ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 125

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 60.
18. svibnja 2017.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/836 оd 11. siječnja 2017. o izmjeni Priloga III. Uredbi (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o primjeni sustava općih carinskih povlastica

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/837 оd 17. svibnja 2017. o ispravku poljskih i švedskih jezičnih verzija Provedbene uredbe (EU) 2015/1998 o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu zajedničkih osnovnih standarda iz područja zaštite zračnog prometa ( 1 )

3

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/838 оd 17. svibnja 2017. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 889/2008 u pogledu hrane za životinje za određene životinje iz ekološke akvakulture ( 1 )

5

 

*

Uredba Komisije (EU) 2017/839 оd 17. svibnja 2017. o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uporabe nitrita (E 249–250) u proizvodu golonka peklowana ( 1 )

7

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/840 оd 17. svibnja 2017. o neodobravanju aktivne tvari ortosulfamuron u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja ( 1 )

10

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/841 оd 17. svibnja 2017. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka valjanosti odobrenja aktivnih tvari: alfa-cipermetrin, Ampelomyces quisqualis soja: aq 10, benalaksil, bentazon, bifenazat, bromoksinil, karfentrazon etil, klorprofam, ciazofamid, desmedifam, dikvat, DPX KE 459 (flupirsulfuron-metil), etoksazol, famoksadon, fenamidon, flumioksazin, foramsulfuron, Gliocladium catenulatum soja: j1446, imazamoks, imazosulfuron, izoksaflutol, laminarin, metalaksil-m, metoksifenozid, milbemektin, oksasulfuron, pendimetalin, fenmedifam, pimetrozin, s-metolaklor i trifloksistrobin ( 1 )

12

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/842 оd 17. svibnja 2017. o produljenju odobrenja aktivne tvari niskog rizika Coniothyrium minitans soja CON/M/91-08 u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja te o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 ( 1 )

16

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/843 оd 17. svibnja 2017. o odobravanju aktivne tvari Beauveria bassiana soj NPP111B005, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 ( 1 )

21

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/844 оd 17. svibnja 2017. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

25

 

 

DIREKTIVE

 

*

Direktiva Komisije (EU) 2017/845 оd 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu okvirnog popisa elemenata koje treba uzeti u obzir pri pripremi pomorskih strategija ( 1 )

27

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka (EU) 2017/846 Europskog parlamenta od 16. ožujka 2017. o produljenju mandata Istražnog odbora za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja poreza i utaje poreza

34

 

*

Provedbena odluka Komisije 2017/847 оd 16. svibnja 2017. o odobravanju odstupanja koje je zatražila Danska u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 2891)

35

 

*

Odluka Komisije (EU) 2017/848 оd 17. svibnja 2017. o utvrđivanju kriterija i metodoloških standarda za dobro stanje okoliša morskih voda, kao i specifikacija i standardiziranih metoda za praćenje i procjenu te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/477/EU ( 1 )

43

 

 

Ispravci

 

*

Ispravak Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/1011 od 24. travnja 2015. o dopuni Uredbe (EZ) br. 273/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o prekursorima za droge i Uredbe Vijeća (EZ) br. 111/2005 o utvrđivanju pravila za nadzor trgovine prekursorima za droge između Unije i trećih zemalja te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 1277/2005 ( SL L 162, 27.6.2015. )

75

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

18.5.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 125/1


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/836

оd 11. siječnja 2017.

o izmjeni Priloga III. Uredbi (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o primjeni sustava općih carinskih povlastica

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 732/2008 (1), a posebno njezin članak 10. stavak 4.,

budući da:

(1)

Zemlja korisnica može u okviru Općeg sustava carinskih povlastica („OSP”) zatražiti pravo na ostvarivanje dodatnih carinskih povlastica na temelju posebnog dogovora o poticajima za održivi razvoj i dobro upravljanje („OSP+”). U tu su svrhu člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 978/2012 utvrđeni posebni kriteriji prihvatljivosti u pogledu odobrenja carinskih povlastica predviđenih sustavom OSP+. Navedenu bi zemlju trebalo smatrati osjetljivom zbog nepostojanja raznolikosti i nedovoljne integracije unutar međunarodnog trgovinskog sustava. Ona mora ratificirati sve konvencije navedene u Prilogu VIII. Uredbi (EU) br. 978/2012, a u najnovijim dostupnim zaključcima nadležnih nadzornih tijela ne smije biti utvrđen ozbiljan propust u učinkovitoj primjeni bilo koje konvencije. U pogledu konvencija ta zemlja ne bi smjela izraziti rezervu koja je zabranjena konvencijom ili koja se isključivo za potrebe članka 9. Uredbe (EU) br. 978/2012 smatra nespojivom s ciljem i svrhom te konvencije. Trebala bi bezrezervno prihvatiti zahtjeve u pogledu izvješćivanja koje nameće svaka konvencija te preuzeti obveze iz članka 9. stavka 1. točaka (d), (e) i (f) Uredbe (EU) br. 978/2012.

(2)

Zemlja korisnica OSP-a koja želi ostvariti pogodnosti u okviru OSP+ mora podnijeti zahtjev s priloženim potpunim informacijama o ratifikaciji odgovarajućih konvencija, svojim rezervama i primjedbama na rezerve koje su izrazile druge stranke konvencije te preuzetim obvezama.

(3)

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi izmjene Priloga III. Uredbi (EU) br. 978/2012 kako bi odobrila OSP+ zemlji podnositeljici zahtjeva dodavanjem te zemlje na popis zemalja korisnica carinskih povlastica OSP+.

(4)

Komisija je 12. srpnja 2016. primila zahtjev za carinske povlastice OSP+ od Demokratske Socijalističke Republike Šri Lanke („Šri Lanka”).

(5)

Komisija je preispitala zahtjev Šri Lanke za carinske povlastice OSP+ u skladu s odredbama članka 10. stavka 1. Uredbe (EU) br. 978/2012 i utvrdila da Šri Lanka ispunjava uvjete. Stoga bi Šri Lanki trebalo omogućiti carinske povlastice OSP+ od dana stupanja na snagu ove Uredbe. Prilog III. Uredbi (EU) br. 978/2012 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Komisija će u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 978/2012 pratiti status ratifikacije odgovarajućih konvencija i njihovu učinkovitu provedbu te suradnju s nadležnim nadzornim tijelima vlade Šri Lanke,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U Prilogu III. Uredbe (EU) br. 978/2012, sljedeća zemlja dodaje se u stupac B, a odgovarajući abecedni kod u stupac A:

„Šri Lanka

LK”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. siječnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 303, 31.10.2012., str. 1.


18.5.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 125/3


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/837

оd 17. svibnja 2017.

o ispravku poljskih i švedskih jezičnih verzija Provedbene uredbe (EU) 2015/1998 o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu zajedničkih osnovnih standarda iz područja zaštite zračnog prometa

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o zajedničkim pravilima u području zaštite civilnog zračnog prometa i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2320/2002 (1), a posebno njezina članka 4. stavka 3.,

budući da:

(1)

Poljska jezična verzija Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/1998 (2) sadržava pogrešku u točki 11.4.3 podtočki (a) Priloga u vezi s popisom kompetencija koje zahtijevaju periodično osposobljavanje u određenim razmacima.

(2)

Švedska jezična verzija Provedbene uredbe (EU) 2015/1998 sadržava pogreške u Prilogu, odnosno u točkama 8.1.1.2. i 9.1.1.3. u pogledu zahtjeva za ponovljeni pregled; u točki 8.3.1. u pogledu predmeta obvezne isporuke; u prvom stavku točke 9.1.3.5. podtočke (b) u pogledu područja primjene metode provjere; u točki 9.3.1. u pogledu predmeta obvezne isporuke; te u uvodnoj rečenici točke 11.2.3.1. u pogledu osobe na koje se odnosi obveza stručnog usavršavanja.

(3)

Poljske i švedske jezične verzije Provedbene uredbe (EU) 2015/1998 trebalo bi stoga na odgovarajući način ispraviti. To ne utječe na ostale jezične verzije.

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zaštitu civilnog zračnog prometa,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

(ne odnosi se na verziju na hrvatskom jeziku)

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. svibnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 97, 9.4.2008., str. 72.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1998 od 5. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu zajedničkih osnovnih standarda iz područja zaštite zračnog prometa (SL L 299, 14.11.2015., str. 1.).


18.5.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 125/5


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/838

оd 17. svibnja 2017.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 889/2008 u pogledu hrane za životinje za određene životinje iz ekološke akvakulture

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 (1), a posebno njezin članak 15. stavak 2. i članak 16. stavak 1.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 834/2007 utvrđeni su osnovni zahtjevi za ekološku proizvodnju životinja iz akvakulture, uključujući zahtjeve povezane s hranom za životinje. Detaljna pravila za provedbu tih zahtjeva utvrđena su Uredbom Komisije (EZ) br. 889/2008 (2).

(2)

U skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (d) podtočkom i. Uredbe (EZ) br. 834/2007 ribe i rakovi moraju se hraniti hranom koja ispunjava njihove prehrambene potrebe u različitim fazama razvoja.

(3)

U članku 25.l Uredbe (EZ) br. 889/2008 utvrđena su posebna pravila za hranu za određene životinje iz akvakulture navedene u odjeljcima 6., 7. i 9. Priloga XIII.a toj Uredbi. Cilj je pravila utvrđenih u tom članku davanje prednosti prirodno dostupnoj hrani, ako je dostupna.

(4)

U skladu s člankom 25.l stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 889/2008 predmetne životinje moraju se hraniti hranom koja je prirodno dostupna u ribnjacima i jezerima. Člankom 25.l stavkom 2. te Uredbe dopušta se upotreba ekološke hrane biljnog podrijetla ili morskih algi ako izvori prirodne hrane nisu dostupni u dovoljnim količinama. U članku 25.l stavku 3. točkama (a) i (b) te Uredbe utvrđeni su najveći dopušteni postotci ribljeg brašna i ribljeg ulja koje smiju sadržavati obrok za somove i obrok za kozice ako se dopunjuje prirodna hrana.

(5)

U fazi mrijesta prirodna hrana dostupna je u ograničenim količinama ili uopće nije dostupna. Države članice upozorile su Komisiju da će zbog pravila o hranidbi kozica mekušaca, a posebno velikih tigrastih kozica (Penaeus monodon), utvrđenih u članku 25.l stavku 3. točki (b) Uredbe (EZ) br. 889/2008 doći do pothranjenosti i povećane smrtnosti ako se budu primjenjivala na mlađ u mrjestilištima.

(6)

U skladu s člankom 25.l stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 889/2008 predmetne životinje moraju se hraniti hranom koja je prirodno dostupna u ribnjacima i jezerima. Pravilo utvrđeno u tom članku trebalo bi se odnositi samo na faze rasta, kad se životinje drže u ribnjacima i jezerima, a ne i na mrjestilišta, gdje nema dovoljno prirodno dostupne hrane. To je posebno bitno od 31. prosinca 2016. jer se otad, u skladu s člankom 25.e stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 889/2008, riblja mlađ uzgojena u neekološkim uvjetima upravljanja više ne smije uvoditi u ekološka gospodarstva. Do tog datuma bilo je dopušteno uvesti određeni udio neekološke mlađi u ekološko gospodarstvo nakon razdoblja mrijesta u neekološkim uvjetima upravljanja.

(7)

Nadalje, stručna skupina za tehničko savjetovanje o ekološkoj proizvodnji (EGTOP), uspostavljena Odlukom Komisije 2009/427/EZ (3), potvrdila je da su posebna pravila iz članka 25.l stavka 3. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 889/2008 prikladna samo za faze rasta (4). EGTOP smatra da se ograničenjima u pogledu ribljeg brašna i ribljeg ulja utvrđenima u tom članku onemogućuje zadovoljavanje prehrambenih potreba životinja tijekom ranih faza života, dok se nalaze u mrjestilištu.

(8)

Komisija je utvrdila da je potrebno izmijeniti pravila o hrani za životinje za određene životinje iz akvakulture tako što će se pojasniti da se ta pravila primjenjuju samo na faze rasta. Pri donošenju tog zaključka Komisija je uzela u obzir zahtjev da se prehrambene potrebe životinja moraju ispuniti u različitim fazama razvoja kako je utvrđeno u članku 15. stavku 1. točki (d) podtočki i. Uredbe (EZ) br. 834/2007, cilj članka 25.l Uredbe (EZ) br. 889/2008 u pogledu davanja prednosti prirodno dostupnoj hrani ako je dostupna, te mišljenje EGTOP-a.

(9)

Uredbu (EZ) br. 889/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Mjere predviđene ovom uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za ekološku proizvodnju,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Članak 25.l stavak 1. Uredbe (EZ) br. 889/2008 zamjenjuje se sljedećim:

„1.   U fazama rasta životinje iz akvakulture navedene u Prilogu XIII.a odjeljcima 6., 7. i 9. moraju se hraniti hranom koja je prirodno dostupna u ribnjacima i jezerima.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. svibnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 189, 20.7.2007., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda s obzirom na ekološku proizvodnju, označivanje i kontrolu (SL L 250, 18.9.2008., str. 1.).

(3)  Odluka Komisije 2009/427/EZ od 3. lipnja 2009. o osnivanju stručne skupine za tehničko savjetovanje o ekološkoj proizvodnji (SL L 139, 5.6.2009., str. 29.).

(4)  Završno izvješće: http://ec.europa.eu/agriculture/organic/sites/orgfarming/files/final_report_egtop_on_aquaculture_part-c_en.pdf


18.5.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 125/7


UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/839

оd 17. svibnja 2017.

o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uporabe nitrita (E 249–250) u proizvodu „golonka peklowana”

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (1), a posebno njezin članak 10. stavak 3.,

budući da:

(1)

U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 utvrđen je Unijin popis prehrambenih aditiva odobrenih za uporabu u hrani i uvjeti za njihovu uporabu.

(2)

Unijin popis prehrambenih aditiva može se ažurirati u skladu sa zajedničkim postupkom iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1331/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2) na inicijativu Komisije ili na temelju podnesenog zahtjeva.

(3)

Poljska je 10. ožujka 2016. podnijela zahtjev za odobrenje uporabe nitrita (E 249–250) kao konzervansa u proizvodu „golonka peklowana”. Zahtjev je potom stavljen na raspolaganje državama članicama u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1331/2008.

(4)

Prema podnositelju zahtjeva, „golonka peklowana” tradicionalni je poljski mesni pripravak u kojem se nitriti upotrebljavaju radi svojeg konzervirajućeg učinka te kao sredstvo za salamurenje kako bi se postigli željena boja, okus i tekstura koje potrošači očekuju. „Golonka peklowana” stavlja se na tržište u obliku za daljnju toplinsku obradu prije konzumiranja.

(5)

Uvodnom izjavom 7. Uredbe (EZ) br. 1333/2008 utvrđeno je da se pri odobravanju prehrambenih aditiva mora također uzeti u obzir druge činitelje koji se odnose na predmet koji se razmatra, uključujući među ostalim tradicionalne činitelje. Stoga je primjereno određene tradicionalne proizvode zadržati na tržištu u nekim državama članicama ako je uporaba prehrambenih aditiva u skladu s općim i posebnim uvjetima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1333/2008.

(6)

Kako bi se osigurala ujednačena uporaba aditiva obuhvaćenih ovom Uredbom, „golonka peklowana” bit će opisana u smjernicama iz Dijela E Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 o prehrambenim aditivima, kojima se opisuju kategorije hrane (3).

(7)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1331/2008 za ažuriranje Unijina popisa prehrambenih aditiva iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Komisija treba zatražiti mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”), osim ako predmetno ažuriranje vjerojatno neće utjecati na zdravlje ljudi. Uporaba nitrita u mesnim proizvodima općenito je odobrena, uporaba u mesnim pripravcima ograničena je na određene tradicionalne pripravke, a za tradicionalno salamurene mesne proizvode utvrđene su posebne odredbe. Budući da je zahtjev za proširenje uporabe nitrita ograničen na određeni mesni pripravak koji se tradicionalno upotrebljava, ne očekuje se da će proširenje znatno utjecati na ukupnu izloženost nitritima. Stoga proširena uporaba tih aditiva predstavlja ažuriranje popisa Unije koje vjerojatno neće utjecati na zdravlje ljudi i nije potrebno zatražiti mišljenje Agencije.

(8)

Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. svibnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 354, 31.12.2008., str. 16.

(2)  Uredba (EZ) br. 1331/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o uspostavi zajedničkog postupka odobravanja prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma (SL L 354, 31.12.2008., str. 1.).

(3)  http://ec.europa.eu/food/safety/food_improvement_agents/additives/eu_rules_en


PRILOG

U Dijelu E Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008, u kategoriji hrane 08.2 „Mesni pripravci kako su definirani Uredbom (EZ) br. 853/2004”, unos za nitrite (E 249–250) zamjenjuje se sljedećim:

 

„E 249 – 250

Nitriti

150

(7)

samo lomo de cerdo adobado, pincho moruno, careta de cerdo adobada, costilla de cerdo adobada, Kasseler, Bräte, Surfleisch, toorvorst, šašlõkk, ahjupraad, kiełbasa surowa biała, kiełbasa surowa metka, tatar wołowy (danie tatarskie) i golonka peklowana


18.5.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 125/10


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/840

оd 17. svibnja 2017.

o neodobravanju aktivne tvari ortosulfamuron u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 13. stavak 2.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 80. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1107/2009, Direktiva Vijeća 91/414/EEZ (2) primjenjuje se, u odnosu na postupak i uvjete za odobravanje, na aktivne tvari za koje je prije 14. lipnja 2011. donesena odluka u skladu s člankom 6. stavkom 3. te direktive. Odlukom Komisije 2006/806/EZ (3) potvrđeno je da ortosulfamuron ispunjava uvjete iz članka 80. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(2)

U skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive 91/414/EEZ Italija je 4. srpnja 2005. od trgovačkog društva Isagro S.p.A. primila zahtjev za uvrštenje aktivne tvari ortosulfamuron u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ. Odlukom 2006/806/EZ potvrđeno je da je dokumentacija „cjelovita” te se može smatrati da u načelu ispunjava zahtjeve u pogledu podataka i informacija iz priloga II. i III. Direktivi 91/414/EEZ.

(3)

Za tu su aktivnu tvar, za uporabe koje je predložio podnositelj zahtjeva. ocijenjeni učinci na zdravlje ljudi, zdravlje životinja te na okoliš u skladu s odredbama iz članka 6. stavaka 2. i 4. Direktive 91/414/EEZ. Imenovana država članica izvjestiteljica dostavila je 27. srpnja 2012. nacrt izvješća o ocjeni. U skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe Komisije (EU) br. 188/2011 (4) od podnositelja zahtjeva zatražene su dodatne informacije. Ocjenu dodatnih informacija koje je dostavio podnositelj zahtjeva Italija je dostavila u obliku dopuna nacrtu izvješća o ocjeni, a sastavila ih je Europska agencija za sigurnost hrane (dalje u tekstu „Agencija”) u kolovozu 2013.

(4)

Nacrt izvješća o ocjeni pregledale su države članice i Agencija. Agencija je 3. rujna 2013. Komisiji dostavila svoj zaključak o ocjeni rizika od pesticida koji sadržava aktivnu tvar ortosulfamuron (5). Agencija je zaključila da dostupne informacije o prirodi ostataka u primarnim kulturama i kulturama u plodoredu u kombinaciji s nedostatkom toksikoloških informacija i procjene unosa u pogledu nekih biljnih metabolita ne dopuštaju dovršetak procjene rizika za potrošače. Osim toga, nije se mogla dovršiti ni procjena rizika za organizme u tlu i vodene organizme. Uz to, Agencija je utvrdila da postoje razlozi za zabrinutost zbog nekih metabolita te se nije mogla dovršiti ni procjena izloženosti podzemnim vodama.

(5)

Komisija je pozvala podnositelja zahtjeva da podnese svoje primjedbe o zaključku Agencije i, u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 188/2011, o nacrtu izvješća o pregledu. Podnositelj zahtjeva podnio je primjedbe, koje su detaljno pregledane.

(6)

Međutim, unatoč argumentima koje je iznio podnositelj zahtjeva, zabrinutost na koju se upućuje u uvodnoj izjavi 4. nije se mogla otkloniti.

(7)

Dakle, nije dokazano da se može očekivati da, u predloženim uvjetima uporabe, sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju ortosulfamuron u načelu ispunjavaju zahtjeve iz članka 5. stavka 1. točaka (a) i (b) Direktive 91/414/EEZ.

(8)

Ortosulfamuron stoga ne bi trebalo odobriti u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(9)

U skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (b) Direktive 91/414/EEZ državama članicama omogućeno je izdavanje privremenih odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju ortosulfamuron na početno razdoblje od tri godine. Provedbenom odlukom Komisije 2013/205/EU (6) državama članicama dopušteno je produljenje privremenih odobrenja za ortosulfamuron za razdoblje koje završava najkasnije 30. travnja 2015.

(10)

Budući da je istekao rok svih postojećih odobrenja, nije potrebno odrediti dodatno razdoblje za povlačenje odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju ortosulfamuron.

(11)

Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje ponovno podnošenje zahtjeva za ortosulfamuron u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(12)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Neodobrenje aktivne tvari

Aktivna tvar ortosulfamuron ne odobrava se.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. svibnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 309, 24.11.2009., str. 1.

(2)  Direktiva Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 230, 19.8.1991., str. 1.).

(3)  Odluka Komisije 2006/806/EZ od 24. studenoga 2006. o načelnom priznavanju cjelovitosti dokumentacije podnesene na detaljno razmatranje s ciljem mogućeg uvrštenja ortosulfamurona u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ (SL L 329, 25.11.2006., str. 74.).

(4)  Uredba Komisije (EU) br. 188/2011 od 25. veljače 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Direktive Vijeća 91/414/EEZ u pogledu postupka ocjene aktivnih tvari koje nisu bile na tržištu u 2 godine nakon priopćenja o toj direktivi (SL L 53, 26.2.2011., str. 51.).

(5)  EFSA Journal 2013.;11(9):3352. Dostupno na internetu: www.efsa.europa.eu.

(6)  Provedbena odluka Komisije 2013/205/EU od 25. travnja 2013. kojom se državama članicama dozvoljava produljenje privremenih odobrenja izdanih za nove aktivne tvari acekvinocil, aminopiralid, askorbinsku kiselinu, flubendiamid, gama-cihalotrin, ipkonazol, metaflumizon, ortosulfamuron, Pseudomonas sp. soj DSMZ 13134, piridalil, piroksulam, spiromesifen, tienkarbazon i topramezon (SL L 117, 27.4.2013., str. 20.).


18.5.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 125/12


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/841

оd 17. svibnja 2017.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka valjanosti odobrenja aktivnih tvari: alfa-cipermetrin, Ampelomyces quisqualis soja: aq 10, benalaksil, bentazon, bifenazat, bromoksinil, karfentrazon etil, klorprofam, ciazofamid, desmedifam, dikvat, DPX KE 459 (flupirsulfuron-metil), etoksazol, famoksadon, fenamidon, flumioksazin, foramsulfuron, Gliocladium catenulatum soja: j1446, imazamoks, imazosulfuron, izoksaflutol, laminarin, metalaksil-m, metoksifenozid, milbemektin, oksasulfuron, pendimetalin, fenmedifam, pimetrozin, s-metolaklor i trifloksistrobin

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 17. prvi stavak,

budući da:

(1)

U dijelu A Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (2) utvrđene su aktivne tvari koje se smatraju odobrenima na temelju Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(2)

Rokovi valjanosti odobrenja aktivnih tvari bentazon, dikvat, DPX KE 459 (flupirsulfuron-metil), famoksadon, flumioksazin, metalaksil-m i pimetrozin posljednji put su produljeni Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/549 (3). Odobrenje tih tvari prestaje važiti 30. lipnja 2017. Zahtjevi za produljenje uvrštenja tih tvari u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ (4) podneseni su u skladu s člankom 4. Uredbe Komisije (EU) br. 1141/2010 (5).

(3)

Rokovi valjanosti odobrenja aktivnih tvari karfentrazon etil, ciazofamid, fenamidon, foramsulfuron, imazamoks, izoksaflutol, oksasulfuron, pendimetalin i trifloksistrobin posljednji put su produljeni Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/950 (6).Odobrenje tih tvari prestaje važiti 31. srpnja 2017.

(4)

Rokovi valjanosti odobrenja aktivnih tvari alfa-cipermetrin, Ampelomyces quisqualis soja: aq 10, benalaksil, bifenazat, bromoksinil, klorprofam, desmedifam, etoksazol, Gliocladium catenulatum soja: j1446, imazosulfuron, laminarin, metoksifenozid, milbemektin, fenmedifam i s-metolaklor produljeni su Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1197/2012 (7). Odobrenje tih tvari prestaje važiti 31. srpnja 2017.

(5)

Zahtjevi za produljenje odobrenja tvari navedenih u uvodnim izjavama 3. i 4. podneseni su u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 844/2012 (8).

(6)

Zbog činjenice da je ocjenjivanje tvari odgođeno iz razloga koji su izvan kontrole podnositelja zahtjeva, odobrenja tih aktivnih tvari vjerojatno će isteći prije donošenja odluke o njihovu produljenju. Stoga je potrebno produljiti rokove valjanosti tih odobrenja.

