila o nadležnostima i sastavu savjetodavnih i tehničkih skupina, osobito u pogledu profila stručnjaka koje imenuje Komisija kako bi se osigurala veća transparentnost te usklađenost i dosljednost s okvirom za stručne skupine Komisije te doprinijelo, koliko je to moguće, uravnoteženoj zastupljenosti relevantnih područja stručnosti i područja od interesa kao i optimalnoj rodnoj ravnoteži.

(4)

Primjereno je razmotriti jednostavnija pravila financiranja kako bi se olakšalo sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u programu Istraživačkog fonda te dopustiti upotrebu „jediničnih troškova” za izračun prihvatljivih troškova osoblja za vlasnike malih i srednjih poduzeća i druge fizičke osobe koje ne primaju plaću.

(5)

Mjere potrebne za provedbu Odluke 2008/376/EZ trebale bi se donijeti u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(6)

Odluku 2008/376/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

Članak 21. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 21.

Zadaće savjetodavnih skupina

Za pitanja ITR-a koja se odnose na ugljen i čelik svaka savjetodavna skupina savjetuje Komisiju o sljedećem:

2.

Članak 22. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 22.

Sastav savjetodavnih skupina

1.   Svaka savjetodavna skupina sastavljena je u skladu s tablicama iz Priloga. Članovi savjetodavnih skupina pojedinci su koje imenuje Komisija kako bi zastupali zajednički interes dionika. Ne predstavljaju pojedinačne dionike, već izražavaju mišljenje zajedničko različitim organizacijama dionika.

Imenuju se na razdoblje od 42 mjeseca. Članove koji više ne mogu uspješno doprinositi raspravama skupine, koji daju ostavku, ili koji nakon prestanka njihove dužnosti otkriju one podatke koji su obuhvaćeni obvezom čuvanja poslovne tajne, a osobito podatke o poduzećima, njihovim poslovnim odnosima ili troškovima, više se ne poziva na sudjelovanje na sastancima savjetodavnih skupina te ih se može zamijeniti za ostatak njihova mandata.

2.   Članovi savjetodavnih skupina odabiru se među stručnjacima sa stručnim znanjem iz područja navedenih u poglavlju II. odjeljcima 3. i 4. koji su odgovorili na javne pozive na podnošenje prijava. Ti se stručnjaci mogu imenovati i na temelju prijedloga koje su iznijeli subjekti iz tablica u Prilogu ili države članice.

Moraju biti aktivni u dotičnom području i svjesni prioriteta industrije.

3.   Komisija nastoji osigurati visoku razinu stručnosti u svakoj savjetodavnoj skupini kao i uravnoteženu zastupljenost relevantnih područja stručnosti i područja od interesa te, koliko je to moguće, uravnoteženu rodnu i geografsku zastupljenost, uzimajući u obzir posebne zadaće savjetodavnih skupina, vrstu potrebnog stručnog znanja i ishod postupka odabira stručnjaka.”.

3.

Članak 24. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 24.

Osnivanje i zadaće tehničkih skupina za ugljen i čelik

1.   Tehničke skupine za ugljen i čelik (‚tehničke skupine’) podupiru Komisiju u praćenju istraživačkih projekata i pilot-projekata ili demonstracijskih projekata.

Članove tehničkih skupina imenuje u njihovo vlastito ime Komisija.

Članove koji više ne mogu uspješno doprinositi raspravama skupine, koji daju ostavku, ili koji nakon prestanka njihove dužnosti otkriju one podatke koji su obuhvaćeni obvezom čuvanja poslovne tajne, a osobito podatke o poduzećima, njihovim poslovnim odnosima ili troškovima, više se ne poziva na sudjelovanje na sastancima tehničkih skupina.

2.   Članovi tehničkih skupina odabiru se među stručnjacima sa stručnim znanjem iz strategije istraživanja, upravljanja ili proizvodnje u područjima iz poglavlja II. odjeljaka 3. i 4. koji su odgovorili na javne pozive za podnošenje prijava.

Oni moraju biti aktivni u predmetnom području i biti odgovorni za strategiju istraživanja, upravljanje ili proizvodnju u povezanim sektorima.

