10.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 65/1

(1)

Odredbe ove Uredbe blisko su povezane jer se odnose na elemente potrebne za provedbu mjera utvrđenih Uredbom (EU) br. 909/2014. Kako bi se osigurala dosljednost tih odredbi te kako bi se osobama koje podliježu tim odredbama omogućio sveobuhvatan pregled i jednostavan pristup, poželjno je sve te elemente koji se odnose na mjere utvrđene Uredbom (EU) br. 909/2014 obuhvatiti jednom uredbom.

(2)

Uredbom (EU) br. 909/2014 propisuje se da središnji depozitoriji vrijednosnih papira (CSD-ovi) izriču novčane kazne sudionicima svojih sustava za namiru vrijednosnih papira koji uzrokuju neuspjele namire (sudionici s neuspjelim namirama).

(3)

Kako bi se osiguralo da novčane kazne izrečene sudionicima s neuspjelim namirama djeluju kao učinkovito sredstvo odvraćanja, parametri za izračun razine novčanih kazni trebali bi biti blisko povezani s vrijednosti financijskih instrumenata za koje nije izvršena namira te na koje bi se trebale primjenjivati odgovarajuće stope kazni. Vrijednost financijskih instrumenata na koje se odnosi transakcija trebala bi biti i osnova za izračun razine novčane kazne u slučaju da je neuspjela namira uzrokovana nedostatkom gotovine. Razina novčanih kazni trebala bi poticati sudionike s neuspjelim namirama da bez odgode namire transakcije za koje namira nije izvršena. Kako bi se osiguralo djelotvorno ostvarenje ciljeva koji se žele ostvariti izricanjem novčanih kazni, trebalo bi redovito pratiti prikladnost parametara za njihov izračun te ih, prema potrebi, prilagoditi na temelju učinka tih kazni na tržište.

(4)

S obzirom na znatne razlike u cijenama financijskih instrumenata u višestrukim odnosnim transakcijama te kako bi se olakšao izračun novčanih kazni, vrijednost financijskih instrumenata trebala bi se temeljiti na jedinstvenoj referentnoj cijeni. Za izračun novčanih kazni za neuspjele namire koje se odnose na iste financijske instrumente CSD-ovi bi na određeni dan trebali upotrebljavati istu referentnu cijenu. Stoga bi novčane kazne trebale biti rezultat množenja broja financijskih instrumenata na koje se odnosi transakcija za koju namira nije izvršena s relevantnom referentnom cijenom. Utvrđivanje referentnih cijena trebalo bi se temeljiti na objektivnim i pouzdanim podacima i metodologijama.

(5)

Uzimajući u obzir da bi se automatizacijom izračuna novčanih kazni trebalo osigurati da ih CSD-ovi djelotvorno primjenjuju, odgovarajuće stope kazni trebale bi se temeljiti na jedinstvenoj tablici vrijednosti za koje bi automatizacija i primjena trebala biti jednostavna. Razine stopa kazni za različite vrste financijskih instrumenata trebale bi rezultirati novčanim kaznama kojima se ispunjuju uvjeti Uredbe (EU) br. 909/2014.

(6)

Namira transakcija dionicama obično je visoko standardizirana. Ako za dionice postoji likvidno tržište te se stoga mogu lako kupiti, na neuspjele namire trebala bi se primjenjivati najveća stopa kazni kako bi se sudionike s neuspjelim namirama potaknulo da pravovremeno namire transakcije za koje namira nije izvršena. Na dionice za koje ne postoji likvidno tržište trebala bi se primjenjivati niža stopa kazni jer bi niža stopa kazni i dalje imala odvraćajući učinak, a pritom se ne bi utjecalo na neometano i pravilno funkcioniranje dotičnih tržišta.

(7)

Pri utvrđivanju razine novčanih kazni za neuspjele namire transakcija dužničkim instrumentima koje izdaju izdavatelji državnih dužničkih instrumenata trebalo bi uzeti u obzir općenito veliku veličinu tih transakcija i njihovu važnost za neometano i pravilno funkcioniranje financijskih tržišta. Stoga bi se na neuspjele namire trebala primjenjivati najniža stopa kazni. Ta bi stopa kazni ipak imala odvraćajući učinak te bi se njome poticala pravovremena namira.

(8)

Tržišta dužničkih instrumenata koje ne izdaju izdavatelji državnih dužničkih instrumenata manje su likvidna te je manja veličina transakcija tim instrumentima. Takvi dužnički instrumenti utječu u manjoj mjeri na neometano i pravilno funkcioniranje financijskih tržišta nego dužnički instrumenti koje izdaju izdavatelji državnih dužničkih instrumenata. Stoga bi stopa kazni za neuspjele namire trebala biti veća od stope za dužničke instrumente koje izdaju izdavatelji državnih dužničkih instrumenata.

(9)

Na neuspjele namire transakcija dužničkim instrumentima trebale bi se primjenjivati niže stope kazni nego na neuspjele namire transakcija drugim financijskim instrumentima zbog njihove ukupne veće veličine, nestandardizirane namire, većeg prekograničnog značaja i važnosti za neometano i pravilno funkcioniranje financijskih tržišta. Takva bi stopa kazni ipak imala odvraćajući učinak te bi se njome poticala pravovremena namira.

(10)

Izrazito standardizirana namira i likvidna tržišta nisu uobičajeni za financijske instrumente osim dionica i dužničkih instrumenata koji su obuhvaćeni područjem primjene Uredbe (EU) br. 909/2014, primjerice potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, emisijske jedinice i fondovi čijim se udjelima trguje na burzi. Njima se često trguje na OTC tržištima. Zbog ograničenog volumena i veličine transakcija te kako bi se odrazila njihovo nestandardizirano trgovanje i namira, na neuspjele namire trebala bi se primjenjivati stopa kazni koja je slična stopi kazni za dionice za koje ne postoji likvidno tržište.

(11)

Parametri za izračun novčanih kazni trebali bi se prilagoditi osobitostima određenih mjesta trgovanja, primjerice rastućih tržišta MSP-ova kako su definirana Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2). Novčane kazne za neuspjele namire ne bi smjele malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) onemogućiti pristup tržištima kapitala kao alternativom načinu zaduživanja kod banaka. Nadalje, u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 rastućim tržištima MSP-ova omogućuje se fleksibilnost da na neuspjele namire ne primjenjuju postupak dokupa do 15 dana nakon predviđenog datuma namire. Stoga se novčane kazne za neuspjele namire financijskih instrumenata kojima se trguje na rastućim tržištima MSP-ova mogu primjenjivati tijekom dužeg razdoblja nego što je to slučaj s drugim financijskim instrumentima. S obzirom na trajanje primjene novčanih kazni, manju likvidnost i osobitosti rastućih tržišta MSP-ova, stopu kazni za neuspjele namire transakcija financijskim instrumentima kojima se trguje na takvim mjestima trgovanja trebalo bi utvrditi na razini koja bi bila poticaj za pravovremenu namiru, no koja ne bi imala utjecaja na njihovo neometano i pravilno funkcioniranje. Primjereno je osigurati da se i na neuspjele namire transakcija određenim financijskim instrumentima, primjerice dužničkim instrumentima kojima se trguje na takvim mjestima trgovanja, primjenjuje niža stopa kazni nego na slične dužničke instrumente kojima se trguje na drugim tržištima.

(12)

Na neuspjele namire uzrokovane nedostatkom gotovine trebala bi se primjenjivati jedinstvena stopa kazni za sve transakcije jer takva situacija ne ovisi o vrsti imovine i likvidnosti dotičnog financijskog instrumenta ili vrsti transakcije. Kako bi se osigurao odvraćajući učinak i sudionike s neuspjelim namirama potaknulo da provode pravovremenu namiru pozajmljivanjem gotovine, primjereno je za izračun stope kazni upotrebljavati troškove pozajmljivanja gotovine. Najprimjerenija stopa kazni trebala bi biti službena kamatna stopa središnje banke koja izdaje valutu namire i koja odražava troškove zaduživanja u toj valuti.

(13)

U skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 CSD-ovima je dopušteno pružanje usluga u Uniji pod nadzorom nadležnih tijela njihove matične države članice. Kako bi se osigurala odgovarajuća razina sigurnosti u pružanju usluga CSD-ova u državi članici domaćinu, Uredbom (EU) br. 909/2014 propisuje se da nadležna tijela i relevantna tijela matične države članice i države članice domaćina uspostave dogovore o suradnji za nadzor djelatnosti CSD-ova u državi članici domaćinu ako njihove djelatnosti postanu vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u toj državi članici domaćinu.

(14)

Kako bi se sveobuhvatno utvrdilo jesu li djelatnosti CSD-ova postale vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u državi članici domaćinu, primjereno je osigurati da se u kriterijima procjene u obzir uzmu osnovne usluge koje CSD-ovi pružaju u državi članici domaćinu kako su navedene u odjeljku A Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014 s obzirom na to da CSD-ovi te osnovne usluge pružaju djelujući kao infrastruktura financijskih tržišta.

(15)

Za potrebe procjene značaja djelatnosti CSD-ova u državi članici domaćinu, u kriterijima procjene trebala bi se u obzir uzeti veličina osnovnih usluga koje CSD-ovi pružaju korisnicima iz države članice domaćina, uključujući izdavatelje, sudionike sustava za namiru vrijednosnih papira ili druge vlasnike računa vrijednosnih papira koje CSD-ovi vode. Ako je veličina osnovnih usluga koje CSD-ovi pružaju korisnicima iz države članice domaćina dovoljna velika, trebalo bi se smatrati da su djelatnosti CSD-ova u državi članici domaćinu vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja s obzirom na to da bilo koji neuspjeh ili nepravilnost djelatnosti takvih CSD-ova može utjecati na neometano funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u toj državi članici domaćinu. Kako bi se osigurala sveobuhvatna procjena, primjereno je primijeniti kriterije procjene u kojima se u obzir uzima veličina svake osnovne usluge koje CSD-ovi pružaju korisnicima iz države članice domaćina.

(16)

Ako CSD-ovi izdaju ili na središnjoj razini vode velike dijelove izdanja vrijednosnih papira za izdavatelje s poslovnim nastanom u državi članici domaćinu ili ako na središnjoj razini vode velike dijelove računa vrijednosnih papira za sudionike njihova sustava za namiru vrijednosnih papira ili druge vlasnike računa s poslovnim nastanom u državi članici domaćinu, trebalo bi se smatrati da su njihove djelatnosti vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u dotičnoj državi članici domaćinu.

(17)

Ako CSD-ovi namiruju velike vrijednosti transakcija vrijednosnim papirima koje izdaju izdavatelji s poslovnim nastanom u državi članici domaćinu ili ako namiruju velike vrijednosti uputa o namiri sudionika i drugih vlasnika računa vrijednosnih papira s poslovnim nastanom u državi članici domaćinu, trebalo bi se smatrati da su njihove djelatnosti vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u dotičnoj državi članici domaćinu.

(18)

U skladu s Direktivom 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) državama članicama dopušteno je odrediti sustav za namiru vrijednosnih papira koji je za potrebe primjene te Direktive uređen njihovim pravom kada smatraju da je takvo određenje opravdano zbog sistemskog rizika. Kada CSD-ovi upravljaju sustavima za namiru vrijednosnih papira koje je odredila država članica domaćin u skladu s Direktivom 98/26/EZ, trebalo bi se smatrati da su njihove djelatnosti vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u dotičnoj državi članici domaćinu.

(19)

Provedba procjene djelatnosti CSD-ova trebala bi biti dovoljno učestala kako bi dotična tijela mogla bez nepotrebne odgode uspostaviti dogovore o suradnji od trenutka kada djelatnosti relevantnih CSD-ova postanu vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u državi članici domaćinu.

(20)

Kada djelatnosti CSD-ova postanu vrlo značajne za funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira i zaštitu ulagatelja u državi članici domaćinu, trebalo bi se tijekom dovoljno dugog razdoblja smatrati da su one vrlo značajne kako bi dotična tijela mogla uspostaviti djelotvorne i učinkovite dogovore o suradnji u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014.

(21)

Izračuni povezani s procjenama na temelju ove Uredbe trebali bi se temeljiti na objektivnim i pouzdanim podacima i metodologijama. S obzirom na to da se određeni izračuni propisani ovom Uredbom temelje na pravilima utvrđenima Uredbom (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (4), ti bi se izračuni trebali provoditi samo u slučaju primjene Uredbe (EU) br. 600/2014.

