25.5.2017

Službeni list Europske unije

L 138/4

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/891

оd 13. ožujka 2017.

o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu sektora voća i povrća te prerađevina voća i povrća i o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu novčanih kazni koje će se primjenjivati u tim sektorima i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 543/2011

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 37. točku (a) podtočke i., ii., iii. i iv., točke (b) i (c), točku (d) podtočke i., iii. do vi., viii., x., xi. i xii. i točku (e) podtočku i., članak 173. stavak 1. točke (b), (c), (d) i (f) do (j), članak 181. stavak 2., članak 223. stavak 2. točku (a) i članak 231. stavak 1.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (2), a posebno njezin članak 62. stavak 1. i članak 64. stavak 6. točku (a),

budući da:

(1)

Uredbom (EU) br. 1308/2013 zamjenjuje se Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 (3) i utvrđuju nova pravila u pogledu sektora voća i povrća te prerađevina voća i povrća. Njome se Komisija ujedno ovlašćuje za donošenje delegiranih i provedbenih akata u tom području. Tim se aktima trebaju zamijeniti odgovarajuće odredbe Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 543/2011 (4).

(2)	U cilju jačanja pregovaračke moći proizvođača voća i povrća i poticanja pravednije raspodjele dodane vrijednosti u dobavnom lancu, treba potaknuti priznavanje proizvođačkih organizacija i njihovih udruženja. To se treba postići poštujući nacionalne pravne i administrativne strukture.

(3)

Potrebno je utvrditi odredbe o priznavanju proizvođačkih organizacija za proizvode prema njihovom zahtjevu. Ako je zatraženo odobrenje samo za proizvode namijenjene preradi, potrebno je osigurati da se oni doista i dostavljaju za preradu. Proizvođačke organizacije trebaju imati na raspolaganju strukture nužne za osiguranje njihova funkcioniranja. Nadalje, radi provedbe operativnog programa proizvođačke organizacije trebale bi postići minimalnu vrijednost proizvodnje stavljene na tržište, koju bi trebale utvrditi države članice, da bi se osigurala učinkovitost primljene potpore i time pridonijelo jačanju pregovaračke moći proizvođača voća i povrća.

(4)

Kako bi se pomoglo ostvariti ciljeve u sektoru voća i povrća i osiguralo da proizvođačke organizacije obavljaju svoj posao na održiv i učinkovit način, unutar proizvođačkih organizacija treba vladati stabilnost. Članstvo u proizvođačkoj organizaciji potrebno je stoga ograničiti na minimalno razdoblje. Utvrđivanje otkaznih rokova i datuma kad istupanje iz članstva može stupiti na snagu treba ostati u nadležnosti država članica.

(5)	Kad je proizvođačka organizacija priznata za pojedini proizvod za koji su potrebna tehnička sredstva, treba dopustiti da ta sredstva osigura preko svojih članova, društava kćeri ili udruženja proizvođačkih organizacija čiji je član ili da to povjeri vanjskim izvršiteljima.

(6)

Glavne i ključne djelatnosti proizvođačke organizacije trebaju se odnositi na objedinjavanje ponuda i stavljanje svojih proizvoda na tržište da bi se ojačala pregovaračka moć proizvođača voća i povrća i postigla pravednija raspodjela dobivenih povlastica u dobavnom lancu. Međutim, treba dopustiti proizvođačkim organizacijama da se bave i drugim djelatnostima, bilo trgovačke ili druge prirode. Potrebno je poticati suradnju među proizvođačkim organizacijama tako da se proizvođačkim organizacijama dopusti da stavljaju na tržište voće i povrće kupljeno isključivo od druge priznate proizvođačke organizacije pod uvjetom da se vrijednost tih proizvoda izostavi iz obračuna vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište, kako u svrhu glavne djelatnosti tako i za druge djelatnosti.

(7)

Iako je glavna djelatnost proizvođačke organizacije objedinjavanje ponuda i stavljanje na tržište onih proizvoda svojih članova za koje je priznata, u nekim slučajevima pridruženim proizvođačima treba dopustiti da prodaju određeni postotak svoje proizvodnje bez posredovanja proizvođačke organizacije kad proizvođačka organizacija to odobri i kad se time ispunjavaju uvjeti države članice i proizvođačke organizacije. Ukupan postotak prodaje bez posredovanja proizvođačke organizacije ne bi trebao premašiti maksimalni prag.

(8)	Odredbe o povjeravanju djelatnosti vanjskim izvršiteljima pri čemu se djelatnosti povjeravaju subjektima koji su blisko povezani s proizvođačkim organizacijama potrebno je dodatno utvrditi.

(9)	Kako bi se olakšalo objedinjavanje ponuda, potrebno je poticati spajanje postojećih proizvođačkih organizacija da nastanu nove, određivanjem pravila za udruživanje operativnih programa spojenih organizacija.

(10)

Poštujući načela prema kojima se proizvođačka organizacija mora osnovati na inicijativu samih proizvođača koji je i kontroliraju, državama članicama treba prepustiti utvrđivanje uvjeta pod kojim se druge fizičke ili pravne osobe mogu prihvatiti kao članovi proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija.

(11)

Kako bi se osiguralo da proizvođačke organizacije uistinu predstavljaju minimalni broj proizvođača, države članice trebale bi poduzeti mjere kojima se osigurava da manjina članova, koja možda sačinjava glavninu proizvodnje ili udjela ili kapitala u proizvođačkoj organizaciji, nezasluženo ne dominira njezinim upravljanjem i radom. Demokratska odgovornost već je osigurana kad subjekti imaju pravni oblik kojim se ona zahtijeva prema nacionalnom zakonodavstvu prije nego što ih se prizna kao proizvođačku organizaciju. U ostalim slučajevima države članice trebale bi utvrditi maksimalni postotak prava glasa ili udjela i provoditi odgovarajuće kontrole.

(12)

Potrebno je utvrditi pravila o priznavanju i funkcioniranju udruženja proizvođačkih organizacija, transnacionalnih proizvođačkih organizacija i transnacionalnih udruženja proizvođačkih organizacija. Radi dosljednosti, ona trebaju, što je više moguće, odražavati pravila utvrđena za proizvođačke organizacije.

(13)

Radi lakše primjene sustava potpore operativnim programima, potrebno je jasno definirati vrijednost proizvodnje stavljene na tržište proizvođačke organizacije, uključujući pravila o proizvodima koji se mogu uzimati u obzir i fazu stavljanja na tržište u kojoj se izračunava vrijednost proizvodnje. Za potrebe kontrole i radi pojednostavljenja primjereno je upotrijebiti paušalnu stopu za izračun vrijednosti voća i povrća namijenjenog za preradu. Ova paušalna stopa treba se izračunavati na temelju vrijednosti osnovnog proizvoda, odnosno voća i povrća namijenjenog za preradu, kojoj se dodaje vrijednost samo onih djelatnosti koje nisu prave djelatnosti prerade. Budući da se količine voća i povrća potrebne za proizvodnju prerađevina voća i povrća znatno razlikuju ovisno o skupini proizvoda, te se razlike trebaju odraziti u paušalnim stopama koje se primjenjuju. I u slučaju voća i povrća namijenjenog za preradu koje se pretvara u prerađeno aromatsko bilje i prah paprike, primjereno je uvesti paušalnu stopu za izračun vrijednosti voća i povrća namijenjenog za preradu, koja predstavlja vrijednost samo osnovnog proizvoda. Ovom metodom izračuna vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište trebale bi se smanjiti godišnje fluktuacije ili nedovoljni podaci te spriječiti dvostruko uračunavanje, osobito u slučaju transnacionalnih proizvođačkih organizacija i njihovih udruženja. Kako bi se spriječila zloporaba ovog sustava, proizvođačkim organizacijama ne smije se općenito dopustiti promjena metodologije za utvrđivanje referentnog razdoblja tijekom trajanja programa.

(14)

Proizvođačke organizacije mogu posjedovati udjele ili kapital u društvima kćerima, kojim se pridonosi povećanju dodane vrijednosti proizvodnje njihovih članova. Potrebno je utvrditi pravila za izračun vrijednosti takve proizvodnje koja se stavlja na tržište. Glavne djelatnosti takvih društava kćeri trebaju biti istovjetne djelatnostima proizvođačke organizacije.

(15)

U cilju osiguranja pravilnog korištenja potpore potrebno je utvrditi pravila za upravljanje i knjigovodstvo u pogledu operativnih fondova i financijskih doprinosa članova, dopuštajući što je više moguće fleksibilnost, pod uvjetom da svi proizvođači mogu koristiti operativni fond i da mogu demokratski sudjelovati u odlukama o njegovom korištenju.

(16)

Potrebno je donijeti odredbe o utvrđivanju područja primjene i strukturi nacionalne strategije za održive operativne programe i nacionalni okvir za aktivnosti zaštite okoliša. Cilj treba biti optimizacija dodjele financijskih sredstava i poboljšanje kvalitete strategije. Potrebno je donijeti i odredbe za sprječavanje dvostrukog financiranja iste djelatnosti drugim sustavima potpore, kao što su programi ruralnog razvoja ili promocije.

(17)

U cilju financijske i pravne sigurnosti potrebno je sastaviti popis postupaka i troškova koji se ne mogu obuhvatiti operativnim programima i otvoreni popis postupaka koji se njima mogu obuhvatiti. Potrebno je utvrditi odredbe o prihvatljivim troškovima, uporabi paušalnih stopa i veličina jediničnih troškova te ulaganjima. Člankom 33. Uredbe (EU) br. 1308/2013 utvrđen je niz ciljeva operativnih programa, uključujući ciljeve u pogledu proizvoda koji se proizvode u svježem i prerađenom obliku. Kako bi se osiguralo postizanje tih ciljeva, primjereno je propisati uvjete pod kojima aktivnosti povezane s pretvaranjem voća i povrća u prerađevine voća i povrća mogu biti prihvatljive za dodjelu potpore. U pogledu ulaganja koja se provode na pojedinačnim gospodarstvima potrebno je donijeti odredbe za naknadu preostale vrijednosti za slučajeve kad pojedini član istupi iz proizvođačke organizacije.

(18)	Iako su operativni programi udruženja proizvođačkih organizacija podložni istim pravilima kao operativni programi proizvođačkih organizacija, neki se zahtjevi trebaju primjenjivati na razini pridruženih proizvođačkih organizacija.

(19)

Kako bi se nadležnim tijelima omogućila primjerena procjena podataka te uključivanje mjera i djelatnosti u programe, odnosno njihovo isključivanje iz programa, potrebno je utvrditi postupke za podnošenje i odobravanje operativnih programa, uključujući rokove. Budući da se programima upravlja na godišnjoj osnovi, potrebno je predvidjeti da se programi koji nisu odobreni prije zadanog datuma odgađaju za godinu dana.

(20)

Potreban je postupak za izmjenu operativnih programa za sljedeće godine, kako bi ih se moglo prilagoditi uzimajući u obzir sve nove uvjete koji se nisu mogli predvidjeti kad su oni prvobitno podneseni. Osim toga, potrebno je omogućiti promjenu mjera i iznosa operativnog fonda tijekom godine provedbe programa. Da bi se osiguralo održavanje ukupnih ciljeva odobrenih programa, sve takve promjene trebaju podlijegati određenim ograničenjima i uvjetima koje definiraju države članice i obvezi obavješćivanja nadležnih tijela o promjenama.

(21)

Kako bi se spriječile poteškoće u protoku novca, proizvođačkim organizacijama treba biti na raspolaganju sustav isplate predujmova uz odgovarajuća jamstva. U slučaju prestanka operativnog programa ili povlačenja priznanja, bilo ono dobrovoljno ili obvezno, ili u slučaju raspuštanja proizvođačke organizacije potrebno je osigurati da su ciljevi za koje je isplaćena potpora postignuti, u protivnom je isplaćenu potporu potrebno nadoknaditi Europskom fondu za jamstva u poljoprivredi.

(22)

Proizvodnja voća i povrća je nepredvidljiva a proizvodi su lako kvarljivi. Višak na tržištu, čak i manji, može znatno poremetiti tržište. Stoga je potrebno je utvrditi pravila o području primjene i provedbi mjera za sprečavanje krize i upravljanje krizom u pogledu proizvoda iz članka 1. stavka 2. točke (i) Uredbe (EU) br. 1308/2013. Za ta je pravila potrebno što je moguće više predvidjeti fleksibilnost i brzu primjenu u krizama, te stoga treba dopustiti da odluke donose same države članice i proizvođačke organizacije. Ipak, tim se pravilima treba spriječiti zloporaba financijske pomoći Unije te se njima stoga trebaju odrediti ograničenja primjene određenih mjera, uključujući financijske uvjete. Također je potrebno osigurati propisno poštovanje zahtjeva za zaštitu bilja i zaštitu okoliša.

(23)

Potrebno je donijeti pravila povezana s povlačenjem s tržišta uzimajući u obzir potencijalnu važnost ove mjere. Posebno treba utvrditi pravila kojima se predviđa sustav povećane potpore za voće i povrće povučeno s tržišta koje određene dobrotvorne organizacije i druga trgovačka društva i ustanove distribuiraju besplatno kao humanitarnu pomoć. Kako bi se omogućila besplatna distribucija, primjereno je predvidjeti mogućnost da se dobrotvornim organizacijama i ustanovama dopusti naplata simboličnog doprinosa od krajnjih primatelja povučenih proizvoda. Osim toga, potrebno je utvrditi maksimalne razine potpore za povlačenja s tržišta da bi se osiguralo da povlačenja ne postanu stalni alternativni izlaz za proizvode umjesto njihova stavljanja na tržište. U tom kontekstu primjereno je nastaviti upotrebljavati zajedničke razine potpore za glavne proizvode. Za ostale proizvode, koji na temelju dosadašnjih iskustava nisu pokazali nikakav rizik od prekomjernog povlačenja, primjereno je utvrditi maksimalne razine potpore kao postotak prosječne vrijednosti zabilježenih cijena u svakoj državi članici. Međutim, iz sličnih razloga u svim je slučajevima potrebno utvrditi količinsko ograničenje povlačenja po proizvodu i po proizvođačkoj organizaciji.

(24)	Na temelju prethodnih iskustava potrebno je dodatno precizirati odredbe o zelenoj berbi i neubiranju. Slično tome, potrebno je pojednostavniti odredbe o potpori za administrativne troškove uspostave uzajamnih fondova i ponovnu sadnju voćnjaka nakon obveznoga krčenja.

(25)

Potrebno je donijeti pravila o nacionalnoj financijskoj pomoći koju države članice mogu odobravati u regijama Unije u kojima je stupanj organiziranosti proizvođača posebno nizak, uključujući pravila o metodi izračuna stupnja organiziranosti i potvrđivanju niskog stupnja organiziranosti. U tim se pravilima trebaju odraziti ona koja su trenutačno važeća.

(26)

Potpora proizvođačkim grupama postala je dio politike ruralnog razvoja u okviru Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5), no pravila o obavijestima o proizvođačkim grupama osnovanim na temelju članka 125.e Uredbe (EZ) br. 1234/2007 koja su potrebna za provedbu odredbi o sustavu potpore trebaju se zadržati u ovoj Uredbi.

(27)

Potrebno je utvrditi propise vezano uz vrstu, oblik i sredstva obavješćivanja potrebne za provedbu ove Uredbe. Te odredbe trebaju uključivati obavijesti koje proizvođači i proizvođačke organizacije dostavljaju državama članicama i koje države članice dostavljaju Komisiji. Na temelju prethodnih iskustava o zabilježenim podacima dopušteno je određeno pojednostavljenje broja i učestalosti zatraženih podataka.

(28)	Potrebno je donijeti odredbe o odgovarajućem nadzoru i procjeni tekućih programa i sustava potpore, da bi proizvođačke organizacije i države članice mogle ocijeniti njihovu uspješnost i učinkovitost. Moguće je smanjiti broj i detaljnost postojećih zahtjeva bez utjecaja na kvalitetu procjene.

(29)	Treba utvrditi mjere povezane s primjerenim administrativnim kaznama koje se primjenjuju u slučaju nepravilnosti. Te mjere trebaju sadržavati kako posebne kontrole i administrativne kazne utvrđene na razini Unije tako i dodatne nacionalne kontrole i administrativne kazne.

(30)

Potrebno je donijeti postupovne odredbe o uvjetima pod kojima se pravila koja su donijele proizvođačke organizacije, udruženja proizvođačkih organizacija i sektorske organizacije u sektoru voća i povrća mogu proširiti na sve subjekte na određenom gospodarskom području. U pogledu proizvoda koji se prodaje sa stabla, treba precizirati koja će se pravila proširiti na proizvođače odnosno na kupce.

(31)

Treba donijeti pravila povezana sa sustavom ulaznih cijena za voće i povrće. Budući da se većina kvarljivog voća i povrća isporučuje kao konsignacijska roba, to stvara posebne poteškoće u određivanju njihove vrijednosti. Treba utvrditi moguće metode izračuna ulazne cijene na temelju koje se uvozni proizvodi klasificiraju u zajedničkoj carinskoj tarifi. Potrebna su i pravila za pružanje jamstva u određenim okolnostima radi osiguranja pravilne primjene sustava.

(32)	Treba utvrditi odredbe o obavješćivanju o cijenama i količinama uvezenih proizvoda da bi se osiguralo da se potrebni podaci dostave Komisiji na pravovremen i smislen način. Potrebno je donijeti pravila o obavješćivanju o slučajevima više sile da bi se odgovorilo na posljedice takvih situacija.

(33)

Radi jasnoće i pravne sigurnosti treba izbrisati odredbe Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 koje su zamijenjene ovom Delegiranom uredbom i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/892 (6). Odredbe Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 o tržišnim standardima trebaju se zadržati dok se ne zamijene. Odredbe koje se izravno odnose na proizvođačke grupe osnovane na temelju članka 125.e Uredbe (EZ) br. 1234/2007 treba zadržati, dok neke druge članke koji se neizravno odnose na njih treba nastaviti primjenjivati do završetka provedbe njihova plana priznavanja i njihova priznavanja kao proizvođačke organizacije.

(34)	Treba utvrditi prijelazne odredbe radi osiguranja neometanog prijelaza s prethodnih zahtjeva na nove. Proizvođačkim organizacijama treba omogućiti da dovrše tekuće operativne programe na temelju prethodnih pravila.

(35)	Ova Uredba treba stupiti na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

GLAVA I.

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom se Uredbom dopunjuje Uredba (EU) br. 1308/2013 u pogledu sektora voća i povrća te prerađevina voća i povrća kako je navedeno u članku 1. stavku 2. točkama (i) i (j) te Uredbe, uz iznimku tržišnih standarda, i dopunjuje Uredba (EU) br. 1306/2013 u pogledu novčanih kazni koje će se primjenjivati u tim sektorima.

Međutim, glava II. ove Uredbe primjenjuje se samo na proizvode iz sektora voća i povrća kako je navedeno u članku 1. stavku 2. točki (i) Uredbe (EU) br. 1308/2013 i takve proizvode namijenjene za preradu.

GLAVA II.

PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE

POGLAVLJE I.

Zahtjevi i priznavanje

Odjeljak 1.

Definicije

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove glave primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„proizvođač” znači poljoprivrednik u smislu članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7) koji proizvodi voće i povrće kako je navedeno u članku 1. stavku 2. točki (i) Uredbe (EU) br. 1308/2013 i takve proizvode namijenjene samo za preradu;

(b)	„pridruženi proizvođač” znači proizvođač ili pravna osoba koju čine proizvođači i koja je član proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija;

(c)	„društvo kći” znači društvo u kojem jedna ili više proizvođačkih organizacija ili udruženja proizvođačkih organizacija ima ujele ili tvori kapital i koje pridonosi ciljevima tih organizacija ili udruženja;

(d)	„transnacionalna proizvođačka organizacija” znači svaka organizacija u kojoj se barem jedno od proizvođačkih gospodarstava nalazi u nekoj drugoj državi članici, a ne u onoj u kojoj organizacija ima svoje sjedište;

(e)	„transnacionalno udruženje proizvođačkih organizacija” znači svako udruženje proizvođačkih organizacija u kojem se barem jedna od udruženih organizacija nalazi u nekoj drugoj državi članici, a ne u onoj u kojoj udruženje ima svoje sjedište;

(f)

„mjera” znači jedno od sljedećeg:

i.	aktivnosti usmjerene na planiranje proizvodnje, uključujući ulaganja u fizičku imovinu;

ii.	aktivnosti usmjerene na poboljšanje ili održavanje kvalitete proizvoda, u svježem ili u prerađenom obliku, uključujući ulaganja u fizičku imovinu;

iii.

aktivnosti usmjerene na povećanje komercijalne vrijednosti proizvoda i poboljšanje stavljanja na tržište, uključujući ulaganja u fizičku imovinu, kao i promidžbu proizvoda u svježem ili prerađenom obliku i komunikacijske aktivnosti, osim promotivnih i komunikacijskih aktivnosti obuhvaćenih točkom vi.;

iv.	istraživanje i eksperimentalna proizvodnja, uključujući ulaganja u fizičku imovinu;

v.	izobrazba i razmjena najboljih praksi, osim izobrazbe koja je obuhvaćena točkom vi., i aktivnosti usmjerene na promicanje pristupa savjetodavnim službama i tehničkoj pomoći;

vi.	svaka od mjera za sprečavanje krize i upravljanje krizom navedenih u članku 33. stavku 3. prvom podstavku Uredbe (EU) br. 1308/2013;

vii.	aktivnosti zaštite okoliša iz članka 33. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013, uključujući ulaganja u fizičku imovinu;

viii.

ostale aktivnosti, uključujući ulaganja u fizičku imovinu, osim onih koje su obuhvaćene podtočkama i. do vii., kojima se ispunjava jedan ili više ciljeva utvrđenih člankom 33. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(g)	„aktivnost” znači posebno djelovanje ili instrument usmjeren na postizanje jednog ili više ciljeva utvrđenih člankom 33. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(h)	„ulaganje u fizičku imovinu;” znači stjecanje materijalne imovine usmjereno na postizanje jednog ili više ciljeva utvrđenih člankom 33. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(i)	„nusproizvod” znači proizvod koji nastaje pripremom proizvoda od voća ili povrća, koji ima pozitivnu gospodarsku vrijednost, ali nije glavni planirani proizvod;

(j)	„priprema” znači postupci pripreme kao što su čišćenje, rezanje, ljuštenje, obrezivanje i sušenje voća i povrća bez njihova pretvaranja u prerađevine voća i povrća;

(k)

„međusektorska osnova”, kako je navedeno u članku 34. stavku 3. točki (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013, znači djelovanje usmjereno na jedan ili više ciljeva navedenih u članku 157. stavku 1. točki (c) te Uredbe koje je odobrila država članica i kojima zajedno upravljaju proizvođačka organizacija ili udruženje proizvođačkih organizacija i najmanje jedan od drugih aktera u lancu prerade ili distribucije prehrambenih proizvoda;

(l)

„pokazatelj polazne vrijednosti” znači svaki pokazatelj koji odražava stanje ili kretanja na početku razdoblja planiranja programa koji može pružiti korisne informacije:

i.	za analizu početnog stanja, kako bi se utvrdila nacionalna strategija za održive operativne programe ili pojedini operativni program;

ii.	kao referentna vrijednost prema kojoj se mogu procijeniti rezultati i učinak nacionalne strategije ili operativnog programa; ili

iii.	za tumačenje rezultata i učinaka nacionalne strategije ili operativnog programa;

(m)	„posebni troškovi” znači dodatni troškovi, koji se izračunavaju kao razlika između konvencionalnih troškova i stvarno nastalih troškova te gubitak prihoda nastao zbog neke aktivnosti, isključujući dodatni prihod i uštedu troškova.

Odjeljak 2.

Kriteriji priznavanja i ostali zahtjevi

Članak 3.

Pravni status proizvođačkih organizacija

Na temelju svojih pravnih i administrativnih struktura države članice određuju pravne subjekte koji mogu podnijeti zahtjev za priznavanje na temelju članka 154. Uredbe (EU) br. 1308/2013. One prema potrebi utvrđuju i odredbe o jasno definiranim dijelovima pravnih subjekata koji mogu podnijeti zahtjev na temelju tog članka. Države članice mogu donijeti dopunska pravila o priznavanju proizvođačkih organizacija i o pravnim subjektima koji mogu podnijeti zahtjev za priznavanje kao proizvođačke organizacije.

Članak 4.

Obuhvaćeni proizvodi

1. Države članice priznaju proizvođačke organizacije za proizvod ili skupinu proizvoda navedenu u zahtjevu za priznavanje.

2. Države članice priznaju proizvođačke organizacije za proizvod ili skupinu proizvoda koji su namijenjeni isključivo za preradu ako proizvođačke organizacije mogu jamčiti bilo sustavom ugovora o isporuci ili na drugi način da se takvi proizvodi dostavljaju samo za preradu.

Članak 5.

Minimalni broj članova

Za potrebe članka 154. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 države članice utvrđuju minimalni broj članova.

Pri utvrđivanju minimalnog broja članova proizvođačke organizacije, države članice mogu predvidjeti da se, ako je jedan podnositelj zahtjeva za priznavanje u cijelosti ili djelomično sastavljen od članova koji su i sami pravni subjekti ili jasno definirani dijelovi pravnih subjekata koje čine proizvođači, minimalni broj proizvođača može izračunati na temelju broja proizvođača udruženih sa svakim pojedinim pravnim subjektom ili jasno definiranim dijelovima pravnih subjekata.

Članak 6.

Minimalno trajanje članstva

1. Minimalno razdoblje trajanja članstva proizvođača ne smije biti kraće od jedne godine.

2. O istupu iz članstva treba obavijestiti proizvođačku organizaciju u pisanom obliku. Države članice utvrđuju otkazni rok, koji ne smije biti dulji od šest mjeseci, i datume kada istup stupa na snagu.

Članak 7.

Strukture i djelatnosti proizvođačkih organizacija

Države članice osiguravaju da proizvođačke organizacije raspolažu osobljem, infrastrukturom i opremom potrebnima za ispunjenje zahtjeva utvrđenih u člancima 152., 154. i 160. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i da su osposobljene za provedbu njihovih temeljnih zadaća, posebno s obzirom na:

(a)	poznavanje proizvodnje svojih članova;

(b)	tehnička sredstva za prikupljanje, razvrstavanje, skladištenje i pakiranje proizvodnje svojih članova;

(c)	stavljanje na tržište proizvodnje svojih članova;

(d)	trgovinsko i proračunsko upravljanje; i

(e)	centralizirano računovodstvo temeljeno na troškovima i sustav izdavanja računa u skladu s nacionalnim pravom.

Članak 8.

Vrijednost odnosno količina proizvodnje namijenjene tržištu

1. Za potrebe članka 154. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 vrijednost ili količina proizvodnje namijenjene tržištu izračunavaju se na istoj osnovici kao i vrijednost proizvodnje koja se stavlja na tržište u skladu s člancima 22. i 23. ove Uredbe.

2. U slučajevima kad su povijesni podaci o proizvodnji člana stavljenoj na tržište nedovoljni za primjenu stavka 1., vrijednost proizvodnje namijenjene tržištu jednaka je stvarnoj vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište u razdoblju od 12 uzastopnih mjeseci. Tih 12 mjeseci obuhvaćeno je razdobljem od tri godine koje prethodi godini podnošenja zahtjeva za priznavanje.

Članak 9.

Minimalna vrijednost proizvodnje stavljene na tržište

Za potrebe članka 154. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 osim minimalnog broja članova, države članice utvrđuju i minimalnu vrijednost proizvodnje stavljene na tržište za proizvođačke organizacije koje provode operativni program.

Članak 10.

Nabava tehničkih sredstava

Za potrebe članka 154. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 1308/2013 i članka 7. točke (b) ove Uredbe smatra se da proizvođačka organizacija koja je priznata za neki proizvod za koji je potrebno pribaviti tehnička sredstva ispunjava svoju obvezu ako osigura odgovarajuću razinu tehničkih sredstava sama ili preko svojih članova, društava kćeri ili udruženja proizvođačkih organizacija čija je članica, ili povjeravanjem dijela proizvodnje vanjskim izvršiteljima.

Članak 11.

Glavne djelatnosti proizvođačke organizacije

1. Glavna djelatnost proizvođačke organizacije jest objedinjavanje ponuda i stavljanje na tržište proizvoda svojih članova za koje je priznata.

Stavljanje na tržište iz prvog podstavka provodi proizvođačka organizacija ili se ono provodi uz nadzor proizvođačke organizacije u slučaju povjeravanja vanjskim izvršiteljima kako je utvrđeno u članku 13. Stavljanje na tržište među ostalim uključuje donošenje odluke o proizvodu koji će se prodati, način prodaje i, osim u slučaju prodaje dražbom, pregovaranje o njegovoj količini i cijeni.

Proizvođačke organizacije vode evidenciju, uključujući računovodstvene dokumente, najmanje pet godina, kojima se dokazuje da je proizvođačka organizacija objedinila ponude i stavila na tržište one proizvode svojih članova za koje je priznata.

2. Pojedina proizvođačka organizacija može prodavati proizvode proizvođača koji nisu članovi proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija, ako je priznata za te proizvode i ako je gospodarska vrijednost te djelatnosti niža od vrijednosti njezine proizvodnje stavljene na tržište izračunate u skladu s člankom 22.

3. Stavljanje na tržište voća i povrća kupljenog izravno od druge proizvođačke organizacije kao i proizvoda za koje proizvođačka organizacija nije priznata ne smatra se dijelom djelatnosti proizvođačke organizacije.

4. Ako se primjenjuje članak 22. stavak 8., stavak 2. ovog članka primjenjuje se mutatis mutandis na predmetna društva kćeri.

Članak 12.

Stavljanje na tržište proizvodnje bez posredovanja proizvođačke organizacije

1. Ako proizvođačka organizacija to odobri i ako se time ispunjavaju uvjeti koje su utvrdile država članica i proizvođačka organizacija, pridruženi proizvođači mogu:

(a)	prodavati proizvode izravno ili izvan svojih gospodarstava potrošačima za osobne potrebe;

(b)	sami ili preko druge proizvođačke organizacije koju odredi njihova matična organizacija staviti na tržište količine proizvoda koje su neznatne u odnosu na količinu proizvodnje namijenjene tržištu njihove organizacije za predmetne proizvode;

(c)	sami ili preko druge proizvođačke organizacije koju odredi njihova matična organizacija staviti na tržište proizvode koji zbog svojih značajki nisu uobičajeno obuhvaćeni trgovačkim aktivnostima predmetne proizvođačke organizacije.

2. Postotak proizvodnje bilo kojeg pridruženog proizvođača stavljen na tržište bez posredovanja proizvođačke organizacije ne smije premašiti 25 % količine ili vrijednosti. Međutim države članice mogu odrediti niži postotak. Ipak, države članice mogu povećati taj postotak do 40 % u slučaju proizvoda obuhvaćenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 (8) ili ako pridruženi proizvođači svoju proizvodnju stave na tržište preko druge proizvođačke organizacije koju odredi njihova matična proizvođačka organizacija.

Članak 13.

Povjeravanje djelatnosti vanjskim izvršiteljima

1. Djelatnosti za koje država članica može dopustiti da budu povjerene vanjskim izvršiteljima u skladu s člankom 155. Uredbe (EU) br. 1308/2013 odnose se na ciljeve utvrđene u članku 152. stavku 1. točki (c) te Uredbe i mogu uključivati, među ostalim, prikupljanje, skladištenje, pakiranje i stavljanje na tržište proizvoda članova proizvođačke organizacije.

2. Proizvođačka organizacija koja neku djelatnost povjerava vanjskom izvršitelju sklapa pisani poslovni dogovor u obliku ugovora, sporazuma ili protokola s drugim subjektom uključujući s jednim ili više svojih članova ili s društvom kćeri, radi provedbe predmetne djelatnosti. Proizvođačka organizacija ostaje odgovorna za osiguranje provedbe djelatnosti koja je povjerena vanjskom izvršitelju te za opću kontrolu upravljanja i nadzor poslovnog dogovora za provedbu djelatnosti.

Međutim, smatra se da je djelatnost provela proizvođačka organizacija ako ju je provelo udruženje proizvođačkih organizacija ili zadruga čiji su članovi i sami zadruge čiji je proizvođačka organizacija član ili društvo kći koje ispunjava zahtjev od 90 % iz članka 22. stavka 8.

3. Opća kontrola upravljanja i nadzor iz stavka 2. prvog podstavka moraju biti učinkoviti i zahtijevaju da se ugovorom, sporazumom ili protokolom o povjeravanju djelatnosti vanjskom izvršitelju:

(a)	omogući proizvođačkoj organizaciji izdavanje obvezujućih naputaka i uključe odredbe koje omogućuju proizvođačkoj organizaciji raskid ugovora, sporazuma ili protokola ako pružatelj usluge ne ispunjava uvjete ugovora o povjeravanju djelatnosti vanjskom izvršitelju;

(b)	utvrde detaljni uvjete, uključujući obveze redovitog obavješćivanja i rokove kojima se proizvođačkoj organizaciji omogućuje provedba učinkovite kontrole nad djelatnostima povjerenima vanjskom izvršitelju.

Ugovore, sporazume ili protokole o povjeravanju djelatnosti vanjskim izvršiteljima i izvješća iz točke (b) prvog podstavka proizvođačka organizacija čuva najmanje pet godina radi ex-post kontrola i oni su dostupni svim članovima na zahtjev.

Članak 14.

Transnacionalne proizvođačke organizacije

1. Sjedište transnacionalne proizvođačke organizacije nalazi se u državi članici u kojoj organizacija ostvaruje većinu vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište izračunate u skladu s člancima 22. i 23.

Osim toga, sjedište se može osnovati u državi članici u kojoj se nalazi većina pridruženih proizvođača, ako se predmetne države članice tako dogovore.

2. Ako transnacionalna proizvođačka organizacija provodi operativni program i ako se u trenutku podnošenja novog operativnog programa većina vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište ostvaruje u drugoj državi članici ili ako se većina pridruženih proizvođača nalazi u državi članici u kojoj se ne nalazi sjedište te transnacionalne proizvođačke organizacije, sjedište će se zadržati u državi članici u kojoj se trenutačno nalazi do završetka provedbe novog operativnog programa.

Međutim, ako se po završetku provedbe tog novog operativnog programa većina vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište i dalje ostvaruje ili se većina članova organizacije i dalje nalazi u državi članici koja nije ona u kojoj se sjedište trenutačno nalazi, sjedište će se premjestiti u tu drugu državu članicu, osim ako se predmetne države članice dogovore da se lokacija sjedišta ne mijenja.

3. Država članica u kojoj se nalazi sjedište transnacionalne proizvođačke organizacije odgovorna je za:

(a)	priznavanje transnacionalne proizvođačke organizacije;

(b)	odobrenje operativnog programa transnacionalne proizvođačke organizacije;

(c)	uspostavu potrebne administrativne suradnje s drugim državama članicama u kojima se nalaze članovi, u pogledu ispunjenja uvjeta priznavanja te sustava kontrola i administrativnih kazni. Te druge države članice na vrijeme pružaju svu potrebnu pomoć državi članici u kojoj se nalazi sjedište; i

(d)	pružanje sve relevantne dokumentacije na zahtjev države članice u kojoj se nalaze članovi, uključujući sve dostupno primjenjivo zakonodavstvo, prevedeno na službeni jezik ili jedan od službenih jezika te države članice.

Članak 15.

Spajanja proizvođačkih organizacija

1. Kad se proizvođačke organizacije spoje, proizvođačka organizacija nastala spajanjem preuzima prava i obveze pojedinačnih proizvođačkih organizacija koje su se spojile. Država članica osigurava da nova proizvođačka organizacija ispunjava sve kriterije priznavanja te joj dodjeljuje novi broj za potrebe jedinstvenog sustava identifikacije kako je navedeno u članku 22. Provedbene uredbe (EU) 2017/892.

Proizvođačka organizacija nastala spajanjem može usporedno i odvojeno provoditi programe do 1. siječnja godine koja slijedi godinu spajanja, ili može udružiti operativne programe od trenutka spajanja.

Članak 34. ove Uredbe primjenjuje se na operativne programe koji su udruženi.

2. Iznimno od odredaba stavka 1. drugog podstavka države članice na temelju propisno opravdanog zahtjeva mogu odobriti da se operativni programi nastave usporedno provoditi sve do njihovog prirodnog završetka.

Članak 16.

Članovi neproizvođači

1. Države članice mogu utvrditi uvjete pod kojima bilo koja fizička ili pravna osoba koja nije proizvođač može biti prihvaćena kao član proizvođačke organizacije.

2. Pri utvrđivanju uvjeta iz stavka 1. države članice posebno osiguravaju ispunjenje zahtjeva iz članka 153. stavka 2. točke (c) i članka 159. točke (a) podtočke i. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

3. Fizičke ili pravne osobe iz stavka 1. ne smiju se:

(a)	uzimati u obzir kod kriterija priznavanja;

(b)	izravno koristiti mjerama koje financira Unija.

Države članice fizičkim ili pravnim osobama mogu ograničiti pravo ili zabraniti da glasaju o odlukama povezanim s operativnim fondovima, u skladu s uvjetima iz stavka 1.

Članak 17.

Demokratska odgovornost proizvođačkih organizacija

1. Ako proizvođačka organizacija ima pravnu strukturu kojom se zahtijeva demokratska odgovornost na temelju primjenjivog nacionalnog zakonodavstva, smatra se da ona ispunjava ovaj zahtjev za potrebe ove Uredbe osim ako država članica odluči drukčije.

2. Za proizvođačke organizacije koje se ne ubrajaju u one iz stavka 1., države članice utvrđuju maksimalni postotak prava glasa i udjela ili kapitala koje svaka fizička ili pravna osoba može imati u proizvođačkoj organizaciji. Maksimalni postotak prava glasa i udjela ili kapitala mora biti manji od 50 % ukupnih prava glasa i manji od 50 % udjela ili kapitala.

U opravdanim slučajevima države članice mogu utvrditi veći maksimalni postotak udjela ili kapitala koje pravna osoba može imati u proizvođačkoj organizaciji uz uvjet da su donesene mjere kojima se osigurava izbjegavanje svake zloporabe moći te pravne osobe.

Odstupajući od prvog podstavka, u slučaju proizvođačkih organizacija koje na dan 17. svibnja 2014. provode operativni program, maksimalni postotak udjela ili kapitala koji je utvrdila država članica na temelju prvog podstavka primjenjuje se tek nakon završetka tog operativnog programa.

3. Tijela država članica na temelju analize rizika provode kontrole prava glasa i udjela. Ako su članovi proizvođačke organizacije i sami pravne osobe, tim se provjerama obuhvaćaju identiteti fizičkih i pravnih osoba koje imaju udjele i kapital članova.

4. Ako je proizvođačka organizacija jasno definirani dio pravne osobe, države članice donose mjere kojima ograničuju ili zabranjuju ovlasti te pravne osobe da mijenja, odobrava ili odbija odluke proizvođačke organizacije.

Odjeljak 3.

Udruženja proizvođačkih organizacija

Članak 18.

Pravila o proizvođačkim organizacijama koja se primjenjuju na udruženja proizvođačkih organizacija

Članci 3. i 6., članak 11. stavak 3. i članci 13., 15. i 17. primjenjuju se mutatis mutandis na udruženja proizvođačkih organizacija. Ako udruženje proizvođačkih organizacija prodaje proizvode svojih pridruženih proizvođačkih organizacija, primjenjuje se članak 11. stavak 2. mutatis mutandis.

Članak 19.

Priznavanje udruženja proizvođačkih organizacija

1. Države članice mogu priznati udruženja proizvođačkih organizacija na temelju članka 156. Uredbe (EU) br. 1308/2013 za djelatnost ili djelatnosti koje se odnose na proizvod ili skupinu proizvoda navedenu u zahtjevu za priznavanje ako je udruženje proizvođačkih organizacija sposobno učinkovito provoditi te djelatnosti.

2. Udruženje proizvođačkih organizacija priznato u skladu s člankom 156. Uredbe (EU) br. 1308/2013 može provoditi bilo koju od djelatnosti ili funkcija proizvođačke organizacije, čak i onda kad predmetne proizvode i dalje stavljaju na tržište njegovi članovi.

3. Za određeni proizvod ili skupinu proizvoda i djelatnost proizvođačka organizacija član je samo jednog udruženja proizvođačkih organizacija koje provodi operativni program.

4. Države članice mogu donijeti dopunska pravila o priznavanju udruženja proizvođačkih organizacija.

Članak 20.

Članovi udruženja proizvođačkih organizacija koji nisu proizvođačke organizacije

1. Države članice mogu utvrditi uvjete pod kojima fizičke ili pravne osobe koje nisu priznate proizvođačke organizacije mogu biti članovi nekog udruženja proizvođačkih organizacija.

2. Članovi priznatog udruženja proizvođačkih organizacija koji nisu priznate proizvođačke organizacije ne smiju se:

(a)	uzimati u obzir kod kriterija priznavanja;

(b)	izravno koristiti mjerama koje financira Unija.

Države članice mogu dopustiti, ograničiti ili zabraniti pravo tim članovima da glasuju o odlukama koje se odnose na operativne programe.

Članak 21.

Transnacionalno udruženje proizvođačkih organizacija

1. Sjedište transnacionalnog udruženja proizvođačkih organizacija nalazi se u državi članici u kojoj proizvođačke organizacije koje su njegovi članovi ostvaruju većinu vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište.

Osim toga, sjedište se može osnovati u državi članici u kojoj se nalazi većina pridruženih proizvođačkih organizacija, ako se predmetne države članice tako dogovore.

2. Ako transnacionalno udruženje proizvođačkih organizacija provodi operativni program i ako se u trenutku podnošenja novog operativnog programa većina vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište ostvaruje u drugoj državi članici ili ako se većina pridruženih proizvođačkih organizacija nalazi u državi članici u kojoj nije sjedište tog transnacionalog udruženja, sjedište će se zadržati u državi članici u kojoj se trenutačno nalazi do završetka provedbe novog operativnog programa.

Međutim, ako se po završetku provedbe tog novog operativnog programa većina vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište i dalje ostvaruje ili se većina pridruženih proizvođačkih organizacija i dalje nalazi u državi članici koja nije ona u kojoj se sjedište trenutačno nalazi, sjedište će se premjestiti u tu drugu državu članicu, osim ako se predmetne države članice dogovore da se lokacija sjedišta ne mijenja.

3. Država članica u kojoj se nalazi sjedište transnacionalnog udruženja proizvođačkih organizacija odgovorna je za:

(a)	priznavanje udruženja;

(b)	odobrenje operativnog programa transnacionalnog udruženja prema potrebi;

(c)

uspostavu potrebne administrativne suradnje s drugim državama članicama u kojima se nalaze povezane organizacije, u pogledu ispunjenja uvjeta priznavanja, provedbe operativnog programa pridruženih proizvođačkih organizacija i sustava provjera i administrativnih kazni. Te druge države članice pružaju svu potrebnu pomoć državi članici u kojoj se nalazi sjedište; i

(d)	pružanje sve relevantne dokumentacije na zahtjev države članice u kojoj se nalaze članovi, uključujući sve dostupno primjenjivo zakonodavstvo, prevedeno na službeni jezik ili jedan od službenih jezika te države članice.

POGLAVLJE II.

Operativni fondovi i operativni programi

Odjeljak 1.

Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište

Članak 22.

Osnovica za izračun

1. Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište pojedine proizvođačke organizacije izračunava se na temelju proizvodnje same proizvođačke organizacije i njezinih pridruženih članova i njom se obuhvaća samo proizvodnja onog voća i povrća za koje je proizvođačka organizacija priznata. Vrijednošću proizvodnje stavljene na tržište može se obuhvatiti voće i povrće koje ne mora biti u skladu s tržišnim standardima, ako se ti standardi ne primjenjuju.

Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište pojedinog udruženja proizvođačkih organizacija izračunava se na temelju proizvodnje samog udruženja proizvođačkih organizacija i proizvođačkih organizacija koje su njezini članovi te se njom obuhvaća samo proizvodnja onog voća i povrća za koje je udruženje proizvođačkih organizacija priznato. Pri ovom izračunu mora se izbjegavati dvostruko uračunavanje.

2. Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište ne obuhvaća vrijednost prerađevina voća i povrća ili druge proizvode koji nisu proizvodi sektora voća i povrća.

Međutim, vrijednost proizvodnje stavljene na tržište voća i povrća namijenjenog za preradu koje su proizvođačka organizacija, udruženje proizvođačkih organizacija ili njihovi pridruženi proizvođači ili društva kćeri koja ispunjavaju zahtjev od 90 % iz stavka 8. ovog članka, bilo sami ili povjeravanjem vanjskim izvršiteljima, preradili u jedan od proizvoda od voća i povrća navedenog u Prilogu I. dijelu X. Uredbi (EU) br. 1308/2013 ili u neki drugi prerađeni proizvod naveden u ovom članku i detaljnije opisan u Prilogu I. ovoj Uredbi, izračunava se kao paušalna stopa u postocima od vrijednosti iznosa ispostavljenih računa za te prerađene proizvode. Paušalne stope iznose:

(a)	53 % za voćne sokove;

(b)	73 % za koncentrirane sokove;

(c)	77 % za koncentrat rajčice;

(d)	62 % za smrznuto voće i povrće;

(e)	48 % za voće i povrće u konzervama;

(f)	70 % za gljive vrste Agaricus u konzervama;

(g)	81 % za voće privremeno konzervirano u rasolu;

(h)	81 % za sušeno voće;

(i)	27 % za prerađeno voće i povrće osim onog iz točaka (a) do (h);

(j)	12 % za prerađeno aromatsko bilje;

(k)	41 % za papriku u prahu.

3. Države članice mogu dopustiti proizvođačkim organizacijama da uključe vrijednost nusproizvoda u vrijednost proizvodnje stavljene na tržište.

4. Vrijednošću proizvodnje stavljene na tržište obuhvaćena je vrijednost proizvoda povučenih s tržišta koji se ustupaju kako je utvrđeno člankom 34. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013. Vrijednost se izračunava na temelju prosječne cijene tih proizvoda koje stavljaju na tržište druge proizvođačke organizacije u predmetnom razdoblju.

5. Samo proizvodnja proizvođačke organizacije i pridruženih članova koju je ta proizvođačka organizacija stavila na tržište ubraja se u vrijednost proizvodnje stavljene na tržište. Proizvodnja pridruženih proizvođača proizvođačke organizacije koju je na tržište stavila neka druga proizvođačka organizacija koju je odredila njihova matična organizacija, ubraja se u vrijednost proizvodnje stavljene na tržište ove druge proizvođačke organizacije. Mora se izbjegavati dvostruko uračunavanje.

6. Osim ako se primjenjuje stavak 8., proizvodnja voća i povrća stavljena na tržište fakturira se u fazi „franko organizacija proizvođača” kao proizvod naveden u Prilogu I. dijelu IX. Uredbi (EU) br. 1308/2013 koji je prerađen i zapakiran, isključujući:

(a)

PDV;

(b)	unutarnje troškove prijevoza proizvođačke organizacije, za udaljenost između središnjih lokacija za prikupljanje ili pakiranje proizvođačke organizacije i distribucijskog mjesta proizvođačke organizacije koja je veća od 300 km.

7. Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište može se također izračunati na istoj osnovi kako je utvrđeno u stavku 6. u fazi „franko udruženje proizvođačkih organizacija”.

8. Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište može se izračunati i na istoj osnovi kako je utvrđeno u stavku 6. u fazi „franko društvo kćer”, pod uvjetom da je barem 90 % udjela ili kapitala društva kćeri u vlasništvu:

(a)	jedne ili više proizvođačkih organizacija ili udruženja proizvođačkih organizacija; ili

(b)	ovisno o odobrenju države članice, proizvođača koji su članovi proizvođačkih organizacija ili udruženja proizvođačkih organizacija, ako se time pridonosi ciljevima navedenim u članku 152. stavku 1. točki (c) Uredbe (EU) br. 1308/2013.

9. U slučaju povjeravanja vanjskim izvršiteljima, vrijednost proizvodnje stavljene na tržište izračunava se u fazi „franko proizvođačka organizacija” i njom se obuhvaća dodana gospodarska vrijednost djelatnosti koju je proizvođačka organizacija povjerila vanjskom izvršitelju – svojim članovima, trećim stranama ili nekom drugom društvu kćeri, osim onog navedenog u stavku 8.

10. U slučaju smanjenja proizvodnje zbog prirodnih nepogoda, klimatskih uvjeta, bolesti životinja ili bilja ili najezde nametnika svako obeštećenje iz osiguranja primljeno na temelju mjera osiguranja uroda obuhvaćenih poglavljem III. odjeljkom 7. ili na temelju istovjetnih mjera koje je poduzela proizvođačka organizacija zbog tih uzroka, može se uračunati u vrijednost proizvodnje stavljene na tržište.

Članak 23.

Referentno razdoblje i gornja granica financijske pomoći Unije

1. Države članice za svaku proizvođačku organizaciju određuju 12-mjesečno referentno razdoblje, koje počinje najranije 1. siječnja treće godine prije godine za koju je potpora zatražena i završava najkasnije 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju je potpora zatražena;

12-mjesečno razdoblje predstavlja računovodstveno razdoblje predmetne proizvođačke organizacije.

Metodologija utvrđivanja referentnog razdoblja ne smije se mijenjati tijekom operativnog programa osim u opravdanim situacijama.

2. Gornja granica financijske pomoći Unije iz članka 34. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 izračunava se svake godine na temelju vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište tijekom referentnog razdoblja proizvođača koji su članovi proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija na dan 1. siječnja godine za koju je potpora zatražena.

3. Osim metode utvrđene u stavku 2., za proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija koja nisu transnacionalna države članice mogu odlučiti da će upotrebljavati stvarnu vrijednost proizvodnje u određenom referentnom razdoblju predmetne proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija. U tom slučaju pravilo se primjenjuje na sve proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija koja nisu transnacionalna u toj državi članici.

4. U slučaju smanjenja vrijednosti proizvoda od najmanje 35 % zbog razloga koji ne proizlaze iz odgovornosti i kontrole proizvođačke organizacije, smatra se da vrijednost proizvodnje stavljene na tržište tog proizvoda predstavlja 65 % njegove vrijednosti u prethodnom referentnom razdoblju.

Proizvođačka organizacija opravdava razloge iz prvog podstavka nadležnom tijelu predmetne države članice.

Ovaj se stavak primjenjuje i u svrhu utvrđivanja ispunjenja zahtjeva minimalne vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište kako je predviđeno člankom 9.

5. Ako su povijesni podaci o proizvodnji stavljenoj na tržište nedavno priznatih proizvođačkih organizacija nedovoljni za primjenu stavka 1., kao vrijednost proizvodnje stavljene na tržište uzima se vrijednost proizvodnje namijenjene tržištu koju je proizvođačka organizacija navela u svrhu priznavanja.

Članak 24.

Računovodstvo

Države članice osiguravaju da su proizvođačke organizacije u skladu s nacionalnim standardima računovodstva temeljena na troškovima kojima se neovisnim revizorima omogućuje da na vrijeme utvrde, provjere i potvrde njihove troškove i prihode.

Odjeljak 2.

Operativni fondovi

Članak 25.

Financiranje operativnih fondova

1. Financijske doprinose operativnom fondu iz članka 32. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 1308/2013 utvrđuje proizvođačka organizacija ili udruženje proizvođačkih organizacija.

2. Svi pridruženi proizvođači ili organizacije imaju mogućnost koristiti operativni fond i demokratski sudjelovati u odlukama o uporabi operativnog fonda proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija i financijskih doprinosa operativnom fondu.

3. Statutom proizvođačke organizacije ili statutom udruženja proizvođačkih organizacija od pridruženih se proizvođača ili organizacija zahtijeva da plaćaju financijske doprinose u skladu sa statutima za uspostavljanje i popunjavanje operativnog fonda predviđenog u članku 32. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Članak 26.

Obavijest o procijenjenom iznosu

1. Proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija obavješćuju državu članicu koja im je dodijelila priznanje o procijenjenim iznosima financijske pomoći Unije i doprinosa njezinih članova te same proizvođačke organizacije ili udruženja operativnim fondovima za sljedeću godinu najkasnije do 15. rujna zajedno s operativnim programima ili zahtjevima za odobrenje izmjena postojećeg operativnog programa.