3.   Komisija u svakoj tehničkoj skupini nastoji osigurati visoku razinu stručnosti, uravnoteženu zastupljenost relevantnih područja stručnosti, te, koliko je to moguće, uravnoteženu rodnu i geografsku zastupljenost, uzimajući u obzir posebne zadaće tehničkih skupina, vrstu potrebnog stručnog znanja i ishod postupka odabira stručnjaka. Članstvo u tehničkoj skupini ne isključuje prihvatljivost člana kao stručnjaka za evaluaciju.

Komisija osigurava da su uspostavljena pravila i postupci kako bi se izbjegli i kontrolirali sukobi interesa članova tehničkih skupina kojima je povjereno procjenjivanje određenog projekta. Tim se postupcima osiguravaju i jednako postupanje i pravednost tijekom cijelog postupka praćenja projekata.

Kad god je to moguće, sastanci tehničkih skupina održavaju se u prostorima koji su izabrani tako da su praćenje projekata i procjenjivanje rezultata osigurani na najbolji način.”.

4.

Članak 25. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 25.

Poziv na podnošenje prijedloga

1.   Svake se godine objavljuje godišnji poziv na podnošenje prijedloga. Datum početka podnošenja prijedloga objavljuje se u informacijskom paketu iz stavka 3. Osim ako je drukčije navedeno, 15. rujna svake godine krajnji je rok za podnošenje prijedloga na evaluaciju. Ako je 15. rujna vikend ili petak ili ponedjeljak, krajnji se rok automatski pomiče na prvi radni dan nakon 15. rujna. Krajnji se rok objavljuje u informacijskom paketu iz stavka 3.

2.   Ako Komisija u skladu s člankom 41. točkama (d) i (e) odluči promijeniti krajnji rok za podnošenje prijedloga iz stavka 1. ovog članka ili pokrenuti namjenske pozive za podnošenje prijedloga, ona tu informaciju objavljuje u Službenom listu Europske unije.

U namjenskim pozivima za podnošenje prijedloga navode se datumi i načini podnošenja, uključujući i podatak odvija li se poziv u jednome koraku ili u dva koraka; kad je riječ o evaluaciji prijedloga, navode se prioriteti, vrsta prihvatljivih projekata iz članaka od 14. do 18., prema potrebi, i predviđena sredstva.

3.   Komisija osigurava da su u vrijeme objave poziva na podnošenje prijedloga svim potencijalnim sudionicima dostupne dostatne smjernice i informacije, osobito putem informacijskog paketa dostupnog na internetskim stranicama Komisije. Od Komisije se na zahtjev može dobiti i tiskani primjerak tog informacijskog paketa.

U informacijskom se paketu navode informacije o detaljnim pravilima za sudjelovanje, metodama upravljanja prijedlozima i projektima, obrascima prijave, pravilima za podnošenje prijedloga, predlošcima sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava, prihvatljivim troškovima, najvišem dopuštenom financijskom doprinosu, načinima plaćanja i godišnjim prioritetnim ciljevima istraživačkog programa.

Prijave se podnose Komisiji u skladu s pravilima utvrđenima u informacijskom paketu.”.

5.

U članku 27. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija osigurava da je svim potencijalnim sudionicima dostupan priručnik za evaluaciju i odabir ITR djelovanja.”.

6.

U članku 28. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Komisija sastavlja listu usvojenih prijedloga poredanih prema vrijednosti.”.

7.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 29.a

Provedba djelovanja

1.   Sudionici provode djelovanja u skladu sa svim uvjetima i obvezama utvrđenima u ovoj Odluci, Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (*1) i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 1268/2012 (*2), pozivu na podnošenje prijedloga i sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava.

2.   Sudionici ne preuzimaju obveze koje nisu u skladu s ovom Odlukom ili sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava. Ako jedan od sudionika ne ispuni svoje obveze u pogledu tehničke provedbe djelovanja, drugi sudionici nastavljaju poštovati obveze bez dodatnih sredstava Unije, osim ako ih Komisija izričito oslobodi te obveze. Sudionici osiguravaju da je Komisija pravovremeno obaviještena o svim zbivanjima koja bi mogla znatno utjecati na provedbu djelovanja ili na interese Unije.