(22)

Budući da mjere za rješavanje neuspjelih namira koje se odnose na izračun novčanih kazni i određene mjere za utvrđivanje velikog značaja mogu uključivati znatne izmjene sustava informacijskih tehnologija, ispitivanje tržišta i prilagodbe pravnih aranžmana među dotičnim stranama, uključujući CSD-ove i ostale sudionike na tržištu, trebalo bi se osigurati dovoljno vremena za primjenu relevantnih mjera kako bi CSD-ovi i druge dotične strane mogle ispuniti potrebne zahtjeve,

(a)

zbirna tržišna vrijednost financijskih instrumenata koje izdaju izdavatelji iz države članice domaćina i koje CSD početno evidentira u sustav ili vodi na središnjoj razini na računima vrijednosnih papira čini barem 15 % ukupne vrijednosti financijskih instrumenata koje izdaju svi izdavatelji iz države članice domaćina i koje svi CSD-ovi s poslovnim nastanom u Uniji početno evidentiraju u sustav ili vode na središnjoj razini na računima vrijednosnih papira;

(b)

zbirna tržišna vrijednost financijskih instrumenata koje CSD vodi na središnjoj razini na računima vrijednosnih papira za sudionike i druge vlasnike računa vrijednosnih papira iz države članice domaćina čini barem 15 % ukupne vrijednosti financijskih instrumenata koje svi CSD-ovi s poslovnim nastanom u Uniji vode na središnjoj razini na računima vrijednosnih papira za sve sudionike i druge vlasnike računa vrijednosnih papira iz države članice domaćina.

(a)

godišnja vrijednost uputa o namiri koje se odnose na transakcije financijskim instrumentima koje izdaju izdavatelji iz države članice domaćina i namiruje CSD čini barem 15 % ukupne godišnje vrijednosti svih uputa o namiri koje se odnose na transakcije financijskim instrumentima koje izdaju izdavatelji iz države članice domaćina i koje namiruju svi CSD-ovi s poslovnim nastanom u Uniji;

(b)

godišnja vrijednost uputa o namiri koje CSD namiruje za sudionike i druge vlasnike računa vrijednosnih papira iz države članice domaćina čini barem 15 % ukupne godišnje vrijednosti uputa o namiri koje svi CSD-ovi s poslovnim nastanom u Uniji namiruju za sudionike i druge vlasnike računa vrijednosnih papira iz države članice domaćina;

(c)

CSD upravlja sustavom za namiru vrijednosnih papira koji je uređen pravom države članice domaćina te o kojem se izvijestilo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA).

(a)

u slučaju uputa o namiri uz plaćanje, vrijednosti odgovarajuće transakcije financijskim instrumentima kako je knjižena u sustavu za namiru vrijednosnih papira;

(b)

u slučaju uputa o namiri bez plaćanja, zbirnoj tržišnoj vrijednosti relevantnih financijskih instrumenata kako je utvrđeno u skladu s člankom 7.

(a)

za financijske instrumente iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 uvrštene za trgovanje na mjestu trgovanja u Uniji, tržišna vrijednost relevantnog financijskog instrumenta jednaka je zaključnoj cijeni najrelevantnijeg tržišta u pogledu likvidnosti iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 600/2014;

(b)

za financijske instrumente uvrštene za trgovanje na mjestu trgovanja u Uniji, osim onih iz točke (a), tržišna vrijednost jednaka je zaključnoj cijeni mjesta trgovanja u Uniji s najvećim prometom;

(c)

za financijske instrumente, osim onih iz točaka (a) i (b), tržišna vrijednost utvrđuje se na temelju unaprijed utvrđene metodologije koju je odobrilo nadležno tijelo relevantnog CSD-a i kojom se uzimaju u obzir kriteriji povezani s pouzdanim tržišnim podacima, kao što su tržišne cijene dostupne na različitim mjestima trgovanja ili kod investicijskih društava.

(a)

odstupajući od članka 5. stavka 2., tržišna vrijednost financijskih instrumenata jednaka je nominalnoj vrijednosti tih instrumenata;

(b)

odstupajući od članka 6. stavka 2. točke (b), tržišna vrijednost relevantnih financijskih instrumenata jednaka je nominalnoj vrijednosti tih financijskih instrumenata.

(a)

članci 2. i 3. primjenjuju se od datuma stupanja na snagu delegiranog akta koji Komisija donese u skladu s člankom 7. stavkom 15. Uredbe (EU) br. 909/2014.;

(b)

članak 7. primjenjuje od datuma iz članka 55. drugog stavka Uredbe (EU) br. 600/2014.;

(c)

članak 8. primjenjuje se od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

10.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 65/9

(1)

Uredbom (EU) br. 909/2014 utvrđuju se bonitetni zahtjevi za središnje depozitorije vrijednosnih papira (CSD-ovi) kako bi se osigurala njihova sigurnost i stabilnost te stalna usklađenost s kapitalnim zahtjevima. Takvim kapitalnim zahtjevima osigurava se da je CSD u svakom trenutku primjereno kapitaliziran u pogledu rizika kojima je izložen i da može provesti urednu likvidaciju ili restrukturiranje svojih djelatnosti, ako je potrebno.

(2)

Budući da je na temelju odredbi Uredbe (EU) br. 909/2014 koje se odnose na kreditne i likvidnosne rizike povezane s CSD-ovima i imenovanim kreditnim institucijama izričito propisano da im njihova interna pravila i postupci omogućuju praćenje i mjerenje izloženosti i potreba za likvidnošću te upravljanje njima u odnosu na pojedinačne sudionike i u odnosu na sudionike koji pripadaju istoj grupi i koji su druge ugovorne strane CSD-a, takve bi se odredbe trebale primjenjivati na grupe društava koje se sastoje od matičnog društva i njegovih društava kćeri.

(3)

Za potrebe ove Uredbe uzete su u obzir relevantne preporuke iz načela za infrastrukture financijskih tržišta, koja su objavili Odbor za platni sustav i sustav namire i Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire („Načela CPSS-a i IOSCO-a”) (2). U obzir je uzeto i postupanje prema kapitalu kreditnih institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), s obzirom na to da su CSD-ovi u određenoj mjeri izloženi rizicima koji su slični rizicima kojima su izložene kreditne institucije.

(4)

Primjereno je da definicija kapitala iz ove Uredbe odražava definiciju kapitala iz Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4) (EMIR). Ta je definicija najprikladnija u pogledu regulatornih zahtjeva s obzirom na to da je definicija kapitala iz Uredbe (EU) br. 648/2012 konkretno namijenjena tržišnim infrastrukturama. CSD-ovi koji imaju odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 moraju istodobno ispunjavati kapitalne zahtjeve iz ove Uredbe i zahtjeve za regulatorni kapital iz Uredbe (EU) br. 575/2013. Moraju ispunjavati zahtjeve za regulatorni kapital iz Uredbe (EU) br. 575/2013 s pomoću instrumenata koji ispunjavaju uvjete iz te Uredbe. Da bi se izbjegli proturječni ili dvostruki zahtjevi te s obzirom na to da su metodologije koje se upotrebljavaju za izračun dodatnog kapitalnog zahtjeva za CSD-ove na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 usko povezane s onima iz Uredbe (EU) br. 575/2013, CSD-ovima koji pružaju pomoćne usluge bankovnog tipa trebalo bi dopustiti da ispune dodatne kapitalne zahtjeve iz ove Uredbe istim instrumentima kojima ispunjavaju zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 575/2013 ili Uredbe (EU) br. 909/2014.

(5)

Kako bi se osiguralo da, ako se to zahtijeva, CSD može organizirati restrukturiranje svojih djelatnosti ili njihovu urednu likvidaciju, CSD bi trebao držati kapital, zajedno sa zadržanom dobiti i rezervama, koji je u svakom trenutku dovoljan za pokriće operativnih troškova tijekom razdoblja u kojemu CSD može reorganizirati svoje ključne djelatnosti, uključujući dokapitalizacijom, zamjenom uprave, preispitivanjem svojih poslovnih strategija, preispitivanjem struktura troškova ili naknada i restrukturiranjem usluga koje pruža. S obzirom na to da tijekom likvidacije ili restrukturiranja svojih djelatnosti CSD i dalje treba nastaviti svoje uobičajeno poslovanje te iako stvarni troškovi tijekom likvidacije ili restrukturiranja poslovanja CSD-a mogu biti znatno veći od godišnjih bruto operativnih troškova uzrokovanih troškovima za restrukturiranje ili likvidacije, primjena godišnjih bruto operativnih troškova kao mjerila za izračun potrebnog kapitala trebala bi predstavljati odgovarajuću približnu vrijednost stvarnih troškova tijekom likvidacije ili restrukturiranja poslovanja CSD-a.

(6)

Slično kao u članku 36. stavku 1. točki (a) Uredbe (EU) br. 575/2013, na temelju kojega institucije moraju gubitke iz tekuće financijske godine odbiti od redovnog osnovnog kapitala, uloga neto prihoda u pokrivanju ili ublažavanju rizika proizašlih iz negativnih promjena uvjeta poslovanja trebala bi se uzeti u obzir u ovoj Uredbi. Stoga se ti gubici moraju pokriti regulatornim kapitalom samo u slučajevima kada neto prihodi nisu dostatni da bi se pokrili gubici proizašli iz materijalizacije poslovnog rizika. Očekivane vrijednosti za tekuću godinu kojima se uzimaju u obzir nove okolnosti trebale bi se razmatrati i ako nisu dostupni podaci iz prethodne godine, kao u slučaju novoosnovanih CSD-ova. U skladu sa sličnim odredbama iz Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 152/2013 (5), CSD-ovi bi trebali biti obvezni držati minimalni bonitetni iznos kapitala za pokriće poslovnog rizika kako bi se zajamčilo minimalno bonitetno postupanje.

(7)

U skladu s načelima CPSS-a i IOSCO-a, troškovi amortizacije materijalne i nematerijalne imovine mogu se odbiti od bruto operativnih troškova za potrebe izračuna kapitalnih zahtjeva. S obzirom na to da iz tih troškova ne proizlaze stvarni novčani tokovi koji se moraju pokriti kapitalom, takvi odbici trebali bi biti primjenjivi na kapitalne zahtjeve za poslovni rizik i one kojima se pokriva likvidacija ili restrukturiranje.

(8)

Budući da vrijeme potrebno za urednu likvidaciju ili restrukturiranje strogo ovisi o uslugama koje pruža svaki pojedinačni CSD i o tržišnom okruženju u kojemu on posluje, osobito o mogućnosti da drugi CSD preuzme dio njegovih usluga ili sve usluge, broj mjeseci potrebnih za restrukturiranje njegovih djelatnosti ili njihovu likvidaciju trebao bi se temeljiti na vlastitoj procjeni CSD-a. Međutim, kako bi se osigurala razumna razina kapitalnih zahtjeva, to razdoblje ne smije biti kraće od najmanjeg broja mjeseci potrebnog za restrukturiranje ili likvidaciju kako je predviđeno člankom 47. Uredbe (EU) br. 909/2014.

(9)

CSD bi trebao izraditi scenarije za restrukturiranje svojih djelatnosti ili njihovu likvidaciju koji su prilagođeni njegovu poslovnom modelu. Međutim, da bi se postigla usklađena primjena zahtjeva povezanih s restrukturiranjem ili likvidacijom u Uniji te ispunili bonitetno zdravi zahtjevi, diskrecijsko pravo za izradu tih scenarija trebalo bi se ograničiti dobro utvrđenim kriterijima.

(10)

Uredba (EU) br. 575/2013 relevantno je mjerilo za određivanje kapitalnih zahtjeva za CSD-ove. Da bi se osigurala dosljednost s tom Uredbom, trebalo bi se smatrati i da metodologije izračuna operativnog rizika utvrđene ovom Uredbom obuhvaćaju pravni rizik za potrebe ove Uredbe.