(7)

S obzirom na cilj članka 17. prvog stavka Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u slučajevima u kojima Komisija donosi uredbu kojom se predviđa da se odobrenje aktivne tvari iz Priloga ovoj Uredbi ne produljuje jer nisu ispunjena mjerila za odobravanje, Komisija kao datum isteka određuje isti datum koji je vrijedio prije donošenja te Uredbe ili datum stupanja na snagu uredbe kojom se predviđa da se odobrenje aktivne tvari ne produljuje, ovisno o tome koji je datum kasniji. U slučajevima u kojima Komisija donosi uredbu kojom se predviđa produljenje odobrenja aktivne tvari iz Priloga ovoj Uredbi, Komisija nastoji, u skladu s okolnostima, odrediti najraniji mogući datum primjene.

(8)

Provedbenu uredbu (EU) br. 540/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Dio A Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. svibnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 309, 24.11.2009., str. 1.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 540/2011 od 25. svibnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa odobrenih aktivnih tvari (SL L 153, 11.6.2011., str. 1.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/549 оd 8. travnja 2016. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka valjanosti odobrenja aktivnih tvari: bentazon, cihalofop butil, dikvat, famoksadon, flumioksazin, DPX KE 459 (flupirsulfuron-metil), metalaksil-M, pikolinafen, prosulfuron, pimetrozin, tiabendazol i tifensulfuron-metil (SL L 95, 9.4.2016., str. 4.)

(4)  Direktiva Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 230, 19.8.1991., str. 1.).

(5)  Uredba Komisije (EU) br. 1141/2010 od 7. prosinca 2010. o utvrđivanju postupka za produljenje uvrštenja druge grupe aktivnih tvari u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ i utvrđivanju popisa tih tvari (SL L 322, 8.12.2010., str. 10.).

(6)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/950 od 15. lipnja 2016. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka valjanosti odobrenja aktivnih tvari 2,4-DB, beta-ciflutrin, karfentrazon etil, Coniothyrium minitans soj CON/M/91-08 (DSM 9660), ciazofamid, deltametrin, dimetenamid-P, etofumesat, fenamidon, flufenacet, flurtamon, foramsulfuron, fostiazat, imazamoks, jodosulfuron, iprodion, izoksaflutol, linuron, malein hidrazid, mezotrion, oksasulfuron, pendimetalin, pikoksistrobin, siltiofam i trifloksistrobin (SL L 159, 16.6.2016., str. 3.).

(7)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1197/2012 od 13. prosinca 2012. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja rokova za odobrenje aktivnih tvari acetamiprida, alfa-cipermetrina, Ampelomyces quisqualis soja: AQ 10, benalaksila, bifenazata, bromoksinila, klorprofama, desmedifama, etoksazola, Gliocladium catenulatum soja: J1446, imazosulfurona, laminarina, mepanipirima, metoksifenozida, milbemektina, fenmedifama, Pseudomonas chlororaphis soja: MA 342, kvinoksifena, S-metolaklora, tepraloksidima, tiakloprida, tirama i zirama (SL L 342, 14.12.2012., str. 27.).

(8)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 844/2012 od 18. rujna 2012. o određivanju odredaba potrebnih za provedbu postupka obnavljanja odobrenja za aktivne tvari, kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (SL L 252, 19.9.2012., str. 26.).


PRILOG

Dio A Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 mijenja se kako slijedi:

1.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 11., bentazon, datum se zamjenjuje datumom „30. lipnja 2018.”;

2.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 15., dikvat, datum se zamjenjuje datumom „30. lipnja 2018.”;

3.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 19., DPX KE 459 (flupirsulfuron-metil), datum se zamjenjuje datumom „30. lipnja 2018.”;

4.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 23., pimetrozin, datum se zamjenjuje datumom „30. lipnja 2018.”;

5.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 35., famoksadon, datum se zamjenjuje datumom „30. lipnja 2018.”;

6.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 37., metalaksil-m, datum se zamjenjuje datumom „30. lipnja 2018.”;

7.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 39., flumioksazin, datum se zamjenjuje datumom „30. lipnja 2018.”;

8.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 41., imazamoks, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

9.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 42., oksasulfuron, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

10.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 44., foramsulfuron, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

11.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 46., ciazofamid, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

12.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 53., pendimetalin, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

13.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 59., trifloksistrobin, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

14.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 60., karfentrazon etil, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

15.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 62., fenamidon, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

16.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 63., izoksaflutol, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

17.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 78., klorprofam, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

18.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 83., alfa-cipermetrin, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

19.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 84., benalaksil, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

20.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 85., bromoksinil, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

21.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 86., desmedifam, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

22.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 88., fenmedifam, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

23.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 93., Ampelomyces quisqualis soja: AQ 10, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

24.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 95., laminarin, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

25.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 96., metoksifenozid, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

26.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 97., s-metolaklor, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

27.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 98., Gliocladium catenulatum soja: J1446, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

28.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 99., etoksazol, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

29.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 109., bifenazat, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”;

30.

u šestom stupcu, prestanak odobrenja, u retku 110., milbemektin, datum se zamjenjuje datumom „31. srpnja 2018.”.


18.5.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 125/16


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/842

оd 17. svibnja 2017.

o produljenju odobrenja aktivne tvari niskog rizika Coniothyrium minitans soja CON/M/91-08 u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja te o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 22. stavak 1. u vezi s člankom 20. stavkom 1.,

budući da:

(1)

Direktivom Komisije 2003/79/EZ (2) tvar Coniothyrium minitans soj CON/M/91-08 uvrštena je u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ (3) kao aktivna tvar.

(2)

Aktivne tvari uvrštene u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ smatraju se odobrenima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 te su uvrštene u dio A Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (4).

(3)

Odobrenje aktivne tvari Coniothyrium minitans soja CON/M/91-08, kako je navedena u dijelu A Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011, istječe 31. listopada 2017.

(4)

Zahtjev za produljenje odobrenja aktivne tvari Coniothyrium minitans soja CON/M/91-08 podnesen je u skladu s člankom 1. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 844/2012 (5) u roku predviđenom tim člankom.

(5)

Podnositelj zahtjeva dostavio je dodatnu dokumentaciju u skladu sa zahtjevima iz članka 6. Provedbene uredbe (EU) br. 844/2012. Država članica izvjestiteljica utvrdila je da je zahtjev potpun.

(6)

Država članica izvjestiteljica nakon savjetovanja s državom članicom suizvjestiteljicom pripremila je izvješće o ocjeni produljenja i dostavila ga 29. svibnja 2015. Europskoj agenciji za sigurnost hrane (dalje u tekstu: „Agencija”) i Komisiji.

(7)

Agencija je izvješće o ocjeni produljenja dostavila na podnošenje primjedbi podnositelju zahtjeva i državama članicama te je primljene primjedbe proslijedila Komisiji. Agencija je usto sažetak dodatne dokumentacije učinila dostupnim javnosti.

(8)

Agencija je 8. lipnja 2016. Komisiji dostavila zaključak (6) o tome može li se očekivati da aktivna tvar Coniothyrium minitans soj CON/M/91-08 ispuni mjerila za odobravanje iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. Komisija je 6. prosinca 2016. Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje dostavila nacrt izvješća o produljenju odobrenja za aktivnu tvar Coniothyrium minitans soj CON/M/91-08.

(9)

Podnositelju zahtjeva omogućeno je podnošenje primjedbi na izvješće o produljenju.

(10)

Za jednu ili više reprezentativnih uporaba najmanje jednog sredstva za zaštitu bilja koje sadržava aktivnu tvar Coniothyrium minitans soj CON/M/91-08 utvrđeno je da su mjerila za odobravanje predviđena člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 ispunjena. Stoga je primjereno produljiti odobrenje za aktivnu tvar Coniothyrium minitans soj CON/M/91-08.

(11)

Procjena rizika za produljenje odobrenja aktivne tvari Coniothyrium minitans soja CON/M/91-08 temelji se na ograničenom broju reprezentativnih uporaba, no time se ne ograničavaju uporabe za koje se mogu odobriti sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju Coniothyrium minitans soj CON/M/91-08. Stoga nije primjereno zadržati ograničenje za uporabu te tvari isključivo kao fungicida.

(12)

Nadalje, Komisija smatra da je Coniothyrium minitans soj CON/M/91-08 aktivna tvar niskog rizika u skladu s člankom 22. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. Coniothyrium minitans soj CON/M/91-08 nije tvar koja izaziva zabrinutost te ispunjuje uvjete utvrđene točkom 5. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009. Coniothyrium minitans soj CON/M/91-08 divlji je soj koji se prirodno pojavljuje u okolišu. Nije patogen za ljude ni za životinje. Očekuje se da je dodatno izlaganje ljudi, životinja i okoliša putem uporaba odobrenih na temelju Uredbe (EZ) br. 1107/2009 zanemarivo u usporedbi s očekivanim izlaganjem u stvarnim prirodnim situacijama.

(13)

Stoga je primjereno produljiti odobrenje za aktivnu tvar Coniothyrium minitans soj CON/M/91-08 kao tvar niskog rizika. U skladu s člankom 13. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011.

(14)

U skladu s člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u vezi s njezinim člankom 6. te s obzirom na postojeća znanstvena i tehnička saznanja, potrebno je, međutim, utvrditi određene uvjete i ograničenja.

(15)

U skladu s člankom 20. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, u vezi s njezinim člankom 13. stavkom 4., trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011.

(16)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/950 (7) datum prestanka odobrenja za aktivnu tvar Coniothyrium minitans soj CON/M/91-08 pomaknut je na 31. listopada 2017. kako bi se omogućio dovršetak postupka produljenja odobrenja te tvari prije njegova isteka. Međutim, s obzirom na to da je odluka o produljenju odobrenja donesena prije novog datuma prestanka odobrenja, ova Uredba primjenjuje se od 1. kolovoza 2017.

(17)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Produljenje odobrenja aktivne tvari

Odobrenje aktivne tvari Coniothyrium minitans soja CON/M/91-08, kako je navedena u Prilogu I., produljuje se u skladu s uvjetima utvrđenima u tom Prilogu.

Članak 2.

Izmjene Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Stupanje na snagu i datum primjene

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. kolovoza 2017.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. svibnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 309, 24.11.2009., str. 1.

(2)  Direktiva Komisije 2003/79/EZ od 13. kolovoza 2003. o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ radi uvrštavanja tvari Coniothyrium minitans kao aktivne tvari (SL L 205, 14.8.2003., str. 16.).

(3)  Direktiva Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 230, 19.8.1991., str. 1.).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 540/2011 od 25. svibnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa odobrenih aktivnih tvari (SL L 153, 11.6.2011., str. 1.).

(5)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 844/2012 od 18. rujna 2012. o određivanju odredaba potrebnih za provedbu postupka obnavljanja odobrenja za aktivne tvari, kako je predviđeno Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (SL L 252, 19.9.2012., str. 26.).

(6)  EFSA Journal 2016.;14(7):4517, 16 str. Dostupno na internetu: www.efsa.europa.eu.

(7)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/950 оd 15. lipnja 2016. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka valjanosti odobrenja aktivnih tvari 2,4-DB, beta-ciflutrin, karfentrazon etil, Coniothyrium minitans soj CON/M/91-08 (DSM 9660), ciazofamid, deltametrin, dimetenamid-P, etofumesat, fenamidon, flufenacet, flurtamon, foramsulfuron, fostiazat, imazamoks, jodosulfuron, iprodion, izoksaflutol, linuron, malein hidrazid, mezotrion, oksasulfuron, pendimetalin, pikoksistrobin, siltiofam i trifloksistrobin (SL L 159, 16.6.2016., str. 3.).


PRILOG I.

Uobičajeni naziv, identifikacijski brojevi

Kemijski naziv prema IUPAC-u

Čistoća (1)

Datum odobrenja

Prestanak odobrenja

Posebne odredbe

Coniothyrium minitans soj CON/M/91-08

Referentni broj u njemačkoj zbirci kultura „Deutsche Sammlung von Mikroorganismen” (DSM): DSM 9660

CIPAC br. 614

Nije primjenjivo

Najmanji udio živih spora:

1 × 1012 CFU/kg

1. kolovoza 2017.

31. srpnja 2032.

Za provedbu jedinstvenih načela iz članka 29. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 moraju se uzeti u obzir zaključci izvješća o produljenju za aktivnu tvar Coniothyrium minitans soj CON/M/91-08, a posebno njegovi dodaci I. i II.

U toj cjelokupnoj ocjeni države članice moraju obratiti posebnu pozornost na sljedeće:

zaštitu korisnika sredstva i radnika, uzimajući u obzir da se smatra da mikroorganizmi mogu uzrokovati preosjetljivost.

Proizvođač je dužan osigurati strogo održavanje ekoloških uvjeta i analizu kontrole kvalitete tijekom proizvodnog postupka.

Uvjeti uporabe prema potrebi obuhvaćaju mjere za smanjenje rizika.


(1)  Dodatni podaci o identifikaciji i specifikaciji aktivne tvari dostupni su u izvješću o pregledu.


PRILOG II.

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 mijenja se kako slijedi:

1.

U dijelu A briše se unos 71. za Coniothyrium minitans soj CON/M/91-08;

2.

U dijelu D dodaje se sljedeći unos:

Broj

Uobičajeni naziv, identifikacijski brojevi

Kemijski naziv prema IUPAC-u

Čistoća (1)

Datum odobrenja

Prestanak odobrenja

Posebne odredbe

„11

Coniothyrium minitans soj CON/M/91-08

Referentni broj u njemačkoj zbirci kultura ‚Deutsche Sammlung von Mikroorganismen’ (DSM): DSM 9660

CIPAC br. 614

Nije primjenjivo

Najmanji udio živih spora:

1 × 1012 CFU/kg

1. kolovoza 2017.

31. srpnja 2032.

Za provedbu jedinstvenih načela iz članka 29. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 moraju se uzeti u obzir zaključci izvješća o produljenju za aktivnu tvar Coniothyrium minitans soj CON/M/91-08, a posebno njegovi dodaci I. i II.

U toj cjelokupnoj ocjeni države članice moraju obratiti posebnu pozornost na sljedeće:

zaštitu korisnika sredstva i radnika, uzimajući u obzir da se smatra da mikroorganizmi mogu uzrokovati preosjetljivost.

Proizvođač je dužan osigurati strogo održavanje ekoloških uvjeta i analizu kontrole kvalitete tijekom proizvodnog postupka.

Uvjeti uporabe prema potrebi obuhvaćaju mjere za smanjenje rizika.”


(1)  Dodatni podaci o identifikaciji i specifikaciji aktivne tvari dostupni su u izvješću o pregledu.


18.5.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 125/21


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/843

оd 17. svibnja 2017.

o odobravanju aktivne tvari Beauveria bassiana soj NPP111B005, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 13. stavak 2.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Francuska je 6. studenoga 2012. od subjekta Arysta Lifescience S.A.S. primila zahtjev za odobrenje aktivne tvari Beauveria bassiana soj NPP111B005. U skladu s člankom 9. stavkom 3. te Uredbe Francuska je, kao država članica izvjestiteljica, 5. veljače 2013. obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale države članice, Komisiju i Europsku agenciju za sigurnost hrane (dalje u tekstu „Agencija”) o prihvatljivosti zahtjeva.

(2)

Država članica izvjestiteljica dostavila je 7. listopada 2014. nacrt izvješća o ocjeni Komisiji, pri čemu je jedan primjerak poslala Agenciji, u kojem je ocijenila može li se za tu aktivnu tvar očekivati da ispunjuje mjerila za odobravanje iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(3)

Agencija je postupila u skladu s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. U skladu s člankom 12. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 zatražila je da podnositelj zahtjeva državama članicama, Komisiji i Agenciji dostavi dodatne informacije. Država članica izvjestiteljica dostavila je Agenciji ocjenu dodatnih informacija 3. srpnja 2015. u obliku ažuriranog nacrta izvješća o ocjeni.

(4)

Agencija je 6. listopada 2015. podnositelju zahtjeva, državama članicama i Komisiji dostavila svoj zaključak (2) o tome može li se za aktivnu tvar Beauveria bassiana soj NPP111B005 očekivati da ispunjuje mjerila za odobravanje iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. Agencija je svoj zaključak stavila na raspolaganje javnosti.

(5)

Komisija je 8. ožujka 2016. Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje dostavila izvješće o pregledu za tvar Beauveria bassiana soj NPP111B005 i nacrt uredbe kojom se predviđa odobrenje tvari Beauveria bassiana soj NPP111B005.

(6)

Podnositelju zahtjeva omogućeno je podnošenje primjedbi na izvješće o pregledu.

(7)

S obzirom na jednu reprezentativnu uporabu ili više njih najmanje jednog sredstva za zaštitu bilja koje sadržava predmetnu aktivnu tvar, a posebno s obzirom na uporabe koje su ispitane i opisane u izvješću o pregledu, utvrđeno je da su mjerila za odobravanje iz članka 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 ispunjena. Stoga je primjereno odobriti tvar Beauveria bassiana soj NPP111B005.

(8)

U skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u vezi s njezinim člankom 6. te s obzirom na postojeća znanstvena i tehnička saznanja, potrebno je, međutim, utvrditi određene uvjete i ograničenja.

(9)

U skladu s člankom 13. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti Prilog Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (3).

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odobrenje aktivne tvari

Aktivna tvar Beauveria bassiana soj NPP111B005, kako je navedena u Prilogu I., odobrava se u skladu s uvjetima utvrđenima u tom Prilogu.

Članak 2.

Izmjene Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. svibnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 309, 24.11.2009., str. 1.

(2)  EFSA Journal 2015.;13(10):4264 [34 str.]. doi: 10.2903/j.efsa.2015.4264.

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 540/2011 od 25. svibnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa odobrenih aktivnih tvari (SL L 153, 11.6.2011., str. 1.).


PRILOG I.

Uobičajeni naziv, identifikacijski brojevi

Kemijski naziv prema IUPAC-u:

Čistoća (1)

Datum odobrenja

Prestanak odobrenja

Posebne odredbe

Beauveria bassiana soj NPP111B005

Referentni broj u zbirci CNCM (Collection Nationale de Cultures de Microorganismes – Nacionalna zbirka kultura mikroorganizama) – Institut Pasteur, Pariz, Francuska: I-2961.

Nije primjenjivo

Maksimalna razina beauvericina: 24 μg/L

7. lipnja 2017.

7. lipnja 2027.

Za provedbu jedinstvenih načela iz članka 29. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 uzimaju se u obzir zaključci izvješća o pregledu za tvar Beauveria bassiana soj NPP111B005, a posebno njegovi dodaci I. i II.

U toj cjelovitoj ocjeni države članice trebaju obratiti posebnu pozornost na sljedeće:

zaštitu korisnika sredstva i djelatnika, uzimajući u obzir to da se smatra da tvar Beauveria bassiana soj NPP111B005, kao i svaki drugi mikroorganizam, može uzrokovati preosjetljivost, te posebno pazeći na izloženost udisanjem,

maksimalnu razinu metabolita beauvericina u formuliranom proizvodu.

Proizvođač je dužan osigurati strogo održavanje ekoloških uvjeta i analizu kontrole kvalitete tijekom proizvodnog postupka.

Uvjeti uporabe prema potrebi trebaju uključivati mjere za smanjenje rizika.


(1)  Dodatni podaci o identifikaciji i specifikaciji aktivne tvari navedeni su u izvješću o pregledu.


PRILOG II.

U dijelu B Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 dodaje se sljedeći unos:

 

Uobičajeni naziv, identifikacijski brojevi

Kemijski naziv prema IUPAC-u:

Čistoća (1)

Datum odobrenja

Prestanak odobrenja

Posebne odredbe

„109

Beauveria bassiana soj NPP111B005

Referentni broj u zbirci CNCM (Collection Nationale de Cultures de Microorganismes – Nacionalna zbirka kultura mikroorganizama) – Institut Pasteur, Pariz, Francuska: I-2961.

Nije primjenjivo

Maksimalna razina beauvericina: 24 μg/L

7. lipnja 2017.

7. lipnja 2027.

Za provedbu jedinstvenih načela iz članka 29. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 uzimaju se u obzir zaključci izvješća o pregledu za tvar Beauveria bassiana soj NPP111B005, a posebno njegovi dodaci I. i II.

U toj cjelovitoj ocjeni države članice trebaju obratiti posebnu pozornost na sljedeće:

zaštitu korisnika sredstva i djelatnika, uzimajući u obzir to da se smatra da tvar Beauveria bassiana soj NPP111B005, kao i svaki drugi mikroorganizam, može uzrokovati preosjetljivost, te posebno pazeći na izloženost udisanjem,

maksimalnu razinu metabolita beauvericina u formuliranom proizvodu.

Proizvođač je dužan osigurati strogo održavanje ekoloških uvjeta i analizu kontrole kvalitete tijekom proizvodnog postupka.

Uvjeti uporabe prema potrebi trebaju uključivati mjere za smanjenje rizika.”


(1)  Dodatni podaci o identifikaciji i specifikaciji aktivne tvari navedeni su u izvješću o pregledu.


18.5.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 125/25


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/844

оd 17. svibnja 2017.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. svibnja 2017.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor

Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL L 157, 15.6.2011., str. 1.


PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)

Oznaka KN

Oznaka treće zemlje (1)

Standardna uvozna vrijednost

0702 00 00

MA

109,8

TN

158,2

TR

94,0

ZZ

120,7

0707 00 05

TR

126,8

ZZ

126,8

0709 93 10

TR

131,8

ZZ

131,8

0805 10 22 , 0805 10 24 , 0805 10 28

EG

55,2

MA

59,8

TR

41,8

ZA

88,5

ZZ

61,3

0805 50 10

AR

123,2

TR

65,0

ZA

144,7

ZZ

111,0

0808 10 80

AR

95,5

BR

108,5

CL

123,4

CN

130,6

NZ

136,2

US

107,1

ZA

99,3

ZZ

114,4


(1)  Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.


DIREKTIVE

18.5.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 125/27


DIREKTIVA KOMISIJE (EU) 2017/845

оd 17. svibnja 2017.

o izmjeni Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu okvirnog popisa elemenata koje treba uzeti u obzir pri pripremi pomorskih strategija

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (1), a posebno njezin članak 24. stavak 1.;

budući da:

(1)

Prilogom III. Direktivi 2008/56/EZ utvrđuje se okvirni popis karakteristika, pritisaka i utjecaja koji su navedeni u članku 8. stavku 1., članku 9. stavku 1., članku 9. stavku 3., članku 10. stavku 1., članku 11. stavku 1. i članku 24. te direktive.

(2)

Države članice su 2012. na temelju početne procjene svojih morskih voda u skladu s člankom 8. stavkom 1. Direktive 2008/56/EZ te kao dio prvog ciklusa provedbe svojih pomorskih strategija dostavile Komisiji skup značajki dobrog stanja okoliša i skup okolišnih ciljeva, u skladu s člankom 9. stavkom 2., odnosno člankom 10. stavkom 2. Direktive 2008/56/EZ. U Komisijinoj procjeni (2) tih izvješća država članica, u skladu s člankom 12. te direktive, naglašava se neodgodiva potreba za povećanjem napora ako države članice i Unija namjeravaju postići dobro stanje okoliša do 2020.

(3)

Kako bi se osiguralo da se drugim ciklusom provedbe pomorskih strategija država članica dodatno doprinese postizanju ciljeva iz Direktive 2008/56/EZ te usklađenijem utvrđivanju dobrog stanja okoliša, Komisija je u svojem izvješću o prvoj fazi provedbe preporučila da, na razini Unije, službe Komisije i države članice surađuju na preispitivanju, jačanju i poboljšanju Odluke Komisije 2010/477/EU (3) do 2015., s ciljem postizanja jasnijeg, jednostavnijeg, sažetijeg, usklađenijeg i usporedivog skupa kriterija i metodoloških standarda za dobro stanje okoliša te da istodobno preispitaju i prema potrebi revidiraju Prilog III. Okvirnoj direktivi o pomorskoj strategiji i razviju posebne smjernice kako bi se osigurao usklađeniji i dosljedniji pristup ocjenjivanju u sljedećem provedbenom ciklusu.

(4)

Preispitivanje Priloga III. Direktivi 2008/56/EZ potrebno je za nadopunu preispitivanja Odluke 2010/477/EU. Nadalje, odnos između Priloga III. Direktivi 2008/56/EZ i kvalitativnih deskriptora za utvrđivanje dobrog stanja okoliša navedenih u Prilogu I. toj direktivi implicitan je samo u toj direktivi te stoga nije dovoljno jasan. U radnom dokumentu službi Komisije iz 2011. (4) objašnjavaju se odnosi između kvalitativnih deskriptora iz Priloga I. Direktivi 2008/56/EZ, elemenata navedenih u Prilogu III. toj direktivi te kriterija i pokazatelja utvrđenih u Odluci 2010/477/EU, ali pružaju samo djelomično obrazloženje zbog njima svojstvenog sadržaja. Revizija Priloga III. Direktivi 2008/56/EZ potrebna je kako bi se ti odnosi dodatno razjasnili te olakšala njezina provedba boljim povezivanjem elemenata ekosustava i antropogenih pritisaka i utjecaja na morski okoliš s deskriptorima iz Priloga I. Direktivi 2008/56/EZ i s ishodom preispitivanja Odluke 2010/477/EU.