3.   Sudionici provode djelovanje i poduzimaju sve potrebne i razumne mjere u tu svrhu. Imaju odgovarajuće resurse ako i kada je to potrebno za provedbu djelovanja. Ako je to potrebno za provedbu djelovanja, mogu pozvati treće osobe, uključujući podugovaratelje, da obave radove u okviru djelovanja. Sudionici su za obavljeni rad i dalje odgovorni Komisiji i ostalim sudionicima.

4.   Sklapanje podugovora za provedbu određenih elemenata djelovanja ograničeno je na slučajeve predviđene sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava i valjano opravdane slučajeve koje nije bilo moguće jasno predvidjeti u trenutku stupanja na snagu sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

5.   Treće osobe koje nisu podugovaratelji mogu obaviti radove u okviru djelovanja pod uvjetima utvrđenima u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava. Treća osoba i rad koji ona treba obaviti navode se u sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava.

Troškovi tih trećih osoba mogu se smatrati prihvatljivima ako treća osoba zadovoljava sve sljedeće uvjete:

6.   Sudionici poštuju nacionalno zakonodavstvo, propise i etička pravila u zemljama u kojima se provodi djelovanje. Prema potrebi, sudionici prije početka djelovanja traže odobrenje mjerodavnih nacionalnih ili lokalnih etičkih odbora.

(*1)  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.)."

(*2)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).”."

8.

Članak 33. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 33.

Troškovi osoblja

Prihvatljivi troškovi osoblja obuhvaćaju samo stvarne sate koje odrade osobe koje izravno obavljaju posao u okviru djelovanja.

Troškovi osoblja vlasnika malih i srednjih poduzeća i ostalih fizičkih osoba koje ne primaju plaću mogu se nadoknaditi na temelju jediničnih troškova.”.

9.

Članak 39. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 39.

Imenovanje neovisnih i visoko kvalificiranih stručnjaka

Za imenovanje neovisnih i visoko kvalificiranih stručnjaka iz članka 18., članka 28. stavka 2. i članka 38. primjenjuju se mutatis mutandis odredbe iz članka 40. Uredbe (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*3).

(*3)  Uredba (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014.–2020.) i širenje njegovih rezultata te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1906/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 81.).”."

10.

U članku 41. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

11.

U članku 42. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (*4).

(*4)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”."

7.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 144/23

(1)

U okviru Europskog istraživačkog prostora reaktor s visokim protokom (HFR) u Pettenu već jest, a to će se i nastaviti neko vrijeme, važno sredstvo za istraživanja Zajednice u području znanosti o materijalima, testiranja materijala, nuklearne medicine i sigurnosti nuklearnih reaktora.

(2)

Rad HFR-a bio je potpomognut nizom dodatnih istraživačkih programa, od kojih je posljednji (1) istekao 31. prosinca 2015.

(3)

Rad HFR-a nastavio se tijekom 2016. bez dodatnog istraživačkog programa jer su još trajali pregovori između tijela opunomoćenih od država članica koje ga financiraju. Budući da su ti napori urodili sporazumom dvaju nacionalnih tijela, potreban je novi dodatni istraživački program radi osiguranja kontinuirane financijske potpore HFR-u.

(4)

Kako bi se osigurao kontinuitet dodatnih istraživačkih programa, ova bi se Odluka trebala primjenjivati od 1. siječnja 2016. Dijelom doprinosa u okviru dodatnog istraživačkog programa za HFR od 2016. do 2019. trebalo bi biti dopušteno pokriti i troškove nastale u 2016.

(5)

S obzirom na to da HFR predstavlja nezamjenjivu infrastrukturu za istraživanja Zajednice u području sigurnosti nuklearnih reaktora, zdravlja (uključujući razvoj medicinskih izotopa za potrebe medicinskih istraživanja), nuklearne fuzije, temeljne znanosti, osposobljavanja i gospodarenja otpadom (uključujući sigurnosno ponašanje nuklearnih goriva koja se koriste za specifične Unijine reaktorske sustave koji su važni za Europu), njegov bi se rad trebao nastaviti do kraja 2019. u okviru dodatnog istraživačkog programa za HFR od 2016. do 2019.

