ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 74

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 60.
18. ožujka 2017.


Sadržaj

 

I.   Zakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Uredba (EU) 2017/458 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 u pogledu jačanja kontrola provjerom u relevantnim bazama podataka na vanjskim granicama

1

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


I. Zakonodavni akti

UREDBE

18.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 74/1


UREDBA (EU) 2017/458 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 15. ožujka 2017.

o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 u pogledu jačanja kontrola provjerom u relevantnim bazama podataka na vanjskim granicama

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 77. stavak 2. točku (b),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Provedba kontrola na vanjskim granicama i dalje je jedan od glavnih načina zaštite područja bez nadzora unutarnjih granica te se njome znatno doprinosi garanciji dugoročne sigurnosti Unije i njezinih građana. Takve kontrole provode se u interesu svih država članica. Jedan od ciljeva takvih kontrola jest sprečavanje svih prijetnji unutarnjoj sigurnosti i javnom poretku država članica, neovisno o izvoru takve prijetnje, među ostalim i kada su uzrok takve prijetnje građani Unije.

(2)

Osnovne kontrole na temelju brze i jednostavne provjere valjanosti putne isprave za prelazak granice trenutačno predstavljaju pravilo za osobe s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije. Pojava stranih terorističkih boraca, od kojih su mnogi građani Unije, ukazuje na potrebu da se na vanjskim granicama ojačaju kontrole u odnosu na osobe s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije.

(3)

Putne isprave osoba s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije trebalo bi stoga sustavno kontrolirati, pri ulasku na državno područje država članica kao i pri izlasku iz njega, provjerom u relevantnim bazama podataka o ukradenim, otuđenim, izgubljenim i poništenim putnim ispravama kako bi se osiguralo da takve osobe ne prikrivaju svoj stvarni identitet.

(4)

Države članice obvezne su sustavno kontrolirati državljane trećih zemalja prilikom njihova ulaska provjerom u svim relevantnim bazama podataka. Trebalo bi osigurati da se takve kontrole sustavno provode i pri izlasku.

(5)

Službenici graničnog nadzora trebali bi također sustavno kontrolirati osobe s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije provjerom u Schengenskom informacijskom sustavu (SIS) i drugim relevantnim bazama podataka Unije. Time se ne bi trebale dovoditi u pitanje provjere u nacionalnim bazama podataka i Interpolovim bazama podataka.

(6)

U tu svrhu države članice trebale bi osigurati da njihovi službenici graničnog nadzora na graničnim prijelazima na vanjskim granicama imaju pristup relevantnim nacionalnim bazama podataka i bazama podataka Unije, uključujući SIS i Interpolovu bazu podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD) kako bi se osigurala puna provedba ove Uredbe.

(7)

Takve sustavne kontrole trebale bi se provoditi u potpunoj sukladnosti s odgovarajućim pravom Unije, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća (2), te uz puno poštovanje ljudskog dostojanstva, u skladu s člankom 7. te uredbe.

(8)

U skladu s člankom 15. Uredbe (EU) 2016/399, države članice trebale bi rasporediti dovoljan broj odgovarajućeg osoblja i sredstava za provedbu sustavnih kontrola kako bi se spriječilo da takve kontrole uzrokuju nerazmjerno vrijeme čekanja te ometanje protoka prometa na vanjskim granicama.

(9)

Obveza provedbe sustavnih kontrola pri ulasku i izlasku primjenjuje se na vanjske granice država članica. Također se primjenjuje, i pri ulasku i pri izlasku, na unutarnje granice država članica za koje je provjera u skladu s primjenjivim postupcima schengenske evaluacije već uspješno završena, ali za koje odluka o ukidanju nadzora na njihovim unutarnjim granicama u skladu s odgovarajućim odredbama relevantnih akata o pristupanju još nije donesena. Kako bi se izbjeglo da osobe s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije dvaput podliježu tim kontrolama pri prelasku unutarnjih granica tih država članica na kopnu, na izlasku bi trebalo biti moguće podvrgnuti ih tim kontrolama na nesustavnoj osnovi, na temelju procjene rizika.