(11)

Ako bi došlo do neuspjeha u čuvanju vrijednosnih papira u ime sudionika, taj bi se neuspjeh materijalizirao kao trošak za sudionika ili kao trošak za CSD-a koji bi se suočio s pravnim posljedicama. Stoga se u pravilima za izračun regulatornog kapitala za operativni rizik već uzima u obzir skrbnički rizik. Iz istih razloga skrbnički rizik za vrijednosne papire koji se drže u okviru veze s drugim CSD-om ne bi trebao podlijegati dodatnom regulatornom kapitalnom zahtjevu, već bi se trebao smatrati dijelom regulatornog kapitala za operativni rizik. Slično tome, skrbnički rizik s kojim se suočava CSD za regulatorni kapital koji drži skrbnička banka ili drugi CSD ne bi se trebao računati dvostruko i ne bi se trebao zahtijevati dodatni regulatorni kapital.

(12)

CSD se može suočiti i s investicijskim rizicima u odnosu na imovinu koju posjeduje ili u odnosu na ulaganja koja provodi uporabom kolaterala, depozita sudionika, kredita koje odobrava sudionicima ili bilo kojeg drugog oblika izloženosti u okviru odobrenih pomoćnih usluga bankovnog tipa. Investicijski rizik je rizik gubitka s kojim se suočava CSD kada ulaže vlastita sredstva ili sredstva sudionika, poput kolaterala. Odredbe Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6), Uredbe (EU) br. 575/2013 i Delegirane uredbe (EU) br. 152/2013 prikladno su mjerilo za određivanje kapitalnih zahtjeva za pokrivanje kreditnog rizika, kreditnog rizika druge ugovorne strane i tržišnih rizika koji mogu proizaći iz ulaganja CSD-a.

(13)

S obzirom na vrstu djelatnosti CSD-ova, CSD preuzima poslovni rizik uzrokovan potencijalnim promjenama općih poslovnih uvjeta koje mogu naštetiti njegovu financijskom položaju uslijed pada prihoda ili povećanja troškova i koje uzrokuju gubitak koji bi se trebao pokriti iz njegova kapitala. S obzirom na to da razina poslovnog rizika u velikoj mjeri ovisi o pojedinačnoj situaciji svakog CSD-a i da taj rizik može biti uzrokovan raznim čimbenicima, kapitalni zahtjevi iz ove Uredbe trebali bi se temeljiti na vlastitoj procjeni CSD-a, a metodologija koju CSD upotrebljava za takvu procjenu trebala bi biti razmjerna opsegu i složenosti djelatnosti CSD-a. CSD bi trebao izraditi vlastitu procjenu kapitala potrebnog za pokriće poslovnog rizika prema različitim scenarijima stresnih situacija radi pokrivanja rizika koji nisu već obuhvaćeni metodologijom koja se upotrebljava za operativni rizik. Da bi se osigurala razumna razina kapitalnih zahtjeva za poslovni rizik pri izračunu na temelju vlastitih scenarija, trebalo bi uvesti minimalnu razinu kapitala u obliku bonitetnog praga. Minimalna razina kapitala potrebnog za pokrivanje poslovnog rizika trebala bi se uskladiti sa sličnim zahtjevima za druge tržišne infrastrukture u srodnim aktima Unije, primjerice Delegirana uredba Komisije o kapitalnim zahtjevima za središnje druge ugovorne strane (CCP-ovi).

(14)

Dodatnim kapitalnim zahtjevom za rizike povezane s pomoćnim uslugama bankovnog tipa trebali bi se pokriti svi rizici povezani s odobravanjem dnevnih kredita sudionicima ili drugim korisnicima CSD-a. Ako iz odobravanja dnevnih kredita proizlaze prekonoćne ili dugotrajnije kreditne izloženosti, odgovarajući rizici trebali bi se mjeriti i rješavati uporabom metodologija koje su već utvrđene u trećem dijelu glavi II. poglavlju 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 za standardizirani pristup i poglavlju 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 za pristup zasnovan na internim rejting-sustavima (IRB pristup), s obzirom na to da su tom Uredbom predviđena bonitetna pravila za mjerenje kreditnog rizika koji proizlazi iz prekonoćnih ili dugotrajnijih kreditnih izloženosti. Dnevni kreditni rizici, međutim, zahtijevaju posebno postupanje jer metodologija njihova mjerenja nije izričito predviđena Uredbom (EU) br. 575/2013 ili drugim primjenjivim zakonodavstvom Unije. Zbog toga bi metodologija koja se konkretno bavi dnevnim kreditnim rizikom trebala biti dovoljno osjetljiva na rizik kako bi se u obzir uzeli kvaliteta kolaterala, procjena kreditne kvalitete sudionika i stvarno zabilježene dnevne izloženosti. Tom bi se metodologijom istodobno trebao pružiti odgovarajući poticaj pružateljima pomoćnih usluga bankovnog tipa, uključujući poticaj za prikupljanje kolaterala najveće kvalitete i odabir kreditno sposobnih drugih ugovornih strana. Iako pružatelji pomoćnih usluga bankovnog tipa imaju obvezu primjereno ocijeniti i ispitati razinu i vrijednost kolaterala i korektivnih faktora, metodologijom koja se upotrebljava za određivanje dodatnog kapitalnog zahtjeva za dnevni kreditni rizik trebalo bi ipak predvidjeti i osigurati dovoljan iznos kapitala ako iznenadno smanjenje vrijednosti kolaterala premaši procjene i uzrokuje djelomično neosigurane preostale kreditne izloženosti.

(15)

Pri izračunu kapitalnog zahtjeva za rizike proizašle iz pružanja pomoćnih usluga bankovnog tipa potrebno je uzeti u obzir informacije iz prošlosti o dnevnoj kreditnoj izloženosti. Stoga, da bi mogli izračunati taj kapitalni zahtjev, subjekti koji pružaju pomoćne usluge bankovnog tipa korisnicima usluga CSD-ova u skladu s člankom 54. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 909/2014 („CSD-ovi koji pružaju bankovne usluge”) trebali bi evidentirati podatke za najmanje jednu godinu koji se odnose na njihove dnevne kreditne izloženosti. U protivnom ne mogu utvrditi relevantne izloženosti na temelju kojih se provodi izračun. Zbog toga CSD-ovi koji pružaju bankovne usluge ne bi trebali biti obvezni ispuniti zahtjev za regulatornim kapitalom koji odgovara dodatnom kapitalnom zahtjevu sve dok ne uspiju prikupiti sve informacije potrebne za izračun zahtjeva.

(16)

Člankom 54. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 909/2014 propisuje se izrada pravila za utvrđivanje dodatnog kapitalnog zahtjeva iz članka 54. stavka 3. točke (d) i članka 54. stavka 4. točke (e) te Uredbe. Nadalje, člankom 54. te Uredbe propisuje se da dodatni kapitalni zahtjev odražava dnevni kreditni rizik koji proizlazi iz djelatnosti iz odjeljka C Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014, a osobito odobravanja dnevnih kredita sudionicima u sustavu za namiru vrijednosnih papira ili drugim korisnicima usluga CSD-ova. Stoga bi izloženost dnevnom kreditnom riziku trebala uključivati i gubitak koji bi pretrpio CSD koji pruža bankovne usluge ako sudionik koji se zadužuje ne bi ispunio svoje obveze.

(17)

Člankom 59. stavkom 3. točkom (d) Uredbe (EU) br. 909/2014 propisano je, u odnosu na kreditni rizik CSD-a koji pruža bankovne usluge, prikupljanje „visokoutrživih kolaterala s minimalnim kreditnim i tržišnim rizikom”. U odnosu na likvidnosni rizik CSD-a koji pruža bankovne usluge, člankom 59. stavkom 4. točkom (d) Uredbe (EU) br. 909/2014 propisana je dostupnost „kvalificiranih likvidnih sredstava”. Među takva kvalificirana likvidna sredstva ubrajaju se „visokoutrživi kolaterali”. Iako je razumljivo da je terminologija koja se upotrebljava u oba slučaja različita, s obzirom na razlike u naravi uključenih rizika i podudarnost s različitim kreditnim i likvidnosnim rizicima u uredbi, oba se odnose na slično visoku razinu kvalitete pružatelja ili imovine. Stoga bi bilo primjereno zahtijevati ispunjenje istih uvjeta prije nego što se za kolateral ili likvidno sredstvo u obliku kolaterala može smatrati da pripadaju kategoriji„visokoutrživog kolaterala s minimalnim kreditnim i tržišnim rizikom” ili kategoriji „kvalificiranih likvidnih sredstava”.

(18)

Člankom 59. stavkom 3. točkom (d) Uredbe (EU) br. 909/2014 propisano je da CSD koji pruža bankovne usluge prihvati visokoutržive kolaterale s minimalnim kreditnim i tržišnim rizikom radi upravljanja svojim odgovarajućim kreditnim rizikom. Istom odredbom omogućuje se i uporaba drugih vrsta kolaterala, osim visokoutrživih kolaterala s minimalnim kreditnim i tržišnim rizikom, u posebnim situacijama uz primjenu odgovarajućeg korektivnog faktora. Da bi se to omogućilo, trebalo bi utvrditi jasnu hijerarhiju kvalitete kolaterala kako bi se razlikovalo koji bi kolaterali trebali biti prihvatljivi za potpuno pokrivanje izloženosti kreditnom riziku, koji su kolaterali prihvatljivi kao likvidno sredstvo, a za koje su kolaterale, iako su i dalje prihvatljivi za smanjenje kreditnog rizika, potrebna kvalificirana likvidna sredstva. Pružatelje kolaterala ne bi trebalo sprječavati da slobodno zamijene kolaterale ovisno o dostupnosti njihovih sredstava ili njihovim strategijama upravljanja imovinom i obvezama. Stoga bi se primjena uobičajene prakse u pogledu kolaterala, primjerice oslanjanje na založne račune sudionika, ako sudionik polaže kolaterale na svoje založne račune kako bi u potpunosti pokrio svaku kreditnu izloženost, trebala dopustiti kao zamjena za kolateral pod uvjetom da se prati kvaliteta i likvidnost kolaterala te da je u skladu sa zahtjevima iz ove Uredbe. U okviru takvih aranžmana založnih računa sudionik polaže kolateral na svoje založne račune da bi u potpunosti pokrio svaku kreditnu izloženost. Osim toga, CSD koji pruža bankovne usluge trebao bi prihvatiti kolateral uzimajući u obzir navedenu hijerarhiju, ali u slučaju neispunjenja obveza sudionika, ako je potrebno, može izvršiti unovčenje prihvaćenog kolaterala na najučinkovitiji način. Međutim s bonitetnog stajališta CSD koji pruža bankovne usluge trebao bi moći kontinuirano pratiti dostupnost kolaterala, njegovu kvalitetu i likvidnost radi potpune pokrivenosti kreditnih izloženosti. Trebao bi imati uspostavljene i aranžmane sa sudionicima koji se zadužuju kako bi se osiguralo da su svi kolateralni zahtjevi iz ove Uredbe u svakom trenutku ispunjeni.

(19)

Za potrebe mjerenja dnevnog kreditnog rizika, CSD-ovi koji pružaju bankovne usluge trebali bi biti u mogućnosti predvidjeti najveće izloženosti za određeni dan. Time se ne bi trebala zahtijevati predviđanje točnog broja, nego bi se trebali utvrditi trendovi za te dnevne izloženosti. I u standardima Bazelskog odbora za nadzor banaka (7) navodi se „predviđanje najvećih izloženosti”.

(20)

U dijelu III. glavi II. Uredbe (EU) br. 575/2013 određeni su ponderi rizika koji se moraju primjenjivati na kreditne izloženosti prema Europskoj središnjoj banci i drugim izuzetim subjektima. Pri mjerenju kreditnog rizika u regulatorne svrhe, ti ponderi rizika općenito se smatraju najboljom dostupnom referentnom vrijednošću. Stoga se ista metodologija može primijeniti na dnevnu kreditnu izloženost. Međutim, kako bi se osigurala konceptualna stabilnost tog pristupa, potrebni su neki ispravci, osobito pri provedbi izračuna uporabom okvira za kreditni rizik iz dijela III. glave II. poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 za standardizirani pristup i poglavlja 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 za IRB pristup, pri čemu bi se dnevne izloženosti trebale uzeti u obzir kao izloženosti na kraju dana jer je to pretpostavka na kojoj se temelji ta Uredba.