(5)

Prilogom III. Direktivi 2008/56/EZ trebali bi se utvrditi elementi za procjenu (članak 8. stavak 1. te direktive) s obzirom na dobro stanje okoliša (članak 9. stavak 1. te direktive), elementi za praćenje (članak 11. stavak 1. te direktive) kao nadopuna procjeni (npr. temperatura, salinitet) te elementi za razmatranje pri postavljanju ciljeva (članak 10. stavak 1. Direktive). Važnost tih elemenata razlikovat će se po regijama i državama članicama zbog različitih regionalnih obilježja. To znači da je elemente potrebno uzeti u obzir samo ako se smatraju „bitnim svojstvima i karakteristikama” ili „glavnim pritiscima i utjecajima” iz članka 8. stavka 1. točaka (a) i (b) Direktive 2008/56/EZ te ako se pojave u vodama dotične države članice.

(6)

Važno je osigurati jasnu povezanost između elemenata navedenih u Prilogu III. Direktivi 2008/56/EZ i kvalitativnih deskriptora iz Priloga I. toj Direktivi te kriterija i metodoloških standarda za dobro stanje okoliša morskih voda koje je utvrdila Komisija na temelju članka 9. stavka 3. Direktive 2008/56/EZ, kao i njihove primjene u vezi s člancima 8., 9., 10. i 11. Direktive 2008/56/EZ. U tom kontekstu, ti elementi moraju biti općeniti i načelno primjenjivi diljem Unije, uzimajući u obzir da Komisija može odrediti dodatne posebne elemente na temelju članka 9. stavka 3. Direktive 2008/56/EZ ili u kontekstu određivanja skupa karakteristika dobrog stanja okoliša u skladu s člankom 9. stavkom 1. te direktive.

(7)

Elemente iz tablica 1. i 2. u Prilogu III. Direktivi 2008/56/EZ trebalo bi detaljnije razjasniti u odnosu na elemente stanja (tablica 1.) i elemente pritiska i utjecaja (tablica 2.) te ih dovesti u izravnu vezu s kvalitativnim deskriptorima utvrđenima u Prilogu I. toj direktivi i time s kriterijima koje je Komisija utvrdila na temelju članka 9. stavka 3. Direktive 2008/56/EZ.

(8)

Za usmjeravanje procjena upotrebe morskih voda iz točke (c) članka 8. stavka 1. Direktive 2008/56/EZ i ljudskih aktivnosti iz točke (b) članka 8. stavka 1. te povezanog praćenja iz članka 11. te direktive, trebalo bi proširiti tablicu 2. kako bi sadržavala okvirni popis korištenja i ljudskih aktivnosti, a u svrhu osiguravanja dosljednosti njihove procjene u svim morskim regijama ili podregijama.

(9)

Prilog III. Direktivi 2008/56/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Mjere predviđene u ovoj Direktivi u skladu su s mišljenjem regulatornog odbora osnovanog na temelju članka 25. stavka 1. Direktive 2008/56/EZ,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Prilog III. Direktivi 2008/56/EZ zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 7. prosinca 2018. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

3.   Obveza prijenosa ove Direktive ne primjenjuje se na države članice bez morskih voda.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. svibnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 164, 25.6.2008., str. 19.

(2)  Izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu – Prva faza provedbe Okvirne direktive o pomorskoj strategiji (2008/56/EZ) – Ocjena Europske komisije i smjernice (COM(2014) 97 završna verzija, 20.2.2014.).

(3)  Odluka Komisije 2010/477/EU od 1. rujna 2010. o kriterijima i metodološkim standardima za dobro stanje okoliša morskih voda (SL L 232, 2.9.2010., str. 14.).

(4)  Radni dokument službi Komisije SEC(2011) 1255.


PRILOG

PRILOG III.

Okvirni popis elemenata ekosustava, antropogenih pritisaka i ljudskih aktivnosti od značaja za morske vode

(na koji se odnose članak 8. stavak 1., članak 9. stavak 1., članak 9. stavak 3., članak 10. stavak 1., članak 11. stavak 1. i članak 24.)

Tablica 1.

Struktura, funkcije i procesi u morskim ekosustavima

od posebne važnosti za članak 8. stavak 1. točku (a), te članke 9. i 11.

Tema

Elementi ekosustava

Mogući parametri i karakteristike (napomena 1.)

Relevantni kvalitativni deskriptori utvrđeni u Prilogu I. (napomene 2. i 3.)

Vrsta

Skupine vrsta (napomena 4.) morskih ptica, sisavaca, gmazova, riba i glavonožaca u morskoj regiji ili podregiji

Prostorna i vremenska varijacija po vrsti ili populaciji:

rasprostranjenost, brojnost i/ili biomasa

veličina, dobna i spolna struktura

plodnost, stope preživljavanja i smrtnosti/ozljeda

ponašanje uključujući kretanje i seobu

stanište vrste (površina, prikladnost)

Sastav vrsta skupine

(1); (3)

Staništa

Široki tipovi staništa vodenog stupca (pelagijski) i morskog dna (bentoski) (napomena 5.) ili drugi tipovi staništa, uključujući s njima povezane biološke zajednice diljem morske regije ili podregije

Po tipu staništa:

rasprostranjenost i površina staništa (i volumen, ako je primjereno)

sastav vrsta, brojnost i/ili biomasa (prostorna i vremenska varijacija)

veličina i dobna struktura vrste (ako je primjereno)

fizička, hidrološka i kemijska svojstva

Dodatno za pelagijska staništa:

koncentracija klorofila a

frekvencija i površina cvjetanja planktona

(1); (6)

Ekosustavi, uključujući hranidbene mreže

Struktura, funkcije i procesi u ekosustavu, koji obuhvaćaju:

fizička i hidrološka svojstva

kemijska svojstva

biološka svojstva

funkcije i procese

Prostorna i vremenska varijacija u:

temperaturi i ledu

hidrologiji (valni režim i režim strujanja; uzlazne struje, miješanje, vrijeme zadržavanja, dotok slatke vode; razina mora)

batimetrija

zamućenost (opterećenja muljem/sedimentom), prozirnost, zvuk

supstrat i morfologija morskog dna

salinitet, hranjive tvari (N, P), organski ugljik, otopljeni plinovi (pCO2, O2) i pH

veze između staništa i vrsta morskih ptica, sisavaca, gmazova, riba i glavonožaca

struktura pelagijsko-bentoske zajednice

produktivnost

(1); (4)

Napomene koje se odnose na tablicu 1.

Napomena 1.:

Okvirni popis relevantnih parametara i karakteristika za vrste, staništa i ekosustave, prikazan je tako da odražava parametre na koje utječu pritisci iz tablice 2. ovog Priloga i koji su važni za kriterije utvrđene u skladu s člankom 9. stavkom 3. Posebne parametre i značajke koji će se koristiti za praćenje i procjenu trebalo bi odrediti u skladu sa zahtjevima ove Direktive, uključujući one iz članaka od 8. do 11.

Napomena 2.:

Brojevi u ovom stupcu odnose se na odgovarajuće numerirane točke iz Priloga I.

Napomena 3.:

U tablici 1. navedeni su samo kvalitativni deskriptori stanja okoliša (1), (3), (4) i (6) za koje su kriteriji utvrđeni u skladu s člankom 9. stavkom 3. Svi drugi kvalitativni deskriptori pritiska na okoliš iz Priloga I. mogu biti relevantni za pojedinu temu.

Napomena 4.:

Te skupine vrsta dodatno su određene u dijelu II. Priloga Odluci Komisije (EU) 2017/848 od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju kriterija i metodoloških standarda za dobro stanje okoliša morskih voda, kao i specifikacija i standardiziranih metoda za praćenje i procjenu te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/477/EU (vidjeti str. 43 ovog Službenog lista).

Napomena 5.:

Ti široki tipovi staništa pobliže su određeni u dijelu II. Priloga Odluci (EU) 2017/848.

Tablica 2.

Antropogeni pritisci, upotrebe i ljudske aktivnosti u morskom okolišu ili s utjecajem na njega

2.a

Antropogeni pritisci na morski okoliš

od posebne važnosti za članak 8. stavak 1. točke (a) i (b) te članke 9., 10. i 11.

Tema

Pritisak (napomena 1.)

Mogući parametri

Relevantni kvalitativni deskriptori utvrđeni u Prilogu I. (napomene 2. i 3.)

Biološki

Unošenje ili širenje neautohtone vrste

Intenzitet i prostorna i vremenska varijacija pritiska u morskom okolišu i, prema potrebi, na izvoru

Za procjenu utjecaja pritiska na okoliš, odabrati relevantne elemente ekosustava i parametre iz tablice 1.

(2)

Unos mikrobnih patogena

 

Unos genetski promijenjenih vrsta i premještaj zavičajnih vrsta

 

Gubitak, ili promjena, prirodnih bioloških zajednica zbog uzgoja životinjske ili biljne vrste

 

Uznemiravanje vrsta (npr. na mjestu razmnožavanja, odmora i hranjenja) zbog ljudske prisutnosti

 

Uklanjanje divljih vrsta ili smrtnost/ozljeda kod divljih vrsta (komercijalnim i rekreacijskim ribolovom i drugim aktivnostima)

(3)

Fizički

Fizičko remećenje morskog dna (privremeno ili reverzibilno)

(6); (7)

Fizički gubitak (zbog stalnih promjena supstrata ili morfologije morskog dna i vađenja supstrata morskog dna)

Promjene hidroloških uvjeta

Tvari, otpad i energija

Unos hranjivih tvari – raspršeni izvori, točkasti izvori, atmosfersko odlaganje

(5)

Unos organskih tvari – raspršeni izvori i točkasti izvori

Unos drugih tvari (npr. sintetičke tvari, nesintetičke tvari, radionuklidi) – raspršeni izvori, točkasti izvori, atmosfersko odlaganje, akutni događaji

(8); (9)

Unos otpada (krute otpadne tvari, uključujući mikrootpad)

(10)

Unos antropogenih zvukova (impulsni, kontinuirani)

(11)

Unos drugih oblika energije (uključujući elektromagnetska polja, svjetlost i toplinu)

Unos vode – točkasti izvori (npr. slana voda)

 


2.b

Upotrebe i ljudske aktivnosti u morskom okolišu ili s utjecajem na njega

od posebne važnosti za članak 8. stavak 1. točke (b) i (c) (samo aktivnosti označene * su važne za članak 8. stavak 1. točku (c)) i članke 10. i 13.

Tema

Aktivnost

Fizičko restrukturiranje rijeka, obale ili morskog dna (upravljanje vodama)

Pridobivanje zemljišta

Usmjeravanje i ostale izmjene vodotokova

Obrana priobalnih područja i zaštita od poplava*

Odobalni objekti (osim za naftu/plin/obnovljive izvore)*

Restrukturiranje morfologije morskog dna, uključujući jaružanje i odlaganje materijala*

Vađenje neživih resursa

Dobivanje minerala (kamen, metalne rudače, šljunak, pijesak, ljušture)*

Vađenje nafte i plina, uključujući infrastrukturu*

Vađenje soli*

Dobivanje vode*

Proizvodnja energije

Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora (vjetar, valovi i plima i oseka), uključujući infrastrukturu*

Proizvodnja energije iz neobnovljivih izvora

Prijenos električne energije i komunikacija (kabeli)*

Vađenje živih resursa

Izlov ribe i školjkaša (profesionalni, rekreacijski)*

Prerada ribe i školjkaša*

Prikupljanje morskih biljaka*

Lov i prikupljanje u druge svrhe*

Uzgajanje živih resursa

Akvakultura – morska, uključujući infrastrukturu*

Akvakultura – slatkovodna

Poljoprivreda

Šumarstvo

Promet

Prometna infrastruktura*

Promet – brodski*

Promet – zračni

Promet – kopneni

Gradska i industrijska upotreba

Gradska upotreba

Industrijska upotreba

Obrada i zbrinjavanje otpada*

Turizam i slobodno vrijeme

Infrastruktura za turizam i slobodno vrijeme*

Turističke aktivnosti i aktivnosti u slobodno vrijeme*

Sigurnost/obrana

Vojne operacije (u skladu s člankom 2. stavkom 2.)

Obrazovanje i istraživanje

Istraživanje, prikupljanje podataka i obrazovne aktivnosti*

Napomene koje se odnose na tablicu 2.

Napomena 1.:

Procjene pritisaka trebale bi se temeljiti na njihovim razinama u morskom okolišu i, ako je primjereno, stopama unosa (iz kopnenih ili atmosferskih izvora) u morski okoliš.

Napomena 2.:

Brojevi u ovom stupcu odnose se na odgovarajuće numerirane točke iz Priloga I.

Napomena 3.:

U tablici 2.a navedeni su samo kvalitativni deskriptori pritiska na okoliš (2), (3), (5), (6), (7), (8), (9), (10) i (11), za koje su kriteriji utvrđeni u skladu s člankom 9. stavkom 3. Svi drugi kvalitativni deskriptori stanja okoliša iz Priloga I. mogu biti relevantni za pojedinu temu.”


ODLUKE

18.5.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 125/34


ODLUKA (EU) 2017/846 EUROPSKOG PARLAMENTA

od 16. ožujka 2017.

o produljenju mandata Istražnog odbora za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja poreza i utaje poreza

EUROPSKI PARLAMENT,

uzimajući u obzir prijedlog Konferencije predsjednika,

uzimajući u obzir članak 226. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Odluku 95/167/EZ, Euratom, EZUČ Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 19. travnja 1995. o detaljnim odredbama o izvršavanju prava Europskog parlamenta na istragu (1),

uzimajući u obzir Odluku (EU) 2016/1021 Europskog parlamenta od 8. lipnja 2016. o osnivanju istražnog odbora za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja poreza i utaje poreza, njegovim ovlastima, brojčanom sastavu i trajanju mandata (2),

uzimajući u obzir članak 198. stavak 11. Poslovnika,

A.

budući da je Istražni odbor zatražio produljenje svojega mandata radi njegove potpune i prikladne provedbe, uzimajući u obzir broj dokumenata koje tek treba ispitati, naručene analize i dionike koje treba saslušati;

1.

Odlučio je produljiti mandat Istražnom odboru za tri mjeseca.

Za Europski parlament

Predsjednik

A. TAJANI


(1)  SL L 113, 19.5.1995., str. 1.

(2)  SL L 166, 24.6.2016., str. 10.


18.5.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 125/35


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE 2017/847

оd 16. svibnja 2017.

o odobravanju odstupanja koje je zatražila Danska u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 2891)

(Vjerodostojan je samo tekst na danskom jeziku)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (1), a posebno njezin Prilog III. stavak 2. treći podstavak,

budući da:

(1)

Komisija je 18. studenoga 2002. donijela Odluku 2002/915/EZ (2) o odobravanju odstupanja koje je zatražila Danska u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora, kojom se dopušta primjena stajskoga gnoja koji sadržava najviše 230 kg dušika po hektaru godišnje na određenim stočnim gospodarstvima u okviru danskog akcijskog programa za razdoblje od 1999. do 2003. Odstupanje je produljeno Odlukom Komisije 2005/294/EZ (3) za danski akcijski program za razdoblje od 2004. do 2007., Odlukom Komisije 2008/664/EZ (4) za danski akcijski program za razdoblje od 2008. do 2012. te Provedbenom odlukom Komisije 2012/659/EU (5) za danski akcijski program za razdoblje od 2008. do 2015.

(2)

Odstupanje odobreno Provedbenom odlukom 2012/659/EU odnosilo se (za razdoblje 2014./2015.) na približno 1 500 stočnih gospodarstava, 425 102 grla stoke i 205 165 hektara obradivog zemljišta, što odgovara udjelima od 4,0 % ukupnog broja gospodarstava, 18,6 % ukupnog broja grla stoke, odnosno 8,2 % ukupne obradive površine u Danskoj.

(3)

Danska je 4. veljače 2016. Komisiji podnijela zahtjev za obnovu odstupanja na temelju stavka 2. trećeg podstavka Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ.

(4)

Danska ima akcijski program koji obuhvaća razdoblje od 2016. do 2018., u skladu s člankom 5. Direktive 91/676/EEZ, dijelovima Propisa o stoci, stajskom gnoju, silaži itd. za tržišnu upotrebu br. 1324 od 15. studenoga 2016., pročišćenim tekstom Zakona o upotrebi gnojiva na poljoprivrednim gospodarstvima i biljnom pokrovu br. 388 od 27. travnja 2016. te Propisom o upotrebi gnojiva na poljoprivrednim gospodarstvima za razdoblje planiranja 2016./2017. br. 1055 od 1. srpnja 2016., obveznim dijelom novog ciljanog programa za postrni usjev kako je navedeno u Zakonu o upotrebi gnojiva na poljoprivrednim gospodarstvima i biljnom pokrovu. Dansko zakonodavstvo uključuje i novi opći propis o fosforu u skladu sa Zakonom o odobrenju utjecaja na okoliš itd. stočnih gospodarstava i Propisu o stoci, stajskom gnoju, silaži itd. za tržišnu upotrebu.

(5)

Dansko zakonodavstvo kojim se provodi Direktiva 91/676/EEZ uključuje ograničenja za primjenu dušika. Zakonodavstvo kojim se ograničava primjena fosfora doneseno je te će stupiti na snagu u kolovozu 2017.

(6)

U danskom izvješću o „Statusu i trendovima vodenog okoliša i poljoprivredne prakse” za razdoblje od 2012. do 2015. navodi se godišnji višak nacionalnog salda za zemljišta od 80 kg dušika po hektaru 2014. te ukupno ispuštanje u more dušika iz poljoprivrede od približno 70 % ukupnoga ispuštanja 2012. Danska je procijenila da je potrebno smanjiti opterećenje priobalnih voda dušikom iz zemljišta s 56,8 Mt na 44,7 Mt dušika kako bi se održalo dobro ekološko stanje.

(7)

U dansko zakonodavstvo trebalo bi uključiti kombinirani ciljani program za dobrovoljne i obvezne postrne usjeve za 2017. i 2018. Prema tom bi programu obvezne odredbe za postrne usjeve trebale stupiti na snagu automatski ako se dobrovoljnim sporazumima za postrne usjeve ne uspiju ostvariti ciljevi u pogledu okoliša. Područja pod postrnim usjevima trebala bi, osim s nacionalnim zahtjevom za obvezne postrne usjeve, biti u skladu i s danskim Zakonom o upotrebi gnojiva na poljoprivrednim gospodarstvima i biljnom pokrovu. Te su mjere potrebne kako bi se osiguralo da primjenom postojećeg odstupanja ne dođe do pogoršanja kvalitete vode.

(8)

Na temelju informacija koje je Danska dostavila s obzirom na odstupanje odobreno Provedbenom odlukom 2012/659/EU vidljivo je da tim odstupanjem nije prouzročeno pogoršanje kvalitete vode u usporedbi s područjima koja nisu obuhvaćena odstupanjem. Prema podacima o provedbi Direktive 91/676/EEZ za razdoblje od 2012. do 2015. (6) koje je predstavila Danska na približno 16 % postaja za praćenje podzemnih voda u Danskoj srednja vrijednost koncentracije nitrata premašuje 50 mg/l, a na približno 23 % postaja premašuje 40 mg/l. Iz podataka dobivenih praćenjem vidljiv je stabilan trend koncentracije nitrata u podzemnim vodama u usporedbi s prethodnim razdobljem izvješćivanja (od 2008. do 2011.). Kad je riječ o površinskim vodama, na većini točaka za njihovo praćenje srednja je vrijednost koncentracije nitrata manja od 50 mg/l, a trend koncentracije nitrata je stabilan. U izvješću koje obuhvaća razdoblje od 2012. do 2015. navodi se da su dva od 119 područja priobalnih voda područja s „dobrim” stanjem.

(9)

Nakon razmatranja zahtjeva Danske na osnovi elemenata opisanih u stavku 2. trećem podstavku Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ te s obzirom na iskustvo stečeno na osnovi odstupanja, kako je predviđeno odlukama 2002/915/EZ, 2005/294/EZ, 2008/664/EZ i Provedbenom odlukom 2012/659/EU, Komisija smatra da se količinom stajskoga gnoja koji je Danska predvidjela, tj. 230 kg dušika po hektaru godišnje, neće dovesti u pitanje ostvarivanje ciljeva iz Direktive 91/676/EEZ ako budu ispunjeni određeni strogi uvjeti.

(10)

Na poljoprivrednim gospodarstvima na kojima je dopuštena primjena stajskoga gnoja koji sadržava do 230 kg dušika po hektaru pravodobnim se ažuriranjem godišnjih planova gnojidbe osigurava dosljednost u odnosu na stvarne poljoprivredne prakse, a stalnim biljnim pokrovom na obradivim površinama i postrnim usjevima osigurava se nadoknada gubitka nitrata u podzemnom sloju u jesen te se ograničavaju zimski gubici dušika.

(11)

Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) utvrđuje se sveobuhvatan, prekogranični pristup za zaštitu voda organiziran u vodnom području s ciljem postizanja dobrog stanja europskih vodnih tijela do 2015. Smanjenje količine hranjiva sastavni je dio tog cilja. Odobravanje odstupanja na temelju ove Odluke ne dovodi u pitanje odredbe iz Direktive 2000/60/EZ i ne isključuje da mogu biti potrebne dodatne mjere kako bi se ispunile obveze koje iz nje proizlaze.

(12)

Direktivom 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) utvrđuju se opća pravila za uspostavljanje infrastrukture za prostorne informacije u Uniji za potrebe politika Unije u pogledu okoliša te politika ili aktivnosti koje mogu utjecati na okoliš. Ako je primjenjivo, prostorne informacije prikupljene u kontekstu ove Odluke trebale bi biti u skladu s odredbama te Direktive. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i povećala dosljednost podataka, Danska bi se prilikom prikupljanja potrebnih podataka u skladu s ovom Odlukom trebala koristiti informacijama dobivenima u okviru integriranog administrativnog i kontrolnog sustava uspostavljenog u skladu s poglavljem II. glavom V. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(13)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za nitrate osnovanog u skladu s člankom 9. Direktive 91/676/EEZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odstupanje

Odstupanje koje je dopisom od 4. veljače 2016. zatražila Danska kako bi se dopustila primjena veće količine dušika iz stajskoga gnoja na zemljištu od one predviđene u stavku 2. drugom podstavku prvoj rečenici Priloga III. Direktivi 91/676/EEZ odobrava se u skladu s uvjetima utvrđenima u ovoj Odluci.

Članak 2.

Područje primjene

Odstupanje se primjenjuje na stočna gospodarstva na kojima plodored usjeva obuhvaća više od 80 % usjeva s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta te za koje je izdano odobrenje u skladu s člankom 5.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„stočno gospodarstvo” znači gospodarstvo s godišnjom proizvodnjom dušika iz stajskoga gnoja većom od 300 kg od kojih najmanje dvije trećine potječu od stoke;

(b)

„trava” znači trajni ili privremeni travnjak;

(c)

„usjevi koji se podsijavaju travom” znači žitarice za silažu, kukuruz za silažu, jari ječam ili jari ječam i grašak, koje treba podsijati travom prije ili nakon žetve;

(d)

„usjevi s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta” znači bilo koje od sljedećega:

i.

trava;

ii.

travnati postrni usjevi;

iii.

krmna repa;

iv.

usjevi koji se podsijavaju travom;

(e)

„profil tla” znači sloj tla ispod razine tla do dubine od 0,90 m ili do prosječne najviše razine podzemnih voda ako je ta razina za manje od 0,90 m ispod razine tla.

Članak 4.

Uvjeti za odstupanje

Odstupanje se odobrava pod sljedećim uvjetima:

1.

Uredba o fosforu kojom se utvrđuju izravne gornje granice za fosfor na različitim razinama u cijeloj zemlji ovisno o zemljopisnom položaju i vrsti gnojiva stupa na snagu u kolovozu 2017. Gornje granice obuhvaćaju primjenu fosfora iz svih vrsta gnojiva: organskih gnojiva, uključujući stajski gnoj, digestata bioplina, otplinjene biljne biomase, mulja dobivenog obradom komunalne kanalizacijske vode te industrijskih gnojiva. Strože gornje granice za primjenu fosfora koje obuhvaćaju sve vrste gnojiva primjenjuju se u slivnim područjima vodenog okoliša osjetljivog na fosfor.

2.

Uspostavlja se sustav pokazatelja i praćenja količine fosfora koja se primjenjuje na poljoprivrednim zemljištima u Danskoj. Ako sustav pokazatelja ili sustav praćenja pokaže da bi se stvarnom godišnjom prosječnom stopom gnojidbe fosforom na poljoprivrednim tlima u Danskoj mogle prekoračiti ili su već prekoračene razine prosječne nacionalne gnojidbe fosforom određene za razdoblje od 2018. do 2025., gornje granice za najvišu primjenu fosfora smanjit će se na odgovarajući način.

3.

Kombinirani ciljani program za dobrovoljne i obvezne postrne usjeve uspostavlja se na osnovi potrebe za smanjenjem sadržaja nitrata u podzemnim i u priobalnim vodama. Na temelju tog programa obvezne odredbe za postrne usjeve stupaju na snagu automatski ako se dobrovoljnim sporazumima za postrne usjeve ne uspiju ostvariti ciljevi u pogledu okoliša.