(10)

Tehnološki napredak u načelu je omogućio provjeru u relevantnim bazama podataka na način koji u ograničenoj mjeri utječe na trajanje prelazaka granice jer se kontrole isprava i osoba mogu obaviti usporedo. U tom kontekstu mogla bi biti relevantna vrata za automatizirani nadzor granice. Uporabom podataka o putnicima zaprimljenima u skladu s Direktivom Vijeća 2004/82/EZ (3) ili u skladu s drugim pravom Unije ili nacionalnim pravom također bi se moglo doprinijeti ubrzanju procesa provedbe potrebnih kontrola tijekom prelaska granice. Stoga se na vanjskim granicama mogu pojačati kontrole, a da to nema nerazmjeran negativan učinak na osobe koje putuju u dobroj vjeri, kako bi se bolje identificirale osobe koje namjeravaju prikriti svoj stvaran identitet ili one za koje je izdano relevantno upozorenje zbog sigurnosnih razloga ili kako bih ih se uhitilo. Sustavne kontrole trebale bi se provoditi na svim vanjskim granicama.

(11)

Međutim, ako provedba sustavnih kontrola provjerom u bazama podataka na granicama ima nerazmjeran učinak na protok prometa na granici, državama članicama trebalo bi dopustiti da ne provode te sustavne kontrole ako se na temelju procjene rizika utvrdi da takvo popuštanje u režimu granične kontrole ne bi dovelo do sigurnosnog rizika. Tu bi procjenu rizika trebalo dostaviti Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu („Agencija”) osnovanoj Uredbom (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća (4) te bi o njoj trebalo redovito izvješćivati i Komisiju i Agenciju. Međutim, u pogledu zračnih granica mogućnost neprovođenja tih sustavnih kontrola trebala bi se primjenjivati samo tijekom ograničenog prijelaznog razdoblja. Na graničnim prijelazima na kojima se ne provode te sustavne kontrole trebalo bi utvrditi identitet osoba s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije na temelju predočenja vjerodostojne putne isprave koja vrijedi za prelazak granice. U tu svrhu te osobe trebale bi podlijegati brzoj i jednostavnoj provjeri valjanosti putne isprave za prelazak granice i prisutnosti znakova krivotvorenja, prema potrebi uporabom tehničkih uređaja, te u slučajevima ako postoje sumnje u pogledu putne isprave ili ako postoje naznake da bi takva osoba mogla predstavljati prijetnju javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima država članica, službenik graničnog nadzora trebao bi obaviti provjeru u svim relevantnim bazama podataka u skladu s ovom Uredbom.

(12)

Ako država članica namjerava ciljano provoditi kontrole provjerom u relevantnim bazama podataka u pogledu osoba s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije, trebala bi bez odgode obavijestiti ostale države članice, Agenciju i Komisiju. Postupak za takvo obavješćivanje trebala bi osmisliti Komisija u suradnji s državama članicama, u skladu s Praktičnim priručnikom za službenike graničnog nadzora (Schengenski priručnik).

(13)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 2252/2004 (5) Unija je uvela biometrijske identifikatore prikaza lica i otisaka prstiju kao sigurnosno obilježje u putovnicama i putnim ispravama koje izdaju države članice. Ta su sigurnosna obilježja uvedena kako bi putovnice i putne isprave bile sigurnije te kako bi se uspostavila pouzdana veza između imatelja i putovnice ili putne isprave. Države članice stoga bi trebale provjeriti najmanje jedan od tih biometrijskih identifikatora ako se sumnja u vjerodostojnost putne isprave za prelazak granice ili u identitet njezina imatelja. Isti pristup trebao bi se primjenjivati na kontrole državljana trećih zemalja ako je to moguće.

(14)

Kako bi se olakšale sustavne kontrole provjerom u bazama podataka, države članice trebale bi postupno iz uporabe povući putne isprave bez strojno čitljivih područja.

(15)

Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje primjena Direktive 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(16)

Države članice, u vlastitom interesu i u interesu drugih država članica, trebale bi unositi podatke u baze podataka Unije. Također bi trebale osigurati da su podaci točni i ažurirani te da su pribavljeni i uneseni na zakonit način.

(17)

S obzirom na to da se cilj ove Uredbe, odnosno jačanje kontrola provjerom u bazama podataka na vanjskim granicama kojim se posebice odgovara na povećanu prijetnju terorizma, odnosi na jedan od načina zaštite područja bez nadzora unutarnjih granica te stoga na pravilno funkcioniranje schengenskog prostora, ne mogu ga dostatno ostvariti države članice pojedinačno, nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije. Unija stoga može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(18)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom na to da ova Uredba predstavlja daljnji razvoj schengenske pravne stečevine, Danska, u skladu s člankom 4. navedenog protokola, u roku od šest mjeseci nakon što Vijeće odluči o ovoj Uredbi odlučuje hoće li je provesti u svojem nacionalnom pravu.