Međutim države članice mogu utvrditi kasniji datum od 15. rujna.

2. Izračun procijenjenog iznosa operativnih fondova temelji se na operativnim programima i vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište. Izračun se dijeli na troškove za sprečavanje krize i mjere upravljanja krizom, te ostale mjere.

Odjeljak 3.

Operativni programi

Članak 27.

Nacionalna strategija

1. Nacionalna strategija iz članka 36. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013, uključujući nacionalni okvir iz članka 36. stavka 1. te Uredbe, uspostavlja se prije godišnjeg podnošenja nacrta operativnih programa. Nacionalni se okvir integrira u nacionalnu strategiju nakon što se podnese Komisiji i, prema potrebi, nakon što se izmijeni u skladu s člankom 36. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Nacionalna strategija može se podijeliti na regionalne elemente.

2. Osim elemenata iz članka 36. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013., u nacionalnoj strategiji integrirane su sve odluke i odredbe koje je donijela zemlja članica za potrebe članaka 152. do 165. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

3. Analiza početnog stanja predstavlja dio postupka izrade nacrta nacionalne strategije i provodi se u okviru odgovornosti države članice.

U njoj se utvrđuju i procjenjuju prioritetne potrebe, ciljevi, očekivani rezultati i kvantificirani dometi u odnosu na početno stanje.

Njome se i utvrđuju instrumenti i aktivnosti za postizanje tih ciljeva.

4. Države članice nadziru i procjenjuju nacionalnu strategiju i njezinu provedbu kroz operativne programe.

Nacionalna strategija može se izmijeniti prije godišnjeg podnošenja nacrta operativnih programa.

5. Države članice u nacionalnoj strategiji utvrđuju maksimalne postotke financiranja iz operativnog fonda koje se mogu potrošiti na svaku pojedinu mjeru ili vrstu aktivnosti da bi se osigurala odgovarajuća ravnoteža između različitih mjera.

Članak 28.

Nacionalni okvir za aktivnosti zaštite okoliša

Osim podnošenja predloženog okvira iz članka 36. stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 1308/2013, države članice obavješćuju Komisiju o svim izmjenama nacionalnog okvira, koje podliježu postupku utvrđenom u tom podstavku.

Komisija na primjeren način nacionalni okvir stavlja na raspolaganje drugim državama članicama.

Članak 29.

Dopunske odredbe država članica

Države članice mogu donijeti pravila kojima se dopunjuju Uredba (EU) br. 1308/2013, ova Uredba i Provedbena uredba (EU) 2017/892 u vezi s prihvatljivosti mjera, aktivnosti ili troškova u okviru operativnih programa.

Članak 30.

Odnos prema programima ruralnog razvoja, državne potpore i promocije

1. Ako je u okviru programa ruralnog razvoja države članice dodijeljena potpora za postupke koji su istovjetni postupcima koji bi mogli biti prihvatljivi na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013, ta država članica osigurava da korisnik može primiti potporu za određenu aktivnost samo u okviru jednog sustava.

Ako država članica uključi takve postupke u svoj program ili programe ruralnog razvoja, osigurava da su u nacionalnoj strategiji navedene zaštitne mjere, odredbe i provjere uspostavljene da bi se izbjeglo dvostruko financiranje iste aktivnosti ili postupka.

2. Proizvođačke organizacije kojima je dodijeljena podrška iz članka 27. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ili članka 19. Uredbe Komisije (EU) br. 702/2014 (9) ne provode operativni program u istom razdoblju.

3. Prema potrebi i ne dovodeći u pitanje članak 34. stavke 1. i 3. i članak 35. Uredbe (EU) br. 1308/2013, razina potpore za mjere obuhvaćene ovom Uredbom ne smije prijeći razinu koja se primjenjuje na mjere u okviru programa ruralnog razvoja.

4. Potpora za aktivnosti zaštite okoliša koje su istovjetne obvezama povezanim s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama ili ekološkim uzgojem kako je navedeno u člancima 28. i 29. Uredbe (EU) br. 1305/2013 ograničena je na maksimalne iznose utvrđene u Prilogu II. toj Uredbi za plaćanja povezana s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama ili plaćanja povezana s organskim uzgojem. Ti se iznosi mogu povećati u propisno potkrijepljenim slučajevima uzimajući u obzir posebne okolnosti koje su opravdane u nacionalnoj strategiji i u operativnim programima proizvođačkih organizacija.

5. Stavak 4. ne primjenjuje se na aktivnosti zaštite okoliša koje se izravno ili neizravno ne odnose na određenu parcelu.

6. Ako proizvođačke organizacije, udruženja proizvođačkih organizacija ili sektorske organizacije koriste programe promocije odobrene u okviru Uredbe (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (10), države članice osiguravaju da korisnik može primiti potporu za određenu aktivnost samo u okviru jednog sustava.

Članak 31.

Prihvatljivost aktivnosti za potporu u okviru operativnih programa

1. Operativnim programima nisu obuhvaćeni aktivnosti i troškovi navedeni u Prilogu II. Otvoreni popis prihvatljivih aktivnosti utvrđen je u Prilogu III.

2. Troškovi u okviru operativnih programa koji su prihvatljivi za dobivanje potpore ograničeni su na stvarno nastale troškove. Međutim države članice mogu odrediti standardne paušalne stope ili veličine jediničnih troškova u sljedećim slučajevima:

(a)	ako su takve standardne paušalne stope ili veličine jediničnih troškova navedene u Prilogu III.;

(b)	za dodatne troškove vanjskog prijevoza po kilometru, u usporedbi s troškovima cestovnog prijevoza, nastale pri uporabi željezničkog ili brodskog prijevoza kao dijela aktivnosti zaštite okoliša.

Osim toga, države članice mogu odlučiti da će upotrebljavati diferencirane veličine jediničnih troškova da bi se uzele obzir regionalne ili lokalne posebnosti.

Države članice revidiraju standardne paušalne stope ili veličine jediničnih troškova najmanje svako pet godina.

3. Države članice osiguravaju da su odgovarajući izračuni prikladni i točni te unaprijed utvrđeni na temelju pravednog, ravnopravnog i provjerljivog izračuna. U tom cilju države članice:

(a)	osiguravaju da tijelo, koje je funkcionalno neovisno o tijelima odgovornim za provedbu programa i posjeduje odgovarajuće stručno znanje, provodi izračune ili potvrđuje prikladnost i točnost izračuna;

(b)	čuvaju sve dokumentirane dokaze o određivanju standardnih paušalnih stopa ili veličina jediničnih troškova i njihovoj reviziji.

4. Kako bi aktivnost bila prihvatljiva, proizvodi za koje je proizvođačka organizacija priznata moraju činiti više od 50 % vrijednosti proizvoda obuhvaćenih tom aktivnošću. Osim toga, predmetni proizvodi moraju potjecati od članova proizvođačke organizacije ili pridruženih proizvođača druge proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija. Članci 22. i 23. primjenjuju se mutatis mutandis za izračun vrijednosti.

5. Ulaganja u fizičku imovinu uključuju sljedeće obveze:

(a)	ne dovodeći u pitanje stavak 4., stečena fizička imovina upotrebljava se u skladu sa svojom namjenom, kako je opisano u predmetnom odobrenom operativnom programu;

(b)

ne dovodeći u pitanje stavak 6. treći i četvrti podstavak, stečena fizička imovina ostaje u vlasništvu i posjedu korisnika do završetka razdoblja fiskalne amortizacije fizičke imovine ili isteka razdoblja od 10 godina, ovisno o tome koje je od tih razdoblja kraće. Korisnik osigurava i održavanje fizičke imovine u tom razdoblju. Međutim, ako se ulaže u zemljište unajmljeno na temelju određenih nacionalnih pravila o imovini, zahtjev povezan s tim da je ono u vlasništvu korisnika ne primjenjuje se pod uvjetom da su ulaganja u posjedu korisnika najmanje u razdoblju propisanom u prvoj rečenici ove točke;

(c)	ako je proizvođačka organizacija vlasnik, a član proizvođačke organizacije posjednik fizičke imovine na koju se odnosi ulaganje, proizvođačka organizacija ima prava pristupa toj imovini u trajanju razdoblja fiskalne amortizacije.

Međutim za potrebe prvog podstavka, točke (b), države članice mogu propisati da se primjenjuje razdoblje različito od razdoblja fiskalne amortizacije. Takvo razdoblje navodi se i opravdava u njihovim nacionalnim strategijama te je njime obuhvaćeno najmanje razdoblje iz članka 71. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

6. Ulaganja, uključujući ona u okviru ugovora o leasingu, mogu se financirati iz operativnog fonda u jednom iznosu ili u identičnim obrocima kako je odobreno u operativnom programu. Države članice mogu odobriti izmjene operativnog programa kojim se propisuje nova raspodjela obroka u opravdanim slučajevima.

Ako razdoblje fiskalne amortizacije ulaganja premašuje trajanje operativnog programa, može se prenijeti u sljedeći operativni program.

Kod zamjenskih ulaganja preostala se vrijednost zamijenjenog ulaganja:

(a)	dodaje operativnom fondu proizvođačke organizacije; ili

(b)	oduzima od troškova zamjene.

Ako se ulaganje proda prije završetka razdoblja iz stavka 5., ali se ne zamijeni, potpora Unije isplaćena za financiranje ulaganja vraća se i nadoknađuje Europskom fondu za jamstva u poljoprivredi (EFJP) razmjerno s brojem punih godina koje preostaju do završetka razdoblja amortizacije iz stavka 5. prvog podstavka, točke (b).

7. Aktivnosti, uključujući ulaganja, mogu se provoditi na pojedinačnim gospodarstvima ili prostorima pridruženih proizvođača proizvođačke organizacije, udruženja proizvođačkih organizacija ili njihovih društava kćeri koja ispunjavaju zahtjev od 90 % iz članka 22. stavka 8., uključujući i slučajeve kad su aktivnosti povjerene članovima proizvođačkih organizacija ili udruženja proizvođačkih organizacija, pod uvjetom da pridonose ciljevima operativnoga programa.

Ako pridruženi proizvođač istupi iz proizvođačke organizacije, države članice osiguravaju da proizvođačka organizacija vrati ulaganje ili njegovu preostalu vrijednost, te da se ona doda operativnom fondu.

Međutim, u opravdanim slučajevima države članice mogu predvidjeti da proizvođačka organizacija ne mora nadoknaditi ulaganja ili njegovu preostalu vrijednost.

8. Aktivnosti, uključujući ulaganja, povezana s preradom voća i povrća u prerađevine voća i povrća mogu biti prihvatljiva za potporu ako se takvim aktivnostima i ulaganjima provode ciljevi navedeni u članku 33. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013, uključujući i one iz članka 160. te Uredbe, i pod uvjetom da su utvrđeni u nacionalnoj strategiji iz članka 36. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

9. Ulaganja u nematerijalnu imovinu mogu biti prihvatljiva za potporu ako se takvim ulaganjima provode ciljevi navedeni u članku 33. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013, uključujući i one iz članka 160. te Uredbe, i pod uvjetom da su utvrđeni u nacionalnoj strategiji iz članka 36. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Članak 32.

Operativni programi udruženja proizvođačkih organizacija

1. Države članice mogu odobriti da pridruženi proizvođači udruženja proizvođačkih organizacija koji nisu proizvođačke organizacije, ali koji su članovi takvih udruženja na temelju članka 20., financiraju mjere koje provodi udruženje proizvođačkih organizacija razmjerno s doprinosom pridruženih proizvođačkih organizacija.

2. Članci 30., 31., 33. i 34. ove Uredbe i članci 4. do 7. Provedbene uredbe (EU) 2017/892 primjenjuju se mutatis mutandis na operativne programe udruženja proizvođačkih organizacija. Međutim, uravnoteženost između aktivnosti iz članka 4. stavka 1. točke (b) Provedbene uredbe (EU) 2017/892 nije propisana u odnosu na dijelove operativnih programa udruženja proizvođačkih organizacija.

3. Gornje granice za izdatke za sprečavanje krize i upravljanje krizom iz članka 33. stavka 3. četvrtog podstavka Uredbe (EU) br. 1308/2013, u okviru operativnih programa udruženja proizvođačkih organizacija izračunavaju se na razini svake pridružene proizvođačke organizacije.

Članak 33.

Odluka

1. Države članice:

(a)	odobravaju iznose operativnih fondova i operativne programe koji ispunjavaju uvjete Uredbe (EU) br. 1308/2013 i zahtjeve iz ovog poglavlja;

(b)	odobravaju operativne programe, pod uvjetom da proizvođačka organizacija prihvati određene izmjene; ili

(c)	odbijaju programe ili dijelove programa.

2. Države članice donose odluke o operativnim programima i operativnim fondovima najkasnije do 15. prosinca godine u kojoj su podneseni.

Države članice obavješćuju proizvođačke organizacije o tim odlukama najkasnije do 15. prosinca.

Međutim u opravdanim situacijama takve se odluke mogu donijeti nakon tog datuma, ali najkasnije do 20. siječnja nakon datuma podnošenja. U odluci o odobrenju može se predvidjeti da su troškovi prihvatljivi za potporu od 1. siječnja godine nakon podnošenja.

Članak 34.

Izmjene operativnih programa

1. Proizvođačke organizacije mogu zatražiti izmjene operativnih programa, uključujući njihovog trajanja, za sljedeće godine. Države članice utvrđuju rokove za podnošenje i odobrenje takvih zahtjeva da bi se odobrene izmjene primjenjivale od 1. siječnja sljedeće godine.

U opravdanim situacijama takvi se zahtjevi mogu odobriti nakon rokova koje su utvrdile države članice, ali najkasnije do 20. siječnja nakon godine podnošenja zahtjeva. U odluci o odobrenju može se predvidjeti da su troškovi prihvatljivi za potporu od 1. siječnja nakon godine podnošenja zahtjeva.

2. Države članice mogu dopustiti izmjene operativnih programa tijekom godine, pod uvjetima koje one utvrđuju. Odluke o tim izmjenama donose se do 20. siječnja godine nakon godine u kojoj su izmjene zatražene.

Države članice mogu ovlastiti proizvođačke organizacije da tijekom godine:

(a)	samo djelomično provode svoje operativne programe;

(b)	izmijene sadržaje operativnih programa;

(c)	iznos operativnog fonda povećaju za najviše 25 % od početno odobrenog iznosa i da ga smanje za postotak koji utvrđuju države članice, pod uvjetom da se održe ukupni ciljevi operativnog programa;

(d)	operativni fond dopune nacionalnom financijskom pomoći u slučaju primjene članka 53.

Države članice utvrđuju uvjete pod kojima se operativni programi mogu izmijeniti tijekom godine bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela države članice. Te su izmjene prihvatljive za dodjelu potpore samo ako proizvođačka organizacija o tome bez odlaganja obavijesti nadležno tijelo.

Države članice mogu povećati postotke iz drugog podstavka, točke (c), kad je riječ o spajanjima proizvođačkih organizacija iz članka 15. stavka 1.;

3. Zahtjevima za izmjene trebaju se priložiti popratni dokumenti u kojima su navedeni razlog, vrsta i učinci izmjena.

Odjeljak 4.

Potpora

Članak 35.

Predujmovi

1. Države članice mogu dopustiti proizvođačkim organizacijama da podnesu zahtjev za isplatu predujma za dio potpore. Ta isplata predujma odgovara predviđenim troškovima koji proizlaze iz operativnog programa tijekom razdoblja od tri ili četiri mjeseca, počevši od mjeseca u kojem je zahtjev za isplatu predujma podnesen.

Države članice utvrđuju uvjete kojima se osigurava da se financijski doprinosi u operativni fond ubiru u skladu s člancima 24. i 25. i da su prethodno isplaćeni predujmovi i odgovarajući doprinos proizvođačke organizacije stvarno potrošeni.

2. Tijekom tekuće programske godine mogu se podnositi zahtjevi za oslobađanje jamstva uz predočenje dokazne dokumentacije, poput računa i potvrda o izvršenim plaćanjima.

Jamstva se oslobađaju do 80 % iznosa isplaćenih predujmova.

3. U slučaju neispunjavanja operativnog programa ili ozbiljnog propusta u ispunjavanju obveza predviđenih u članku 5. točkama (b) i (c) Provedbene uredbe (EU) 2017/892 jamstvo se zadržava, ne dovodeći u pitanje druge administrativne kazne koje se primjenjuju u skladu s ovom glavom, poglavljem V. odjeljkom 3.

U slučaju neispunjavanja drugih zahtjeva, jamstvo se gubi razmjerno s masom utvrđene nepravilnosti.

Članak 36.

Prestanak operativnog programa i prekid priznanja

1. Ako proizvođačka organizacija ili udruženje proizvođačkih organizacija prestane provoditi svoj operativni program prije završetka njegova predviđena trajanja, ne izvršavaju se daljnje isplate toj organizaciji ili udruženju za aktivnosti provedene nakon datuma prestanka.

2. Potpora primljena za prihvatljive aktivnosti koje su provedene prije prestanka operativnog programa ne vraća se pod uvjetom:

(a)	da su proizvođačka organizacija ili udruženje proizvođačkih organizacija ispunili kriterije priznavanja i da su ciljevi aktivnosti utvrđeni u operativnom programu postignuti u trenutku prestanka; i

(b)

da proizvođačka organizacija, udruženje proizvođačkih organizacija ili njegova društva kćeri koja ispunjavaju zahtjev od 90 % iz članka 22. stavka 8. ili njegovi članovi zadrže u svojem posjedu i koriste ulaganja financirana potporom iz operativnog fonda najmanje do završetka razdoblja njihove amortizacije kako je navedeno u članku 31. stavku 5. U protivnom se financijska pomoć Unije isplaćena za financiranje tih ulaganja vraća i nadoknađuje EFJP-u.

3. Financijska pomoć Unije za višegodišnje obveze, kao što su aktivnosti zaštite okoliša, ako se njihovi dugoročni ciljevi i očekivane koristi ne mogu ostvariti zbog prekida mjere, vraća se i nadoknađuje EFJP-u.

4. Članak se primjenjuje mutatis mutandis u slučaju dobrovoljnog prekida priznanja, povlačenja priznanja ili raspuštanja proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija.

5. Neosnovano isplaćeni iznosi vraćaju se u skladu s člankom 67.

POGLAVLJE III.

Mjere za sprječavanje kriza i upravljanje krizama

Odjeljak 1.

Opće odredbe

Članak 37.

Odabir mjera za sprečavanje krize i upravljanje krizom

Države članice mogu predvidjeti da se jedna ili više mjera navedenih u članku 33. stavku 3. prvom podstavku Uredbe (EU) br. 1308/2013 ne primjenjuju na njihovom državnom području.

Članak 38.

Zajmovi za financiranje mjera za sprečavanje krize i upravljanje krizom

Zajmovi uzeti za financiranje mjera za sprečavanje krize i upravljanje krizom na temelju članka 33. stavka 3. petog podstavka Uredbe (EU) br. 1308/2013 u opravdanim situacijama mogu se prenijeti na sljedeći operativni program ako je razdoblje njihove isplate dulje od trajanja operativnog programa.

Odjeljak 2.

Ulaganja kojima se upravljanje količinama stavljenima na tržište čini učinkovitijim

Članak 39.

Ulaganja povezana s upravljanjem količinama

1. Države članice u svojoj nacionalnoj strategiji navode popis prihvatljivih ulaganja usmjerenih na povećanje učinkovitosti upravljanja količinama stavljenima na tržište kako je navedeno u članku 33. stavku 3. prvom podstavku, točki (a) Uredbe (EU) br. 1308/2013.

2. Prije odobravanja operativnih programa koji sadržavaju aktivnosti povezane s ulaganjima iz stavka 1. države članice zahtijevaju opravdanje da je predloženo ulaganje prikladno za učinkovito sprečavanje ili bolje podnošenje krize.

Odjeljak 3.

Potpora za administrativne troškove osnivanja uzajamnih fondova

Članak 40.

Uvjeti za dobivanje potpore za administrativne troškove osnivanja uzajamnih fondova

1. Države članice donose detaljne odredbe o potpori za administrativne troškove uspostave uzajamnih fondova kako je navedeno u članku 33. stavku 3. prvom podstavku, točki (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013.

2. Potporom iz stavka 1. obuhvaćeni su financijska pomoć Unije i doprinos proizvođačke organizacije. Ukupan iznos te potpore za ne smije biti veći od 5 %, odnosno 4 %, odnosno 2 % doprinosa proizvođačke organizacije uzajamnom fondu u prvoj, drugoj i trećoj godini njegova korištenja.

3. Proizvođačka organizacija može primiti potporu iz stavka 1. samo jednom i samo tijekom prve tri godine korištenja fonda. Kad proizvođačka organizacija zatraži potporu samo u drugoj ili trećoj godini korištenja fonda, financijska potpora iznosi: 4 %, odnosno 2 %.

4. Države članice mogu odrediti gornju granicu iznosa koje proizvođačka organizacija može primiti kao potporu za administrativne troškove za osnivanja uzajamnih fondova.

Odjeljak 4.

Ponovna sadnja voćnjaka nakon obveznoga krčenja

Članak 41.

Ponovna sadnja voćnjaka

1. Ako države članice u svoje nacionalnu strategiju uključe ponovnu sadnju voćnjaka nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga kako je navedeno u članku 33. stavku 3. prvom podstavku, točki (e) Uredbe (EU) br. 1308/2013, poduzete mjere moraju ispunjavati zahtjeve Direktive Vijeća 2000/29/EZ (12).

2. Ponovna sadnja voćnjaka ne obuhvaća više od 20 % ukupnih izdataka u okviru operativnih programa. Države članice mogu odlučiti da se utvrdi manji postotak.

Odjeljak 5.

Povlačenja s tržišta

Članak 42.

Raspon

U ovom se odjeljku utvrđuju pravila o povlačenju s tržišta i besplatnoj distribuciji kako je navedeno u članku 33. stavku 3. prvom podstavku, točki (f), odnosno članku 34. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Članak 43.

Trogodišnji prosjek za povlačenja s tržišta za besplatnu distribuciju

1. Ograničenje od 5 % količine proizvodnje stavljene na tržište iz članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 izračunava se na temelju aritmetičke sredine ukupne količine proizvoda za koje je proizvođačka organizacija priznata i koju je proizvođačka organizacija stavila na tržište tijekom tri prethodne godine.

2. Za novopriznate proizvođačke organizacije podaci za tržišne godine prije priznavanja uzimaju se:

(a)	ako je organizacija bila proizvođačka grupa, prema potrebi jednakovrijedni podaci za tu proizvođačku grupu; ili

(b)	količina uzeta u obzir prilikom podnošenja zahtjeva za priznavanje.

Članak 44.

Prethodna obavijest o postupcima povlačenja

1. Proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija unaprijed u pisanom ili elektroničkom obliku obavješćuju nadležna tijela država članica o namjeri povlačenja proizvoda.

U takvoj se obavijesti posebno navodi popis proizvoda koje se namjerava povući i njihova glavna svojstva u skladu s važećim tržišnim standardima, procijenjena količina svakog pojedinog proizvoda, njihova predviđena namjena i mjesto gdje se povučeni proizvodi mogu pregledati kako je predviđeno u članku 29. Provedbene uredbe (EU) 2017/892.

Obavijesti sadržavaju i pisanu izjavu kojom se dokazuje da su povučeni proizvodi u skladu s važećim tržišnim standardima ili minimalnim zahtjevima iz članka 15. Provedbene uredbe (EU) 2017/892.

2. Države članice utvrđuju detaljna pravila za proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija u vezi s obavijestima iz stavka 1., posebno u vezi s vremenskim rokovima.

Članak 45.

Potpora

1. Potpora za povlačenje s tržišta, koja se sastoji od financijske pomoći Unije i doprinosa proizvođačke organizacije, ne smije biti veća od iznosa utvrđenih u Prilogu IV.

Za proizvode koji nisu navedeni u Prilogu IV., države članice utvrđuju maksimalne iznose potpore, koja se sastoji od financijske pomoći Unije i doprinosa proizvođačke organizacije, na razini koja ne smije biti veća od 40 % prosječnog iznosa tržišnih cijena u prethodnih pet godina u slučaju besplatne distribucije i na razini koja ne smije biti veća od 30 % prosječnog iznosa tržišnih cijena u prethodnih pet godina za namjene koje nisu besplatna distribucija.

Ako proizvođačka organizacija primi naknadu od trećih strana za povučene proizvode, potpora iz prvog podstavka smanjuje se za iznos jednak primljenoj naknadi. Kako bi bili prihvatljivi za dobivanje potpore, predmetni proizvodi ne smiju se ponovno staviti na komercijalno tržište voća i povrća.

2. Povlačenja s tržišta ne smiju prijeći 5 % količine proizvodnje stavljene na tržište bilo kojeg zadanog proizvoda bilo koje proizvođačke organizacije. Međutim, količine koje se ustupaju na jedan od načina iz članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 ili na bilo koji način koji su odobrile države članice na temelju članka 46. stavka 2. ove Uredbe, ne uzimaju se u obzir kod utvrđivanja tog postotka.

Količina proizvodnje stavljene na tržište iz prvog podstavka izračunava se kao prosjek količine proizvodnje stavljene na tržište u prethodne tri godine. Ako ti podaci nisu na raspolaganju, primjenjuje se količina proizvodnje stavljena na tržište za koju je proizvođačka organizacija priznata.

Postoci iz prvog podstavka su godišnje prosječne vrijednosti iz trogodišnjeg razdoblja, uključujući predmetnu godinu i dvije prethodne, s pet postotnih bodova godišnje margine prekoračenja.

3. Financijskom pomoći Unije za voće i povrće povučeno s tržišta koje je besplatnom distribucijom ustupljeno dobrotvornim organizacijama i institucijama iz članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013, pokrivaju se samo plaćanja za proizvode koji su ustupljeni u skladu sa stavkom 1. ovog članka i za troškove iz članka 16. stavka 1. i članka 17. stavka 1. Provedbene uredbe (EU) 2017/892.

Članak 46.

Namjene povučenih proizvoda

1. Države članice utvrđuju dopuštene namjene za proizvode koji se povlače s tržišta. One donose odredbe kojima se osigurava da ne dođe do negativnog utjecaja na okoliš ili negativnih posljedica za zaštitu bilja zbog povlačenja proizvoda ili njihove namjene.

2. Namjene navedene u stavku 1. uključuju besplatnu distribuciju u smislu članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i ostale jednakovrijedne namjene koje odobre države članice.

Države članice mogu dopustiti dobrotvornim organizacijama i institucijama iz članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 da zatraže doprinos od krajnjih primatelja proizvoda povučenih s tržišta.

Kad predmetne dobrotvorne organizacije i institucije ishode odobrenje, one u skladu s obvezama iz članka 47. stavka 1. ove Uredbe vode financijske račune za predmetni postupak.

Korisnicima besplatne distribucije može se dopustiti da prerađivačima voća i povrća plate u naturi ako je takvo plaćanje samo naknada za troškove prerade i samo ako je država članica u kojoj se izvršava plaćanje predvidjela pravila kojima se osigurava da su prerađeni proizvodi namijenjeni da ih troše krajnji korisnici iz drugog podstavka.

Države članice poduzimaju sve potrebne mjere da bi olakšale komunikaciju i suradnju između proizvođačkih organizacija i dobrotvornih organizacija i institucija iz članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 koje su odobrile.

3. Dopušteno je proizvode ustupiti prerađivačkoj industriji. Države članice donose detaljne propise kojima se osigurava da se ne naruši tržišno natjecanje za pojedine industrije unutar Unije ili za uvezene proizvode, te da se povučeni proizvodi ponovno ne stave na komercijalno tržište. Alkohol dobiven destilacijom smije se koristiti isključivo u industrijske svrhe ili za proizvodnju energije.

Članak 47.

Obaveze primatelja proizvoda povučenih s tržišta

1. Primatelji povučenih proizvoda iz članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 obvezuju se:

(a)	poštovati pravila utvrđena i u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013;

(b)	voditi poseban zapisnik o zalihama za predmetne postupke;

(c)	prihvatiti kontrole predviđene zakonodavstvom Unije; i

(d)	dostaviti dokaznu dokumentaciju o krajnjoj namjeni svakog od predmetnih proizvoda, u obliku potvrde o preuzimanju ili jednakovrijedne isprave kojom se potvrđuje da je povučene proizvode preuzela treća strana s namjerom njihove besplatne distribucije.

Države članice mogu odlučiti da primatelji ne moraju voditi zapisnik iz prvog podstavka, točke (b), ako primaju količine manje od maksimalne, koju one utvrde na temelju dokumentirane analize rizika.

2. Primatelji povučenih proizvoda za druge namjene obvezuju se:

(a)	poštovati pravila utvrđena i u skladu s Uredbom (EU) br. 1308/2013;

(b)	voditi odvojene zapisnike o zalihama i financijske račune za predmetne postupke ako država članica smatra da je to potrebno unatoč činjenici da je proizvod denaturiran prije isporuke;

(c)	prihvatiti kontrole predviđene zakonodavstvom Unije; i

(d)	da neće tražiti dodatnu potporu za alkohol proizveden iz dotičnih proizvoda kad se radi o povučenim proizvodima namijenjenim destilaciji.

Odjeljak 6.

Zelena berba i neubiranje

Članak 48.

Uvjeti za primjenu zelene berbe i neubiranja

1. Zelena berba i neubiranje, kako je navedeno u članku 33. stavku 3. prvom podstavku, točki (g) Uredbe (EU) br. 1308/2013, dopuna su uobičajenim praksama uzgoja i razlikuju se od njih.

2. Voćke i povrtno bilje podvrgnuto zelenoj berbi ili neubiranju ne upotrebljavaju se za daljnje proizvodne svrhe u istom razdoblju rasta nakon izvođenja tog postupka.

3. Mjere zelene berbe ne poduzimaju se za voće i povrće čija je normalna berba već započela, a mjere neubiranja ne poduzimaju se ako je komercijalna proizvodnja uzeta s predmetne površine tijekom uobičajenog proizvodnog ciklusa.

Prvi podstavak ne primjenjuje se kad je razdoblje berbe voća i povrća dulje od jednog mjeseca. U takvim slučajevima količinama iz stavka 4. nadoknađuje se samo proizvodnja koja se bere tijekom šest tjedana nakon postupka zelene berbe ili neubiranja. Te voćke i povrtno bilje ne upotrebljavaju se za daljnje proizvodne svrhe u istom razdoblju rasta nakon izvođenja tog postupka.

Za potrebe drugog podstavka države članice mogu zabraniti primjenu mjera zelene berbe i neubiranja ako je u slučaju zelene berbe izveden znatan dio uobičajene berbe i ako je u slučaju neubiranja već uzet znatan dio komercijalne proizvodnje. Država članica koja namjerava primjenjivati ovu odredbu u svojoj nacionalnoj strategiji utvrđuje koliko se dio smatra znatnim.

Zelena berba i neubiranje ne primjenjuju se za isti proizvod i na istoj površini u određenoj godini, osim za potrebe drugog podstavka kad se oba postupka mogu primjenjivati istodobno.

4. Potporom za zelenu berbu obuhvaćeni su samo proizvodi koji se fizički nalaze na poljima i koji su stvarno podložni zelenoj berbi. Iznose naknade, koji se sastoje od financijske pomoći Unije i doprinosa proizvođačke organizacije za zelenu berbu i neubiranje, utvrđuju države članice u skladu s člankom 49. prvim stavkom točkom (a) kao plaćanja po hektaru na razini kojom se ne pokriva više od 90 % maksimalne razine potpore za povlačenje s tržišta primjenjive na povlačenja s namjenom koja nije besplatna distribucija kako je navedeno u članku 34. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

5. Proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija unaprijed u pisanom ili elektroničkom obliku obavješćuju nadležna tijela države članice o namjeri zelene berbe ili neubiranja.

Članak 49.

Obveze država članica

Države članice donose:

(a)	detaljne odredbe o provedbi mjera zelene berbe i neubiranja, uključujući odredbe o obavješćivanju unaprijed o neubiranju i zelenoj berbi, o njihovom sadržaju i krajnjim rokovima, o iznosu naknade koja se plaća i o primjeni mjera, kao i popis prihvatljivih proizvoda u okviru tih mjera;

(b)	odredbe kojima se osigurava da provedba tih mjera nema negativan utjecaj na okoliš i negativne posljedice za zaštitu bilja.

Države članice provjeravaju provode li se mjere na ispravan način, uključujući u odnosu na odredbe iz prvog podstavka, točaka (a) i (b). Ako države članice utvrde da se mjere ne provode ispravno, ne odobravaju primjenu mjera.

Odjeljak 7.

Osiguranje ljetine

Članak 50.

Cilj aktivnosti osiguranja ljetine

Aktivnosti povezane s osiguranjem ljetine, kako je navedeno u članku 33. stavku 3. prvom podstavku, točki (h) Uredbe (EU) br. 1308/2013, pridonose očuvanju prihoda proizvođača i pokriću tržišnih gubitaka koje ima proizvođačka organizacija ili njezini članovi kad su pogođeni prirodnim katastrofama, klimatskim nepogodama i, kad je to primjenjivo, bolestima ili najezdama nametnika.

Članak 51.

Provedba aktivnosti osiguranja ljetine

1. Države članice donose detaljne odredbe o provedbi mjera osiguranja ljetine, uključujući i odredbe kojima se osigurava da mjere osiguranja ljetine ne narušavaju natjecanje na tržištu osiguranja.

2. Države članice mogu odobriti dodatna nacionalna financijska sredstva kao potporu aktivnostima osiguranja ljetine, za koje se koriste sredstva iz operativnog fonda. Međutim, ukupna javna potpora za osiguranje ljetine ne smije prijeći:

(a)	80 % cijene premija osiguranja koje plaćaju proizvođači za osiguranje od gubitaka koji su posljedica nepovoljnih klimatskih uvjeta koji se mogu izjednačiti s prirodnim katastrofama;

(b)

50 % troškova premija osiguranja koje proizvođači plaćaju za osiguranje protiv:

i.	gubitaka iz točke (a) i od drugih gubitaka uzrokovanih nepovoljnim vremenskim uvjetima; i

ii.	gubitaka uzrokovanih bolestima životinja ili biljaka ili najezdama nametnika.

Najveća stopa iz točke (b) prvog podstavka primjenjuje se čak i u slučajevima kad se operativnom fondu inače odobrava financijska pomoć Unije u visini od 60 % u skladu s člankom 34. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

3. Aktivnosti osiguranja ljetine ne pokrivaju isplate osiguranja kojima se proizvođače obeštećuje za više od 100 % pretrpljenog gubitka prihoda, uzimajući u obzir svaku naknadu koju proizvođač dobiva iz drugih sustava potpore u odnosu na osigurani rizik.

POGLAVLJE IV.

Nacionalna financijska pomoć

Članak 52.

Stupanj organiziranosti proizvođača i definicija regije

1. Za potrebe članka 35. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 stupanj organizacije proizvođača u određenoj regiji države članice izračunava se na temelju vrijednosti voća i povrća koje je proizvedeno u predmetnoj regiji i koje na tržište stavljaju:

(a)	priznate proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija; i

(b)	proizvođačke grupe osnovane na temelju članka 125.e Uredbe (EZ) br. 1234/2007 te proizvođačke organizacije i proizvođačke grupe iz članka 27. Uredbe (EU) br. 1305/2013.

Vrijednost proizvedenog voća i povrća dijeli se ukupnom vrijednošću proizvodnje voća i povrća koje je proizvedeno u toj regiji.

Vrijednošću voća i povrća koje se proizvodi u predmetnoj regiji i koje stavljaju na tržište organizacije, udruženja i grupe iz prvog podstavka, točaka (a) i (b) obuhvaćeni su samo oni proizvodi za koje su proizvođačke organizacije, udruženja i grupe priznate. Članak 22. primjenjuje se mutatis mutandis.

U izračun te vrijednosti uključeno je samo voće i povrće koje u predmetnoj regiji proizvode proizvođačke organizacije, udruženja proizvođačkih organizacija, proizvođačke grupe i njihovi članovi te koje oni pribavljaju i stavljaju na tržište.

Za izračun ukupne vrijednosti voće i povrća proizvedenog u toj regiji metodologija utvrđena u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (13) primjenjuje se mutatis mutandis.

2. Stupanj organiziranosti proizvođača u pojedinoj regiji države članice smatra se posebno niskim ako je prosječna vrijednost stupnjeva organizacije izračunata u skladu sa stavkom 1. za posljednje tri godine za koje su dostupni podaci niža od 20 %.

3. Nacionalna financijska pomoć dodjeljuje se samo za voće i povrće proizvedeno u regiji iz stavaka 1. i 2.

4. Za potrebe ovog poglavlja države članice definiraju regije kao posebne dijelove svojeg državnog područja u skladu s objektivnim i nediskriminacijskom kriterijima, kao što su njihove agronomske i gospodarske značajke i njihov regionalni potencijal za poljoprivredu/uzgoj voća i povrća, ili njihova institucionalna ili administrativna struktura te za koje su dostupni podaci za izračun stupnja organiziranosti u skladu sa stavkom 1.

Regije koje država članica definira za potrebe ovog poglavlja ne smije se mijenjati najmanje pet godina osim ako je takva izmjena objektivno opravdana materijalnim razlozima koji nisu povezani s izračunom stupnja organiziranosti proizvođača u predmetnoj regiji ili regijama.

Kada država članica zatraži djelomičan povrat nacionalne financijske pomoći u skladu s člankom 20. Provedbene uredbe (EU) 2017/892, takav zahtjev odnosi se na istu definiciju regija kako je navedeno u zahtjevu za odobrenje.

Članak 53.

Izmjene operativnog programa

Proizvođačka organizacija koja želi zatražiti nacionalnu financijsku pomoć prema potrebi izmjenjuje svoj operativni program u skladu s člankom 34.

POGLAVLJE V.

Opće odredbe

Odjeljak 1.

Obavijesti i izvješća

Članak 54.

Obavijesti država članica o proizvođačkim organizacijama, udruženjima proizvođačkih organizacija i proizvođačkim grupama

Države članice dostavljaju Komisiji sljedeće podatke i dokumentaciju:

(a)

do 31. siječnja svake godine, o ukupnom iznosu operativnih fondova odobrenih te godine za sve operativne programe. U obavijesti se navodi ukupan iznos operativnih fondova i ukupan iznos financijske pomoći Unije odobrene tim fondovima. Ti se podaci nadalje razvrstavaju na iznose za mjere sprečavanja krize i upravljanja krizom i na iznose za druge mjere;

(b)

do 15. studenoga svake godine, godišnje izvješće o proizvođačkim organizacijama i udruženjima proizvođačkih organizacija, kao i o proizvođačkim grupama osnovanima na temelju članka 125.e Uredbe (EZ) br. 1234/2007 te operativnim fondovima, operativnim programima i planovima priznavanja u primjeni tijekom protekle godine. Ovo godišnje izvješće sadržava podatke utvrđene Prilogom V. ovoj Uredbi;

(c)

do 31. siječnja svake godine, o iznosima koje odgovaraju svakom nadolazećem godišnjem razdoblju provedbe planova priznavanja proizvođačkih grupa osnovanih na temelju članka 125.e Uredbe (EZ) br. 1234/2007, uključujući tekuću godinu provedbe. Navode se odobreni ili procijenjeni iznosi. Ova obavijest uključuje sljedeće podatke o svakoj proizvođačkoj grupi i svakom nadolazećem godišnjem razdoblju provedbe plana:

i.	ukupan iznos godišnjeg razdoblja provedbe plana priznavanja, financijska pomoć Unije i doprinosi država članica, proizvođačkih grupa i članova proizvođačkih grupa;

ii.	razvrstavanje potpore dodijeljene prema članku 103.a stavku 1. točkama (a) odnosno (b) Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

Članak 55.

Obavijesti država članica o proizvođačkim cijenama voća i povrća na unutarnjem tržištu

1. Države članice obavješćuju Komisiju do 12.00 sati (po bruxelleskom vremenu) svake srijede o ponderiranim prosječnim zabilježenim cijenama voća i povrća navedenog u Prilogu VI. tijekom prethodnog tjedna, kad su podaci dostupni.

Za voće i povrće obuhvaćeno općim tržišnim standardom utvrđenim u Prilogu I. dijelu A Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, obavješćuje se samo o cijenama proizvoda koji ispunjavaju taj standard, dok se cijene proizvoda koji su obuhvaćeni posebnim tržišnim standardom utvrđenim u dijelu B tog Priloga odnose samo na proizvode klase I.

Države članice obavješćuju o pojedinoj ponderiranoj prosječnoj cijeni koja odgovara tipovima i vrstama proizvoda, veličinama i opremama navedenim u Prilogu VI toj Uredbi. Kad se zabilježene cijene odnose na tipove, vrste, veličine ili opreme koje nisu one navedene u tom prilogu, države članice obavješćuju Komisiju o tipovima, vrstama, veličinama i opremama proizvoda kojima cijene odgovaraju.

Zabilježene cijene odnose se na cijene franko mjesto pakiranja, sortirano, upakirano i prema potrebi, na paletama, izraženo u eurima za po 100 kilograma neto težine.

2. Države članice utvrđuju reprezentativna tržišta u proizvodnom području predmetnog voća i povrća. Države članice obavješćuju Komisiju o reprezentativnim tržištima i njihovoj težini u prosjeku u prvoj obavijesti ili kad ih izmijene. Države članice mogu dobrovoljno obavješćivati o cijenama.

Odjeljak 2.

Nadzor i procjena operativnih programa i nacionalnih strategija

Članak 56.

Zajednički pokazatelji učinkovitosti

1. Operativni programi i nacionalne strategije podliježu nadzoru i procjeni u cilju ocjenjivanja napretka u postizanju ciljeva utvrđenih operativnim programima, kao i učinkovitosti i isplativosti u vezi s ovim ciljevima.

2. Napredak, učinkovitost i isplativost procjenjuju se na temelju zajedničkih pokazatelja učinkovitosti, navedenih u Prilogu II. Provedbene uredbe (EU) 2017/892, koji se odnose na polazno stanje i ulaganja (financijska provedba), ostvarenja, rezultate i djelotvornost provedenih operativnih programa.

3. Države članice mogu navesti dodatne pokazatelje u svojoj nacionalnoj strategiji.

Članak 57.

Nadzor i procjena postupaka povezanih s operativnim programima

1. Proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija uspostavljaju sustav za prikupljanje, bilježenje i pohranu podataka za sastavljanje primjenjivih pokazatelja za nadzor i procjenu operativnih programa,

2. Nadzor se provodi na način da se njegovim rezultatima:

(a)	provjerava kvaliteta provedbe programa;

(b)	utvrđuju potrebe za izmjenama ili revizijom operativnog programa;

(c)	pružaju podaci za zahtjeve izvješćivanja. Podaci o rezultatima nadzora navode se u godišnjem izvješću iz članka 21. stavka 2. Provedbene uredbe (EU) 2017/892.

3. Procjena ima oblik izvješća u pretposljednjoj godini provedbe operativnog programa kako je navedeno u članku 21. stavku 4. Provedbene uredbe (EU) 2017/892.

Nadzorom se ispituje napredak ostvaren s obzirom na ukupne ciljeve programa. U tu se svrhu upotrebljavaju zajednički pokazatelji učinkovitosti koji se odnose na polazno stanje, ostvarenje i rezultate.

Prema potrebi, u procjenu je uključena i kvalitativna procjena rezultata i učinaka aktivnosti zaštite okoliša usmjerenih:

(a)	na sprečavanje erozije tla;

(b)	na smanjenje uporabe ili racionalnije korištenje sredstava za zaštitu bilja;

(c)	na zaštitu staništa i bioraznolikosti; i

(d)	na očuvanje krajolika.

Rezultati ove procjene trebaju poslužiti:

(a)	za poboljšanje kvalitete operativnog programa;

(b)	za utvrđivanje potrebe za znatnom promjenom operativnog programa; i

(c)	za stjecanje spoznaja korisnih za poboljšanje budućih operativnih programa.

Izvješće o procjeni prilaže se odgovarajućem godišnjem izvješću iz članka 21. stavka 2. Provedbene uredbe (EU) 2017/892.

Članak 58.

Postupci nadzora i procjene povezani s nacionalnom strategijom

1. Države članice uvode sustav za prikupljanje, bilježenje i pohranu podataka u elektroničkom obliku prikladnom za sastavljanje pokazatelja navedenih u članku 56. S tim ciljem one se oslanjaju na podatke koje im dostavljaju proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija o nadzoru i procjeni svojih operativnih programa.

2. Nadzor se stalno provodi radi procjene napretka u ostvarivanju ciljeva operativnih programa. U tu se svrhu upotrebljavaju podaci iz godišnjih izvješća koje dostavljaju proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija. Nadzor se provodi na način da se njegovim rezultatima:

(a)	provjerava kvaliteta provedbe operativnih programa;

(b)	prepoznaju potrebe za prilagodbom ili revizijom nacionalne strategije da bi se ostvarili ciljevi utvrđeni strategijom ili poboljšalo upravljanje provedbom strategije, uključujući upravljanje financijama operativnih programa.

3. Procjena služi za ocjenu napredovanja u ostvarenju sveukupnih ciljeva strategije. U tu svrhu upotrebljavaju se rezultati nadzora i procjene operativnih programa, kako je navedeno u godišnjim izvješćima i izvješćima o pretposljednjoj godini koje dostavljaju proizvođačke organizacije. Rezultati procjene služe:

(a)	za poboljšanje kvalitete strategije;

(b)	za prepoznavanje potrebe za znatnom promjenom strategije.

Procjena uključuje procjenu provedenu u 2020. Njezini će rezultati biti sadržani u godišnjem nacionalnom izvješću za istu godinu navedenom u članku 54. točki (b). U izvještaju se ispituje stupanj iskorištenosti financijskih sredstava, učinkovitost i isplativost provedenih operativnih programa te se vrednuju učinci i djelotvornost tih programa, u odnosu na ciljeve, domete i mjere utvrđene strategijom i, prema potrebi, ostale ciljeve utvrđene u članku 33. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Odjeljak 3.

Administrativne kazne

Članak 59.

Nepoštovanje kriterija priznavanja

1. Ako država članica utvrdi da proizvođačka organizacija ne poštuje jedan od kriterija priznavanja povezanih sa zahtjevima iz članaka 5. i 7., članka 11. stavaka 1. i 2. i članka 17., najkasnije dva mjeseca nakon utvrđivanja propusta šalje preporučenom poštom predmetnoj proizvođačkoj organizaciji pismo upozorenja u kojem navodi utvrđeni propust, korektivne mjere i rokove u kojima se te mjere moraju poduzeti, pri čemu ti rokovi nisu dulji od četiri mjeseca. Od trenutka utvrđivanja propusta države članice obustavljaju plaćanja potpore sve dok se ne poduzmu korektivne mjere na zadovoljavajući način.

2. Ako se korektivne mjere iz stavka 1. ne poduzmu u roku koji je utvrdila država članica, priznavanje proizvođačke organizacije se suspendira. Država članica obavješćuje proizvođačku organizaciju o razdoblju suspenzije, koje počinje odmah nakon isteka roka za poduzimanje tih korektivnih mjera i ne traje dulje od 12 mjeseci od datuma na koji je proizvođačka organizacija primila pismo upozorenja. Time se ne dovodi u pitanje primjena horizontalnog nacionalnog zakonodavstva kojim može biti predviđeno obustavljanje tih mjera nakon početka povezanog pravnog postupka.

Tijekom suspenzije priznanja proizvođačka organizacija može nastaviti svoju djelatnost, ali obustavlja joj se isplata potpore sve dok se suspenzija priznanja ne ukine. Godišnji iznos potpore umanjuje se za 2 % za svaki kalendarski mjesec ili dio mjeseca u kojemu je priznanje suspendirano.

Suspenzija završava na dan kontrole kojom se potvrđuje da su predmetni kriteriji priznavanja ispunjeni.

3. Ako se kriteriji ne ispune do kraja razdoblja suspenzije koje je utvrdilo nadležno tijelo države članice, država članica povlači priznanje s učinkom od datuma od kojeg uvjeti za priznavanje nisu ispunjeni ili, ako nije moguće utvrditi taj datum, od datuma utvrđivanja propusta. Time se ne dovodi u pitanje primjena horizontalnog nacionalnog zakonodavstva kojim može biti predviđena suspenzija priznavanja nakon početka povezanog pravnog postupka. Neisplaćena se potpora za razdoblje u kojem je utvrđeno nepoštovanje kriterija ne isplaćuje, a nepropisno isplaćena potpora se vraća.

4. Ako država članica utvrdi da proizvođačka organizacija ne poštuje bilo koji drugi kriterij priznavanja utvrđen u članku 154. Uredbe (EU) br. 1308/2013 osim onih navedenih stavku 1., najkasnije dva mjeseca nakon utvrđivanja propusta šalje preporučenom poštom predmetnoj proizvođačkoj organizaciji pismo upozorenja u kojemu navodi utvrđeni propust, korektivne mjere i rokove u kojima se te mjere moraju poduzeti, pri čemu ti rokovi nisu dulji od četiri mjeseca.

5. Ako se korektivne mjere iz stavka 4. ne poduzmu u roku koji je utvrdila država članica, plaćanja se obustavljaju, a godišnji se iznos potpore smanjuje za 1 % za svaki započeti kalendarski mjesec ili dio mjeseca nakon isteka tog roka. Time se ne dovodi u pitanje primjena horizontalnog nacionalnog zakonodavstva kojim može biti predviđeno obustavljanje tih mjera nakon početka povezanog pravnog postupka.

6. Države članice povlače priznavanje ako proizvođačka organizacija ne dokaže da ispunjava kriterije minimalne količine ili vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište na temelju zahtjeva iz članka 154. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 do 15. listopada druge godine nakon godine u kojoj ti kriteriji nisu bili ispunjeni. Povlačenje stupa na snagu od datuma od kojeg uvjeti za priznavanje nisu ispunjeni ili, ako taj datum nije moguće utvrditi, od datuma kad je utvrđeno neispunjavanje tih uvjeta. Neisplaćena se potpora za razdoblje u kojem je utvrđeno nepoštovanje kriterija ne isplaćuje, a nepropisno isplaćena potpora se vraća.

Međutim, ako proizvođačka organizacija dostavi državi članici dokaz da zbog prirodnih nepogoda, nepovoljnih klimatskih događaja, bolesti ili najezde nametnika, unatoč tome što je poduzela mjere za sprečavanje rizika, ne može ispuniti kriterije priznavanja utvrđene u članku 154. stavku 1. točki (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 u pogledu minimalne količine ili vrijednosti proizvodnje namijenjene tržištu koje su utvrdile države članice, država članica može za predmetnu godinu odstupiti od kriterija minimalne količine ili vrijednosti proizvodnje namijenjene tržištu u pogledu te proizvođačke organizacije.

7. U slučajevima kad se primjenjuju stavci 1., 2., 4. i 5., države članice mogu izvršiti plaćanja nakon isteka roka utvrđenog u članku 10. Provedbene uredbe (EU) 2017/892. Međutim, ta se plaćanja ne izvršavaju nakon 15. listopada druge godine nakon godine provedbe programa.

8. Stavci 1. do 5. primjenjuju se mutatis mutandis u slučajevima kad proizvođačka organizacija ne dostavi državi članici podatke koji se zahtijevaju na temelju članka 21. Provedbene uredbe (EU) 2017/892.

Članak 60.

Prijevara

1. Države članice mogu obustaviti plaćanja i suspendirati priznavanje proizvođačkoj organizaciji ili udruženju proizvođačkih organizacija koje je pod istragom nacionalnog tijela zbog optužbe za prijevaru povezanu s potporom obuhvaćenom Uredbom (EU) br. 1308/2013 dok se ne utvrdi krivnja.