(6)

Budući da imaju poseban interes za HFR-ove sposobnosti ozračivanja, Commissariat à l'énergie atomique et aux énergies alternatives (CEA) i NRG: Nuclear Research and Consultancy Group V.O.F. (NRG), kao provedbena tijela za Francusku odnosno Nizozemsku, sporazumjeli su se financirati čitav dodatni istraživački program za HFR od 2016. do 2019. putem doprinosa koje će uplatiti u opći proračun Europske unije u obliku namjenskih prihoda.

(7)

Ti su doprinosi namijenjeni za financiranje rada HFR-a kako bi se poduprlo istraživački program koji podrazumijeva normalan rad i redovito održavanje HFR-a. Ako operater NRG službeno obavijesti nizozemsko nacionalno regulatorno tijelo o potpunom gašenju prije proglašenja stanja sigurne konzerviranosti, trebalo bi suspendirati plaćanja koja su još preostala za izvršenje, kao i Komisijine pozive za sredstva,

7.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 144/27

(1)

Europska Komisija („Komisija”) je 3. kolovoza 2016. pokrenula antidampinški ispitni postupak u pogledu uvoza u Uniju pročišćene tereftalne kiseline („PTA”) i njezinih soli podrijetlom iz Republike Koreje („predmetna zemlja”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036 („Osnovna uredba”). Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije  (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon pritužbe koju su 20. lipnja 2016. podnijeli BP Aromatics Limited NV, Artland PTA SA i Indorama Ventures Quimica S.L.U. („podnositelji pritužbe”), a koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje pročišćene tereftalne kiseline i njezinih soli u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti, što je bilo dostatno da se opravda pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju postupka posebno obavijestila podnositelje pritužbe, ostale proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati, korejska nadležna tijela, poznate joj uvoznike i korisnike te ih pozvala na sudjelovanje.

(4)

Zainteresiranim stranama omogućeno je da se očituju o pokretanju ispitnog postupka i zatraže saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanja u trgovinskim postupcima.

(5)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi mogla provesti odabir uzorka među zainteresiranim stranama u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(6)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz Republike Koreje zatražila da dostave podatke utvrđene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je zatražila od Misije Republike Koreje pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za suradnju u ispitnom postupku i/ili uspostavi s njima kontakt.

(7)

Petero proizvođača izvoznika iz predmetne zemlje dostavilo je zatražene podatke i pristalo na uvrštenje u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri proizvođača izvoznika na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim predmetnim proizvođačima izvoznicima koji su Komisiji poznati te s nadležnim tijelima predmetne zemlje. Nije bilo prigovora na predloženi uzorak.

(8)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da će poslati upitnik svoj šestorici proizvođača predmetnog proizvoda koji su joj poznati. S obzirom na njihov malen broj Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(9)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(10)

Dva nepovezana uvoznika dostavila su zatražene podatke i pristala na uvrštenje u uzorak. S obzirom na njihov malen broj Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(11)

Komisija je poslala upitnike trima proizvođačima izvoznicima iz uzorka, svih šestero proizvođača iz Unije, devetero korisnika koji su poznati i dvama uvoznicima koji su poznati.

(12)

Odgovori na upitnik primljeni su od triju proizvođača izvoznika iz uzorka, svih šest proizvođača iz Unije, dvanaest korisnika i dva uvoznika.

(13)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, proizašle štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u prostorijama sljedećih društava:

(14)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2015. do 30. lipnja 2016. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2013. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(15)

Predmetni proizvod je tereftalna kiselina čistoće 99,5 % masenog udjela ili veće i njezine soli podrijetlom iz Republike Koreje trenutačno razvrstana u oznaku KN ex 2917 36 00 (oznaka TARIC 2917360010) („predmetni proizvod”).

(16)

PTA se dobiva pročišćavanjem sirove tereftalne kiseline koja je rezultat reakcije paraksilena (PX) te otapala i katalizatorske otopine.

(17)

Predmetni proizvod upotrebljava se uglavnom kao sirovina za sintezu polimera, na primjer u proizvodnji poliesterskih tekstilnih vlakana i boca od polietilentereftalata (PET).