(21)

U skladu s člankom 59. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 909/2014, koji sadržava izričito upućivanje na članak 46. stavak 3. Uredbe (EU) br. 648/2012, bankovna jamstva ili akreditivi trebali bi se, ako je to primjereno, uskladiti s načelima CPSS-a i IOSCO-a te bi trebali ispuniti zahtjeve slične onima iz Uredbe (EU) br. 648/2012. To uključuje zahtjev da jamci u potpunosti osiguraju bankovna jamstva i akreditive. Kako bi se međutim očuvala djelotvornost namire vrijednosnih papira u Uniji, kada se bankovna jamstva ili akreditivi upotrebljavaju u pogledu kreditnih izloženosti koje mogu proizaći iz interoperabilnih veza CSD-ovi, trebalo bi se dopustiti razmatranje primjerenih alternativnih načina za smanjenje rizika, pod uvjetom da pružaju jednaku ili veću razinu zaštite od odredbi utvrđenih Uredbom (EU) br. 648/2012. Takvo posebno postupanje trebalo bi se primjenjivati samo na bankovna jamstva ili akreditive kojima se štiti interoperabilna veza CSD-a te bi se njime trebala pokrivati isključivo kreditna izloženost između dvaju povezanih CSD-ova. Budući da bankovno jamstvo ili akreditiv štiti CSD-ove koji ispunjavaju svoje obveze od kreditnih gubitaka, likvidnosne potrebe CSD-ova koji ispunjavaju svoje obveze trebale bi se ispuniti pravodobnom namirom obveza jamaca ili držanjem kvalificiranih likvidnih sredstava.

(22)

Člankom 59. stavkom 4. točkom (d) Uredbe (EU) br. 909/2014 propisano je da CSD-ovi koji pružaju bankovne usluge smanjuju likvidnosne rizike s kvalificiranim likvidnim sredstvima u svakoj valuti. Zbog toga se nekvalificirana likvidna sredstva ne mogu upotrebljavati za ispunjenje zahtjeva utvrđenih u tom članku. Ipak ničime se ne sprječava da se nekvalificirana likvidna sredstva, primjerice valutni ugovori o razmjeni, upotrebljavaju u svakodnevnom upravljanju likvidnošću uz kvalificirana likvidna sredstva. To je ujedno u skladu s međunarodnim standardima koji su vidljivi u načelima CPSS-a i IOSCO-a. Nekvalificirana likvidna sredstva stoga bi se trebala mjeriti i pratiti u tu svrhu.

(23)

Likvidnosni rizik potencijalno može proizaći iz bilo koje pomoćne usluge bankovnog tipa koju pruža CSD. Okvirom za upravljanje likvidnosnim rizicima trebali bi se utvrditi rizici koji proizlaze iz različitih pomoćnih usluga bankovnog tipa, uključujući pozajmljivanje vrijednosnih papira, prema potrebi, i razlikovati različiti načini upravljanja njima.

(24)

Da bi se pokrile sve potrebe za likvidnošću, uključujući dnevne potrebe za likvidnošću CSD-a koji pruža bankovne usluge, okvir za upravljanje likvidnosnim rizicima CSD-a trebao bi osigurati da se obveze plaćanja i namire ispunjavaju po dospijeću, uključujući dnevne obveze, u svim valutama namire sustava za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD.

(25)

S obzirom na to da su svi likvidnosni rizici, osim dnevnih, već obuhvaćeni Direktivom 2013/36/EU i Uredbom (EU) br. 575/2013, u ovoj bi Uredbi naglasak trebao biti na dnevnim rizicima.

(26)

Budući da su CSD-ovi koji pružaju bankovne usluge sustavno važne tržišne infrastrukture, ključno je osigurati da CSD koji pruža bankovne usluge na razborit način upravlja svojim kreditnim i likvidnosnim rizicima. Zbog toga bi CSD-u koji pruža bankovne usluge trebalo dopustiti da sudionicima koji se zadužuju odobrava jedino neobvezujuće kreditne linije tijekom pružanja pomoćnih usluga bankovnog tipa iz Uredbe (EU) br. 909/2014.

(27)

Da bi se osigurala dostatna stabilnost postupaka CSD-a koji pruža bankovne usluge za upravljanje rizicima čak i u nepovoljnim uvjetima, testiranje otpornosti na stres likvidnih financijskih sredstava CSD-a koji pruža bankovne usluge trebalo bi biti strogo i dalekosežno. Iz istog bi se razloga u testovima trebao uzeti u obzir niz ekstremnih ali vjerodostojnih scenarija koji bi se trebali provesti za svaku relevantnu valutu koju nudi CSD koji pruža bankovne usluge, uzimajući u obzir mogući neuspjeh jednog od prethodno dogovorenih aranžmana financiranja. Scenariji bi trebali sadržavati, ali ne isključivo, neispunjavanje obveza dvaju najvećih sudionika CSD-a koji pruža bankovne usluge u toj valuti. To je potrebno radi uspostave pravila koje je s jedne strane razumno jer uzima u obzir činjenicu da i drugi sudionici, osim najvećeg, mogu uzrokovati likvidnosni rizik te s druge strane, pravila koje je razmjerno cilju jer ne uzima u obzir one druge sudionike koji predstavljaju manji potencijal za uzrokovanje likvidnosnog rizika.

(28)

Člankom 59. stavkom 4. točkom (c) Uredbe (EU) br. 909/2014 propisano je da CSD-ovi koji pružaju bankovne usluge moraju osigurati dovoljno likvidnih sredstava u svim relevantnim valutama u širokom rasponu potencijalnih scenarija u stresnim situacijama. Stoga bi se pravilima kojima se utvrđuju okviri i alati za upravljanje likvidnosnim rizikom u stresnim scenarijima trebala propisivati metodologija za utvrđivanje valuta koje su relevantne za upravljanje likvidnosnim rizikom. Određivanje relevantnih valuta trebalo bi se temeljiti na elementima bitnosti, oslanjati na utvrđenu neto kumulativnu likvidnosnu izloženost i temeljiti na podacima prikupljenima tijekom jasno određenog dužeg razdoblja. Osim toga, da bi se u Uniji održao usklađen regulatorni okvir, najvažnije valute Unije određene na temelju Delegirane uredbe Komisije Komisije (EU) 2017/392 (8) u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) br. 909/2014 trebale bi se obvezno uključiti kao relevantne valute.

(29)

Da bi se prikupile dovoljne količine podataka za određivanje svih drugih valuta osim najvažnijih valuta Unije potrebno je da prođe minimalno razdoblje od dana kad je CSD dobio odobrenje za pružanje bankovnih usluga do kraja tog razdoblja. Stoga bi korištenje alternativnim metodama za određivanje svih drugih valuta osim najvažnijih valuta Unije trebalo biti dopušteno u prvoj godini nakon što je CSD dobio odobrenje za pružanje bankovnih usluga na temelju novog regulatornog okvira utvrđenog Uredbom (EU) br. 909/2014 za CSD-ove koji pružaju bankovne usluge i koji na dan stupanja na snagu tehničkih standarda iz članka 69. Uredbe (EU) br. 909/2014 već pružaju pomoćne usluge bankovnog tipa. Taj prijelazni aranžman ne bi trebao utjecati na zahtjev da CSD-ovi koji pružaju bankovne usluge moraju osigurati dovoljna likvidna sredstva, već samo na određivanje valuta koje podliježu ispitivanju otpornosti na stres za potrebe upravljanja likvidnošću.

(30)

Člankom 59. stavkom 4. točkom (d) Uredbe (EU) br. 909/2014 propisano je da CSD-ovi koji pružaju bankovne usluge imaju uspostavljene prethodno dogovorene i vrlo pouzdane aranžmane financiranja kako bi se osiguralo da se kolateral klijenta koji ne ispunjava obveze može zamijeniti za gotovinu, čak i u ekstremnim ali vjerodostojnim tržišnim uvjetima. Ista Uredba propisuje da CSD koji pruža bankovne usluge smanji dnevne rizike visokoutrživim kolateralom s minimalnim kreditnim i tržišnim rizikom. S obzirom na to da likvidnost mora biti brzo dostupna, CSD koji pruža bankovne usluge trebao bi istoga dana reagirati na svaku potrebu za likvidnošću. S obzirom na to da je moguće da CSD-ovi koji pružaju bankovne usluge posluju u više vremenskih zona, usluga zamjene kolaterala za gotovinu primjenom prethodno dogovorenih aranžmana financiranja trebala bi se primjenjivati istoga dana uzimajući u obzir radno vrijeme lokalnih sustava plaćanja svake pojedinačne valute na koju se primjenjuje.

(31)

Odredbe ove Uredbe usko su povezane jer se odnose na bonitetne zahtjeve za CSD-ove. Kako bi se osigurala dosljednost među tim odredbama, koje bi trebale istodobno stupiti na snagu, te kako bi se osobama koje podliježu tim obvezama omogućila široka preglednost i jednostavan pristup tim odredbama, poželjno je jednom uredbom obuhvatiti sve regulatorne tehničke standarde predviđene Uredbom (EU) br. 909/2014.

(32)

Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

(33)

Prije nego što je dostavilo nacrt tehničkih standarda na kojemu se temelji ova Uredba, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo blisko je surađivalo s Europskim sustavom središnjih banaka (ESSB) i s Europskim nadzornim tijelom za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA). Provelo je i otvorena javna savjetovanja o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojima se temelji ova Uredba, analiziralo moguće povezane troškove i koristi te zatražilo mišljenje Interesne skupine za bankarstvo uspostavljene u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (9),

(a)

riječ je o upisanom kapitalu u smislu članka 22. Direktive Vijeća 86/635/EEZ (10);

(b)

uplaćeni su, uključujući povezane račune premija na dionice;

(c)

u potpunosti pokrivaju gubitke tijekom redovnog poslovanja;

(d)

u slučaju stečaja ili likvidacije, u kontekstu stečajnih mjera ili u skladu s primjenjivim stečajnim pravom podređeni su svim drugim potraživanjima.

(a)

ispunjavaju zahtjeve iz stavka 1.;

(b)

predstavljaju „instrumente regulatornog kapitala” kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 119. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(c)

podliježu odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013.

(a)

kapitalnih zahtjeva CSD-a za operativne, pravne i skrbničke rizike iz članka 47. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 909/2014, izračunatih u skladu s člankom 4.;

(b)

kapitalnih zahtjeva CSD-a za investicijske rizike iz članka 47. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 909/2014, izračunatih u skladu s člankom 5.;

(c)

kapitalnih zahtjeva CSD-a za poslovne rizike iz članka 47. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 909/2014, izračunatih u skladu s člankom 6.;

(d)

kapitalnih zahtjeva CSD-a za likvidaciju ili restrukturiranje njegovih djelatnosti iz članka 47. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 909/2014, izračunatih u skladu s člankom 7.

(a)

CSD koji nema odobrenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 909/2014;

(b)

CSD koji ima odobrenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 909/2014, ali nema dopuštenje za primjenu AMA-e iz članaka 321. do 324. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(c)

CSD koji ima odobrenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 909/2014, ali nema dopuštenje za primjenu standardiziranog pristupa iz članaka 317. do 320. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(a)

8 % iznosa izloženosti CSD-a ponderirane rizikom, koja se odnosi na sljedeće:

(b)

kapitalnih zahtjeva CSD-a za tržišni rizik u skladu sa stavcima 4. i 5.

(a)

ako CSD u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 909/2014 nema odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa, CSD primjenjuje standardizirani pristup za kreditni rizik iz članaka 107. do 141. Uredbe (EU) br. 575/2013 zajedno s člancima 192. do 241. te Uredbe (EU) koji se odnose na smanjenje kreditnog rizika;

(b)

ako CSD u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 909/2014 ima odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa, ali nema dopuštenje za primjenu pristupa zasnovanog na internim rejting-sustavima (IRB pristup) iz članaka 142. do 191. Uredbe (EU) br. 575/2013, CSD primjenjuje standardizirani pristup za kreditni rizik iz članaka 107. do 141. Uredbe (EU) br. 575/2013 zajedno s odredbama o smanjenju kreditnog rizika iz članaka 192. do 241. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(c)

ako CSD u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 909/2014 ima odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa te ima dopuštenje za primjenu IRB pristupa, CSD primjenjuje IRB pristup za kreditni rizik predviđen člancima 142. do 191. Uredbe (EU) br. 575/2013 zajedno s odredbama o smanjenju kreditnog rizika iz članaka 192. do 241. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(a)

jednu od metoda iz članaka 271. do 282. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(b)

složenu metodu financijskog kolaterala uz primjenu korektivnih faktora predviđenih člancima 220. do 227. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(a)

CSD koji nema odobrenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 909/2014;

(b)

CSD koji ima odobrenje u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 909/2014, ali nema dopuštenje za uporabu internih modela za izračun zahtjeva za regulatorni kapital za tržišni rizik.