(19)

Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ (7); Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(20)

Ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ (8); Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(21)

U pogledu Islanda i Norveške ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (9), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke Vijeća 1999/437/EZ (10).

(22)

U pogledu Švicarske ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (11), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (12).

(23)

U pogledu Lihtenštajna ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (13), koje pripadaju području iz članka 1. točke A Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (14).

(24)

Kad je riječ o uporabi SIS-a ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugi način s njom povezan, u smislu članka 3. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2003., članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2005. odnosno članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2011. Rezultatima pretraga u SIS-u ne bi se trebalo dovoditi u pitanje članak 1. stavak 4. Odluke Vijeća 2010/365/EU (15).

(25)

Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava i pridržava se načela koja su posebno priznata Poveljom.

(26)

Uredbu (EU) 2016/399 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Članak 8. Uredbe (EU) 2016/399 mijenja se kako slijedi:

1.

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Osobe s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije pri ulasku i izlasku podliježu sljedećim kontrolama:

(a)

provjera identiteta i državljanstva osobe te vjerodostojnosti i valjanosti putne isprave za prelazak granice, među ostalim provjerom u relevantnim bazama podataka, a osobito u:

1.

SIS-u;

2.

Interpolovoj bazi podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD);

3.

nacionalnim bazama podataka koje sadržavaju informacije o ukradenim, otuđenim, izgubljenim i poništenim putnim ispravama.

Za putovnice i putne isprave koje sadržavaju medij za pohranu iz članka 1. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2252/2004 (*1) provjerava se vjerodostojnost podataka na čipu.

(b)

provjera da se osoba s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije ne smatra prijetnjom javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima bilo koje države članice, među ostalim provjerom u SIS-u i drugim relevantnim bazama podataka Unije. Time se ne dovodi u pitanje provjera u nacionalnim bazama podataka i Interpolovim bazama podataka.

Ako postoje sumnje u pogledu vjerodostojnosti putne isprave ili identiteta njezina imatelja, provodi se provjera najmanje jednog od biometrijskih identifikatora integriranih u putovnice i putne isprave izdane u skladu s Uredbom (EZ) br. 2252/2004. Ako je moguće, takva provjera također se provodi u pogledu putnih isprava koje nisu obuhvaćene tom uredbom.

2.a   Ako bi kontrole provjerom u bazama podataka iz stavka 2. točaka (a) i (b) imale nerazmjeran učinak na protok prometa, država članica može odlučiti ciljano provoditi te kontrole na određenim graničnim prijelazima na temelju procjene rizika povezanih s javnim poretkom, unutarnjom sigurnosti, javnim zdravljem ili međunarodnim odnosima bilo koje države članice.

Opseg i trajanje privremenog smanjenja ciljanih kontrola provjerom u bazama podataka ne smiju prelaziti okvire stroge nužnosti i definiraju se u skladu s procjenom rizika koji utvrđuje dotična država članica. U procjeni rizika navode se razlozi za privremeno smanjenje ciljanih kontrola provjerom u bazama podataka te se njome uzima u obzir, među ostalim, nerazmjeran učinak na protok prometa i osiguravaju statistički podaci o putnicima i incidentima povezanima s prekograničnim kriminalitetom. Redovito se ažurira.

Osobe koje u načelu ne podliježu ciljanim kontrolama provjerom u bazama podataka podliježu najmanje kontroli radi utvrđivanja njihova identiteta na temelju predočenja putnih isprava. Takva kontrola sastoji se od brze i jednostavne provjere valjanosti putne isprave za prelazak granice i prisutnosti znakova krivotvorenja, prema potrebi uporabom tehničkih uređaja, te u slučajevima ako postoje sumnje u pogledu putne isprave ili ako postoje naznake da bi takva osoba mogla predstavljati prijetnju javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima država članica, službenik graničnog nadzora provodi provjeru u bazama podataka iz stavka 2. točaka (a) i (b).

Dotična država članica svoju procjenu rizika i njezina ažuriranja bez odgode dostavlja Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu („Agencija”) osnovanoj Uredbom (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća (*2) te Komisiju i Agenciju svakih šest mjeseci izvješćuje o ciljanoj provedbi kontrola provjerom u bazama podataka. Dotična država članica može odlučiti klasificirati procjenu rizika ili neke njezine dijelove.