4.

Postrni usjevi u okviru tog programa pridodaju se nacionalnom obveznom zahtjevu za 10 ili 14 % postrnih usjeva na zemljištu za usjeve na poljoprivrednim gospodarstvima te se ne mogu uvesti na površini koja se upotrebljava za ispunjavanje zahtjeva za ekološki značajnu površinu za postrne usjeve.

Članak 5.

Godišnje odobrenje i obveze

1.   Stočari mogu nadležnim tijelima podnijeti zahtjev za godišnje odobrenje za primjenu stajskoga gnoja koji sadržava najviše 230 kg dušika po hektaru godišnje.

Vremensko ograničenje za podnošenje zahtjeva odgovara nacionalnom roku za prijavu za jedinstveno plaćanje te za podnošenje zahtjeva za kvotu za gnojivo i plana za postrne usjeve.

2.   Pri podnošenju zahtjeva iz stavka 1. podnositelj prilaže izjavu o ispunjavanju uvjeta utvrđenih u člancima 7., 8. i 9.

Članak 6.

Izdavanje odobrenja

Odobrenja za primjenu određene količine kravljeg gnoja, uključujući gnoj koji izlučuju same životinje i obrađeni gnoj, koji sadržava najviše 230 kg dušika po hektaru godišnje izdaju se u skladu s uvjetima utvrđenima u člancima 7. do 9.

Članak 7.

Uvjeti za primjenu stajskoga gnoja i ostalih gnojiva

1.   Ukupnim unosom dušika ne smije se premašiti predviđena potreba usjeva za hranjivima, uzimajući u obzir količinu hranjiva dobivenu iz tla. Njime se ne smiju premašiti najveće dopuštene količine primjene kako su utvrđene Propisom o upotrebi gnojiva u poljoprivredi za razdoblje planiranja 2016./2017. br. 1055 (1.7.2016.) i odgovarajućim propisima za sljedeća razdoblja planiranja.

2.   Plan gnojidbe priprema se za cjelokupnu površinu stočnoga gospodarstva. Plan se čuva na gospodarstvu. Obuhvaća razdoblje od 1. kolovoza do 31. srpnja sljedeće godine. Plan gnojidbe obuhvaća sljedeće:

(a)

plan plodoreda kojim se utvrđuje:

1.

površina parcela s usjevima s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta;

2.

površina parcela s usjevima koji nisu navedeni u točki 1.;

3.

skica na kojoj je prikazana lokacija parcela iz točke 1., odnosno 2.;

(b)

broj grla stoke na poljoprivrednom gospodarstvu, opis sustava nastambi i skladištenja stajskoga gnoja, uključujući kapacitet raspoloživog spremnika za stajski gnoj;

(c)

izračun dušika i fosfora iz stajskoga gnoja proizvedenog na poljoprivrednom gospodarstvu;

(d)

opis obrade stajskoga gnoja, ako je primjenjivo, i očekivanih svojstava obrađenog stajskoga gnoja;

(e)

količina, vrsta i karakteristike gnoja otpremljenog s poljoprivrednog gospodarstva ili dostavljenog na njega;

(f)

predviđena količina dušika i fosfora potrebna za usjev na svakoj parceli;

(g)

izračun primjene dušika i fosfora iz stajskoga gnoja za svaku parcelu;

(h)

izračun primjene dušika i fosfora iz umjetnog i drugog gnojiva za svaku parcelu;

(i)

naznačeno vrijeme primjene stajskoga gnoja i umjetnih gnojiva.

Plan gnojidbe revidira se u roku od najviše sedam dana nakon svake promjene u poljoprivrednoj praksi na stočnom gospodarstvu. Knjiga gnojidbe podnosi se nadležnim tijelima najkasnije do kraja ožujka svake godine.

3.   Stajski gnoj se ne primjenjuje u razdoblju od 31. kolovoza do 1. ožujka na travnjacima koji će se sljedećeg proljeća preorati.

Članak 8.

Uvjeti za uzorkovanje i analize tla

1.   Uzorci se uzimaju iz gornjih 30 cm tla poljoprivrednog zemljišta te se analizira njihov sadržaj dušika i fosfora.

2.   Uzorkovanje i analize provode se najmanje jednom u četiri godine za svaku površinu poljoprivrednoga gospodarstva koja je homogena s obzirom na plodored i karakteristike tla.

3.   Za svakih pet hektara poljoprivrednog zemljišta provodi se najmanje jedno uzorkovanje i analiza.

4.   Rezultati analiza dostupni su za inspekciju na stočnom gospodarstvu.

Članak 9.

Uvjeti za gospodarenje zemljištem

1.   Na najmanje 80 % površine dostupne za primjenu stajskoga gnoja uzgajaju se usjevi s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta.

2.   Travnati postrni usjevi ne oru se prije 1. ožujka godine koja slijedi onoj u kojoj su uvedeni.

3.   Privremeni travnjaci oru se u proljeće. Usjevi s visokim stupnjem potrošnje dušika i dugotrajnim razdobljem rasta siju se što prije, a najkasnije u roku od tri tjedna nakon što je trava izorana.

4.   Plodored ne uključuju mahunarke ili druge biljke koje vezuju atmosferski dušik, osim sljedećih:

(a)

djeteline na travnjacima na kojima je manje od 50 % površine pokriveno njome i lucernom;

(b)

lucerne na travnjacima na kojima je manje od 50 % površine pokriveno njome i djetelinom;

(c)

ječmom i graškom podsijanim travom.

5.   Količine dušika iz gnojidbe za usjeve na zemljištu koje je prethodno bilo pokriveno privremenim travnjakom umanjuju se za vrijednost dušika prethodnih usjeva u skladu s Propisom o upotrebi gnojiva u poljoprivredi za razdoblje planiranja 2016./2017. br. 1055 (1.7.2016.) i odgovarajućim propisima za sljedeća razdoblja planiranja koji se odnose na količine iz gnojidbe, tablice standarda za gnojidbu poljoprivrednih kultura i povrća te naknadne izmjene.

Članak 10.

Praćenje

1.   Nadležna tijela osiguravaju izradu karata na kojima je prikazano sljedeće:

(a)

postotak stočnih gospodarstava u svakoj općini za koja su izdana odobrenja;

(b)

postotak grla stoke u svakoj općini za koja su izdana odobrenja;

(c)

postotak poljoprivredne površine u svakoj općini za koju su izdana odobrenja;

Te se karte ažuriraju svake godine.

Nadležna tijela svake godine prikupljaju podatke o plodoredima i poljoprivrednoj praksi za koje su izdana odobrenja. Ti se podaci ažuriraju svake godine.

2.   Nadležna tijela prate kvalitetu vode u području korijena, površinske vode i podzemne vode te dostavljaju Komisiji podatke o dušiku i fosforu u profilu tla te o koncentraciji nitrata u površinskim i podzemnim vodama, i pod uvjetima odstupanja i pod uvjetima bez odstupanja.

Praćenje se provodi na zemljištu poljoprivrednog gospodarstva u okviru nacionalnog programa praćenja poljoprivrednog slivnog područja. Mjesta za praćenje reprezentativna su za glavne vrste tla, prevladavajuće prakse gnojidbe i glavne usjeve. U poljoprivrednim slivnim područjima na pjeskovitim tlima praćenje je pojačano.

Uz to se na najmanje 3 % svih poljoprivrednih gospodarstava kojima je izdano odobrenje prate koncentracije nitrata u površinskim i podzemnim vodama.

3.   Nadležna tijela provode istraživanja i kontinuirane analize hranjiva u okviru nacionalnog programa praćenja poljoprivrednog slivnog područja te dostavljaju podatke o lokalnoj upotrebi zemljišta, plodoredima i poljoprivrednoj praksi na stočnim gospodarstvima kojima je izdano odobrenje.

Informacije i podaci prikupljeni analizom hranjiva iz članka 7. te praćenjem iz članka 10. stavka 2. upotrebljavaju se za izračune na temelju modela gubitka dušika i fosfora sa stočnih gospodarstava kojima je izdano odobrenje na temelju znanstvenih načela.

4.   Nadležna tijela moraju odrediti postotke zemljišta na koje se primjenjuje odstupanje, a koje je pokriveno:

(a)

djetelinom ili lucernom na travnjacima;

(b)

ječmom i graškom podsijanim travom.

Članak 11.

Provjera

1.   Nadležna tijela osiguravaju da se zahtjevi za odobrenje podnose administrativnoj kontroli. Ako se kontrolom ustanovi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete iz članaka 7., 8. i 9., zahtjev se odbija, a podnositelj zahtjeva obavješćuje se o razlozima odbijanja.

2.   Nadležna tijela uspostavljaju program za inspekcije poljoprivrednih gospodarstava kojima je izdano odobrenje.

Program se temelji na analizi rizika uzimajući u obzir rezultate kontrola prethodnih godina u pogledu uvjeta utvrđenih u člancima 7., 8. i 9. te rezultate kontrola usklađenosti s nacionalnim propisima kojima se prenosi Direktiva 91/676/EEZ.

3.   Inspekcije se sastoje od inspekcija na terenu i kontrole na licu mjesta s obzirom na ispunjavanje uvjeta iz članaka 7., 8. i 9. te godišnje obuhvaćaju najmanje 7 % poljoprivrednih gospodarstava kojima je izdano odobrenje. Ako se utvrdi da se na poljoprivrednom gospodarstvu ne ispunjavaju ti uvjeti, nositelj odobrenja novčano se kažnjava u skladu s nacionalnim pravom te nema pravo na odobrenje sljedeće godine.

4.   Nadležnim se tijelima dodjeljuju potrebne ovlasti i sredstva za provjeru ispunjavanja uvjeta za odstupanje koje se odobrava u skladu s ovom Odlukom.

Članak 12.

Izvješćivanje

Nadležna tijela svake godine najkasnije do 31. prosinca Komisiji podnose izvješće koje sadržava sljedeće informacije:

(a)

karte na kojima su za svaku općinu prikazani postoci stočnih gospodarstava, grla stoke i poljoprivrednog zemljišta obuhvaćenih pojedinačnim odstupanjima te karte o lokalnoj upotrebi tla iz članka 10. stavka 1.;

(b)

rezultate praćenja podzemnih i površinskih voda u pogledu koncentracija nitrata i fosfora, uključujući informacije o trendovima kvalitete vode, i pod uvjetima odstupanja i pod uvjetima bez odstupanja, te učinak odstupanja na kvalitetu vode iz članka 10. stavka 2.;

(c)

rezultate praćenja tla u pogledu koncentracija dušika i fosfora u vodi u području korijena, i pod uvjetima odstupanja i pod uvjetima bez odstupanja iz članka 10. stavka 2.;

(d)

rezultate istraživanja o lokalnoj upotrebi tla, plodoredima i poljoprivrednim praksama iz članka 10. stavka 3.;

(e)

rezultate izračuna na temelju modela opsega gubitka dušika i fosfora s poljoprivrednih gospodarstava kojima je izdano odobrenje iz članka 10. stavka 3.;

(f)

tablice s prikazom postotka poljoprivrednog zemljišta na koje se primjenjuje odstupanje, a koje je prekriveno djetelinom ili lucernom na travnjacima te ječmom/graškom podsijanim travom iz članka 10. stavka 4.;

(g)

ocjenu provedbe uvjeta za odstupanje na temelju kontrola na razini poljoprivrednog gospodarstva i informacije o poljoprivrednim gospodarstvima koja ne ispunjavaju uvjete na temelju rezultata administrativnih inspekcija i inspekcija na terenu iz članka 11.;

(h)

trendove u pogledu broja grla stoke i proizvodnje stajskoga gnoja za svaku kategoriju stoke u Danskoj te na poljoprivrednim gospodarstvima za koja je odobreno odstupanje.

Prostorni podaci sadržani u izvješću ispunjavaju, ako je primjenjivo, odredbe Direktive 2007/2/EZ. Prilikom prikupljanja potrebnih podataka Danska se, prema potrebi, koristi informacijama dobivenima u okviru integriranog administrativnog i kontrolnog sustava uspostavljenog u skladu s člankom 67. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

Članak 13.

Razdoblje primjene

Ova se Odluka primjenjuje do 31. prosinca 2018.

Članak 14.

Primatelj

Ova je Odluka upućena Kraljevini Danskoj.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. svibnja 2017.

Za Komisiju

Karmenu VELLA

Član Komisije


(1)  SL L 375, 31.12.1991., str. 1.

(2)  Odluka Komisije 2002/915/EZ od 18. studenoga 2002. o zahtjevu za odstupanje iz stavka 2. točke (b) Priloga III. Direktivi Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora i njezina članka 9. (SL L 319, 23.11.2002., str. 24.).

(3)  Odluka Komisije 2005/294/EZ od 5. travnja 2005. o zahtjevu za odstupanje iz stavka 2. točke (b) Priloga III. Direktivi Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora i njezina članka 9. (SL L 94, 13.4.2005., str. 34.).

(4)  Odluka Komisije 2008/664/EZ od 8. kolovoza 2008. o izmjeni Odluke 2005/294/EZ o zahtjevu za odstupanje iz stavka 2. točke (b) Priloga III. Direktivi Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora i njezina članka 9. (SL L 217, 13.8.2008., str. 16.).

(5)  Provedbena odluka Komisije 2012/659/EU od 23. listopada 2012. o odobravanju odstupanja koje je zatražila Kraljevina Danska u skladu s Direktivom Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 295, 25.10.2012., str. 20.).

(6)  Danska Agencija za zaštitu okoliša (izd.), Status i trendovi vodenog okoliša i poljoprivredne prakse u Danskoj, Izvješće Europskoj komisiji za razdoblje od 2012. do 2015. u skladu s člankom 10. Direktive o nitratima (1991/676/EEZ), rujan 2016.

(7)  Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(8)  Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

(9)  Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).


18.5.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 125/43


ODLUKA KOMISIJE (EU) 2017/848

оd 17. svibnja 2017.

o utvrđivanju kriterija i metodoloških standarda za dobro stanje okoliša morskih voda, kao i specifikacija i standardiziranih metoda za praćenje i procjenu te o stavljanju izvan snage Odluke 2010/477/EU

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (1), a posebno njezin članak 9. stavak 3. i članak 11. stavak 4.,

budući da:

(1)

Odlukom Komisije 2010/477/EU (2) utvrđeni su kriteriji koje države članice trebaju primjenjivati za utvrđivanje dobrog stanja okoliša morskih voda i kojima će se voditi pri procjenjivanju tog stanja tijekom prvog ciklusa provedbe Direktive 2008/56/EZ.

(2)

Odlukom 2010/477/EU utvrđeno je da je za daljnji razvoj ili reviziju kriterija za pojedine kvalitativne deskriptore potreban dodatni znanstveni i tehnološki napredak, kao i daljnji razvoj metodoloških standarda u bliskoj koordinaciji s uspostavom programâ praćenja. Nadalje, u Odluci je navedeno da bi njihovu reviziju bilo primjereno provesti u što kraćem roku nakon završetka procjene na temelju članka 12. Direktive 2008/56/EZ kako bi se pravovremeno doprinijelo uspješnom ažuriranju pomorskih strategija, što u skladu s člankom 17. Direktive 2008/56/EZ treba učiniti do 2018.

(3)

Na temelju početne procjene svojih morskih voda provedene u skladu s člankom 8. stavkom 1. Direktive 2008/56/EZ, države članice su 2012. izvijestile o stanju okoliša morskih voda, a Komisiju obavijestile o utvrđivanju značajki dobrog stanja okoliša i okolišnih ciljeva u skladu s člankom 9. stavkom 2. odnosno člankom 10. stavkom 2. Direktive 2008/56/EZ. U Komisijinoj ocjeni (3) tih izvješća država članica, provedenoj u skladu s člankom 12. Direktive 2008/56/EZ, istaknuto je da su hitno potrebni dodatni napori ako države članice žele postići dobro stanje okoliša do 2020. Rezultati su ukazali na potrebu da države članice znatno unaprijede kvalitetu i dosljednost definicija dobrog stanja okoliša. Usto, procjenom je prepoznato da regionalna suradnja mora imati središnju ulogu u provedbi Direktive 2008/56/EZ. Naglašena je i potreba da se države članice sustavnije oslanjaju na standarde na temelju postojećeg zakonodavstva Unije ili, ako oni ne postoje, na standarde utvrđene regionalnim konvencijama o moru ili drugim međunarodnim sporazumima.

(4)

Kako bi se osiguralo da se drugim ciklusom provedbe pomorskih strategija država članica dodatno doprinosi postizanju ciljeva Direktive 2008/56/EZ te da definicije dobrog stanja okoliša budu dosljednije, Komisija je u svojem izvješću o prvoj fazi provedbe preporučila da na razini Unije službe Komisije i države članice surađuju na reviziji, jačanju i unapređenju Odluke 2010/477/EU u cilju postizanja jasnijeg, jednostavnijeg, sažetijeg, usklađenijeg i usporedivijeg niza kriterija i metodoloških standarda za dobro stanje okoliša te da istodobno preispitaju i prema potrebi revidiraju Prilog III. Direktivi 2008/56/EZ i razviju posebne smjernice radi osiguravanja usklađenijeg i dosljednijeg pristupa procjenama u sljedećem ciklusu provedbe.

(5)

Na temelju tih zaključaka postupak preispitivanja započeo je 2013. kad je Regulatorni odbor osnovan na temelju članka 25. stavka 1. Direktive 2008/56/EZ potvrdio plan, koji se sastoji od nekoliko faza (tehnički i znanstveni poslovi, savjetovanje i donošenje odluka). Tijekom tog postupka Komisija se savjetovala sa svim zainteresiranim stranama, uključujući regionalne konvencije o moru.

(6)

Kako bi se olakšala buduća ažuriranja početne procjene morskih voda država članica i njihovo utvrđivanje dobrog stanja okoliša te kako bi se osigurala veća usklađenost u provedbi Direktive 2008/56/EZ u Uniji, potrebno je pojasniti, revidirati i uvesti kriterije, metodološke standarde, specifikacije i standardizirane metode koje će primjenjivati države članice, u odnosu na elemente koji su trenutačno utvrđeni Odlukom 2010/477/EU. Stoga bi trebalo smanjiti broj kriterija koje države članice moraju pratiti i procjenjivati, a na zadržane kriterije primijeniti pristup koji se temelji na riziku kako bi države članice mogle usmjeriti napore na glavne antropogene pritiske koji utječu na njihove vode. Najzad, trebalo bi dodatno razraditi kriterije i njihovu primjenu, uključujući predviđanje ili utvrđivanje graničnih vrijednosti, što bi omogućilo da se utvrdi u kojoj se mjeri postiže dobro stanje okoliša morskih voda Unije.

(7)

U skladu s obvezom koju je Komisija preuzela donošenjem Komunikacije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a (4), ovom bi se Odlukom trebala osigurati usklađenost s drugim zakonodavnim aktima Unije. Kako bi se na razini Unije u državama članicama osigurala veća dosljednost i usporedivost opisa utvrđenog stanja okoliša i izbjegla nepotrebna preklapanja, primjereno je uzeti u obzir mjerodavne postojeće standarde i metode za praćenje i procjenjivanje utvrđene zakonodavstvom Unije, uključujući Direktivu Vijeća 92/43/EEZ (5), Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), Uredbu Komisije (EZ) br. 1881/2006 (7), Uredbu Vijeća (EZ) br. 1967/2006 (8), Direktivu 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9), Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (10) i Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(8)

Za svaki od kvalitativnih deskriptora iz Priloga I. Direktivi 2008/56/EZ te na temelju okvirnih popisa iz Priloga III. toj Direktivi potrebno je definirati kriterije, uključujući elemente kriterija i, prema potrebi, granične vrijednosti koje će se primjenjivati. Svrha je graničnih vrijednosti pomoći državama članicama u utvrđivanju skupa karakteristika za dobro stanje okoliša i u procjeni mjere u kojoj se postiže dobro stanje okoliša. Usto, nužno je utvrditi metodološke standarde, uključujući geografski opseg procjene, i način na koji bi trebalo primjenjivati kriterije. Tim se kriterijima i metodološkim standardima treba osigurati dosljednost i omogućiti usporedba morskih regija ili podregija s obzirom na procjenu mjere u kojoj se postiže dobro stanje okoliša.

(9)

Kako bi se osigurala usporedivost podataka o ažuriranjima koja provedu države članice nakon preispitivanja određenih elemenata svojih pomorskih strategija poslanih na temelju članka 17. stavka 3. Direktive 2008/56/EZ, trebalo bi utvrditi specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu, uzimajući u obzir postojeće specifikacije i standarde na razini Unije ili na međunarodnoj razini, uključujući regionalnu i podregionalnu razinu.

(10)

Države članice trebale bi primjenjivati kriterije, metodološke standarde, specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu utvrđene ovom Odlukom zajedno s elementima ekosustava, antropogenim pritiscima i ljudskim djelatnostima navedenima u okvirnim popisima iz Priloga III. Direktivi 2008/56/EZ, uz upućivanje na početnu procjenu provedenu u skladu s člankom 8. stavkom 1. te Direktive prilikom utvrđivanja skupa karakteristika dobrog stanja okoliša u skladu s člankom 9. stavkom 1. te Direktive i prilikom izrade usklađenih programa za praćenje na temelju članka 11. te Direktive.

(11)

Kako bi se uspostavila jasna poveznica između utvrđivanja skupa karakteristika za dobro stanje okoliša i procjene napretka u njegovu postizanju, primjereno je organizirati kriterije i metodološke standarde na temelju kvalitativnih deskriptora utvrđenih u Prilogu I. Direktivi 2008/56/EZ, uzimajući u obzir okvirne popise elemenata ekosustava, antropogenih pritisaka i ljudskih djelatnosti utvrđenih u Prilogu III. toj Direktivi. Neki od predmetnih kriterija i metodoloških standarda odnose se na procjenu stanja okoliša ili glavnih pritisaka i utjecaja iz članka 8. stavka 1. točaka (a) ili (b) Direktive 2008/56/EZ.

(12)

U slučajevima kad ne postoje granične vrijednosti, države članice trebale bi utvrditi te vrijednosti putem suradnje na razini Unije, regije ili podregije, primjerice upućivanjem na postojeće vrijednosti i uspostavom novih u okviru regionalnih konvencija o moru. U slučajevima kad bi granične vrijednosti trebalo utvrditi putem suradnje na razini Unije (za deskriptore za otpatke u moru, podvodnu buku i cjelovitost morskog dna) to će se učiniti u okviru Zajedničke provedbene strategije koju su utvrdile države članice i Komisija za potrebe Direktive 2008/56/EZ. Nakon što se granične vrijednosti utvrde putem suradnje na razini Unije, regije ili podregije, one će se uvrstiti u skup karakteristika država članica za dobro stanje okoliša tek kad se pošalju Komisiji u okviru izvješća država članica na temelju članka 17. stavka 3. Direktive 2008/56/EZ. Dok se takve granične vrijednosti ne utvrde putem suradnje na razini Unije, regije ili podregije, države članice trebale bi kao zamjenske vrijednosti moći primjenjivati nacionalne granične vrijednosti, trendove promjene ili granične vrijednosti koje se temelje na pritisku.

(13)

Ako je to primjereno, granične vrijednosti trebale bi predstavljati razinu kvalitete koja odražava važnost štetnog utjecaja za kriterij i trebale bi se utvrditi u odnosu na referentno stanje. Granične vrijednosti trebalo bi uskladiti sa zakonodavstvom Unije i utvrditi u odgovarajućem geografskom opsegu kako bi odražavale različite biotičke i abiotičke karakteristike regija, podregija i daljnjih podjela. To znači da čak i ako se postupak utvrđivanja graničnih vrijednosti odvija na razini Unije, mogu se utvrditi različite granične vrijednosti specifične za regiju, podregiju ili daljnju podjelu. Usto, granične vrijednosti trebale bi se utvrditi na temelju načela opreznosti tako da odražavaju moguće rizike za morski okoliš. Pri utvrđivanju graničnih vrijednosti trebala bi se uzeti u obzir dinamička priroda morskih ekosustava i njihovih elemenata, koja se može mijenjati u prostoru i vremenu uslijed hidroloških i klimatskih varijacija, odnosa grabežljivaca i plijena te drugih faktora u području okoliša. Granične vrijednosti trebale bi odražavati i činjenicu da se morski ekosustavi čije se stanje pogoršalo mogu oporaviti do stanja koje odražava glavne fiziografske, geografske, klimatske i biološke uvjete, umjesto da se vrate u određeno stanje iz prošlosti.

(14)

U skladu s člankom 1. stavkom 3. Direktive 2008/56/EZ ukupni pritisak ljudskih djelatnosti treba se zadržati na razinama koje su u skladu s postizanjem dobrog stanja okoliša, čime se osigurava da se ne ugrozi sposobnost odgovora morskih ekosustava na promjene koje uzrokuje čovjek. To može značiti da se, ako je to primjereno, granične vrijednosti za određene pritiske i njihov utjecaj na okoliš ne moraju nužno postići u svim područjima morskih voda država članica, uz uvjet da se time ne ugrozi postizanje ciljeva Direktive 2008/56/EZ te se istodobno omogući održiva upotreba morskih dobara i usluga.