(a)

procjena koja proizlazi iz primjene stavka 2., umanjena za najmanji od sljedećih iznosa:

(b)

25 % godišnjih bruto operativnih troškova CSD-a iz stavka 3.

(a)

procjenjuje kapital potreban da bi se pokrili gubici proizašli iz poslovnog rizika na temelju razumno predvidljivih nepovoljnih scenarija relevantnih za njegov poslovni model;

(b)

evidentira pretpostavke i metodologije koje se upotrebljavaju za procjenu očekivanih gubitaka iz točke (a);

(c)

preispituje i ažurira scenarije iz točke (a) najmanje jednom godišnje.

(a)

godišnji bruto operativni troškovi CSD-a sastoje se najmanje od sljedećeg:

(b)

godišnji bruto operativni troškovi CSD-a određuju se u skladu s jednim od sljedećeg:

(c)

CSD može amortizaciju materijalne i nematerijalne imovine odbiti od godišnjih bruto operativnih troškova;

(d)

CSD koristi informacije iz svojeg najnovijeg godišnjeg financijskog izvještaja za koje je provedena revizija;

(e)

ako CSD posluje kraće od godinu dana, CSD primjenjuje bruto operativne troškove predviđene njegovim poslovnim planom.

(a)

procjenjuje razdoblje potrebno za likvidaciju ili restrukturiranje za sve scenarije u stresnim situacijama iz Priloga u skladu s planom iz članka 47. stavka 2. Uredbe (EU) br. 909/2014;

(b)

godišnje bruto operativne troškove CSD-a određene u skladu s člankom 6. stavkom 3. dijeli s brojem dvanaest („mjesečni bruto operativni troškovi”);

(c)

mjesečne bruto operativne troškove iz točke (b) množi s dužim od sljedećih razdoblja:

(a)

izračunava, za zadnju kalendarsku godinu, prosjek pet najvećih izloženosti dnevnom kreditu („najveće izloženosti”) proizašlih iz pružanja usluga iz odjeljka C Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014;

(b)

primjenjuje korektivne faktore na sav kolateral prikupljen u odnosu na najveće izloženosti i pretpostavlja da kolateral nakon primjene korektivnih faktora u skladu s člancima 222. do 227. Uredbe (EU) br. 575/2013 gubi 5 % svoje tržišne vrijednosti;

(c)

izračunava prosjek zahtjeva za regulatorni kapital u pogledu najvećih izloženosti izračunanog u skladu sa stavkom 2., uzimajući u obzir da je riječ o izloženostima na kraju dana („kapitalni zahtjev”).

(a)

standardizirani pristup za kreditni rizik iz članaka 107. do 141. Uredbe (EU) br. 575/2013, ako nemaju dopuštenje za primjenu IRB pristupa;

(b)

IRB pristup i zahtjeve iz članaka 142. do 191. Uredbe (EU) br. 575/2013, ako imaju dopuštenje za primjenu IRB pristupa.

(a)

jasno razlikuje kolateral od ostalih vrijednosnih papira sudionika koji se zadužuje;

(b)

prihvaća kolateral koji ispunjava uvjete iz članka 10. ili druge vrste kolaterala koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 11. sljedećim redoslijedom:

(c)

prati, najmanje na dnevnoj osnovi, kreditnu kvalitetu, tržišnu likvidnost i cjenovnu volatilnost svakog vrijednosnog papira prihvaćenog kao kolateral te mu određuje vrijednost u skladu s člankom 12.;

(d)

određuje metodologije povezane s korektivnim faktorima koji se primjenjuju na vrijednost kolaterala u skladu s člankom 13.;

(e)

osigurava da kolateral ostane u dovoljnoj mjeri diversificiran kako bi se mogao unovčiti u okviru rokova iz članaka 10. i 11. bez značajnog tržišnog učinka, u skladu s člankom 14.

(a)

izdaju ih ili izričito za njih jamči jedno od sljedećih tijela:

(b)

CSD može, na temelju vlastite interne procjene primjenom definirane i objektivne metodologije koja se ne oslanja isključivo na vanjska mišljenja i u kojoj se uzima u obzir rizik određene zemlje u kojoj izdavatelj ima poslovni nastan, dokazati da ti instrumenti imaju nizak kreditni i tržišni rizik;

(c)

iskazani su u valuti čijim rizicima može upravljati CSD koji pruža bankovne usluge;

(d)

slobodno se prenose bez pravnih ograničenja ili potraživanja trećih osoba kojima bi se ugrozilo njihovo unovčenje;

(e)

ispunjavaju jedan od sljedećih zahtjeva:

(f)

pouzdani podaci o cijenama tih dužničkih instrumenata objavljuju se najmanje jednom dnevno;

(g)

odmah su dostupni i zamjenjivi za gotovinu istoga dana.

(a)

financijske instrumente izdao je izdavatelj koji ima nizak kreditni rizik utvrđen na temelju primjerene interne procjene CSD-a koji pruža bankovne usluge primjenom definirane i objektivne metodologije koja se ne oslanja isključivo na vanjska mišljenja i u kojoj se uzima u obzir rizik koji proizlazi iz poslovnog nastana izdavatelja u određenoj zemlji;

(b)

financijski instrumenti imaju nizak tržišni rizik utvrđen na temelju primjerene interne procjene CSD-a koji pruža bankovne usluge primjenom definirane i objektivne metodologije koja se ne oslanja isključivo na vanjska mišljenja;

(c)

iskazuju se u valuti čijim rizicima može upravljati CSD koji pruža bankovne usluge;

(d)

slobodno se prenose bez pravnih ograničenja ili potraživanja trećih osoba kojima bi se ugrozilo njihovo unovčenje;

(e)

ispunjavaju jedan od sljedećih zahtjeva:

(f)

mogu se unovčiti istoga dana;

(g)

podaci o cijenama tih instrumenata javno su dostupni gotovo u realnom vremenu;

(h)

nije ih izdalo nijedno od sljedećih tijela:

(i)

ni na koji način ne podliježu znatnom povratnom riziku u smislu članka 291. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(a)

slobodno se prenose bez pravnih ograničenja ili potraživanja trećih osoba kojima bi se ugrozilo njihovo unovčenje;

(b)

prihvatljivi su za središnju banku u Uniji ako CSD koji pruža bankovne usluge ima pristup redovitim a ne povremenim kreditima („rutinski kredit”) u toj središnjoj banci;

(c)

iskazuju se u valuti čijim rizikom može upravljati CSD koji pruža bankovne usluge;

(d)

CSD koji pruža bankovne usluge ima prethodno dogovoren aranžman financiranja s vrstom kreditno sposobne financijske institucije iz članka 59. stavka 4. točke (e) Uredbe (EU) br. 909/2014 i kako je navedeno u članku 38. ove Uredbe, kojim se predviđa zamjena tih instrumenata za gotovinu istoga dana.

(a)

slobodno se prenose bez pravnih ograničenja ili potraživanja trećih osoba kojima bi se ugrozilo njihovo unovčenje;

(b)

iskazuju se u valuti čijim rizikom može upravljati CSD koji pruža bankovne usluge;

(c)

CSD koji pruža bankovne usluge ima sljedeće:

(a)

vrednovanje financijskih instrumenata iz članka 10. u skladu s tržišnom vrijednosti barem na dnevnoj osnovi;

(b)

vrednovanje financijskih instrumenata iz članka 11. stavka 1. barem na dnevnoj osnovi, a kada takvo dnevno vrednovanje nije moguće, oni se vrednuju na temelju modela;

(c)

vrednovanje financijskih instrumenata iz članka 11. stavka 2. barem na dnevnoj osnovi, a kada takvo dnevno vrednovanje nije moguće, oni se vrednuju na temelju modela.

(a)

na redovitoj osnovi, što je najmanje jednom godišnje;

(b)

kada bitna promjena utječe na politike i postupke vrednovanja.

(a)

ako je kolateral prihvatljiv pri središnjoj banci u kojoj CSD koji pruža bankovne usluge ima pristup rutinskom kreditu, korektivni faktori koje središnja banka primjenjuje na tu vrstu kolaterala mogu se smatrati minimalnim pragom za korektivni faktor;

(b)

ako kolateral nije prihvatljiv pri središnjoj banci u kojoj CSD koji pruža bankovne usluge ima pristup rutinskom kreditu, korektivni faktori koje primjenjuje središnja banka koja izdaje valutu u kojoj se iskazuje financijski instrument smatraju se minimalnim pragom za korektivne faktor.

(a)

vrstu imovine;

(b)

razinu kreditnog rizika povezanog s financijskim instrumentom;

(c)

državu u kojoj je izdana imovina;

(d)

rok dospijeća imovine;

(e)

povijesnu i hipotetsku buduću cjenovnu volatilnost imovine u uvjetima tržišnog stresa;

(f)

likvidnost odnosnog tržišta, uključujući razlike između tražene i ponuđene cijene;

(g)

valutni rizik, ako je primjenjivo;

(h)

povratni rizik u smislu članka 291. Uredbe (EU) br. 575/2013, ako je primjenjivo.

(a)

politike i postupci koji se trebaju slijediti u slučajevima kršenja ograničenja koncentracije;

(b)

mjere smanjenja rizika koje se primjenjuju kada se premaše ograničenja koncentracije utvrđena politikama;

(c)

rokovi za očekivanu provedbu mjera iz točke (b).

(a)

pojedinačne izdavatelje uzimajući u obzir strukturu njihove grupe;

(b)

zemlju izdavatelja;

(c)

vrstu izdavatelja;

(d)

vrstu imovine;

(e)

valutu namire;

(f)

kolateral s kreditnim, likvidnosnim i tržišnim rizikom većim od minimalne razine;

(g)

prihvatljivost kolaterala kojim se CSD-u koji pruža bankovne usluge omogućava pristup rutinskim kreditima pri središnjoj banci izdanja;

(h)

svakog sudionika koji se zadužuje;

(i)

sve sudionike koji se zadužuju;

(j)

financijske instrumente koje su izdali izdavatelji iste vrste u pogledu gospodarskog sektora, djelatnosti, zemljopisne regije;

(k)

razinu kreditnog rizika financijskog instrumenta ili izdavatelja utvrđenu na temelju interne procjene CSD-a koji pruža bankovne usluge primjenom definirane i objektivne metodologije koja se ne oslanja isključivo na vanjska mišljenja i u kojoj se uzima u obzir rizik koji proizlazi iz poslovnog nastana izdavatelja u određenoj zemlji;

(l)

likvidnost i cjenovnu volatilnost financijskih instrumenata.

(a)

jedna kreditna institucija;

(b)

financijska institucija treće zemlje koja podliježe bonitetnim pravilima koja su najmanje jednako stroga kao pravila predviđena Direktivom 2013/36/EU i Uredbom (EU) br. 575/2013 te ih poštuje, u skladu s člankom 114. stavkom 7. te Uredbe;

(c)

poslovni subjekt koji pripada istoj grupi kao i institucija iz točaka (a) ili (b).