2.b   Ako država članica namjerava provoditi ciljane kontrole provjerom u bazama podataka u skladu sa stavkom 2.a, o tome obavješćuje ostale države članice, Agenciju i Komisiju na odgovarajući način i bez odgode. Dotična država članica može odlučiti klasificirati obavijest ili neke njezine dijelove.

Ako države članice, Agencija ili Komisija izraze zabrinutost o namjeri provedbe ciljanih kontrola provjerom u bazama podataka, bez odgode o toj zabrinutosti obavješćuju dotičnu državu članicu. Dotična država članica uzima tu zabrinutost u obzir.

2.c   Komisija do 8. travnja 2019. Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja evaluaciju provedbe i posljedica stavka 2.

2.d   U pogledu zračnih granica stavci 2.a i 2.b primjenjuju se tijekom prijelaznog razdoblja od najviše šest mjeseci od 7. travnja 2017.

U iznimnim slučajevima ako u određenoj zračnoj luci postoje posebne infrastrukturne poteškoće zbog kojih je potrebno dulje razdoblje za prilagodbe kojima se omogućuje provedba sustavnih kontrola provjerom u bazama podataka bez nerazmjernog učinka na protok prometa, šestomjesečno prijelazno razdoblje iz prvog podstavka može se produljiti u pogledu te određene zračne luke za najviše 18 mjeseci u skladu s postupkom navedenim u trećem podstavku.

U tu svrhu država članica najkasnije tri mjeseca prije isteka prijelaznog razdoblja iz prvog podstavka obavješćuje Komisiju, Agenciju i ostale države članice o posebnim infrastrukturnim poteškoćama u dotičnoj zračnoj luci, predviđenim mjerama za njihovo otklanjanje i potrebnom razdoblju za njihovu provedbu.

Ako postoje posebne infrastrukturne poteškoće zbog kojih je potrebno dulje razdoblje za prilagodbe, Komisija u roku od mjesec dana od primitka obavijesti iz trećeg podstavka i nakon savjetovanja s Agencijom odobrava dotičnoj državi članici produljenje prijelaznog razdoblja u pogledu dotične zračne luke i, prema potrebi, određuje trajanje tog produljenja.

2.e   Kontrole provjerom u bazama podataka iz stavka 2. točaka (a) i (b) mogu se provoditi unaprijed na temelju podataka o putnicima zaprimljenih u skladu s Direktivom Vijeća 2004/82/EZ (*3) ili u skladu s drugim pravom Unije ili nacionalnim pravom.

Ako se te kontrole provode unaprijed na temelju takvih podataka o putnicima, unaprijed zaprimljeni podaci se na graničnom prijelazu uspoređuju s podacima na putnoj ispravi. Također se provjeravaju identitet i državljanstvo dotične osobe te vjerodostojnost i valjanost putne isprave za prelazak granice.

2.f   Odstupajući od stavka 2., osobe s pravom slobodnog kretanja u skladu s pravom Unije, koje prelaze unutarnje kopnene granice država članica za koje je provjera u skladu s primjenjivim postupcima schengenske evaluacije već uspješno završena, ali za koje odluka o ukidanju nadzora na njihovim unutarnjim granicama u skladu s odgovarajućim odredbama relevantnih akata o pristupanju još nije donesena, mogu podlijegati kontrolama na izlasku navedenima u stavku 2. samo na nesustavnoj osnovi, na temelju procjene rizika.

(*1)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2252/2004 od 13. prosinca 2004. o standardima za sigurnosna obilježja i biometrijske podatke u putovnicama i putnim ispravama koje izdaju države članice (SL L 385, 29.12.2004., str. 1.)."

(*2)  Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.)."

(*3)  Direktiva Vijeća 2004/82/EZ od 29. travnja 2004. o obvezi prijevoznika na dostavljanje podataka o putnicima (SL L 261, 6.8.2004., str. 24.).”;"

2.

u stavku 3. točki (a) podtočke i. i ii. zamjenjuju se sljedećim:

„i.

provjera identiteta i državljanstva državljanina treće zemlje te vjerodostojnosti i valjanosti putne isprave za prelazak granice, među ostalim provjerom u relevantnim bazama podataka, a osobito u:

1.

SIS-u;

2.

Interpolovoj bazi podataka SLTD;

3.

nacionalnim bazama podataka koje sadržavaju informacije o ukradenim, otuđenim, izgubljenim i poništenim putnim ispravama.