(15)

Potrebno je utvrditi granične vrijednosti koje će se uvrstiti u skup karakteristika koje države članice primjenjuju pri utvrđivanju dobrog stanja okoliša u skladu s člankom 9. stavkom 1. Direktive 2008/56/EZ te utvrditi u kojoj mjeri treba postići granične vrijednosti. Granične vrijednosti stoga same po sebi nisu dovoljne da države članice utvrde dobro stanje okoliša.

(16)

Mjeru u kojoj se postiže dobro stanje okoliša države članice trebale bi izraziti ili kao udio morskih voda ili kao udio elemenata kriterija (vrste, onečišćujuće tvari itd.) za koje su postignute granične vrijednosti. Kad je riječ o promjeni stanja, prilikom procjene stanja svojih morskih voda u skladu s člankom 17. stavkom 2. točkom (a) Direktive 2008/56/EZ države članice trebale bi navesti je li došlo do poboljšanja, pogoršanja ili je stanje stabilno u odnosu na prethodno razdoblje izvješćivanja, imajući na umu da je odgovor morskog okoliša na promjenu često spor.

(17)

Ako granične vrijednosti utvrđene u skladu s ovom Odlukom nisu postignute za određeni kriterij, države članice trebale bi razmisliti o poduzimanju odgovarajućih mjera ili provođenju dodatnog istraživanja ili istrage.

(18)

Ako države članice moraju surađivati na regionalnoj ili podregionalnoj razini, trebale bi se služiti, ako je to izvedivo i primjereno, postojećim regionalnim institucijskim strukturama za suradnju, uključujući onima na temelju regionalnih konvencija o moru, kako je predviđeno člankom 6. Direktive 2008/56/EZ. Slično tomu, u nedostatku posebnih kriterija, metodoloških standarda (uključujući za integraciju kriterija), specifikacija i standardiziranih metoda za praćenje i procjenu, države članice trebale bi se oslanjati, ako je to izvedivo i primjereno, na one koji su razvijeni na međunarodnoj, regionalnoj ili podregionalnoj razini, primjerice one dogovorene u okviru regionalnih konvencija o moru, ili na druge međunarodne mehanizme. U suprotnom, države članice mogu se međusobno uskladiti unutar regije ili podregije, prema potrebi. Nadalje, na temelju posebnosti svojih morskih voda država članica može odlučiti razmotriti dodatne elemente koji nisu utvrđeni ovom Odlukom i ne primjenjuju se na međunarodnoj, regionalnoj ili podregionalnoj razini, ili može odlučiti razmotriti primjenu elemenata ove Odluke na svoje prijelazne vode, kako su definirane u članku 2. stavku 6. Direktive 2000/60/EZ, kao potporu provedbi Direktive 2008/56/EZ.

(19)

Države članice trebale bi imati dovoljno fleksibilnosti, pod navedenim uvjetima, da se usmjere na glavne pritiske i njihov utjecaj na različite elemente ekosustava u svakoj regiji ili podregiji kako bi učinkovito i djelotvorno pratile i procijenile svoje morske vode te kako bi se olakšalo utvrđivanje prioritetnih mjera koje treba provesti radi postizanja dobrog stanja okoliša. U tu bi svrhu države članice prvo trebale moći prosuditi da određene kriterije nije primjereno primijeniti, uz uvjet da je to opravdano. Drugo, države članice trebale bi imati mogućnost ne primijeniti određene elemente kriterija ili odabrati dodatne elemente ili se usmjeriti na određene matrice ili područja svojih morskih voda, uz uvjet da se to temelji na procjeni rizika koja se odnosi na pritiske i njihov utjecaj. Najzad, trebalo bi uvesti razliku između primarnih i sekundarnih kriterija. Dok bi se primarni kriteriji trebali primjenjivati kako bi se osigurala usklađenost u Uniji, trebalo bi dopustiti fleksibilnost u pogledu sekundarnih kriterija. Prema potrebi, države članice trebale bi odlučivati o primjeni sekundarnog kriterija kao dopune primarnom kriteriju ili ako postoji rizik da se neće postići ili održati dobro stanje okoliša u morskom okolišu s obzirom na određeni kriterij.

(20)

Kriteriji, uključujući granične vrijednosti, metodološke standarde, specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu, trebali bi se temeljiti na najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama. Međutim, za potporu daljnjem razvoju pojedinih kriterija još je potreban daljnji znanstveni i tehnički napredak, koji bi trebalo primjenjivati u skladu s dostupnim znanjem i razumijevanjem.

(21)

Odluku 2010/477/EU trebalo bi stoga staviti izvan snage.

(22)

Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Regulatornog odbora,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Odlukom utvrđuju:

(a)

kriteriji i metodološki standardi koje države članice trebaju primjenjivati prilikom utvrđivanja skupa karakteristika dobrog stanja okoliša u skladu s člankom 9. stavkom 1. Direktive 2008/56/EZ na temelju priloga I. i III. te uz upućivanje na početnu procjenu provedenu u skladu s člankom 8. stavkom 1. te Direktive kako bi se procijenilo u kojoj se mjeri postiže dobro stanje okoliša u skladu s člankom 9. stavkom 3. te Direktive;

(b)

specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu koje trebaju primjenjivati države članice prilikom uspostave koordiniranih programa praćenja na temelju članka 11. Direktive 2008/56/EZ u skladu s člankom 11. stavkom 4. te Direktive;

(c)

vremenski okvir za utvrđivanje graničnih vrijednosti, popisa elemenata kriterija i metodoloških standarda putem suradnje na razini Unije, regije ili podregije;

(d)

zahtjev za obavješćivanje o elementima kriterija, graničnim vrijednostima i metodološkim standardima.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije utvrđene u članku 3. Direktive 2008/56/EZ.

Primjenjuju se i sljedeće definicije:

1.

„podregije” znači podregije navedene u članku 4. stavku 2. Direktive 2008/56/EZ;

2.

„daljnje podjele” znači daljnje podjele kako su navedene u članku 4. stavku 2. Direktive 2008/56/EZ;

3.

„invazivna neautohtona vrsta” znači „invazivna strana vrsta” u smislu članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (12);

4.

„elementi kriterija” znači sastavni elementi ekosustava, osobito njegovi biološki elementi (vrste, staništa i njihove zajednice) ili aspekti pritisaka na morski okoliš (biološki, fizički, tvari, otpaci i energija), koji se procjenjuju u okviru svakog kriterija;

5.

„granična vrijednost” znači vrijednost ili raspon vrijednosti koji omogućuje procjenu postignute razine kvalitete za određeni kriterij, čime se lakše procjenjuje u kojoj se mjeri postiže dobro stanje okoliša.

Članak 3.

Primjena kriterija, metodoloških standarda, specifikacija i standardiziranih metoda

1.   Države članice primjenjuju primarne kriterije i povezane metodološke standarde, specifikacije i standardizirane metode utvrđene u Prilogu kako bi provele ovu Odluku. Međutim, na temelju početne procjene ili naknadnih ažuriranja provedenih u skladu s člankom 8. i člankom 17. stavkom 2. Direktive 2008/56/EZ države članice mogu prosuditi da, u opravdanim okolnostima, nije primjereno primjenjivati jedan ili više primarnih kriterija. U takvim slučajevima države članice Komisiji dostavljaju obrazloženje u okviru obavješćivanja u skladu s člankom 9. stavkom 2. ili člankom 17. stavkom 3. Direktive 2008/56/EZ.

U skladu s obvezom regionalne suradnje iz članaka 5. i 6. Direktive 2008/56/EZ država članica obavješćuje druge države članice s kojima dijeli morsku regiju ili podregiju prije nego što odluči ne primijeniti primarni kriterij u skladu s prvim podstavkom.

2.   Sekundarni kriteriji i povezani metodološki standardi, specifikacije i standardizirane metode utvrđeni u Prilogu primjenjuju se kao dopuna primarnom kriteriju ili ako postoji rizik da se neće postići ili održati dobro stanje okoliša u morskom okolišu s obzirom na određeni kriterij. O primjeni sekundarnog kriterija odlučuje država članica, osim ako je drugačije navedeno u Prilogu.

3.   Ako se ovom Odlukom ne utvrde kriteriji, metodološki standardi, specifikacije ili standardizirane metode za praćenje i procjenu, među ostalim za prostorno i vremensko grupiranje podataka, države članice oslanjaju se, ako je to izvedivo i primjereno, na one koji su razvijeni na međunarodnoj, regionalnoj i podregionalnoj razini, npr. one dogovorene u okviru odgovarajućih regionalnih konvencija o moru.

4.   Dok se ne utvrde Unijini, međunarodni, regionalni ili podregionalni popisi elemenata kriterija, metodološki standardi, kao i specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu, države članice mogu primjenjivati one utvrđene na nacionalnoj razini, uz uvjet da se nastoji ostvariti regionalna suradnja kako je propisano člancima 5. i 6. Direktive 2008/56/EZ.

Članak 4.

Utvrđivanje graničnih vrijednosti putem suradnje na razini Unije, regije ili podregije

1.   Ako su na temelju ove Odluke države članice obvezne utvrditi granične vrijednosti putem suradnje u Uniji, regiji ili podregiji, te vrijednosti:

(a)

uvrštavaju se u skup karakteristika koje države članice primjenjuju prilikom utvrđivanja dobrog stanja okoliša;

(b)

usklađene su sa zakonodavstvom Unije;

(c)

prema potrebi, predstavljaju razinu kvalitete koja odražava važnost štetnog utjecaja za kriterij i trebale bi se utvrditi u odnosu na referentno stanje;

(d)

utvrđuju se u odgovarajućem geografskom opsegu procjene kako bi odražavale različite biotičke i abiotičke karakteristike regija, podregija i daljnjih podjela;

(e)

utvrđuju se na temelju načela opreznosti i odražavaju moguće rizike za morski okoliš;

(f)

dosljedne su u okviru različitih kriterija ako se odnose na isti element ekosustava;

(g)

temelje se na najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama;

(h)

prema potrebi, temelje se na podacima iz dugih vremenskih nizova kako bi se lakše utvrdila najprimjerenija vrijednost;

(i)

odražavaju prirodnu dinamiku ekosustava, uključujući odnos grabežljivaca i plijena te hidrološke i klimatske varijacije, te uzimaju u obzir da se ekosustav ili njegovi dijelovi mogu oporaviti, ako se njihovo stanje pogorša, do stanja koje odražava glavne fiziografske, geografske, klimatske i biološke uvjete, umjesto da se vrate u određeno stanje iz prošlosti;

(j)

ako je to izvedivo i primjereno, usklađene su s odgovarajućim vrijednostima utvrđenima u okviru regionalnih institucijskih struktura za suradnju, uključujući regionalne konvencije o moru.

2.   Dok države članice ne utvrde granične vrijednosti putem suradnje na razini Unije, regije ili podregije kako je propisano ovom Odlukom, mogu upotrebljavati jedno od sljedećeg kako bi izrazile u kojoj se mjeri postiže dobro stanje okoliša:

(a)

nacionalne granične vrijednosti, uz uvjet poštovanja obveze regionalne suradnje iz članaka 5. i 6. Direktive 2008/56/EZ;

(b)

trendove promjene vrijednosti;

(c)

granične vrijednosti koje se temelje na pritisku kao zamjenske vrijednosti.

Ako je to moguće, te su vrijednosti u skladu s načelima utvrđenima u stavku 1. točkama od (a) do (i).

3.   Ako granične vrijednosti, uključujući one koje su države članice utvrdile u skladu s ovom Odlukom, nisu postignute za određeni kriterij u mjeri u kojoj je ta država članica utvrdila da predstavlja dobro stanje okoliša u skladu s člankom 9. stavkom 1. Direktive 2008/56/EZ, države članice prema potrebi razmatraju trebaju li se poduzimati mjere na temelju članka 13. te Direktive ili bi trebalo provesti daljnje istraživanje ili istragu.

4.   Granične vrijednosti koje je država članica utvrdila u skladu s ovom Odlukom mogu se periodički preispitati s obzirom na znanstveni i tehnički napredak te, prema potrebi, pravovremeno izmijeniti za preispitivanja predviđena člankom 17. stavkom 2. točkom (a) Direktive 2008/56/EZ.

Članak 5.

Vremenski okvir

1.   Ako se ovom Odlukom predviđa da države članice utvrde granične vrijednosti, popise elemenata kriterija ili metodološke standarde putem suradnje na razini Unije, regije ili podregije, države članice nastoje to učiniti do roka utvrđenog za prvo preispitivanje njihove početne procjene i utvrđivanja značajki dobrog stanja okoliša u skladu s člankom 17. stavkom 2. točkom (a) Direktive 2008/56/EZ (15. srpnja 2018.).

2.   Ako države članice ne mogu utvrditi granične vrijednosti, popise elemenata kriterija ili metodološke standarde putem suradnje na razini Unije, regije ili podregije u roku utvrđenom u stavku 1., one ih utvrđuju u najranijem mogućem roku nakon toga, uz uvjet da do 15. listopada 2018. Komisiji dostave obrazloženje u okviru obavješćivanja prema članku 9. stavku 2. ili članku 17. stavku 3. Direktive 2008/56/EZ.

Članak 6.

Obavijest

U okviru obavješćivanja prema članku 17. stavku 3. Direktive 2008/56/EZ svaka država članica Komisiji dostavlja te elemente kriterija, granične vrijednosti i metodološke standarde koji su utvrđeni putem suradnje na razini Unije, regije ili podregije u skladu s ovom Odlukom i koje država članica odluči primijeniti kao dio skupa karakteristika za utvrđivanje dobrog stanja okoliša u skladu s člankom 9. stavkom 1. Direktive 2008/56/EZ.

Članak 7.

Stavljanje izvan snage

Odluka 2010/477/EU stavlja se izvan snage.

Upućivanja na Odluku 2010/477/EU smatraju se upućivanjima na ovu Odluku.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. svibnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 164, 25.6.2008., str. 19.

(2)  Odluka Komisije 2010/477/EU od 1. rujna 2010. o kriterijima i metodološkim standardima za dobro stanje okoliša morskih voda (SL L 232, 2.9.2010., str. 14.).

(3)  Izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu – Prva faza provedbe Okvirne direktive o pomorskoj strategiji (2008/56/EZ) – Ocjena Europske komisije i smjernice (COM(2014) 097 final, 20.2.2014.).

(4)  COM(2015) 215 final.

(5)  Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).

(6)  Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

(7)  Uredba Komisije (EZ) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani (SL L 364, 20.12.2006., str. 5.).

(8)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 (SL L 409, 30.12.2006., str. 11.).

(9)  Direktiva 2008/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o standardima kvalitete okoliša u području vodne politike i o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktiva Vijeća 82/176/EEZ, 83/513/EEZ, 84/156/EEZ, 84/491/EEZ, 86/280EEZ i izmjeni Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 348, 24.12.2008., str. 84.).

(10)  Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(11)  Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).

(12)  Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4.11.2014., str. 35.).


PRILOG

Kriteriji i metodološki standardi za dobro stanje okoliša morskih voda, relevantni za kvalitativne deskriptore u Prilogu I. Direktivi 2008/56/EZ i za okvirne popise utvrđene u Prilogu III. toj Direktivi, te specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu

Ovaj Prilog podijeljen je u dva dijela:

u dijelu I. utvrđeni su kriteriji i metodološki standardi za utvrđivanje dobrog stanja okoliša na temelju članka 9. stavka 3. Direktive 2008/56/EZ te specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu na temelju članka 11. stavka 4. te Direktive, koje države članice trebaju primjenjivati pri procjeni glavnih pritisaka i utjecaja u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (b) Direktive 2008/56/EZ,

u dijelu II. utvrđeni su kriteriji i metodološki standardi za utvrđivanje dobrog stanja okoliša na temelju članka 9. stavka 3. Direktive 2008/56/EZ te specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu koje države članice trebaju primjenjivati pri procjeni stanja okoliša u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2008/56/EZ.

DIO I.

Kriteriji, metodološki standardi, specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu glavnih pritisaka i utjecaja u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (b) Direktive 2008/56/EZ

U dijelu I. navedeni su deskriptori (1) povezani s odgovarajućim antropogenim pritiscima: biološkim pritiscima (deskriptori 2. i 3.), fizičkim pritiscima (deskriptori 6. i 7.) te tvarima, otpacima i energijom (deskriptori 5., 8., 9., 10. i 11.), kako su navedeni u Prilogu III. Direktivi 2008/56/EZ.

Deskriptor 2.

Neautohtone vrste unesene ljudskim aktivnostima na takvim su razinama da ne štete ekosustavima

Relevantni pritisak: unos ili širenje neautohtonih vrsta

Kriteriji, uključujući elemente kriterija, i metodološki standardi

Elementi kriterija

Kriteriji

Metodološki standardi

Nove unesene neautohtone vrste.

D2C1 – Primarni:

Broj novih neautohtonih vrsta koje su unesene u divljinu kao posljedica ljudske aktivnosti, po razdoblju procjene (šest godina), mjereno od referentne godine iz početne procjene na temelju članka 8. stavka 1. Direktive 2008/56/EZ, smanjen je i, gdje je to moguće, sveden na nulu.

Države članice putem suradnje na razini regije ili podregije utvrđuju graničnu vrijednost za broj novih unesenih neautohtonih vrsta.

Opseg procjene:

Daljnje podjele regije ili podregije, prema potrebi podjela prema nacionalnim granicama.

Primjena kriterija:

Mjera u kojoj je postignuto dobro stanje okoliša izražava se za svako procijenjeno područje na sljedeći način:

broj novih neautohtonih vrsta unesenih kao posljedica ljudske aktivnosti u šestogodišnjem razdoblju procjene i popis tih vrsta.

Utvrđene neautohtone vrste, osobito invazivne neautohtone vrste, koje uključuju odgovarajuće vrste s popisa invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji donesenog u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1143/2014 i vrste koje se upotrebljavaju u okviru kriterija D2C3.

Države članice utvrđuju taj popis putem suradnje na razini regije ili podregije.

D2C2 – Sekundarni:

Brojnost i rasprostranjenost utvrđenih neautohtonih vrsta, osobito invazivnih vrsta, koje uvelike povećavaju štetne učinke na određene skupine vrsta ili široke tipove staništa.

Opseg procjene:

Kako se primjenjuje za procjenu odgovarajućih skupina vrsta ili širokih tipova staništa u okviru deskriptora 1. i 6.

Primjena kriterija:

Kriterij D2C2 (kvantifikacija neautohtonih vrsta) izražava se po procijenjenoj vrsti i pomaže u procjeni kriterija D2C3 (štetni učinci neautohtonih vrsta).

Kriterijem D2C3 utvrđuju se udio po procijenjenoj skupini vrsta i površina po širokom tipu staništa koji su pretrpjeli štetu, što pomaže njihovoj procjeni u okviru deskriptora 1. i 6.

Skupine vrsta i široki tipovi staništa koje ugrožavaju neautohtone vrste, odabrani među onima upotrijebljenima za deskriptore 1. i 6.

Države članice utvrđuju taj popis putem suradnje na razini regije ili podregije.

D2C3 – Sekundarni:

Udio skupine vrsta ili površina širokog tipa staništa na koje štetno utječu neautohtone vrste, osobito invazivne neautohtone vrste.

Države članice putem suradnje na razini regije ili podregije određuju granične vrijednosti za štetan utjecaj koji neautohtone vrste imaju na skupine vrsta i široke tipove staništa.

Specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu

1.

„Novo unesene” neautohtone vrste znači one vrste čija prisutnost nije bila poznata u određenom području u prethodnom razdoblju procjene.

2.

„Utvrđene” neautohtone vrste znači one vrste čija je prisutnost bila poznata u određenom području u prethodnom razdoblju procjene.

3.

Za D2C1: ako nije jasno je li uzrok novih pojava neautohtonih vrsta ljudska aktivnost ili prirodno širenje iz susjednih područja, unos se računa pod D2C1.

4.

Za D2C2: ako pojava i brojnost vrste sezonski varira (npr. plankton), praćenje se provodi u odgovarajućim razdobljima godine.

5.

Programi praćenja povezuju se s onima za deskriptore 1., 4., 5. i 6., ako je to moguće, jer se za njih obično primjenjuju iste metode uzorkovanja, a praćenje neautohtonih vrsta praktičnije je u okviru šireg praćenja biološke raznolikosti, osim ako uzorkovanje treba usmjeriti na glavne vektore i područja u kojima postoji rizik od novih unosa.

Mjerne jedinice za kriterije:

D2C1: broj vrsta po području procjene koje su novo unesene u razdoblju procjene (šest godina),

D2C2: brojnost (broj jedinki, biomasa u tonama (t) ili površina u kvadratnim kilometrima (km2)) po neautohtonoj vrsti,

D2C3: udio skupine vrsta (omjer autohtonih i neautohtonih vrsta, kao broj vrsta i/ili njihova brojnost unutar skupine) ili površina širokog tipa staništa (u kvadratnim kilometrima (km2)) koji su pretrpjeli štetu.

Deskriptor 3.

Populacije svih riba, rakova i mekušaca koji se iskorištavaju u komercijalne svrhe unutar su sigurnih bioloških granica, a raspodjela populacije prema dobi i veličini pokazuje da je stok zdrav

Relevantni pritisak: ekstrakcija divljih vrsta ili njihova smrtnost/ozljeda, uključujući ciljane i neciljane vrste

Kriteriji, uključujući elemente kriterija, i metodološki standardi

Elementi kriterija

Kriteriji

Metodološki standardi

Ribe, rakovi i mekušci koji se iskorištavaju u komercijalne svrhe.

Države članice putem suradnje na razini regije ili podregije utvrđuju popis riba, rakova i mekušaca koji se iskorištavaju u komercijalne svrhe, u skladu s kriterijima iz „specifikacija”.

D3C1 – Primarni:

Stopa ribolovne smrtnosti kod populacija vrsta koje se iskorištavaju u komercijalne svrhe na razini je kojom se može osigurati najviši održivi prinos ili ispod nje. Provodi se savjetovanje s odgovarajućim znanstvenim tijelima u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

Opseg procjene:

Populacije svake vrste procjenjuju se po ekološki relevantnim ljestvicama u svakoj regiji ili podregiji, kako su utvrdila odgovarajuća znanstvena tijela iz članka 26. Uredbe (EU) br. 1380/2013, na temelju određenih grupiranja područja Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES), geografskih potpodručja Opće komisije za ribarstvo u Sredozemnom moru (GFCM) i ribolovnih područja Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) za makaronezijsku biogeografsku regiju.

Primjena kriterija:

Mjera u kojoj se postiglo dobro stanje okoliša izražava se za svako procijenjeno područje na sljedeći način:

(a)

procijenjene populacije, vrijednosti dobivene za svaki kriterij te jesu li dostignute razine za D3C1 i D3C2 i granične vrijednosti za D3C3, kao i opće stanje populacije na temelju pravila o integraciji kriterija dogovorenih na razini Unije;

(b)

populacije vrsta koje se iskorištavaju u komercijalne svrhe u području procjene, ali koje nisu procijenjene.

Ishodi tih procjena populacija doprinijet će i procjenama u okviru deskriptora 1. i 6. ako su vrste relevantne za procjenu određene grupe vrsta i tipa bentoskog staništa.

D3C2 (2) – Primarni:

Biomasa stoka za mrijest populacija vrsta koje se iskorištavaju u komercijalne svrhe iznad je razina biomase koje omogućuju najviši održivi prinos. Provodi se savjetovanje s odgovarajućim znanstvenim tijelima u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

D3C3 (2)  (3) – Primarni:

Raspodjela jedinki po dobi i veličini u populacijama vrsta koje se iskorištavaju u komercijalne svrhe ukazuje na zdravu populaciju. To uključuje visoki udio starih/velikih jedinki i ograničene štetne učinke iskorištavanja na genetsku raznovrsnost.

Države članice putem suradnje na razini regije ili podregije utvrđuju granične vrijednosti za svaku populaciju vrsta prema znanstvenim savjetima dobivenima u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

Ekstrakcija ili smrtnost/ozljeda vrsta koje se ne iskorištavaju u komercijalne svrhe (slučajni usputni ulovi) kao rezultat ribolovnih aktivnosti opisani su pod kriterijem D1C1.

Fizički poremećaji morskog dna kao rezultat ribolovnih aktivnosti, uključujući učinke na bentoske zajednice, procjenjuju se prema kriterijima iz deskriptora 6. (osobito prema kriterijima D6C2 i D6C3) i treba ih uključiti u procjene tipova bentoskog staništa u okviru deskriptora 1. i 6.

Specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu

1.

Popis vrsta koje se iskorištavaju u komercijalne svrhe za primjenu kriterija u svakom području procjene utvrđuju države članice putem suradnje na razini regije ili podregije i on se ažurira za svako šestogodišnje razdoblje procjene, uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 199/2008 (4) i sljedeće:

(a)

sve stokove kojima se upravlja u skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013;

(b)

vrste za koje je mogućnosti ribolova (ukupni dopušteni ulov i kvote) utvrdilo Vijeće na temelju članka 43. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

(c)

vrste za koje su minimalne referentne veličine za očuvanje utvrđene na temelju Uredbe (EZ) br. 1967/2006;

(d)

vrste obuhvaćene višegodišnjim planovima u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(e)

vrste obuhvaćene nacionalnim planovima upravljanja u skladu s člankom 19. Uredbe (EZ) br. 1967/2006;

(f)

sve važne vrste na regionalnoj ili nacionalnoj razini za mali/lokalni obalni ribolov.