(a)

izdaje ih izdavatelj koji ima nizak kreditni rizik utvrđen na temelju primjerene interne procjene CSD-a koji pruža bankovne usluge primjenom definirane i objektivne metodologije koja se ne oslanja isključivo na vanjska mišljenja i u kojoj se uzima u obzir rizik koji proizlazi iz poslovnog nastana izdavatelja u određenoj zemlji;

(b)

iskazuju se u valuti čijim rizikom CSD koji pruža bankovne usluge može upravljati na primjeren način;

(c)

neopoziva su, bezuvjetna i ne postoji pravno ni ugovorno izuzeće niti mogućnost kojom bi se izdavatelju dopustilo da se suprotstavi isplati jamstva;

(d)

mogu se, na zahtjev, izvršiti u roku od jednog radnog dana, tijekom unovčenja portfelja sudionika koji se zadužuje i koji ne ispunjava obveze, bez bilo kojeg regulatornog, pravnog ili operativnog ograničenja;

(e)

ne izdaje ih subjekt koji pripada istoj grupi kao i sudionik koji se zadužuje, a pokriven je jamstvom, ni subjekt čije se poslovanje sastoji od pružanja usluga ključnih za funkcioniranje CSD-a koji pruža bankovne usluge, osim ako je taj subjekt središnja banka iz Europskog gospodarskog prostora ili središnja banka koja izdaje valutu u kojoj CSD koji pruža bankovne usluge ima izloženosti;

(f)

ne podliježu znatnom povratnom riziku u smislu članka 291. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(g)

u potpunosti su osigurana kolateralom koji ispunjava sljedeće uvjete:

(a)

izdaje ih središnja banka u Uniji ili središnja banka koja izdaje valutu u kojoj CSD koji pruža bankovne usluge ima izloženosti;

(b)

iskazuju se u valuti čijim rizikom CSD koji pruža bankovne usluge može upravljati na primjeren način;

(c)

neopoziva su i bezuvjetna, a središnja banka koja ih izdaje ne može primijeniti pravno ili ugovorno izuzeće niti mogućnost kojom bi se izdavatelju dopustilo da se suprotstavi isplati jamstva;

(d)

izvršavaju se u roku od jednog radnog dana.

(a)

pokrivaju samo kreditne izloženosti između dva povezana CSD-a;

(b)

izdao ih je konzorcij kreditno sposobnih financijskih institucija koje ispunjavaju uvjete iz članka 38. stavka 1., u okviru kojeg je svaka od tih financijskih institucija obvezna platiti dio ukupnog iznosa koji je određen ugovorom;

(c)

iskazuju se u valuti čijim rizikom CSD koji pruža bankovne usluge može upravljati na primjeren način;

(d)

neopozivi su i bezuvjetni, a institucije koje ih izdaju ne mogu primijeniti pravno ili ugovorno izuzeće niti mogućnost kojom bi se izdavatelju dopustilo da se suprotstavi isplati akreditiva;

(e)

mogu se, na zahtjev, izvršiti bez bilo kojeg regulatornog, pravnog ili operativnog ograničenja;

(f)

ne izdaje ih:

(g)

ne podliježu znatnom povratnom riziku u smislu članka 291. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(h)

CSD koji pruža bankovne usluge redovito prati kreditnu sposobnost financijskih institucija koje ih izdaju na temelju neovisne procjene kreditne sposobnosti tih institucija i dodjelom internih kreditnih rejtinga svakoj financijskoj instituciji i te njihovim redovitim preispitivanjem;

(i)

mogu se izvršiti tijekom unovčenja u roku od tri radna dana od trenutka kada CSD koji pruža bankovne usluge ne uspije ispuniti svoje dospjele obveze plaćanja;

(j)

kvalificirana likvidna sredstva iz članka 34. dostupna su u dostatnom iznosu kojim se pokriva razdoblje koje prethodi trenutku kada se bankovno jamstvo i akreditivi moraju izvršiti u slučaju da jedan od povezanih CSD-ova ne ispuni svoje obveze;

(k)

rizik da konzorcij neće isplatiti puni iznos bankovnog jamstva i akreditiva smanjuje se:

(l)

ti se mehanizmi periodično testiraju i preispituju u skladu s člankom 41. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 909/2014.

(a)

dnevni kreditni rizik i prekonoćni kreditni rizik;

(b)

relevantni kolateral i ostala jednakovrijedna financijska sredstva koja se upotrebljavaju u vezi s rizicima iz točke (a);

(c)

potencijalne preostale kreditne izloženosti;

(d)

postupci isplate i sankcijske stope.

(a)

zahtjeve iz odjeljka 2. koji se odnose na praćenje, mjerenje, upravljanje, izvješćivanje i objavu likvidnosnih rizika;

(b)

zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 575/2013 koji se odnose na praćenje, mjerenje, upravljanje, izvješćivanje i objavu ostalih likvidnosnih rizika koji nisu obuhvaćeni točkom (a).

(a)

mjerenje dnevnog i prekonoćnog kreditnog rizika u skladu s pododjeljkom 1.;

(b)

praćenje dnevnog i prekonoćnog kreditnog rizika u skladu s pododjeljkom 2.;

(c)

upravljanje dnevnim i prekonoćnim kreditnim rizikom u skladu s pododjeljkom 3.;

(d)

mjerenje i praćenje kolaterala i ostalih jednakovrijednih financijskih sredstava i upravljanje njima, kako je utvrđeno u članku 59. stavku 3. točkama (c) i (d) Uredbe (EU) br. 909/2014, u skladu s poglavljem I. ove Uredbe;

(e)

analize i planovi o načinu rješavanja svih potencijalnih preostalih kreditnih izloženosti u skladu s pododjeljkom 4.;

(f)

upravljanje postupcima isplate i sankcijskim stopama, u skladu s pododjeljkom 5.;

(g)

izvješćivanje o kreditnim rizicima u skladu s pododjeljkom 6.;

(h)

objava kreditnih rizika u skladu s pododjeljkom 7.

(a)

politike i postupci podliježu bitnoj promjeni;

(b)

CSD koji pruža bankovne usluge dobrovoljno uvodi promjenu na temelju procjene iz članka 19.

(a)

parametre iz članka 19.;

(b)

korektivne faktore koji se primjenjuju u skladu s člankom 13., o kojima se izvješćuje prema vrsti kolaterala;

(c)

promjenu politika ili postupaka iz stavka 3.

(a)

najveće i prosječne dnevne kreditne izloženosti za pomoćne usluge bankovnog tipa iz odjeljka C Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014;

(b)

najveće i prosječne dnevne kreditne izloženosti po sudioniku koji se zadužuje te daljnja raščlamba kolaterala kojim se pokrivaju te kreditne izloženosti;

(c)

najveće i prosječne dnevne kreditne izloženosti prema drugim ugovornim stranama te, ako se osiguravaju kolateralom, daljnja raščlamba kolaterala kojim se pokrivaju te dnevne kreditne izloženosti;

(d)

ukupna vrijednost dnevnih kreditnih linija koje se odobravaju sudionicima;

(e)

daljnja raščlamba kreditnih izloženosti iz točaka (b) i (c) obuhvaća sljedeće:

(a)

kontinuirano pratiti, putem sustava automatskog izvješćivanja, dnevne kreditne izloženosti za pomoćne usluge bankovnog tipa iz odjeljka C Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014;

(b)

čuvati, u razdoblju od najmanje deset godina, evidenciju najvećih i prosječnih dnevnih kreditnih izloženosti za pomoćne usluge bankovnog tipa iz odjeljka C Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014;

(c)

evidentirati dnevne kreditne izloženosti povezane sa svakim subjektom na temelju kojeg nastaju dnevne kreditne izloženosti, uključujući sljedeće:

(d)

iscrpno opisati na koji se način u okviru za upravljanje kreditnim rizikom uzimaju u obzir međuovisnosti i višestruki odnosi koje CSD koji pruža bankovne usluge može imati sa svakim od subjekata iz točke (c);

(e)

navesti, za svaku drugu ugovornu stranu, na koji način CSD koji pruža bankovne usluge prati koncentraciju svojih dnevnih kreditnih izloženosti, uključujući svoje izloženosti prema subjektima iz grupa koje uključuju subjekte navedene u točki (c);

(f)

navesti na koji način CSD koji pruža bankovne usluge procjenjuje primjerenost korektivnih faktora koji se primjenjuju na prikupljene kolaterale;

(g)

navesti na koji način CSD koji pruža bankovne usluge prati pokrivenost kreditnih izloženosti kolateralu te pokrivenost kreditnih izloženosti ostalim jednakovrijednim financijskim sredstvima.

(a)

čuvati, u razdoblju od najmanje deset godina, evidenciju zbroja stvarnih kreditnih izloženosti na kraju dana;

(b)

svakodnevno evidentirati informacije iz točke (a).

(a)

navesti na koji način procjenjuje oblik i funkcioniranje svojeg okvira za upravljanje kreditnim rizikom u vezi sa svim djelatnostima navedenima u odjeljku C Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014;

(b)

odobravati jedino kreditne linije koje CSD koji pruža bankovne usluge može u svakom trenutku bezuvjetno otkazati, a da o tome ne mora prethodno obavijestiti sudionike koji se zadužuju sustava za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD;

(c)

ako se bankovno jamstvo iz članka 16. upotrebljava u interoperabilnim vezama, CSD koji pruža bankovne usluge procjenjuje i analizira međusobnu povezanost koja može proizaći iz činjenice da isti sudionici pružaju to bankovno jamstvo.

(a)

izloženosti članovima Europskog sustava središnjih banaka i drugim tijelima država članica koja obavljaju slične funkcije i drugim javnim tijelima Unije koja su zadužena za upravljanje ili koja posreduju pri upravljanju javnim dugom;

(b)

izloženosti jednoj od multilateralnih razvojnih banaka navedenih u članku 117. stavku 2. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(c)

izloženosti jednoj od međunarodnih organizacija navedenih u članku 118. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(d)

izloženosti subjektima javnog sektora u smislu članka 4. stavka 8. Uredbe (EU) br. 575/2013, ako su u vlasništvu središnjih država i imaju izričite aranžmane središnjih država kojima se jamči za njihove kreditne izloženosti;

(e)

izloženosti središnjim bankama trećih zemalja iskazanima u nacionalnoj valuti te središnje banke pod uvjetom da je Komisija donijela provedbeni akt u skladu s člankom 114. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 u kojem se potvrđuje da se smatra da ta treća zemlja primjenjuje nadzorne i regulatorne mehanizme koji su barem istovjetni onima koji se primjenjuju u Uniji.

(a)

procijeniti kreditnu sposobnost sudionika koji se zadužuje na temelju metodologije koja se ne oslanja isključivo na vanjska mišljenja;

(b)

provjeriti usklađenost kolaterala i ostalih jednakovrijednih financijskih sredstava koja sudionik pruža za pokrivanje dnevnih kreditnih izloženosti sa zahtjevima iz članaka 9. i 15.;

(c)

utvrditi kreditna ograničenja za sudionika koji se zadužuje na temelju višestrukih odnosa CSD-a koji pruža bankovne usluge i sudionika koji se zadužuje, uključujući slučajeve kada CSD koji pruža bankovne usluge pruža istome sudioniku više od jedne pomoćne usluge bankovnog tipa među onima iz odjeljka C Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014;

(d)

uzeti u obzir razinu kvalificiranih likvidnih sredstava u skladu s člankom 34.;

(e)

preispitati kreditna ograničenja za sudionika koji se zadužuje kako bi se osiguralo sljedeće:

(f)

preispitati najmanje jednom godišnje kreditne linije koje se odobravaju sudionicima koji se zadužuju na temelju njihova stvarnog korištenja kredita;

(g)

osigurati da se iznos prekonoćnih kreditnih izloženosti uključi u primjenu ograničenja kredita koji se odobravaju sudioniku;

(h)

osigurati da se iznos neotplaćenih prekonoćnih kredita uključi u dnevne izloženosti sljedećeg dana, te da se ograniči kreditnim ograničenjem.

(a)

navesti na koji se način raspoređuju potencijalno nepokriveni kreditni gubici, uključujući isplatu svih sredstava koje CSD koji pruža bankovne usluge može posuditi od pružatelja likvidnosti za pokrivanje nedostataka likvidnosti u vezi s takvim gubicima;

(b)

uključiti kontinuiranu procjenu kretanja tržišnih uvjeta u vezi s vrijednošću kolaterala i ostalih jednakovrijednih financijskih sredstava nakon unovčenja koji mogu dovesti do potencijalne preostale kreditne izloženosti;

(c)

navesti da se uz procjenu iz točke (b) provodi i postupak kojim se utvrđuju:

(a)

veće su od prekonoćne tržišne stope međubankovnog tržišta novca osigurane kolateralom i od kamatne stope na mogućnost granične posudbe od središnje banke koja izdaje valutu kreditne izloženosti;

(b)

uzimaju se u obzir troškovi financiranja valute kreditne izloženosti i kreditne sposobnosti sudionika koji ima prekonoćnu kreditnu izloženost.

(a)

podnosi najmanje jednom godišnje kvalitativnu izjavu u kojoj su navedene mjere koje su poduzete u pogledu načina na koji se kreditni rizici, uključujući dnevne kreditne rizike, mjere i prate te se njima upravlja;

(b)

obavješćuje o svim bitnim izmjenama mjera koje se poduzimaju u skladu s točkom (a) odmah nakon što se provedu te bitne izmjene;

(c)

dostavlja jednom mjesečno parametre iz članka 19.