2. Kad se ustanovi da je proizvođačka organizacija ili udruženje proizvođačkih organizacija počinilo prijevaru povezanu s potporom koja je obuhvaćena Uredbom (EU) br. 1308/2013, države članice, ne dovodeći u pitanje druge kazne koje se primjenjuju u skladu sa zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom:

(a)	povlače priznanje te organizacije ili udruženja;

(b)	isključuju predmetne aktivnosti iz potpora u okviru predmetnog operativnog programa i povući već isplaćene iznose potpore za tu aktivnost; i

(c)	isključuju tu organizaciju ili udruženje iz priznavanja tijekom sljedeće godine.

Članak 61.

Novčana kazna za neprihvatljive iznose

1. Plaćanja se izračunavaju na temelju aktivnosti prihvatljivih za potporu.

2. Država članica ispituje zahtjev za dodjelu potpore i utvrđuje iznose koji su prihvatljivi za potporu. Utvrđuje iznos koji:

(a)	bi bio plativ korisniku isključivo na temelju zahtjeva;

(b)	je plativ korisniku nakon provjere prihvatljivosti zahtjeva.

3. Ako je iznos utvrđen prema stavku 2. točki (a) veći od iznosa utvrđenog prema stavku 2. točki (b) za više od 3 %, primjenjuje se novčana kazna. Iznos novčane kazne jest razlika između iznosa izračunatih na temelju stavka 2. točaka (a) i (b). Međutim, novčana se kazna ne primjenjuje ako proizvođačka organizacija može dokazati da nije odgovorna za uvrštavanje neprihvatljivog iznosa.

4. Stavci 2. i 3. primjenjuju se mutatis mutandis na neprihvatljive troškove utvrđene tijekom terenskih kontrola ili naknadnih kontrola.

5. Ako je vrijednost proizvodnje stavljene na tržište deklarirana i provjerena prije podnošenja zahtjeva za dodjelu potpore, za utvrđivanje iznosa iz stavka 2. točaka (a) odnosno (b) upotrebljavaju se iskazane i odobrene vrijednosti.

6. Kad na završetku operativnog programa nisu ispunjeni uvjeti iz članka 33. stavka 5. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013, ukupan iznos potpore za posljednju godinu operativnog programa smanjuje se razmjerno s iznosom troškova koji nisu nastali zbog aktivnosti zaštite okoliša.

Članak 62.

Administrativne kazne nakon kontrola prvog stupnja postupaka povlačenja

1. Ako se nakon kontrole iz članka 29. Provedbene uredbe (EU) 2017/892 utvrde neusklađenosti povezane s marketinškim standardima ili minimalnim zahtjevima iz članka 15. Provedbene uredbe (EU) 2017/892, kojima se prekoračuju utvrđena dopuštena odstupanja, predmetna proizvođačka organizacija mora platiti novčanu kaznu koja se izračunava u skladu s postotkom povučenih neusklađenih proizvoda:

(a)	kad su te količine manje od 10 % količina koje su stvarno povučene na temelju članka 44. ove Uredbe, iznos novčane kazne jednak je iznosu financijske pomoći Unije, koji se izračunava na temelju količina povučenih neusklađenih proizvoda;

(b)	kad te količine iznose između 10 % i 25 % količina koje su stvarno povučene, iznos novčane kazne jednak je dvostrukom iznosu financijske pomoći Unije, koji se izračunava na temelju količina povučenih neusklađenih proizvoda; ili

(c)	kad te količine premašuju 25 % količine koja je stvarno povučena, iznos novčane kazne jednak je iznosu financijske pomoći Unije za cijelu količinu zabilježenu na temelju članka 44. ove Uredbe.

2. Novčane kazne iz stavka 1. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje bilo koju kaznu koja se primjenjuje na temelju članka 61.

Članak 63.

Administrativna kazna koja se primjenjuje na proizvođačke organizacije u vezi s postupcima povlačenja

Troškovi za postupke povlačenja nisu prihvatljivi ako se proizvodi koji nisu ustupljeni kako je država članica predvidjela člankom 46. stavkom 1. ili ako je povlačenje imalo negativan učinak na okoliš ili ikakve negativne posljedice za zaštitu bilja, ne dovodeći u pitanje bilo koju kaznu koja se primjenjuje na temelju članka 61.

Članak 64.

Administrativne kazne koje se primjenjuju na primatelje proizvoda povučenih s tržišta

Ako se tijekom kontrola provedenih u skladu s člancima 29. i 30. Provedbene uredbe (EU) 2017/892 ustanove nepravilnosti koje se mogu pripisati primateljima proizvoda povučenih s tržišta, ti primatelji:

(a)	izuzimaju se iz prava na primanje proizvoda povučenih s tržišta; i

(b)	obvezni su vratiti vrijednost proizvoda koje su primili uz dodatne pripadajuće troškove sortiranja, pakiranja i prijevoza u skladu s pravilima koja su utvrdile države članice.

Izuzeće predviđeno prvim stavkom, točkom (a) stupa na snagu odmah i traje najmanje jednu godinu uz mogućnost produljenja.

Članak 65.

Administrativne kazne povezane sa zelenom berbom i neubiranjem

1. Ako proizvođačka organizacija nije ispunila svoje obveze povezane sa zelenom berbom, u obliku novčane kazne plaća iznos naknade za područja za koje obveza nije poštovana. Neispunjavanje obaveza uključuje slučajeve kad:

(a)	površina prijavljena za zelenu berbu nije prihvatljiva za zelenu berbu;

(b)	na području nije u potpunosti obavljena berba ili proizvodnja nije denaturirana;

(c)	je nastao negativan učinak na okoliš ili negativne posljedice za zaštitu bilja za koje je odgovorna proizvođačka organizacija.

2. Ako proizvođačka organizacija nije ispunila svoje obveze povezane sa zelenom berbom, u obliku novčane kazne plaća iznos naknade za područja u pogledu kojih obveza nije poštovana. Neispunjavanje obaveza uključuje slučajeve kad:

(a)	površina prijavljena za neubiranje nije prihvatljiva za neubiranje;

(b)	se berba ili djelomična berba ipak provela;

(c)	je nastao negativan učinak na okoliš ili negativne posljedice za zaštitu bilja za koje je odgovorna proizvođačka organizacija.

Prvi podstavak, točka (b) ovog stavka ne primjenjuje se kad se primjenjuje članak 48. stavak 3. drugi podstavak.

3. Novčane kazne navedene u stavcima 1. i 2. primjenjuju se dodatno novčanim kaznama na temelju članka 61.

Članak 66.

Sprečavanje terenske kontrole

Zahtjev za priznavanje, odobrenje operativnog programa ili zahtjev za dodjelu potpore odbija se za predmetnu stavku ili dio troška ako proizvođačka organizacija, uključujući njezine članove ili relevantne predstavnike, spriječi provedbu terenske kontrole.

Članak 67.

Plaćanje povrata potpore i novčanih kazni

1. Proizvođačke organizacije i udruženja proizvođačkih organizacija ili drugi predmetni subjekti vraćaju nepropisno isplaćenu potporu s kamatama te plaćaju novčane kazne predviđene u ovom odjeljku.

Pri izračunu kamata:

(a)	uzima se kao osnovica vremensko razdoblje između korisnikova primitka nepropisne uplate i povrata uplate;

(b)	primjenjuje se kamatna stopa Europske središnje banke koja se primjenjuje na glavne poslove refinanciranja, objavljena u seriji „C”Službenog lista Europske unije na snazi na dan kad je isplaćena nepropisna potpora, uz dodatna tri postotna boda.

2. Povrat potpore, kamate i izrečene novčane kazne uplaćuju se EFJP-u.

POGLAVLJE VI.

Proširenje pravila

Članak 68.

Uvjeti za proširenje pravila

1. Članak 164. Uredbe (EU) br. 1308/2013 primjenjuje se za proizvode sektora voća i povrća i prerađevina voća i povrća pod uvjetom da su pravila iz stavka 4. tog članka:

(a)	na snazi najmanje godinu dana;

(b)	obvezujuća najviše tri godine.

Međutim države članice mogu odstupiti od uvjeta utvrđenog u ovom stavku, prvom podstavku, točki (a) ako je cilj pravila koja se proširuju jedan od onih iz članka 164. stavka 4. prvog podstavka, točaka (a), (e), (f), (h), (i), (j), (m) i (n) Uredbe (EU) br. 1308/2013.

2. Pravila koja su obvezujuća za sve proizvođače u određenom gospodarskom području ne primjenjuju se na proizvode isporučene za preradu na temelju ugovora koji je potpisan prije početka berbe, osim ako se proširenjem izričito obuhvaćaju takvi proizvodi, uz iznimku pravila o izvješćivanju o tržištu iz članka 164. stavka 4. prvog podstavka, točke (a) Uredbe (EU) br. 1308/2013.

3. Pravila o proizvođačkim organizacijama ili udruženjima proizvođačkih organizacija ne smiju biti obvezujuća za proizvođače ekoloških proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EZ) br. 834/2007 osim ako na njih pristane 50 % proizvođača obuhvaćenih tom Uredbom u gospodarskom području u kojem proizvođačka organizacija ili udruženje proizvođačkih organizacija djeluje i ta organizacija ili udruženje pokriva najmanje 60 % takve proizvodnje u tom području.

4. Pravila iz članka 164. stavka 4. prvog podstavka, točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013 ne primjenjuju se na proizvode koji su proizvedeni izvan posebnog gospodarskog područja iz članka 164. stavka 2 te Uredbe.

Članak 69.

Nacionalna pravila

1. Za potrebe članka 164. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 države članice mogu odlučiti da je gospodarsko područje koje se uzima u obzir u slučaju proširenja pravila sektorske organizacije regija ili cijelo državno područje na kojem su uvjeti proizvodnje i stavljanja na tržište homogeni.

2. Za potrebe utvrđivanja reprezentativnosti proizvođačkih organizacija i udruženja proizvođačkih organizacija u smislu članka 164. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013, države članice utvrđuju pravila isključujući:

(a)	proizvođače čija je proizvodnja namijenjena prvenstveno za izravnu prodaju potrošačima na gospodarstvu ili u proizvodnom području;

(b)	izravne prodaje prema točki (a);

(c)	proizvode isporučene za preradu na temelju ugovora koji je potpisan prije početka berbe, osim ako se proširenjem izričito obuhvaćaju takvi proizvodi;

(d)	proizvođače ili proizvodnju ekoloških proizvoda obuhvaćenih Uredbom (EZ) br. 834/2007.

Članak 70.

Obavijest o proširenju pravila i gospodarskim područjima

1. Kad pojedina država članica obavješćuje o obvezujućim pravilima koje je propisala za određeni proizvod i gospodarsko područje na temelju članka 164. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1308/2013, odmah obavješćuje Komisiju:

(a)	o gospodarskom području u kojem će se ta pravila primjenjivati;

(b)	o proizvođačkoj organizaciji, udruženju proizvođačkih organizacija ili sektorskoj organizaciji koja je zatražila proširenje pravila i podacima iz kojih je vidljivo ispunjenje odredbi članka 164. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(c)

ako proširenje pravila zatraži proizvođačka organizacija ili udruženje proizvođačkih organizacija, o broju proizvođača koji pripadaju toj organizaciji ili udruženju i ukupnom broju proizvođača u predmetnom gospodarskom području; ti se podaci odnose na stanje u trenutku kad je podnesen zahtjev za proširenje;

(d)	ako proširenje pravila zatraži proizvođačka organizacija ili udruženje proizvođačkih organizacija, o ukupnoj proizvodnji u gospodarskom području i proizvodnji koju je na tržište stavila za organizacija ili udruženje tijekom posljednje godine za koju su ti podaci dostupni;

(e)	o datumu od kojeg se pravila koja se proširuju primjenjuju na predmetnu proizvođačku organizaciju, udruženje proizvođačkih organizacija ili sektorsku organizaciju; i

(f)	o datumu od kojeg proširenje stupa na snagu i trajanju primjene proširenja.

2. Kad država članica utvrdi nacionalna pravila o reprezentativnosti u slučaju proširenja pravila sektorskih organizacija na temelju članka 164. stavka 3. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 1308/2013, o tim pravilima i njihovom obrazloženju obavješćuje Komisiju zajedno s obavijesti o samom proširenju pravila.

3. Prije javnog objavljivanja proširenih pravila Komisija obavješćuje države članice o tim pravilima na način koji smatra prikladnim.

Članak 71.

Ukidanje proširenja pravila

Komisija donosi odluku iz članka 175. točke (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013 kojom se od države članice zahtijeva da ukine proširenje pravila o kojem je ta država članica donijela odluku na temelju članka 164. stavka 1. te Uredbe kad utvrdi sljedeće:

(a)	da se odlukom države članice isključuje konkurencija na bitnom dijelu unutarnjeg tržišta ili ugrožava slobodna trgovina, ili da su ugroženi ciljevi iz članka 39. Ugovora;

(b)	da se članak 101. stavak 1. Ugovora primjenjuje na pravila proširena na druge proizvođače;

(c)	da se ne ispunjavaju odredbe ovog poglavlja.

Odluka Komisije u pogledu tih pravila primjenjuje se od datuma na koji se predmetnu državu članicu obavijesti o takvim nalazima.

Članak 72.

Kupci proizvoda koji se prodaju sa stabla;

1. U slučaju kad proizvođači koji ne pripadaju proizvođačkoj organizaciji prodaju svoje proizvode sa stabla, za potrebe ispunjenja pravila o izvješćivanju o proizvodnji i stavljanju na tržište smatra se da je predmetne proizvode proizveo kupac.

2. Predmetna država članica može odlučiti da i druga osim onih navedenih u stavku 1. budu obvezujuća za kupce kad su odgovorni za upravljanje takvom proizvodnjom.

GLAVA III.

TRGOVINA S TREĆIM ZEMLJAMA – SUSTAV ULAZNIH CIJENA

Članak 73.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja:

(a)	„partija” znači roba prijavljena u okviru jedne deklaracije puštanja u slobodan promet, kojom je obuhvaćena samo roba istog podrijetla koja potpada pod samo jednu oznaku kombinirane nomenklature (oznaku KN); i

(b)	„uvoznik” znači deklarant u smislu članka 5. stavka 15. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14).

Članak 74.

Izvještavanje o cijenama i količinama uvezenih proizvoda

1. Za svaki proizvod i za razdoblja utvrđena u Prilogu VII. dijelu A države članice dostavljaju Komisiji za svaki tržišni dan do 12.00 sati u podne (po bruxelleskom vremenu) sljedećeg radnog dana, za svaku zemlju podrijetla podatke:

(a)	o prosječnim reprezentativnim cijenama proizvoda uvezenih iz trećih zemalja koji se prodaju na uvoznim tržištima država članica; i

(b)	o ukupnim količinama u odnosu na cijene navedene u točki (a).

Za potrebe prvog podstavka, točke (a) države članice obavješćuju Komisiju o uvoznim tržištima koje smatraju reprezentativnima i koja uključuju London, Milano, Perpignan i Rungis.

Ako su ukupne količine iz prvog podstavka, točke (b) manje od deset tona, Komisiju se ne obavješćuje o odgovarajućim cijenama.

2. Cijene iz stavka 1. prvog podstavka, točke (a) bilježe se:

(a)	za svaki proizvod naveden na popisu u Prilogu VII. dijelu A;

(b)	za sve dostupne sorte i veličine; i

(c)	u fazi uvoznik/veletrgovac ili u fazi veletrgovac/trgovac na malo ako nisu dostupne cijene u fazi uvoznik/veletrgovac.

One se umanjuju za sljedeće iznose:

(a)	tržišnu maržu od 15 % za tržišne centre Londona, Milana i Rungisa i 8 % za druge tržišne centre; i

(b)	troškove prijevoza i osiguranja unutar carinskog područja Unije.

Za troškove vozarine i osiguranja koji se oduzimaju u skladu s drugim podstavkom, države članice mogu utvrditi paušalne iznose za oduzimanje. O takvim paušalnim iznosima i načinima njihova izračuna potrebno je odmah obavijestiti Komisiju.

3. Cijene zabilježene u skladu sa stavkom 2, kad su utvrđene u fazi veletrgovac/trgovac na malo, smanjuju se:

(a)	za iznos od 9 % da bi se uzela u obzir trgovačka marža veletrgovca; i

(b)	za iznos od 0,7245 EUR za 100 kilograma da bi se uzeli u obzir troškovi rukovanja i tržišni porezi i pristojbe.

4. Za proizvode na popisu u Prilogu VII. dijelu A koji podliježu posebnom tržišnom standardu, smatraju se reprezentativnim:

(a)	cijene proizvoda klase I., ako količine u toj klasi predstavljaju najmanje 50 % ukupnih količina stavljenih na tržište;

(b)	cijene proizvoda klase I. i klase II., ako količine u tim klasama predstavljaju najmanje 50 % ukupnih količina stavljenih na tržište;

(c)	cijene proizvoda klase II., kad proizvodi iz klase I. nisu na raspolaganju, osim ako se odluči da se na njih primijeni koeficijent prilagodbe, ako se zbog svojih karakteristika kvalitete proizvodi obično ne stavljaju na tržište u klasi I.

Koeficijent prilagodbe iz prvog podstavka, točke (c) primjenjuje se nakon odbitka iznosa navedenih u stavku 2.

Za proizvode na popisu u Prilogu VII. dijelu A koji ne podliježu posebnom tržišnom standardu, reprezentativnima se smatraju cijene proizvoda koji ispunjavaju opće tržišne standarde.

Članak 75.

Osnova za ulaznu cijenu

1. Za potrebe članka 181. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 proizvodi sektora voća i povrća i prerađevina voća i povrća iz tog članka oni su koji su navedeni u Prilogu VII. ovoj Uredbi.

2. Ako je carinska vrijednost proizvoda navedenih u Prilogu VII. dijelu A utvrđena u skladu s transakcijskom vrijednošću iz članka 70. Uredbe (EU) br. 952/2013 i ako je ona za više od 8 % veća od paušalne vrijednosti koju je Komisija izračunala kao paušalnu uvoznu vrijednost u trenutku izrade deklaracije o puštanju proizvoda u slobodan promet, uvoznik mora položiti jamstvo iz članka 148. Uredbe (EU) 2015/2447. (15) U tu svrhu, iznos uvozne carine koja bi se mogla naplatiti za proizvode navedene u Prilogu VII. dijelu A jest iznos carine koju bi trebalo platiti da je predmetni proizvod bio razvrstan na temelju predmetne paušalne uvozne vrijednosti.

Prvi podstavak ne primjenjuje se ako je paušalna uvozna vrijednost veća od ulaznih cijena navedenih u Prilogu 2. Odjeljku I. dijela trećeg Priloga I. Uredbi (EEZ) br. 2658/87 (16), ili ako deklarant, umjesto polaganja jamstva, zatraži neposredan unos u račune iznosa carina kojima roba može na kraju podlijegati.

3. Ako se carinska vrijednost proizvoda navedenih u Prilogu VII. dijelu A izračunava u skladu s člankom 74. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) br. 952/2013, carina se oduzima u skladu s člankom 38. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) 2017/892. U tom slučaju uvoznik polaže jamstvo u iznosu carine koju bi trebalo platiti da je predmetni proizvod bio razvrstan na temelju primjenjive paušalne uvozne vrijednosti.

4. Carinska vrijednost robe koja se uvozi kao konsignacijska roba izravno se utvrđuje u skladu s člankom 74. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) br. 952/2013 i u tu se svrhu primjenjuje paušalna uvozna vrijednost izračunata u skladu s člankom 38. Provedbene uredbe (EU) 2017/892 u razdoblju u kojem je na snazi.

5. Uvozniku se daje rok od mjesec dana od prodaje predmetnih proizvoda, uz ograničenje od četiri mjeseca od datuma prihvaćanja deklaracije o puštanju u slobodan promet, da dokaže da je predmetna serija prodana u skladu s uvjetima koji potvrđuju ispravnost cijena iz članka 70. Uredbe (EU) br. 952/2013, ili da utvrdi carinsku vrijednost iz članka 74. stavka 2. točke (c) te Uredbe.

Nepoštovanje jednog od ovih rokova ima kao posljedicu gubitak položenog jamstva, ne dovodeći u pitanje primjenu stavka 6.

Položeno se jamstvo oslobađa ako se carinskim tijelima pruži zadovoljavajući dokaz uvjeta ustupanja proizvoda. U protivnom se jamstvo zadržava za plaćanje uvozne carine.

Kako bi dokazao da je serija ustupljena u skladu s uvjetima utvrđenima u prvom podstavku, uvoznik stavlja na raspolaganje, osim računa, i sve dokumente potrebne za obavljanje odgovarajućih carinskih provjera u vezi s prodajom i ustupanjem svakog proizvoda iz predmetne serije, uključujući i dokumente koji se odnose na prijevoz, osiguranje, rukovanje i skladištenje serije.

Ako se tržišnim standardima iz članka 3. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 zahtijeva da se na pakiranju navede vrsta ili tip voća i povrća, tada se vrsta proizvoda ili tip voća i povrća koji su dio serije navodi na dokumentima koji se odnose na prijevoz, na računima i na nalogu za isporuku.

6. Rok od četiri mjeseca iz stavka 5. prvog podstavka nadležna tijela države članice mogu produljiti za najviše tri mjeseca na propisno obrazložen zahtjev uvoznika.

Ako nadležna tijela država članica provjerom utvrde da nisu ispunjeni zahtjevi ovog članka, ona osiguravaju povrat dospjele carine u skladu s člankom 105. Uredbe (EU) br. 952/2013. Iznos carine čiji povrat treba osigurati ili preostali iznos carine čiji povrat treba osigurati uključuje kamate od datuma kada je roba puštena u slobodan promet do datuma osiguravanja povrata. Primjenjuje se kamatna stopa koja je na snazi za postupke povrata u okviru nacionalnog prava.

GLAVA IV.

OPĆE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 76.

Nacionalne novčane kazne

Ne dovodeći u pitanje novčane kazne utvrđene u Uredbi (EU) br. 1306/2013, Uredbi (EU) br. 1308/2013, ovoj Uredbi ili Provedbenoj uredbi (EU) 2017/892, države članice primjenjuju novčane kazne na nacionalnoj razini u pogledu nepravilnosti povezanih sa zahtjevima utvrđenim u tim uredbama, uključujući za proizvođačke organizacije koje ne provode operativni program. Te novčane kazne moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćujuće da bi se osigurala odgovarajuća zaštita financijskih interesa Unije.

Članak 77.

Obavijesti

1. Države članice imenuju jedno nadležno tijelo ili upravu odgovornu za ispunjavanje obaveza dostave obavijesti o svakoj od sljedećih tema:

(a)	proizvođačkim organizacijama, udruženjima proizvođačkih organizacija i sektorskim organizacijama kako je predviđeno člankom 54.;

(b)	proizvođačkim cijenama voća i povrća na unutarnjem tržištu, kako je predviđeno člankom 55.;

(c)	cijenama i količinama proizvoda uvezenih iz trećih zemalja i prodanih na reprezentativnim uvoznim tržištima, kako je predviđeno člankom 74.;

(d)	uvezenim količinama puštenim u slobodan promet, kako je predviđeno člankom 39. Provedbene uredbe (EU) 2017/892.

2. Države članice obavješćuju Komisiju o imenovanju i detaljima za kontaktiranje određenog tijela ili uprave i o svakoj promjeni takvih podataka.

Popis imenovanih tijela i uprava koji sadržava njihove nazive i adrese daje se na raspolaganje državama članicama i javnosti prikladnim sredstvima putem sustava informiranja koji Komisija uvodi, uključujući objavu na internetu.

3. Obavješćivanje predviđeno ovom Uredbom i Provedbenom uredbom (EU) 2017/892 provodi se u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 792/2009 (17).

4. Ako država članica ne dostavi obavijest u skladu kako se zahtijeva u okviru Uredbe (EU) br. 1308/2013, ove Uredbe ili Provedbene uredbe (EU) 2017/892 ili ako se obavijest pokaže netočnom u svjetlu objektivnih činjenica koje posjeduje Komisija, Komisija može obustaviti dio ili sve mjesečne isplate iz članka 17. Uredbe (EU) br. 1306/2013 za sektor voća i povrća sve dok se obavijest ne dostavi na ispravan način.

Članak 78.

Obavijest o višoj sili

Za potrebe članaka 59. stavka 7. i 64. stavka 2. točke (a) Uredbe (EU) br. 1306/2013, nadležno tijelo države članice obavješćuje se o svakom slučaju više sile, s relevantnim dokazima koje to tijelo smatra zadovoljavajućima, u roku od 30 radnih dana od datuma na koji se dogodio slučaj više sile.

Članak 79.

Izmjena Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011

Provedbena Uredba (EU) br. 543/2011 mijenja se kako slijedi:

1.	briše se članak 2.;

2.	brišu se članci od 19. do 35.;

3.	brišu se članci od 50. do 148.;

4.	brišu se Prilozi od VI. do XVIII.

Članak 80.

Prijelazne odredbe

1. Ne dovodeći u pitanje članak 34., na zahtjev proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija, operativni se program odobren na temelju Provedbene Uredbe (EU) br. 543/2011 može:

(a)	nastaviti provoditi do njegova završetka pod uvjetima primjenjivim na temelju Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011;

(b)	izmijeniti da se ispune zahtjevi Uredbe (EU) br. 1308/2013, ove Uredbe i Provedbene uredbe (EU) 2017/892; ili

(c)	zamijeniti novim operativnim programom odobrenim na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013, ove Uredbe i Provedbene uredbe (EU) 2017/892.

2. Odstupajući od članka 23. gornja granica financijske pomoći Unije za 2017. izračunata je na temelju Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011.

3. U pogledu proizvođačkih grupa osnovanih na temelju članka 125.e Uredbe (EZ) br. 1234/2007, izbrisane odredbe Provedbene Uredbe (EU) br. 543/2011. navedene u članku 79. ove Uredbe nastavljaju se primjenjivati dok se te proizvođačke grupe ne priznaju kao proizvođačke organizacije ili predmetna država članica vrati potporu koja je isplaćena na temelju članka 116. stavka 2. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011.

Članak 81.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. ožujka 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 549.

(3) Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržištâ i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).

(4) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (SL L 157, 15.6.2011., str. 1.).

(5) Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.).

(6) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/892 оd 13. ožujka 2017. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u sektoru voća i povrća te prerađevina voća i povrća (vidjeti stranicu 57. ovoga Službenog lista).

(7) Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20.12.2013., str. 608.).

(8) Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 (SL L 189, 20.7.2007., str. 1.).

(9) Uredba Komisije (EU) br. 702/2014 od 25. lipnja 2014. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 193, 1.7.2014., str. 1.).

(10) Uredba (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008 (SL L 317, 4.11.2014., str. 56.).

(11) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

(12) Direktiva Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihova širenja unutar Zajednice (SL L 169, 10.7.2000., str. 1.).

(13) Uredba (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. prosinca 2003. o ekonomskim računima u poljoprivredi na području Zajednice (SL L 33, 5.2.2004., str. 1.).

(14) Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).

(15) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.)

(16) Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1.).

(17) Uredba Komisije (EZ) br. 792/2009 od 31. kolovoza 2009. o detaljnim pravilima u skladu s kojima države članice moraju Komisiji dostavljati podatke i dokumente pri provedbi zajedničke organizacije tržišta, sustava izravnih plaćanja, promidžbe poljoprivrednih proizvoda i režima koji se primjenjuju na najudaljenije regije i manje otoke u Egejskom moru (SL L 228, 1.9.2009., str. 3.).

PRILOG I.

Prerađeni proizvodi iz članka 22. stavka 2.

Kategorija

Oznaka KN

Opis

Voćni sokovi

ex 2009

Voćni sokovi, osim soka od grožđa i mošta od grožđa iz podbrojeva 2009 61 i 2009 69 , soka od banane iz podbroja ex 2009 80 i koncentriranih sokova, nefermentirani i bez dodanog alkohola, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez njih.

Koncentrirani voćni sokovi voćni su sokovi iz tarifnog broja ex 2009 dobiveni fizičkim oduzimanjem najmanje 50 % sadržaja vode, u pakiranjima netosadržaja od najmanje 200 kg.

Koncentrat rajčice

ex 2002 90 31

ex 2002 90 91

Koncentrat rajčice sa sadržajem suhe tvari od najmanje 28 % u neposrednim pakiranjima netosadržaja od najmanje 200 kg.

Smrznuto voće i povrće

ex 0710

Povrće (nekuhano ili kuhano na pari ili u vodi), smrznuto, osim kukuruza šećerca iz podbroja 0710 40 00 , maslina iz podbroja 0710 80 10 i plodova roda Capsicum ili Pimenta iz podbroja 0710 80 59 .

ex 0811

Voće i orašasti plodovi, nekuhani ili kuhani u vodi ili pari, smrznuti, bez dodanog šećera ili drugih sladila, osim smrznutih banana iz podbroja ex 0811 90 95 .

ex 2004

Drugo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim octom ili octenom kiselinom, smrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006 , isključujući kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata) iz podbroja ex 2004 90 , masline iz podbroja ex 2004 90 30 i krumpir pripremljen ili konzerviran u obliku brašna, krupice ili pahuljica iz podbroja 2004 10 91 .

Konzerve voća i povrća

ex 2001

Povrće, voće, orašasti plodovi i drugi jestivi dijelovi biljaka, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini, osim:

—	plodova roda Capsicum, osim slatkih paprika ili pimenta iz podbroja 2001 90 20

—	kukuruza šećerca (Zea mays var. saccharata) iz podbroja 2001 90 30

—	jama, slatkog krumpira i sličnih jestivih dijelova biljaka, s masenim udjelom škroba od 5 % ili više iz podbroja 2001 90 40

—	srca palme iz podbroja 2001 90 60

—	maslina iz podbroja 2001 90 65

—	listova vinove loze, izdanaka hmelja i drugih jestivih dijelova biljaka iz podbroja ex 2001 90 97 .

ex 2002

Rajčica pripremljena ili konzervirana na drugi način osim octom ili octenom kiselinom, osim prethodno navedenog koncentrata rajčice iz podbrojeva ex 2002 90 31 i ex 2002 90 91 .

ex 2005

Ostalo povrće pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim octom ili octenom kiselinom, nesmrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006 , isključujući masline iz podbroja 2005 70 , kukuruz šećerac (Zea mays var. Saccharata) iz podbroja 2005 80 00 i plodove roda Capsicum, osim slatke paprike ili ljute paprike iz podbroja 2005 99 10 i krumpira pripremljenog ili konzerviranog u obliku brašna, grisa ili pahuljica iz podbroja 2005 20 10 .

ex 2008

Voće, orašasti plodovi i drugi jestivi dijelovi biljaka, drugačije pripremljeni ili konzervirani, s dodanim šećerom, drugim sladilima ili alkoholom ili bez njih, nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu, osim:

—	maslaca od kikirikija iz podbroja 2008 11 10

—	ostali orašasti plodovi, drugačije pripremljeni ili konzervirani, s dodanim šećerom ili bez njega, nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu, iz podbroja ex 2008 19

—	srca palme iz podbroja 2008 91 00

—	kukuruza iz podbroja 2008 99 85

—	jama, slatkog krumpira i sličnih jestivih dijelova biljaka s masenim udjelom škroba od 5 % ili više iz podbroja 2008 99 91

—	listova vinove loze, izdanaka hmelja i drugih jestivih dijelova biljaka iz podbroja 2008 99 99

—	mješavine banana drugačije pripremljenih ili konzerviranih iz podbrojeva ex 2008 92 59 , ex 2008 92 78 , ex 2008 92 93 i ex 2008 92 98

—	banana drugačije pripremljenih ili konzerviranih iz podbrojeva ex 2008 99 49 , ex 2008 99 67 i ex 2008 99 99 .

Gljive u konzervama

2003 10

Gljive roda Agaricus pripremljene ili konzervirane na drugi način osim octom ili octenom kiselinom.

Voće privremeno konzervirano u salamuri

ex 0812

Voće i orašasti plodovi privremeno konzervirani u salamuri, ali u tom stanju neprikladni za neposrednu potrošnju, osim privremeno konzerviranih banana iz podbroja ex 0812 90 98 .

Suho voće

ex 0813

0804 20 90

0806 20

ex 2008 19

Voće, suho, osim onog iz tarifnih brojeva 0801 do 0806 .

Suhe smokve.

Suho grožđe.

Ostali orašasti plodovi, pripremljeni ili konzervirani na drugi način, neovisno o tome sadržavaju li dodatak šećera ili drugog sladila, nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu, osim tropskih vrsta orašastih plodova i njihovih mješavina.

Druge prerađevine voća i povrća

Prerađevine voća i povrća navedene u dijelu X. Priloga I. Uredbi (EU) br. 1308/2013 različite od proizvoda navedenih u gornjim kategorijama.

Prerađeno aromatsko bilje

ex 0910

ex 1211

Osušena majčina dušica (timijan).

Bosiljak, matičnjak, metvica, mravinac (origano/divlji mažuran), ružmarin, kadulja, osušeni, bilo rezani ili cijeli, izmrvljeni ili mljeveni.

Prah paprike

ex 0904

Papar roda Piper; suhi, drobljeni ili mljeveni plodovi roda Capsicum ili Pimenta, osim slatke paprike iz podbroja 0904 20 10 .

PRILOG II.

Popis aktivnosti i izdataka koji nisu prihvatljivi za potporu u okviru operativnih programa iz članka 31. stavka 1.

Opći troškovi proizvodnje i posebno troškovi za (čak i potvrđeni) micelij, sjeme i biljke koje nisu trajnice; sredstva za zaštitu bilja (uključujući sredstva za integriranu zaštitu bilja); gnojiva i druga proizvodna sredstva; troškovi prikupljanja ili prijevoza (unutarnjeg ili vanjskog); troškovi skladištenja; troškovi ambalaže (uključujući uporabu ambalaže i upravljanje njome), čak i u okviru novih postupaka; operativni troškovi (posebno za struju, gorivo i održavanje).

2.	Administrativni troškovi i troškovi osoblja, osim izdataka povezanih s provedbom operativnih fondova i operativnih programa.

3.	Prihod ili dodaci na cijenu koji se ne odnose na sprečavanje krize ili upravljanje krizom.

4.	Troškovi osiguranja koji se ne odnose na mjere osiguranja žetve iz glave II. poglavlja III. odjeljka 7.

5.	Povrat zajmova uzetih za mjeru provedenu prije početka operativnoga programa, osim zajmova iz članka 38.

6.	Kupnja zemljišta na kojem se nije gradilo čija je cijena viša od 10 % svih prihvatljivih izdataka za predmetnu radnju.

7.	Troškovi sastanaka i programa izobrazbe koji nisu povezani s operativnim programom.

8.	Aktivnosti ili troškovi povezani s količinama koje su proizveli članovi proizvođačke organizacije izvan Unije.

9.	Aktivnosti kojima bi se moglo narušiti tržišno natjecanje u drugim gospodarskim područjima djelatnosti proizvođačke organizacije.

10.	Ulaganja u prijevozna sredstva kojima će se proizvođačka organizacija koristiti za stavljanje na tržište ili distribuciju.

11.	Operativni troškovi za unajmljenu robu.

12.	Izdatci povezani s ugovorima o leasingu (porezi, kamate, troškovi osiguranja itd.) i operativni troškovi.

13.	Kooperantski ugovori ili ugovori o povjeravanju dijela proizvodnje vanjskim suradnicima, koji se odnose na aktivnosti ili izdatke koji su na ovom popisu navedeni kao neprihvatljivi.

14.	Porez na dodanu vrijednost (PDV), osim ako je nadoknadiv u okviru nacionalnog zakonodavstva o PDV-u.

15.	Nacionalni ili regionalni porezi ili pristojbe.

16.	Kamate na dug, osim kad je doprinos dobiven u drugom obliku, a ne kao bespovratna izravna potpora.

17.	Ulaganja u dionice ili kapital trgovačkih društava ako je riječ o financijskom ulaganju.

18.	Troškovi koje su načinile druge strane koje nisu proizvođačka organizacija ili njezini članovi i udruženja proizvođačkih organizacija ili njihovi pridruženi proizvođači ili društva kćeri u slučaju iz članka 22. stavka 8.

19.	Ulaganja ili slične vrste aktivnosti koje se ne provode na gospodarstvima i/ili u prostorima proizvođačke organizacije, udruženja proizvođačkih organizacija, ili njihovih pridruženih proizvođača ili društava kćeri u slučaju iz članka 22. stavka 8.

20.	Mjere koje je proizvođačka organizacija povjerila na provedbu vanjskim suradnicima izvan Unije.

PRILOG III.

Nepotpun popis aktivnosti i izdataka koji su prihvatljivi za potporu u okviru operativnih programa iz članka 31. stavka 1.

Posebni troškovi:

—	za mjere poboljšanja kvalitete,

—	za organska sredstva za zaštitu bilja (kao što su feromoni i predatori) bilo da se primjenjuju u organskoj, integriranoj ili konvencionalnoj proizvodnji,

—	za okolišne aktivnosti iz članka 33. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013,

—	za organsku, integriranu ili eksperimentalnu proizvodnju, uključujući troškove za organsko/biološko sjeme i sadnice,

—	za praćenje ispunjavanja standarda iz glave II. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, pravila o zaštiti bilja i važećih maksimalnih vrijednosti rezidua.

„Posebni troškovi” znači dodatni troškovi, koji se izračunavaju kao razlika između konvencionalnih troškova i stvarno nastalih troškova te gubitak prihoda nastao zbog neke aktivnosti, isključujući dodatni prihod i uštedu troškova.

Za svaku kategoriju posebnih troškova prihvatljivih za potporu iz prvog stavka države članice za izračun dodatnih troškova u usporedbi s konvencionalnim troškovima mogu utvrditi primjerene standardne paušalne stope ili veličine jediničnih troškova.

Administrativni troškovi i troškovi osoblja povezani s provedbom operativnih fondova i operativnih programa koji uključuju:

(a)

opće troškove povezane posebno s operativnim fondovima i operativnim programima, uključujući troškove uprave i osoblja, izvještaje i studije procjene te troškove računovodstva i knjigovodstva plaćanjem standardne paušalne stope od maksimalno 2 % iznosa operativnog fonda odobrenog u skladu s člankom 33. i to do najviše 180 000 EUR, koji se sastoji od financijske pomoći Unije i doprinosa proizvođačke organizacije.

Za operativne programe koje su podnijela priznata udruženja proizvođačkih organizacija operativni se troškovi izračunavaju kao zbroj općih troškova svake proizvođačke organizacije u skladu s stavkom 1., ali najviše u iznosu od 1 250 000 EUR po udruženju proizvođačkih organizacija.

Države članice mogu ograničiti financiranje samo na stvarne troškove, u kojem bi slučaju trebale utvrditi prihvatljive troškove;

(b)

troškove osoblja, uključujući zakonski obvezne troškove povezane s plaćama i primanjima, ako ih izravno snosi proizvođačka organizacija, udruženje proizvođačkih organizacija ili društva kćeri u slučaju iz članka 22. stavka 8. ili zadruge čiji je proizvođačka organizacija član, uz uvjet da su ih odobrile države članice, a koji proizlaze iz mjera:

i.	za poboljšanje ili održanje visoke razine kakvoće ili zaštite okoliša;

ii.	za poboljšanje razine stavljanja na tržište.

Bitna pretpostavka za provedbu ovih mjera uključenje je stručnog osoblja. Ako u tim slučajevima proizvođačka organizacija angažira vlastite zaposlenike ili pridružene proizvođače, potrebno je voditi evidenciju o odrađenim satima.

Ako država članica umjesto ograničenja financiranja na stvarne troškove želi predvidjeti alternativno rješenje, može za sve prihvatljive troškove za osoblje navedene u ovoj točki utvrditi, ex ante i na opravdani način, standardne paušalne stope ili veličine jediničnih troškova do maksimalno 20 % odobrenog iznosa operativnog fonda. Postotak se može povećati u opravdanim slučajevima.

Ako žele zatražiti te paušalne stope, proizvođačke organizacije moraju na prihvatljiv način državi članici pružiti dokaz o provedbi aktivnosti;

(c)

pravne i administrativne troškove spajanja proizvođačkih organizacija te pravne i administrativne troškove povezane s osnivanjem transnacionalnih proizvođačkih organizacija ili transnacionalnih udruženja proizvođačkih organizacija; studije isplativosti i prijedloge koje u odnosu na to naručuju proizvođačke organizacije.

3.	Troškovi sastanaka i programa izobrazbe ako se odnose na operativni program, uključujući dnevnice, prijevoz i troškove smještaja, prema potrebi na temelju paušalnog iznosa ili veličina jediničnih troškova.

Promicanje

—	marki ili trgovačkih marki proizvođačke organizacije, udruženja proizvođačkih organizacija i društva kćeri, u slučaju iz članka 22. stavka 8.,

—	generičkih proizvoda i oznaka kvalitete,

—	troškova tiskanja promotivnih tekstova na pakiranja ili oznake iz prve i druge alineje uz uvjet da je to predviđeno operativnim programom.

Zemljopisni nazivi dopušteni su samo:

(a)	ako je riječ o zaštićenoj oznaci izvornosti ili zaštićenoj oznaci zemljopisnog podrijetla, u smislu Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1); ili

(b)	u svim slučajevima u kojima se ne primjenjuje točka (a), ti su zemljopisni nazivi podređeni glavnoj poruci.

Promotivni materijal za promicanje generičkih proizvoda i oznaka kvalitete mora imati simbol Europske unije (samo kada je riječ o vizualnim medijima) i sadržavati sljedeću izjavu: „Promidžba financirana uz potporu Europske unije.” Proizvođačke organizacije, udruženja proizvođačkih organizacija i njihova društva kćeri u slučaju iz članka 22. stavka 8. ove Uredbe ne smiju upotrebljavati simbol Europske unije za promicanje svojih marki i trgovačkih marki.

5.	Troškovi za prijevoz, sortiranje i pakiranje povezani s besplatnom distribucijom kako je navedeno u člancima 16. i 17. Provedbene uredbe (EU) 2017/892.

Kupnja zemljišta na kojem se nije gradilo ako je kupnja potrebna radi ulaganja u okviru operativnog programa, uz uvjet da je cijena tog zemljišta manja od 10 % svih izdataka za predmetnu aktivnost prihvatljivih za potporu; u iznimnim i opravdanim slučajevima može se utvrditi viši postotak za mjere očuvanja okoliša.

7.	Kupnja opreme, uključujući rabljenu opremu koja nije kupljena sredstvima dobivenima u okviru potpore Unije ili države članice tijekom prethodnih sedam godina.

8.	Ulaganja u prijevozna sredstva ako proizvođačka organizacija predmetnoj državi članici dostavi vjerodostojne dokaze da ta prijevozna sredstva služe samo za prijevoz unutar proizvođačke organizacije; i ulaganja u dodatnu opremu za kamione za prijevoz u hladnjači ili u kontroliranoj temperaturi.

9.	Leasing, uključujući rabljenu opremu za koju nije dobivena potpora Unije ili države članice tijekom prethodnih sedam godina, u granicama neto tržišne vrijednosti predmeta.

10.	Zakup opreme ili drugih predmeta koji je gospodarski opravdan kao alternativa kupovini, uz odobrenje države članice.

11.	Ulaganja u dionice ili kapital trgovačkih društava koja neposredno pridonose postizanju ciljeva operativnog programa.

(1) Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 343, 14.12.2012., str. 1.).

PRILOG IV.

Maksimalni iznosi potpore za povlačenja s tržišta iz članka 45. stavka 1.

Proizvod	Maksimalna potpora (EUR/100 kg)
Proizvod	Besplatna distribucija	Ostale namjene
Cvjetača	21,05	15,79
Rajčice (od 1. lipnja do 31. listopada)	7,25	7,25
Rajčice (od 1. studenoga do 31. svibnja)	33,96	25,48
Jabuke	24,16	18,11
Grožđe	53,52	40,14
Marelice	64,18	48,14
Nektarine	37,82	28,37
Breskve	37,32	27,99
Kruške	33,96	25,47
Patlidžani	31,2	23,41
Dinje	48,1	36,07
Lubenice	9,76	7,31
Naranče	21,00	21,00
Mandarine	25,82	19,50
Klementine	32,38	24,28
Satsuma mandarine	25,56	19,50
Limuni	29,98	22,48

PRILOG V.

Podaci koje mora sadržavati godišnji izvještaj država članica kako je navedeno u članku 54. točki (b)

Svi se podaci odnose na godinu za koju se podnosi izvještaj. Izvještajem se obuhvaćaju i podaci o izdacima plaćenima nakon završetka godine za koju se on podnosi. Obuhvaćaju se i podaci o provedenim kontrolama i primijenjenim administrativnim kaznama u odnosu na tu godinu uključujući kazne provedene ili primijenjene nakon te godine. Za podatke koji se mijenjaju tijekom godine godišnji izvještaj trebao bi sadržavati pregled razlika u pogledu tih podataka koje su nastale tijekom godine za koju se podnosi izvještaj i stanje na dan 31. prosinca te godine.

DIO A. — PODACI ZA UPRAVLJANJE TRŽIŠTEM

1. Administrativni podaci

(a)

Nacionalni pravni propisi doneseni radi provedbe članaka 32. do 38., članaka 152. do 160. te članaka 164. i 165. Uredbe (EU) br. 1308/2013, uključujući nacionalnu strategiju za održive operativne programe koji se primjenjuju na operativne programe koji su provedeni tijekom godine za koju se podnosi izvještaj.

(b)

Podaci o proizvođačkim organizacijama i udruženjima proizvođačkih organizacija i proizvođačkim grupama:

—	broj kodne oznake,

—	ime i podaci za kontakt,

—	datum priznanja (prethodno priznanje u slučaju proizvođačkih grupa),

—	svi pravni subjekti ili jasno utvrđeni dijelovi uključenih pravnih subjekata i sva uključena društva kćeri,

—	broj članova (razvrstani na proizvođače i neproizvođače) te promjene u članstvu tijekom godine,

—

površine pod nasadima voća i povrća (razvrstano prema glavnim kulturama), obuhvaćeni proizvodi i opis prodanih gotovih proizvoda (uz naznaku njihove vrijednosti i količine prema glavnim izvorima), te glavna odredišta proizvoda, razvrstani prema vrijednosti (s detaljima o proizvodima prodanima na zelenoj tržnici, proizvodima prodanima za preradu i proizvodima koji su povučeni s tržišta),

—	promjene u strukturama tijekom godine, posebno o novopriznatim ili novoosnovanim tijelima, oduzimanjima i obustavama priznanja te spajanjima uz naznaku odgovarajućih datuma.

(c)

Podaci o sektorskim organizacijama:

—	ime organizacije i podaci za kontakt,

—	datum priznanja,

—	obuhvaćeni proizvodi,

—	promjene tijekom godine.

2. Podaci o troškovima

(a)

Proizvođačke organizacije. Financijski podaci po korisniku (proizvođačka organizacija ili udruženje proizvođačkih organizacija):

—	operativni fond: ukupni iznos, financijska pomoć Unije, potpora države članice (nacionalna potpora), doprinosi proizvođačkih organizacija i članova,

—	opis visine financijske pomoći Unije u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) br. 1308/2013,

—	financijski podaci o operativnom programu, razvrstani prema proizvođačkim organizacijama i udruženjima proizvođačkih organizacija,

—	vrijednost proizvodnje stavljene na tržište: ukupna i razvrstana prema pravnim subjektima koji čine proizvođačku organizaciju ili udruženje proizvođačkih organizacija,

—	troškovi operativnog programa, razvrstani prema mjerama i vrstama aktivnosti koje su odabrane kao prihvatljive za dobivanje potpore,

—	podaci o količini povučenih proizvoda, razvrstano po proizvodima i mjesecima kao i prema ukupnim količinama povučenima s tržišta i količinama zbrinutima besplatnom distribucijom, izraženo u tonama,

—	popis odobrenih tijela u smislu članka 34. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

(b)

Za proizvođačke grupe osnovane na temelju članka 125.e Uredbe (EZ) br. 1234/2007. Financijski podaci po korisniku:

—	ukupni iznos, potpora Unije, potpora države članice i doprinosi proizvođačke grupe i članova,

—	potpora države članice uz naznaku međusuma za proizvođačke grupe u prvoj, drugoj, trećoj, četvrtoj i petoj godini prijelaznog razdoblja,

—	troškovi za ulaganja potrebna za dobivanje priznanja u smislu članka 103.a stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1234/2007 razvrstano prema potpori Unije, potpori države članice i doprinosu proizvođačke grupe,

—	vrijednost proizvodnje stavljene na tržište, s međusumama za proizvođačke grupe u prvoj, drugoj, trećoj, četvrtoj i petoj godini prijelaznog razdoblja.

(c)

Za proizvođačke organizacije i proizvođačke grupe iz članka 27. Uredbe (EU) br. 1305/2013:

—	vrijednost i količina proizvodnje stavljene na tržište te broj članova.

3. Podaci o provedbi nacionalne strategije:

—

sažeti opis napretka postignutog u provedbi operativnih programa, razvrstano prema vrstama mjera, kako je navedeno u članku 2. stavku 1. točki (f). Opis se temelji na financijskim pokazateljima, pokazateljima zajedničke proizvodnje i pokazateljima rezultata, a u njemu su sažeti podaci iz godišnjih izvještaja o napretku koje dostavljaju proizvođačke organizacije o operativnim programima,

—	sažetak rezultata procjene operativnih programa, kako su ih dostavile proizvođačke organizacije, uključujući kvalitativno vrednovanje rezultata i učinaka mjera za zaštitu okoliša,

—	sažetak glavnih problema s kojima se susretalo u provedbi nacionalne strategije i njihovog rješavanja te poduzetih mjera, uključujući naznaku o tome je li nacionalna strategija ažurirana i razlog ažuriranja. Primjerak ažurirane strategije treba priložiti godišnjem izvještaju.

DIO B — PODACI ZA POTVRDU OBRAČUNA

Podaci o kontrolama i administrativnim kaznama:

—	kontrole države članice: detalji o pregledanim tijelima i datumima pregleda,

—	stope kontrola,

—	rezultati kontrola,

—	primijenjene administrativne kazne.

PRILOG VI.

Obavještavanje o cijenama iz članka 55. stavka 1.