Za putovnice i putne isprave koje sadržavaju medij za pohranu provjerava se vjerodostojnost podataka na čipu, ovisno o dostupnosti valjanih potvrda.

ii.

provjera da je uz putnu ispravu priložena, ako je primjenjivo, potrebna viza ili boravišna dozvola.”;

3.

u stavku 3. točki (a) podtočka vi. zamjenjuje se sljedećim:

„vi.

provjera da dotični državljanin treće zemlje, njegovo prijevozno sredstvo i predmeti koje prevozi nisu takve naravi da predstavljaju opasnost za javni poredak, unutarnju sigurnost, javno zdravlje ili međunarodne odnose bilo koje države članice. Takva provjera obuhvaća direktnu provjeru podataka i upozorenja o osobama i, prema potrebi, predmetima u SIS-u i drugim relevantnim bazama podataka Unije te mjera koje se trebaju poduzeti, prema potrebi, kao rezultat upozorenja. Time se ne dovodi u pitanje provjera u nacionalnim bazama podataka i Interpolovim bazama podataka.”;

4.

u stavku 3. točki (g) podtočke i. i ii. zamjenjuju se sljedećim:

„i.

provjera identiteta i državljanstva državljanina treće zemlje te vjerodostojnosti i valjanosti putne isprave za prelazak granice, među ostalim provjerom u relevantnim bazama podataka, a osobito u:

1.

SIS-u;

2.

Interpolovoj bazi podataka SLTD;

3.

nacionalnim bazama podataka koje sadržavaju informacije o ukradenim, otuđenim, izgubljenim i poništenim putnim ispravama.

Za putovnice i putne isprave koje sadržavaju medij za pohranu provjerava se vjerodostojnost podataka na čipu, ovisno o dostupnosti valjanih potvrda.”;

5.

u stavku 3. točki (g) podtočka iii. zamjenjuje se sljedećim:

„ii.

provjera da se dotični državljanin treće zemlje ne smatra prijetnjom javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima bilo koje države članice, među ostalim provjerom u SIS-u i drugim relevantnim bazama podataka Unije. Time se ne dovodi u pitanje provjera u nacionalnim bazama podataka i Interpolovim bazama podataka.”;

6.

u stavku 3. točki (h) podtočka iii. briše se;

7.

u stavku 3. dodaju se sljedeće točke:

„(ia)

kontrole provjerom u bazama podataka iz točke (a) podtočaka i. i vi. te iz točke (g) mogu se provoditi unaprijed na temelju podataka o putnicima zaprimljenih u skladu s Direktivom 2004/82/EZ ili u skladu s drugim pravom Unije ili nacionalnim pravom.

Ako se te kontrole provode unaprijed na temelju takvih podataka o putnicima, unaprijed zaprimljeni podaci se na graničnom prijelazu uspoređuju s podacima na putnoj ispravi. Također se provjeravaju identitet i državljanstvo dotične osobe te vjerodostojnost i valjanost putne isprave za prelazak granice;

(ib)

ako postoje sumnje u pogledu vjerodostojnosti putne isprave ili identiteta državljanina treće zemlje, kontrole, ako je to moguće, uključuju provjeru najmanje jednog od biometrijskih identifikatora integriranih u putne isprave.”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Strasbourgu 15. ožujka 2017.

Za Europski parlament

Predsjednik

A. TAJANI

Za Vijeće

Predsjednik

I. BORG


(1)  Stajalište Europskog parlamenta od 16. veljače 2017. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 7. ožujka 2017.

(2)  Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.).

(3)  Direktiva Vijeća 2004/82/EZ od 29. travnja 2004. o obvezi prijevoznika na dostavljanje podataka o putnicima (SL L 261, 6.8.2004., str. 24.).

(4)  Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).

(5)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2252/2004 od 13. prosinca 2004. o standardima za sigurnosna obilježja i biometrijske podatke u putovnicama i putnim ispravama koje izdaju države članice (SL L 385, 29.12.2004., str. 1.).

(6)  Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1612/68 i stavljaju izvan snage direktiva 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).

(7)  Odluka Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 131, 1.6.2000., str. 43.).

(8)  Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).

(9)  SL L 176, 10.7.1999., str. 36.

(10)  Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).

(11)  SL L 53, 27.2.2008., str. 52.

(12)  Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).

(13)  SL L 160, 18.6.2011., str. 21.

(14)  Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).

(15)  Odluka Vijeća 2010/365/EU od 29. lipnja 2010. o primjeni odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (SL L 166, 1.7.2010., str. 17.).