(a)

mjerenje dnevnog i prekonoćnog likvidnosnog rizika u skladu s pododjeljkom 1.;

(b)

praćenje dnevnog i prekonoćnog likvidnosnog rizika u skladu s pododjeljkom 2.;

(c)

upravljanje likvidnosnim rizikom u skladu s pododjeljkom 3.;

(d)

izvješćivanje o dnevnom i prekonoćnom likvidnosnom riziku u skladu s pododjeljkom 4.;

(e)

objavu okvira i alata za praćenje i mjerenje likvidnosnog rizika te upravljanje likvidnosnim rizikom i izvješćivanje o njemu, u skladu s pododjeljkom 5.

(a)

korištenje maksimalne dnevne likvidnosti, izračunate uporabom najveće pozitivne neto kumulativne pozicije i najveće negativne neto kumulativne pozicije;

(b)

ukupna dostupna dnevna likvidnosna sredstva na početku radnog dana, raščlanjena na sljedeće:

(c)

ukupna vrijednost sljedećih elemenata:

(a)

parametre iz članka 30. stavka 1.;

(b)

sklonost CSD-a koji pruža bankovne usluge riziku;

(c)

plan financiranja za nepredviđene situacije u kojemu se opisuju sredstva koja se primjenjuju kad se ne poštuje sklonost riziku.

(a)

čuva, u razdoblju od najmanje deset godina, evidenciju za svaki dan najveće pozitivne neto kumulativne dnevne pozicije i najveće negativne neto kumulativne dnevne pozicije za svaku valutu namire sustava za namiru vrijednosnih papira za koju djeluje kao posrednik za namiru;

(b)

kontinuirano prati svoje dnevne likvidnosne izloženosti u odnosu na najveću dnevnu likvidnosnu izloženost koja je ikad evidentirana.

(a)

čuva, u razdoblju od najmanje deset godina, evidenciju likvidnosnih rizika uzrokovanih uporabom prekonoćnog kredita za svaku valutu sustava za namiru vrijednosnih papira za koju djeluje kao posrednik za namiru;

(b)

prati likvidnosni rizik uzrokovan prekonoćnim kreditom u odnosu na najveću likvidnosnu izloženost uzrokovanu prekonoćnim kreditom koja je ikad evidentirana.

(a)

gotovina položena kod središnje banke izdanja;

(b)

dostupna gotovina položena u jednoj od kreditno sposobnih financijskih institucija iz članka 38. stavka 1.;

(c)

obvezujuće kreditne linije ili slični mehanizmi;

(d)

imovinom koja ispunjava uvjete iz članka 10. i članka 11. stavka 1. ove Uredbe primjenjivom na kolateral ili financijskim instrumentima u skladu sa zahtjevima iz Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/392, koji su odmah dostupni te se mogu pretvoriti u novac uz pomoć prethodno dogovorenih i vrlo pouzdanih aranžmana financiranja, u skladu s člankom 38. ove Uredbe;

(e)

kolateral iz članka 10. i članka 11. stavka 1.

(a)

procjenjuje dnevne likvidnosne priljeve i odljeve za sve pružene pomoćne usluge bankovnog tipa;

(b)

predviđa razdoblje tijekom dana kada dolazi do tih tokova;

(c)

prognozira potrebe za dnevnom likvidnošću koje mogu nastati u različitim razdobljima tijekom dana.

(a)

osigurava stjecanje dostatne razine dnevnog financiranja kako bi ispunio dnevne ciljeve proizašle iz analize iz stavka 1.;

(b)

upravlja i spreman je zamijeniti za gotovinu kolateral potreban za stjecanje dnevnih financijskih sredstava u stresnim situacijama, uzimajući u obzir korektivne faktore u skladu s člankom 13. i ograničenja koncentracije u skladu s člankom 14.;

(c)

upravlja razdobljima svojih likvidnosnih odljeva u skladu sa svojim dnevnim ciljevima;

(d)

ima uspostavljene mehanizme za rješavanje neočekivanih prekida svojih dnevnih likvidnosnih tokova.

(a)

niza povijesnih scenarija, uključujući razdoblja ekstremnih tržišnih kretanja zabilježenih proteklih 30 godina ili otkad su dostupni pouzdani podaci, u kojima bi CSD koji pruža bankovne usluge bio izložen najvećem financijskom riziku, osim ako CSD koji pruža bankovne usluge dokaže da ponavljanje povijesnog slučaja velikih cjenovnih kretanja nije vjerojatno;

(b)

niza potencijalnih budućih scenarija koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)

oblik i poslovanje CSD-a koji pruža bankovne usluge, uključujući u odnosu na subjekte iz članka 30. stavka 2. i povezane infrastrukture financijskih tržišta ili druge subjekte koji mogu predstavljati bitan likvidnosni rizik za CSD koji pruža bankovne usluge i, ako je primjenjivo, pokrivati višednevno razdoblje;

(b)

bilo koji snažan odnos ili slične izloženosti među sudionicima CSD-a koji pruža bankovne usluge, uključujući i između sudionika i njihova matičnog društva i društva kćeri;

(c)

procjenu vjerojatnosti višestrukih neispunjenja obveza sudionika te učinaka koje takva neispunjenja mogu imati za sudionike;

(d)

učinak višestrukih neispunjenja obveza iz točke (c) na novčane tokove CSD-a koji pruža bankovne usluge i njegovu sposobnost da to uravnoteži te na njegov horizont opstanka;

(e)

odražava li taj model različite učinke ekonomskog stresa na imovinu CSD-a koji pruža bankovne usluge te na njegove likvidnosne priljeve i odljeve.

(a)

pravodobno praćenje likvidne imovine, uključujući kvalitetu imovine, njezinu koncentraciju i njezinu neposrednu dostupnost;

(b)

odgovarajuću politiku o praćenju tržišnih uvjeta koji mogu utjecati na likvidnost dnevnih kvalificiranih likvidnih sredstava;

(c)

vrijednost dnevnih kvalificiranih likvidnih sredstava, vrednovanih i kalibriranih u stresnim tržišnim uvjetima, uključujući scenarije iz članka 36. stavka 7.

(a)

stavljanje likvidne imovine na zaseban račun pod izravnim upravljanjem funkcije za upravljanje likvidnošću, koji se može upotrebljavati samo kao izvor sredstava za nepredviđene situacije u razdoblju stresa;

(b)

uspostava internih sustava i kontrola kojima se funkciji za upravljanje likvidnošću osigurava učinkovita operativna kontrola za obavljanje sljedećeg:

(c)

kombinacija zahtjeva navedenih u točkama (a) i (b), ako se takvom kombinacijom osigurava usporedivi rezultat.

(a)

provode se na temelju čimbenika iz stavaka 4. i 5., kao i specifičnih scenarija iz stavka 6.;

(b)

uključuju redovito testiranje postupaka CSD-a koji pruža bankovne usluge za pristup njegovim kvalificiranim likvidnim sredstvima koja proizlaze od pružatelja likvidnosti na temelju dnevnih scenarija;

(c)

ispunjavaju zahtjeve iz stavaka 2. do 6.

(a)

izvješćuje svoj odbor za rizike o rezultatima testova otpornosti na stres te, ako je relevantno, odbor za rizike CSD-a;

(b)

preispituje i prilagođava svoj plan za nepredviđene situacije iz članka 32. stavka 1. točke (c), ako se neusklađenosti ne mogu ukloniti do kraja dana;

(c)

ima pravila i postupke za vrednovanje i prilagodbu primjerenosti svog okvira za upravljanje likvidnosnim rizicima i pružatelja likvidnosti u skladu s rezultatima i analizom testova otpornosti na stres.

(a)

nezaprimljene pravodobne uplate sudionika;

(b)

činjenicu da jedan od pružatelja likvidnosti CSD-a koji pruža bankovne usluge ne pruža privremeno likvidnost ili je ne može pružiti, uključujući one iz članka 59. stavka 4. točke (e) Uredbe (EU) br. 909/2014, skrbničke banke, nostro posrednike ili bilo koju vrstu povezane infrastrukture, uključujući interoperabilne CSD-ove;

(c)

istodobne pritiske na tržišta financiranja i imovine, uključujući smanjenje vrijednosti kvalificiranih likvidnih sredstava;

(d)

stres konvertibilnosti strane valute i pristupa valutnim tržištima;

(e)

negativne promjene u ugledu CSD-a koji pruža bankovne usluge koje uzrokuju povlačenje likvidnosti od pružatelja likvidnosti;

(f)

relevantne najveće povijesne cjenovne volatilnosti kolaterala ili imovine koje se ponavljaju;

(g)

promjene dostupnosti kredita na tržištu.

(a)

rangira valute od najveće prema najnižoj na temelju prosjeka triju najvećih dnevnih negativnih neto kumulativnih pozicija u razdoblju od dvanaest mjeseci, preračunatih u eure;

(b)

smatra sljedeće relevantnim:

(a)

kontinuiranu analizu razvoja potreba za likvidnošću kako bi se omogućilo utvrđivanje događaja koji mogu uzrokovati nepredviđen i potencijalno nepokriven manjak likvidnosti, uključujući plan za produljenje aranžmana financiranja prije njihova isteka;

(b)

redovito praktično testiranje samih pravila i postupaka.

(a)

način na koji CSD koji pruža bankovne usluge pristupa gotovinskim depozitima ili prekonoćnim ulaganjima gotovinskih depozita;

(b)

način na koji CSD koji pruža bankovne usluge izvršava tržišne transakcije istoga dana;

(c)

način na koji CSD koji pruža bankovne usluge upotrebljava prethodno dogovorene likvidnosne linije.

(a)

odboru za rizike CSD-a koji pruža bankovne usluge i, ako je relevantno, odboru za rizike CSD-a;

(b)

relevantnom nadležnom tijelu iz članka 60. stavka 1. Uredbe (EU) br. 909/2014, na način opisan u članku 39. ove Uredbe.

(a)

kreditna institucija s odobrenjem za rad u skladu s člankom 8. Direktive 2013/36/EU za koju CSD koji pruža bankovne usluge može dokazati da ima niski kreditni rizik utvrđen na temelju interne procjene primjenom definirane i objektivne metodologije koja se ne oslanja isključivo na vanjska mišljenja;

(b)

financijska institucija iz treće zemlje koja ispunjava sve sljedeće uvjete:

(a)

provedba redovitih i neovisnih procjena kreditne sposobnosti tih institucija;

(b)

dodjela i redovito preispitivanje internih kreditnih rejtinga za svaku financijsku instituciju s kojom je CSD uspostavio prethodno dogovoren i vrlo pouzdan aranžman financiranja.

(a)

da su ograničenja koncentracije utvrđena po valutama;

(b)

da su uspostavljena najmanje dva aranžmana za svaku glavnu valutu;

(c)

da se CSD koji pruža bankovne usluge ne oslanja previše ni na jednu pojedinačnu financijsku instituciju, kada se uzmu u obzir sve valute.

(a)

svim bitnim promjenama politika i postupaka povezanih s ograničenjima koncentracije koja se primjenjuju na njegove pružatelje likvidnosti utvrđenima u skladu s ovim člankom;

(b)

slučajevima u kojima premašuje ograničenje koncentracije koje se primjenjuje na njegove pružatelje likvidnosti utvrđeno u njegovim politikama i postupcima, kako je navedeno u stavku 5.

(a)

ima pregled nad imovinom određenom kao kolateral u stvarnom vremenu;

(b)

kolateral je odvojen od ostalih vrijednosnih papira sudionika koji se zadužuje;

(c)

aranžmani s tom trećom osobom onemogućuju bilo koju vrstu gubitka imovine CSD-a koji pruža bankovne usluge.

(a)

podnosi najmanje jednom godišnje kvalitativnu izjavu u kojoj su navedene sve mjere koje su poduzete u pogledu načina na koji se likvidnosni rizici, uključujući dnevne likvidnosne rizike, mjere i prate te se njima upravlja;

(b)

obavješćuje o svim bitnim izmjenama mjera koje su poduzete u skladu s točkom (a), odmah nakon što se provedu te bitne izmjene;

(c)

dostavlja jednom mjesečno parametre iz članka 30. stavka 1.