Proizvod	Vrsta/sorta	Prezentiranje/veličina	Reprezentativna tržišta
Rajčice	Okrugle	Veličine 57 – 100 mm, u rasutom stanju u pakiranjima od oko 5 – 6 kg	Belgija Grčka Španjolska Francuska Italija Mađarska Nizozemska Poljska Portugal Rumunjska
	Grozdovi	U rasutom stanju u pakiranjima od oko 3 – 6 kg
	Cherry	Plitice od oko 250 – 500 g
Marelice	Sve vrste i sorte	Veličine 45 – 50 mm Plitice ili pakiranja od oko 6 – 10 kg	Bugarska Grčka Španjolska Francuska Italija Mađarska
Nektarine	Bijelo meso	Veličine A/B Plitice ili pakiranja od oko 6 – 10 kg	Grčka Španjolska Francuska Italija
Nektarine	Žuto meso	Veličine A/B Plitice ili pakiranja od oko 6 – 10 kg	Grčka Španjolska Francuska Italija
Breskve	Bijelo meso	Veličine A/B Plitice ili pakiranja od oko 6 – 10 kg	Grčka Španjolska Francuska Italija Mađarska Portugal
Breskve	Žuto meso	Veličine A/B Plitice ili pakiranja od oko 6 – 10 kg	Grčka Španjolska Francuska Italija Mađarska Portugal
Stolno grožđe	Sve vrste i sorte sa sjemenkama	Plitice ili pakiranja od 1 kg	Grčka Španjolska Francuska Italija Mađarska Portugal
	Sve vrste i sorte sa sjemenkama	Plitice ili pakiranja od 1 kg
	Sve vrste i sorte bez sjemenki	Plitice ili pakiranja od 1 kg
Kruške	Blanquilla	Veličine 55/60, pakiranja od oko 5 – 10 kg	Belgija Grčka Španjolska Francuska Italija Mađarska Nizozemska Poljska Portugal
	Conference	Veličine 60/65+, pakiranja od oko 5 – 10 kg
	Williams	Veličine 65+/75+, pakiranja od oko 5 – 10 kg
	Rocha	Veličine 65+/75+, pakiranja od oko 5 – 10 kg
	Abbé Fétel	Veličine 70/75, pakiranja od oko 5 – 10 kg
	Kaiser	Veličine 70/75, pakiranja od oko 5 – 10 kg
	Doyenné du Comice	Veličine 75/90, pakiranja od oko 5 – 10 kg
Jabuke	Golden Delicious	Veličine 70/80, pakiranja od oko 5 – 20 kg	Belgija Češka Njemačka Grčka Španjolska Francuska Austrija
	Braeburn
	Jonagold (ili Jonagored)
	Idared
	Fuji
	Shampion
	Granny Smith
	Red Delicious i ostale crvene sorte
	Boskoop
	Gala	Veličine 70/80, pakiranja od oko 5 – 20 kg	Francuska Italija Mađarska Nizozemska Poljska Portugal Rumunjska
	Elstar
	Cox Orange
Satsuma mandarine	Sve sorte	Veličine 1 – X – 3, pakiranja od oko 10 – 20 kg	Španjolska
Limuni	Sve sorte	Veličine 3 – 4, pakiranja od oko 10 – 20 kg	Grčka Španjolska Italija
Klementine	Sve sorte	Veličine 1 – X – 3, pakiranja od oko 10 – 20 kg	Grčka Španjolska Italija
Mandarine	Sve sorte	Veličine 1 – 2, pakiranja od oko 10 – 20 kg	Grčka Španjolska Italija Portugal
Naranče	Salustiana	Veličine 3 – 6 kg, pakiranja od oko 10 – 20 kg	Grčka Španjolska Italija Portugal
	Navelinas
	Navelate
	Lanelate
	Valencia late
	Tarocco
	Navel
Tikvice	Sve sorte	Veličine 14 – 21, u rasutom stanju u pakiranju	Grčka Španjolska Francuska Italija Nizozemska
Trešnje	Sve slatke sorte	Veličine 22 i više, u rasutom stanju u pakiranju	Bugarska Češka Njemačka Grčka Španjolska Francuska Italija Mađarska Poljska Portugal Rumunjska
Krastavci	Glatke sorte	Veličine 350 – 500 g, složeni u pakiranju	Bugarska Grčka Španjolska Francuska Italija Mađarska Nizozemska Poljska
Češnjak	Bijeli	Veličine 50 – 60 mm, pakiranja od oko 2 – 5 kg	Grčka Španjolska Francuska Italija Mađarska
	Ljubičasti	Veličine 45 – 55 mm, pakiranja od oko 2 – 5 kg
	Proljetni	Veličine 50 – 60 mm, pakiranja od oko 2 – 5 kg
Šljive	Sve vrste i sorte	Veličine 35 mm i više	Bugarska Njemačka Španjolska Francuska Italija Mađarska Poljska Rumunjska
		Veličine 35 mm i više
		Veličine 40 mm i više
		Veličine 40 mm i više
Slatke paprike	Sve vrste i sorte	Veličine 70 mm i više	Bugarska Grčka Španjolska Italija Mađarska Nizozemska Portugal
		Veličine 50 mm i više
		Veličine 40 mm i više
Salata	Sve vrste i sorte	Veličine 400 g i više, pakiranja od 8 – 12	Njemačka Grčka Španjolska Francuska Italija Nizozemska Portugal Ujedinjena Kraljevina
Salata	Sve vrste i sorte	Veličine 400 g i više, pakiranja od 8 – 12
Jagode	Sve sorte	Pakiranja od 250/500 g	Belgija Njemačka Španjolska Francuska Italija Nizozemska Poljska Portugal Ujedinjena Kraljevina
Gljive iz uzgoja	Zatvorene	Srednje veličine (30-65 mm)	Irska Španjolska Francuska Mađarska Nizozemska Poljska Ujedinjena Kraljevina
Kivi	Hayward	Veličine 105 – 125 g, pakiranja od oko 3 – 10 kg	Grčka Francuska Italija Portugal
Cvjetača	Sve vrste i sorte	Veličine 16 – 20 mm	Njemačka Španjolska Francuska Italija Poljska
Šparoge	Sve vrste i sorte	Veličine 10 – 16/16+	Njemačka Španjolska Francuska Nizozemska Poljska
Patlidžani	Sve vrste i sorte	Veličine 40+/70+	Španjolska Italija Rumunjska
Mrkve	Sve vrste i sorte	Uobičajeni standardi na reprezentativnom tržištu	Njemačka Španjolska Francuska Italija Nizozemska Poljska Ujedinjena Kraljevina
Luk	Sve vrste i sorte	Veličine 40 – 80	Njemačka Španjolska Francuska Italija Nizozemska Poljska Ujedinjena Kraljevina
Grah	Sve vrste i sorte	Uobičajeni standardi na reprezentativnom tržištu	Belgija Grčka Španjolska Francuska Italija Poljska
Poriluk	Sve vrste i sorte	Uobičajeni standardi na reprezentativnom tržištu	Belgija Njemačka Španjolska Francuska Nizozemska Poljska
Lubenice	Sve vrste i sorte	Uobičajeni standardi na reprezentativnom tržištu	Grčka Španjolska Italija Mađarska Rumunjska
Dinje	Sve vrste i sorte	Uobičajeni standardi na reprezentativnom tržištu	Grčka Španjolska Francuska Italija
Kupus	Sve vrste i sorte	Uobičajeni standardi na reprezentativnom tržištu	Njemačka Grčka Španjolska Francuska Poljska Rumunjska Ujedinjena Kraljevina

PRILOG VII.

Popis proizvoda za potrebe sustava ulaznih cijena iz glave III.

Ne dovodeći u pitanje pravila tumačenja Kombinirane nomenklature, opis proizvoda smatra se samo indikativnim. Za potrebe ovog Priloga područje primjene odredaba iz glave III. određuje se područjem primjene oznaka KN koje su vrijedile u trenutku donošenja ove Uredbe. Ako se ispred oznake KN nalazi „ex”, područje primjene dodatnih carina određuje se područjem primjene oznake KN i opisom proizvoda te odgovarajućim razdobljem primjene.

DIO A

Oznaka KN	Opis	Razdoblje primjene
ex 0702 00 00	Rajčice	Od 1. siječnja do 31. prosinca
ex 0707 00 05	Krastavci (1)	Od 1. siječnja do 31. prosinca
ex 0709 90 80	Artičoke	Od 1. studenoga do 30. lipnja
0709 90 70	Tikvice	Od 1. siječnja do 31. prosinca
ex 0805 10 20	Slatke naranče, svježe	Od 1. prosinca do 31. svibnja
ex 0805 20 10	Klementine	Od 1. studenoga do kraja veljače
ex 0805 20 30 ex 0805 20 50 ex 0805 20 70 ex 0805 20 90	Mandarine (uključujući tangerine i satsuma mandarine); Wilking i slični križanci agruma	Od 1. studenoga do kraja veljače
ex 0805 50 10	Limuni (Citrus limon, Citrus limonum):	Od 1. lipnja do 31. svibnja
ex 0806 10 10	Stolno grožđe	Od 21. srpnja do 20. studenoga
ex 0808 10 80	Jabuke	Od 1. srpnja do 30. lipnja
ex 0808 20 50	Kruške	Od 1. srpnja do 30. travnja
ex 0809 10 00	Marelice	Od 1. lipnja do 31. srpnja
ex 0809 20 95	Trešnje, osim višanja	Od 21. svibnja do 10. kolovoza
ex 0809 30 10 ex 0809 30 90	Breskve, uključujući nektarine	Od 11. lipnja do 30. rujna
ex 0809 40 05	Šljive	Od 11. lipnja do 30. rujna

DIO B

Oznaka KN	Opis	Razdoblje primjene
ex 0707 00 05	Krastavci namijenjeni preradi	Od 1. svibnja do 31. listopada
ex 0809 20 05	Višnje (Prunus cerasus)	Od 21. svibnja do 10. kolovoza

25.5.2017

Službeni list Europske unije

L 138/57

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/892

оd 13. ožujka 2017.

o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u sektoru voća i povrća te prerađevina voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) br. 1308/2013 zamjenjuje se Uredba Vijeća (EZ) br. 1234/2007 (3) i utvrđuju nova pravila u pogledu sektora voća i povrća te prerađevina voća i povrća. Njome se Komisija ujedno ovlašćuje za donošenje delegiranih i provedbenih akata u tom području. Tim se aktima trebaju zamijeniti neke od odredaba Provedbene Uredbe Komisije (EU) br. 543/2011 (4). Ta se Uredba izmjenjuje Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/891 (5).

(2)

Kako bi se optimizirala dodjela financijskih sredstava i poboljšala kvaliteta strategije, potrebno je donijeti odredbe o utvrđivanju strukture i sadržaja nacionalne strategije za održive operativne programe i nacionalni okvir za aktivnosti zaštite okoliša. Potrebno je utvrditi aktivnosti zaštite okoliša koje se mogu uključiti u nacionalni okvir i zahtjeve koji se trebaju ispuniti da bi se olakšala priprema i provedba tih aktivnosti.

(3)	Nadalje, potrebno je donijeti pravila o sadržaju operativnih programa, dokumentima koji se trebaju dostaviti, vremenskim rokovima za dostavu i razdobljima provedbe operativnih programa.

(4)

U cilju osiguranja pravilne primjene sustava potpore za organizacije proizvođača, potrebno je utvrditi odredbe o podacima koje trebaju sadržavati zahtjevi za dodjelu potpore, kao i postupke za isplatu potpore. Kako bi se spriječile poteškoće u protoku novca, organizacijama proizvođača treba se staviti na raspolaganje sustav za isplatu predujmova uz odgovarajuća jamstva. Iz sličnih razloga treba biti na raspolaganju alternativni sustav za naknadu već nastalih troškova.

(5)	Budući da je proizvodnja voća i povrća nepredvidiva i da su ti proizvodi kvarljivi, višak na tržištu, čak i manji, može znatno poremetiti tržište. Stoga je potrebno utvrditi provedbena pravila za mjere sprečavanja krize i upravljanja krizom.

(6)

Potrebno je donijeti detaljna pravila o nacionalnoj financijskoj pomoći koju države članice mogu dodjeljivati u regijama Unije u kojima je stupanj organiziranosti proizvođača posebno nizak. Treba predvidjeti postupke za odobrenje takve nacionalne financijske pomoći, kao i za odobrenje i iznos naknade koju daje Unija. Osim toga treba utvrditi i postotak naknade.

(7)

Potrebno je utvrditi odredbe o vrsti i formatu određenih podataka koji se pružaju za primjenu Uredbe (EU) br. 1308/2013, Delegirane uredbe (EU) 2017/891 i ove Uredbe. Tim se odredbama trebaju obuhvatiti podaci koje proizvođači i organizacije proizvođača dostavljaju državama članicama i koje države članice dostavljaju Komisiji.

(8)	Treba utvrditi odredbe o administrativnim i kontrolama na terenu koje su nužne za osiguranje pravilne primjene Uredbe (EU) br. 1308/2013 u sektoru voća i povrća.

(9)	Za potrebe članka 59. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1306/2013 treba utvrditi pravila o ispravljanju očitih pogrešaka u zahtjevima za dodjelu potpore, obavijestima, potraživanjima ili zahtjevima.

(10)

Potrebno je utvrditi pravila o financijskim doprinosima proizvođača koji ne pripadaju organizacijama proizvođača, udruženjima organizacija proizvođača ili sektorskim organizacijama za koje su pravila obvezujuća, za koje je u organizacijama ili udruženjima dogovoreno da se smatraju reprezentativnima u određenom gospodarskom području.

(11)

Paušalne uvozne vrijednosti trebaju se izračunavati na temelju ponderiranog prosjeka prosječnih reprezentativnih cijena uvezenih proizvoda koji se prodaju na uvoznim tržištima država članica, uz uporabu podataka o tim cijenama i uvezenim količinama predmetnih proizvoda koje su države članice priopćile Komisiji na temelju članka 74. Delegirane uredbe (EU) 2017/891. Potrebno je donijeti odredbe o slučajevima kada nisu dostupne prosječne reprezentativne cijene za proizvode određenog podrijetla.

(12)

Potrebno je utvrditi detaljna pravila o uvoznoj carini koja se može naplaćivati za određene proizvode dodatno carini predviđenoj u Zajedničkoj carinskoj tarifi. Treba donijeti odredbu da se dodatna uvozna carina može naplatiti ako uvozne količine predmetnih proizvoda prelaze razine aktiviranja određene za taj proizvod i razdoblje primjene. Roba na putu za Uniju izuzeta je od dodatne uvozne carine i stoga je potrebno donijeti posebne odredbe za takvu robu.

(13)	Ova Uredba treba stupiti na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(14)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

ORGANIZACIJE PROIZVOĐAČA

ODJELJAK 1.

Uvodna odredba

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Ovom se Uredbom utvrđuju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1308/2013 u pogledu sektora voća i povrća te prerađevina voća i povrća, uz iznimku tržišnih standarda.

2. Poglavlja I. do V. primjenjuju se samo na proizvode iz sektora voća i povrća kako je navedeno u članku 1. stavku 2. točki (i) Uredbe (EU) br. 1308/2013 i takve proizvode namijenjene isključivo za preradu.

ODJELJAK 2.

Operativni programi

Članak 2.

Nacionalna strategija za održive operativne programe

Struktura i sadržaj nacionalne strategije iz članka 36. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 utvrđeni su u Prilogu I. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Nacionalni okvir za aktivnosti zaštite okoliša i prihvatljiva ulaganja

1. U posebnom odjeljku nacionalnog okvira iz članka 36. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 navode se zahtjevi utvrđeni člankom 28. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6) koji se trebaju ispuniti aktivnostima zaštite okoliša odabranim u okviru operativnog programa.

Nacionalnim okvirom utvrđuje se otvoreni popis aktivnosti zaštite okoliša i uvjeti pod kojima se primjenjuju u državi članici za potrebe članka 33. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Popis iz drugog podstavka može sadržavati sljedeće vrste aktivnosti zaštite okoliša:

(a)	aktivnosti koje su istovjetne obvezama povezanim s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama ili ekološkim uzgojem kako je navedeno u člancima 28. i 29. Uredbe (EU) br. 1305/2013, koje su predviđene u okviru programa ruralnog razvoja predmetne države članice;

(b)	ulaganja korisna za okoliš;

(c)

ostale aktivnosti korisne za okoliš, uključujući one koje se ne odnose izravno ili neizravno na određenu parcelu, nego su povezane sa sektorom voća i povrća, pod uvjetom da pridonose zaštiti tla, štednji vode ili energije, poboljšanju ili održavanju kakvoće vode, zaštiti staništa ili biološke raznolikosti, ublažavanju posljedica klimatskih promjena i smanjenju količina otpada ili poboljšanju gospodarenja otpadom.

Za svaku aktivnost zaštite okoliša iz trećeg podstavka, točaka (b) i (c), u nacionalnom se okviru navodi:

(a)	opravdanost aktivnosti na temelju njezina utjecaja na okoliš; i

(b)	posebna obveza ili obveze koje iz nje proizlaze.

Nacionalni okvir uključuje najmanje jednu aktivnost povezanu s primjenom praksi integrirane zaštite bilja.

2. Aktivnosti zaštite okoliša koje su istovjetne obvezama povezanim s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama ili ekološkim uzgojem u okviru programa ruralnog razvoja imaju jednako trajanje kao te obveze. Ako je trajanje aktivnosti dulje od trajanja prvobitnog operativnog programa, aktivnost se nastavlja provoditi u okviru sljedećeg operativnog programa.

Države članice mogu odobriti kraća trajanja aktivnosti zaštite okoliša ili čak njihov prekid u opravdanim slučajevima, pogotovo uzimajući u obzir rezultate procjene u pretposljednjoj godini provedbe operativnog programa iz članka 57. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) 2017/891.

3. Ulaganja korisna za okoliš u prostorima organizacija proizvođača, udruženja organizacija proizvođača ili društava kćeri koja ispunjavaju zahtjev od 90 % iz članka 22. stavka 8. Delegirane uredbe (EU) 2017/891 ili u prostorima njihovih pridruženih proizvođača prihvatljiva su za dodjelu potpore:

(a)	ako se njima može smanjiti trenutačno korištenje proizvodnih sredstava, emisija onečišćivača ili količine otpada iz proizvodnog procesa; ili

(b)	ako se njima može postići da se umjesto fosilnih goriva koriste obnovljivi izvori energije. ili

(c)	ako se njima može smanjiti rizike za okoliš povezane s uporabom određenih proizvodnih sredstava, uključujući sredstva za zaštitu bilja ili gnojiva; ili

(d)	ako se njima poboljšava stanje okoliša; ili

(e)	ako su povezane s neproduktivnim ulaganjima koja su potrebna za postizanje ciljeva obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama ili ekološkim uzgojem, osobito kad se ti ciljevi odnose na zaštitu staništa i biološke raznolikosti.

4. Ulaganja iz stavka 3. točke (a) prihvatljiva su za potporu ako se njima osigurava smanjenje od najmanje 15 %, izračunato u razdoblju fiskalne amortizacije ulaganja u odnosu na prethodno stanje:

(a)	uporabe proizvodnih sredstava koja su neobnovljivi izvori energije, kao što su voda ili fosilna goriva, ili mogućih izvora zagađenja okoliša, kao što su gnojiva, sredstva za zaštitu bilja ili neke vrste izvora energije;

(b)	emisije onečišćivača iz proizvodnog procesa u zrak, tlo ili vodu; ili

(c)	proizvodnje otpada, uključujući otpadne vode, iz proizvodnog procesa.

Odstupajući od prvog podstavka države članice mogu prihvatiti ulaganja kojima se omogućuje smanjenje od najmanje 7 %, izračunato u razdoblju fiskalne amortizacije ulaganja u odnosu na prethodno stanje, pod uvjetom da se tim ulaganjima omogućuje najmanje jedna dodatna korist za okoliš.

Očekivano smanjenje i prema potrebi očekivana dodatna korist za okoliš dokazuju se ex-ante specifikacijama projekta ili drugim tehničkim dokumentima koje predočuje organizacija proizvođača ili udruženje organizacija proizvođača u trenutku podnošenja predloženog operativnog programa ili izmjene takvog programa na odobrenje, s navedenim rezultatima koji se mogu postići provedbom ulaganja, kako je potvrđeno tehničkim dokumentima ili je potvrdilo neovisno kvalificirano tijelo ili stručnjak kojeg je odobrila država članica.

Ulaganjima usmjerenima na smanjenje korištenja vode:

(a)	osigurava se smanjenje korištenja vode u sustavima navodnjavanja nakapavanjem ili sličnim sustavima od najmanje 5 % u odnosu na potrošnju prije ulaganja, i

(b)	ne uzrokuje neto povećanje navodnjavanje površine, osim ako ukupna potrošnja vode za navodnjavanje cijelog poljoprivrednog gospodarstva, uključujući povećanu površinu, ne premašuje prosječnu potrošnju vode iz posljednjih pet godina prije ulaganja.

5. Ulaganja iz stavka 3. točke (b) kojima su obuhvaćeni sustavi proizvodnje energije prihvatljiva su za dodjelu potpore ako količina proizvedene energije ne premašuje količinu koja se može iskoristiti ex-ante na godišnjoj razini za aktivnosti povezane s voćem i povrćem koje izvodi organizacija proizvođača, udruženje organizacija proizvođača, društvo kći ili članovi organizacije proizvođača koji koriste ulaganje.

6. Ulaganja iz stavka 3. točaka (c) i (d) prihvatljiva su za dodjelu potpore ako se njima pridonosi zaštiti tla, štednji vode ili energije, poboljšanju ili održavanju kakvoće vode, zaštiti staništa ili biološke raznolikosti, ublažavanju posljedica klimatskih promjena i smanjenju količina otpada ili poboljšanju gospodarenja otpadom, iako njihov doprinos nije mjerljiv.

Organizacija proizvođača ili udruženje organizacija proizvođača pruža dokaze o očekivanom pozitivnom doprinosu jednom ili više ciljeva zaštite okoliša u trenutku podnošenja predloženog operativnog programa ili izmjene takvog programa na odobrenje. Nacionalno nadležno tijelo može zatražiti da se ti dokazi pruže u obliku specifikacija projekta koje je potvrdilo neovisno kvalificirano tijelo ili stručnjak u predmetnom području zaštite okoliša.

7. Na aktivnosti zaštite okoliša primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)

kombinirati se mogu različite aktivnosti zaštite okoliša pod uvjetom da se nadopunjavaju i da su međusobno usklađene. Kad se kombiniraju aktivnosti zaštite okoliša koje nisu ulaganja u fizičku imovinu, u visini potpore mora se voditi računa o posebnim gubicima prihoda i dodatnim troškovima koji proizlaze iz te kombinacije;

(b)	obveze o ograničavanju korištenja umjetnih gnojiva, sredstava za zaštitu bilja ili drugih proizvodnih sredstava prihvaćaju se samo ako se ta ograničenja mogu procijeniti na način kojim se potvrđuje ispunjenje tih obveza;

(c)	ulaganja korisna za okoliš iz stavka 3. u potpunosti su prihvatljiva za dodjelu potpore.

Članak 4.

Sadržaj operativnih programa

1. Operativni programi sadržavaju:

(a)	opis početnog stanja koji se prema potrebi temelji na zajedničkim polaznim pokazateljima navedenima u Prilogu II. točki 5.;

(b)

ciljeve programa, uzimajući u obzir prognoze za proizvodnju i plasman, uz objašnjenje kako se programom namjerava pridonijeti nacionalnoj strategiji i kako je on usklađen s njezinim ciljevima, uključujući uravnoteženost djelatnosti. U opisu ciljeva navode se mjerljivi dometi da bi se olakšalo praćenje postupnog napretka u provedbi programa;

(c)	predložene mjere, uključujući aktivnosti za sprečavanje krize i upravljanje krizom;

(d)	trajanje programa; i

(e)

financijske aspekte, osobito:

i.	metodu izračuna i visinu financijskih doprinosa;

ii.	postupak za financiranje operativnog fonda;

iii.	podatke potrebne za opravdanje različitih visina doprinosa; i

iv.	proračun i vremenski raspored za poduzimanje aktivnosti za svaku godinu provedbe programa.

2. U operativnim se programima navodi:

(a)

mjera u kojoj se različite mjere nadopunjavaju te su usklađene s drugim mjerama, uključujući mjere koje se financiraju ili su prihvatljive za dodjelu potpore iz drugih fondova Unije, a osobito u okviru Uredbe (EU) br. 1305/2013 i programa promidžbe odobrenih u okviru Uredbe (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Prema potrebi, u vezi s tim navode se posebno mjere koje su provedene u okviru prethodnih operativnih programa; i

(b)	da ne uključuju ikakav rizik od dvostrukog financiranja iz fondova Unije.

Članak 5.

Dokumenti koji se dostavljaju s operativnim programom

Operativnim se programima prilaže:

(a)	dokaz o osnivanju operativnog fonda;

(b)	pisana obveza organizacije proizvođača da će poštovati odredbe Uredbe (EU) br. 1308/2013, Delegirane uredbe (EU) 2017/891 i ove Uredbe; i

(c)	pisana potvrda organizacije proizvođača da nije primila i da neće primiti, posredno ili neposredno, bilo kakva druga financijska sredstva Unije ili nacionalna sredstva za aktivnosti koje su prihvatljive za dodjelu potpore u okviru Uredbe (EU) br. 1308/2013 u sektoru voća i povrća.

Članak 6.

Rok za podnošenje

1. Organizacija proizvođača podnosi operativni program na odobrenje nadležnom tijelu države članice u kojoj organizacija proizvođača ima svoje sjedište najkasnije do 15. rujna godine koja prethodi godini u kojoj će se program provoditi. Međutim države članice mogu utvrditi datum kasniji od 15. rujna.

2. Kad pravni subjekt ili jasno definirani dio pravnog subjekta, uključujući proizvođačku grupu osnovanu na temelju članka 125.e Uredbe (EZ) br. 1234/2007 ili proizvođačku grupu iz članka 27.Uredbe (EU) br. 1305/2013, podnese zahtjev za priznavanje kao organizacija proizvođača, može istodobno na odobrenje dostaviti operativni program iz stavka 1. Uvjet za odobrenje operativnog programa jest dobivanje priznanja najkasnije do posljednjeg datuma utvrđenog u članku 33. stavku 2. Delegirane uredbe (EU) 2017/891.

Članak 7.

Razdoblja provedbe operativnih programa

1. Operativni se programi provode u godišnjim razdobljima koja traju od 1. siječnja do 31. prosinca.

2. Operativni programi odobreni do 15. prosinca provode se od 1. siječnja sljedeće godine.

Provedba programa odobrenih nakon 15. prosinca odgađa se za godinu dana.

3. Odstupajući od stavka 2., ako se primjenjuje članak 33. stavak 2. treći podstavak ili članak 34. stavak 1. drugi podstavak Delegirane uredbe (EU) 2017/891, provedba operativnih programa odobrenih u skladu s tim odredbama počinje najkasnije 31. siječnja nakon njihovog odobrenja.

ODJELJAK 3.

Potpora

Članak 8.

Odobreni iznos potpore

Države članice obavješćuju organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača o odobrenom iznosu potpore do 15. prosinca godine koja prethodi godini za koju je potpora zatražena.

Odstupajući od prvog stavka, ako se primjenjuje članak 33. stavak 2. treći podstavak ili članak 34. stavak 1. drugi podstavak Delegirane uredbe (EU) 2017/891, države članice obavješćuju te organizacije i udruženja o odobrenom iznosu potpore do 20. siječnja godine za koju je potpora zatražena.

Članak 9.

Zahtjevi za dodjelu potpore

1. Organizacije proizvođača podnose nadležnom tijelu države članice zahtjev za isplatu potpore ili preostalog iznosa potpore za svaki operativni program za koji je potpora zatražena do 15. veljače u godini nakon godine za koju je potpora zatražena.

2. Zahtjevima za dodjelu potpore prilaže se dokazna dokumentacija o sljedećem:

(a)	zatraženoj potpori;

(b)	vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište;

(c)	financijskim doprinosima koji se ubiru od njezinih članova i doprinosima same organizacije proizvođača;

(d)	troškovima nastalim u vezi s operativnim programom;

(e)	troškovima koji se odnose na sprečavanje krize i upravljanje krizom raščlanjenim prema aktivnostima;

(f)	postotku operativnog fonda koji je potrošen na sprečavanje krize i upravljanje krizom i raščlanjen prema aktivnostima;

(g)	ispunjavanju odredaba članka 33. stavka 3., članka 33. stavka 5. prvog podstavka i članka 34. Uredbe (EU) br. 1308/2013;

(h)	pisanoj potvrdi da nisu primljena dvostruka financijska sredstva Unije ili nacionalna sredstva u pogledu mjera ili aktivnosti koje su prihvatljive za dobivanje potpore u okviru Uredbe (EU) br. 1308/2013 u sektoru voća i povrća;

(i)	ako je riječ o zahtjevu za plaćanje na temelju standardnih paušalnih stopa ili veličina jediničnih troškova iz članka 31. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2017/891, dokaz o provedbi predmetne aktivnosti; i

(j)	godišnje izvješće iz članka 21.;

3. Zahtjevi za dodjelu potpore mogu obuhvaćati troškove koji su planirani u programu, ali nisu podmireni, ako se dokažu sljedeći elementi:

(a)	te aktivnosti nisu mogle biti provedene do 31. prosinca u godini provedbe operativnog programa zbog razloga koji su izvan kontrole dotične organizacije proizvođača;

(b)	te aktivnosti mogu se provesti najkasnije do 30. travnja godine nakon godine za koju je zatražena potpora; i

(c)	jednakovrijedni doprinos organizacije proizvođača ostaje u operativnom fondu.

Potpora se isplaćuje i položeno sredstvo osiguranja u skladu s člankom 11. stavkom 2. se oslobađa samo pod uvjetom da se predoči dokaz o podmirenju planiranih troškova iz ovog stavka, prvog podstavka, točke (b) najkasnije do 30. travnja u godini nakon godine za koju je predmetni trošak planiran te na temelju utvrđenog prava na potporu.

4. U iznimnim i valjano opravdanim slučajevima, nadležno tijelo države članice može prihvatiti zahtjeve nakon datuma predviđenog u stavku 1. ako su provedene potrebne kontrole i ako se poštovao rok za plaćanje predviđen u članku 10. Ako su zahtjevi podneseni nakon datuma predviđenog u stavku 1., potpora se umanjuje za 1 % za svaki dan kašnjenja.

5. Udruženja organizacija proizvođača mogu podnijeti zahtjev za dodjelu potpore iz stavka 1. po nalogu i u ime samo onih članova koji su organizacije proizvođača priznate u istoj državi članici u kojoj je priznato i udruženje organizacija proizvođača i pod uvjetom da je za svakog člana podnesena dokazna dokumentacija iz stavka 2. Organizacije proizvođača krajnji su korisnici potpore.

6. Organizacije proizvođača koje su članovi transnacionalnih udruženja organizacija proizvođača podnose zahtjev za dodjelu potpore u državi članici u kojoj su priznate za djelatnosti koje se provode na državnom području te države članice. Transnacionalno udruženje organizacija proizvođača dostavlja primjerak zahtjeva državi članici u kojoj ima sjedište.

7. Ne dovodeći u pitanje stavak 6., transnacionalno udruženje organizacija proizvođača može podnijeti zahtjev za dodjelu potpore u državi članici u kojoj ima sjedište za djelatnosti koje se provode na razini udruženja, pod uvjetom da ne postoji rizik od dvostrukog financiranja.

Članak 10.

Isplata potpore

Države članice isplaćuju potporu do 15. listopada u godini koja slijedi nakon godine provedbe programa.

Članak 11.

Predujmovi

1. Zahtjevi za isplatu predujmova mogu se podnositi prema odluci države članice na tromjesečnoj osnovi u siječnju, travnju, srpnju i listopadu ili na četveromjesečnoj osnovi u siječnju, svibnju i rujnu.

Ukupne isplate predujmova izvršene za zadanu godinu ne smiju prijeći 80 % prvobitno odobrenog iznosa potpore za operativni program.

2. Predujmovi se isplaćuju nakon polaganja jamstva u protuvrijednosti od 110 % predujma u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 907/2014 (8).

3. Države članice mogu utvrditi minimalni iznos i krajnje rokove za isplatu predujmova.

Članak 12.

Djelomične isplate

1. Države članice mogu dopustiti organizacijama proizvođača podnošenje zahtjeva za isplatu dijela potpore koji odgovara već potrošenim iznosima u okviru operativnog programa.

2. Zahtjevi se mogu podnositi u bilo koje vrijeme, ali najviše tri puta u svakoj godini. Zahtjevima se prilaže dokazna dokumentacija, kao što su računi i dokumenti kojima se dokazuje da su plaćanja izvršena.

3. Plaćanja povezana sa zahtjevima za isplatu dijelova potpore ne smiju prijeći 80 % dijela potpore koji odgovara iznosima već potrošenim u okviru operativnog programa za dotično razdoblje. Države članice mogu utvrditi minimalne iznose za djelomična plaćanja i rokove za podnošenje zahtjeva.

POGLAVLJE II.

MJERE ZA SPRJEČAVANJE KRIZE I UPRAVLJANJE KRIZOM

Članak 13.

Mjere izobrazbe i razmjena boljih praksi

Države članice donose odredbe o uvjetima koji se trebaju ispuniti mjerama izobrazbe i razmjenom boljih praksi i koje se smatraju mjerama za sprečavanje krize i upravljanje krizom.

Članak 14.

Mjere promidžbe i komunikacije

1. Države članice donose odredbe o uvjetima koji se trebaju ispuniti mjerama promidžbe i komunikacije, bilo da se te mjere odnose na sprečavanje krize ili upravljanje krizom. Tim se odredbama mora omogućiti brza primjena mjera kada je to potrebno.

2. Aktivnosti u okviru mjera promidžbe i komunikacije primjenjuju se dodatno tekućim aktivnostima promidžbe i komunikacije koje nisu povezane sa sprečavanjem krize i upravljanje krizom i koje predmetna organizacija proizvođača primjenjuje u svojem operativnom programu.

Članak 15.

Marketinški standardi povučenih proizvoda

1. Proizvod povučen s tržišta mora ispunjavati marketinški standard za taj proizvod kako je navedeno u Glavi II. Provedbene Uredbe (EU) br. 543/2011, osim odredaba o opremanju i označavanju proizvoda. Ako se proizvodi povlače u rasutom stanju, moraju se ispuniti zahtjevi klase II.

Međutim, minijaturni proizvodi, kako je definirano odgovarajućim standardom, moraju ispunjavati važeće tržišne standarde, uključujući odredbe o opremanju i označavanju proizvoda.

2. Ako marketinški standard nije utvrđen za određeni proizvod, moraju se ispuniti minimalni zahtjevi propisani u Prilogu III. Države članice mogu utvrditi dodatna pravila kojima se nadopunjuju ti minimalni zahtjevi.

Članak 16.

Troškovi prijevoza za besplatnu distribuciju

1. Troškovi kopnenog prijevoza za besplatnu distribuciju svih proizvoda povučenih s tržišta prihvatljivi su za naknadu u okviru operativnog programa na temelju veličina jediničnih troškova utvrđenih na temelju udaljenosti između točke povlačenja i mjesta isporuke, kako je utvrđeno u Prilogu IV.

Za prijevoz morskim putem države članice utvrđuju udaljenost između točke povlačenja i mjesta krajnje isporuke. Naknada ne smije premašiti troškove kopnenog prijevoza najkraćim putem između mjesta utovara i točke krajnje isporuke gdje je moguć kopneni prijevoz. Korektivni koeficijent od 0,6 primjenjuje se na iznose kako je utvrđeno u Prilogu IV.

U slučaju kombiniranog prijevoza kao primjenjivi trošak prijevoza uzima se zbroj troška koji odgovara udaljenosti prijeđenoj kopnenim prijevozom i povećanja troška od 60 % ako je ukupna udaljenost prijeđena kopnenim prijevozom, kako je utvrđeno u Prilogu IV.

2. Troškovi prijevoza isplaćuju se onoj strani koja stvarno snosi financijski trošak predmetnog prijevoza.

Plaćanje se izvršava po predočenju dokazne dokumentacije kojom se posebno potvrđuju:

(a)	nazivi organizacija korisnika;

(b)	količina dotičnih proizvoda;

(c)	preuzimanje koje obavlja organizacija korisnika i upotrijebljeno sredstvo prijevoza; i

(d)	udaljenost između mjesta povlačenja i mjesta isporuke.

Članak 17.

Troškovi sortiranja i pakiranja za besplatnu distribuciju

1. Troškovi sortiranja i pakiranja voća i povrća povučenog s tržišta za besplatnu distribuciju prihvatljivi su za naknadu u okviru operativnih programa. Za proizvode u pakiranjima neto težine manje od 25 kilograma primjenjuju se paušalni iznosi utvrđeni u Prilogu V.

2. Na pakiranjima proizvoda za besplatnu distribuciju nalazi se europski grb, zajedno s jednim ili više natpisa utvrđenih u Prilogu VI.

3. Troškovi sortiranja i pakiranja isplaćuju se organizacijama proizvođača koje su izvršile te postupke.

Plaćanje se izvršava po predočenju dokazne dokumentacije kojom se posebno potvrđuju:

(a)	nazivi organizacija korisnika;

(b)	količina dotičnih proizvoda; i

(c)	preuzimanje koje obavlja organizacija korisnika, uz navod načina opremanja.

POGLAVLJE III.

NACIONALNA FINANCIJSKA POMOĆ

Članak 18.

Ovlaštenje za plaćanje nacionalne financijske pomoći

1. Države članice Komisiji podnose zahtjev za ovlaštenje da odobre nacionalnu financijsku pomoć u skladu s člankom 35 stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 za operativne programe koji se provode u jednoj kalendarskoj godini do 31. siječnja te godine.

Uz zahtjev se prilaže dokaz:

(a)	da je stupanj organiziranosti proizvođača u regiji posebno nizak, u skladu s člankom 52. Delegirane uredbe (EU) 2017/891;

(b)	da se pomoć koristi samo za proizvode sektora voća i povrća koji su provedeni u toj regiji; i

(c)	o podacima o organizaciji proizvođača i iznosu predmetne pomoći te postotku financijskih doprinosa danih na temelju članka 32. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

2. Komisija odobrava ili odbija zahtjev odlukom u roku tri mjeseca. To razdoblje započinje dana nakon datuma na koji Komisija primi cjelovit zahtjev od države članice. Ako Komisija ne zatraži dodatne podatke u tromjesečnom razdoblju, smatra se da je zahtjev cjelovit.

Članak 19.

Zahtjev za plaćanje i isplata nacionalne financijske pomoći

1. Članci 9. i 10. primjenjuju se mutatis mutandis za primjene i isplatu nacionalne financijske pomoći.

2. Države članice utvrđuju dodatne odredbe o plaćanju nacionalne financijske pomoći, uključujući o mogućnosti isplata predujma i djelomičnih plaćanja.

Članak 20.

Naknada nacionalne financijske pomoći koju daje Unija

1. Prije 1. siječnja u drugoj godini nakon godine provedbe programa države članice mogu od Unije zatražiti naknadu odobrene nacionalne financijske pomoći koja je stvarno isplaćena organizacijama proizvođača.

Uz zahtjev se prilaže dokaz o ispunjavanju uvjeta utvrđenih u članku 35. stavku 2- Uredbe (EU) br. 1308/2013. u tri od posljednje četiri godine.

Za izračun stupnja organiziranosti proizvođača u sektoru voća i povrća u obzir se uzima i vrijednost proizvodnje voća i povrća proizvođačkih grupa osnovanih na temelju članka 125.e Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

Zahtjev za naknadu nacionalne financijske pomoći koju daje Unija sadržava i sljedeće:

(a)	podatke o predmetnoj organizaciji proizvođača;

(b)	iznos isplaćene pomoći, ograničen za svaku organizaciju proizvođača na prvobitno odobreni iznos; i

(c)	opis operativnog fonda s naznačenim ukupnim iznosom, financijskom pomoći Unije, nacionalnom financijskom pomoći i doprinosima organizacija proizvođača i članova.

2. Komisija odobrava ili odbija zahtjev.

Zahtjev se odbija ako nisu poštovana pravila o ovlaštenju i naknadi nacionalne financijske pomoći ili ako nisu poštovana pravila o organizacijama proizvođača, operativnom fondu i operativnim programima utvrđena na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013.

3. Ako je odobrena naknada Unije za pomoć, prihvatljivi troškovi predočuju se Komisiji u skladu s postupkom utvrđenim u članku 11. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 908/2014 (9).

4. Postotak naknade Unije za nacionalnu financijsku pomoć iznosi najviše 60 % nacionalne financijske pomoći dodijeljene organizaciji proizvođača. Isplaćeni predujam iznosi najviše 48 % financijskog doprinosa Unije iz članka 32. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013.

POGLAVLJE IV.

PODACI, IZVJEŠĆA I KONTROLE

ODJELJAK 1.

Podaci i izvješća

Članak 21.

Podaci i godišnja izvješća proizvođačkih grupa, organizacija proizvođača i udruženja organizacija proizvođača te godišnja izvješća država članica

1. Na zahtjev nadležnog tijela države članice proizvođačke grupe osnovane na temelju članka 125.e Uredbe (EZ) br. 1234/2007, priznate organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača dostavljaju sve relevantne podatke potrebne za sastavljanje godišnjeg izvješća iz članka 54. točke (b) Delegirane uredbe (EU) 2017/891. Države članice poduzimaju mjere potrebne za prikupljanje podataka o broju članova te količini i vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište organizacija proizvođača koje nisu podnijele operativne programe. Organizacije proizvođača i proizvođačke grupe iz članka 27. Uredbe (EU) br. 1305/2013 trebaju navesti broj članova te količinu i vrijednost proizvodnje stavljene na tržište.

2. Organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača podnose godišnja izvješća o provedbi svojih operativnih programa uz svoje zahtjeve za dodjelu potpore.

Ta se godišnja izvješća odnose na sljedeće:

(a)	operativni program proveden tijekom prethodne godine;

(b)	glavne izmjene operativnog programa; i

(c)	razlike između procijenjene potpore i potpore za koju je zahtjev podnesen.

3. U godišnjem izvješću organizacija proizvođača i udruženja organizacija proizvođača navodi se sljedeće:

(a)

ostvarenja operativnog programa, na temelju pokazatelja utvrđenih u Prilogu II. i, prema potrebi, dodatnih pokazatelja utvrđenih u nacionalnoj strategiji kako slijedi:

i.	zajednički polazni pokazatelji i pokazatelji ulaganja (financijski) upotrebljavaju se u svakom godišnjem izvješću;

ii.	rezultati i pokazatelji ostvarenja upotrebljavaju se u posljednje dvije godine operativnog programa; i

(b)	sažetak glavnih problema s kojima se susretalo u provedbi programa i mjere poduzete za osiguranje kvalitete i učinkovitosti provedbe programa.

Prema potrebi, u godišnjem izvješću navodi se koje su zaštitne mjere osigurane u skladu s nacionalnom strategijom i primjenom članka 33. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1308/2013 za zaštitu okoliša od mogućih većih opterećenja koja proizlaze iz ulaganja koja se potiču u okviru operativnog programa.

4. U godišnjem izvješću organizacija proizvođača i udruženja organizacija proizvođača iz pretposljednje godine operativnog programa navodi se u kojoj su mjeri ostvareni ciljevi programa. U ovom se izvješću navode i čimbenici koji su pridonijeli uspjehu ili neuspjehu u provedbi programa i način na koji su ti čimbenici uzeti u obzir u tekućem programu ili će se uzeti u obzir u sljedećem operativnom programu.

Država članica u svojem godišnjem izvješću iz članka 54. točke (b) Delegirane uredbe (EU) 2017/891 navodi detaljne podatke o slučajevima iz prvog podstavka.

ODJELJAK 2.

Kontrole

Članak 22.

Jedinstveni sustav identifikacije

Države članice osiguravaju primjenu jedinstvenog sustava identifikacije na organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača i proizvođačke grupe osnovane na temelju članka 125.e Uredbe (EZ) br. 1234/2007 s obzirom na njihove zahtjeve za dodjelu potpore. Sustav identifikacije kompatibilan je sa sustavom za identifikaciju korisnika iz članka 73. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

Članak 23.

Postupci podnošenja

Ne dovodeći u pitanje članke 9., 24. i 25. države članice predviđaju postupke za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpore, zahtjeva za priznanje ili odobrenje operativnih programa, kao i zahtjeva za plaćanja.

Članak 24.

Dodjela priznanja

1. Prije dodjele priznanja organizaciji proizvođača ili udruženju organizacija proizvođača na temelju članka 154. stavka 4. točke (a) ili članka 156. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 države članice provode administrativne i kontrole na terenu nad organizacijom proizvođača ili udruženjem organizacija proizvođača da bi provjerile jesu li ispunjeni kriteriji priznavanja.

2. Države članice provode administrativne i kontrole na terenu u pogledu kriterija priznanja koji se primjenjuju na sve priznate organizacije proizvođača i udruženja organizacija proizvođača najmanje svako pet godina čak i ako organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača ne provode operativni program.

Članak 25.

Odobrenje operativnih programa i njihovih izmjena

1. Prije odobrenja operativnog programa na temelju članka 33. Delegirane uredbe (EU) 2017/891 države članice provjeravaju na sve odgovarajuće načine, uključujući kontrole na terenu, operativni program podnesen na odobrenje i, prema potrebi, zahtjev za izmjenu. Te se kontrole posebno odnose na:

(a)	točnost podataka iz članka 4. stavka 1. točaka (a), (b) i (e) koji se moraju uvrstiti u nacrt operativnog programa;

(b)	usklađenost programa s člankom 33. Uredbe (EU) br. 1308/2013, kao i s nacionalnom strategijom i nacionalnim okvirom;

(c)	prihvatljivost aktivnosti i prihvatljivost predloženih troškova za potporu; i

(d)	dosljednost i tehničku kvalitetu programa, pouzdanost procjena i plana potpore te planiranje njegove provedbe.

2. Kontrole iz stavka 1. provode se da bi se utvrdilo:

(a)	jesu li dometi mjerljivi i mogu li se pratiti i postići kroz predložene aktivnosti; i

(b)	jesu li postupci za koje je zatražena potpora u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom i posebno zakonodavstvom Unije, državnom potporom, programima ruralnog razvoja i promidžbe te obveznim standardima uspostavljenim u okviru nacionalnog zakonodavstva ili nacionalne strategije.

Članak 26.

Administrativne kontrole

1. Za postupke povezane s administrativnim kontrolama treba se voditi zapisnik o obavljenim postupcima, rezultatima provjere i poduzetim mjerama u odnosu na nepravilnosti.

2. Prije dodjele potpore države članice provode administrativne kontrole nad svim zahtjevima za dodjelu potpore.

3. Administrativne kontrole nad zahtjevima za dodjelu potpore prema potrebi uključuju provjeru:

(a)	godišnjeg izvješća o izvršenju operativnog programa koji je dostavljen sa zahtjevom za potporu;

(b)	vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište, doprinosa operativnom fondu i nastalih troškova;

(c)	točnosti korelacije potraživanih troškova i isporučenih proizvoda i usluga;

(d)	usklađenosti obavljenih aktivnosti s aktivnostima navedenim u odobrenom operativnom programu; i

(e)	poštovanja financijskih ili drugih propisanih ograničenja i gornjih granica.

4. Troškove nastale u okviru operativnog programa potrebno je dokazati potvrdom o plaćanju. Računi se ispostavljaju na ime organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača ili društva kćeri koje ispunjava zahtjev od 90 % iz članka 22. stavka 8. Delegirane uredbe (EU) 2017/891 ili, ovisno o odobrenju države članice, na ime jednog ili više njezinih pridruženih proizvođača. Međutim računi za troškove osoblja iz Priloga III. točke 2. Delegirane uredbe (EU) 2017/891 ispostavljaju se na ime organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, društva kćeri koje ispunjava zahtjev od 90 % iz članka 22. stavka 8. te Uredbe ili, ovisno o odobrenju države članice, na ime zadruga koje su član organizacije proizvođača.

Članak 27.

Kontrole na terenu godišnjih zahtjeva za dodjelu potpore

1. Države članice provode kontrole na terenu u prostorima organizacija proizvođača, udruženja organizacija proizvođača i njihovih društava kćeri, prema potrebi, da se osigura ispunjenje uvjeta za priznavanje, dodjelu potpore ili preostalog iznosa potpore za predmetnu godinu kako je navedeno u članku 9. stavku 1., kojima se dopunjuju administrativne kontrole.

2. Kontrole na terenu odnose se na uzorak koji predstavlja najmanje 30 % ukupne potpore za koju je podnesen zahtjev za svaku godinu. Obilazak svake organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača koje provodi operativni program obavlja se najmanje svako tri godine.

3. Države članice utvrđuju koje će se organizacije proizvođača provjeravati na temelju analize rizika u kojoj su uzeti u obzir sljedeći kriteriji:

(a)	iznos potpore;

(b)	nalazi kontrola u prethodnim godinama;

(c)	nasumično odabrani parametar; i

(d)	drugi parametri koje utvrđuju države članice.

4. Kontrole na terenu mogu se najaviti unaprijed, pod uvjetom da se time ne ugrožava cilj kontrole.

5. Kontrolama na terenu obuhvaćaju se sve odgovornosti i obveze organizacija proizvođača, udruženja organizacija proizvođača, njihovih članova ili društava kćeri, prema potrebi, koje se mogu provjeriti za vrijeme obilaska i koje se nisu mogle provjeriti pri administrativnim kontrolama. Kontrole na terenu posebno se odnose na sljedeće:

(a)	ispunjavanje kriterija priznavanja za predmetnu godinu;

(b)	provedbu aktivnosti s aktivnostima i njihovu usklađenost s odobrenim operativnim programom;

(c)	s obzirom na odgovarajući broj aktivnosti: usklađenost troškova sa zakonodavstvom Unije i poštovanje njime utvrđenih rokova;

(d)	korištenje operativnog fonda, uključujući troškove iskazane u zahtjevima za isplate predujma ili djelomične isplate, vrijednost proizvodnje stavljene na tržište, doprinose operativnom fondu i iskazane troškove dokazane računovodstvenom ili drugom jednakovrijednom dokumentacijom;

(e)	potpunu isporuku proizvoda članova, isporuku usluga i istinitost troškova koji se potražuju; i

(f)	kontrole drugog stupnja iz članka 30. za troškove povlačenja s tržišta, zelene berbe i neubiranja.

6. Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište provjerava se na temelju podataka financijskog računovodstvenog sustava koji su podvrgnuti reviziji i potvrđeni u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

S tim ciljem države članice mogu odlučiti da se iskazana vrijednost proizvodnje stavljene na tržište potvrđuje na isti način kao i financijski računovodstveni podaci.

Kontrola iskazane vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište može se obaviti prije predočenja odgovarajućeg zahtjeva za dodjelu potpore, a mora se izvesti najkasnije prije isplate potpore.

7. Osim u izvanrednim okolnostima, kontrole na terenu uključuju obilazak mjesta na kojem se provodi aktivnost ili, ako je aktivnost nematerijalna, posjet nositelju aktivnosti. Posebno se najmanje jednom obilaze pojedinačna gospodarstva članova ili organizacija proizvođača koja su obuhvaćena uzorkom iz stavka 2. da bi se provjerila provedba aktivnosti.

Međutim države članice mogu odlučiti da ne provode takve kontrole ako je riječ o manjim aktivnostima ili ako smatraju da je nizak rizik da uvjeti za dobivanje potpore nisu ispunjeni ili da aktivnost nije provedena. Ta se odluka i njezino obrazloženje daju u pisanom obliku. Kriteriji analize rizika utvrđeni u stavku 3. primjenjuju se mutatis mutandis na ovaj stavak.

8. U stope kontrole utvrđene stavkom 2. mogu se uračunati samo kontrole koje ispunjavaju sve zahtjeve ovog članka.

9. Rezultati kontrola na terenu procjenjuju se da bi se utvrdilo jesu li problemi s kojima se susrelo sustavnog karaktera, što za sobom povlači rizik za druge slične aktivnosti, korisnike ili tijela. Ovom se procjenom ustanovljuju i uzroci takvih situacija, moguća potrebna daljnja ispitivanja i preporučene korektivne ili preventivne mjere.

Ako se kontrolama ustanove bitne nepravilnosti u regiji ili dijelu regije ili kod određene organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača, država članica provodi dodatne kontrole tijekom godine u toj regiji ili nad predmetnom organizacijom ili udruženjem i povećava postotak odgovarajućih zahtjeva koje treba provjeriti sljedeće godine.

Članak 28.

Izvješća o kontrolama na terenu

1. Za svaku kontrolu na terenu sastavlja se detaljno izvješće koje sadržava najmanje sljedeće podatke:

(a)	provjereni sustav potpore i zahtjev;

(b)	imena i funkcije nazočnih osoba;

(c)	provjerene aktivnosti, mjere i dokumenti, uključujući provjereni revizijski trag i dokaze; i

(d)	rezultate kontrole.

2. Predstavnik organizacije proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača može se potpisati na izvješće da potvrdi svoju nazočnost pri kontroli i unijeti svoje komentare. Ako se ustanove nepravilnosti, korisnik prima presliku izvješća.

Članak 29.

Kontrola prvog stupnja postupaka povlačenja

1. U svakoj organizaciji proizvođača države članice provode kontrole prvog stupnja postupaka povlačenja s tržišta, koje se sastoje od provjere dokumentacije i identiteta te fizičke provjere težine proizvoda povučenih s tržišta i provjere poštovanja odredaba članka 15. u skladu s postupcima utvrđenim u Glavi II. Poglavlju II. Provedbene Uredbe (EU) br. 543/2011. Kontrola se provodi nakon primitka obavijesti iz članka 44. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) 2017/891 u rokovima utvrđenim u skladu sa stavkom 2 tog članka.

2. Kontrolama prvog stupnja obuhvaća se 100 % količine proizvoda povučenih s tržišta. Po završetku te kontrole povučeni se proizvodi koji nisu namijenjeni za besplatnu distribuciju denaturiraju ili ustupaju prerađivačkoj industriji pod nadzorom nadležnih tijela i pod uvjetima koje su utvrdile države članice u skladu s člankom 46. Delegirane uredbe (EU) 2017/891.