(18)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju jednaka osnovna fizička i kemijska svojstva te iste osnovne namjene:

(19)

Komisija je odlučila da su ti proizvodi stoga istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(20)

Opseg proizvoda prethodno definiran u uvodnoj izjavi 15. obuhvaća varijante PTA koje osim najčišće varijante PTA („najčišća PTA”) obuhvaćaju i takozvanu kvalificiranu tereftalnu kiselinu („QTA”) i tereftalnu kiselinu srednje kakvoće („MTA”). Varijante se uglavnom razlikuju prema stupnju čistoće. MTA i QTA imaju veću razinu nečistoća od najčišće PTA. U svakom slučaju razina nečistoća u svakoj od tih varijanti ne premašuje 0,5 % i stoga su sve obuhvaćene definicijom proizvoda utvrđenom u uvodnoj izjavi 15.

(21)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da bi QTA trebalo isključiti iz opsega proizvoda u ispitnom postupku. Prema tim strankama fizička i kemijska svojstva QTA-e razlikuju se od onih najčišće PTA-e i te razlike dovode do različite namjene. Isto tako, tvrde da su proizvodni postupci i namjena QTA-e različiti od onih najčišće PTA-e te da su troškovi proizvodnje i prodajna cijena QTA-e niži od onih najčišće PTA-e.

(22)

Dok najčišća PTA sadržava do 0,01 % nečistoća, QTA može sadržavati do 0,2 % nečistoća, a postoji i razlika u vrsti sadržanih nečistoća. Međutim neovisno o razlici u nečistoćama, kemijska formula svih varijanti PTA-e je ista. Stoga Komisija smatra da relativno mala razlika u nečistoćama ne mijenja činjenicu da su osnovna kemijska i fizička svojstva svih varijanti PTA-e ista i kao takva ne bi opravdala isključivanje QTA-e iz opsega proizvoda u ispitnom postupku.

(23)

Iste zainteresirane strane također su tvrdile da QTA i najčišća PTA imaju različitu namjenu. Komisija je utvrdila da razlike nisu znatne kako bi se QTA isključila iz opsega proizvoda u ispitnom postupku.

(24)

Iste zainteresirane strane također su tvrdile da se QTA i najčišća PTA proizvode različitim proizvodnim postupcima, odnosno da su proizvodne tehnike za proizvodnju najčišće PTA uglavnom usmjerene na oksidacijsku reakciju, rafiniranje i reakciju redukcije što je dio dvostupanjske proizvodne tehnike, dok je proizvodna tehnika za QTA uglavnom usmjerena na preciznu reakciju oksidacije i rafiniranje što je dio jednostupanjske proizvodne tehnike. Komisija je utvrdila da se u oba proizvodna postupka upotrebljavaju iste sirovine i postupci te su većim dijelom slični.

(25)

I na kraju iste zainteresirane strane tvrdile su da je zbog razlike između prethodno navedene jednostupanjske i dvostupanjske tehnike trošak proizvodnje za QTA između 18 i 36 EUR/mt manji nego za najčišću PTA. Ispitnim postupkom utvrđeno je da razlika u proizvodnim troškovima nije velika. U svakom slučaju nisu razlike u troškovima proizvodnje kao takve relevantne za određivanje opsega proizvoda, već slična tehnička, kemijska i fizička svojstva te osnovna namjena. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(26)

Nakon objave jedna zainteresirana strana ponovila je svoje tvrdnje da bi QTA trebalo isključiti iz opsega proizvoda u ispitnom postupku zbog razlika u sastavu i sadržaju nečistoća, razlika u proizvodnom postupku, troškovima proizvodnje i namjeni. Međutim Komisija je smatrala da su te razlike relativno male i da ne mijenjaju zaključak da su tehnička, kemijska i fizička svojstva te osnovna namjena QTA-e i najčišće PTA-e u biti ista. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(27)

Iz navedenih razloga odbačeni su zahtjevi za isključenje QTA-e iz opsega proizvoda.