Za potrebe ove Odluke vrste koje se iskorištavaju u komercijalne svrhe i koje nisu autohtone u pojedinom području procjene ne uvrštavaju se na popis i stoga ne doprinose postizanju dobrog stanja okoliša za deskriptor 3.

2.

Uredbom (EZ) br. 199/2008 uspostavljaju se pravila, u okviru višegodišnjih programa, o prikupljanju i upravljanju biološkim, tehničkim, ekološkim i socijalno-ekonomskim podacima o sektoru ribarstva koji služe za praćenje na temelju deskriptora 3.

3.

Pojam „populacije” tumači se kao pojam „stokovi” u smislu Uredbe (EU) br. 1380/2013.

4.

Za kriterije D3C1 i D3C2 primjenjuje se sljedeće:

(a)

za stokove kojima se upravlja u okviru višegodišnjeg plana u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013, u slučaju mješovitog ribolova, ciljane razine ribolovne smrtnosti i biomase koje omogućuju najviši održivi prinos u skladu su s odgovarajućim višegodišnjim planom;

(b)

za regije Sredozemnog i Crnog mora mogu se upotrebljavati odgovarajuće zamjenske vrijednosti.

5.

Za procjenu se primjenjuju sljedeće metode:

(a)

za D3C1: ako zbog manjkavosti dostupnih podataka nisu dostupne kvantitativne procjene kojima se utvrđuju vrijednosti za ribolovnu smrtnost, kao zamjenska metoda mogu se primijeniti druge varijable, npr. omjer ulova i indeksa biomase („omjer ulov/biomasa”). U takvim se slučajevima donosi odgovarajuća metoda za analizu trendova (npr. trenutačna vrijednost može se usporediti s dugoročnim prijašnjim prosjekom);

(b)

za D3C2: primijenjena granična vrijednost u skladu je s člankom 2. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Ako zbog manjkavosti dostupnih podataka nisu dostupne kvantitativne procjene kojima se utvrđuju vrijednosti za biomasu stoka za mrijest, kao zamjenska metoda mogu se primijeniti indeksi povezani s biomasom, npr. ulov po jedinici napora ili indeksi brojnosti na temelju ispitivanja. U takvim se slučajevima donosi odgovarajuća metoda za analizu trendova (npr. trenutačna vrijednost može se usporediti s dugoročnim prijašnjim prosjekom);

(c)

iz D3C3 je vidljivo da zdrave populacije vrsta obilježava visok udio starih, velikih jedinki. Odgovarajuća svojstva su sljedeća:

i)

raspodjela jedinki u populaciji prema veličini, izražena kao:

udio riba koje su veće od prosječne veličine pri prvom spolnom sazrijevanju, ili

95. percentil raspodjele riba prema dužini u svakoj populaciji, kako je utvrđeno pri pregledima istraživačkih plovila ili drugim pregledima;

ii)

genetske posljedice iskorištavanja vrste, npr. veličina pri prvom spolnom sazrijevanju, ako je primjereno i izvedivo.

Na temelju daljnjeg znanstvenog i tehničkog razvoja ovog kriterija odgovarajuća se svojstva mogu izraziti na druge načine.

Mjerne jedinice za kriterije:

D3C1: godišnja stopa ribolovne smrtnosti,

D3C2: biomasa u tonama (t) ili broj jedinki po vrsti, osim ako se primjenjuju drugi indeksi u skladu s točkom 5. podtočkom (b),

D3C3: točka 5. podtočka (c): za podtočku i. prvu alineju: udio (postotak) ili brojevi, za podtočku i. drugu alineju: duljina u centimetrima (cm) te za podtočku ii.: duljina u centimetrima (cm).

Deskriptor 5.

Eutrofikacija koju uzrokuje čovjek smanjena je na najmanju mjeru, posebno njezini štetni učinci, kao što su gubitak biološke raznolikosti, propadanje ekosustava, štetno cvjetanje algi, kao i pomanjkanje kisika u pridnenim vodama

Relevantni pritisci: unos hranjivih tvari; unos organskih tvari

Kriteriji, uključujući elemente kriterija, i metodološki standardi

Elementi kriterija

Kriteriji

Metodološki standardi

Hranjive tvari u vodenom stupcu: otopljeni anorganski dušik (DIN), ukupni dušik (TN), otopljeni anorganski fosfor (DIP), ukupni fosfor (TP).

U obalnim vodama, kako se tumače u skladu s Direktivom 2000/60/EZ.

Izvan obalnih voda države članice mogu odlučiti na razini regije ili podregije da neće primjenjivati jedan element hranjivih tvari ili više njih.

D5C1 – Primarni:

Koncentracije hranjivih tvari nisu na razinama koje ukazuju na štetne učinke eutrofikacije.

Granične su vrijednosti sljedeće:

(a)

u obalnim vodama vrijednosti utvrđene u skladu s Direktivom 2000/60/EZ;

(b)

izvan obalnih voda vrijednosti u skladu s vrijednostima za obalne vode prema Direktivi 2000/60/EZ. Države članice utvrđuju te vrijednosti putem suradnje na razini regije ili podregije.

Opseg procjene:

u obalnim vodama, kako se primjenjuje u skladu s Direktivom 2000/60/EZ,

izvan obalnih voda, daljnje podjele regije ili podregije, prema potrebi podjela prema nacionalnim granicama.

Primjena kriterija:

Mjera u kojoj se postiglo dobro stanje okoliša izražava se za svako procijenjeno područje na sljedeći način:

(a)

dostignute vrijednosti za svaki primijenjeni kriterij i procijenjeni opseg područja procjene na kojoj su dostignute utvrđene granične vrijednosti;

(b)

u obalnim vodama kriteriji se primjenjuju u skladu sa zahtjevima Direktive 2000/60/EZ kako bi se zaključilo je li vodno tijelo podložno eutrofikaciji (5);

(c)

izvan obalnih voda procijenjeni opseg područja (izražen kao udio (postotak)) koji nije podložan eutrofikaciji (kao što ukazuju rezultati svih primijenjenih kriterija, povezani na način koji je po mogućnosti dogovoren na razini Unije, ali najmanje na razini regije ili podregije).

Izvan obalnih voda o primjeni sekundarnih kriterija dogovara se na razini regije ili podregije.

Ishod procjena doprinosi i procjenama za pelagijska staništa u okviru deskriptora 1. kako slijedi:

rasprostranjenost i procijenjeni opseg područja (kao udio (postotak)) koji je podložan eutrofikaciji u vodenom stupcu (na što ukazuje dostizanje graničnih vrijednosti za kriterije D5C2, D5C3 i D5C4, ako se ti kriteriji primjenjuju).

Ishod procjena doprinosi i procjenama za bentoska staništa u okviru deskriptora 1. i 6. kako slijedi:

rasprostranjenost i procijenjeni opseg područja (kao udio (postotak)) koji je podložan eutrofikaciji na morskom dnu (na što ukazuje dostizanje graničnih vrijednosti za kriterije D5C4, D5C5, D5C6, D5C7 i D5C8, ako se ti kriteriji primjenjuju).

Klorofil a u vodenom stupcu

D5C2 – Primarni:

Koncentracije klorofila a nisu na razinama koje ukazuju na štetne učinke obogaćivanja hranjivim tvarima.

Granične vrijednosti sljedeće su:

(a)

u obalnim vodama vrijednosti utvrđene u skladu s Direktivom 2000/60/EZ;

(b)

izvan obalnih voda vrijednosti u skladu s vrijednostima za obalne vode prema Direktivi 2000/60/EZ. Države članice utvrđuju te vrijednosti putem suradnje na razini regije ili podregije.

Štetno cvjetanje algi (npr. cijanobakterije) u vodenom stupcu

D5C3 – Sekundarni:

Broj, površina i trajanje pojave štetnog cvjetanja algi nisu na razinama koje ukazuju na štetne učinke obogaćivanja hranjivim tvarima.

Države članice utvrđuju granične vrijednosti za te razine putem suradnje na razini regije ili podregije.

Granica svjetlosti (prozirnost) vodenog stupca

D5C4 – Sekundarni:

Granica svjetlosti (prozirnost) vodenog stupca nije smanjena na razinu koja ukazuje na štetne učinke obogaćivanja hranjivim tvarima zbog povećanja broja lebdećih algi.

Granične vrijednosti sljedeće su:

(a)

u obalnim vodama vrijednosti utvrđene u skladu s Direktivom 2000/60/EZ;

(b)

izvan obalnih voda vrijednosti u skladu s vrijednostima za obalne vode prema Direktivi 2000/60/EZ. Države članice utvrđuju te vrijednosti putem suradnje na razini regije ili podregije.

Otopljeni kisik pri dnu vodenog stupca

D5C5 – Primarni (umjesto njega može se primijeniti D5C8):

Koncentracija otopljenog kisika zbog obogaćivanja hranjivim tvarima nije smanjena na razine koje ukazuju na štetne učinke na bentoska staništa (uključujući na povezanu biotu i mobilne vrste) ili druge učinke eutrofikacije.

Granične vrijednosti sljedeće su:

(a)

u obalnim vodama vrijednosti utvrđene u skladu s Direktivom 2000/60/EZ;

(b)

izvan obalnih voda vrijednosti u skladu s vrijednostima za obalne vode prema Direktivi 2000/60/EZ. Države članice utvrđuju te vrijednosti putem suradnje na razini regije ili podregije.

Oportunističke makroalge bentoskih staništa

D5C6 – Sekundarni:

Brojnost oportunističkih makroalgi nije na razinama koje ukazuju na štetne učinke obogaćivanja hranjivim tvarima.

Granične vrijednosti sljedeće su:

(a)

u obalnim vodama vrijednosti utvrđene u skladu s Direktivom 2000/60/EZ;

(b)

ako je ovaj kriterij relevantan za vode izvan obalnih voda, vrijednosti u skladu s vrijednostima za obalne vode prema Direktivi 2000/60/EZ. Države članice utvrđuju te vrijednosti putem suradnje na razini regije ili podregije.

Makrofitske zajednice (višegodišnje morske alge i morske trave, npr. alge iz reda Fucales, morska svilina i Neptunova trava) bentoskih staništa

D5C7 – Sekundarni:

Sastav vrsta i relativna brojnost ili rasprostranjenost makrofitskih zajednica u dubinu dostiže vrijednosti koje ukazuju na to da zbog obogaćivanja hranjivim tvarima nema štetnog učinka, uključujući u obliku smanjenja prozirnosti vode, kako slijedi:

(a)

u obalnim vodama vrijednosti utvrđene u skladu s Direktivom 2000/60/EZ;

(b)

ako je ovaj kriterij relevantan za vode izvan obalnih voda, vrijednosti u skladu s vrijednostima za obalne vode prema Direktivi 2000/60/EZ. Države članice utvrđuju te vrijednosti putem suradnje na razini regije ili podregije.

Zajednice makrofaune bentoskih staništa

D5C8 – Sekundarni (osim ako se primjenjuje umjesto D5C5):

Sastav vrsta i relativna brojnost zajednica makrofaune dostižu vrijednosti koje ukazuju na to da nema štetnog učinka zbog obogaćivanja hranjivim tvarima i organskog obogaćivanja, kako slijedi:

(a)

u obalnim vodama vrijednosti za elemente biološke kvalitete bentosa utvrđene u skladu s Direktivom 2000/60/EZ;

(b)

izvan obalnih voda vrijednosti u skladu s vrijednostima za obalne vode prema Direktivi 2000/60/EZ. Države članice utvrđuju te vrijednosti putem suradnje na razini regije ili podregije.

Specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu

1.

U obalnim vodama elementi kriterija odabiru se u skladu s Direktivom 2000/60/EZ.

2.

Za D5C2 i D5C3 države članice uz to mogu upotrijebiti i sastav i brojnost vrsta fitoplanktona.

3.

Prikupljaju se informacije o putevima (preko zraka, kopna ili mora) za hranjive tvari koje uđu u morski okoliš, ako je to izvedivo.

4.

Praćenje izvan obalnih voda možda nije potrebno zbog niskog rizika, kao u slučajevima ako se granične vrijednosti dostižu u obalnim vodama, uzimajući u obzir unos hranjivih tvari preko zraka, mora, uključujući obalne vode, i iz prekograničnih izvora.

5.

Procjene na temelju Direktive 2000/60/EZ upotrebljavaju se za procjene svakog kriterija u obalnim vodama.

6.

Vrijednosti utvrđene u skladu s Direktivom 2000/60/EZ odnose se ili na vrijednosti utvrđene interkalibracijom na temelju Odluke Komisije 2013/480/EU (6) ili na vrijednosti utvrđene u nacionalnom zakonodavstvu u skladu s člankom 8. i Prilogom V. Direktivi 2000/60/EZ. One znače „granica dobro-umjereno” za omjere ekološke kvalitete.

7.

Sastav vrsta odnosi se na najnižu taksonomsku razinu primjerenu za procjenu.

Mjerne jedinice za kriterije:

D5C1: koncentracije hranjivih tvari u mikromolima po litri (μmol/l),

D5C2: koncentracije klorofila a (biomasa) u mikrogramima po litri (μg/l),

D5C3: pojave cvjetanja kao broj pojava, njihovo trajanje u danima i površina u kvadratnim kilometrima (km2) godišnje,

D5C4: granica svjetlosti kao dubina u metrima (m),

D5C5: koncentracija kisika pri dnu vodenog stupca u miligramima po litri (mg/l),

D5C6: omjer ekološke kvalitete za brojnost ili prostornu raširenost makroalgi; površina štetnih učinaka u kvadratnim kilometrima (km2) ili kao udio (postotak) područja procjene,

D5C7: omjer ekološke kvalitete za procjene sastava i relativne brojnosti vrsta ili za najveću dubinu rasta makrofita; površina štetnih učinaka u kvadratnim kilometrima (km2) ili kao udio (postotak) područja procjene,

D5C8: omjer ekološke kvalitete za procjene sastava i relativne brojnosti vrsta; površina štetnih učinaka u kvadratnim kilometrima (km2) ili kao udio (postotak) područja procjene.

Ako su dostupne, države članice upotrebljavaju jedinice ili omjere ekološke kvalitete predviđene u okviru Direktive 2000/60/EZ.

Deskriptor 6.

Cjelovitost morskoga dna na razini je koja osigurava da su struktura i funkcije ekosustava zaštićene kao i da posebno bentoski ekosustavi nisu pogođeni štetnim učincima

Relevantni pritisci: fizički gubitak (zbog trajne promjene supstrata ili morfologije morskog dna i ekstrakcije supstrata morskog dna); fizičke smetnje na morskom dnu (privremene ili reverzibilne)

Kriteriji, uključujući elemente kriterija, i metodološki standardi

Elementi kriterija

Kriteriji

Metodološki standardi

Fizički gubitak morskog dna (uključujući međuplimna područja).

D6C1 – Primarni:

Površina i rasprostranjenost fizičkog gubitka (trajna promjena) prirodnog morskog dna.

Opseg procjene:

Kako se primjenjuje za procjenu širokih tipova bentoskog staništa u okviru deskriptora 1. i 6.

Primjena kriterija:

Ishodi procjene kriterija D6C1 (rasprostranjenost i procijenjena površina fizičkog gubitka) upotrebljavaju se za procjenu kriterija D6C4 i D7C1.

Ishodi procjene kriterija D6C2 (rasprostranjenost i procijenjeni opseg pritisaka u okviru fizičkih smetnji) upotrebljavaju se za procjenu kriterija D6C3.

Ishodi procjene kriterija D6C3 (procijenjeni opseg negativnog učinka fizičkih smetnji po tipu staništa u svakom području procjene) doprinosi procjeni kriterija D6C5.

Fizičke smetnje na morskom dnu (uključujući međuplimna područja).

D6C2 – Primarni:

Prostorni opseg i rasprostranjenost pritisaka na morsko dno u obliku fizičkih smetnji.

Široki tipovi bentoskog staništa ili drugi tipovi staništa, kako su upotrijebljeni u okviru deskriptora 1. i 6.

D6C3 – Primarni:

Površina svakog tipa staništa u kojem je zbog štetnog utjecaja fizičkih smetnji došlo do promjene biotičke i abiotičke strukture i funkcija (npr. promjene sastava i relativne brojnosti vrsta, odsustvo iznimno osjetljivih vrsta ili vrsta koje imaju ključnu funkciju, promjene strukture vrsta prema veličini).

Države članice utvrđuju granične vrijednosti za štetne učinke fizičkih smetnji putem suradnje na razini regije ili podregije.

Kriteriji D6C1, D6C2 i D6C3 odnose se samo na pritiske „fizički gubitak” i „fizičke smetnje” i njihove utjecaje, dok se kriteriji D6C4 i D6C5 odnose na opću procjenu deskriptora 6., zajedno s općom procjenom bentoskih staništa u okviru deskriptora 1. Kriteriji D6C4 i D6C5 predstavljeni su u dijelu II. ovog Priloga.

Specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu

1.

Kad je riječ o metodama za praćenje:

(a)

za D6C1 procjenjuju se trajne promjene morskog dna kao posljedica različitih ljudskih aktivnosti (uključujući trajne promjene supstrata ili morfologije prirodnog morskog dna uslijed fizičkog restrukturiranja i razvoja infrastrukture te gubitak supstrata zbog ekstrakcije materijala s morskog dna);

(b)

za D6C2 procjenjuju se fizičke smetnje kao posljedica različitih ljudskih aktivnosti (npr. pridneni koćarski ribolov);

(c)

za obalne vode upotrebljavaju se podaci o hidromorfologiji i relevantne procjene na temelju Direktive 2000/60/EZ. Izvan obalnih voda mogu se prikupiti podaci dobiveni mapiranjem infrastrukture i s lokaliteta s dozvolom za ekstrakciju.

2.

Kad je riječ o metodama za procjenu, podaci se grupiraju tako da:

(a)

D6C1 procjenjuje se kao izgubljeno područje u odnosu na ukupnu prirodnu površinu svih bentoskih staništa u području procjene (npr. uslijed antropogene modifikacije);

(b)

D6C3 procjenjuje se u odnosu na ukupnu prirodnu površinu svakog procijenjenog tipa bentoskog staništa.

3.

Fizički gubitak znači trajna promjena morskog dna koja je trajala ili se očekuje da će trajati dva ciklusa izvješćivanja (12 godina) ili dulje.

4.

Fizičke smetnje znači promjena morskog dna od koje se može oporaviti ako prestane aktivnost koja je uzrokovala pritisak smetnji.

5.

Za D6C3 sastav vrste odnosi se na najnižu taksonomsku razinu koja je primjerena za procjenu.

Mjerne jedinice za kriterije:

D6C1: površina područja procjene koje bilježi fizički gubitak u kvadratnim kilometrima (km2),

D6C2: površina područja procjene s fizičkim smetnjama u kvadratnim kilometrima (km2),

D6C3: površina svakog tipa staništa koje je pretrpjelo štetu u kvadratnim kilometrima (km2) ili kao udio (postotak) ukupne prirodne površine staništa u području procjene.

Deskriptor 7.

Trajno mijenjanje hidrografskih uvjeta ne šteti morskim ekosustavima

Relevantni pritisci: fizički gubitak (uslijed trajne promjene supstrata ili morfologije morskog dna ili ekstrakcije supstrata morskog dna); promjene hidroloških uvjeta

Kriteriji, uključujući elemente kriterija, i metodološki standardi

Elementi kriterija

Kriteriji

Metodološki standardi

Hidrografske promjene morskog dna i vodenog stupca (uključujući međuplimna područja).

D7C1 – Sekundarni:

Prostorni opseg i rasprostranjenost trajnog mijenjanja hidrografskih uvjeta (npr. promjene kretanja valova, struja, slanosti, temperature) morskog dna i vodenog stupca, povezani osobito s fizičkim gubitkom (7) prirodnog morskog dna.

Opseg procjene:

Kako se primjenjuje za procjenu širokih tipova bentoskog staništa u okviru deskriptora 1. i 6.

Primjena kriterija:

Ishodi procjene kriterija D7C1 (rasprostranjenost i procijenjeni opseg hidrografskih promjena) primjenjuju se za procjenu kriterija D7C2.

Ishodi procjene kriterija D7C2 (procijenjeni opseg štetnog učinka po tipu staništa u svakom području procjene) doprinosi procjeni kriterija D6C5.

Široki tipovi bentoskog staništa ili drugi tipovi staništa, kako se upotrebljavaju u okviru deskriptora 1. i 6.

D7C2 – Sekundarni:

Površina svakog tipa bentoskog staništa koje je pretrpjelo štetu (fizičke i hidrografske karakteristike i povezane biološke zajednice) uslijed trajnog mijenjanja hidrografskih uvjeta.

Države članice utvrđuju granične vrijednosti za štetne učinke trajnog mijenjanja hidrografskih uvjeta putem suradnje na razini regije ili podregije.

Specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu

1.

Kad je riječ o metodama za praćenje i procjenu:

(a)

praćenje je usmjereno na promjene povezane s razvojem infrastrukture, bilo obalne ili odobalne;

(b)

prema potrebi, za procjenu opsega učinaka svakog razvoja infrastrukture upotrebljavaju se hidrodinamički modeli procjene utjecaja na okoliš koji su potvrđeni mjerenjima na terenu, ili drugi primjereni izvori informacija;

(c)

za obalne vode upotrebljavaju se podaci o hidromorfologiji i relevantne procjene na temelju Direktive 2000/60/EZ.

2.

Kad je riječ o metodama za procjenu, podaci se grupiraju tako da:

(a)

D7C1 procjenjuje se u odnosu na ukupnu prirodnu površinu svih staništa u području procjene;

(b)

D7C2 procjenjuje se u odnosu na ukupnu prirodnu površinu svakog procijenjenog tipa bentoskog staništa.

Mjerne jedinice za kriterije:

D7C1: površina područja procjene koje bilježi hidrografske promjene u kvadratnim kilometrima (km2),

D7C2: površina svakog tipa staništa koje je pretrpjelo štetu u kvadratnim kilometrima (km2) ili kao udio (postotak) ukupne prirodne površine staništa u području procjene.

Deskriptor 8.

Koncentracije onečišćujućih tvari na razinama su koje ne uzrokuju učinak onečišćenja

Relevantni pritisci: unos drugih tvari (npr. sintetičke tvari, nesintetičke tvari, radionuklidi)

Kriteriji, uključujući elemente kriterija, i metodološki standardi

Elementi kriterija

Kriteriji

Metodološki standardi

1.

U obalnim i teritorijalnim vodama:

(a)

onečišćujuće tvari odabrane u skladu s Direktivom 2000/60/EZ:

i.

onečišćujuće tvari za koje je standard kvalitete okoliša utvrđen u dijelu A Priloga I. Direktivi 2008/105/EZ;

ii.

onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv iz Priloga VIII. Direktivi 2000/60/EZ u obalnim vodama;

(b)

druge onečišćujuće tvari, ako su relevantne, npr. iz odobalnih izvora, koje nisu već navedene u točki (a) i koje mogu uzrokovati učinak onečišćenja u regiji ili podregiji. Države članice utvrđuju popis onečišćujućih tvari putem suradnje na razini regije ili podregije.

2.

Izvan teritorijalnih voda:

(a)

onečišćujuće tvari iz točke 1., ako mogu uzrokovati učinak onečišćenja;

(b)

druge onečišćujuće tvari, ako su relevantne, koje nisu već navedene u točki 2. podtočki (a) i koje mogu uzrokovati učinak onečišćenja u regiji ili podregiji. Države članice utvrđuju popis onečišćujućih tvari putem suradnje na razini regije ili podregije.

D8C1 – Primarni:

U obalnim i teritorijalnim vodama koncentracije onečišćujućih tvari ne prelaze sljedeće granične vrijednosti:

(a)

za onečišćujuće tvari iz točke 1. podtočke (a) elemenata kriterija vrijednosti utvrđene u skladu s Direktivom 2000/60/EZ;

(b)

ako se onečišćujuće tvari iz točke (a) mjere u mediju za koji nije utvrđena vrijednost u okviru Direktive 2000/60/EZ, koncentracija tih onečišćujućih tvari u tom mediju koju su države članice utvrdile putem suradnje na razini regije ili podregije;

(c)

za druge onečišćujuće tvari odabrane iz točke 1. podtočke (b) elemenata kriterija koncentracije za određeni medij (voda, sediment ili biota) koje mogu uzrokovati učinak onečišćenja. Države članice utvrđuju te koncentracije putem suradnje na razini regije ili podregije, razmatrajući njihovu primjenu unutar i izvan obalnih i teritorijalnih voda.

Izvan obalnih i teritorijalnih voda koncentracije onečišćujućih tvari ne prelaze sljedeće granične vrijednosti:

(a)

za onečišćujuće tvari odabrane iz točke 2. podtočke (a) elemenata kriterija vrijednosti kako su primjenjive u obalnim i teritorijalnim vodama;

(b)

za onečišćujuće tvari odabrane iz točke 2. podtočke (b) elemenata kriterija koncentracije za određeni medij (voda, sediment ili biota) koje mogu uzrokovati učinak onečišćenja. Države članice utvrđuju te koncentracije putem suradnje na razini regije ili podregije.