3. Odstupajući od stavka 2. kad su proizvodi namijenjeni za besplatnu distribuciju, države članice mogu provjeriti manji postotak od onog navedenog u tom stavku, pod uvjetom da to nije manje od 10 % dotičnih količina neke organizacije proizvođača tijekom tržišne godine. Kontrola se može provesti u prostorima organizacije proizvođača ili primatelja proizvoda. U slučaju da se kontrolama ustanove nepravilnosti, države članice provode dodatne provjere.

Članak 30.

Kontrole drugog stupnja postupaka povlačenja

1. Države članice provode kontrole drugog stupnja postupaka povlačenja s tržišta u prostorima organizacija proizvođača i primatelja povučenih proizvoda na temelju analize rizika. U analizu rizika uključeni su nalazi prethodnih kontrola prvog i drugog stupnja te činjenica ima li organizacija proizvođača neki oblik postupka osiguranja kvalitete ili nema. Na temelju analize rizika određuje se minimalna učestalost kontrola drugog stupnja za svaku organizaciju proizvođača.

2. Kontrole drugog stupnja iz stavka 1. odnose se na sljedeće:

(a)	evidencije određenih zaliha i računovodstvenih zapisa koje moraju voditi sve organizacije proizvođača koje provode postupke povlačenja tijekom pojedine tržišne godine;

(b)	količine stavljene na tržište kako je iskazano u zahtjevima za dodjelu potpore, provjeravajući posebno evidenciju zaliha i računovodstvene zapise te račune i osiguravajući da se deklaracije slažu s računovodstvenim i poreznim podacima predmetnih organizacija proizvođača;

(c)	računovodstvo, posebno vjerodostojnost neto primitaka organizacija proizvođača kako je iskazano u njihovim zahtjevima za plaćanje i razmjernost svih troškova povlačenja; i

(d)	namjenu povučenih proizvoda kako je iskazano u zahtjevu za plaćanje i njihovo denaturiranje.

3. Svaka kontrola uključuje uzorak koji predstavlja najmanje 5 % količina koje je organizacija proizvođača povukla s tržišta tijekom tržišne godine.

4. U evidenciji određenih zaliha i računovodstvenim zapisima iz stavka 2. točke (a) za svaki povučeni proizvod iskazuju se količine izražene u tonama:

(a)	proizvodnje koju isporučuju članovi organizacije proizvođača i članovi drugih organizacija proizvođača u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkama (b) i (c) Delegirane uredbe (EU) 2017/891;

(b)	prodaje organizacije proizvođača, uz navođenje proizvoda namijenjenih za tržnice svježih proizvoda i proizvoda za preradu; i

(c)	proizvoda povučenih s tržišta.

5. Kontrole namjene proizvoda povučenih s tržišta uključuju:

(a)	kontrolu uzorka evidencije zaliha koju moraju voditi primatelji i financijskih računa predmetnih dobrotvornih organizacija i institucija kad se primjenjuje članak 46, stavak 2. drugi podstavak Delegirane uredbe (EU) 2017/891; i

(b)	kontrole ispunjenosti relevantnih zahtjeva za zaštitu okoliša.

6. Ako se kontrolama drugog stupnja ustanove nepravilnosti, države članice provode detaljnije kontrole drugog stupnja za predmetnu godinu i povećavaju učestalost kontrola drugog stupnja u prostorima organizacija proizvođača ili udruženja organizacija proizvođača tijekom sljedeće godine.

Članak 31.

Zelena berba i neubiranje

1. Prije zelene berbe države članice kontrolom na terenu provjeravaju jesu li predmetni proizvodi oštećeni i je li predmetna površina dobro održavana. Nakon zelene berbe države članice provjeravaju je li urod pobran s cijele predmetne površine i jesu li ubrani proizvodi denaturirani.

2. Prije neubiranja države članice kontrolom na terenu provjeravaju je li predmetna površina dobro održavana, je li već obavljena djelomična berba te je li proizvod dobro razvijen, općenito zdrav, čist i kakvoće prihvatljive za prodaju na tržištu.

Države članice osiguravaju da se proizvodnja denaturira. Ako to nije moguće, one moraju kontrolom na terenu ili obilaskom tijekom sezone berbe osigurati da se berba neće obaviti.

3. Kad se primjenjuje članak 48. stavak 3. drugi podstavak Delegirane uredbe (EU) 2017/891:

(a)	ne primjenjuje se zahtjev propisan u ovom članku, stavku 2. prvom podstavku da se ne obavlja djelomična berba; i

(b)	države članice osiguravaju da se voćke i povrtno bilje podvrgnuti mjerama neubiranja i zelene berbe ne upotrebljavaju za daljnje proizvodne svrhe u istoj proizvodnoj sezoni.

4. Članak 30. stavci 1., 2., 3. i 6. primjenjuju se mutatis mutandis.

Članak 32.

Transnacionalne organizacije proizvođača

1. Država članica u kojoj se nalazi sjedište transnacionalne organizacije proizvođača ima potpunu odgovornost za organizaciju kontrola koje se provode nad tom organizacijom u pogledu operativnog programa i operativnog fonda te za primjenu administrativnih kazni kad se tim kontrolama utvrdi da obveze nisu ispunjene.

2. Ostale države članice iz članka 14. stavka 3. točke (c) Delegirane uredbe (EU) 2017/891: koje su obvezne u administrativnom pogledu surađivati, provode takve administrativne i kontrole na terenu kako zatraži država članica iz stavka 1. ovog članka te je izvješćuju o rezultatima kontrola. One moraju poštovati rokove koje je utvrdila država članica iz stavka 1.

3. Propisi koji važe u državi članici iz stavka 1. primjenjuju se na organizaciju proizvođača, operativni program i operativni fond. Međutim u pogledu pitanja zaštite okoliša i bilja te mjera za sprečavanje krize i upravljanje krizom primjenjuju se pravila države članice u kojoj se te aktivnosti obavljaju.

Članak 33.

Transnacionalna udruženja organizacija proizvođača

1. Država članica u kojoj se nalazi sjedište organizacije proizvođača koja je član transnacionalnog udruženja ima potpunu odgovornost za organizaciju kontrola aktivnosti iz operativnog programa koji se provodi na njezinom državnom području i operativnog fonda te za primjenu administrativnih kazni kad se tim kontrolama utvrdi da obveze nisu ispunjene.

2. Država članica iz stavka 1. blisko surađuje s državom članicom u kojoj se nalazi sjedište transnacionalog udruženja organizacija proizvođača i bez odlaganja priopćuje rezultate provedenih kontrola i moguće primijenjene administrativne kazne.

3. Država članica u kojoj se nalazi sjedište transnacionalnog udruženja organizacija proizvođača ima potpunu odgovornost za organizaciju kontrola aktivnosti iz operativnog programa koji se provodi na razini transnacionalnog udruženja i operativnog fonda transnacionalnog udruženja te za primjenu administrativnih kazni kad se tim kontrolama ustanovi da obveze nisu ispunjene. Osim toga osigurava i koordinaciju kontrola i plaćanja u pogledu aktivnosti iz operativnog programa koji se provodi na državnom području drugih država članica.

4. Aktivnosti operativnog programa moraju biti u skladu s nacionalnim pravilima države članice u kojoj se stvarno izvode.

Članak 34.

Kontrole

Ne dovodeći u pitanje posebne odredbe ove Uredbe ili drugog zakonodavstva Unije, države članice uvode kontrole i mjere da bi osigurale pravilnu primjenu Uredbe (EU) br. 1308/2013, Delegirane uredbe (EU) 2017/891 i ove Uredbe. Te kontrole i mjere moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćujuće da bi se osigurala odgovarajuća zaštita financijskih interesa Unije.

Države članice posebno moraju osigurati:

(a)	da se svi kriteriji utvrđeni zakonodavstvom Unije ili nacionalnim zakonodavstvom odnosno nacionalnom strategijom mogu provjeriti;

(b)	da nadležna tijela države članice odgovorna za provedbu kontrola raspolažu dovoljnim brojem odgovarajućeg kvalificiranog i stručnog osoblja za učinkovitu provedbu kontrola; i

(c)	da su predviđene kontrole kojima se sprečava nepravilno dvostruko financiranje mjera u okviru Uredbe (EU) br. 1308/2013 u sektoru voća i povrća i drugih programa Unije ili nacionalnih programa.

Članak 35.

Očite pogreške

U slučajevima očitih pogrešaka koje prepozna nadležno tijelo države članice, kako je navedeno u članku 59. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1306/2013, svaka obavijest, potraživanje ili zahtjev upućen državi članici na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013, Delegirane uredbe (EU) 2017/891 ili ove Uredbe i svaki zahtjev za dodjelu potpore mogu se ispraviti i prilagoditi u bilo kojem trenutku nakon njihova podnošenja.

POGLAVLJE V.

PROŠIRENJE PRAVILA

Članak 36.

Financijski doprinosi

Kad država članica to odluči na temelju članka 165. Uredbe (EU) br. 1308/2013, subjekti koji ne pripadaju organizacijama proizvođača, udruženjima organizacija proizvođača ili sektorskim organizacijama, a za koje su pravila obvezujuća, plaćaju financijski doprinos. Država članica prosljeđuje Komisiji podatke potrebne za procjenu ispunjenja uvjeta utvrđenih tim člankom. Ti podaci uključuju osnovu na kojoj se izračunava doprinos, njegovu jediničnu količinu, obuhvaćene aktivnosti i njihove povezane troškove.

Članak 37.

Proširenja koja prelaze jednu godinu

1. Kad se odluči primijeniti proširenje pravila za razdoblje dulje od jedne godine, države članice tijekom razdoblja primjene proširenja provjeravaju za svaku godinu ispunjavaju li se i dalje uvjeti povezani s reprezentativnosti utvrđeni u članku 164. stavku 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

2. Ako država članica ustanovi da uvjeti više nisu ispunjeni, odmah opoziva proširenje s učinkom od početka sljedeće godine.

3. Države članice bez odlaganja obavješćuju Komisiju o svakom opozivu. Komisija na odgovarajući način javno objavljuje te informacije.

POGLAVLJE VI.

SUSTAV ULAZNIH CIJENA I UVOZNE CARINE

Članak 38.

Paušalne uvozne vrijednosti

1. Za svaki proizvod i razdoblja primjene utvrđena u Prilogu VII. dijelu A Delegirane uredbe (EU) 2017/891, Komisija za svaki radni dan i za svaku zemlju podrijetla određuje paušalnu uvoznu vrijednost koja je jednaka ponderiranom prosjeku reprezentativnih cijena iz članka 74. te Uredbe, umanjenom za paušalni iznos od 5 EUR/100 kg i carine ad valorem.

2. Ako je paušalna uvozna vrijednost utvrđena za proizvode i razdoblja primjene navedena u Prilogu VII. dijelu A Delegirane uredbe (EU) 2017/891, u skladu s člancima 74. i 75. te Uredbe i ovim člankom ne primjenjuje se jedinična cijena iz članka 142. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 2015/2447 (10). Ona se zamjenjuje paušalnom uvoznom vrijednosti navedenom u stavku 1.

3. Ako za proizvod određenog podrijetla nije na snazi nikakva paušalna uvozna vrijednost, primjenjuje se ponderirani prosjek paušalnih uvoznih vrijednosti koje su na snazi za taj proizvod.

4. Tijekom razdoblja primjene utvrđenih u Prilogu VII. dijelu A Delegirane uredbe (EU) 2017/891 paušalne uvozne vrijednosti primjenjuju se sve do njihove promjene. Međutim, one se prestaju primjenjivati ako se prosječna reprezentativna cijena ne priopći Komisiji tijekom dva uzastopna tjedna.

Kad na temelju prvog podstavka za određeni proizvod nema važeće paušalne uvozne vrijednosti, paušalna uvozna vrijednost koja se primjenjuje na taj proizvod jednaka je posljednjoj prosječnoj paušalnoj uvoznoj vrijednosti.

5. Odstupajući od stavka 1., ako nije moguće izračunati paušalnu uvoznu vrijednost, nikakva se paušalna uvozna vrijednost ne primjenjuje od prvog dana razdoblja primjene utvrđenih u Prilogu VII. dijelu A Delegirane uredbe (EU) 2017/891.

6. Devizni tečaj koji se primjenjuje na paušalnu uvoznu vrijednost jest najnoviji tečaj Europske središnje banke objavljen prije posljednjeg dana razdoblja za koje su cijene predočene.

7. Komisija objavljuje paušalne uvozne vrijednosti izražene u eurima preko TARIC-a (11).

POGLAVLJE VII.

DODATNE UVOZNE CARINE

Članak 39.

Naplata dodatne uvozne carine

1. Dodatna uvozna carina iz članka 182. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 može se primijeniti na proizvode i tijekom razdoblja navedenih u Prilogu VII. ovoj Uredbi. Dodatna uvozna carina primjenjuje se ako količina bilo kojeg proizvoda puštenog u slobodan promet za bilo koje razdoblje primjene utvrđeno u tom prilogu premaši količinu aktiviranja za taj proizvod.

2. Za svaki od proizvoda navedenih u Prilogu VII. i tijekom razdoblja naznačenih u tom prilogu države članice detaljno obavješćuju Komisiju o količinama puštenim u slobodan promet uz primjenu metode za nadzor povlaštenog uvoza utvrđene člankom 55. Provedbene uredbe (EU) br. 2015/2447.

3. Dodatna se carina naplaćuje za količine koje se stavljaju u slobodan promet nakon datuma primjene te carine:

(a)	ako njihova carinska vrijednost utvrđena u skladu s člankom 74. Delegirane uredbe (EU) 2017/891 iziskuje primjenu najviših posebnih carina koje se primjenjuju na uvoz predmetnog podrijetla; i

(b)	ako se uvoz obavlja tijekom razdoblja primjene dodatne uvozne carine.

Članak 40.

Iznos dodatne uvozne carine

Dodatna uvozna carina koja se primjenjuje u skladu s člankom 39. iznosi jednu trećinu carine navedene u Zajedničkoj carinskoj tarifi za predmetni proizvod.

Međutim, za proizvode za koje važe uvozne carinske povlastice vezano uz carine ad valorem, dodatna uvozna carina iznosi jednu trećinu posebne carine na predmetni proizvod ako se primjenjuje članak 39. stavak 2.

Članak 41.

Izuzeća od naplate dodatne uvozne carine

1. Od naplate dodatne carine izuzeta je sljedeća uvozna roba:

(a)	roba uvezena u okviru carinske kvote;

(b)	roba koja je napustila zemlju podrijetla prije donošenja odluke o primjeni dodatne uvozne carine i koja se prevozi pod prijevoznom ispravom koja vrijedi od mjesta utovara u zemlji podrijetla do mjesta istovara u Uniji i koja je sastavljena prije primjene dodatne uvozne carine.

2. Zainteresirane strane pružaju carinskom tijelu zadovoljavajući dokaz da su ispunjeni zahtjevi iz stavka 1. točke (b).

Carinsko tijelo može procijeniti da je roba napustila zemlju podrijetla prije datuma primjene dodatne uvozne carine ako je predočen jedan od sljedećih dokumenata:

(a)	za prijevoz morskim putem, teretnica iz koje je vidljivo da je utovar izvršen prije tog datuma;

(b)	za željeznički prijevoz, tovarni list koji je željeznička ispostava zemlje podrijetla preuzela prije tog datuma;

(c)	za cestovni prijevoz, ugovor o cestovnom prijevozu (CMR) ili drugi tranzitni dokument izdan u zemlji podrijetla prije tog datuma, ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni bilateralnim ili multilateralnim sporazumima zaključenim u kontekstu tranzita Unije ili zajedničkog tranzita;

(d)	za zračni prijevoz, zrakoplovni tovarni list iz kojeg je vidljivo da je avionska kompanija preuzela robu prije tog datuma.

POGLAVLJE VIII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 42.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. ožujka 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 549.

(4) Provedbena Uredba Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (SL L 157, 15.6.2011., str. 1.).

(5) Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/891 оd 13. ožujka 2017. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu sektora voća i povrća te prerađevina voća i povrća i o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu novčanih kazni koje će se primjenjivati u tim sektorima i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 543/2011 (vidjeti stranicu 4. ovog Službenog lista).

(6) Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.).

(7) Uredba (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3/2008 (SL L 317, 4.11.2014., str. 56.).

(8) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 907/2014 оd 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu agencija za plaćanja i ostalih tijela, financijskog upravljanja, poravnanja računa, jamstava i upotrebe eura (SL L 255, 28.8.2014., str. 18.).

(9) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 908/2014 оd 6. kolovoza 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu agencija za plaćanje i drugih tijela, financijskog upravljanja, poravnanja računa, pravila o kontroli, jamstava i transparentnosti (SL L 255, 28.8.2014., str. 59.).

(10) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.).

(11) http://ec.europa.eu/taxation_customs/customs/customs_duties/tariff_aspects/customs_tariff/index_en.htm

PRILOG I.

Struktura i sadržaj nacionalne strategije za održive operativne programe iz članka 2.

1. Trajanje nacionalne strategije

Utvrđuje država članica.

2. Analiza situacije u pogledu prednosti i nedostataka te potencijala za razvoj, strategija odabrana s obzirom na te prednosti i nedostatke te obrazloženje odabranih prioriteta iz članka 36. stavka 2. točaka (a) i (b) Uredbe (EU) br. 1308/2013.

2.1. Analiza situacije

Opis trenutačne situacije u sektoru voća i povrća s pomoću brojčano iskazanih podataka, ukazivanjem na prednosti i nedostatke, različitosti, potrebe i nedostatke te potencijal za razvoj na temelju relevantnih osnovnih pokazatelja utvrđenih u Prilogu II. točki 5. i drugih dodatnih pokazatelja, ako je primjenjivo. Ovaj opis odnosi se barem na sljedeće:

—	uspješnost sektora voća i povrća: prednosti i nedostatke sektora, konkurentnost te potencijal za razvoj proizvođačkih organizacija,

—	djelovanje na okoliš (utjecaji, pritisci i koristi) proizvodnje voća i povrća, uključujući glavne tokove.

2.2. Odabrana strategija s obzirom na prednosti i nedostatke

Opis najvažnijih područja u kojima se očekuje da će interventne mjere donijeti maksimalnu dodanu vrijednost:

—	važnost ciljeva utvrđenih u operativnim programima i očekivanih rezultata te stupanj do kojeg se oni realno mogu postići,

—	unutarnja usklađenost strategije, postojanje zajedničkih uzajamno poticajnih međudjelovanja te moguće nesuglasice ili suprotnosti između operativnih ciljeva raznih odabranih djelatnosti,

—	komplementarnost i podudarnost odabranih aktivnosti s drugim nacionalnim ili regionalnim aktivnostima i s aktivnostima koje se sufinanciraju sredstvima Unije, a prije svega s programima ruralnog razvoja i promidžbe,

—	očekivani rezultati i učinak s obzirom na osnovnu situaciju i njihov doprinos ciljevima Unije.

2.3. Utjecaj prethodne nacionalne strategije (ako je primjenjivo)

Opis rezultata i učinka operativnih programa provedenih posljednjih godina.

3. Ciljevi operativnih programa i pokazatelji uspješnosti u skladu s člankom 36. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Opis vrsta aktivnosti odabranih kao prihvatljive za potporu (nepotpuni popis), ciljevi koji se žele postići, provjerljivi ciljevi i pokazatelji koji omogućuju vrednovanje napredovanja u ostvarivanju ciljeva, učinkovitosti i djelotvornosti.

3.1. Zahtjevi za sve ili za nekoliko određenih vrsta aktivnosti

Države članice osiguravaju mogućnost provjere i kontrole svih aktivnosti uključenih u nacionalnu strategiju i nacionalni okvir. Ako se procjenom tijekom provedbe operativnih programa ustanovi da se ne poštuju zahtjevi u pogledu mogućnosti provjere i kontrole, predmetne se aktivnosti prilagođuju u skladu s tim zahtjevima ili se ukidaju.

Ako je potpora dodijeljena na temelju standardnih paušalnih iznosa ili veličina jediničnih troškova, države članice osiguravaju prikladnost i točnost relevantnih izračuna te ih unaprijed utvrđuju na temelju pravednog, ravnopravnog i provjerljivog izračuna. Aktivnosti za zaštitu okoliša u skladu su sa zahtjevima iz članka 33. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Države članice donose zaštitne mjere, odredbe i provjere kako bi osigurale da aktivnosti odabrane kao prihvatljive za potporu nisu ujedno potpomognute drugim, predviđenim instrumentima zajedničke poljoprivredne politike, a posebno programima ruralnog razvoja i promidžbe ili drugim nacionalnim ili regionalnim programima.

Učinkovite zaštitne mjere donesene na temelju članka 33. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1308/2013 s ciljem zaštite okoliša od mogućih povećanih pritisaka zbog ulaganja za koja se dobiva potpora u okviru operativnih programa te kriteriji prihvatljivosti utvrđeni na temelju članka 36. stavka 1. te Uredbe kako bi se osigurala usklađenost ulaganja na pojedinačnim gospodarstvima, koja dobivaju potporu u okviru operativnih programa, s ciljevima utvrđenima u članku 191. UFEU-a i u Sedmom programu djelovanja Unije za okoliš.

3.2. Posebne informacije potrebne za pojedine vrste aktivnosti za postizanje ciljeva iz članka 33. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 (ispunjava se samo za vrste odabranih aktivnosti).

3.2.1. Stjecanje dugotrajne materijalne imovine

—	vrste ulaganja prihvatljive za potporu,

—	drugi oblici stjecanja prihvatljivi za potporu npr. najam, leasing,

—	detalji o uvjetima prihvatljivosti za potporu.

3.2.2. Druge mjere

—	opis vrsta mjera prihvatljivih za potporu,

—	detalji o uvjetima prihvatljivosti za potporu.

4. Imenovanje nadležnih tijela i odgovornih tijela

Nacionalno tijelo koje imenuje država članica, odgovorno za upravljanje, praćenje i ocjenjivanje nacionalne strategije.

5. Opis sustava praćenja i ocjenjivanja

Pokazatelji učinkovitosti određeni u nacionalnoj strategiji sastoje se od zajedničkih pokazatelja učinkovitosti iz članka 4. te navedenih u Prilogu II. Ako se smatra korisnim, u nacionalnoj se strategiji utvrđuju dodatni pokazatelji koji odražavaju nacionalne ili regionalne potrebe, uvjete i ciljeve koji su specifični za nacionalne operativne programe.

5.1. Ocjena operativnih programa i obveze izvješćivanja za organizacije proizvođača u skladu s člankom 36. stavkom 2. točkama (d) i (e) Uredbe (EU) br. 1308/2013.

Opis zahtjeva za praćenje i ocjenjivanje kao i za postupke u vezi s operativnim programima, uključujući i obveze izvješćivanja za organizacije proizvođača.

5.2. Praćenje i ocjenjivanje nacionalne strategije

Opis zahtjeva za praćenje i ocjenjivanje te postupke povezane s nacionalnom strategijom.

PRILOG II.

Popis pokazatelja zajedničke provedbe iz članka 4. stavka 1. točke (a) i članka 21. stavka 3. točke (a) ove Uredbe i članka 56. stavka 2. Delegirane uredbe (EU) 2017/891

U sustavu zajedničkih pokazatelja učinkovitosti, u vezi s mjerama koje poduzimaju proizvođačke organizacije, udruženja proizvođačkih organizacija i njihovi članovi u okviru operativnih programa, nisu nužno uzeti u obzir svi faktori koji mogu nastupiti i utjecati na proizvodnju, rezultate i učinke operativnog programa. U tom kontekstu, informacije dobivene na temelju zajedničkih pokazatelja provedbe treba tumačiti u svjetlu kvantitativnih i kvalitativnih informacija povezanih s drugim ključnim čimbenicima koji određuju uspješnost ili neuspješnost provedbe programa.

1. ZAJEDNIČKI POKAZATELJI KOJI SE ODNOSE NA FINANCIJSKU PROVEDBU (POKAZATELJI ULAGANJA) (GODIŠNJI)

Mjera

Vrsta aktivnosti

Pokazatelji ulaganja (godišnji)

Aktivnosti usmjerene na planiranje proizvodnje

(a)	Ulaganja u fizičku imovinu

(b)	Drugi oblici stjecanja dugotrajne imovine, uključujući najam, zakup i leasing

(c)	Druge mjere

Troškovi (EUR)

Aktivnosti usmjerene na poboljšanje ili održavanje kakvoće proizvoda

(a)	Ulaganja u fizičku imovinu

(b)	Drugi oblici stjecanja dugotrajne imovine, uključujući najam, zakup i leasing

(c)	Druge mjere

Troškovi (EUR)

Aktivnosti usmjerene na poboljšanje plasmana na tržište

(a)	Ulaganja u fizičku imovinu

(b)	Drugi oblici stjecanja dugotrajne imovine, uključujući najam, zakup i leasing

(c)	Promidžbene aktivnosti i aktivnosti informiranja (koje se ne odnose na sprečavanje krize i upravljanje krizom)

(d)	Druge mjere

Troškovi (EUR)

Istraživanje i eksperimentalna proizvodnja

(a)	Ulaganja u fizičku imovinu

(b)	Drugi oblici stjecanja dugotrajne imovine, uključujući najam, zakup i leasing

(c)	Druge mjere

Troškovi (EUR)

Izobrazba i aktivnosti razmjene informacija o najboljoj praksi (koje nisu povezane sa sprečavanjem krize i upravljanjem krizom) te aktivnosti usmjerene na promicanje pristupa savjetodavnim službama i tehničkoj pomoći

Na temelju glavnih obuhvaćenih područja:

(a)	Organska proizvodnja

(b)	Integrirana proizvodnja ili integrirano suzbijanje štetočina

(c)	Druga pitanja zaštite okoliša

(d)	Sljedivost

(e)	Kakvoća proizvoda, uključujući ostatke (rezidue) pesticida

(f)	Ostala pitanja

Troškovi (EUR)

Mjere za sprječavanje krize i upravljanje krizom

(a)	Ulaganja kojima se upravljanje količinama plasiranima na tržište čini učinkovitijim

(b)	Mjere izobrazbe i razmjena najboljih praksi

(c)	Promidžba i komunikacija u preventivne svrhe ili tijekom kriznog razdoblja

(d)	Potpora za administrativne troškove za osnivanje uzajamnih fondova

(e)	Ponovna sadnja voćnjaka ako je to potrebno nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga prema uputi nadležnog tijela države članice

(f)	Povlačenje s tržišta

(g)	Zelena berba ili neubiranje voća i povrća

(h)	Osiguranje berbe

Troškovi (EUR)

Aktivnosti za zaštitu okoliša

(a)	Ulaganja u fizičku imovinu

(b)	Drugi oblici stjecanja dugotrajne imovine, uključujući najam, zakup i leasing

(c)	Organska proizvodnja

(d)	Integrirana proizvodnja

(e)	Racionalnije korištenje vode ili poboljšano gospodarenje vodom, uključujući štednju vode i odvodnju

(f)	Aktivnosti očuvanja tla (npr. radne metode za sprečavanje ili smanjenje erozije tla, zeleni pokrivač, konzervativna zemljoradnja, malčiranje)

(g)	Aktivnosti stvaranja ili održavanja staništa pogodnih za bioraznolikost (npr. močvarna staništa) ili za očuvanje krajolika, uključujući očuvanje povijesnih obilježja (npr. kamenih zidina, terasa, šumaraka)

(h)	Aktivnosti štednje energije ili poboljšanja učinkovitosti u korištenju energije, prelaska na energiju iz obnovljivih izvora

(i)	Aktivnosti smanjenja proizvodnje otpada i poboljšanja gospodarenja otpadom

(j)	Druge mjere

Troškovi (EUR)

Druge mjere

(a)	Ulaganja u fizičku imovinu

(b)	Drugi oblici stjecanja dugotrajne imovine, uključujući najam, zakup i leasing

(c)	Druge mjere

Troškovi (EUR)

2. ZAJEDNIČKI POKAZATELJI OSTVARENJA (POSLJEDNJE DVIJE GODINE OPERATIVNOG PROGRAMA)

Mjera

Vrsta aktivnosti

Pokazatelji ulaganja (godišnje)

Aktivnosti usmjerene na planiranje proizvodnje

(a)	Ulaganja u fizičku imovinu

Broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima

Ukupna vrijednost ulaganja (EUR)

(b)	Drugi oblici stjecanja dugotrajne imovine, uključujući najam, zakup i leasing

Broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima

(c)	Druge mjere

Broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima

Aktivnosti usmjerene na poboljšanje ili održavanje kakvoće proizvoda

(a)	Ulaganja u fizičku imovinu

Broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima

Ukupna vrijednost ulaganja (EUR)

(b)	Drugi oblici stjecanja dugotrajne imovine, uključujući najam, zakup i leasing

Broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima

(c)	Druge mjere

Broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima

Aktivnosti usmjerene na poboljšanje plasmana na tržište

(a)	Ulaganja u fizičku imovinu

Broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima

Ukupna vrijednost ulaganja (EUR)

(b)	Drugi oblici stjecanja dugotrajne imovine, uključujući najam, zakup i leasing

Broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima

(c)	Promidžbene aktivnosti i aktivnosti informiranja (koje se ne odnose na sprečavanje krize i upravljanje krizom)

Broj poduzetih aktivnosti (1)

(d)	Druge mjere

Broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima

Istraživanje i eksperimentalna proizvodnja

Broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima

Broj projekata

Na temelju glavnih obuhvaćenih područja:

(a)	Organska proizvodnja

(b)	Integrirana proizvodnja ili integrirano suzbijanje štetočina

(c)	Druga pitanja zaštite okoliša

(d)	Sljedivost

(e)	Kakvoća proizvoda, uključujući ostatke (rezidue) pesticida

(f)	Ostala pitanja

Broj dana izobrazbe koju su prošli sudionici

Mjere za sprječavanje krize i upravljanje krizom

(a)	Ulaganja kojima se upravljanje količinama plasiranima na tržište čini učinkovitijim

Ukupna vrijednost ulaganja (EUR)

(b)	Mjere izobrazbe i razmjena najboljih praksi

Broj poduzetih aktivnosti

(c)	Promidžba i komunikacija u preventivne svrhe ili tijekom kriznog razdoblja

Broj poduzetih aktivnosti (1)

(d)	Potpora za administrativne troškove za osnivanje uzajamnih fondova

Broj poduzetih aktivnosti (4)

(e)	Ponovna sadnja voćnjaka ako je to potrebno nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga prema uputi nadležnog tijela države članice

Broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima

(f)	Povlačenja s tržišta

Broj poduzetih aktivnosti (2)

(g)	Zelena berba i neubiranje

Broj poduzetih aktivnosti (3)

(h)	Osiguranje berbe

Broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima

Aktivnosti za zaštitu okoliša

(a)	Ulaganja u fizičku imovinu (5)

Broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima

Ukupna vrijednost ulaganja (EUR)

(b)	Drugi oblici nabave dugotrajne imovine, uključujući najam, zakup i leasing (6)

Broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima

(c)	Organska proizvodnja

(d)	Integrirana proizvodnja

(e)	Racionalnije korištenje i/ili gospodarenje vodom, uključujući štednju vode i odvodnju

(f)	Aktivnosti očuvanja tla (npr. radne metode za sprečavanje / smanjenje erozije tla, zeleni pokrivač, konzervativna zemljoradnja, malčiranje)

(g)	Aktivnosti stvaranja ili održavanja staništa pogodnih za bioraznolikost (npr. močvarna staništa) ili za očuvanje krajolika, uključujući očuvanje povijesnih obilježja (npr. kamenih zidina, terasa, šumaraka)

(h)	Aktivnosti štednje energije i/ili poboljšanja učinkovitosti u korištenju energije; prelaska na energiju iz obnovljivih izvora

(i)	Aktivnosti smanjenja proizvodnje otpada i poboljšanje gospodarenja otpadom

(j)	Druge mjere

Broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima Broj obuhvaćenih hektara

Druge mjere

(a)	Ulaganja u fizičku imovinu

Broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima

Ukupna vrijednost ulaganja (EUR)

(b)	Drugi oblici stjecanja dugotrajne imovine, uključujući najam, zakup i leasing

Broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima

(c)	Druge mjere

Broj gospodarstava koja sudjeluju u aktivnostima

3. ZAJEDNIČKI POKAZATELJI REZULTATA (POSLJEDNJE DVIJE GODINE OPERATIVNOG PROGRAMA)

Mjera

Pokazatelj rezultata (mjerenje)

Aktivnosti usmjerene na planiranje proizvodnje

Promjena ukupne količine proizvodnje stavljene na tržište (u tonama) Promjena vrijednosti po jedinici proizvodnje stavljene na tržište (EUR/kg)

Aktivnosti usmjerene na poboljšanje ili održavanje kakvoće proizvoda

Promjena ukupne količine proizvodnje stavljene na tržište koja ispunjava zahtjeve posebnog „sustava kakvoće” (u tonama) (7)

Promjena vrijednosti po jedinici proizvodnje stavljene na tržište (EUR/kg)

Aktivnosti usmjerene na poboljšanje plasmana na tržište

Promjena ukupne količine proizvodnje stavljene na tržište (u tonama) Promjena vrijednosti po jedinici proizvodnje stavljene na tržište (EUR/kg)

Izobrazba i razmjena najboljih praksi (koje nisu povezane sa sprečavanjem krize i upravljanjem krizom) te aktivnosti usmjerene na promicanje pristupa savjetodavnim službama i tehničkoj pomoći

Broj osoba koje su završile cijelu izobrazbu / program aktivnosti Broj gospodarstava koja se koriste uslugama savjetodavne službe

Mjere za sprječavanje krize i upravljanje krizom

(a)	Ulaganja kojima se upravljanje količinama plasiranima na tržište čini učinkovitijim

Ukupna količina proizvodnje na koju se odnosi upravljanje količinama (u tonama)

(b)

Izobrazba

Broj osoba koje su završile cijelu izobrazbu / program aktivnosti

(c)	Promicanje i informiranje

Procijenjena promjena količine proizvodnje stavljene na tržište u odnosu na proizvode za koje se provode aktivnosti promicanja i informiranja (u tonama)

(d)	Potpora za administrativne troškove za osnivanje uzajamnih fondova

Ukupna vrijednost osnovanog uzajamnog fonda (u EUR)

(e)	Ponovna sadnja voćnjaka ako je to potrebno nakon obveznog krčenja iz zdravstvenih ili fitosanitarnih razloga prema uputi nadležnog tijela države članice

Ukupna površina na kojoj se ponovno sade voćnjaci (ha)

(f)	Povlačenja s tržišta

Ukupna količina proizvodnje pogođena povlačenjem s tržišta (u tonama)

(g)	Zelena berba ili neubiranje

Ukupna površina pogođena zelenom berbom ili neubiranjem (ha)

(h)	Osiguranje berbe

Ukupna vrijednost osiguranog rizika (u EUR)

Aktivnosti za zaštitu okoliša

Procijenjena promjena godišnje potrošnje mineralnih gnojiva po hektaru, prema vrsti gnojiva (N i P2O3) (u tonama po hektaru)

Procijenjena promjena godišnje potrošnje vode/hektaru (m3/ha)

Procijenjena promjena godišnje potrošnje energije prema izvoru i vrsti goriva (litara/m3Kwh po toni proizvodnje stavljene na tržište)

Procijenjena promjena godišnje količine proizvedenog otpada (u tonama)

Druge mjere

Promjena ukupne količine proizvodnje stavljene na tržište (u tonama)

Promjena vrijednosti po jedinici proizvodnje stavljene na tržište (EUR/kg)

Napomena: Polazišna točka za promjene je stanje na početku provedbe programa.

4. ZAJEDNIČKI POKAZATELJI UČINKA (POSLJEDNJE DVIJE GODINE OPERATIVNOG PROGRAMA)

Mjera

Opći ciljevi

Pokazatelji učinka (mjerenje)

Aktivnosti usmjerene na planiranje proizvodnje

Poboljšanje konkurentnosti

Povećanje privlačnosti članstva u organizaciji proizvođača

Procijenjena promjena ukupne vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište (u EUR)

Promjena ukupnog broja proizvođača voća i povrća koji su aktivni članovi (8) određene organizacije proizvođača (OP) / udruženja organizacija proizvođača (UOP) (broj)

Promjena ukupne površine pod voćem i povrćem koju obrađuju predmetni članovi OP-a/UOP-a (ha)

Aktivnosti usmjerene na poboljšanje ili održavanje kakvoće proizvoda

Aktivnosti usmjerene na poboljšanje plasmana na tržište

Istraživanje i eksperimentalna proizvodnja

Izobrazba i razmjena najbolje prakse (koje nisu povezane sa sprečavanjem krize i upravljanjem krizom) i/ili aktivnosti usmjerene na promicanje Pristupa savjetodavnim službama i tehničkoj pomoći

Mjere za sprječavanje krize i upravljanje krizom

Aktivnosti za zaštitu okoliša

Održavanje i zaštita okoliša:

(a)	Kakvoća vode

Procijenjena promjena ukupne potrošnje mineralnih gnojiva, prema vrsti gnojiva (N i P2O3) (u tonama)

(b)	Održivo korištenje vodnih resursa

Procijenjena promjena ukupne potrošnje vode (m3)

(c)	Ublažavanje klimatskih promjena

Procijenjena ukupna potrošnja energije, prema izvoru energije ili vrsti goriva (litara/m3/Kwh)

Druge mjere

Poboljšanje konkurentnosti

Povećanje privlačnosti članstva u organizaciji proizvođača

Procijenjena promjena ukupne vrijednosti proizvodnje stavljene na tržište (u EUR)

Promjena ukupnog broja proizvođača voća i povrća koji su aktivni članovi (8) određenog OP-a/UOP-a (broj)

Promjena ukupne površine pod voćem i povrćem koju obrađuju predmetni članovi OP-a/UOP-a (ha)

Napomena: Polazišna točka za promjene je stanje na početku provedbe programa.

5. ZAJEDNIČKI OSNOVNI POKAZATELJI

Napomena:

Osnovni pokazatelji potrebni su za analizu stanja na početku razdoblja planiranja programa. Određeni zajednički osnovni pokazatelji relevantni su samo za pojedinačne operativne programe na razini organizacija proizvođača (npr. količina proizvodnje stavljene na tržište po cijeni manjoj od 80 % prosječne cijene koju je primio OP/UOP). Drugi zajednički osnovni pokazatelji također su relevantni za nacionalne strategije na razini država članica (npr. ukupna vrijednost proizvodnje stavljene na tržište).

Kao opće pravilo, osnovni pokazatelji izračunavaju se kao trogodišnji prosjeci. Ako podaci nisu dostupni, izračunavaju se najmanje na temelju podataka koji se odnose na jednu godinu.

Ciljevi	Osnovni pokazatelji u odnosu na ciljeve
Opći ciljevi	Indikator	Definicija (i mjerenje)
Poboljšanje konkurentnosti	Ukupna vrijednost proizvodnje stavljene na tržište	Ukupna vrijednost proizvodnje OP-a/UOP-a stavljene na tržište (u EUR)
Povećanje privlačnosti članstva u organizaciji proizvođača	Broj proizvođača voća i povrća koji su aktivni članovi određenog OP-a/UOP-a	Broj proizvođača voća i povrća koji su aktivni članovi (9) OP-a/UOP-a
Povećanje privlačnosti članstva u organizaciji proizvođača	Ukupna površina pod voćem i povrćem koju obrađuju predmetni članovi OP-a/UOP-a (ha)	Ukupna površina pod voćem i povrćem koju obrađuju članovi OP-a/UOP-a (ha)
Posebni ciljevi
Promicanje koncentriranja opskrbe	Količina proizvodnje stavljene na tržište	Ukupna količina proizvodnje OP-a/UOP-a stavljene na tržište (u tonama)
Promicanje plasmana na tržište proizvoda koje proizvode članovi
Osiguranje da se proizvodnja prilagođava potražnji u odnosu na kakvoću i količinu		Količina proizvodnje stavljene na tržište koja ispunjava zahtjeve određenog „sustava kakvoće” (10) prema glavnim vrstama tog „sustava kakvoće” (u tonama)
Stimuliranje trgovinske vrijednosti proizvoda	Prosječna jedinična vrijednost proizvodnje stavljene na tržište	Vrijednost proizvodnje stavljene na tržište/Ukupna količina proizvodnje stavljene na tržište (EUR/kg)
Promicanje znanja i poboljšanje ljudskog potencijala	Broj ljudi koji je sudjelovao u aktivnostima izobrazbe	Broj osoba koje su završile aktivnosti/program izobrazbe tijekom posljednje tri godine (broj)
	Broj gospodarstava koja se koriste savjetodavnim službama	Broj gospodarstava, članova OP-a/UOP-a, koji se koriste savjetodavnim službama (broj)
Ciljevi	Osnovni pokazatelji u odnosu na ciljeve
Ciljevi	Indikator	Definicija (i mjerenje)
Posebni ciljevi u području zaštite okoliša
Doprinos zaštiti tla	Površina na kojoj postoji opasnost od erozije tla s mjerama protiv erozije	Površina na kojoj se proizvodi voće i povrće u opasnosti od erozije tla (11) na kojoj se provode mjere protiv erozije (ha)
Doprinos održanju i poboljšanju kakvoće vode	Površina sa smanjenom primjenom/racionalnijim gospodarenjem gnojivima	Površina na kojoj se proizvodi voće i povrće na kojoj se racionalnije primjenjuju gnojiva i bolje upravlja gnojidbom (ha)
Doprinos održivom korištenju zaliha vode	Površina s mjerama za štednju vode	Površina na kojoj se proizvodi voće i povrće s mjerama za uštedu vode (ha)
Doprinos zaštiti staništa i bioraznolikosti	Organska proizvodnja	Površina pod organskom proizvodnjom voća i povrća (ha)
	Integrirana proizvodnja	Površina pod integriranom proizvodnjom voća i povrća (ha)
	Druge aktivnosti koje pridonose zaštiti staništa i zaštiti bioraznolikosti	Površina na kojoj se provode druge aktivnosti koje pridonose zaštiti staništa i bioraznolikosti (ha)
Doprinos ublažavanju klimatskih promjena – Proizvodnja	Grijanje staklenika – iskorištenost energije	Procijenjena godišnja potrošnja energije s ciljem grijanja staklenika prema vrsti izvora energije (tone/litre/m3/Kwh po toni proizvodnje stavljene na tržište)
Smanjenje količine proizvedenoga otpada	Količina ili volumen otpada	U tonama/litrama/m3

(1) Svaki dan pojedine promidžbene kampanje računa se kao jedna aktivnost.

(2) Povlačenje s tržišta istog proizvoda u različitim razdobljima godine i povlačenje s tržišta različitih proizvoda računaju se kao različite aktivnosti. Svaka radnja povlačenja s tržišta pojedinog proizvoda računa se kao jedna aktivnost.

(3) Zelena berba i neubiranje različitih proizvoda računaju se kao različite aktivnosti. Zelena berba i neubiranje istog proizvoda računaju se kao jedna aktivnost, bez obzira na to koliko dana one traju, broj uključenih gospodarstava i broj parcela ili broj određenih hektara.

(4) Radnje vezane uz osnivanje raznih uzajamnih fondova računaju se kao različite aktivnosti.

(5) Uključujući neproduktivna ulaganja povezana s ispunjenjem obaveza preuzetih u okviru drugih aktivnosti zaštite okoliša.

(6) Uključujući druge oblike nabave dugotrajne imovine povezane s ispunjenjem obaveza preuzetih u okviru aktivnosti zaštite okoliša.

(7) Zahtjevi „kvalitete” trebali bi se sastojati od detaljnih obveza koje se odnose na metode proizvodnje (a) čije se ispunjavanje može neovisno preispitati i (b) koje rezultiraju konačnim proizvodom čija kvaliteta i. znatno nadilazi uobičajene komercijalne standarde u pogledu javnog zdravlja, zdravlja biljaka ili standarda zaštite okoliša i ii. odgovara trenutačnim i predvidivim tržišnim prilikama. Predlaže se da glavne vrste „sustava kakvoće” obuhvaćaju sljedeće: (a) certificiranu organsku proizvodnju; (b) zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i zaštićene oznake izvornosti; (c) certificiranu integriranu proizvodnju; (d) privatne certificirane sustave kvalitete proizvoda.

(8) Aktivni članovi su članovi koji isporučuju proizvode OP-a/UOP-a.

(9) Aktivni članovi jesu članovi koji isporučuju proizvode OP-a/UOP-a.

(10) Zahtjevi „kvalitete” trebali bi se sastojati od detaljnih obveza koje se odnose na metode proizvodnje (a) čije se ispunjavanje može neovisno preispitati i (b) koje rezultiraju konačnim proizvodom čija kvaliteta i. znatno nadilazi uobičajene komercijalne standarde u pogledu javnog zdravlja, zdravlja biljaka ili standarda zaštite okoliša i ii. odgovara trenutačnim i predvidivim tržišnim prilikama. Predlaže se da glavne vrste „sustava kakvoće” obuhvaćaju sljedeće: (a) certificiranu organsku proizvodnju (b) zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i zaštićene oznake izvornosti; (c) certificiranu integriranu proizvodnju; (d) privatne certificirane sustave kvalitete proizvoda.

(11) „U opasnosti od erozije tla” znači svako zemljište na strmini s nagibom većim od 10 %, neovisno o tome poduzimaju li se na njemu mjere protiv erozije tla ili ne (npr. ozelenjivanje tla, plodored itd.). Ako su na raspolaganju odgovarajući podaci, države članice mogu koristiti sljedeću definiciju: „U opasnosti od erozije tla” znači svaka parcela s predvidljivim gubitkom tla koji je veći od stope prirodnog formiranja tla, neovisno o tome poduzimaju li se na njoj mjere protiv erozije tla ili ne (npr. ozelenjivanje tla, plodored itd.).

PRILOG III.

Minimalni zahtjevi za povlačenje proizvoda iz članka 15. stavka 2.

Proizvodi moraju biti:

—

cjeloviti

—	zdravi isključuju se plodovi koji su zbog truljenja ili kvarenja neprikladni za potrošnju,

—	čisti, gotovo bez vidljive strane tvari,

—	gotovo bez štetnika i bez oštećenja uzrokovanih štetnicima,

—	normalne vanjske vlažnosti,

—	bez stranog mirisa ili okusa.

Plodovi moraju biti dovoljno razvijeni i zreli, s obzirom na njihovu vrstu.

Proizvodi moraju imati svojstva sorte i komercijalne vrste.

PRILOG IV.

Troškovi prijevoza u okviru besplatne distribucije iz članka 16. stavka 1.

Udaljenost između mjesta povlačenja i mjesta isporuke	Troškovi prijevoza (EUR/t) (1)
25 km ili manje	18,20
Više od 25 km, ali manje od 200 km ili točno 200 km	41,40
Više od 200 km, ali manje od 350 km ili točno 350 km	54,30
Više od 350 km, ali manje od 500 km ili točno 500 km	72,60
Više od 500 km, ali manje od 750 km ili točno 750 km	95,30
više od 750 km	108,30

(1) Dodatak za prijevoz u hladnjačama: 8,50 EUR/t.

PRILOG V.

Troškovi sortiranja i pakiranja iz članka 17. stavka 1.

Proizvod	Troškovi sortiranja i pakiranja (EUR/t)
Jabuke	187,70
Kruške	159,60
Naranče	240,80
Klementine	296,60
Breskve	175,10
Nektarine	205,80
Lubenice	167,00
Cvjetača	169,10
ostali proizvodi	201,10

PRILOG VI.

Izjava na pakiranjima proizvoda iz članka 17. stavka 2.

—	Продукт, предназначен за безплатна дистрибуция (Регламент за изпълнение (ЕC) 2017/… )

—	Producto destinado a su distribución gratuita [Reglamento de ejecución (UE) 2017/… ]

—	Produkt určený k bezplatné distribuci [prováděcí nařízení (EU) 2017/… ]

—	Produkt til gratis uddeling (gennemførelsesforordning (EU) 2017/… )

—	Zur kostenlosen Verteilung bestimmtes Erzeugnis (Durchführungsverordnung (EU) 2017/…)

—	Tasuta jagamiseks mõeldud tooted [rakendusmäärus (EL) 2017/… ]

—	Προϊόν προοριζόμενο για δωρεάν διανομή [εκτελεστικός κανονισμός (ΕΕ) 2017/… ]

—	Product for free distribution (Implementing Regulation (EU) 2017/… )

—	Produit destiné à la distribution gratuite [règlement d'exécution (UE) 2017/… ]

—	Proizvod za slobodnu distribuciju (Provedbena uredba (EU) 2017/… )

—	Prodotto destinato alla distribuzione gratuita [regolamento di esecuzione (UE) 2017/… ]

—	Produkts paredzēts bezmaksas izplatīšanai [Īstenošanas regula (ES) 2017/… ]

—	Nemokamai platinamas produktas [Įgyvendinimo reglamentas (ES) 2017/… ]

—	Ingyenes szétosztásra szánt termék ((EU) 2017/… végrehajtási rendelet)

—	Prodott destinat għad-distribuzzjoni bla ħlas [Regolament ta' implimentazzjoni (UE) 2017/… ]

—	Voor gratis uitreiking bestemd product (Uitvoeringsverordening (EU) 2017/… )

—	Produkt przeznaczony do bezpłatnej dystrybucji [Rozporządzenie wykonawcze (UE) 2017/… ]

—	Produto destinado a distribuição gratuita [Regulamento de execução (UE) 2017/… ]

—	Produs destinat distribuirii gratuite [Regulamentul de punere în aplicare (UE) 2017/… ]

—	Výrobok určený na bezplatnú distribúciu [vykonávacie nariadenie (EÚ) 2017/… ]

—	Proizvod, namenjen za prosto razdelitev [Izvedbena uredba (EU) 2017/… ]

—	Ilmaisjakeluun tarkoitettu tuote (täytäntöönpanoasetus (EU) 2017/… )

—	Produkt för gratisutdelning (genomförandeförordning (EU) 2017/…)

PRILOG VII.

Proizvodi i razdoblja za primjenu dodatne uvozne carine iz članka 39.

Neovisno o pravilima tumačenja kombinirane nomenklature, smatra se da opis robe ima samo indikativnu vrijednost. Područje primjene dodatnih carina u smislu ovog Priloga određuje se područjem primjene oznaka KN koje su vrijedile u trenutku donošenja ove Uredbe.

Redni broj	Oznaka KN	Opis proizvoda	Razdoblje primjene
78 0015	0702 00 00	Rajčica	Od 1. listopada do 31. svibnja
78 0020	0702 00 00	Rajčica	Od 1. lipnja do 30. rujna
78 0065	0707 00 05	Krastavac	Od 1. svibnja do 31. listopada
78 0075	0707 00 05	Krastavac	Od 1. studenoga do 30. travnja
78 0085	0709 91 00	Artičoke	Od 1. studenoga do 30. lipnja
78 0100	0709 93 10	Tikvice	Od 1. siječnja do 31. prosinca
78 0110	0805 10 20	Naranče	Od 1. prosinca do 31. svibnja
78 0120	0805 20 10	Klementine	Od 1. studenoga do kraja veljače
78 0130	0805 20 30 0805 20 50 0805 20 70 0805 20 90	Mandarine (uključujući tangerine i satsume); wilkings i slični križanci agruma	Od 1. studenoga do kraja veljače
78 0155	0805 50 10	Limun	Od 1. lipnja do 31. prosinca
78 0160	0805 50 10	Limun	Od 1. siječnja do 31. svibnja
78 0170	0806 10 10	Stolno grožđe	Od 16. srpnja do 16. studenoga
78 0175	0808 10 80	Jabuke	Od 1. siječnja do 31. kolovoza
78 0180	0808 10 80	Jabuke	Od 1. rujna do 31. prosinca
78 0220	0808 30 90	Kruške	Od 1. siječnja do 30. travnja
78 0235	0808 30 90	Kruške	Od 1. srpnja do 31. prosinca
78 0250	0809 10 00	Marelice	Od 1. lipnja do 31. srpnja
78 0265	0809 29 00	Trešnje, osim višanja	Od 16. svibnja do 15. kolovoza
78 0270	0809 30	Breskve, uključujući nektarine	Od 16. lipnja do 30. rujna
78 0280	0809 40 05	Šljiva	Od 16. lipnja do 30. rujna

25.5.2017

Službeni list Europske unije

L 138/92

UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/893

оd 24. svibnja 2017.

o izmjeni priloga I. i IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća te priloga X., XIV. i XV. Uredbi Komisije (EU) br. 142/2011 u pogledu odredaba o prerađenim životinjskim bjelančevinama

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o utvrđivanju pravila za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija (1), a posebno prvi stavak njezina članka 23.,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (2), a posebno drugi podstavak njezina članka 31. stavka 2., treći podstavak članka 41. stavka 3. i drugi podstavak članka 42. stavka 2.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 999/2001 utvrđuju se pravila za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje transmisivnih spongiformnih encefalopatija (TSE-ovi) u goveda, ovaca i koza. Primjenjuje se na proizvodnju i stavljanje na tržište živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla i u nekim posebnim slučajevima na njihov izvoz.