(28)

Komisija je najprije ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika u uzorku reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća je prodaja reprezentativna ako ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda neovisnim kupcima na domaćem tržištu po zastupljenom proizvođaču izvozniku čini najmanje 5 % njegova ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika u uzorku na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(29)

Komisija je potom ispitala je li domaća prodaja svakog proizvođača izvoznika u uzorku na njegovom domaćem tržištu bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja neke vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupan obujam domaće prodaje nezavisnim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje u Uniju. Komisija je utvrdila da je za svakog proizvođača izvoznika iz uzorka ukupan obujam domaće prodaje činio najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje u Uniji.

(30)

Komisija je zatim definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(31)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(32)

U ovom slučaju uobičajena vrijednost bila je ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(33)

Za jednog od proizvođača izvoznika ispunjeni su uvjeti navedeni u uvodnoj izjavi 31. i obujam profitabilne prodaje istovjetnog proizvoda činio je više od 80 % ukupnog obujma domaće prodaje istovjetnog proizvoda. Za tog proizvođača izvoznika uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnoj domaćoj cijeni koja je izračunana kao ponderirani prosjek ukupne domaće prodaje.

(34)

Uobičajena vrijednost bila je stvarna domaća cijena isključivo profitabilne domaće prodaje tih vrsta proizvoda tijekom RIP-a:

(35)

Za dvojicu proizvođača izvoznika analizom domaće prodaje pokazalo se da je manje od 80 % ukupne domaće prodaje bilo profitabilno. U skladu s time za tu dvojicu proizvođača izvoznika uobičajena vrijednost izračunana je kao ponderirani prosjek isključivo profitabilne prodaje.

(36)

Jedna je stranka tvrdila da njezin subjekt koji proizvodi PTA sa svojim povezanim dobavljačem glavne sirovine čini jedan ekonomski subjekt. Povezani dobavljač također isplaćuje dividendu proizvođaču PTA-e iz uzorka. Stoga bi Komisija za potrebe izračuna dampinga trebala oduzeti dobit koju je za proizvodnju PTA-e ostvario povezani dobavljač sirovine prodane proizvođaču PTA-e iz uzorka. Društvo je izračunalo dobit koju treba oduzeti kao razliku između nabavne cijene i ukupnog troška proizvodnje sirovine.

(37)

Komisija je odbacila tvrdnju da proizvođač PTA-e iz uzorka i povezani proizvođač sirovine čine jedan ekonomski subjekt iz sljedećih razloga: Prvo. ispitnim postupkom je potvrđeno da proizvođač PTA-e iz uzorka nema većinski udio u povezanom dobavljaču što znači da nema isključive ovlasti za donošenje odluka o povezanom dobavljaču. Drugo, budući da je prodaja sirovine činila samo manji dio ukupne prodaje povezanog dobavljača sirovine tijekom razdoblja ispitnog postupka, nema izravne povezanosti između profitne marže za sirovinu i primljene dividende.

(38)

Treće, povezani dobavljač ne prodaje sirovinu samo proizvođaču PTA-e iz uzorka, već i drugim kupcima. Osim toga, prodaje i niz drugih proizvoda ostalim kupcima. Stoga nema izravne povezanosti između prodaje sirovine od strane povezanog dobavljača proizvođaču PTA-e iz uzorka i dividendi koje isplaćuje proizvođaču PTA-e iz uzorka.

(39)

Četvrto, proizvođač PTA-e iz uzorka kupuje sirovinu od povezanog dobavljača po cijenama koje uključuju dobit. Te su cijene u skladu s cijenama po kojima nabavlja istu sirovinu od drugih nepovezanih dobavljača.

(40)

Peto, godišnja financijska izvješća proizvođača PTA-e iz uzorka nisu konsolidirana s financijskim izvješćima povezanog dobavljača.

(41)

Na temelju prethodno navedenog, odbačena je tvrdnja da proizvođač PTA-e iz uzorka čini jedan ekonomski subjekt s povezanim dobavljačem sirovine. Prema tome, postotak od dobiti koju povezani dobavljač zaračunava proizvođaču PTA-e iz uzorka nije oduzeta od nabavne cijene.