Opseg procjene:

u obalnim i teritorijalnim vodama, kako se primjenjuje u skladu s Direktivom 2000/60/EZ,

izvan teritorijalnih voda, daljnje podjele regije ili podregije, prema potrebi podjela prema nacionalnim granicama.

Primjena kriterija:

Mjera u kojoj se postiglo dobro stanje okoliša izražava se za svako procijenjeno područje na sljedeći način:

(a)

za svaku onečišćujuću tvar u okviru kriterija D8C1, njezina koncentracija, upotrijebljeni medij (voda, sediment, biota), jesu li dostignute utvrđene granične vrijednosti i udio procijenjenih onečišćujućih tvari za koje su postignute granične vrijednosti, uključujući zasebno navođenje tvari koje se ponašaju kao sveprisutno postojane, bioakumulativne i toksične tvari (sveprisutni PBT-i), kako je navedeno u članku 8.a stavku 1. točki (a) Direktive 2008/105/EZ;

(b)

za svaku vrstu procijenjenu u okviru kriterija D8C2, procijenjena brojnost populacije u području procjene koja je pretrpjela štetu;

(c)

za svako stanište procijenjeno u okviru kriterija D8C2, procijenjena površina područja procjene koje je pretrpjelo štetu.

O primjeni kriterija D8C2 u općoj procjeni dobrog stanja okoliša za deskriptor 8. dogovara se na razini regije ili podregije.

Ishodi procjene kriterija D8C2 doprinose procjenama u okviru deskriptora 1. i 6., prema potrebi.

Vrste i staništa koja ugrožavaju onečišćujuće tvari.

Države članice utvrđuju popis vrsta i odgovarajućih tkiva koja treba procijeniti, kao i popis staništa putem suradnje na razini regije ili podregije.

D8C2 – Sekundarni:

Zdravlje vrsta i stanje staništa (npr. sastav vrsta i relativna brojnost na lokacijama kroničnog onečišćenja) nisu pogođeni štetnim učincima onečišćujućih tvari, uključujući kumulativne i sinergijske učinke.

Države članice utvrđuju te štetne učinke i njihove granične vrijednosti putem suradnje na razini regije ili podregije.

Slučajevi znatnog akutnog onečišćenja onečišćujućim tvarima, kako su definirane u članku 2. stavku 2. Direktive 2005/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8), uključujući sirovu naftu i slične spojeve.

D8C3 – Primarni:

Prostorni opseg i trajanje slučajeva znatnog akutnog onečišćenja smanjeni su.

Opseg procjene:

Regionalna ili podregionalna razina, prema potrebi podjela prema nacionalnim granicama.

Primjena kriterija:

Mjera u kojoj se postiglo dobro stanje okoliša izražava se za svako procijenjeno područje na sljedeći način:

procijenjeni ukupni prostorni opseg akutnih slučajeva znatnog onečišćenja i njihova raspodjela i ukupno trajanje za svaku godinu.

Ovaj se kriterij primjenjuje za pokretanje procjene kriterija D8C4.

Vrste iz skupine vrsta, kako su navedene u tablici 1. dijela II., i široki tipovi bentoskog staništa, kako su navedeni u tablici 2. dijela II.

D8C4 – Sekundarni (primjenjuju se ako se dogodi znatno akutno onečišćenje):

Štetni učinci znatnog akutnog onečišćenja na zdravlje vrsta i stanje staništa (npr. sastav vrsta i relativna brojnost) svedeni su na najmanju moguću mjeru i, gdje je to moguće, uklonjeni.

Opseg procjene:

Kako se primjenjuje za procjenu skupine vrsta ili širokih tipova bentoskog staništa u okviru deskriptora 1. i 6.

Primjena kriterija:

Ako su kumulativni prostorni i vremenski učinci znatni, ishodi procjene kriterija D8C4 doprinose procjenama u okviru deskriptora 1. i 6. osiguravanjem:

(a)

procijenjene brojnosti svake vrste koja je pretrpjela štetu;

(b)

procijenjene površine svakog širokog tipa staništa koje je pretrpjelo štetu.

O primjeni kriterija D8C4 u općoj procjeni dobrog stanja okoliša za deskriptor 8. dogovara se na razini regije ili podregije.

Specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu

1.

Za elemente kriterija pod D8C1 odabir drugih onečišćujućih tvari iz točke 1. podtočke (b) i točke 2. podtočke (b) koje mogu uzrokovati učinak onečišćenja temelji se na procjeni rizika. Za te onečišćujuće tvari medij i granične vrijednosti primijenjeni za procjenu reprezentativni su za najosjetljivije vrste i puteve izlaganja, uključujući opasnosti za zdravlje ljudi izlaganjem preko hranidbenog lanca.

2.

Za potrebe ove Odluke:

(a)

kriterij D8C1: za procjenu onečišćujućih tvari u obalnim i teritorijalnim vodama, države članice prate onečišćujuće tvari u skladu sa zahtjevima Direktive 2000/60/EZ, a procjene na temelju te Direktive upotrebljavaju se prema potrebi. Prikupljaju se podaci o putevima (preko zraka, kopna ili mora) za onečišćujuće tvari koje uđu u morski okoliš, ako je to izvedivo;

(b)

kriteriji D8C2 i D8C4: biomarkeri ili demografske značajke populacije (npr. stope plodnosti, stope preživljavanja, stope smrtnosti i sposobnost razmnožavanja) mogu biti važni za procjenu učinaka na zdravlje;

(c)

kriteriji D8C3 i D8C4: za potrebe ove Odluke praćenje se smatra potrebnim nakon što dođe do slučaja akutnog onečišćenja, ali ono nije dio programa redovitog praćenja u skladu s člankom 11. Direktive 2008/56/EZ;

(d)

kriterij D8C3: države članice utvrđuju izvor slučajeva znatnog akutnog onečišćenja, ako je to moguće. U tu se svrhu mogu koristiti satelitskim nadzorom Europske agencije za pomorsku sigurnost.

3.

Onečišćujuće tvari odnose se na pojedine tvari ili skupine tvari. Radi usklađenog izvješćivanja o grupiranju tvari dogovara se na razini Unije.

4.

Sastav vrsta odnosi se na najnižu taksonomsku razinu primjerenu za procjenu.

Mjerne jedinice za kriterije:

D8C1: koncentracije onečišćujućih tvari u mikrogramima po litri (μg/l) za vodu, u mikrogramima po kilogramu (μg/kg) suhe mase za sediment i u mikrogramima po kilogramu (μg/kg) mokre mase za biotu,

D8C2: brojnost (broj jedinki ili druge odgovarajuće jedinice kako su dogovorene na razini regije ili podregije) po pogođenoj vrsti; površina u kvadratnim kilometrima (km2) po širokom tipu pogođenog staništa,

D8C3: trajanje u danima i površina u kvadratnim kilometrima (km2) za slučajeve znatnog akutnog onečišćenja po godini,

D8C4: brojnost (broj jedinki ili druge odgovarajuće jedinice kako su dogovorene na razini regije ili podregije) po pogođenoj vrsti; površina u kvadratnim kilometrima (km2) po širokom tipu pogođenog staništa.

Deskriptor 9.

Onečišćujuće tvari u ribi i drugim plodovima mora za ljudsku potrošnju ne prelaze razine utvrđene zakonodavstvom Unije ili drugim relevantnim standardima

Relevantni pritisak: unos opasnih tvari

Kriteriji, uključujući elemente kriterija, i metodološki standardi

Elementi kriterija

Kriteriji

Metodološki standardi

Onečišćujuće tvari navedene u Uredbi (EZ) br. 1881/2006.

Za potrebe ove Odluke države članice mogu odlučiti ne uzeti u obzir onečišćujuće tvari iz Uredbe (EZ) br. 1881/2006 ako je to opravdano na temelju procjene rizika.

Države članice mogu procijeniti dodatne onečišćujuće tvari koje nisu uključene u Uredbu (EZ) br. 1881/2006. Države članice utvrđuju popis tih dodatnih onečišćujućih tvari putem suradnje na razini regije ili podregije.

Države članice utvrđuju popis vrsta i odgovarajućih tkiva koja treba procijeniti u skladu s uvjetima utvrđenima u „specifikacijama”. Mogu surađivati na razini regije ili podregije kako bi utvrdile popis vrsta i odgovarajućih tkiva.

D9C1 – Primarni:

Razina onečišćujućih tvari u jestivim tkivima (mišiću, jetrima, ikri, koži, mekom tkivu, prema potrebi) plodova mora (uključujući ribe, rakove, mekušce, bodljikaše, morske alge i druge morske biljke) ulovljenih ili uzgojenih u divljini (isključujući ribe iz marikulture) ne prelazi:

(a)

za onečišćujuće tvari navedene u Uredbi (EZ) br. 1881/2006 najviše razine utvrđene u toj Uredbi, koje su granične vrijednosti za potrebe ove Odluke;

(b)

za dodatne onečišćujuće tvari koje nisu navedene u Uredbi (EZ) br. 1881/2006 granične vrijednosti koje države članice utvrđuju putem suradnje na razini regije ili podregije.

Opseg procjene:

Ribolovno područje ili područje proizvodnje u skladu s člankom 38. Uredbe (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

Primjena kriterija:

Mjera u kojoj se postiglo dobro stanje okoliša izražava se za svako procijenjeno područje na sljedeći način:

za svaku onečišćujuću tvar, njezina koncentracija u plodovima mora, upotrijebljeni medij (vrsta i tkivo), jesu li prekoračene utvrđene granične vrijednosti, i udio procijenjenih onečišćujućih tvari za koje su dostignute granične vrijednosti.

Specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu

1.

Kad države članice utvrđuju popis vrsta koje se upotrebljavaju u okviru D9C1, te vrste:

(a)

relevantne su za predmetnu morsku regiju ili podregiju;

(b)

ulaze u područje primjene Uredbe (EZ) br. 1881/2006;

(c)

primjerene su za onečišćujuću tvar koja se procjenjuje;

(d)

među vrstama su koje se najviše konzumiraju u državi članici ili se najviše love ili uzgajaju za potrošnju.

2.

Prekoračenje standarda utvrđenog za onečišćujuću tvar dovodi do naknadnog praćenja radi utvrđivanja postojanosti onečišćenja u uzorkovanom području i uzorkovanoj vrsti. Praćenje se nastavlja dok ne bude dovoljno dokaza da nema rizika od propadanja.

3.

Za potrebe ove Odluke uzorkovanje radi procjene najvećih dopuštenih razina onečišćujućih tvari provodi se u skladu s člankom 11. Uredbe (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (10), Uredbom Komisije (EU) br. 589/2014 (11) i Uredbom Komisije (EZ) br. 333/2007 (12).

4.

U svakoj regiji ili podregiji države članice osiguravaju da je vremenski i geografski opseg uzorkovanja primjeren za dobivanje reprezentativnog uzorka određenih onečišćujućih tvari u plodovima mora u morskoj regiji ili podregiji.

Mjerne jedinice za kriterije:

D9C1: koncentracije onečišćujućih tvari u jedinicama utvrđenima u Prilogu Uredbi (EZ) br. 1881/2006.

Deskriptor 10.

Svojstva i količine otpadaka u moru ne štete obalnom i morskom okolišu

Relevantni pritisak: unos otpadaka

Kriteriji, uključujući elemente kriterija, i metodološki standardi

Elementi kriterija

Kriteriji

Metodološki standardi

Otpaci (isključujući mikrootpatke), razvrstani u sljedeće kategorije (13): umjetni polimerni materijali, guma, tkanina/tekstil, papir/karton, obrađeno drvo, metal, staklo/keramika, kemikalije, nedefinirani otpaci i otpad od hrane.

Države članice mogu definirati daljnje potkategorije.

D10C1 – Primarni:

Sastav, količina i prostorna raspodjela otpadaka duž obale, u površinskom sloju vodenog stupca i na morskom dnu na razinama su koje ne štete obalnom i morskom okolišu.

Države članice utvrđuju granične vrijednosti za te razine suradnjom na razini Unije, uzimajući u obzir posebnosti regije ili podregije.

Opseg procjene:

Daljnje podjele regije ili podregije, prema potrebi podjela prema nacionalnim granicama.

Primjena kriterija:

Mjera u kojoj se postiglo dobro stanje okoliša izražava se za svaki kriterij zasebno za svako procijenjeno područje na sljedeći način:

(a)

ishodi za svaki kriterij (količina otpadaka ili mikrootpadaka po kategoriji) i njegova raspodjela po mediju upotrijebljenom u okviru D10C1 i D10C2 te se navodi jesu li dostignute utvrđene granične vrijednosti;

(b)

ishodi za D10C3 (količina otpadaka i mikrootpadaka po kategoriji i po vrsti) te se navodi jesu li dostignute utvrđene granične vrijednosti.

O primjeni kriterija D10C1, D10C2 i D10C3 u procjeni dobrog stanja okoliša za deskriptor 10. dogovara se na razini Unije.

Ishodi kriterija D10C3 doprinose i procjenama u okviru deskriptora 1., prema potrebi.

Mikrootpaci (čestice < 5 mm), razvrstani u kategorije „umjetni polimerni materijali” i „ostalo”.

D10C2 – Primarni:

Sastav, količina i prostorna raspodjela mikrootpadaka duž obale, u površinskom sloju vodenog stupca i u sedimentu morskog dna na razinama su koje ne štete obalnom i morskom okolišu.

Države članice utvrđuju granične vrijednosti za te razine suradnjom na razini Unije, uzimajući u obzir posebnosti regije ili podregije.

Otpaci i mikrootpaci razvrstani u kategorije „umjetni polimerni materijali” i „ostalo” procijenjeni kod bilo koje vrste iz sljedeće skupine: ptice, sisavci, gmazovi, ribe ili beskralješnjaci.

Države članice utvrđuju popis vrsta koje treba procijeniti putem suradnje na razini regije ili podregije.

D10C3 – Sekundarni:

Količina otpadaka i mikrootpadaka koje morske životinje unesu u organizam na razini je koja nema štetan učinak na zdravlje predmetne vrste.

Države članice utvrđuju granične vrijednosti za te razine putem suradnje na razini regije ili podregije.

Vrste ptica, sisavaca, gmazova, riba ili beskralješnjaka koje ugrožavaju otpaci.

Države članice utvrđuju popis vrsta koje treba procijeniti putem suradnje na razini regije ili podregije.

D10C4 – Sekundarni:

Broj jedinki svake vrste koje su pretrpjele štetu zbog otpadaka, npr. zaplitanje, druge vrste ozljede ili smrtnost, ili štetni učinci otpadaka na zdravlje.

Države članice utvrđuju granične vrijednosti za štetne učinke otpadaka putem suradnje na razini regije ili podregije.

Opseg procjene:

Kako se primjenjuje za procjenu skupine vrsta u okviru deskriptora 1.

Primjena kriterija:

Mjera u kojoj se postiglo dobro stanje okoliša izražava se za svako procijenjeno područje na sljedeći način:

za svaku vrstu procijenjenu pod kriterijem D10C4 procijenjeni broj jedinki u području procjene koje su pretrpjele štetu.

O primjeni kriterija D10C4 u općoj procjeni dobrog stanja okoliša za deskriptor 10. dogovara se na razini Unije.

Ishodi kriterija doprinose i procjenama u okviru deskriptora 1., prema potrebi.

Specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu

1.

Za D10C1: prate se otpaci na obali, a usto se mogu pratiti u površinskom sloju vodenog stupca i na morskom dnu. Prikupljaju se podaci o izvoru i putevima otpadaka, ako je to izvedivo.

2.

Za D10C2: mikrootpaci se prate u površinskom sloju vodenog stupca i u sedimentu morskog dna, a usto se mogu pratiti na obali. Mikrootpaci se prate tako da ih se može povezati s točkastim izvorima unosa (npr. luke, marine, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, efluenti oborinske vode), ako je to izvedivo.

3.

Za D10C3 i D10C4: praćenje se može temeljiti na slučajnim pojavama (npr. broj nasukanih uginulih životinja, zapletene životinje u kolonijama za razmnožavanje, pogođene jedinke po ispitivanju).

Mjerne jedinice za kriterije:

D10C1: količina otpadaka po kategoriji kao broj komada:

na 100 metara (m) obale,

po kvadratnom kilometru (km2) za površinski sloj vodenog stupca i za morsko dno,

D10C2: količina mikrootpadaka po kategoriji kao broj komada i masa u gramima (g):

po kvadratnom metru (m2) za površinski sloj vodenog stupca,

po kilogramu (suhe mase) (kg) sedimenta za obalu i morsko dno,

D10C3: količina otpadaka/mikrootpadaka u gramima (g) i broj komada po jedinki za svaku vrstu u odnosu na veličinu (masa ili duljina, prema potrebi) uzorkovane jedinke,

D10C4: broj pogođenih jedinki (letalno, subletalno) po vrsti.

Deskriptor 11.

Unos energije, uključujući podvodnu buku, na razinama je koje ne štete morskom okolišu

Relevantni pritisci: unos antropogenih zvukova; unos drugih oblika energije

Kriteriji, uključujući elemente kriterija, i metodološki standardi

Elementi kriterija

Kriteriji

Metodološki standardi

Antropogeni impulsni zvukovi u vodi.

D11C1 – Primarni:

Prostorna raspodjela, trajanje i razine izvora antropogenih impulsnih zvukova ne prelaze vrijednosti koje štete morskim životinjama.

Države članice utvrđuju granične vrijednosti za te razine suradnjom na razini Unije, uzimajući u obzir posebnosti regije ili podregije.

Opseg procjene:

Regija, podregija ili daljnje podjele.

Primjena kriterija:

Mjera u kojoj se postiglo dobro stanje okoliša izražava se za svako procijenjeno područje na sljedeći način:

(a)

za D11C1 trajanje impulsnih zvukova po kalendarskoj godini, njihova raspodjela unutar godine i prostorna raspodjela u području procjene te se navodi jesu li dostignute utvrđene granične vrijednosti;

(b)

za D11C2 godišnji prosjek razine zvuka ili druga odgovarajuća privremena mjerna jedinica dogovorena na razini regije ili podregije, po jedinici površine, prostorna raspodjela unutar područja procjene, te površina (%, km2) područja procjene na kojoj su dostignute utvrđene granične vrijednosti.

O primjeni kriterija D11C1 i D11C2 u procjeni dobrog stanja okoliša za deskriptor 11. dogovara se na razini Unije.

Ishodi tih kriterija doprinose i procjenama u okviru deskriptora 1.

Antropogeni kontinuirani zvukovi niske frekvencije u vodi.

D11C2 – Primarni:

Prostorna raspodjela, trajanje i razine antropogenog kontinuiranog zvuka niske frekvencije ne prelaze vrijednosti koje štete morskim životinjama.

Države članice utvrđuju granične vrijednosti za te razine suradnjom na razini Unije, uzimajući u obzir posebnosti regije ili podregije.

Specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu

1.

Za praćenje D11C1:

(a)

prostorna razlučivost: geografske lokacije čiji se oblik i područje utvrđuju na razini regije ili podregije na temelju, primjerice, aktivnosti navedenih u Prilogu III. Direktivi 2008/56/EZ;

(b)

impulsni zvuk opisan kao razina monopolnog izvora energije u jedinicama dB re 1μPa2 s ili od nule do najviše razine monopolnog izvora u jedinicama dB re 1μPa m, oboje u frekvencijskom rasponu od 10 Hz do 10 kHz. Države članice mogu razmotriti druge specifične izvore s višim frekvencijskim rasponom ako se učinci duljeg dometa smatraju važnima.

2.

Za praćenje D11C2:

godišnji prosjek, ili druga odgovarajuća mjerna jedinica dogovorena na razini regije ili podregije, s obzirom na kvadrat zvučnog tlaka u svakom od dva „pojasa jedne trećine oktave”, jednim s prosjekom od 63 Hz, a drugim od 125 Hz, izražen kao razina u decibelima u jedinicama dB re 1μPa, pri odgovarajućoj prostornoj razlučivosti u odnosu na tlak. Može se mjeriti izravno ili izvedeno iz modela upotrijebljenog za interpolaciju između ili ekstrapolaciju iz mjerenja. Usto, države članice mogu na regionalnoj ili podregionalnoj razini odlučiti o praćenju dodatnih frekvencijskih raspona.

Kriteriji koji se odnose na druge oblike unosa energije (uključujući toplinsku energiju, elektromagnetska polja i svjetlost) i kriteriji povezani s okolišnim učincima buke i dalje se razvijaju.

Mjerne jedinice za kriterije:

D11C1: broj dana po tromjesečju (ili mjesečno, ako je primjereno) s izvorima impulsnog zvuka; godišnji udio (postotak) jedinica površine ili površina u kvadratnim kilometrima (km2) područja procjene s izvorima impulsnog zvuka,

D11C2: godišnji prosjek (ili prosjek za drugu mjernu jedinicu vremena) razine kontinuiranog zvuka po jedinici površine; udio (postotak) ili površina u kvadratnim kilometrima (km2) područja procjene s izvorima impulsnog zvuka koji su prešli granične vrijednosti.

DIO II.

Kriteriji, metodološki standardi, specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu bitnih svojstava i karakteristika te sadašnjeg stanja okoliša morskih voda u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2008/56/EZ

U dijelu II. navedeni su deskriptori povezani s odgovarajućim elementima ekosustava: skupinama vrsta ptica, sisavaca, gmazova, riba i glavonožaca (deskriptor 1.), pelagijskim staništima (deskriptor 1.), bentoskim staništima (deskriptori 1. i 6.) i ekosustavima, uključujući hranidbene mreže (deskriptori 1. i 4.), kako su navedeni u Prilogu III. Direktivi 2008/56/EZ (14).

Tematsko područje

Skupine vrsta ptica, sisavaca, gmazova, riba i glavonožaca (povezano s deskriptorom 1.)

Kriteriji, uključujući elemente kriterija, i metodološki standardi

Elementi kriterija

Kriteriji

Metodološki standardi

Vrste ptica, sisavaca, gmazova i vrste riba, rakova i mekušaca koji se ne iskorištavaju u komercijalne svrhe te kojima prijeti rizik od slučajnog usputnog ulova u regiji ili podregiji.

Države članice utvrđuju taj popis vrsta putem suradnje na razini regije ili podregije u skladu s obvezama utvrđenima u članku 25. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1380/2013 povezanima s aktivnostima prikupljanja podataka te uzimajući u obzir popis vrsta u tablici 1.D Priloga Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2016/1251 (15).

D1C1 – Primarni:

Stopa smrtnosti po vrsti kao rezultat skučajnog usputnog ulova ispod je razina koje ugrožavaju vrstu pa je osigurana njezina dugoročna održivost.

Države članice putem suradnje na razini regije ili podregije utvrđuju granične vrijednosti stope smrtnosti po vrsti uslijed slučajnog usputnog ulova.

Opseg procjene:

Kako se primjenjuje za procjenu odgovarajućih vrsta ili skupina vrsta u okviru kriterija od D1C2 do D1C5.

Primjena kriterija:

Mjera u kojoj se postiglo dobro stanje okoliša izražava se za svako procijenjeno područje na sljedeći način:

stopa smrtnosti po vrsti te se navodi jesu li dostignute utvrđene granične vrijednosti.

Taj kriterij doprinosi procjeni odgovarajuće vrste u okviru kriterija D1C2.

Skupine vrsta, kako su navedene u tablici 1., te jesu li prisutne u regiji ili podregiji.

Države članice putem suradnje na razini regije ili podregije utvrđuju skup vrsta reprezentativnih za svaku skupinu vrsta, odabranih u skladu s kriterijima utvrđenima u „specifikacijama za odabir vrsta i staništa”. One uključuju sisavce i gmazove navedene u Prilogu II. Direktivi 92/43/EEZ i mogu uključivati bilo koju drugu vrstu, npr. one navedene u okviru zakonodavstva Unije (drugi prilozi Direktivi 92/43/EEZ, Direktiva 2009/147/EZ ili u okviru Uredbe (EU) br. 1380/2013) i međunarodnih sporazuma kao što su regionalne konvencije o moru.

D1C2 – Primarni:

Antropogeni pritisci nisu štetno utjecali na brojnost populacije vrste pa je osigurana njezina dugoročna održivost.

Države članice utvrđuju granične vrijednosti za svaku vrstu putem suradnje na razini regije ili podregije uzimajući u obzir prirodnu varijaciju veličine populacije i stope smrtnosti izvedene iz kriterija D1C1, D8C4 i D10C4 te drugih relevantnih pritisaka. Za vrste obuhvaćene Direktivom 92/43/EEZ te su vrijednosti u skladu s povoljnim vrijednostima referentne populacije koje su utvrdile relevantne države članice na temelju Direktive 92/43/EZ.

Opseg procjene:

Primjenjuju se ekološki relevantne ljestvice za svaku skupinu vrsta, i to kako slijedi:

za kitove zubane koji duboko rone, kitove usane, dubokomorsku ribu: regija,

za ptice, male kitove zubane te ribe pelagijskog i pridnenog grebena: regija ili daljnja podjela za Baltičko more i Crno more; podregija za sjeveroistočni Atlantski ocean i Sredozemno more,

za tuljane, kornjače, glavonošce: regija ili daljnja podjela za Baltičko more; podregija za sjeveroistočni Atlantski ocean i Sredozemno more,

za obalnu ribu: daljnja podjela regije ili podregije,

za ribu i glavonošce koji se iskorištavaju u komercijalne svrhe: kako se primjenjuje u okviru deskriptora 3.