(2)

Člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 999/2001 zabranjuje se hranidba preživača bjelančevinama životinjskog podrijetla. Člankom 7. stavkom 2. te Uredbe navedena se zabrana proširuje i na druge životinje osim preživača i ograničava u skladu s Prilogom IV. toj Uredbi u pogledu hranidbe tih životinja proizvodima životinjskog podrijetla.

(3)

Prilogom IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 proširuje se zabrana predviđena člankom 7. stavkom 1. na hranidbu nepreživača iz uzgoja, uz iznimku hranidbe mesojeda za proizvodnju krzna, među ostalim, prerađenim životinjskim bjelančevinama. Međutim uz odstupanje i pod posebnim uvjetima, u točki (c) poglavlja II. Priloga IV. dopušta se hranidba isključivo životinja akvakulture prerađenim životinjskim bjelančevinama dobivenima od nepreživača, uz uvjet da su prerađene životinjske bjelančevine i krmne smjese koje sadržavaju te bjelančevine proizvedene u skladu s odjeljkom D poglavlja IV. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001. U tom se odjeljku trenutačno zahtijeva da nusproizvodi životinjskog podrijetla upotrijebljeni za proizvodnju tih prerađenih životinjskih bjelančevina potječu iz klaonica ili rasjekavaonica. S obzirom na postupak proizvodnje prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca, taj se zahtjev ne može ispuniti u slučaju kukaca. Stoga upotreba prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca u hrani za životinje akvakulture trenutačno nije dopuštena.

(4)

U nekim državama članicama započeo je uzgoj kukaca za proizvodnju prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca i drugih prerađevina od kukaca za upotrebu u hrani za kućne ljubimce. Proizvodnja se odvija pod nadzorom nacionalnih sustava kontrole nadležnih tijela država članica. Studije su pokazale da bi kukci iz uzgoja mogli predstavljati alternativno i održivo rješenje za konvencionalne izvore životinjskih bjelančevina namijenjenih hrani za nepreživače iz uzgoja.

(5)

EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane) objavila je 8. listopada 2015. znanstveno mišljenje o profilu rizika povezanog s proizvodnjom i konzumacijom kukaca kao hrane i hrane za životinje (3). U pogledu rizika povezanih s prisustvom priona EFSA zaključuje da se, u usporedbi s pojavom opasnosti u trenutačno odobrenim izvorima bjelančevina životinjskog podrijetla, očekuje jednaka ili niža razina opasnosti u pogledu neobrađenih kukaca, sve dok se kukci hrane supstratima koji ne sadržavaju materijal podrijetlom od preživača ili ljudi (gnoj). Budući da se preradom kukaca mogu dodatno smanjiti biološke opasnosti, ta tvrdnja vrijedi i u slučaju prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca.

(6)

U pogledu definicije „životinja iz uzgoja” iz članka 3. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, kukci uzgojeni za proizvodnju prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca smatraju se životinjama iz uzgoja te stoga podliježu pravilima o zabrani hranidbe životinja utvrđenima u članku 7. i Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 te pravilima o hrani za životinje iz Uredbe (EZ) br. 1069/2009. Stoga je upotreba bjelančevina preživača, ugostiteljskog otpada, mesno-koštanog brašna i gnoja kao hrane za kukce zabranjena. Nadalje, u skladu s Prilogom III. Uredbi (EZ) br. 767/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (4) zabranjena je upotreba izmeta u svrhu hranidbe životinja.

(7)

Prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca i krmne smjese koje sadržavaju te prerađene životinjske bjelančevine trebalo bi stoga odobriti za hranidbu životinja akvakulture. Točku (c) poglavlja II. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, a u poglavlje IV. Priloga IV. toj Uredbi trebalo bi umetnuti odjeljak o utvrđivanju uvjeta povezanih s TSE-om za proizvodnju prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca iz uzgoja i krmnih smjesa koje sadržavaju te bjelančevine.

(8)

Analogno uvjetima koji se već primjenjuju na prerađene životinjske bjelančevine dobivene od nepreživača i krmne smjese koje sadržavaju te bjelančevine namijenjene hranidbi životinja akvakulture, trebalo bi utvrditi posebne uvjete za proizvodnju i upotrebu prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca, kako bi se izbjegao rizik od unakrsne kontaminacije s drugim bjelančevinama koje bi mogle biti rizične u pogledu TSE-a za preživače. Konkretno, analogno uvjetima iz odjeljka A poglavlja IV. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001, prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca potrebno je proizvoditi u pogonima namijenjenima isključivo proizvodnji proizvoda dobivenih od kukaca iz uzgoja.

(9)	Nadalje, radi pravne sigurnosti primjereno je u Prilog I. Uredbi (EZ) br. 999/2001 umetnuti definiciju kukaca iz uzgoja.

(10)	Priloge I. i IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)

U Prilogu X. Uredbi Komisije (EU) br. 142/2011 (5) utvrđena su pravila o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009, uključujući parametre za proizvodnju sigurne hrane za životinje životinjskog podrijetla namijenjene hranidbi životinja iz uzgoja. Samo nusproizvodi životinjskog podrijetla i od njih dobiveni proizvodi koji ispunjavaju zahtjeve iz Priloga X. Uredbi (EU) br. 142/2011 mogu se upotrebljavati kao hrana za životinje iz uzgoja osim krznaša. Iako odredbe utvrđene u Prilogu X. toj Uredbi ne obuhvaćaju žive kukce i sušene kukce u hrani za životinje iz uzgoja, upotreba sušenih kukaca kao hrane za kućne ljubimce ili u toj hrani podliježe odredbama iz Priloga XIII. toj Uredbi.

(12)

Izmjenom Uredbe (EZ) br. 999/2001 u cilju odobrenja prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca za hranidbu životinja akvakulture u Uniji će se vjerojatno omogućiti veća proizvodnja prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca. Iako se problem trenutačno ograničenog uzgoja kukaca za hranu za kućne ljubimce prikladno može riješiti u okviru postojećih nacionalnih sustava kontrole, odredbama Unije o zdravlju životinja, ljudi i bilja i o rizicima za okoliš omogućuje se siguran uzgoj kukaca u Uniji u većem opsegu. U pogledu vrsta kukaca iz uzgoja u Uniji, te vrste ne smiju biti patogene niti imati druge štetne učinke na zdravlje bilja, životinja i ljudi; ne smiju imati utvrđen status vektora ljudskih, životinjskih ili biljnih patogena i ne smiju biti zaštićene ili definirane kao invazivne strane vrste. Uzimajući u obzir navedene nacionalne procjene rizika i mišljenje EFSA-e od 8. listopada 2015., sljedeće se vrste kukaca utvrđuju kao vrste kukaca koje se trenutačno uzgajaju u Uniji i koje zadovoljavaju prethodno navedene sigurnosne uvjete za proizvodnju kukaca za upotrebu u hrani za životinje: crna vojnička muha (Hermetia illucens), kućna muha (Musca domestica), veliki brašnar (Tenebrio molitor), manji brašnar (Alphitobius diaperinus), kućni šturak (Acheta domesticus), tropski kućni zrikavac (Gryllodes sigillatus) i livadski zrikavac (Gryllus assimilis).

(13)

Prilog X. Uredbi (EU) br. 142/2011 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se u odjeljak 1. njegova poglavlja II. dodao popis vrsta kukaca koje se mogu upotrebljavati za proizvodnju prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca iz uzgoja. Taj bi popis trebao uključivati prethodno navedene vrste kukaca i u budućnosti bi se mogao mijenjati na temelju procjene rizika koji predmetne vrste kukaca predstavljaju za zdravlje životinja, ljudi i bilja ili za okoliš.

(14)

U Prilogu XIV. Uredbi (EU) br. 142/2011 utvrđuju se zahtjevi za uvoz nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda iz trećih zemalja. Sigurnosni zahtjevi primjenjivi na uzgoj kukaca namijenjenih upotrebi u hrani za životinje akvakulture i stavljanju na tržište prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od tih kukaca, posebno u pogledu vrsta kukaca koje se mogu upotrebljavati i hrane koja može poslužiti za hranidbu kukaca, trebali bi se primjenjivati i u pogledu uvoza iz trećih zemalja. Stoga bi odjeljke 1. i 2. poglavlja I. Priloga XIV. Uredbi (EU) br. 142/2011 trebalo izmijeniti kako bi se utvrdili ti zahtjevi u pogledu uvoza u Uniju.

(15)

U Prilogu XV. Uredbi (EU) br. 142/2011 utvrđuju se obrasci zdravstvenih certifikata za uvoz nusproizvoda životinjskog podrijetla u Uniju. Obrazac zdravstvenog certifikata iz poglavlja 1. Priloga XV. toj Uredbi primjenjuje se na uvoz prerađenih životinjskih bjelančevina u Uniju. Za uvoz prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca iz uzgoja trebalo bi utvrditi novi obrazac zdravstvenog certifikata te uključiti posebne zahtjeve za uzgoj kukaca za proizvodnju prerađenih životinjskih bjelančevina iz Priloga XIV. Uredbi (EU) br. 142/2011, kao i druge relevantne zahtjeve za uvoz prerađenih životinjskih bjelančevina. Stoga bi novi obrazac zdravstvenog certifikata za uvoz prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca iz uzgoja trebalo umetnuti u poglavlje 1. Priloga XV.

(16)

Nadalje, u novom obrascu zdravstvenog certifikata umetnutom u poglavlje 1. Priloga XV. Uredbi (EU) br. 142/2011 trebalo bi u obzir uzeti i izmjenu uvedenu Uredbom Komisije (EU) 2016/1396 (6) u pogledu zahtjeva povezanih s TSE-om primjenjivih na uvoz nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda podrijetlom od goveda, ovaca i koza, kako je utvrđeno u poglavlju D Priloga IX. Uredbi (EZ) br. 999/2001.

(17)	Priloge X., XIV. i XV. Uredbi (EU) br. 142/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(18)

U odjeljku A poglavlja III. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 utvrđuju se zahtjevi za sprečavanje unakrsne kontaminacije tijekom prijevoza u rasutom stanju između, s jedne strane, ribljeg brašna, dikalcij fosfata i trikalcij fosfata životinjskog podrijetla, proizvoda od krvi dobivenih od nepreživača te krmnih smjesa koje sadržavaju te proizvode, a koji su, s jedne strane, namijenjeni hranidbi nepreživača iz uzgoja i, s druge strane, hranidbi preživača. S obzirom na to da postoji sličan rizik od unakrsne kontaminacije kod skladištenja tih materijala u rasutom stanju, zahtjeve iz odjeljka A poglavlja III. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 potrebno je proširiti na skladištenje u rasutom stanju ribljeg brašna, dikalcij fosfata i trikalcij fosfata životinjskog podrijetla, proizvoda od krvi dobivenih od nepreživača te krmnih smjesa koje sadržavaju te materijale.

(19)

U odjeljku B poglavlja V. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 utvrđuju se zahtjevi za sprečavanje unakrsne kontaminacije tijekom prijevoza između, s jedne strane, krmiva u rasutom stanju i krmnih smjesa u rasutom stanju koje sadržavaju proizvode dobivene od preživača, osim mlijeka i proizvoda na bazi mlijeka, dikalcij fosfata i trikalcij fosfata životinjskog podrijetla i hidroliziranih bjelančevina dobivenih od krzna i kože preživača i, s druge strane, krmiva za životinje iz uzgoja osim krznaša. S obzirom na to da postoji sličan rizik od unakrsne kontaminacije kod skladištenja tih materijala u rasutom stanju, zahtjeve iz odjeljka B poglavlja V. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 potrebno je proširiti na skladištenje u rasutom stanju krmiva i krmnih smjesa koje sadržavaju proizvode dobivene od preživača, osim mlijeka i proizvoda na bazi mlijeka, dikalcij fosfata i trikalcij fosfata životinjskog podrijetla i hidroliziranih bjelančevina dobivenih od krzna i kože preživača.

(20)

U točki (a) odjeljka D poglavlja IV. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 zahtijeva se da nusproizvodi životinjskog podrijetla namijenjeni upotrebi u proizvodnji prerađenih životinjskih bjelančevina osim ribljeg brašna, koji su dobiveni od nepreživača i namijenjeni hranidbi životinja akvakulture, potječu iz klaonica u kojima se ne kolju preživači ili iz rasjekavaonica u kojima se ne iskoštava ili ne rasijeca meso preživača. U točki (a) predviđa se odstupanje od tog zahtjeva za klaonice koje provode učinkovite mjere za sprečavanje unakrsne kontaminacije između nusproizvoda od preživača i nepreživača i koje je na toj osnovi pregledalo i odobrilo nadležno tijelo.

(21)

Kako bi se pružile nove mogućnosti u pogledu vrsta sirovina upotrijebljenih u proizvodnji prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od nepreživača i namijenjenih upotrebi u hrani za životinje akvakulture ili izvozu, primjereno je izmijeniti točku (a) odjeljka D poglavlja IV. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 kako bi se omogućila upotreba nusproizvoda životinjskog podrijetla podrijetlom iz objekata koji nisu klaonice ili rasjekavaonice, uz uvjet da su ti objekti namijenjeni isključivo manipuliranju materijalima dobivenima od nepreživača ili da ih je odobrilo nadležno tijelo nakon inspekcijskog pregleda na terenu, na temelju istih zahtjeva u pogledu distribucije kao što je to predviđeno postojećim odstupanjem za klaonice, s obzirom na to da ti zahtjevi u pogledu distribucije pružaju potrebna jamstva da je unakrsna kontaminacija spriječena i kontrolirana. Postojeće odstupanje za klaonice primjereno je proširiti na rasjekavaonice, uz uvjet primjene istih zahtjeva u pogledu distribucije. Odjeljak D poglavlja IV. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(22)

U točki (b) odjeljka A poglavlja IV. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 zahtijeva se da je u pratećem komercijalnom dokumentu ili zdravstvenom certifikatu i na svim pakiranjima ribljeg brašna i krmnih smjesa koje sadržavaju riblje brašno navedeno sljedeće: „sadržava riblje brašno – nije za hranidbu preživača”. Međutim komercijalna isprava ili zdravstveni certifikat iz članka 21. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 nisu potrebni za krmne smjese. Stoga je primjereno izmijeniti točku (b) odjeljka A poglavlja IV. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 kako bi se objasnilo da za krmne smjese koje sadržavaju riblje brašno natpis „sadržava riblje brašno – nije za hranidbu preživača” treba dodati samo na oznaci krmnih smjesa. U skladu s time trebalo bi izmijeniti i odjeljak B, točku (d) odjeljka C i točku (e) odjeljka D poglavlja IV. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001.

(23)

U odjeljku C poglavlja V. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 zabranjuje se proizvodnja hrane za životinje iz uzgoja osim krznaša, u objektima za proizvodnju hrane za kućne ljubimce ili hrane za krznaše koja sadržava proizvode dobivene od preživača, a koji su zabranjeni za upotrebu u hrani za životinje iz uzgoja osim krznaša. Potrebno je utvrditi sličnu zabranu za objekte za proizvodnju hrane za kućne ljubimce ili hrane za krznaše koja sadržava prerađene životinjske bjelančevine dobivene od nepreživača osim ribljeg brašna, kako bi se osiguralo da ne dođe do unakrsne kontaminacije između hrane za životinje iz uzgoja osim krznaša ili životinja akvakulture, i proizvoda zabranjenih u toj hrani. Odjeljak C poglavlja V. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(24)

U točki 1. odjeljka E poglavlja V. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 zabranjuje se izvoz prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od preživača. Taj je zahtjev izvorno bio namijenjen za kontrolu širenja goveđe spongiformne encefalopatije (GSE) u vrijeme kada je u Uniji vladala epidemija GSE-a i kada je Europa njome bila globalno najviše zahvaćena. Međutim situacija u pogledu GSE-a u Uniji znatno se poboljšala. U Uniji je u 2015. prijavljeno pet slučajeva GSE-a, u usporedbi s 2 166 prijavljenih slučajeva u 2001. To poboljšanje situacije u pogledu GSE-a u Uniji odražava se u činjenici da 23 države članice Unije sada imaju priznat status države sa zanemarivim rizikom od GSE-a u skladu s Odlukom Komisije 2007/453/EZ (7), na temelju statusa rizika od GSE-a koji je na međunarodnoj razini priznala Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE).

(25)

Trebalo bi stoga ukinuti zabranu izvoza prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od preživača i zamijeniti ju posebnim uvjetima koji moraju biti ispunjeni, kako bi se smanjilo opterećenje za trgovinu i ostvarila veća proporcionalnost u usporedbi s aktualnom epidemiološkom situacijom u pogledu GSE-a. Tim bi uvjetima osobito trebalo nastojati osigurati da izvozni proizvodi ne sadržavaju mesno-koštano brašno, čiji izvoz nije dopušten u skladu s člankom 43. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1069/2009. Budući da mesno-koštano brašno može sadržavati specificirani rizični materijal ili može biti dobiveno od životinja koje su uginule ili su usmrćene zbog razloga koji nisu klanje za prehranu ljudi, mesno-koštano brašno predstavlja veći rizik od GSE-a i stoga se ne smije izvoziti.

(26)

Kako bi se osiguralo da izvezene prerađene životinjske bjelančevine dobivene od preživača ne sadržavaju mesno-koštano brašno i da se ne upotrebljavaju u druge svrhe osim onih odobrenih zakonodavstvom Unije, prerađene životinjske bjelančevine dobivene od preživača trebalo bi prevoziti u zapečaćenim spremnicima izravno iz pogona za preradu do mjesta izlaska iz Unije, a to bi trebala biti granična inspekcijska postaja navedena u Prilogu I. Odluci Komisije 2009/821/EZ (8), radi omogućavanja provedbe službenih kontrola. Takve službene kontrole potrebno je provoditi primjenom postojećih službenih kontrolnih postupaka, konkretno komercijalnog dokumenta u skladu s obrascem utvrđenim u točki 6. poglavlja III. Priloga VIII. Uredbi (EU) br. 142/2011, te komunikacije među nadležnim tijelima putem integriranog informatičkog veterinarskog sustava (TRACES) uvedenog Odlukom Komisije 2004/292/EZ (9).

(27)

U skladu s člankom 24. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, pogon za preradu mora biti odobren za preradu materijala kategorije 3 te, u skladu s člankom 45. te Uredbe, mora podlijegati redovnim službenim kontrolama, uključujući trajno označivanje materijala kategorije 1 i 2 predviđeno tom Uredbom, ako je pogon za preradu odobren i za preradu materijala kategorije 1 i/ili 2.

(28)

U točki 2. odjeljka E poglavlja V. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 zahtijeva se da su krmne smjese koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od nepreživača i namijenjene izvozu proizvedene u skladu s određenim zahtjevima, upućujući posebno na točku (e) odjeljka A poglavlja V. Priloga IV. toj Uredbi, koja pak upućuje na odjeljak D poglavlje IV. tog Priloga. Budući da su ta unakrsna upućivanja dovodila do različitih tumačenja, primjereno je preformulirati točku 2. odjeljka E poglavlja V. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 kako bi se objasnili zahtjevi primjenjivi na proizvodnju prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od nepreživača ili krmnih smjesa koje sadržavaju te bjelančevine, namijenjenih izvozu iz Unije.

(29)

Konkretno, upućivanje iz točke 2. (b) odjeljka E poglavlja V. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001, koja se odnosi na izvoz krmnih smjesa koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od nepreživača, na točku (d) odjeljka D poglavlja IV. tog Priloga, koja se odnosi na proizvodnju krmnih smjesa koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od nepreživača za hranidbu životinja akvakulture, nije prilagođeno svim slučajevima. Iako se u točki (d) odjeljka D poglavlja IV. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 zahtijeva da je objekt za proizvodnju krmnih smjesa namijenjen isključivo proizvodnji hrane za životinje akvakulture ili odobren na temelju mjera poduzetih radi sprečavanja unakrsne kontaminacije između hrane za životinje akvakulture i hrane za ostale životinje iz uzgoja, kada je riječ o izvozu, u Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 nema ograničenja u pogledu vrsta koje se mogu hraniti krmnim smjesama izvezenima u treće zemlje. Stoga se u ovom slučaju treba usredotočiti na unakrsnu kontaminaciju između izvezenih krmnih smjesa koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od nepreživača i hrane za ostale životinje iz uzgoja osim životinja akvakulture, koje će se stavljati na tržište Unije. Točku 2. odjeljka E poglavlja V. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(30)

Izmjene opisane u prethodno navedenim uvodnim izjavama u pogledu 1. skladištenja određenih krmiva i krmnih smjesa; 2. proizvodnje prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca iz uzgoja i krmnih smjesa koje sadržavaju te bjelančevine; 3. izvoza krmnih smjesa koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od nepreživača te 4. upotrebe sirovina iz drugih objekata osim klaonica i rasjekavaonica za proizvodnju prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od nepreživača, uključuju zahtjeve da nadležno tijelo države članice registrira ili odobri određene objekte ako su navedeni zahtjevi ispunjeni. Odjeljak A poglavlja V. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 trebalo bi stoga izmijeniti radi uvrštavanja obveze za države članice da ažuriraju i objavljuju popise tih objekata.

(31)

Radi smanjenja opterećenja za nadležna tijela objavljivanje popisa subjekata trebalo bi ograničiti samo na one slučajeve kada je takvo objavljivanje nužno kako bi subjekti mogli utvrditi koji potencijalni dostavljači ispunjavaju zahtjeve iz Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 te kako bi nadležna tijela mogla kontrolirati poštovanje tih zahtjeva u cijelom lancu proizvodnje. Odjeljak A poglavlja V. Priloga IV. trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se iz obveze objavljivanja izuzeli popisi proizvođača za vlastite potrebe.

(32)

Budući da države članice i subjekti trebaju dovoljno vremena da se prilagode izmjenama uvedenima ovom Uredbom u odjeljku A poglavlja III., u pogledu skladištenja određenih krmiva u rasutom stanju i krmnih smjesa, te u odjeljcima A, B i C poglavlja V. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001, u pogledu popisa objekata koji proizvode u skladu s određenim zahtjevima iz Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001, u pogledu skladištenja hrane za životinje koja sadržava proizvode dobivene od preživača te u pogledu proizvodnje hrane za kućne ljubimce koja sadržava prerađene životinjske bjelančevine dobivene od nepreživača, te bi se izmjene trebale primjenjivati od 1. siječnja 2018.

(33)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilozi I. i IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 mijenjaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Prilozi X., XIV. i XV. Uredbi (EU) br. 142/2011 mijenjaju se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. srpnja 2017.

Međutim sljedeće izmjene Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 uvedene ovom Uredbom primjenjuju se od 1. siječnja 2018.:

(a)	izmjene odjeljka A poglavlja III. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 uvedene točkom 2. (b) i. Priloga I. ovoj Uredbi; te

(b)	izmjene odjeljaka A, B i C poglavlja V. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 uvedene točkom 2. (d) i. Priloga I. ovoj Uredbi.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. svibnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 147, 31.5.2001., str. 1.

(2) SL L 300, 14.11.2009., str. 1.

(3) Znanstveno mišljenje o profilu rizika povezanog s proizvodnjom i konzumacijom kukaca kao hrane i hrane za životinje, EFSA Journal (2015.); 13(10):4257.

(4) Uredba (EZ) br. 767/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o stavljanju na tržište i korištenju hrane za životinje, izmjeni Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 79/373/EEZ, Direktive Komisije 80/511/EEZ, direktiva Vijeća 82/471/EEZ, 83/228/EEZ, 93/74/EEZ, 93/113/EZ i 96/25/EZ te Odluke Komisije 2004/217/EZ (SL L 229, 1.9.2009., str. 1.).

(5) Uredba Komisije (EU) br. 142/2011 od 25. veljače 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi i o provedbi Direktive Vijeća 97/78/EZ u pogledu određenih uzoraka i predmeta koji su oslobođeni veterinarskih pregleda na granici na temelju te Direktive (SL L 54, 26.2.2011., str. 1.).

(6) Uredba Komisije (EU) 2016/1396 od 18. kolovoza 2016. o izmjeni određenih priloga Uredbi (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija (SL L 225, 19.8.2016., str. 76.).

(7) Odluka Komisije 2007/453/EZ od 29. lipnja 2007. o utvrđivanju GSE statusa država članica ili trećih zemalja ili njihovih regija u skladu s njihovim rizikom od GSE-a (SL L 172, 30.6.2007., str. 84.).

(8) Odluka Komisije 2009/821/EZ od 28. rujna 2009. o sastavljanju popisa odobrenih graničnih inspekcijskih postaja, o utvrđivanju određenih pravila o inspekcijskim pregledima koje provode veterinarski stručnjaci Komisije te o utvrđivanju veterinarskih jedinica u okviru Traces-a (SL L 296, 12.11.2009., str. 1.).

(9) Odluka Komisije 2004/292/EZ od 30. ožujka 2004. o uvođenju sustava Traces te izmjeni Odluke 92/486/EEZ (SL L 94, 31.3.2004., str. 63.).

PRILOG I.

Prilozi I. i IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 mijenjaju se kako slijedi:

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(a)

u točki 1.(d) dodaje se sljedeća podtočka iv.:

„iv.	‚oznaka’ u članku 3. stavku 2. točki (t);”;

(b)

točki 2. dodaju se sljedeće točke:

„(m)

‚kukci iz uzgoja’ znači životinje iz uzgoja, kako su određene u članku 3. stavku 6. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, onih vrsta kukaca koje su odobrene za proizvodnju prerađenih životinjskih bjelančevina u skladu s točkom 2. dijela A odjeljka 1. poglavlja II. Priloga X. Uredbi (EU) br. 142/2011;

(n)	‚proizvođači za vlastite potrebe’ znači uzgajivači stoke koji miješaju krmne smjese za upotrebu isključivo na vlastitom gospodarstvu.”

Prilog IV. mijenja se kako slijedi:

(a)

u poglavlju II. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

životinja akvakulture sljedećim krmivima i krmnim smjesama:

prerađenim životinjskim bjelančevinama dobivenima od nepreživača osim ribljim brašnom i prerađenim životinjskim bjelančevinama dobivenima od kukaca iz uzgoja, i krmnim smjesama koje sadržavaju takve prerađene životinjske bjelančevine koje su proizvedene, stavljene na tržište i korištene u skladu s općim uvjetima iz poglavlja III. i posebnim uvjetima iz odjeljka D poglavlja IV.;

ii.	prerađenim životinjskim bjelančevinama dobivenima od kukaca za uzgoj i krmnim smjesama koje sadržavaju takve prerađene životinjske bjelančevine koji su proizvedeni, stavljeni na tržište i korišteni u skladu s općim uvjetima iz poglavlja III. i posebnim uvjetima iz odjeljka F poglavlja IV.”;

(b)

poglavlje III. mijenja se kako slijedi:

odjeljak A zamjenjuje se sljedećim:

„ODJELJAK A

Prijevoz i skladištenje krmiva i krmnih smjesa namijenjenih hranidbi nepreživača iz uzgoja

Sljedeći proizvodi za hranidbu nepreživača iz uzgoja prevoze se u vozilima i spremnicima te čuvaju u skladišnim prostorima koji se ne upotrebljavaju za prijevoz odnosno skladištenje hrane za životinje namijenjene preživačima:

(a)	prerađene životinjske bjelančevine u rasutom stanju, dobivene od nepreživača, uključujući riblje brašno i prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja;

(b)	dikalcij fosfat i trikalcij fosfat životinjskog podrijetla u rasutom stanju;

(c)	proizvodi od krvi dobiveni od nepreživača, u rasutom stanju;

(d)	krmne smjese u rasutom stanju koje sadržavaju krmiva navedena pod (a), (b) i (c).

Evidencije s detaljnim podacima o vrsti prevezenih ili uskladištenih proizvoda dostupne su nadležnom tijelu najmanje dvije godine.

Odstupajući od točke 1., vozila, spremnici i skladišni prostori koji su prethodno korišteni za prijevoz ili skladištenje proizvoda navedenih u toj točki mogu se poslije upotrijebiti za prijevoz hrane za životinje namijenjene preživačima ako su, u skladu s dokumentiranim postupkom koji je prethodno odobrilo nadležno tijelo, prethodno očišćeni kako bi se izbjegla unakrsna kontaminacija.

Svaku primjenu takvog postupka potrebno je navesti u dokumentaciji koja je dostupna nadležnom tijelu najmanje dvije godine.

Skladišta za krmiva i krmne smjese iz točke 1. u skladu s točkom 2. odobrava nadležno tijelo na temelju provjere njihove usklađenosti sa zahtjevima navedenima u točki 2.

Prerađene životinjske bjelančevine u rasutom stanju dobivene od nepreživača, uključujući prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja, ali isključujući riblje brašno te krmne smjese u rasutom stanju koje sadržavaju takve prerađene životinjske bjelančevine, prevoze se u vozilima i spremnicima te čuvaju u skladišnim prostorima koji se ne upotrebljavaju za prijevoz odnosno skladištenje hrane za životinje namijenjene nepreživačima iz uzgoja koji nisu životinje akvakulture.

Odstupajući od točke 4., vozila, spremnici i skladišni prostori koji su prethodno korišteni za prijevoz ili skladištenje proizvoda iz te točke mogu se poslije upotrijebiti za prijevoz ili skladištenje hrane za životinje namijenjene nepreživačima iz uzgoja osim životinja akvakulture ako su, u skladu s dokumentiranim postupkom koji je prethodno odobrilo nadležno tijelo, prethodno očišćeni kako bi se izbjegla unakrsna kontaminacija.

Svaku primjenu takvog postupka potrebno je navesti u dokumentaciji koja je dostupna nadležnom tijelu najmanje dvije godine.”;

ii.

u odjeljku B točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.

Odstupajući od točke 1., posebno odobrenje za proizvodnju potpune hrane za životinje od krmnih smjesa koje sadržavaju proizvode navedene u toj točki ne zahtijeva se za proizvođače za vlastite potrebe koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)	nadležno tijelo mora ih registrirati za proizvodnju potpune hrane za životinje od krmnih smjesa koje sadržavaju proizvode navedene u točki 1.;

(b)	moraju držati samo nepreživače;

(c)	sve krmne smjese koje sadržavaju riblje brašno koje se upotrebljavaju u proizvodnji potpune hrane za životinje moraju sadržavati manje od 50 % sirovih bjelančevina;

(d)	sve krmne smjese koje sadržavaju dikalcij fosfat i trikalcij fosfat životinjskog podrijetla koje se upotrebljavaju u proizvodnji potpune hrane za životinje moraju sadržavati manje od 10 % ukupnog fosfora;

(e)	sve krmne smjese koje sadržavaju proizvode od krvi dobivene od nepreživača koje se upotrebljavaju u proizvodnji potpune hrane za životinje moraju sadržavati manje od 50 % sirovih bjelančevina.”;

iii.

u odjeljku C točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od nepreživača, uključujući riblje brašno i prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja;”;

iv.

u odjeljku D točka (a) u točki 1. zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od nepreživača, uključujući riblje brašno i prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja;”;

(c)

poglavlje IV. mijenja se kako slijedi:

u odjeljku A točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

Riječi ‚riblje brašno – nije za hranidbu preživača osim neodbijenih preživača’ jasno su navedene u pratećem komercijalnom dokumentu ili zdravstvenom certifikatu iz članka 21. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 kao i na oznaci ribljeg brašna.

Riječi ‚sadržava riblje brašno – nije za hranidbu preživača’ jasno su navedene na oznaci krmnih smjesa koje sadržavaju riblje brašno, a namijenjene su nepreživačima iz uzgoja, osim krznaša.”;

ii.

odjeljak B zamjenjuje se sljedećim:

„ODJELJAK B

Posebni uvjeti koji se primjenjuju na korištenje dikalcij fosfata i trikalcij fosfata životinjskog podrijetla i krmnih smjesa koje sadržavaju takve fosfate namijenjenih hranidbi nepreživača iz uzgoja osim krznaša

(a)

Riječi ‚dikalcij fosfat i trikalcij fosfat životinjskog podrijetla – nije za hranidbu preživača’ jasno su navedene u pratećem komercijalnom dokumentu ili zdravstvenom certifikatu iz članka 21. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 kao i na oznaci dikalcij fosfata i trikalcij fosfata životinjskog podrijetla.

(b)	Riječi ‚sadržava dikalcij fosfat i trikalcij fosfat životinjskog podrijetla – nije za hranidbu preživača’ jasno su navedene na oznaci krmnih smjesa koje sadržavaju dikalcij fosfat i trikalcij fosfat životinjskog podrijetla.”;

iii.

u odjeljku C prvi stavak točke (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)	Proizvodi od krvi proizvode se u pogonima za preradu koji isključivo prerađuju krv nepreživača i koje je nadležno tijelo registriralo kao pogone koji isključivo prerađuju krv nepreživača.”;

iv.

u odjeljku C točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)

Riječi ‚proizvodi od krvi nepreživača – nije za hranidbu preživača’ jasno su navedene u pratećem komercijalnom dokumentu ili zdravstvenom certifikatu iz članka 21. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 kao i na oznaci proizvoda od krvi dobivenih od nepreživača.

Riječi ‚sadržava proizvode od krvi nepreživača – nije za hranidbu preživača’ jasno su navedene na oznaci krmnih smjesa koje sadržavaju proizvode od krvi dobivene od nepreživača.”;

u odjeljku D naslov tog odjeljka, uvodna rečenica prvog stavka i točka (a) zamjenjuju se sljedećim:

„ODJELJAK D

Posebni uvjeti koji se primjenjuju na proizvodnju i korištenje prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od nepreživača, osim ribljeg brašna i osim prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca iz uzgoja i krmnih smjesa koje sadržavaju takve bjelančevine, namijenjenih hranidbi životinja akvakulture

Sljedeći posebni uvjeti primjenjuju se na proizvodnju i korištenje prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od nepreživača, osim ribljeg brašna i osim prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca iz uzgoja i krmnih smjesa koje sadržavaju takve bjelančevine, namijenjenih hranidbi životinja akvakulture:

(a)

Nusproizvodi životinjskog podrijetla namijenjeni proizvodnji prerađenih životinjskih bjelančevina iz ovog odjeljka potječu iz:

i.	klaonica u kojima se ne kolju preživači i koje je nadležno tijelo registriralo kao klaonice u kojima se ne kolju preživači; ili

ii.	rasjekavaonica u kojima se ne iskoštava ili ne rasijeca meso preživača i koje je nadležno tijelo registriralo kao rasjekavaonice u kojima se ne iskoštava ili ne rasijeca meso preživača; ili

iii.	drugih objekata osim onih iz točke i. ili ii. u kojima se ne manipulira proizvodima od preživača i koje je nadležno tijelo registriralo kao objekte u kojima se ne manipulira proizvodima od preživača.

Odstupajući od tog posebnog uvjeta, nadležno tijelo može odobriti klanje preživača u klaonici u kojoj se proizvode nusproizvodi životinjskog podrijetla od nepreživača namijenjeni proizvodnji prerađenih životinjskih bjelančevina iz ovog odjeljka te manipuliranje proizvodima od preživača u rasjekavaonici ili drugom objektu za proizvodnju nusproizvoda životinjskog podrijetla od nepreživača namijenjenih proizvodnji prerađenih životinjskih bjelančevina iz ovog odjeljka.

To odobrenje može se izdati samo ako je nadležno tijelo nakon izravnog inspekcijskog pregleda uvjereno da su mjere usmjerene na sprečavanje unakrsne kontaminacije nusproizvoda od preživača i nepreživača učinkovite.

Te mjere uključuju sljedeće minimalne zahtjeve:

i.	klanje nepreživača mora se provoditi na linijama koje su fizički odvojene od linija koje se upotrebljavaju za klanje preživača;

ii.	proizvodima od nepreživača mora se manipulirati na proizvodnim linijama koje su fizički odvojene od onih na kojima se manipulira proizvodima od preživača;

iii.	objekti za sakupljanje, skladištenje, prijevoz i pakiranje nusproizvoda životinjskog podrijetla od nepreživača moraju biti odvojeni od objekata za nusproizvode životinjskog podrijetla od preživača;

iv.

nusproizvodi životinjskog podrijetla podrijetlom od nepreživača moraju se redovito uzorkovati i analizirati da se otkrije prisutnost bjelančevina preživača. Analitička metoda mora biti znanstveno potvrđena za tu namjenu. Učestalost uzorkovanja i analize određuje se na temelju procjene rizika koju provodi subjekt kao dio postupaka koji se temelje na načelima HACCP-a.”;

vi.

u odjeljku D prvi stavak točke (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

Prerađene životinjske bjelančevine iz ovog odjeljka proizvode se u pogonima za preradu koji su namijenjeni isključivo preradi nusproizvoda životinjskog podrijetla od nepreživača koji potječu iz klaonica, rasjekavaonica ili drugih objekata iz točke (a). Te pogone za preradu nadležno tijelo registrira kao pogone koji isključivo prerađuju nusproizvode životinjskog podrijetla od nepreživača.”;

vii.

u odjeljku D u drugom stavku točke (d) uvodna rečenica i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.

nakon izravnog inspekcijskog pregleda nadležno tijelo može odobriti proizvodnju krmnih smjesa koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine iz ovog odjeljka, za životinje akvakulture u objektima u kojima se proizvode i krmne smjese namijenjene drugim životinjama iz uzgoja osim krznaša, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:”;

viii.

u odjeljku D točka (d)ii. i točka (e) zamjenjuju se sljedećim:

„ii.

posebno odobrenje za proizvodnju potpune hrane za životinje od krmnih smjesa koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine iz ovog odjeljka ne zahtijeva se za proizvođače za vlastite potrebe koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

—	nadležno tijelo registriralo ih je za proizvodnju potpune hrane za životinje od krmnih smjesa koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od nepreživača, osim ribljeg brašna i osim prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca iz uzgoja,

—	drže samo životinje akvakulture, te

—	krmne smjese koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine iz ovog odjeljka, a upotrebljavaju se u njihovoj proizvodnji, sadržavaju manje od 50 % sirovih bjelančevina.

(e)

U pratećem komercijalnom dokumentu ili zdravstvenom certifikatu iz članka 21. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 za prerađene životinjske bjelančevine iz ovog odjeljka kao i na oznaci proizvoda jasno je navedeno sljedeće: ‚prerađene životinjske bjelančevine od nepreživača – nije za hranidbu životinja iz uzgoja osim životinja akvakulture i krznaša’.

Sljedeće riječi jasno su navedene na oznaci krmnih smjesa koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine iz ovog odjeljka:

‚sadržava prerađene životinjske bjelančevine od nepreživača – nije za hranidbu životinja iz uzgoja osim životinja akvakulture i krznaša’.”;

ix.

u odjeljku E točke (b)–(g) zamjenjuju se sljedećim:

„(b)	Riječi ‚riblje brašno – nije za hranidbu preživača osim neodbijenih preživača’ jasno su navedene u pratećem komercijalnom dokumentu ili zdravstvenom certifikatu iz članka 21. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 kao i na oznaci ribljeg brašna namijenjenog upotrebi u mliječnim zamjenicama.

(c)

Korištenje ribljeg brašna za neodbijene preživače iz uzgoja dopušteno je samo za proizvodnju mliječnih zamjenica, distribuiranih u suhom obliku i primijenjenih nakon otapanja u zadanoj količini tekućine, namijenjenih hranidbi neodbijenih preživača kao dodatka ili zamjene za postkolostralno mlijeko prije odbića.

(d)

Mliječne zamjenice koje sadržavaju riblje brašno namijenjeno neodbijenim preživačima iz uzgoja proizvode se u objektima koji ne proizvode druge krmne smjese namijenjene preživačima i koje je u tu svrhu odobrilo nadležno tijelo.

Odstupajući od tog posebnog uvjeta, nadležno tijelo može odobriti proizvodnju drugih krmnih smjesa namijenjenih preživačima u objektima koji proizvode i mliječne zamjenice koje sadržavaju riblje brašno namijenjene neodbijenim preživačima iz uzgoja nakon izravnog inspekcijskog pregleda uz poštovanje sljedećih uvjeta:

i.	druge krmne smjese namijenjene preživačima moraju se tijekom skladištenja, prijevoza i pakiranja držati u objektima koji su fizički odvojeni od onih koji se upotrebljavaju za riblje brašno u rasutom stanju i mliječne zamjenice u rasutom stanju koje sadržavaju riblje brašno;

ii.	druge krmne smjese namijenjene preživačima moraju biti proizvedene u objektima koji su fizički odvojeni od objekata u kojima se proizvode mliječne zamjenice koje sadržavaju riblje brašno;

iii.	evidencije s detaljnim podacima o kupnji i korištenju ribljeg brašna i prodaji mliječnih zamjenica koje sadržavaju riblje brašno moraju nadležnom tijelu biti dostupne najmanje pet godina;

iv.

potrebno je provoditi redovito uzorkovanje i analizu drugih krmnih smjesa namijenjenih preživačima kako bi se provjerila odsutnost nedopuštenih sastojaka životinjskog podrijetla korištenjem analitičkih metoda za određivanje sastojaka životinjskog podrijetla za kontrolu hrane za životinje iz Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 152/2009; učestalost takvog uzorkovanja i analiza određuje se na temelju procjene rizika koju provodi subjekt kao dio postupaka koji se temelje na načelima analize rizika i kritičnim kontrolnim točkama (HACCP); rezultati takvog uzorkovanja i analiza moraju nadležnom tijelu biti dostupni najmanje pet godina.

(e)

Prije puštanja u slobodan promet u Uniji uvoznici su dužni osigurati da se svaka pošiljka uvezenih mliječnih zamjenica koje sadržavaju riblje brašno analizira u skladu s analitičkim metodama za određivanje sastojaka životinjskog podrijetla za kontrolu hrane za životinje iz Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 152/2009 kako bi se provjerila odsutnost nedopuštenih sastojaka životinjskog podrijetla.

(f)	Na oznaci za mliječne zamjenice koje sadržavaju riblje brašno i namijenjene su neodbijenim preživačima iz uzgoja mora biti jasno navedeno sljedeće: ‚sadržava riblje brašno – nije za hranidbu preživača osim neodbijenih preživača’.

(g)

Mliječne zamjenice u rasutom stanju koje sadržavaju riblje brašno namijenjene neodbijenim preživačima iz uzgoja prevoze se u vozilima i spremnicima te čuvaju u skladišnim prostorima koji se ne upotrebljavaju za prijevoz odnosno skladištenje druge hrane za životinje namijenjene preživačima.

Odstupajući od tog posebnog zahtjeva, vozila, spremnici i skladišni prostori koji će se poslije upotrijebiti za prijevoz odnosno skladištenje druge hrane za životinje u rasutom stanju namijenjene preživačima mogu se upotrijebiti za prijevoz odnosno skladištenje mliječnih zamjenica u rasutom stanju koje sadržavaju riblje brašno namijenjenih neodbijenim preživačima iz uzgoja ako su, u skladu s dokumentiranim postupkom koji je prethodno odobrilo nadležno tijelo, prethodno očišćeni kako bi se izbjegla unakrsna kontaminacija. Svaku primjenu takvog postupka potrebno je navesti u dokumentaciji koja je nadležnom tijelu dostupna najmanje dvije godine.

(h)

Na gospodarstvima na kojima se drže preživači provode se mjere kojima se sprečava da se mliječne zamjenice koje sadržavaju riblje brašno upotrebljavaju u hranidbi drugih preživača koji nisu neodbijeni preživači. Nadležno tijelo sastavlja popis gospodarstava koja upotrebljavaju mliječne zamjenice koje sadržavaju riblje brašno na temelju sustava prethodnih prijava gospodarstava ili drugog sustava kojim se osigurava sukladnost s ovim posebnim uvjetom.”;

dodaje se sljedeći odjeljak F:

„ODJELJAK F

Posebni uvjeti koji se primjenjuju na proizvodnju i korištenje prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca iz uzgoja i krmnih smjesa koje sadržavaju takve bjelančevine namijenjenih hranidbi životinja akvakulture

Sljedeći posebni uvjeti primjenjuju se na proizvodnju i korištenje prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca iz uzgoja i krmnih smjesa koje sadržavaju takve bjelančevine namijenjenih hranidbi životinja akvakulture:

(a)

Prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja moraju se:

i.	proizvoditi u pogonima za preradu koji su odobreni u skladu s člankom 24. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i namijenjeni isključivo proizvodnji proizvoda dobivenih od kukaca iz uzgoja; te

ii.	proizvoditi u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 1. poglavlja II. Priloga X. Uredbi (EU) br. 142/2011.

(b)

Krmne smjese koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja moraju se proizvoditi u objektima koje je za tu namjenu odobrilo nadležno tijelo i koji su namijenjeni isključivo proizvodnji hrane za životinje akvakulture.

Odstupajući od tog posebnog zahtjeva:

nakon izravnog inspekcijskog pregleda nadležno tijelo može odobriti proizvodnju krmnih smjesa koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja namijenjenih životinjama akvakulture u objektima u kojima se proizvode i krmne smjese namijenjene drugim životinjama iz uzgoja, osim krznaša, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

—	krmne smjese namijenjene preživačima moraju se proizvoditi i držati, tijekom skladištenja, prijevoza i pakiranja, u objektima koji su fizički odvojeni od onih objekata u kojima se proizvode i drže krmne smjese namijenjene nepreživačima,

—	krmne smjese namijenjene životinjama akvakulture moraju se proizvoditi i držati, tijekom skladištenja, prijevoza i pakiranja, u objektima koji su fizički odvojeni od onih objekata u kojima se proizvode i drže krmne smjese namijenjene drugim nepreživačima,

—	evidencije s detaljnim podacima o kupnji i korištenju prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca iz uzgoja te o prodaji krmnih smjesa koje sadržavaju takve bjelančevine moraju nadležnom tijelu biti dostupne najmanje pet godina,

—

potrebno je provoditi redovito uzorkovanje i analize krmnih smjesa namijenjenih životinjama iz uzgoja, osim životinja akvakulture kako bi se provjerila odsutnost nedopuštenih sastojaka životinjskog podrijetla koristeći se analitičkim metodama za određivanje sastojaka životinjskog podrijetla za kontrolu hrane za životinje iz Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 152/2009; učestalost takvog uzorkovanja i analiza određuje se na temelju procjene rizika koju provodi subjekt kao dio postupaka koji se temelje na načelima analize rizika i kritičnim kontrolnim točkama HACCP-a; rezultati takvog uzorkovanja i analiza moraju nadležnom tijelu biti dostupni najmanje pet godina;

ii.

posebno odobrenje za proizvodnju potpune hrane za životinje od krmnih smjesa koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja ne zahtijeva se za proizvođače za vlastite potrebe koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

—	nadležno tijelo registriralo ih je za proizvodnju potpune hrane za životinje od krmnih smjesa koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja,

—	drže samo životinje akvakulture, te

—	krmne smjese koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja, a upotrebljavaju se u njihovoj proizvodnji, sadržavaju manje od 50 % sirovih bjelančevina.

(c)

U pratećem komercijalnom dokumentu ili zdravstvenom certifikatu iz članka 21. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 za prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja kao i na oznaci proizvoda jasno je navedeno sljedeće: ‚prerađene bjelančevine od kukaca – nije za hranidbu životinja iz uzgoja osim životinja akvakulture i krznaša’.

Sljedeće riječi jasno su navedene na oznaci krmnih smjesa koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca:

‚sadržava prerađene životinjske bjelančevine od nepreživača – nije za hranidbu životinja iz uzgoja osim životinja akvakulture i krznaša’.”;

(d)

poglavlje V. mijenja se kako slijedi:

odjeljci A, B i C zamjenjuju se sljedećim:

„ODJELJAK A

Uvrštavanje na popis

Države članice ažuriraju i objavljuju popise:

(a)	klaonica registriranih kao klaonice koje ne kolju preživače u skladu s prvim stavkom točke (a) odjeljka C poglavlja IV., kao i odobrenih klaonica iz kojih potječe krv proizvedena u skladu s drugim, trećim i četvrtim stavkom točke (a) odjeljka C poglavlja IV.;

(b)	pogona za preradu registriranih isključivo za preradu krvi nepreživača u skladu s prvim stavkom točke (c) odjeljka C poglavlja IV., kao i odobrenih pogona za preradu koji proizvode proizvode od krvi u skladu s drugim, trećim i četvrtim stavkom točke (c) odjeljka C poglavlja IV.;

(c)

klaonica, rasjekavaonica i drugih objekata registriranih kao objekti u kojima se ne kolju preživači, odnosno ne iskoštava ili ne rasijeca meso preživača, i ne manipulira se proizvodima od preživača, a iz kojih potječu nusproizvodi životinjskog podrijetla namijenjeni proizvodnji prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od nepreživača u skladu s prvim stavkom točke (a) odjeljka D poglavlja IV., kao i odobrenih klaonica, rasjekavaonica i drugih objekata iz kojih potječu nusproizvodi životinjskog podrijetla namijenjeni proizvodnji prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od nepreživača u skladu s drugim, trećim i četvrtim stavkom točke (a) odjeljka D poglavlja IV.;

(d)

pogona za preradu registriranih kao pogoni koji ne prerađuju nusproizvode životinjskog podrijetla od preživača u skladu s prvim stavkom točke (c) odjeljka D poglavlja IV., kao i odobrenih pogona za preradu koji proizvode prerađene životinjske bjelančevine dobivene od nepreživača, a koji djeluju u skladu s drugim, trećim i četvrtim stavkom točke (c) odjeljka D poglavlja IV.;

(e)	odobrenih objekata za proizvodnju krmnih smjesa koji proizvode, u skladu s odjeljkom B poglavlja III., krmne smjese koje sadržavaju riblje brašno, dikalcij fosfat i trikalcij fosfat životinjskog podrijetla ili proizvode od krvi dobivene od nepreživača;

(f)

odobrenih objekata za proizvodnju krmnih smjesa koji proizvode, u skladu s točkom (d) odjeljka D poglavlja IV., krmne smjese koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od nepreživača; kao i odobrenih objekata za proizvodnju krmnih smjesa koji proizvode, u skladu s točkom 3.(b) podtočkom ii. odjeljka E poglavlja V., isključivo krmne smjese za izvoz iz Unije ili krmne smjese za izvoz iz Unije i krmne smjese za životinje akvakulture koje se stavljaju na tržište;

(g)	odobrenih objekata za proizvodnju krmnih smjesa koji proizvode, u skladu s točkom (d) odjeljka E poglavlja IV., mliječne zamjenice koje sadržavaju riblje brašno namijenjene neodbijenim preživačima iz uzgoja;

(h)	odobrenih objekata za proizvodnju krmnih smjesa koji proizvode, u skladu s točkom (b) odjeljka F poglavlja IV., krmne smjese koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja;

(i)	skladišta odobrena u skladu s točkom 3. odjeljka A poglavlja III. ili u skladu s trećim stavkom točke 3.(d) odjeljka E poglavlja V.

Države članice redovito ažuriraju popise proizvođača za vlastite potrebe registriranih u skladu s točkom 3. odjeljka B poglavlja III., točkom (d) podtočkom ii. odjeljka D poglavlja IV. te točkom (b) podtočkom ii. odjeljka F poglavlja IV.