(42)

Nakon objave dvije zainteresirane strane pitale su zašto Komisija kod određivanja uobičajene vrijednosti nije primijenila ciljnu dobit kako bi definirala udio profitabilne prodaje na domaćem tržištu. U skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe relevantno mjerilo za profitabilne transakcije jesu jedinični troškovi proizvodnje (fiksni i varijabilni) te prodajni, opći i administrativni troškovi. Koncept ciljne dobiti u ovom kontekstu nije relevantan te je stoga ta tvrdnja odbačena.

(43)

Iste stranke pitale su i zašto Komisija nije provela analizu o udjelu profitabilne prodaje na mjesečnoj osnovi. U ispitnom postupku nisu utvrđeni razlozi zbog kojih bi analiza profitabilne prodaje ili utvrđivanje uobičajene vrijednosti trebalo odstupati od standardne metodologije u kojoj se koristi ponderirani prosjek uobičajene vrijednosti na temelju transakcija koje su provedene tijekom cijelog razdoblja ispitnog postupka. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(44)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko nepovezanih i povezanih trgovačkih društava koja se nalaze izvan Unije.

(45)

U slučaju kada su proizvođači izvoznici izvozili predmetni proizvod izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(46)

U slučaju kad su proizvođači izvoznici izvozili predmetni proizvod u Uniju preko povezanih društva, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj se uvezeni proizvod prvi put preprodao nepovezanim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe.

(47)

U slučaju kad su proizvođači izvoznici izvozili predmetni proizvod u Uniju preko nepovezanih trgovačkih društava koja se nalaze izvan Unije najprije je utvrđeno da je prodaja nepovezanim trgovačkim društvima zaista bila prodaja za izvoz u Uniju. U tom slučaju, izvozna cijena bila je ujedno i stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(48)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika iz uzorka na temelju cijena franko tvornica.

(49)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala pravedna usporedba, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Izvršene su prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, manipuliranja i utovara, pakiranja, bankovnih naknada, troškova kredita i provizija.

(50)

Komisija je za proizvođače izvoznike iz uzorka usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda i ponderiranu prosječnu izvoznu cijenu odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(51)

Na temelju toga, ponderirane prosječne dampinške marže izražene u postocima cijena CIF na granici Unije, s neplaćenom carinom, iznose kako slijedi:

(52)

Petero proizvođača izvoznika koji surađuju iz uvodne izjave 7. čine ukupni izvoz podrijetlom iz Republike Koreje u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka na temelju podataka Eurostata, a troje proizvođača izvoznika iz uzorka činilo je više od 75 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(53)

Komisija je razmotrila visoku razinu suradnje, visoku razinu reprezentativnosti uzorka iz prethodne uvodne izjave 52. te činjenicu da je samo jedan izvoznik iz uzorka imao dampinšku maržu iznad praga de minimis kako je navedeno u članku 9. stavku 3. Osnovne uredbe. Stoga je, kako bi se ocijenilo je li dampinška marža za proizvođače izvoznike izvan uzorka bila ispod praga de minimis, utvrđena ponderirana prosječna dampinška marža na razini zemlje. Utvrđeno je da je ta marža bila ispod razine de minimis, to jest 0,8 %.

(54)

Nakon objave dvije zainteresirane strane pitale su zašto dampinška marža utvrđena za Hanwha (3,5 %) nije primijenjena na dva proizvođača izvoznika koji surađuju, ali nisu u uzorku. Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 53., Komisija je razmotrila visoku razinu suradnje, visoku razinu reprezentativnosti uzorka te činjenicu da je samo jedan izvoznik iz uzorka imao dampinšku maržu iznad praga de minimis. U svjetlu navedenog, Komisija je smatrala da bi najpravedniju procjenu dampinške marže za proizvođače izvoznike koji surađuju, ali nisu u uzorku, i dampinške marže na razini zemlje trebalo utvrditi na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom za proizvođače izvoznike u uzorku kako je prethodno navedeno. Podsjeća se da se ista metodologija primijenila i ranije u sličnom slučaju (3). Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(55)