Primjena kriterija:

Stanje svake vrste procjenjuje se zasebno na temelju kriterija odabranih za primjenu i ti se kriteriji upotrebljavaju za izražavanje mjere u kojoj je postignuto dobro stanje okoliša za svaku skupinu vrsta za svako procijenjeno područje, kako slijedi:

(a)

u procjenama se izražavaju vrijednosti za svaki kriterij primijenjen po vrsti i navodi se jesu li za njih dostignute utvrđene granične vrijednosti;

(b)

opće stanje vrsta obuhvaćenih Direktivom 92/43/EEZ izvodi se primjenom metode predviđene tom Direktivom. Opće stanje za vrste koje se iskorištavaju u komercijalne svrhe procjenjuju se u okviru deskriptora 3. Za druge vrste opće stanje izvodi se primjenom metode dogovorene na razini Unije uzimajući u obzir posebnosti regije ili podregije;

(c)

opće stanje skupine vrsta izvodi se primjenom metode dogovorene na razini Unije uzimajući u obzir posebnosti regije ili podregije.

D1C3 – Primarni za ribu i glavonošce koji se iskorištavaju u komercijalne svrhe i sekundarni za druge vrste:

Demografske značajke populacije vrste (npr. tjelesna veličina ili starosna struktura, omjer među spolovima, plodnost i stope preživljavanja) ukazuju na zdravu populaciju na koju antropogeni pritisci nisu štetno utjecali.

Države članice putem suradnje na razini regije ili podregije utvrđuju granične vrijednosti za posebne značajke svake vrste uzimajući u obzir štetne učinke na njihovo zdravlje izvedene iz kriterija D8C2, D8C4 i drugih relevantnih pritisaka.

D1C4 – Primarni za vrste obuhvaćene prilozima II., IV. ili V. Direktivi 92/43/EEZ i sekundarni za druge vrste:

areal i, ako je relevantno, obrazac rasprostranjenosti vrste u skladu je s glavnim fiziografskim, geografskim i klimatskim uvjetima.

Države članice utvrđuju granične vrijednosti za svaku vrstu putem suradnje na razini regije ili podregije. Za vrste obuhvaćene Direktivom 92/43/EEZ te su vrijednosti u skladu s povoljnim vrijednostima referentnog areala koje su države članice utvrdile na temelju Direktive 92/43/EEZ.

D1C5 – Primarni za vrste obuhvaćene prilozima II., IV. i V. Direktivi 92/43/EEZ i sekundarni za druge vrste:

opseg i stanje staništa vrste takvi su da mogu poduprijeti različite faze životnog ciklusa vrste.

Elementi kriterija

Tablica 1.

Skupine vrsta  (16)

Komponenta ekosustava

Skupine vrsta

Ptice

Travnjačke ptice

Ptice močvarice

Ptice koje se hrane na površini vode

Ptice koje se hrane u pelagijskoj zoni

Ptice koje se hrane u bentoskoj zoni

Sisavci

Mali kitovi zubani

Kitovi zubani koji duboko rone

Kitovi usani

Tuljani

Gmazovi

Kornjače

Ribe

Priobalne ribe

Ribe pelagijskog grebena

Ribe pridnenog grebena

Dubokomorske ribe

Glavonošci

Obalni glavonošci/glavonošci grebena

Dubokomorski glavonošci

Specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu povezane s tematskim područjem „Skupine vrsta morskih ptica, sisavaca, gmazova, riba i glavonožaca”

1.

Za D1C1 podaci se daju za vrstu po ribolovnoj aktivnosti za svako područje ICES-a ili geografsko potpodručje GFCM-a ili ribolovna područja FAO-a za makaronezijsku biogeografsku regiju kako bi se omogućilo njihovo grupiranje na odgovarajućoj ljestvici za predmetnu vrstu te utvrdilo koja vrsta ribolova i koja ribolovna oprema najviše doprinose slučajnim ulovima za svaku vrstu.

2.

„Obalno” se tumači na temelju fizičkih, hidroloških i ekoloških parametara te nije ograničeno na obalne vode kako su definirane u članku 2. stavku 7. Direktive 2000/60/EZ.

3.

Vrste se mogu procjenjivati na razini populacije, ako je to primjereno.

4.

Ako je to moguće, procjene na temelju Direktive 92/43/EZ, Direktive 2009/147/EU i Uredbe (EU) br. 1380/2013 upotrebljavaju se za potrebe ove Odluke:

(a)

za ptice kriteriji D1C2 i D1C4 izjednačavaju se s kriterijima „veličina populacije” i „karta rasprostranjenosti i veličina areala razmnožavanja” iz Direktive 2009/147/EZ;

(b)

za sisavce, gmazove i nekomercijalnu ribu kriteriji su jednakovrijedni onima upotrijebljenima u okviru Direktive 92/43/EEZ, kako slijedi: D1C2 i D1C3 izjednačavaju se s „populacijom”, D1C4 izjednačava se s „arealom”, a D1C5 izjednačava se sa „staništem vrste”;

(c)

za ribu i glavonošce koji se iskorištavaju u komercijalne svrhe procjene u okviru deskriptora 3. upotrebljavaju se za potrebe deskriptora 1., uz primjenu kriterija D3C2 za D1C2 i kriterija D3C3 za D1C3.

5.

Procjene štetnih učinaka pritisaka u okviru kriterija D1C1, D2C3, D3C1, D8C2, D8C4 i D10C4, kao i procjene pritisaka u okviru kriterija D9C1, D10C3, D11C1 i D11C2 uzimaju se u obzir u procjenama vrsta u okviru deskriptora 1.

Mjerne jedinice za kriterije:

D1C2: brojnost (broj jedinki ili biomasa u tonama (t)) po vrsti.

Tematsko područje

Pelagijska staništa (povezano s deskriptorom 1.)

Kriteriji, uključujući elemente kriterija, i metodološki standardi

Elementi kriterija

Kriteriji

Metodološki standardi

Široki tipovi pelagijskog staništa (promjenjive slanosti (17), obalno, grebensko i oceansko/otvorenog mora), ako su prisutni u regiji ili podregiji, te drugi tipovi staništa kako su definirani u drugom stavku.

Države članice putem putem suradnje na razini regije ili podregije mogu izabrati dodatne tipove staništa u skladu s kriterijima utvrđenima u „specifikacijama za odabir vrsta i staništa”.

D1C6 – Primarni:

Stanje tipa staništa, uključujući njegovu biotičku i abiotičku strukturu i njegove funkcije (npr. tipični sastav vrsta i njihova relativna brojnost, odsustvo posebno osjetljivih vrsta ili vrsta koje imaju ključnu funkciju, struktura vrste prema veličini), nije pogoršano zbog antropogenih pritisaka.

Države članice putem suradnje na razini regije ili podregije utvrđuju granične vrijednosti za stanje svakog tipa staništa osiguravajući usklađenost s povezanim vrijednostima utvrđenima u okviru deskriptora 2., 5. i 8.

Opseg procjene:

Daljnja podjela regije ili podregije kako se upotrebljava za procjene širokih tipova bentoskog staništa, koja odražava biogeografske razlike u sastavu vrsta određenog tipa staništa.

Primjena kriterija:

Mjera u kojoj se postiglo dobro stanje okoliša izražava se za svako procijenjeno područje na sljedeći način:

(a)

procijenjeni udio i površina svakog procijenjenog tipa staništa za koje su dostignute utvrđene granične vrijednosti;

(b)

popis širokih tipova staništa u području procjene koji nisu procijenjeni.

Specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu povezane s tematskim područjem „Pelagijska staništa”

1.

„Obalno” se tumači na temelju fizičkih, hidroloških i ekoloških parametara te nije ograničeno na obalne vode kako su definirane u članku 2. stavku 7. Direktive 2000/60/EZ.

2.

Procjene štetnih učinaka pritisaka, uključujući u okviru kriterija D2C3, D5C2, D5C3, D5C4, D7C1, D8C2 i D8C4 uzimaju se u obzir u procjenama pelagijskih staništa u okviru deskriptora 1.

Mjerne jedinice za kriterije:

D1C6: površina tipa staništa koje je pretrpjelo štetu u kvadratnim kilometrima (km2) i kao udio (postotak) ukupne površine tipa staništa.

Tematsko područje

Bentoska staništa (povezano s deskriptorima 1. i 6.)

Kriteriji, uključujući elemente kriterija, i metodološki standardi

Elementi kriterija

Kriteriji

Metodološki standardi

Vidjeti dio I. ovog Priloga za kriterije D6C1, D6C2 i D6C3.

Široki tipovi bentoskog staništa kako su navedeni u tablici 2., ako su prisutni u regiji ili podregiji, i druge vrste staništa kako su definirane u drugom stavku.

Države članice putem suradnje na razini regije ili podregije mogu odabrati dodatne tipove staništa u skladu s kriterijima utvrđenima u „specifikacijama za odabir vrsta i staništa”, koji mogu uključivati tipove staništa navedene u Direktivi 92/43/EEZ ili međunarodnim sporazumima npr. regionalnim konvencijama o moru i to za potrebe:

(a)

procjene svakog širokog tipa staništa u okviru kriterija D6C5;

(b)

procjene tih tipova staništa.

Isti skup tipova staništa služi za potrebe procjena bentoskih staništa u okviru deskriptora 1. i integriteta morskog dna u okviru deskriptora 6.

D6C4 – Primarni:

Površina gubitka tipa staništa koji je rezultat antropogenih pritisaka ne prelazi određeni udio prirodne površine tipa staništa u području procjene.

Države članice putem suradnje na razini Unije utvrđuju najveću dopuštenu površinu gubitka staništa kao udio ukupne prirodne površine tipa staništa, uzimajući u obzir posebnosti regije ili podregije.

Opseg procjene:

Daljnja podjela regije ili podregije, koja odražava biogeografske razlike u sastavu vrsta u širokom tipu staništa.

Primjena kriterija:

Ista procjena po tipu staništa, uz primjenu kriterija D6C4 i D6C5, služi za potrebe procjena i bentoskih staništa u okviru deskriptora 1. i integriteta morskog dna u okviru deskriptora 6.

Mjera u kojoj se postiglo dobro stanje okoliša izražava se za svako procijenjeno područje na sljedeći način:

(a)

za D6C4 kao procijenjeni udio i površina gubitka po tipu staništa te se navodi je li time dostignuta utvrđena vrijednost površine;

(b)

za D6C5 kao procijenjeni udio i opseg štetnih učinaka, uključujući izgubljeni udio iz točke (a) po tipu staništa, te se navodi je li time dostignuta utvrđena vrijednost opsega;

(c)

opće stanje tipa staništa uz primjenu metode dogovorene na razini Unije na temelju točaka (a) i (b) te popis širokih tipova staništa u području procjene koji nisu procijenjeni.

D6C5 – Primarni:

Opseg štetnih učinaka antropogenih pritisaka na stanje tipa staništa, uključujući mijenjanje njegove biotičke i abiotičke strukture i njegovih funkcija (npr. tipični sastav vrsta i njihova relativna brojnost, odsustvo posebno osjetljivih vrsta ili vrsta koje imaju ključnu funkciju, struktura vrste prema veličini), ne prelazi određeni udio prirodnog opsega tipa staništa u području procjene.

Države članice putem suradnje na razini Unije utvrđuju granične vrijednosti za štetne učinke na stanje svakog tipa staništa osiguravajući usklađenost s povezanim vrijednostima utvrđenima u okviru deskriptora 2., 5., 6., 7. i 8. te uzimajući u obzir posebnosti regije ili podregije.

Države članice putem suradnje na razini Unije utvrđuju najveći dopušteni opseg tih štetnih učinaka kao udio ukupnog prirodnog opsega tipa staništa, uzimajući u obzir posebnosti regije ili podregije.

Elementi kriterija

Tablica 2.

Široki tipovi bentoskog staništa uključujući povezane biološke zajednice (relevantni za kriterije u okviru deskriptora 1. i 6.) koji se izjednačavaju s jednim tipom ili više tipova staništa iz klasifikacije staništa prema Informacijskom sustavu Europske unije o prirodi (EUNIS)  (18) . Ažuriranja tipologije EUNIS-a odražavaju se u širokim tipovima staništa koji se upotrebljavaju za potrebe Direktive 2008/56/EZ i ove Odluke.

Komponenta ekosustava

Široki tipovi staništa

Odgovarajući kodovi staništa prema EUNIS-u (verzija iz 2016.)

Bentoska staništa

Stjenovita obala i biogeni greben

MA1, MA2

Obalni sediment

MA3, MA4, MA5, MA6

Infralitoralno kamenje i biogeni greben

MB1, MB2

Infralitoralni krupni sediment

MB3

Infralitoralni mješoviti sediment

MB4

Infralitoralni pijesci

MB5

Infralitoralni muljevi

MB6

Cirkalitoralno kamenje i biogeni greben

MC1, MC2

Cirkalitoralni krupni sediment

MC3

Cirkalitoralni mješoviti sediment

MC4

Cirkalitoralni pijesci

MC5

Cirkalitoralni muljevi

MC6

Odobalno cirkalitoralno kamenje i biogeni greben

MD1, MD2

Odobalni cirkalitoralni krupni sediment

MD3

Odobalni cirkalitoralni mješoviti sediment

MD4

Odobalni cirkalitoralni pijesci

MD5

Odobalni cirkalitoralni muljevi

MD6

Kamenje i biogeni greben gornjeg batijala (19)

ME1, ME2

Sediment gornjeg batijala

ME3, ME4, ME5, ME6

Kamenje i biogeni greben donjeg batijala

MF1, MF2

Sediment donjeg batijala

MF3, MF4, MF5, MF6

Ponorski tip

MG1, MG2, MG3, MG4, MG5, MG6

Specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu povezane s tematskim područjem „Bentoska staništa”

1.

Stanje svakog tipa staništa procjenjuje se upotrebom procjena (npr. procjena podtipova širokog tipa staništa) u okviru Direktive 92/43/EEZ i Direktive 2000/60/EZ, kad god je to moguće.

2.

Procjena kriterija D6C4 temelji se na procjeni provedenoj u okviru kriterija D6C1.

3.

Kriteriji D6C4 i D6C5 izjednačavaju se s kriterijima „areal/područje pokriveno tipom staništa unutar areala” i „specifična struktura i funkcije” iz Direktive 92/43/EEZ.

4.

Za D6C5 uzimaju se u obzir procjene štetnih učinaka pritisaka, uključujući u okviru kriterija D2C3, D3C1, D3C2, D3C3, D5C4, D5C5, D5C6, D5C7, D5C8, D6C3, D7C2, D8C2 i D8C4.

5.

Za D6C5 sastav vrste odnosi se na najnižu taksonomsku razinu koja je primjerena za procjenu.

Mjerne jedinice za kriterije:

D6C4: površina gubitka staništa u kvadratnim kilometrima (km2) i kao udio (postotak) ukupne površine tipa staništa,

D6C5: površina tipa staništa koje je pretrpjelo štetu u kvadratnim kilometrima (km2) i kao udio (postotak) ukupne površine tipa staništa.

Specifikacije za odabir vrsta i staništa u okviru tematskog područja „Skupine vrsta morskih ptica, sisavaca, gmazova, riba i glavonožaca”, „Pelagijska staništa” i „Bentoska staništa”

Odabir vrsta i staništa koje treba dodijeliti skupinama vrsta te širokim tipovima pelagijskog i bentoskog staništa temelji se na sljedećem:

1.

Znanstvenim kriterijima (ekološka relevantnost):

(a)

reprezentativnost za komponentu ekosustava (skupinu vrsta ili široki tip staništa) i za funkcioniranje ekosustava (npr. povezanost staništa i populacija, potpunost i cjelovitost ključnih staništa), važnost za procjenu stanja/učinaka, npr. imaju ključnu funkcionalnu ulogu u komponenti (npr. velika ili posebna biološka raznolikost, produktivnost, trofička veza, posebni resurs ili usluga) ili posebne značajke životnog ciklusa (starost i veličina pri razmnožavanju, dugovječnost, migracijska obilježja);

(b)

relevantnost za procjenu ključnog antropogenog pritiska kojem je izložena komponenta ekosustava, osjetljivost na pritisak i izloženost pritisku (ranjivost) u području procjene;

(c)

prisutnost u dovoljnom broju ili opsegu u području procjene kako bi se mogao oblikovati odgovarajući pokazatelj za procjenu;

(d)

skup odabranih vrsta ili staništa obuhvaća, koliko je to moguće, potpuni raspon ekoloških funkcija komponenti ekosustava i ekološke pritiske kojima je komponenta izložena;

(e)

ako su vrste iz skupine vrsta usko povezane s određenim širokim tipom staništa može ih se uključiti u taj tip staništa za potrebe praćenja i procjene; u takvim slučajevima predmetna vrsta ne ulazi u procjenu skupine vrsta.

2.

Dodatnim praktičnim kriterijima (koji nisu važniji od znanstvenih kriterija):

(a)

izvedivost praćenja/tehnička izvedivost;

(b)

troškovi praćenja;

(c)

odgovarajući vremenski niz podataka.

Reprezentativni skup vrsta i staništa koje treba procijeniti vjerojatno je specifičan za regiju ili podregiju, premda se određene vrste mogu javljati u nekoliko regija ili podregija.

Tematsko područje

Ekosustavi, uključujući hranidbene mreže (povezano s deskriptorima 1. i 4.)

Kriteriji, uključujući elemente kriterija, i metodološki standardi

Elementi kriterija

Kriteriji

Metodološki standardi

Trofičke skupine ekosustava.

Države članice utvrđuju popis trofičkih skupina putem suradnje na razini regije ili podregije.

D4C1 – Primarni:

Antropogeni pritisci nisu štetno utjecali na raznolikost (sastav vrsta i njihova relativna brojnost) trofičke skupine.

Države članice utvrđuju granične vrijednosti putem suradnje na razini regije ili podregije.

Opseg procjene:

Regionalna razina za Baltičko more i Crno more; podregionalna razina za sjeveroistočni Atlantski ocean i Sredozemno more.

Prema potrebi mogu se primijeniti daljnje podjele.

Primjena kriterija:

Ako vrijednosti prelaze granične vrijednosti, može se provesti daljnje istraživanje i istraga radi razumijevanja uzroka propadanja.

D4C2 – Primarni:

Antropogeni pritisci nisu štetno utjecali na ravnotežu ukupne brojnosti skupine između trofičkih skupina.

Države članice utvrđuju granične vrijednosti putem suradnje na razini regije ili podregije.

D4C3 – Sekundarni:

Antropogeni pritisci nisu štetno utjecali na raspodjelu jedinki prema veličini unutar trofičke skupine.

Države članice utvrđuju granične vrijednosti putem suradnje na razini regije ili podregije.

D4C4 – Sekundarni (prema potrebi se primjenjuje kao dopuna kriteriju D4C2):

Antropogeni pritisci nisu štetno utjecali na produktivnost trofičke skupine.

Države članice utvrđuju granične vrijednosti putem suradnje na razini regije ili podregije.

Specifikacije i standardizirane metode za praćenje i procjenu

1.

Sastav vrsta odnosi se na najnižu taksonomsku razinu primjerenu za procjenu.

2.

Pri odabiru trofičkih skupina kao elemenata kriterija uzima se u obzir popis trofičkih skupina prema ICES-u (20) te su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

obuhvaćene su najmanje tri trofičke skupine;

(b)

dvije trofičke skupine ne uključuju ribe;

(c)

najmanje jedna trofička skupina primarni je proizvođač;

(d)

po mogućnosti predstavljaju najmanje početak, srednji dio i kraj prehrambenog lanca.

Mjerne jedinice:

D4C2: ukupna brojnost (broj jedinki ili biomasa u tonama (t)) za sve vrste u trofičkoj skupini.


(1)  Kad se u ovoj Odluci upućuje na „deskriptor”, to se odnosi na odgovarajuće kvalitativne deskriptore za utvrđivanje dobrog stanja okoliša, kako je navedeno u numeriranim točkama u Prilogu I. Direktivi 2008/56/EZ.

(2)  D3C2 i D3C3 kriteriji su koji se odnose na stanje riba, rakova i mekušaca koji se iskorištavaju u komercijalne svrhe, ali su zbog jasnoće prikazani u dijelu I.

(3)  D3C3 možda ne bude dostupan za primjenu 2018. pri preispitivanju početne procjene i utvrđivanja dobrog stanja okoliša na temelju članka 17. stavka 2. točke (a) Direktive 2008/56/EZ.

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 199/2008 od 25. veljače 2008. o uspostavi okvira Zajednice za prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u sektoru ribarstva i podršci za znanstveno savjetovanje vezano uz zajedničku ribarstvenu politiku (SL L 60, 5.3.2008., str. 1.).

(5)  Smjernice objavljene u kontekstu Zajedničke provedbene strategije za Direktivu 2000/60/EZ mogu biti relevantne u ovoj procjeni (npr. „br. 13 – Opći pristup klasifikaciji ekološkog stanja i ekološkog potencijala” i „br. 23 – Procjena eutrofikacije u kontekstu europske vodne politike”).

(6)  Odluka Komisije 2013/480/EU оd 20. rujna 2013. o utvrđivanju, u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, vrijednosti za klasifikacije sustava praćenja u državama članicama kao rezultat postupka interkalibracije i stavljanju izvan snage Odluke 2008/915/EZ (SL L 266, 8.10.2013., str. 1.).

(7)  Fizički gubitak znači fizički gubitak iz točke 3. specifikacija pod deskriptorom 6.

(8)  Direktiva 2005/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o onečišćenju s brodova i uvođenju sankcija, uključujući i kaznene sankcije, za kažnjiva djela onečišćenja (SL L 255, 30.9.2005., str. 11.).

(9)  Uredba (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (SL L 354, 28.12.2013., str. 1.).

(10)  Uredba (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja (SL L 165, 30.4.2004., str. 1.).

(11)  Uredba Komisije (EU) br. 589/2014 od 2. lipnja 2014. o metodama uzorkovanja i analitičkim metodama za kontrolu količina dioksina, dioksinima sličnih PCB-a i PCB-a koji nisu slični dioksinu u određenoj hrani i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 252/2012 (SL L 164, 3.6.2014., str. 18.).

(12)  Uredba Komisije (EZ) br. 333/2007 od 28. ožujka 2007. o metodama uzorkovanja i analitičkim metodama za službenu kontrolu razina olova, kadmija, žive, anorganskog kositra, 3-MCPD-a i benzo(a)pirena u hrani (SL L 88, 29.3.2007., str. 29.).

(13)  Riječ je o kategorijama „materijala 1. razine” s glavnog popisa kategorija otpada iz „Smjernica za praćenje morskog otpada u europskim morima” Zajedničkog istraživačkog centra (2013., ISBN 978-92-79-32709-4). U glavnom popisu navodi se što obuhvaća koja kategorija, primjerice „kemikalije” se odnose na parafin, vosak, naftu i katran.

(14)  Uredba (EZ) br. 199/2008 može se primijeniti za prikupljanje relevantnih podataka povezanih s ribolovom u okviru deskriptora 1., 4. i 6.

(15)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1251 od 12. srpnja 2016. o donošenju višegodišnjeg programa Unije za prikupljanje podataka te upravljanje i korištenje njima u sektorima ribarstva i akvakulture za razdoblje od 2017. do 2019. (SL L 207, 1.8.2016., str. 113.).

(16)  U primjeni Uredbe (EZ) br. 199/2008 trebali bi se upotrebljavati relevantni podaci povezani s ribolovom.

(17)  Zadržava se u slučajevima gdje se estuarijski tokovi protežu izvan voda definiranih kao prijelazne vode u skladu s Direktivom 2000/60/EZ.

(18)  Evans, D. (2016.). Revising the marine section of the EUNIS Habitat classification – Report of a workshop held at the European Topic Centre on Biological Diversity, 12. i 13. svibnja 2016. Radni dokument ETC/BD-a br. A/2016.

(19)  Iako nije posebno definirana u klasifikaciji prema EUNIS-u, granica između gornjeg batijala i donjeg batijala može se utvrditi kao određena granica dubine.

(20)  Mišljenje ICES-a (2015.) Knjiga 1., Poseban zahtjev za mišljenje ICES-a, objavljeno 20. ožujka 2015.


Ispravci

18.5.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 125/75


Ispravak Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/1011 od 24. travnja 2015. o dopuni Uredbe (EZ) br. 273/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o prekursorima za droge i Uredbe Vijeća (EZ) br. 111/2005 o utvrđivanju pravila za nadzor trgovine prekursorima za droge između Unije i trećih zemalja te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 1277/2005

( Službeni list Europske unije L 162 od 27. lipnja 2015. )

Na stranici 15., u članku 3. stavku 9. drugom podstavku točki i.:

umjesto:

„datum isteka valjanosti, kada je trajanje valjanosti bilo utvrđeno u skladu s člankom 3. stavkom 6. ove Uredbe ili u skladu s člankom 3. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 273/2004;”;

treba stajati:

„datum isteka valjanosti, kada je trajanje valjanosti bilo utvrđeno u skladu s člankom 3. stavkom 7. ove Uredbe ili u skladu s člankom 3. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 273/2004;”.