ODJELJAK B

Prijevoz i skladištenje krmiva i krmnih smjesa koji sadržavaju proizvode dobivene od preživača

Krmiva u rasutom stanju i krmne smjese u rasutom stanju koji sadržavaju proizvode dobivene od preživača osim onih koji su navedeni u sljedećim točkama (a) do (d) prevoze se u vozilima i spremnicima i skladište u skladišnim prostorima koji se ne upotrebljavaju za prijevoz odnosno skladištenje hrane za životinje namijenjene životinjama iz uzgoja osim krznaša:

(a)	mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka, proizvodi dobiveni od mlijeka, kolostrum i proizvodi od kolostruma;

(b)	dikalcij fosfat i trikalcij fosfat životinjskog podrijetla;

(c)	hidrolizirane bjelančevine dobivene od krzna i kože preživača;

(d)	topljena mast dobivena od preživača, najveće razine netopivih čistoća 0,15 % mase, te prerađevine dobivene od takve masti.

Odstupajući od točke 1., vozila, spremnici i skladišni prostori koji su prethodno upotrijebljeni za prijevoz ili skladištenje krmiva u rasutom stanju i krmnih smjesa u rasutom stanju navedenih u toj točki mogu se upotrijebiti za prijevoz ili skladištenje hrane za životinje iz uzgoja osim krznaša, uz uvjet da su prethodno očišćeni kako bi se izbjegla unakrsna kontaminacija u skladu s dokumentiranim postupkom koji je prethodno odobrilo nadležno tijelo.

Svaku primjenu takvog postupka potrebno je navesti u dokumentaciji koja mora biti dostupna nadležnom tijelu najmanje dvije godine.

ODJELJAK C

Proizvodnja krmnih smjesa namijenjenih krznašima ili kućnim ljubimcima koje sadržavaju proizvode dobivene od preživača ili nepreživača

Krmne smjese namijenjene krznašima ili kućnim ljubimcima koje sadržavaju proizvode dobivene od preživača osim onih koji su navedeni u točkama (a) do (d) ne proizvode se u objektima u kojima se proizvodi hrana za životinje iz uzgoja osim krznaša:

(a)	mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka, proizvodi dobiveni od mlijeka, kolostrum i proizvodi od kolostruma;

(b)	dikalcij fosfat i trikalcij fosfat životinjskog podrijetla;

(c)	hidrolizirane bjelančevine dobivene od krzna i kože preživača;

(d)	topljena mast dobivena od preživača, najveće razine netopivih čistoća 0,15 % mase, te prerađevine dobivene od takve masti.

Krmne smjese namijenjene krznašima ili kućnim ljubimcima koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od nepreživača osim ribljeg brašna ne proizvode se u objektima u kojima se proizvodi hrana za životinje iz uzgoja osim krznaša ili životinja akvakulture.”;

ii.

odjeljak D zamjenjuje se sljedećim:

„ODJELJAK D

Uporaba i skladištenje na gospodarstvima krmiva i krmnih smjesa za životinje iz uzgoja koji sadržavaju proizvode dobivene od preživača

Uporaba i skladištenje krmiva i krmnih smjesa za životinje iz uzgoja koji sadržavaju proizvode dobivene od preživača osim onih koji su navedeni u točkama (a) do (d) zabranjeni su na gospodarstvima koja drže životinje iz uzgoja osim krznaša:

(a)	mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka, proizvodi dobiveni od mlijeka, kolostrum i proizvodi od kolostruma;

(b)	dikalcij fosfat i trikalcij fosfat životinjskog podrijetla;

(c)	hidrolizirane bjelančevine dobivene od krzna i kože preživača;

(d)	topljena mast dobivena od preživača, najveće razine netopivih čistoća 0,15 % mase, te prerađevine dobivene od takve masti.”;

iii.

odjeljak E zamjenjuje se sljedećim:

„ODJELJAK E

Izvoz prerađenih životinjskih bjelančevina i proizvoda koji sadržavaju takve bjelančevine

Izvoz prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od preživača ili prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od preživača i nepreživača mora ispunjavati sljedeće uvjete:

(a)

Prerađene životinjske bjelančevine prevoze se u zapečaćenim spremnicima izravno iz pogona za preradu do mjesta izlaska iz područja Unije, odnosno granične inspekcijske postaje navedene u Prilogu I. Odluci Komisije 2009/821/EZ (*1). Prije nego što prerađene životinjske bjelančevine napuste područje Unije, gospodarski subjekt odgovoran za organizaciju njihova prijevoza obavješćuje nadležno tijelo na toj graničnoj inspekcijskoj postaji o dolasku pošiljke na mjesto izlaska.

(b)

Pošiljku prati propisno ispunjen komercijalni dokument sastavljen u skladu s obrascem utvrđenim u točki 6. poglavlja III. Priloga VIII. Uredbi (EU) br. 142/2011 i izdan putem integriranog informatičkog veterinarskog sustava (TRACES) uvedenog Odlukom Komisije 2004/292/EZ (*2). U tom se komercijalnom dokumentu izlazna granična inspekcijska postaja mora u rubrici I.28. navesti kao mjesto izlaska.

(c)

Kad pošiljka stigne na mjesto izlaska, nadležno tijelo na graničnoj inspekcijskoj postaji provjerava plombu svakoga od spremnika podnesenog na uvid na graničnoj inspekcijskoj postaji.

Odstupajući od toga, nadležno tijelo na graničnoj inspekcijskoj postaji može na temelju analize rizika odlučiti nasumce provjeriti plombu spremnika.

Ako rezultat provjere plombe nije zadovoljavajući, pošiljka se mora uništiti ili otpremiti natrag u objekt podrijetla.

Nadležno tijelo na graničnoj inspekcijskoj postaji putem sustava TRACES obavješćuje nadležno tijelo odgovorno za objekt podrijetla o dolasku pošiljke na mjesto izlaska te, ako je primjenjivo, o rezultatu provjere plombe i poduzetim korektivnim mjerama.

(d)

Nadležno tijelo odgovorno za objekt podrijetla provodi redovite službene kontrole radi provjere ispravne provedbe točaka (a) i (b) i kako bi se provjerilo da je za svaku pošiljku prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od preživača namijenjenu izvozu od nadležnog tijela granične inspekcijske postaje putem sustava TRACES primljena potvrda o kontroli provedenoj na mjestu izlaska.

Ne dovodeći u pitanje točku 1., zabranjuje se izvoz proizvoda koji sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od preživača.

Odstupajući od toga, ta se zabrana ne primjenjuje na prerađenu hranu za kućne ljubimce koja sadržava prerađene životinjske bjelančevine dobivene od preživača i koja je:

(a)	prerađena u odobrenim objektima za proizvodnju hrane za kućne ljubimce u skladu s člankom 24. Uredbe (EZ) br. 1069/2009; te

(b)	pakirana i označena u skladu sa zakonodavstvom Unije.

Izvoz prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od nepreživača ili krmnih smjesa koje sadržavaju takve bjelančevine mora ispunjavati sljedeće uvjete:

(a)	prerađene životinjske bjelančevine dobivene od nepreživača proizvode se u pogonima za preradu koji ispunjavaju uvjete iz točke (c) odjeljka D poglavlja IV.;

(b)

krmne smjese koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od nepreživača proizvode se u objektima za proizvodnju krmnih smjesa koji:

i.	proizvode u skladu s točkom (d) odjeljka D poglavlja IV.; ili

ii.

u proizvodnji krmnih smjesa namijenjenih izvozu upotrebljavaju prerađene životinjske bjelančevine koje potječu iz pogona za preradu koji ispunjavaju uvjete iz točke (a) te su:

—	namijenjeni isključivo proizvodnji krmnih smjesa za izvoz iz Unije te ih je za tu namjenu odobrilo nadležno tijelo, ili

—	namijenjeni isključivo proizvodnji krmnih smjesa za izvoz iz Unije i proizvodnji krmnih smjesa za životinje akvakulture koje se stavljaju na tržište Unije te ih je za tu namjenu odobrilo nadležno tijelo;

(c)

krmne smjese koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od nepreživača pakiraju se i označuju u skladu sa zakonodavstvom Unije ili sa zakonskim zahtjevima zemlje uvoznice. Ako krmne smjese koje sadržavaju prerađene životinjske bjelančevine dobivene od nepreživača nisu označene u skladu sa zakonodavstvom Unije, na oznaci se navode sljedeće riječi: ‚sadržava prerađene životinjske bjelančevine od nepreživača’;

(d)

prerađene životinjske bjelančevine u rasutom stanju dobivene od nepreživača i krmne smjese u rasutom stanju koje sadržavaju takve bjelančevine i koje su namijenjene izvozu iz Unije prevoze se u vozilima i spremnicima i skladište u skladišnim prostorima koji se ne upotrebljavaju za prijevoz odnosno skladištenje hrane za životinje za stavljanje na tržište namijenjene hranidbi preživača ili nepreživača iz uzgoja osim životinja akvakulture. Evidencije s detaljnim podacima o vrsti prevezenih ili skladištenih proizvoda moraju biti dostupne nadležnom tijelu najmanje dvije godine.

Odstupajući od prvog stavka, vozila, spremnici i skladišni prostori koji su prethodno upotrijebljeni za prijevoz ili skladištenje prerađenih životinjskih bjelančevina u rasutom stanju dobivenih od nepreživača i krmnih smjesa u rasutom stanju koje sadržavaju takve bjelančevine i namijenjene su izvozu iz Unije mogu se naknadno upotrijebiti za prijevoz ili skladištenje hrane za životinje za stavljanje na tržište namijenjene hranidbi preživača ili nepreživača iz uzgoja osim životinja akvakulture, uz uvjet da su prethodno očišćeni kako bi se izbjegla unakrsna kontaminacija, u skladu s dokumentiranim postupkom koji je prethodno odobrilo nadležno tijelo. Svaku primjenu takvog postupka potrebno je navesti u dokumentaciji koja mora biti dostupna nadležnom tijelu najmanje dvije godine.

Skladišta u kojima se u skladu s uvjetima iz drugog stavka točke (d) skladište prerađene životinjske bjelančevine u rasutom stanju dobivene od nepreživača i krmne smjese u rasutom stanju koje sadržavaju takve bjelančevine nadležno tijelo odobrava na temelju provjere njihove usklađenosti sa zahtjevima iz tog stavka.

Odstupajući od točke 3., uvjeti iz te točke ne primjenjuju se na sljedeće:

(a)	hranu za kućne ljubimce koja sadržava prerađene životinjske bjelančevine dobivene od nepreživača, a koja je bila prerađena u objektima za proizvodnju hrane za kućne ljubimce odobrenima u skladu s člankom 24. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 te je pakirana i označena u skladu sa zakonodavstvom Unije;

(b)	riblje brašno, uz uvjet da se ono proizvodi u skladu s ovim Prilogom;

(c)	prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja, uz uvjet da se proizvode u skladu s ovim Prilogom;

(d)	krmne smjese koje ne sadržavaju druge prerađene životinjske bjelančevine osim ribljeg brašna i prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca iz uzgoja, uz uvjet da se proizvode u skladu s ovim Prilogom;

(e)

prerađene životinjske bjelančevine dobivene od nepreživača namijenjene proizvodnji hrane za kućne ljubimce ili organskih gnojiva i poboljšivača tla u trećoj zemlji odredišta, uz uvjet da izvoznik prije izvoza osigura analizu svake pošiljke prerađenih životinjskih bjelančevina u skladu s analitičkom metodom iz točke 2.2. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 152/2009 kako bi se utvrdila odsutnost sastojaka podrijetlom od preživača.

(*1) Odluka Komisije 2009/821/EZ od 28. rujna 2009. o sastavljanju popisa odobrenih graničnih inspekcijskih postaja, o utvrđivanju određenih pravila o inspekcijskim pregledima koje provode veterinarski stručnjaci Komisije te o utvrđivanju veterinarskih jedinica u okviru Traces-a (SL L 296, 12.11.2009., str. 1.)."

(*2) Odluka Komisije 2004/292/EZ od 30. ožujka 2004. o uvođenju sustava Traces te izmjeni Odluke 92/486/EEZ (SL L 94, 31.3.2004., str. 63.).”"

PRILOG II.

Prilozi X., XIV. i XV. Uredbi (EU) br. 142/2011 mijenjaju se kako slijedi:

U Prilogu X. poglavlju II. odjeljku 1. dio A zamjenjuje se sljedećim:

„A. Sirovine

Za proizvodnju prerađenih životinjskih bjelančevina mogu se upotrebljavati samo nusproizvodi životinjskog podrijetla koji su materijal kategorije 3 ili proizvodi dobiveni od takvih nusproizvoda životinjskog podrijetla, osim materijala kategorije 3 iz članka 10. točaka (n), (o) i (p) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.

Prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja namijenjene proizvodnji hrane za životinje iz uzgoja osim krznaša smiju se dobivati samo od kukaca sljedećih vrsta:

i.	crna vojnička muha (Hermetia illucens) i kućna muha (Musca domestica);

ii.	veliki brašnar (Tenebrio molitor) i manji brašnar (Alphitobius diaperinus);

iii.	kućni šturak (Acheta domesticus), tropski kućni zrikavac (Gryllodes sigillatus) i livadski zrikavac (Gryllus assimilis).”

U Prilogu XIV. poglavlje I. mijenja se kako slijedi:

(a)

u odjeljku 1. tablici 1. prvi redak zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Prerađene životinjske bjelančevine, uključujući mješavine i proizvode koji nisu hrana za kućne ljubimce, a sadržavaju takve bjelančevine, i krmne smjese koje sadržavaju takve bjelančevine kako su definirane u članku 3. stavku 2. točki (h) Uredbe (EZ) br. 767/2009

Materijali kategorije 3 iz članka 10. točaka (a), (b), (d), (e), (f), (h), (i), (j), (k), (l) i (m).

(a)	Prerađene životinjske bjelančevine moraju biti proizvedene u skladu s odjeljkom 1. poglavlja II. Priloga X.; te

(b)	prerađene životinjske bjelančevine moraju ispunjavati dodatne zahtjeve iz odjeljka 2. ovog poglavlja.

(a)	U slučaju prerađenih životinjskih bjelančevina osim ribljega brašna: treće zemlje s popisa iz dijela 1. Priloga II. Uredbi (EU) br. 206/2010.

(b)	U slučaju ribljega brašna: treće zemlje s popisa iz Priloga II. Odluci 2006/766/EZ.

(a)	U slučaju prerađenih životinjskih bjelančevina osim onih koje su dobivene od kukaca iz uzgoja: Prilog XV. poglavlje 1.

(b)	U slučaju prerađenih životinjskih bjelančevina koje su dobivene od kukaca iz uzgoja: Prilog XV. poglavlje 1.a.”

(b)

u odjeljku 2. dodaje se sljedeća točka 5.:

„5.

Dopušten je uvoz u Uniju prerađenih životinjskih bjelančevina dobivenih od kukaca iz uzgoja uz uvjet da su proizvedene u skladu sa sljedećim uvjetima:

(a)

kukci pripadaju jednoj od sljedećih vrsta:

—	crna vojnička muha (Hermetia illucens) i kućna muha (Musca domestica),

—	veliki brašnar (Tenebrio molitor) i manji brašnar (Alphitobius diaperinus),

—	kućni šturak (Acheta domesticus), tropski kućni zrikavac (Gryllodes sigillatus) i livadski zrikavac (Gryllus assimilis).

(b)

supstrat za hranidbu kukaca smije sadržavati samo proizvode neživotinjskog podrijetla ili sljedeće proizvode životinjskog podrijetla od materijala kategorije 3:

—	riblje brašno,

—	proizvodi od krvi dobiveni od nepreživača,

—	dikalcij fosfat i trikalcij fosfat životinjskog podrijetla,

—	hidrolizirane bjelančevine dobivene od nepreživača,

—	hidrolizirane bjelančevine dobivene od krzna i kože preživača,

—	želatina i kolagen dobiveni od nepreživača,

—	jaja i proizvodi od jaja,

—	mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka, proizvodi dobiveni od mlijeka i kolostrum,

—

med,

—	topljena mast;

(c)	supstrat za hranidbu kukaca i kukci ili njihove ličinke nisu bili u dodiru s drugim materijalima životinjskog podrijetla osim onih navedenih u točki (d) te supstrat nije sadržavao gnoj, ugostiteljski ili drugi otpad.”.

Prilog XV. mijenja se kako slijedi:

(a)

u poglavlju 1. naslov obrasca zdravstvenog certifikata zamjenjuje se sljedećim:

„Zdravstveni certifikat

Za prerađene životinjske bjelančevine, osim onih koje su dobivene od kukaca iz uzgoja, koje nisu namijenjene prehrani ljudi, uključujući mješavine i proizvode osim hrane za kućne ljubimce koji sadržavaju takve bjelančevine, za otpremu u Europsku uniju ili provoz kroz nju (2)”;

(b)

dodaje se sljedeće poglavlje 1.a:

„POGLAVLJE 1.a

Zdravstveni certifikat

Za prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja koje nisu namijenjene prehrani ljudi, uključujući mješavine i proizvode osim hrane za kućne ljubimce koji sadržavaju takve bjelančevine, za otpremu u Europsku uniju ili provoz kroz nju (2)

Tekst slike

ZEMLJA

Prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja koje nisu namijenjene prehrani ljudi, uključujući mješavine i proizvode osim hrane za kućne ljubimce koji sadržavaju takve bjelančevine

II. Podaci o zdravlju

II.a Referentni broj certifikata

II.b

Ja, dolje potpisani službeni veterinar, izjavljujem da sam pročitao i razumio Uredbu (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (1a), a posebno njezin članak 10., i Uredbu Komisije (EU) br. 142/2011 (1b), a posebno odjeljak 1. poglavlja II. Priloga X. i poglavlje 1. Priloga XIV. toj Uredbi, te potvrđujem sljedeće:

II.1. prethodno opisane prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja odnosno prethodno opisani proizvod sadržava isključivo prerađene životinjske bjelančevine koje nisu namijenjene prehrani ljudi te za koje vrijedi sljedeće:

(a) pripremljene su i skladištene u objektu ili pogonu koji je odobrilo, potvrdilo i koji nadgleda nadležno tijelo u skladu s člankom 24. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;

(b) pripremljene su isključivo od kukaca iz uzgoja koji pripadaju sljedećim vrstama:

(2) [— crna vojnička muha (Hermetia illucens);]

(2) i/ili [— kućna muha (Musca domestica);]

(2) i/ili [— veliki brašnar (Tenebrio molitor);]

(2) i/ili [— manji brašnar (Alphitobius diaperinus);]

(2) i/ili [— kućni šturak (Acheta domesticus);]

(2) i/ili [— tropski kućni zrikavac (Gryllodes sigillatus);]

(2) i/ili [— livadski zrikavac (Gryllus assimilis).]

(d) supstrat za hranidbu kukaca iz uzgoja smije sadržavati samo proizvode neživotinjskog podrijetla ili sljedeće proizvode životinjskog podrijetla od materijala kategorije 3:

— riblje brašno,

— proizvodi od krvi dobiveni od nepreživača,

— dikalcij fosfat i trikalcij fosfat životinjskog podrijetla,

— hidrolizirane bjelančevine dobivene od nepreživača,

— hidrolizirane bjelančevine dobivene od krzna i kože preživača,

— želatina i kolagen dobiveni od nepreživača,

— jaja i proizvodi od jaja,

— mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka, proizvodi dobiveni od mlijeka i kolostrum,

— med,

— topljena mast

(e) supstrat za hranidbu kukaca i kukci ili njihove ličinke nisu bili u dodiru s drugim materijalima životinjskog podrijetla osim onih navedenih u točki (d) te supstrat nije sadržavao gnoj, ugostiteljski ili drugi otpad.

Dio II.: Certificiranje

Tekst slike

ZEMLJA

II. Podaci o zdravlju

II.a Referentni broj certifikata

II.b

II.2. nadležno tijelo pregledalo je nasumičan uzorak neposredno prije otpreme i utvrdilo sukladnost sa sljedećim standardima (3):

Salmonela: odsutnost u 25 g: n = 5, c = 0, m = 0, M = 0

Enterobacteriaceae: n = 5, c = 2, m = 10, M = 300 u 1 g;

II.3. poduzete su sve zaštitne mjere kako bi se spriječila ponovna kontaminacija proizvoda patogenim organizmima nakon obrade;

II.4. krajnji je proizvod:

(2) [pakiran u novim ili steriliziranim vrećama,]

(2) ili [prevezen u rasutom stanju u spremnicima ili drugim prijevoznim sredstvima koji su prije uporabe temeljito očišćeni i dezinficirani,]

s oznakama na kojima piše „NIJE ZA PREHRANU LJUDI/PRERAĐENE BJELANČEVINE OD KUKACA – NIJE ZA HRANIDBU ŽIVOTINJA IZ UZGOJA OSIM ŽIVOTINJA AKVAKULTURE I KRZNAŠA”;

II.5. krajnji je proizvod skladišten u ograđenim prostorima;

II.6. prethodno opisane prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja odnosno prethodno opisani proizvod ne sadržava sljedeće i nije dobiven od sljedećeg

(2) [(a) specificirani rizični materijal kako je definiran u točki 1. Priloga V. Uredbi (EZ) br. 999/2001/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4);

(b) strojno otkošteno meso dobiveno od kostiju goveda, ovaca ili koza, osim ako su životinje od kojih su dobiveni nusproizvodi životinjskog podrijetla ili dobiveni proizvod okoćene, neprekidno uzgajane i zaklane u zemlji ili regiji koja je u skladu s Odlukom Komisije 2007/453/EZ (5) klasificirana kao zemlja ili regija sa zanemarivim rizikom od GSE-a, u kojima nije bilo domaćih slučajeva GSE-a;

(c) nusproizvod životinjskog podrijetla ili dobiveni proizvod koji su dobiveni od životinja koje su usmrćene, nakon omamljivanja, laceracijom tkiva središnjeg živčanog sustava instrumentom u obliku dugačke šipke koji se uvodi u kranijalnu šupljinu ili ubrizgavanjem plina u kranijalnu šupljinu, osim životinja koje su okoćene, neprekidno uzgajane i zaklane u zemlji ili regiji koja je u skladu s Odlukom 2007/453/EZ klasificirana kao zemlja ili regija sa zanemarivim rizikom od GSE-a.]

(2) ili [materijali goveda, ovaca i koza osim onih dobivenih od životinja koje su okoćene, neprekidno uzgajane i zaklane u zemlji ili regiji koja je u skladu s Odlukom 2007/453/EZ klasificirana kao zemlja ili regija sa zanemarivim rizikom od GSE-a.]

II.7. prethodno opisane prerađene životinjske bjelančevine odnosno prethodno opisani proizvod:

(2) [ne sadržava mlijeko ni mliječne proizvode ovčjeg ili kozjeg podrijetla.]

(2) ili [sadržava mlijeko ili mliječne proizvode ovčjeg ili kozjeg podrijetla za koje vrijedi sljedeće:

(a) dobiven je od ovaca i koza koje su od trenutka kad su okoćene neprekidno boravile u zemlji u kojoj su ispunjeni sljedeći uvjeti:

i. obvezno je prijavljivanje klasičnoga grebeža;

ii. postoji sustav za podizanje svijesti, nadziranje i praćenje;

iii. u slučaju sumnje na TSE ili potvrde klasičnoga grebeža, na gospodarstva s ovcama i kozama primjenjuju se službena ograničenja;

iv. ovce i koze oboljele od klasičnoga grebeža usmrćuju se i u potpunosti uništavaju;

v. hranidba ovaca i koza mesno-koštanim brašnom ili čvarcima dobivenima od preživača, kako je utvrđeno u Kodeksu o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE), zabranjena je i ta se zabrana uspješno provodi u cijeloj zemlji tijekom razdoblja od najmanje sedam prethodnih godina;

Tekst slike

ZEMLJA

II. Podaci o zdravlju

II.a Referentni broj certifikata

II.b

(b) potječe s gospodarstava za koja nije uvedeno službeno ograničenje zbog sumnje na TSE;

(c) potječe s gospodarstava na kojima tijekom prethodnih sedam godina nije bio dijagnosticiran ni jedan slučaj klasičnoga grebeža ili su nakon potvrde slučaja klasičnoga grebeža:

(2) [usmrćene i uništene ili zaklane sve ovce i koze na gospodarstvu, osim rasplodnih ovnova genotipa ARR/ARR, rasplodnih ovaca koje nose najmanje jedan alel ARR i ni jedan alel VRQ i drugih ovaca koje nose najmanje jedan alel ARR;]

(2) ili [usmrćene i uništene sve životinje kod kojih je bio potvrđen klasični grebež, a na gospodarstvo se najmanje tijekom dvije godine od potvrđivanja posljednjeg slučaja klasičnoga grebeža primjenjivalo pojačano praćenje TSE-a, uključujući testiranje na prisutnost TSE-a s negativnim rezultatima, u skladu s laboratorijskim metodama utvrđenima u točki 3.2. poglavlja C Priloga X. Uredbi (EZ) br. 999/2001, svih životinja navedenih u nastavku starijih od 18 mjeseci osim ovaca genotipa ARR/ARR:

— životinja koje su bile zaklane za prehranu ljudi i

— životinja koje su uginule ili su usmrćene na gospodarstvu, ali koje nisu usmrćene u okviru kampanje za iskorjenjivanje bolesti.]]

Bilješke

Dio I.:

— Rubrika I.6.: Osoba odgovorna za pošiljku u Europskoj uniji: ova se rubrika ispunjuje samo ako je riječ o certifikatu za pošiljku u provozu; može se ispuniti ako je riječ o certifikatu za uvoz robe.

— Rubrika I.12.: Mjesto odredišta: ova se rubrika ispunjuje samo ako je riječ o certifikatu za pošiljku u provozu. Proizvode u provozu može se skladištiti jedino u slobodnim zonama, slobodnim skladištima i carinskim skladištima.

— Rubrika I.15.: Registarski broj (željeznički vagoni ili spremnik i kamioni), broj leta (zrakoplov) ili ime (brod); potrebno je dostaviti podatke ako se provodi istovar i ponovni utovar.

— Rubrika I.19.: upotrijebiti odgovarajuću oznaku HS: 05.05; 05.06; 05.07; 05.11 ili 23.01.

— Rubrika I.25.: Tehnička namjena: svaka namjena osim one za prehranu životinja.

— Referentne rubrike I.26. i I.27.: ispuniti ovisno o tome je li riječ o certifikatu za provoz ili uvoz.

— Rubrika I.28.: Vrsta: kukci, navesti njihov znanstveni naziv.

Dio II.:

(1a) SL L 300, 14.11.2009., str. 1.

(1b) SL L 54, 26.2.2011., str. 1.

(2) Nepotrebno izbrisati.

(3) Pri čemu je:

n = broj uzoraka za ispitivanje;

m = granična vrijednost broja bakterija; rezultat se smatra zadovoljavajućim ako broj bakterija u svim uzorcima ne prelazi m;

Tekst slike ”

25.5.2017

Službeni list Europske unije

L 138/143

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2017/902

оd 23. svibnja 2017.

o utvrđivanju popisa inspektora Unije koji mogu obavljati inspekcijske preglede u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 3252)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (1), a posebno njezin članak 79. stavak 1.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 1224/2009 uspostavlja se sustav za kontrolu, inspekciju i izvršenje kako bi se osigurala sukladnost s pravilima zajedničke ribarstvene politike u Uniji. Tom se uredbom predviđa da, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost obalnih država članica, inspektori Unije mogu obavljati inspekcijske preglede u skladu s njezinim odredbama u vodama Unije te na ribarskim plovilima Unije izvan voda Unije.

(2)	Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 404/2011 (2) utvrđuju se detaljna pravila za primjenu sustava kontrole Unije uspostavljenog Uredbom (EZ) br. 1224/2009.

(3)	Provedbenom uredbom (EU) br. 404/2011 predviđa se da popis inspektora Unije donosi Komisija na temelju obavijesti država članica i Europske agencije za kontrolu ribarstva (dalje u tekstu: „Agencija”).

(4)

Prvi popis inspektora Unije utvrđen je Provedbenom odlukom Komisije 2011/883/EU (3). Taj je popis četiri puta zamijenjen novim popisima inspektora Unije; prvo Provedbenom odlukom Komisije 2013/174/EU (4), a zatim Provedbenom odlukom Komisije 2014/120/EU (5), Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2015/645 (6) i Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2016/706 (7). U skladu s Provedbenom uredbom (EU) br. 404/2011, nakon utvrđivanja početnog popisa države članice i Agencija do listopada svake godine obavješćuju Komisiju o svim izmjenama popisa koje žele uvesti za sljedeću kalendarsku godinu, a Komisija taj popis na odgovarajući način mijenja do 31. prosinca.

(5)	Neke države članice i Agencija dostavile su obavijesti o svojim izmjenama trenutačnog popisa inspektora. Popis utvrđen Provedbenom odlukom (EU) 2016/706 trebalo bi stoga zamijeniti novim popisom inspektora Unije na temelju tih obavijesti.

(6)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za ribarstvo i akvakulturu,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Popis inspektora Unije utvrđen je u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Provedbena odluka (EU) 2016/706 stavlja se izvan snage.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. svibnja 2017.

Za Komisiju

Karmenu VELLA

Član Komisije

(1) SL L 343, 22.12.2009., str. 1.

(2) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 404/2011 od 8. travnja 2011. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (SL L 112, 30.4.2011., str. 1.).

(3) Provedbena odluka Komisije 2011/883/EU od 21. prosinca 2011. o sastavljanju popisa inspektora Unije u skladu s člankom 79. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (SL L 343, 23.12.2011., str. 123.).

(4) Provedbena odluka Komisije 2013/174/EU od 8. travnja 2013. o utvrđivanju popisa inspektora Unije u skladu s člankom 79. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (SL L 101, 10.4.2013., str. 31.).

(5) Provedbena odluka Komisije 2014/120/EU оd 4. ožujka 2014. o utvrđivanju popisa inspektora Unije na temelju članka 79. stavka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (SL L 66, 6.3.2014., str. 31.).

(6) Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/645 оd 20. travnja 2015. o utvrđivanju popisa inspektora Unije koji mogu obavljati inspekcijske preglede u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (SL L 106, 24.4.2015., str. 31.).

(7) Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/706 оd 3. svibnja 2016. o utvrđivanju popisa inspektora Unije koji mogu obavljati inspekcijske preglede u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (SL L 122, 12.5.2016., str. 26.).