Nakon objave jedna zainteresirana strana tvrdila je da su se korejski statistički podaci o izvozu i Eurostatovi statistički podaci o uvozu razlikovali. Nadalje, u svjetlu navedenog, ta je stranka propitivala pouzdanost podataka koje su dostavili proizvođači izvoznici i koje je Komisija koristila za utvrđivanje dampinške marže. Komisija je potvrdila da se prema ustaljenoj praksi i kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 52. izvoz podrijetlom iz Republike Koreje u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka temeljio se na podacima Eurostata. Potrebno je podsjetiti i da je, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 13., Komisija tražila i provjerila sve informacije koje su se smatrale potrebnima za utvrđivanje dampinga te da su podaci koje su dostavili proizvođači izvoznici propisno provjereni u skladu s ustaljenom praksom. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(56)

Nakon objave jedna zainteresirana strana predstavila je različite hipoteze i alternativne scenarije koji se odnose na povezanost uobičajene vrijednosti i izvozne cijene te je postavila pitanje bi li primjena izračunane izvozne cijene i uobičajenih vrijednosti na temelju tih scenarija dovela do različitih dampinških marži. Komisija podsjeća da se izračuni dampinga temelje na stvarnim i provjerenim transakcijskim podacima i da se moraju utvrditi s pomoću metodologija utvrđenih u članku 2. Osnovne uredbe. Alternativni scenariji koje je ta zainteresirana strana predstavila nisu bili u skladu s Osnovnom uredbom te su stoga odbačeni.

(57)

S obzirom na dampinšku maržu de minimis na razini zemlje, nije potrebno uvoditi mjere za uvoz PTA-e podrijetlom iz Republike Koreje.

(58)

Na temelju prethodno navedenih nalaza u pogledu dampinga, smatra se da nije potrebno predočiti analizu štete, uzročnosti i interesa Unije.

(59)

Nakon objave jedna zainteresirana strana dovela je u pitanje razloge povećanja izvoza podrijetlom iz Republike Koreje u Uniju od 2012. Kako je prethodno navedeno, u pogledu nalaza koji se odnose na damping nije se smatralo potrebnim predstaviti bilo kakvu analizu štete. Stoga je taj zahtjev odbačen.

(60)

U skladu s člankom 9. stavkom 3. Osnovne uredbe potrebno je obustaviti postupak s obzirom na to da je dampinška marža za Republiku Koreju manja od 2 %. Zainteresirane stranke obaviještene su u skladu s time te su imale mogućnost dati primjedbe.

(61)

U svjetlu navedenog, Komisija je zaključila da bi antidampinški postupak koji se odnosi na uvoz pročišćene tereftalne kiseline i njezinih soli podrijetlom iz Republike Koreje u Uniju trebalo obustaviti bez uvođenja antidampinških mjera.

(62)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

7.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 144/35

(1)

Člankom 12. glave III. Priloga III. Sporazumu o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane i Republike Čilea, s druge strane („Sporazum”), utvrđuje se da se povlašteni tretman primjenjuje samo na robu koja ispunjava zahtjeve iz Priloga III. i koja se prevozi izravno između Republike Čilea („Čile”) i Europske unije.

(2)

Čile i Europska unija sklopili su brojne sporazume povezane s trgovinom od stupanja na snagu Sporazuma, što je gospodarskim subjektima omogućilo da prilagode svoju izvoznu strategiju kako bi smanjili troškove i bolje odgovorili na potražnju na tržištu.

(3)

Čile i Europska unija dogovorili su se o izmjeni članka 12. glave III. Priloga III. Sporazumu, kako bi se gospodarskim subjektima omogućila veća fleksibilnost,

7.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 144/37

1.

U cijeloj Regionalnoj konvenciji, uključujući naslov na stranici sa sadržajem i naslov na stranici 56., pojam „pan-Euro-Mediteranska povlaštena pravila podrijetla” zamjenjuje se pojmom „paneuromediteranska povlaštena pravila podrijetla” u odgovarajućem gramatičkom obliku.

2.

U cijeloj Regionalnoj konvenciji pojam „Pan-euro-mediteranska zona” zamjenjuje se pojmom „paneuromediteranska zona” u odgovarajućem gramatičkom obliku.

3.

Na stranici 57., u prvoj uvodnoj izjavi:

4.

Na stranici 57., u sedmoj uvodnoj izjavi:

5.

Na stranici 57., u osmoj uvodnoj izjavi:

7.6.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 144/38