PRILOG

POPIS INSPEKTORA UNIJE IZ ČLANKA 79. STAVKA 1. UREDBE (EZ) br. 1224/2009

Zemlja	Inspektori
Belgija	Coens, Philippe De Vleeschouwer, Guy Devogel, Geert Huygh, Gerd Lieben, Richard Monteyne, Ian Noet, Werner Steenssens, Kurt Timmerman, Thierry Vandenbrouck, Frank Van Rompaey, Tim Van Torre, Mike Verhaeghe, Dirk
Bugarska	Angelov, Todor Bakardzhiev, Stefan Cholakov, Atanas Damyanov, Konstantin Encheva, Kremena Hristov, Martin Ivanov, Ivan Ivanov, Todor Kerekov, Nikolay Kostadinov, Ivan Kyumyurdzhiev, Kiril Nikolov, Galin Petkov, Dimitar Petrova, Miroslava Raev, Yordan Valkov, Dimitar
Češka	nema
Danska	Akselsen, Ole Andersen, Dan Søgård Andersen, Hanne Skjæmt Andersen, Lars Ole Andersen, Martin Burgwaldt Andersen, Mogens Godsk Andersen, Niels Jørgen Anton Andersen, Peter Bunk Anderson, Jacob Edward Astrup, Iben Bache, René Bang, Mai Beck, Bjarne Baagø Bendtsen, Lars Kjærsgaard Bernholm, Kristian Bjerre, Casper Carl, Morten Grand Wiglaur Christensen, Jesper Just Christensen, Peter Grim Christensen, Thomas Christiansen, Michael Koustrup Damsgaard, Kresten Degn, Jesper Leon Due-Boje, Thomas Zinck Dølling, Robert Ebert, Thomas Axel Regaard Eiersted, Jesper Bech Elnef, Frank Godt Fick, Carsten Frandsen, René Brian Frederiksen, Torben Broe Gotved, Jesper Hovby Groth, Niels Grupe, Poul Gaarde, Børge Handrup, Jacob Hansen, Gunnar Beck Hansen, Ina Kjærgaard Hansen, Jan Duval Hansen, John Daugaard Hansen, Martin Hansen, Martin Baldur Hansen, Ole Hansen, Thomas Harrison, Dorthe Kronborg Hartmann, Christian Hestbek, Flemming Høgild, Lars Højrup, Torben Jaeger, Michael Wassermann Jensen, Anker Mark Jensen, Flemming Bergtorp Jensen, Hanne Juul Jensen, Jimmy Langelund Jensen, Jonas Krøyer Jensen, Lars Henrik Jensen, Lone Agathon Jensen, René Sandholt Jensen, Søren Palle Jespersen, René Johansen, Allan Juul, Simon Juul, Torben Jørgensen, Lasse Elmgren Jørgensen, Ole Holmberg Karlsen, Jesper Herning Knudsen, Malene Knudsen, Ole Hvid Kofoed, Kim Windahl Kokholm, Peder Kristensen, Henrik Kristensen, Peter Holmgaard Kristiansen, Jeanne Marie Larsen, Michael Søeballe Larsen, Peter Hjort Larsen, Tim Bonde Lundbæk, Tommy Oldenborg Madsen, Arne Madsen, Jens-Erik Madsen, Johnny Gravesen Melgaard, Bo Kornum Mortensen, Erik Mortensen, Jan Lindholdt Møller, Gert Nielsen, Christian Nielsen, Dan Randum Nielsen, Hans Henrik Nielsen, Henrik Nielsen, Henrik Frühstück Nielsen, Henrik Kruse Nielsen, Jeppe Nielsen, Mads Grundvad Nielsen, Niels Kristian Nielsen, Steen Nielsen, Steven Bo Nielsen, Søren Nielsen, Søren Egelund Nielsen, Tage Kim Nielsen, Trine Fris Nørgaard, Max Reno Bang Paulsen, Kim Thor Pedersen, Claus Pedersen, Knud Jan Pedersen, Morten Berg Petersen, Christina Holmer Petersen, Henning Juul Petersen, Jimmy Torben Porsmose, Tommy Poulsen, Bue Poulsen, John Ramm, Heine Rømer, Jan Schjoldager, Tim Rasmussen Schmidt, Stefan Göttsche Schou, Kasper Siegumfeldt, Jeanette Simonsen, Kjeld Simonsen, Morten Skrivergaard, Lennart Sørensen, Allan Lindgaard Thomsen, Bjarne Kondrup Thomsen, Klaus Ringive Solgaard Thorsen, Michael Trab, Jens Ole Vind, Finn Vistrup, Annette Klarlund Wallenstrøm, Silas Lindgreen Wille, Claus Wind, Bernt Paul Østergård, Lars Aasted, Lars Jerne
Njemačka	Abs, Volker Ahlmeyer, Jens Angermann, Henry Baumann, Jörg Bembenek, Jörg Bergmann, Udo Bernhagen, Sven Bieder, Mathias Bloch, Ralf Borchardt, Erwin Bordolo, Jan-Hendrik Borowy, Matthias Bösherz, Andreas Brunnlieb, Jürgen Buchholz, Matthias Büttner, Harald Cassens, Enno Christiansen, Dirk Cramer, Arne Döhnert, Tilman Drenkhahn, Michael Ehlers, Klaus Fiedler, Sebastian Fink, Jens Franke, Hermann Franz, Martin Frenz, Sandro Garbe, Robert Gätjen, Sebastian Golz, Ulrich Gräfe, Roland Grawe, André Griemberg, Lars Haase, Christian Hannes, Chistoph Hänse, Dirk Hansen, Hagen Heidkamp, Max Heisler, Lars Herda, Heinrich Hickmann, Michael Homeister, Alfred Hoyer, Oliver Jansen- Raabe, Karsten Käding, Christian Keidel, Quirin Kinast, Daniel Köhn, Thorsten Kollath, Mark Kopec, Reinhard Kraack, Sönke Krüger, Torsten Kupfer, Christian Kutschke, Holger Lange, Michael Lehmann, Jan Lorenzen, Alexander Lübke, Torsten Lührs, Carsten Möhring, Torsten Mücher, Martin Mundt, Mario Nickel, Jörg Nitze, Andreas Nöckel, Steffen Pauls, Werner Perkuhn, Martin Pötzsch, Frank Radzanowski, Sven Ramm, Jörg Reimers, Andre Richter, Thomas Rutz, Dietmar Sauerwein, Dirk Schmiedeberg, Christian Schröter, Robert Schuchardt, Karsten Schuler, Claas Schulze, Roberto Sehne, Dirk Siebrecht, Hannes Skrey, Erich Springer, Gunnar Stüber, Jan Sween, Gorm Teetzmann, Julian Thieme, Stefan Thomas, Raik Vetterick, Arno Wagner, Ralf Welz, Henning Welz, Oliver Wessels, Heinrich Wichert, Peter
Estonija	Grossmann, Meit Kutsar, Andres Lasn, Margus Nigu, Silver Niinemaa, Endel Pai, Aare Parts, Erik Soll, Simon Torn, Kerdo Ulla, Indrek Varblane, Viljar Hioväin, Heikki Aid, Ott Grigorjev, Mait Lillema, Tarvo Melk, Kristi
Irska	Ahern Christy Allan, Damien Amrien, Rudi Ankers, Brian Ansbro, Mark Armstrong, Stuart Barber, Kevin Barcoe, Michael Barr, William Barret, Brendan Barrett, Elizabeth Barrett, Jamie Beale, Derek Bones, Anthony Brannigan, Steve Breen, Kieran Brennan, Colm Brett, Martin Brophy, James Brophy, Paul Browne, Brendan Brunicardi, Michael Bryant, William Buckley, Anthony Buckley, David Buckley, John Bugler, Andrew Butler, David Butler, John Byrne, Kenneth Byrne, Paul Cagney, Daniel Cahalane, Donnchadh Campbell, Aoife Campbell, Stephen Carr, Kieran Casey, Anthony Chandler, Frank Chute, Killian Chute, Richard Claffey, Seamus Clarke, Tadhg Cleary, James Clinton, Andrew Clinton, Finbar Cloake, Niall Cogan, Jerry Collins, Damien Connaghan, Fintan Connery, Paul Connolly, Stephen Cooper, Thomas Corish, Cormac Corrigan, Kieran Cosgrave, Karl Cosgrove, Thomas Cotter, Colm Cotter, James Cotter, Jamie Coughlan, Neville Craven, Cormac Croke, Jason Cronin, Martin Cronin, Philip Crowley, Brian Cummins, Alan Cummins, Paul Cummins, William Cunningham, Diarmiad Curran, Donal Curran, Siubhan Curtin, Brendan Daly, Brendan Daly, Joe Daly, John Daly, Mick Darcy, Enna De Barra, Ruairi Dempsey, Brian Devaney, Michael Dicker, Philip Dohery, Brian Doherty, Patrick Donaldson, Stuart Donnachie, Martin Donnchadh, Cahalane Donovan, Tom Downes, Eamon Downing, Erica Downing, John Doyle, Billy Doyle, Cronan Duane, Paul Ducker, Nigel Duggan, Cian Duignam, Ray Fanning, Grace Farrell, Brian Farrelly, Emmett Faulkner, Damien Fealy, Gerard Fennel, Siobhan Fenton, Garry Ferguson, Kevin Finegan, Ultan Finnegan, David Fitzgerald, Brian, Fitzpatrick, Gerry Fleming, David Flynn, Alan Foley, Brendan Foley, Connor Foley, Kevin Fowler, Patrick Fox, Colm Fox, Dennis Freeman, Harry Friel, Aidan Gallagher, Damien Gallagher, Danny Gallagher, Neil Gallagher, Orlaith Gallagher, Patrick Galvin, Rory Gannon, James Geraghty, Tony Gernon, Ross Gleeson, Marie Goulding, Donal Grogan, Susanne Hamilton, Alan Hamilton, Gillian Hamilton, Greg Hamilton, Martin Hannon, Gary Hanrahan, Michael Harding, James Harkin, Patrick Harrington, Michael Harty, Paddy Hastings, Brian Healy, Conor Healy, Jef Heffernan, Bernard Hegarthy, Mark Hegarty, Paul Hickey, Adrian Hickey, Andrew Hickey, Declan Hickey, Michael Hobbins, Tom Holland, Ken Hollingsworth, Edward Humphries, Daniel Irwin, Richard Ivory, Sean Kavanagh, Ian Kavanagh, Paul Kearney, Brendan Keating, Debbie Keeley, David Keirse, Gavin Kenneally, Jonathan Kennedy, Liam Kennedy, Tom Keogh, Mark Kerr, Charlie Kickham, Jon-Lawrence Kinsella, Gordan Kirwan, Conor Kirwan, Darragh Lacey-Byrne, Dillon Laide, Cathal Landy, Glen Lane, Brian Lane, Mary Lawlor, Collie Leahy, Brian Lenihen, Marc Linehan, Sean Long Emmett Lynch, Darren Lynch, Mark Lynch, Paul Mackey, Eoin Mackey, John Madden, Brendan Madine, Stephen Maguire, Paul Mallon, Keith Maloney, Nessa Manning, Neil Martin, Jamie Matthews, Brian McCarthy, Gavin McCarthy, Michael McCarthy, Niall McCarthy, Paul McCarthy, Robert McCoy, Sean McDermot, Paul McGarry, John McGee, Noel McGee, Paul McGrath, Owen McGroarty, John McGroarty, Mark McGroary, Peter McHale, Laura McKenna, David McLoughlin, John McLoughlin, Ronan McMahon, Dean McNamara, Ken McNamara, Paul McPhilbin, Dwain McUmfraidh, Caoimhin Meehan, Robert Melvin, David Meredith, Helen Minehane, John Molloy, Darragh Molloy, John Paul Moloney, Kara Mooney, Gerry Mooney, Keith Moore, Conor Morrissey, Stephen Mulcahy, John Mulcahy, Liam Mulcahy, Shane Mullan, Patrick Mullane, Paul Mundy, Brendan Murphy, Adam Murphy, Aidan Murphy, Barry Murphy, Caroline Murphy, Chris Murphy, Claire Murphy, Daniel Murphy, Enda Murphy, Honour Murphy, John Murran, Sean Murray, Paul Newstead, Sean Nic Dhonnchadha, Stephanie Ni Cionnach Pic, Dubheasa Nolan, Brian Nolan, James Northover, James O'Beirnes, Derek O'Brien, Jason O'Brien, Ken O'Brien, Paul O'Brien, Roberta O'Callaghan, Maria O'Connell, Paul O'Connor, Dermot O'Connor, Frank O'Donovan, Diarmuid O'Donovan, Michael O'Driscoll, Olan O'Flynn, Aisling O'Grady, Vivienne O'Leary, David O'Mahoney, Kevin O'Mahony, David O'Mahony, Denis O'Mahony, Karl O'Meara, Pat O'Neill Donal O'Regan, Alan O'Regan, Cliona O'Regan, Tony O'Reilly, Brendan O'Seaghdha, Ciaran O'Sullivan, Cormac O'Sullivan, Patricia Ó Neachtain, Aonghus Parke, Declan Patterson, Adrienne Patterson, John Pender, Darragh Pentony, Declan Pierce, Paul Piper, David Plante, Thomas Plunkett, Thomas Power, Cathal Power, Gillian Prendergast, Kevin Pyke, Gavin Quigg, James Quinn, Mikey Raferty, Damien Reddin, Tony Reidy, Patrick Ridge, Patrick Robinson, Niall Russell, Mark Ryan, Fergal Ryan, Marcus Scalici, Fabio Scanlon, Gordon Shalloo, Jim Sheridan, Glenn Sills, Barry Sinnott, Lee Smith, Brian Smith, Dean Smith, Gareth Smyth, Eoin Snowdon, Edward Stack, Stephen Stapleton, Alan Sweeney, Brian Sweetnam, Vincent Swords, Graham Tarrant, Martin Tigh, Declan Timon, Eric Tobin, John Troy, Ivan Tubridy, Fergal Turley, Mark Turnbull, Michael Twomey, Tom Valls Senties, Virginia Verling, Ronan Von Raesfeldt, Mark Wall, Danny Wallace, Robert Walsh, Conleth Walsh, Dave Walsh, Karen Walsh, Richard Weldon, James Whelan, Mark White, John Whoriskey, David Wickham, Larry Wilson, Tony Wise, James Woodward, Ciaran
Grčka	ΑΒΡΑΜΙΔΗΣ, ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ ΑΓΑΠΗΤΟΣ, ΕΥΘΥΜΙΟΣ ΑΔΑΜΙΔΗΣ, ΘΕΜΙΣΤΟΚΛΗΣ ΑΘΑΝΑΣΙΟΥ, ΑΡΓΥΡΩ ΑΙΒΑΛΙΩΤΟΥ, ΕΙΡΗΝΗ ΑΚΡΙΒΟΣ, ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ ΑΛΕΞΙΟΥ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΑΛΥΓΙΖΑΚΗΣ, ΝΕΚΤΑΡΙΟΣ ΑΛΥΦΑΝΤΑΚΗΣ, ΕΜΜΑΝΟΥΗΛ ΑΜΒΡΟΣΙΑΤΟΥ, ΑΙΚΑΤΕΡΙΝΗ ΑΝΑΓΝΩΣΤΟΥ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΑΝΑΣΟΤΣΗΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΑΝΔΡΙΚΟΠΟΥΛΟΣ, ΣΠΥΡΙΔΩΝ ΑΝΕΜΟΓΙΑΝΝΗΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΑΝΤΩΝΑΚΟΣ, ΒΑΣΙΛΕΙΟΣ ΑΝΩΜΕΡΙΑΝΑΚΗΣ, ΕΠΑΜΕΙΝΩΝΔΑΣ ΑΡΑΜΠΑΤΖΗΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΑΡΑΧΩΒΙΤΗΣ, ΑΝΔΡΕΑΣ ΑΡΓΥΡΟΥ, ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ ΑΣΠΡΟΠΟΥΛΟΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΑΣΠΡΟΥΛΗΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΑΥΓΕΡΙΝΟΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΒΑΙΣ, ΠΑΥΛΟΣ ΒΑΙΤΣΗΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΒΑΙΤΣΗΣ, ΔΗΜΟΣ ΒΑΚΑΤΑΣΗΣ, ΒΑΣΙΛΕΙΟΣ ΒΑΡΔΙΔΑΚΗ, ΕΥΡΥΚΛΕΙΑ ΒΑΡΕΛΟΠΟΥΛΟΣ, ΕΥΑΓΓΕΛΟΣ-ΧΡΗΣΤΟΣ ΒΑΡΛΑΣ, ΧΡΗΣΤΟΣ ΒΑΣΙΛΕΙΟΥ, ΒΑΣΩ ΒΑΣΙΛΟΠΟΥΛΟΣ, ΣΩΤΗΡΙΟΣ ΒΑΣΙΛΟΠΟΥΛΟΥ, ΚΛΕΑΝΘΗ ΒΕΛΙΣΣΑΡΟΠΟΥΛΟΣ, ΑΛΕΞΑΝΔΡΟΣ ΒΕΝΕΤΗΣ, ΔΗΜΟΣΘΕΝΗΣ ΒΕΡΓΑΚΗΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΒΕΤΤΑΣ, ΑΘΑΝΑΣΙΟΣ ΒΛΙΩΡΑΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΒΟΓΙΑΤΖΑΚΗΣ, ΕΜΜΑΝΟΥΗΛ ΒΟΡΤΕΛΙΝΑΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΒΟΤΣΗΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΒΟΥΡΛΕΤΣΗΣ, ΣΩΤΗΡΙΟΣ ΓΑΒΑΛΑΣ, ΑΝΤΩΝΙΟΣ ΓΑΚΗΣ, ΑΛΕΞΙΟΣ ΓΑΛΑΝΑΚΗΣ, ΑΝΔΡΕΑΣ ΓΑΛΑΤΟΥΛΑ, ΑΝΝΑ ΓΑΛΗΝΟΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΓΑΛΟΥΖΗΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΓΑΡΕΦΑΛΟΣ, ΑΝΤΩΝΙΟΣ ΓΕΡΙΚΗ, ΑΙΚΑΤΕΡΙΝΗ ΓΕΩΡΓΑΝΤΑΣ, ΜΙΧΑΗΛ ΓΕΩΡΓΙΑΔΗ, ΜΑΡΙΑ ΓΙΑΝΝΟΥΛΗΣ, ΑΝΑΣΤΑΣΙΟΣ ΓΙΑΝΝΟΥΣΑΣ, ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ ΓΙΑΝΝΟΥΣΗΣ, ΒΑΣΙΛΕΙΟΣ ΓΚΑΖΑΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΓΚΙΝΗΣ, ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ ΓΚΟΥΣΗΣ, ΦΙΛΙΠΠΟΣ ΓΟΛΕΓΟΣ, ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ ΓΡΗΓΟΡΑΣ, ΑΘΑΝΑΣΙΟΣ ΓΥΠΑΡΑΚΗΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΔΑΡΔΩΝΗΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΔΕΛΗΜΗΤΗΣ, ΒΑΣΙΛΕΙΟΣ ΔΕΛΙΕΖΑ, ΑΝΤΩΝΙΑ ΔΕΛΧΑΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΔΕΣΠΟΥΛΗΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΔΗΜΑΚΗ, ΑΙΚΑΤΕΡΙΝΗ ΔΗΜΟΠΟΥΛΟΣ, ΑΠΟΣΤΟΛΟΣ ΔΙΑΜΑΝΤΑΚΗΣ, ΑΘΑΝΑΣΙΟΣ ΔΙΑΜΑΝΤΟΠΟΥΛΟΣ, ΜΙΧΑΗΛ ΔΟΚΙΑΝΑΚΗΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΔΟΥΝΑΣ, ΠΡΟΚΟΠΙΟΣ ΔΡΟΛΑΓΙΑ, ΕΥΘΥΜΙΑ ΔΡΟΣΑΚΗΣ, ΣΠΥΡΙΔΩΝ ΔΡΟΣΟΥΝΗΣ, ΣΤΕΦΑΝΟΣ ΕΚΤΑΡΙΔΗΣ, ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ ΕΜΜΑΝΟΥΗΛ, ΣΠΥΡΙΔΩΝ ΕΞΗΝΤΑΒΕΛΩΝΗΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΕΡΓΟΛΑΒΟΥ, ΑΝΝΑ ΕΥΑΓΓΕΛΑΤΟΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΕΥΜΟΡΦΟΠΟΥΛΟΣ, ΧΑΡΙΛΑΟΣ ΖΑΒΙΤΣΑΝΟΣ, ΒΑΣΙΛΕΙΟΣ ΖΑΚΥΝΘΙΝΟΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΖΑΜΠΕΤΑΚΗΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΖΑΡΚΑΔΑ, ΑΛΕΞΙΑ ΖΑΧΑΡΟΠΟΥΛΟΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΖΙΑΝΑΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΖΟΥΡΙΔΑΚΗΣ, ΜΙΛΤΙΑΔΗΣ ΖΩΓΑΛΗΣ, ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ ΖΩΓΑΛΗΣ, ΣΤΑΥΡΟΣ ΖΩΗΣ, ΠΑΝΤΕΛΗΣ ΗΛΙΟΥ, ΣΠΥΡΙΔΩΝΑΣ ΘΕΟΔΩΡΟΥΔΗ, ΑΙΜΙΛΙΑ ΘΕΟΛΟΓΟΥ, ΑΙΚΑΤΕΡΙΝΗ ΘΕΟΧΑΡΟΥΛΗΣ, ΑΘΑΝΑΣΙΟΣ ΙΚΙΟΥΖΗΣ, ΧΡΗΣΤΟΣ ΚΑΒΟΥΡΑΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΚΑΓΙΑΣ, ΧΑΡΑΛΑΜΠΟΣ ΚΑΛΑΒΡΕΖΟΣ, ΑΝΤΩΝΙΟΣ ΚΑΛΛΙΝΙΚΟΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΚΑΛΟΓΡΙΑΣ, ΧΡΗΣΤΟΣ ΚΑΜΑΚΑΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΚΑΝΕΛΛΟΠΟΥΛΟΥ, ΠΕΛΑΓΙΑ ΚΑΠΕΛΟΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΚΑΠΟΓΙΑΝΝΗΣ, ΧΡΗΣΤΟΣ ΚΑΠΟΤΑΣ, ΜΙΛΤΙΑΔΗΣ ΚΑΡΑΒΟΤΑΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΚΑΡΑΚΑΤΣΑΝΗΣ,ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΚΑΡΑΚΟΝΤΗΣ, ΑΝΤΩΝΙΟΣ ΚΑΡΑΤΑΓΗΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΚΑΡΟΥΝΤΖΟΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΚΑΡΥΣΤΙΑΝΟΣ, ΣΤΕΦΑΝΟΣ ΚΑΣΣΗ, ΒΑΣΙΛΙΚΗ ΚΑΣΤΑΝΗΣ, ΧΡΗΣΤΟΣ ΚΑΤΣΑΚΟΥΛΗΣ, ΠΑΡΑΣΧΟΣ ΚΑΤΣΑΜΠΑΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΚΑΤΣΑΡΟΣ, ΛΕΩΝΙΔΑΣ ΚΑΤΣΗΣ, ΑΝΑΣΤΑΣΙΟΣ ΚΑΤΣΙΓΙΑΝΝΗΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΚΛΟΥΜΑΣΗΣ, ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ ΚΟΚΚΟΤΟΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΚΟΚΟΛΟΓΙΑΝΝΑΚΗΣ, ΕΥΑΓΓΕΛΟΣ ΚΟΛΛΙΑΣ, ΑΝΑΣΤΑΣΙΟΣ ΚΟΛΟΚΟΤΑΣ, ΠΕΤΡΟΣ ΚΟΛΟΚΟΤΡΩΝΗ, ΑΡΓΥΡΩ ΚΟΜΗΝΟΣ, ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ ΚΟΝΤΗ, ΜΑΡΙΑ ΚΟΝΤΟΒΑΣ, ΓΡΗΓΟΡΙΟΣ ΚΟΝΤΟΓΙΑΝΝΗΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΚΟΝΤΟΣ, ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ ΚΟΡΚΙΖΟΓΛΟΥ, ΧΡΗΣΤΟΣ ΚΟΡΤΕΣΗΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΚΟΡΩΝΑΙΟΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΚΟΡΩΝΑΙΟΣ, ΠΑΡΑΣΚΕΥΑΣ ΚΟΣΜΑΣ, ΣΤΥΛΙΑΝΟΣ ΚΟΥΖΙΛΟΥ, ΣΤΑΥΡΟΥΛΑ ΚΟΥΚΑΡΑΣ, ΕΥΑΓΓΕΛΟΣ ΚΟΥΚΔΑ, ΕΥΑΓΓΕΛΙΑ ΚΟΥΛΑΞΙΔΗΣ, ΔΡΑΚΟΥΛΗΣ ΚΟΥΝΤΟΥΡΑΔΑΚΗ, ΚΑΛΛΙΟΠΗ ΚΟΥΡΕΛΗ, ΙΩΑΝΝΑ ΚΟΥΡΕΝΤΖΗΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΚΟΥΡΟΥΛΗΣ, ΣΤΥΛΙΑΝΟΣ ΚΟΥΤΣΗΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΚΟΥΤΣΟΥΜΑΝΙΩΤΗΣ, ΑΝΑΣΤΑΣΙΟΣ ΚΥΡΙΑΚΟΥ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΚΥΡΙΤΣΗΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΚΩΝΣΤΑΝΤΑΚΟΣ, ΠΕΡΙΚΛΗΣ ΚΩΝΣΤΑΝΤΕΛΛΟΣ, ΘΕΟΔΩΡΟΣ ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΙΔΗΣ, ΣΤΑΥΡΟΣ ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΙΔΗ, ΜΑΡΙΑ ΚΩΝΣΤΑΝΤΟΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΚΩΝΣΤΑΣ, ΑΝΤΩΝΙΟΣ ΚΩΤΤΑΣ,ΣΩΤΗΡΙΟΣ ΛΑΜΠΕΤΣΟΣ, ΑΛΕΞΑΝΔΡΟΣ ΛΑΤΤΑΣ, ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ ΛΕΚΑΚΟΣ, ΘΕΟΔΩΡΟΣ ΛΕΜΟΝΙΔΗΣ, ΧΡΗΣΤΟΣ ΛΕΟΝΤΑΡΑΚΗΣ, ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ ΛΙΑΚΟΠΟΥΛΟΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΛΙΑΚΟΠΟΥΛΟΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΛΙΑΛΙΟΣ, ΧΡΗΣΤΟΣ ΛΙΑΝΤΙΝΙΩΤΗΣ, ΠΑΥΛΟΣ ΛΙΟΚΑΡΗΣ, ΧΡΗΣΤΟΣ ΛΟΥΓΙΑΚΗ, ΑΝΝΑ ΛΟΥΚΑΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΛΥΜΠΕΡΗΣ, ΣΠΥΡΙΔΩΝ ΜΑΙΛΗΣ, ΣΤΕΦΑΝΟΣ ΜΑΚΡΗΣ, ΑΝΤΩΝΙΟΣ ΜΑΚΡΗΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΜΑΛΛΙΟΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΜΑΝΔΑΛΟΣ, ΑΝΑΣΤΑΣΙΟΣ ΜΑΝΙΑΤΗ, ΑΝΔΡΙΑΝΝΑ ΜΑΡΑΓΚΟΥ, ΑΝΝΑ ΜΑΡΑΘΑΚΗΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΜΑΡΓΑΡΙΤΗΣ, ΣΠΥΡΙΔΩΝ ΜΑΡΓΩΜΕΝΟΣ, ΕΥΣΤΑΘΙΟΣ ΜΑΥΡΕΛΟΣ, ΕΜΜΑΝΟΥΗΛ ΜΑΥΡΟΕΙΔΗ, ΝΙΚΗ-ΑΝΔΡΙΑΝΑ ΜΑΥΡΟΜΜΑΤΗΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΜΑΥΡΟΥΤΣΟΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΜΑΧΑΙΡΙΔΗΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΜΕΡΚΟΒΙΤΗΣ, ΒΑΣΙΛΕΙΟΣ ΜΗΝΑΣ, ΣΩΚΡΑΤΗΣ ΜΗΤΣΟΥ, ΣΑΠΦΩ ΜΙΛΤΣΑΚΑΚΗΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΜΙΝΑΧΕΙΛΗΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΜΙΣΟΓΙΑΝΝΗΣ, ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ ΜΙΧΑΗΛΙΔΗΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΜΟΣΧΟΣ, ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ ΜΟΥΣΤΑΚΑΣ, ΓΡΗΓΟΡΙΟΣ ΜΟΥΣΤΟΣ, ΜΙΧΑΗΛ ΜΟΥΤΣΙΑΝΑΣ, ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ ΜΠΑΛΑΤΣΟΥΚΑΣ, ΘΕΟΦΑΝΗΣ ΜΠΑΜΠΑΝΗΣ, ΕΥΑΓΓΕΛΟΣ ΜΠΑΝΟΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΜΠΑΞΕΒΑΝΑΚΗΣ, ΓΡΗΓΟΡΙΟΣ ΜΠΑΡΛΑΣ, ΑΘΑΝΑΣΙΟΣ ΜΠΑΡΟΥΝΗΣ, ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ ΜΠΑΤΖΟΓΙΑΝΝΗΣ, ΣΤΑΜΟΣ ΜΠΑΤΖΟΛΗΣ, ΣΤΥΛΙΑΝΟΣ ΜΠΑΧΛΙΤΖΑΝΑΚΗΣ, ΜΙΧΑΛΗΣ ΜΠΕΖΙΡΓΙΑΝΝΗΣ, ΑΝΤΩΝΙΟΣ ΜΠΕΘΑΝΗΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΜΠΕΘΑΝΗΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΜΠΕΙΝΤΑΡΗΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΜΠΙΧΑΣ, ΒΑΣΙΛΕΙΟΣ ΜΠΛΑΤΣΙΟΣ, ΠΕΤΡΟΣ ΜΠΟΤΗΣ, ΣΠΥΡΙΔΩΝ ΜΠΟΤΣΗΣ, ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ ΜΠΟΥΖΟΥΝΙΕΡΑΚΗΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΜΠΡΑΟΥΔΑΚΗΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΜΠΡΕΖΑΤΗΣ, ΕΥΑΓΓΕΛΟΣ ΜΥΛΟΥΛΗΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΜΥΤΙΛΗΝΑΙΟΣ ΣΙΔΕΡΗΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΝΑΣΤΟΥΛΗΣ, ΙΩΣΗΦ ΝΙΚΟΛΑΙΔΗΣ, ΑΛΕΞΑΝΔΡΟΣ ΝΙΚΟΛΑΟΥ, ΑΛΕΞΑΝΔΡΟΣ ΝΙΚΟΛΟΠΟΥΛΟΣ, ΑΣΗΜΑΚΗΣ ΝΙΚΟΛΟΠΟΥΛΟΣ, ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ ΝΙΚΟΛΟΠΟΥΛΟΣ, ΕΛΕΥΘΕΡΙΟΣ ΝΤΑΛΤΑΣ, ΙΚΟΛΑΟΣ ΝΤΑΦΟΥΛΗΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΝΤΕΚΟΥΡΗΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΝΤΕΛΛΑΣ, ΕΥΑΓΓΕΛΟΣ ΝΤΕΜΙΡΗ ΔΕΜΙΡΗ, ΝΙΚΗ ΝΤΕΜΟΣ, ΘΕΟΦΑΝΗΣ ΞΑΝΘΟΥ, ΑΙΚΑΤΕΡΙΝΗ ΟΙΚΟΝΟΜΑΚΟΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΟΜΑΛΙΑΝΑΚΗΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΟΥΡΓΑΝΤΖΙΔΟΥ, ΠΑΡΘΕΝΑ ΠΑΛΑΙΟΛΟΓΟΣ, ΦΡΑΓΚΙΣΚΟΣ ΠΑΝΑΓΙΩΤΙΔΗΣ, ΧΡΗΣΤΟΣ ΠΑΝΑΓΙΩΤΟΥ, ΣΤΥΛΙΑΝΟΣ ΠΑΝΤΑΖΗΣ, ΒΑΣΙΛΕΙΟΣ ΠΑΠΑΔΗΜΑΣ, ΧΡΗΣΤΟΣ ΠΑΠΑΔΟΓΙΩΡΓΑΚΗΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΠΑΠΑΔΟΠΟΥΛΟΥ, ΘΕΩΝΗ ΠΑΠΑΙΩΑΝΝΟΥ, ΣΩΤΗΡΙΟΣ ΠΑΠΑΚΟΣΜΑΣ, ΣΤΥΛΙΑΝΟΣ ΠΑΠΑΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΥ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΠΑΠΑΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΥ, ΑΡΧΟΝΤΙΑ ΠΑΠΑΝΩΤΑΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΠΑΠΟΥΤΣΗ, ΑΝΤΩΝΙΑ ΠΑΡΑΔΑΛΗΣ, ΑΡΙΣΤΟΤΕΛΗΣ ΠΑΡΑΣΚΕΥΑ, ΑΝΘΟΥΛΑ ΠΑΡΑΣΚΕΥΑΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΠΑΡΔΑΛΗΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΠΑΡΙΑΡΟΣ, ΜΑΤΘΑΙΟΣ ΠΑΡΙΣΗΣ, ΒΑΣΙΛΕΙΟΣ ΠΑΡΤΣΑΡΟΥΧΑ, ΑΘΑΝΑΣΙΑ ΠΑΣΧΑΛΑΚΗΣ, ΧΡΗΣΤΟΣ ΠΑΤΕΡΑΚΗΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΠΑΤΙΛΑΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΠΑΤΡΙΚΗΣ, ΒΑΣΙΛΕΙΟΣ ΠΑΤΣΑΡΟΥΧΑ, ΑΘΑΝΑΣΙΑ ΠΑΥΛΑΚΗΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΠΕΓΙΟΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΠΕΤΡΟΓΓΟΝΑΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΠΕΤΤΑΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΠΟΛΙΤΙΔΗΣ,ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΠΟΤΤΑΚΗ, ΠΕΛΑΓΙΑ ΠΡΟΒΑΤΑΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΡΑΜΙΩΤΗΣ, ΕΥΑΓΓΕΛΟΣ ΡΟΖΟΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΡΟΥΤΣΗ, ΙΩΑΝΝΑ ΣΑΜΑΡΑΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΣΑΡΑΝΤΑΚΟΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΣΑΡΔΕΛΗ, ΑΝΑΣΤΑΣΙΑ ΣΑΤΑΝΤΙΔΗΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΣΗΦΑΚΗΣ, ΜΙΧΑΗΛ ΣΚΑΡΒΕΛΑΚΗ, ΑΝΝΑ ΣΚΟΥΡΤΑΣ, ΕΥΣΤΡΑΤΙΟΣ ΣΚΥΛΟΔΗΜΟΣ, ΒΑΣΙΛΕΙΟΣ ΣΛΑΝΚΙΔΗΣ, ΒΑΣΙΛΕΙΟΣ ΣΛΙΑΡΑΣ, ΑΡΓΥΡΙΟΣ ΣΠΑΝΟΜΗΤΣΙΟΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΣΠΗΛΙΩΤΗ, ΕΙΡΗΝΗ ΣΠΥΡΙΔΩΝ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΣΠΥΡΤΟΣ, ΧΡΗΣΤΟΣ ΣΤΑΘΗΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΣΤΑΥΡΙΝΟΥΔΗΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΣΤΕΛΙΑΤΟΣ, ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ ΣΤΕΡΓΙΟΥ, ΧΡΗΣΤΟΣ ΣΤΕΡΓΙΟΥ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΣΤΟΥΠΑΚΗΣ, ΜΑΡΙΟΣ ΣΤΟΥΠΑΚΗΣ, ΜΙΧΑΗΛ ΣΤΟΥΡΝΑΣ, ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ ΣΤΡΑΤΗΓΑΚΗΣ, ΔΙΟΝΥΣΙΟΣ-ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΣΤΡΙΧΑΣ, ΧΡΗΣΤΟΣ ΣΥΒΙΤΟΥ, ΒΑΣΙΛΙΚΗ ΣΥΓΚΟΥΝΑΣ, ΒΑΣΙΛΕΙΟΣ ΣΦΑΚΙΑΝΑΚΗΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΣΦΕΝΔΥΛΑΚΗ, ΜΑΡΙΑ ΤΑΜΠΑΚΑΚΗ, ΕΛΕΥΘΕΡΙΑ ΤΑΡΤΑΝΗΣ, ΕΥΑΓΓΕΛΟΣ ΤΑΤΣΗ, ΙΩΑΝΝΑ ΤΕΡΖΑΚΗ-ΠΑΠΑΔΟΠΟΥΛΟΥ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΑ ΤΖΑΝΟΣ, ΑΘΑΝΑΣΙΟΣ ΤΖΙΜΑΣ, ΕΥΑΓΓΕΛΟΣ ΤΖΙΟΛΑΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΤΟΥΡΝΗΣ, ΣΤΑΜΑΤΙΟΣ ΤΡΙΧΑΣ, ΧΡΗΣΤΟΣ ΤΣΑΒΑΛΙΑΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΤΣΑΜΑΔΙΑΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΤΣΑΜΗΣ, ΧΡΗΣΤΟΣ ΤΣΑΜΟΥΡΑΣ, ΡΑΦΑΗΛ ΤΣΑΝΔΗΛΑΣ, ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ ΤΣΑΠΑΤΣΑΡΗΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΤΣΑΧΠΑΖΗΣ, ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ ΤΣΕΛΗΣ, ΑΝΔΡΕΑΣ ΤΣΕΣΟΥΡΗΣ, ΓΕΩΡΓΙΟΣ ΤΣΙΑΤΣΟΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΤΣΙΜΠΛΙΔΑΚΗ, ΖΑΦΕΙΡΙΑ ΤΣΙΤΑΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΤΣΟΛΑΚΟΣ, ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ ΤΣΟΥΜΑΣ, ΣΠΥΡΙΔΩΝ ΤΣΟΥΦΛΙΔΗΣ, ΘΕΟΔΩΡΟΣ ΦΙΛΙΠΠΑ, ΕΥΑΓΓΕΛΙΑ ΦΛΩΡΑΚΗΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΦΛΩΡΟΥ, ΧΡΥΣΟΥΛΑ ΦΡΑΓΚΟΥΛΗΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΦΡΑΖΗΣ, ΕΜΜΑΝΟΥΗΛ ΦΡΥΣΟΥΛΗΣ, ΝΙΚΟΛΑΟΣ ΦΩΤΕΙΝΟΣ, ΣΤΑΜΑΤΙΟΣ ΦΩΤΙΑΔΗΣ, ΣΤΕΦΑΝΟΣ ΧΑΒΑΤΖΟΠΟΥΛΟΣ, ΠΑΡΑΣΚΕΥΑΣ ΜΑΡΙΟΣ ΧΑΙΔΟΓΙΑΝΝΗΣ, ΣΠΥΡΙΔΩΝ ΧΑΡΑΛΑΜΠΑΚΗΣ, ΕΥΑΓΓΕΛΟΣ ΧΑΡΑΛΑΜΠΙΔΗΣ, ΑΝΑΣΤΑΣΙΟΣ ΧΑΡΙΤΑΚΗΣ, ΙΩΑΝΝΗΣ ΧΑΤΖΗΠΑΣΧΑΛΗΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΧΡΙΣΤΟΔΟΥΛΟΥ, ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ ΨΑΡΡΑΣ, ΑΓΓΕΛΟΣ ΨΗΛΟΣ, ΚΩΝΣΤΑΝΤΙΝΟΣ ΨΥΧΟΓΥΙΟΣ, ΣΤΥΛΙΑΝΟΣ
Španjolska	Almagro Carrobles, Jorge Alonso Sánchez, Beatriz Álvarez Gómez, Marco Antonio Al-Ismail Calderon, Samer Amunárriz Emazabel, Sebastián Arteaga Sánchez, Ana Avedillo Contreras, Buenaventura Barandalla Hernando, Eduardo Boy Carmona, Esther Bravo Téllez, Guillermo Calderón Gómez, José Gabriel Carmona Mazaira, Manuel Carro Martínez, Pedro Ceballos Pérez-Canales, Alba Cervantes de la Torre, Andrés Chamizo Catalán, Carlos Cortés Fernández, Natalia Couce Prieto, Carlos Criado Bará, Bernardo Delgado González, Gonzalo De la Rosa Cano, Francisco Javier Del Hierro Suanzes, Javier Deniz Fleitas, Jose Manuel Elices López, Juan Manuel Expósito González, Jonay Fariña Clavero, Irene Fernández Costas, Antonio Fernandez Despiau, Estrella Ferreño Martínez, José Antonio Fontán Aldereguía, Manuel Fontanet Domenech, Felipe García Antoni, Mónica Garcia Cantón, Javier García González, Francisco Javier Genovés Ferriols, José Carlos Gómez Cayuelas, Carmen González Fernández, Manuel A. González Fernández, Marta Guerrero Claros, María Guisado Sancho, María Jesús Gundín Payero, Laura Hernández Betzen, Roberto Iglesias Prada, Juan Antonio Jimenez Álvarez, Ignacio Lado Codesido, Beatriz Lastra Torre, Ruth Lestón Leal, Juan Manuel López González, María Lorenzo Sentis, José Manuel Lucena Garcia, Antonio Jesús Marra-López Porta, Julio Martínez González, Jesús Martínez Velasco, Carolina Mayoral Vázquez, Fernando Mayoral Vázquez, Gonzalo Medina García, Estebán Méndez-Villamil Mata, María Miranda Almón, Fernando Núñez Casas, Julio Ochando Ramos, Ana María Oñorbe Esparraguera, Manuel Orgueira Pérez Vanessa Ossorio González, Carlos Ovejero González, David Pérez González, Virgilio Piñón Lourido, Jesús Ponte Fernández, Gerardo Ríos Cidrás, Manuel Ríos Cidrás, Xosé Rodriguez Bermejo, José Rodríguez Moreno, Alberto Rueda Aguirre, Luzdivina Ruiz Gómez, Sonia Rull Del Águila, Laura Sáenz Arteche, Idoia Sánchez Sánchez, Esmeralda Santas Barge, Verònica Sendra Gamero, Ma Esther Serrano Sánchez, Daniel Sieira Rodríguez, José Tenorio Rodríguez, José Luis Torre González, Miguel A. Tubío Rodríguez, Xosé Vicente Castro, José Yeregui Velasco, Pablo Zamora de Pedro, Carlos
Francuska	Allanic, Gilles Beyaert, Francis Beyaert, Frédéric Bigot, Jean-Paul Bistour, Stéphane Bon, Philippe Bouniol, Anthony Bourbigot, Jean-Marc Cacitti, Raymond Caillat, Marc Celton Arnaud Ceres, Michel Charbonnier, Alexandre Cluzel, Stéphane Cras, Renaud Crochard, Thierry Croville, Serge Daden, Nicolas Dambron, François Darsu, Philippe Davies, Philippe Dechaine, Frédéric Delattre, Nicolas Desson, Patrick Dolou, Claude Donnart, Christian Duval, Laurent Fernandez, Gabriel Fortier, Eric Garbe, Steeve Gauvain, Benoît Gehanne, Laurent Gloaguen, Maurice Goron, Xavier Guillard, Thimothée Guillemette, Jean Luc Guittet-Dupont, Gaëtan Hitier, Sébastien Isore, Pascal Lacombe, Thomas Lalanne, Anne Lebosquain, Olivier Le Berriguaud, Thierry Le Corre, Joseph Le Cousin, Jean-Luc Le Dreau, Gilbert Le Mentec, Arnaud Legouedec, Loïg Lenormand, Daniel Lelandois, Cyril Lescroel, Yann Maingraud, Dominique Maniette, Yves Masseaux, Yanick Menuge, Gilles Peoch, Philippe Peron, Olivier Peron, Pascal Petit, François Pochet, Ludovic Radius, Caroline Raguet, José Renault, Alan Reunavot, Matthieu Richou, Fabrice Robin, Yannick Rousselet, Pascal Sauvage, Christian Schneider, Frédéric Sottiaux, David Trividic, Bernard Urvoy, Jonathan Vesque Arnaud Vilbois, Pierre Villenave, Yorrick Virlogeux, Julian
Hrvatska	Aćimov, Dejan Aunedi, Jurica Barbalić, Boris Bartulović, Ivica Bašić, Vicko Bilobrk, Stipe Bratičević, Nino Brlek, Neda Brnadić, Ivica Budimir, Miroslav Dolić, Nedjeljko Dvoraček, Tomislav Ercegović, Marin Franceschi, Jenko Grljušić, Frano Hrženjak, Jurica Hržić, Ivica Ivković, Hrvoje Jelić, Božidar Jeftimijades, Ivor Jukić, Ivica Jurčević, Marinko Kalinić, Andrej Kerum, Jurica Krišto, Rino Kusanović, Gordan Lešić, Lidija Marčina, Robert Matković, Mijo Miletić, Ivana Novak, Danijel Orešković, Lovro Paparić, Neven Perković, Kristijan Perović, Andrea Petrić, Andrea Prtenjača, Silvija Pupić-Bakrač, Marko Radovčić, Ivica Rogić, Ante Rukavina, Dubravko Rumora, Ivan Šalaj, Damir Šestan, Hrvoje Sikirica, Nenad Skelin, Stipe Škorjanec, Mario Skroza, Nikica Sobin, Mijo Strinović, Boris Verzon, Nikola Vuletić, Ivo
Italija	Abate, Massimiliano Affinita, Enrico Albani, Emidio Ambrosio, Salvatore Annicchiarico, Dario Antonioli, Giacomo Aprile, Giulio Aquilano, Donato Arena, Enrico Astelli, Gabriele Barraco, Francesco Basile, Giuseppe Basile, Marco Battaglia, Daniele Battista, Filomena Bavila, Nicola Benvenuto, Salvatore Giovanni Biondo, Fortunato Bizzarro, Federico Boccoli, Fabrizio Bongermino, Onofrio Bonsignore, Antonino Borghi, Andrea Bottiglieri, Vincenzo Bove, Gian Luigi Buccioli, Andrea Caforio, Cosimo Caiazzo, Luigia Calandrino, Salvatore Camicia, Ciro Cappelli, Salvatore Carafa, Simone Carini, Vito Carta, Sebastiano Cesareo, Michele Chionchio, Alessandro Cianci, Vincenzo Cignini, Innocenzo Clemente, Cosimo Colarossi, Mauro Colucciello, Roberto Comuzzi, Alberto Conte, Fabio Coppola, Giorgio Corallo, Domenico Cormio, Carlo Costanzo, Antonino Croce, Aldo Cuciniello, Luigi Cuscela, Michele D'Acunto, Francesco D'Amato, Fabio Dammicco, Luigi D'Arrigo, Antonio De Crescenzo, Salvatore De Pinto, Giuseppe De Quarto, Enrico D'Erchia, Alessandro De Santis, Antonio Di Benedetto, Luigi Di Domenico, Marco Di Donato, Eliana Di Matteo, Michele Di Santo, Giovanni Doria, Angelo D'Orsi, Francesco Paolo Errante, Domenico Esibini, Daniele Esposito, Robertino Esposito, Salvatore Fanizzi, Tommaso Fava, Antonello Ferioli, Debora Ferrara, Manfredo Fiorentino, Giovanni Fogliano, Pasquale Folliero, Alessandro Francolino, Giuseppe Fuggetta, Pasquale Fuso, Vittorio Gagliardi, Raffaele Gallo, Antonio Gangemi, Domenico Gangemi, Roberto Francesco Genchi, Paolo Giannone, Giuseppe Claudio Giovannone, Vittorio Golizia, Pasquale Graziani, Walter Greco, Giuseppe Guida, Giuseppe Guido, Alessandro Guzzi, Davide Iemma, Oreste La Porta, Santi Alessandro Lambertucci, Alessandro Lanza, Alfredo Leto, Antonio Limatola, Daniele Limetti, Fabio Lo Pinto, Nicola Lombardi, Pasquale Longo, Pierino Paolo Luperto, Giuseppe Magnolo, Lorenzo Giovanni Maio, Giuseppe Malaponti, Salvatore Francesco Maresca, Emanuel Mariotti, Massimiliano Marrello Luigi Martina, Francesco Martire, Antonio Mastrobattista, Giovanni Eligio Matera, Riccardo Messina, Gianluca Minò, Alessandro Monaco, Paolo Morciano, Giuseppe Morelli, Alessio Morra, Tommaso Mostacci, Sergio Massimo Mugavero, Amalia Mule, Vincenzo Musella, Stefano Nardelli, Giuseppe Negro, Mirco Novaro, Giovanni Pagan, Francesco Palmerini, Giorgio Palombella, Fabio Luigi Pantaleo, Cosimo Paoletti, Dario Paolillo, Francesco Patalano, Andrea Pellegrino, Roberto Pepe, Angelo Pipino, Leonardo Piroddi, Paola Pisano, Paolo Piscopello, Luciano Pisino, Tommaso Porru, Massimiliano Postiglione, Vito Praticò, Daniele Puca, Michele Puddinu, Fabrizio Puleo, Isidoro Quinci, Gianbattista Rallo, Tommaso Randis, Orazio Roberto Ravanelli, Marco Restuccia, Marco Romanazzi, Valentina Ronca, Gianluca Rossano, Michele Russo, Aniello Sacco, Giuseppe Salce, Paolo Sarpi, Stefano Scanu, Fabrizio Scaramuzzino, Paola Schiattino, Andrea Scuccimarri, Gianluca Sebastio, Luciano Siano, Gianluca Signanini, Claudio Silvestri, Nicola Silvia, Salvatore Siniscalchi, Francesco Soccorso, Alessandro Stramandino, Rosario Strazzulla, Francesco Sufrà, Emanuele Tersigni, Tonino Tescione, Francesco Tesone, Luca Tordoni, Maurizio Torrisi, Ivano Triolo, Alessandro Tumbarello, Davide Tumminello, Salvatore Vangelo, Pietro Varone, Stefano Vellucci, Alfredo Verde, Maurizio Vero, Pietro Virdis, Antonio Vitali, Daniele Zaccaro, Giuseppe Saverio
Cipar	Apostolou, Antri Avgousti, Antonis Christodoulou, Lakis Christoforou, Christiana Christou, Nikoletta Flori, Panayiota Fylaktou, Anthi Georgiou, Markella Heracleous, Andri Ioannou, Georgios Ioannou, Theodosis Karayiannis, Christos Konnaris, Kostas Korovesis, Christos Kyriacou, Kyriacos Kyriacou, Yiannos Michael, Michael Nicolaou Nicolas Panagopoulos Argyris Pavlou George Prodromou, Pantelis Savvides, Andreas Shamma, Theodora
Latvija	Avdjukeviča, Svetlana Brants, Jānis Brente, Elmārs Griezīte, Frančeska Gronska, Ieva Gudovannijs, Vsevolods Holštroms, Artūrs Jansons, Kārlis Jaunzems, Aldis Junkurs, Andris Kalējs, Rūdolfs Kalniņa, Ingūna Kaptelija, Liene Naumova, Daina Priediens, Ainars Putniņš, Raitis Raginskis, Jānis Štraubis, Valērijs Šuideiķis, Aigars Tīģeris, Ģirts Vārsbergs, Jānis Veide, Andris Veinbergs, Miks Ziemelis, Elvijs
Litva	Balnis, Algirdas Dambrauskis, Tomas Giedrius, Vaitkus Jonaitis, Arūnas Kairyté, Lina Kazlauskas, Tomas Lendzbergas, Erlandas Vitalij, Zartun
Luksemburg	nema
Mađarska	nema
Malta	Abela, Claire Attard, Glen Attard, Godwin Attard, Omar Azzopardi, Joseph Baldacchino, Duncan Balzan, Gilbert Barbara, Anthony Borg, Benjamin Borg, Jonathan Borg, Robert Briffa, Daniel Bugeja, Stephanie Cachia, Pierre Calleja, Martin Camilleri, Aldo Camilleri, Christopher Carabott, Paul Caruana, Gary Cassar, Gaetano Cassar Jonathan Cassar, Kenneth Cassar Lucienne Cauchi David Cuschieri, Roderick Farrugia, Emanuel Farrugia, Joseph Farrugia, Omar Fenech, Melvin Fenech, Paul Gatt, Glen Gatt, Joseph Gatt, Mervin Gatt, William Gauci, Mark Little, Elaine Lungaro, Gordon Mallia, Ramzy Micallef, Rundolf Muscat, Christian Muscat, Simon Musu, Matthew Piscopo, Christine Psaila, Kevin Psaila, Mark Anthony Sammut, Adem Sciberras, Christopher Sciberras, Norman Seguna, Marvin Tabone, Mark Theuma, Johan Vassallo, Benjamin Vella, Anthony Vella, Charlie
Nizozemska	Bastinaan, Robert Beij, Willem Boone, Jan Cees de Boer, Meindert de Mol, Gert Dieke, Richard Duinstra, Jacob Fortuin, Annelies Freke, Hans Groeneveld, Daan Jonk, Jan Kleczewski-Schoon, Anneke Kleinen, Tom Koenen, Gerard Kraayenoord, Jaap Kramer, Willem Meijer, Cor Meijer, Willem Miedema, Anco Parlevliet, Koos Ros, Michel Ruijter, Tim Schneider, Leendert Starreveld, Nanette van den Berg, Dirk van der Laan, Yvonne van der Veer, Siemen van Doorn, Joost van Geenen, Koen van Westen, Jan Velt, Ernst Vervoort, Hans Wijbenga, Arjan Wijkhuisen, Eddy Zevenbergen, Jan
Austrija	nema
Poljska	Augustynowicz, Mariusz Bartczak, Tomasz Belej, Konrad Chrostowski, Pawel Dębski, Jarosław Domachowski, Marian Górski, Marcin Jeziorny, Przemyslaw Jóźwiak, Marek Kasperek, Stanisław Kołodziejczak, Michał Konefał, Szymon Konkel, Adam Korthals, Jakub Kościelny, Jarosław Kowalska, Justyna Kozłowski, Piotr Kucharski, Tadeusz Kunachowicz, Tomasz Letki, Pawel Lisiak, Agnieszka Litwin, Ireneusz Łukaszewicz, Paweł Łuczkiewicz, Tomasz Maciejewski, Maciej Mystek, Marcin Niewiadomski, Piotr Nowak, Włodzimierz Pankowski, Piotr Patyk, Konrad Prażanowski, Krystian Sikora, Marek Simlat,Tomasz Skibior, Sławomir Słowinski, Roman Smolarski, Łukasz Sokołowski, Paweł Stankiewicz, Marcin Szumicki, Tomasz Tomaszewski, Tomasz Trzepacz, Michał Wereszczyński, Leszek Wiliński, Adam Zacharzewski, Dawid Zięba, Marcin
Portugal	Albuquerque, José Brabo, Rui Cabeçadas, Paula Carvalho, Ricardo Diogo, João Escudeiro, João Ferreira, Carlos Fonseca, Álvaro Moura, Nuno Pedroso, Rui Quintans, Miguel Silva, António Miguel
Rumunjska	Balaci, Kety Bîrsan, Marilena Conțolencu, Radu Dima, Richard Dinu, Lucian Ianuris, Mihail Ionaşcu, Neculai Kazimirovicz, Ancuta Larie, Gabriel Panaitescu, Laurenţiu Lorin Puiu, Gheorghe Serștiuc, Mihail Dorin Stroie, Constantin Țăranu, Sorinel Vasile, Bocaneala
Slovenija	Šiško, Slavko Smoje, Robert Smoje, Vinko
Slovačka	nema
Finska	Aheristo, Marko Aho, Jere-Joonas Arvilommi, Markku Grönfors, Niko Heickell, Carl-Arthur Hiiterä, Timo Hiltunen, Juha Hägerström, Matti Iljina, Ilja Johansson, Esko Kaasinen, Harry Kajosmaa, Jesse Kontto, Tommi Koskinen, Aki Lejonqvist, Mika Leppikorpi, Markus Leppäkorpi, Juho Leskinen, Henri Luukkonen, Tuomas Lähde, Jukka Niemelä, Teemu Nieminen, Jere Niittylä, Pekka Normia, Pertti Nousiainen, Kyösti Nousiainen, Markku Nurminen, Joona Painilainen, Laura Purhonen, Jere Pyykönen, Pekka Rautavirta, Miikka Saarilehto, Tuomas Sahla, Ilkka Salmela, Janne Salovaara, Tuomas Salmi, Veera Savola, Petri Sundqvist, Lars Suominen, Ari Suominen, Paavo Suvilaakso, Hannes Sjöberg, Joni Taattola, Olli Tervakangas, Ville Träskelin, Otto Uitti, Mika Ulenius, Niklas Vanninen, Vesa Välimäki, Juha Väänänen, Timo Yläjääski, Antti Ääri, Mikko
Švedska	Åberg, Christian Ahnlund, Jenny Almström, Petter Andersson, Karin Andersson, Per-Olof Andersson, Per-Olof Vidar Antonsson, Jan-Eric Bäckman, Johan Baltzer, Martin Bergman, Daniel Bjerner, Martin Borg, Calle Bryngelsson, Tomas Brännström, Lennart Cannehag, Niclas Cardell, Christina Carlsson, Christian Englund, Raymond Erlandsson, Björn Falk, David Frejd, Maud Fristedt, David Gynäs, Mattias Hagberg, Elice Hartman Bergqvist, Désirée Havh, Johan Hedman, Elin Hellberg, Stefan Hellqvist, Johan Holmberg, Hanna Holmer, Johanna Jakobsson, Magnus Jansson, Anders Jeppsson, Tobias Johansson, Daniel Johansson, Isabella Johansson, Klaes Johansson, Thomas Joxelius, Paul Karlsson, Kent Kempe, Clas Koivula, Mikael Kurtsson, Morgan Larsson, Mats Lilja, Filip Lindström, Jakob Lindved, Martin Lundberg, Johan Lundh, Emelie Lundin, Stig Lundkvist, Mats Lundqvist, Annica Malmström, John Martini, Martin Mattson, Olof Montan, Anders Mukkavaara, Henrik Nihlén, Linus Nilsson, Pierre Nilsson, Stefan Nord, Iza Nyberg, Linda Näsman, Lars Olson, Magnus Olsson, Kenneth Olsson, Lars Penson, Lena Persson, Göran Persson, Mats Peters, Linda Peterson, Jan Petterson, Joel Petterson, Johan Philipsson, Gunnar Piltonen, Janne Podsedkowski, Zenek Rase, Dennis Reuterljung, Thomas Rinaldo, Joakim Rönnlund, Agneta Sjödin, Ronny Skölderud, Svante Snäckerström, Leif Stålnacke, Erik Strandberg, Magnus Stührenberg, Björn Sundberg, Andreas Sundberg, Patrick Svärd, Lars-Erik Svensson, Rutger Svensson, Tony Thilly, Tomas Timan, Hans Toresson, Martin Turesson, Andreas Uppman, Kerstin Werner, Lars Westerlund, Emma Wilson, Pierre Österlund, Erik
Ujedinjena Kraljevina	Adamson, Gary Alexander, Stephen Alston, Colin Anderson, Reid Arris, Martin Ashby, Peter Bailey Roberta Baker, Edward Barclay, Michael Barfoot, Lt Cdr Peter Beasley, Adam Bedlingham, Sarah Bell, Stuart Bhandari, Kiran Billson, Carol Bolden, Rachel Bourne, Adam Bowers, Claire Boyce, Sean Brough, Derek Brown, Carley Bruce, John Bugg, Jennifer Caldwell, Mark Campbell, Jonathan Campbell, Murray Chittenden, Gordon Cook, David Craig, Ian Craig, Stephen Critchlow, Amy Croucher, Tim Crowe, Michael Cunningham, George Davis, Danielle Dawkins, Matthew Dawson, Liam Devine, Warren Dixon-Lack, Emma Douglas, Sean Draper, Peter Dunkerely, Sabrina Eccles, David Ellison, Peter Errington, Sarah Evans, David Evans, Mathilda Faulds, Mike Fenwick, Peter Ferguson, Adam Ferguson, Simon Ferrari, Richard Finnie, Andrew Fitzpatrick, DeeAnn Fletcher, Norman Flint, Toby Foster, Pam Fraser, Uilleam Frew, Clare Fullerton, Gareth Gibson, Philip Gough, Callum Graham, Chris Grant, Leigh Gray, Neil Gray, Patrick Gregor, Stuart Gregory, Sam Griffin, Stuart Gwillam, SLt Ben Hamilton, Ian Harris, Hugh Harris, William Harsent, SLt Paul Hay, David Hay, John Henning, Alan Hepburn, Ian Higgins, Frank Higby, Louisa Hildreth, Joe Hill, Julie Holbrook, Joanna Howarth, Dan Hudson, John Hugues, Gary Hughes, Greta Imrie, Peter Irish, Rachel Irwin, Gerry James, Katie Jasinski, Michael John, Barrie Johnston, Heather Johnson, Matthew Johnson, Paul Johnston, Steve Johnston, Isobel Johnstone, Ann Jones, Carl Karavla, Alexandra Kelly, Kevin Kemp, Gareth Kozlowski, Stephen Lane, Rory Lardeur, Beth Law, Garry Lethbridge, Wendy Legge, James Lindsay, Andrew Livingston, Andrew Lockwood, Mark Lowry, Thomas Lucas, David MacEachan, Iain MacGregor, Duncan MacIver, Roderick MacKay, Janice MacLean, Paula MacLean, Robin Magill, SLt Michael Marshall, Phil Martin David Mason, Liam Mason, Roger Matheson, Louise May, Colin Mayger, Lt Martyn McBain, Billy McCaughan, Mark McComiskey, Stephen McCowan, Alisdair McCrindle, John McCubbin, Stuart McCusker, Simon McHardy, Alex McKay, Andrew McKenzie, Gregor McKeown, Nick McMillan, Robert McPherson, Katie McQuillan, David Merrilees, Kenny Milligan, David Mills, John Mitchell,Hugh Mitchell, John Moar, Laurence Moloughney, Bernie Morris, Chris Morrison, Donald Muir, James Mustard, Emma Mynard, Nick Neat, Simon Neilson, SLt Robert Nelson, Paul Newlands, Andrew Newlyn, Lindsley Newman, Chris Nye, Verity Overy, Thomas Owen, Gary Parr, Jonathan Pateman, Jason Paterson, Craig Perry, Andrew Phillips, Michael Pole Mark Poulding, Daniel Poulson, Lt Chris Pringle, Geoff Proud, Christian Quinn, Barry Reeves, Adam Reid, Ian Reid, Peter Rendall, Colin Rhodes, Glen Richardson, David Riley, Joanne Roberts, Julian Robertson, Tom Robinson, Neil Salt, Isaac Scarrf, David Sheperd, Ashley Shepley, Ben Skillen, Damien Smith, David Smith, Barry Smith, Don Smith, Matthew Smith, Pam Spencer, James Steele, Gordon Stevens, Emma Storton, George Strang, Nicol Stray, Sloyan Styles, Mario Sutton, Andrew Sykes-Gelder, Dan Taylor, Mark Templeton, John Thain, Marc Thompson, Dan Thompson, Gerald Thomson, Dave Thomson, Dave Turner, Alun Turner, Patrick Tyack, Paul Venton, Andrew Ward, Daniel Ward, Mark Watson, Stacey Watt, Barbara Watt, James Webb, Simon Wensley, Phil Weychan, Paul Whelton, Karen Whitby, Phil Whitford, Annika Williams, Adam Wilkinson, Dave Williams, Carolyn Wilson, Jane Wilson, Tom Windebank, James Wood, Ben Wordley, Sara Worsnop, Mark Worth, Steven Young, Ally Young, James Yuille, Derek Zalewski, Alex
Europska komisija	Arena, Francesca Casier, Maarten Courcy, Nils Hederman, John Janakakisz, Marta Jury, Justine Kelterbaum, Richard Libioulle, Jean-Marc Martins E Amorim, Sergio Luis Muhrbeck, Lars Musella, Manuela Nordstrom Saba Skountis Vasileios Spezzani, Aronne Surace, Michele Vitiello-Ferrara, Sarah Rosaria Wolff, Gunnar Wysocka, Malgorzata
Europska agencija za kontrolu ribarstva	Allen, Patrick Chapel, Vincent Del Hierro, Belén Del Zompo, Michele Dias Garçao, José Fulton, Grant Mueller, Wolfgang Papaioannou, Themis Quelch, Glenn Roobrouck, Christ Sokolowski, Pawel Sorensen, Svend Stewart, William Tahon, Sven

25.5.2017

Službeni list Europske unije

L 138/189

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2017/903

оd 23. svibnja 2017.

o izmjeni Odluke 2011/163/EU o odobravanju planova koje su dostavile treće zemlje u skladu s člankom 29. Direktive Vijeća 96/23/EZ

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 3324)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 96/23/EZ od 29. travnja 1996. o mjerama za praćenje određenih tvari i njihovih ostataka u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla i o stavljanju izvan snage direktiva 85/358/EEZ i 86/469/EEZ i odluka 89/187/EEZ i 91/664/EEZ (1), a posebno njezin članak 29. stavak 1. četvrti podstavak,

budući da:

(1)

Direktivom 96/23/EZ utvrđuju se mjere za praćenje tvari i skupina rezidua navedenih u njezinu Prilogu I. Člankom 29. te Direktive od trećih zemalja iz kojih je državama članicama dozvoljeno uvoziti životinje i proizvode životinjskog podrijetla obuhvaćene tom Direktivom zahtijeva se da dostave plan za praćenje rezidua kojim se pružaju tražena jamstva („plan”). Plan bi se trebao primjenjivati barem na skupine rezidua i tvari koje su navedene u tom Prilogu I.

(2)	Odlukom Komisije 2011/163/EU (2) odobravaju se planovi koje su dostavile određene treće zemlje o utvrđenim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla navedenima u Prilogu toj Odluci („popis”).

(3)	Kolumbija je Komisiji dostavila plan koji se odnosi na mlijeko. Tim se planom daju dovoljna jamstva i trebalo bi ga odobriti. Stoga bi u popis trebalo uvrstiti unos za Kolumbiju koji se odnosi na mlijeko.

(4)	Crna Gora Komisiji je dostavila plan koji se odnosi na mlijeko. Tim se planom daju dovoljna jamstva i trebalo bi ga odobriti. Stoga bi u popis trebalo uvrstiti unos za Crnu Goru koji se odnosi na mlijeko.

(5)	Ukrajina Komisiji je dostavila plan koji se odnosi na kuniće. Tim se planom daju dovoljna jamstva i trebalo bi ga odobriti. Stoga bi u popis trebalo uvrstiti unos za Crnu Goru koji se odnosi na kuniće.

(6)	Odluku 2011/163/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog Odluci 2011/163/EU zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. svibnja 2017.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije

(1) SL L 125, 23.5.1996., str. 10.

(2) Odluka Komisije 2011/163/EU od 16. ožujka 2011. o odobravanju planova koje su dostavile treće zemlje u skladu s člankom 29. Direktive Vijeća 96/23/EZ (SL L 70, 17.3.2011., str. 40.).

PRILOG

„

PRILOG

Oznaka ISO 2

Zemlja

Goveda

Ovce/koze

Svinje

Kopitari

Perad

Akvakultura

Mlijeko

Jaja

Kunići

Divljač

Divljač iz farmskog uzgoja

Med

Andora

Ujedinjeni Arapski Emirati

X (3)

X (1)

Albanija

Armenija

Argentina

Australija

Bosna i Hercegovina

Bangladeš

Brunej

Brazil

Bocvana

Bjelarus

X (2)

Belize

Kanada

Švicarska

Čile

Kamerun

Kina

Kolumbija

Kostarika

Kuba

Dominikanska Republika

Ekvador

Etiopija

Falklandski otoci

Farski otoci

Gruzija

Gana

Grenland

Gvatemala

Honduras

Indonezija

Izrael (7)

Indija

Iran

Jamajka

Japan

Kenija

Kirgistan

Južna Koreja

Šri Lanka

Maroko

Moldova

Crna Gora

Madagaskar

bivša jugoslavenska republika Makedonija (4)

Republika Unije Mjanmara

Mauricijus

Meksiko

Malezija

X (3)

Mozambik

Namibija

Nova Kaledonija

X (3)

Nikaragva

Novi Zeland

Panama

Peru

Filipini

Sveti Petar i Mikelon

Otoci Pitcairn

Paragvaj

Srbija (5)

X (2)

Rusija

X (6)

Ruanda

Saudijska Arabija

Singapur

X (3)

X (8)

X (3)

X (8)

San Marino

X (3)

Surinam

Salvador

Svazi

Tajland

Tunis

Turska

Tajvan

Tanzanija

Ukrajina

Uganda

Sjedinjene Američke Države

Urugvaj

Venezuela

Vijetnam

Južna Afrika

Zambija

Zimbabve

”

(1) Samo devino mlijeko.

(2) Izvoz živih kopitara za klanje u Uniju (samo životinje koje služe za proizvodnju hrane).

(3) Treće zemlje koje upotrebljavaju samo sirovinu iz država članica ili iz trećih zemalja odobrenih za uvoz takve sirovine u Uniju, u skladu s člankom 2.

(4) Bivša jugoslavenska Republika Makedonija; konačna nomenklatura za tu zemlju dogovorit će se nakon trenutačnih pregovora na razini UN-a.

(5) Bez Kosova (ovim nazivom ne dovode se u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašavanju neovisnosti Kosova).

(6) Samo za sobove iz područja Murmansk i Yamalo-Nenets.

(7) U daljnjem se tekstu Izrael odnosi na Državu Izrael, isključujući područja pod izraelskom upravom od lipnja 1967., to jest Golansku visoravan, Pojas Gaze, Istočni Jeruzalem i ostatak Zapadne obale.

(8) Samo za proizvode od svježeg mesa podrijetlom s Novog Zelanda koji su namijenjeni Uniji i koji se istovaruju, pretovaruju i provoze kroz Singapur, uz skladištenje ili bez njega.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 138

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 60. 25. svibnja 2017.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Vijeća (EU) 2017/890 od 24. svibnja 2017. o provedbi članka 17. stavka 1. Uredbe (EU) br. 224/2014 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Srednjoafričkoj Republici	1
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/891 оd 13. ožujka 2017. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu sektora voća i povrća te prerađevina voća i povrća i o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu novčanih kazni koje će se primjenjivati u tim sektorima i o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 543/2011	4
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/892 оd 13. ožujka 2017. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u sektoru voća i povrća te prerađevina voća i povrća	57
	*	Uredba Komisije (EU) 2017/893 оd 24. svibnja 2017. o izmjeni priloga I. i IV. Uredbi (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća te priloga X., XIV. i XV. Uredbi Komisije (EU) br. 142/2011 u pogledu odredaba o prerađenim životinjskim bjelančevinama ( 1 )	92
	*	Uredba Komisije (EU) 2017/894 оd 24. svibnja 2017. o izmjeni priloga III. i VII. Uredbi (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu genotipizacije ovaca ( 1 )	117
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/895 оd 24. svibnja 2017. o odobrenju pripravka 3-fitaze proizvedenog od Komagataella pastoris (CECT 13094) kao dodatka hrani za piliće za tov i kokoši nesilice (nositelj odobrenja Fertinagro Nutrientes S.L.) ( 1 )	120
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/896 оd 24. svibnja 2017. o odobrenju pripravka 6-fitaze proizvedenog od Trichoderma reesei (ATCC SD-6528) kao dodatka hrani u krutom obliku za sve vrste peradi i sve vrste svinja (osim prasadi) (nositelj odobrenja Danisco (UK) Ltd) ( 1 )	123
		Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/897 оd 24. svibnja 2017. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	126
		DIREKTIVE
	*	Direktiva Komisije (EU) 2017/898 оd 24. svibnja 2017. o izmjeni, za potrebe donošenja posebnih graničnih vrijednosti za kemikalije koje se koriste u igračkama, Dodatka C Prilogu II. Direktivi 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o sigurnosti igračaka u pogledu bisfenola A ( 1 )	128
		ODLUKE
	*	Odluka (EU) 2017/899 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uporabi frekvencijskog pojasa 470-790 MHz u Uniji	131
	*	Odluka Vijeća (EU) 2017/900 od 22. svibnja 2017. o osnivanju Ad hoc radne skupine za članak 50. UEU-a kojom predsjeda Glavno tajništvo Vijeća	138
	*	Provedbena odluka Vijeća (ZVSP) 2017/901 od 24. svibnja 2017. o provedbi Odluke 2013/798/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Srednjoafričke Republike	140
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/902 оd 23. svibnja 2017. o utvrđivanju popisa inspektora Unije koji mogu obavljati inspekcijske preglede u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 3252)	143
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/903 оd 23. svibnja 2017. o izmjeni Odluke 2011/163/EU o odobravanju planova koje su dostavile treće zemlje u skladu s člankom 29. Direktive Vijeća 96/23/EZ (priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 3324) ( 1 )	189

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	MA	99,7
	TR	67,0
	ZZ	83,4
0707 00 05	TR	84,9
0707 00 05	ZZ	84,9
0709 93 10	TR	130,3
0709 93 10	ZZ	130,3
0805 10 22 , 0805 10 24 , 0805 10 28	EG	53,1
	MA	54,5
	TR	48,9
	ZA	91,0
	ZZ	61,9
0805 50 10	AR	116,2
	TR	153,8
	ZA	150,8
	ZZ	140,3
0808 10 80	AR	158,4
	BR	117,1
	CL	132,2
	CN	145,5
	NZ	153,3
	ZA	107,8
	ZZ	135,7
0809 29 00	TR	367,5
0809 29 00	ZZ	367,5