(a)

postojanje dovoljno velikog relativnog udjela svake valute u ukupnoj vrijednosti namire koju provodi CSD u pogledu uputa o namiri, u odnosu na plaćanja izračunata za razdoblje od jedne godine;

(b)

učinak nedostupnosti svake valute na neometano funkcioniranje poslovanja CSD-a koji pruža bankovne usluge na temelju niza potencijalnih scenarija u stresnim situacijama iz članka 36.

10.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 65/44

(1)

Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) razmotrilo je „Izvješće Odbora europskih nadzornih tijela za bankarstvo o ishodu poziva na iskaz mišljenja o internalizaciji namire skrbničkih banaka i aktivnostima poput onih središnjih ugovornih strana” od 17. travnja 2009. u kojem su prikazane znatne razlike među državama članicama u pogledu pravila i postupaka praćenja na razini internalizatora namire te razumijevanja pojma internalizirane namire.

(2)

U skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014, internalizatori namire izvješćuju o namirama koje internaliziraju. Da bi se dobio dobar pregled opsega i razmjera internaliziranih namira, treba dodatno odrediti sadržaj takvog izvješćivanja. Izvješća o internaliziranim namirama trebala bi sadržavati detaljne informacije o zbirnom volumenu i vrijednosti uputa o namiri koje internalizatori namire namiruju izvan sustava za namiru vrijednosnih papira i u kojima se navodi razred imovine, vrsta transakcija vrijednosnim papirima, vrsta klijenata te središnji depozitorij vrijednosnih papira (CSD) izdavatelja.

Internalizator namire trebao bi izvješćivati samo o internaliziranim namirama kojima je u vlastitim evidencijama izvršio uputu o namiri od klijenta internalizatora namire. Internalizator namire ne bi trebao izvješćivati o naknadnim usklađenjima pozicija u nematerijaliziranom obliku radi prikaza namire uputa od drugih subjekata u lancu držanja vrijednosnih papira jer se one ne smatraju internaliziranom namirom. Isto tako, internalizator namire ne bi trebao izvješćivati o transakcijama izvršenima na mjestu trgovanja koje mjesto trgovanja prenosi središnjoj drugoj ugovornoj strani (CCP) radi poravnanja ili CSD-u radi namire.

(3)

Kako bi se omogućila usporedivost podataka među internalizatorima namire, izračuni koji se odnose na vrijednost uputa o internaliziranoj namiri trebali bi se u skladu s ovom Uredbom temeljiti na objektivnim i pouzdanim podacima i metodologijama.

(4)

Zahtjevi za izvješćivanje utvrđeni ovom Uredbom mogu uključivati znatne izmjene IT sustava, ispitivanje tržišta i prilagodbe pravnih aranžmana predmetnih institucija. Stoga je tim institucijama potrebno dati dovoljno vremena da se pripreme za primjenu tih zahtjeva.

(5)

Ova Uredba temelji se na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je ESMA dostavila Komisiji.

(6)

ESMA je provela otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala moguće povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala uspostavljene u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(7)

U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 909/2014 ESMA je pri izradi nacrta regulatornih standarda na kojem se temelji ova Uredba blisko surađivala s članovima Europskog sustava središnjih banaka,

1.

„uputa o internaliziranoj namiri” znači uputa od klijenta internalizatora namire o stavljanju novčanog iznosa na raspolaganje primatelju ili o prijenosu prava vlasništva nad vrijednosnim papirom ili vrijednosnim papirima odnosno udjela u vrijednosnom papiru ili vrijednosnim papirima evidentiranjem u nematerijaliziranom obliku u registar ili na neki drugi način, koju internalizator namire namiruje u vlastitim evidencijama, a ne u sustavu za namiru vrijednosnih papira;

2.

„neuspjela uputa o internaliziranoj namiri” znači neostvarivanje namire ili djelomična namira transakcije vrijednosnim papirima zbog nedostatka vrijednosnih papira ili gotovine, neovisno o glavnom uzroku, na datum koji predmetne strane dogovore.

(a)

oznaku zemlje mjesta poslovnog nastana internalizatora namire;

(b)

vremenski žig izvješćivanja;

(c)

razdoblje obuhvaćeno izvješćem;

(d)

identifikator internalizatora namire;

(e)

podatke za kontakt internalizatora namire;

(f)

zbirni volumen i vrijednost, izraženu u eurima, uputa o internaliziranim namirama koje je internalizator namire namirio tijekom razdoblja obuhvaćenog izvješćem;

(g)

zbirni volumen i vrijednost, izraženu u eurima, uputa o internaliziranim namirama koje je internalizator namire namirio tijekom razdoblja obuhvaćenog izvješćem za sve vrste financijskih instrumenata navedene u nastavku:

(h)

zbirni volumen i vrijednost, izraženu u eurima, svih uputa o internaliziranim namirama svih vrsta transakcija vrijednosnim papirima navedenih u nastavku koje je internalizator namire namirio tijekom razdoblja obuhvaćenog izvješćem:

(i)

zbirni volumen i vrijednost, izraženu u eurima, svih uputa o internaliziranim namirama koje je internalizator namire namirio tijekom razdoblja obuhvaćenog izvješćem za sve vrste klijenata navedene u nastavku:

(j)

zbirni volumen i vrijednost, izraženu u eurima, svih uputa o internaliziranim namirama koje se odnose na prijenose gotovine i koje je internalizator namire namirio tijekom razdoblja obuhvaćenog izvješćem;

(k)

zbirni volumen i vrijednost, izraženu u eurima, svih uputa o internaliziranim namirama koje je internalizator namire namirio tijekom razdoblja obuhvaćenog izvješćem za svaki CSD koji pruža osnovnu uslugu iz točke 1. ili 2. odjeljka A Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014 u vezi s odnosnim vrijednosnim papirima;

(l)

zbirni volumen i vrijednost, izraženu u eurima, svih uputa o internaliziranim namirama iz točaka (g) do (j) za svaki CSD koji pruža osnovnu uslugu iz točke 1. ili 2. odjeljka A Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014 u vezi s odnosnim vrijednosnim papirima;

(m)

zbirni volumen i vrijednost, izraženu u eurima, svih neuspjelih uputa o internaliziranim namirama iz točaka (f) do (l) za koje namira nije izvršena tijekom razdoblja obuhvaćenog izvješćem;

(n)

stope uputa o internaliziranim namirama iz točaka (f) do (l) za koje namira nije izvršena u odnosu na sljedeće:

(a)

u slučaju uputa o internaliziranim namirama uz plaćanje, iznos namire za gotovinsku stranu transakcije;

(b)

u slučaju uputa o internaliziranim namirama bez plaćanja, tržišna vrijednost vrijednosnih papira ili, ako nije dostupna, nominalna vrijednost vrijednosnih papira.

(a)

za financijske instrumente iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (4) uvrštene za trgovanje na mjestu trgovanja u Uniji, vrijednost utvrđena na temelju zaključne cijene najrelevantnijeg tržišta u pogledu likvidnosti iz članka 4. stavka 6. točke (b) te Uredbe;

(b)

za financijske instrumente uvrštene za trgovanje na mjestu trgovanja u Uniji, osim onih iz točke (a), vrijednost utvrđena na temelju zaključne cijene mjesta trgovanja u Uniji s najvećim prometom;

(c)

za financijske instrumente, osim onih iz točaka (a) i (b), vrijednost utvrđena na temelju cijene koja se izračunava primjenom unaprijed utvrđene metodologije koju je odobrilo nadležno tijelo i kojom se uzimaju u obzir kriteriji povezani s tržišnim podacima, kao što su tržišne cijene dostupne na mjestima trgovanja ili kod investicijskih društava.

10.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 65/48

(1)

Odredbe ove Uredbe usko su povezane jer se sve odnose na nadzorne zahtjeve primjenjive na središnje depozitorije vrijednosnih papira (CSD-ove). Kako bi se osigurala usklađenost tih odredaba, koje bi trebale stupiti na snagu istodobno, i kako bi se osigurao sveobuhvatni pregled i jednostavan pristup osobama na koje se te odredbe primjenjuju, poželjno je uključiti sve regulatorne tehničke standarde povezane s nadzornim zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 909/2014 u jednu Uredbu.

(2)

S obzirom na globalnu prirodu financijskih tržišta i na obveze koje je Unija preuzela u tom području, trebalo bi voditi računa o načelima za infrastrukture financijskih tržišta koje su u travnju 2012. donijeli Odbor za platni sustav i sustav namire i Međunarodna organizacija komisija za vrijednosne papire (načela CPSS-a i IOSCO-a).

(3)

Kako bi se osigurala usklađena primjena pravila povezanih s poboljšanjem namire vrijednosnih papira u Uniji, trebalo bi jasno definirati određene tehničke uvjete.

(4)

Važno je osigurati odgovarajuće izdavanje odobrenja za rad i nadzor CSD-ova. Stoga bi trebalo definirati popis relevantnih tijela koja izdaju najvažnije valute Unije u kojima se obavlja namira i koja će sudjelovati u procesu izdavanja odobrenja i nadzora CSD-a. To bi se trebalo temeljiti na udjelu valuta koje izdaju ta tijela u ukupnoj vrijednosti uputa o namiri uz plaćanje koje CSD svake godine namiruje i na udjelu uputa o namiri uz plaćanje koje CSD namiruje u valuti Unije u odnosu na ukupnu vrijednost uputa o namiri uz plaćanje namirenih u toj valuti u svim CSD-ovima u Uniji.

(5)

Kako bi se nadležnim tijelima omogućila detaljna ocjena zahtjeva, CSD koji podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad trebao bi dostaviti informacije o strukturi svojih unutarnjih kontrola i neovisnosti svojih upravljačkih tijela kako bi nadležno tijelo moglo ocijeniti da li struktura korporativnog upravljanja osigurava neovisnost CSD-a te jesu li ta struktura i njezine linije izvješćivanja te mehanizmi, doneseni za upravljanje mogućim sukobima interesa, primjereni.

(6)

CSD podnositelj zahtjeva trebao bi dostaviti sve relevantne informacije koje su nadležnom tijelu potrebne da ocijeni dobar ugled te iskustvo i kompetencije višeg rukovodstva i članova upravljačkog tijela CSD-a.

(7)

Nadležnom tijelu potrebne su informacije o podružnicama CSD-a i njegovim poduzećima kćerima kako bi dobilo jasnu sliku organizacijske strukture CSD-a i ocijenilo sve potencijalne rizike za CSD, koji proizlaze iz aktivnosti tih podružnica i poduzeća kćeri.

(8)

CSD koji podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad trebao bi nadležnom tijelu dostaviti relevantne informacije kako bi pokazao da ima na raspolaganju nužna financijska sredstva i odgovarajuće mehanizme za kontinuitet poslovanja kojima će osigurati kontinuirano obavljanje svojih zadaća.

(9)

Osim informacija o osnovnim djelatnostima, važno je da nadležno tijelo dobije i informacije o pomoćnim uslugama koje namjerava pružati CSD koji podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad kako bi nadležno tijelo moglo imati potpuni uvid u usluge CSD-a podnositelja zahtjeva.

(10)

Kako bi nadležno tijelo moglo ocijeniti kontinuitet i uredno funkcioniranje tehnoloških sustava CSD-a podnositelja zahtjeva, taj bi mu CSD trebao dostaviti opise relevantnih tehnoloških sustava i informacije o tome kako se njima upravlja, uključujući o tome jesu li izdvojeni.

(11)

Informacije koje se odnose na naknade povezane s osnovnim uslugama koje pružaju CSD-ovi važne su i trebale bi biti dio zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad CSD-a kako bi se nadležnim tijelima omogućilo da provjere jesu li te naknade razmjerne, nediskriminirajuće te da nisu grupirane s troškovima drugih usluga.

(12)

Kako bi se osiguralo da su prava ulagateljâ zaštićena i da se pitanja sukoba zakona primjereno rješavaju, pri ocjenjivanju mjera koje planira poduzeti kako bi svojim korisnicima omogućio usklađivanje s nacionalnim zakonima iz članka 49. stavka 1. Uredbe (EU) br. 909/2014 CSD bi trebao uzeti u obzir i izdavatelje i sudionike, kako je primjereno, u skladu s odgovarajućim nacionalnim zakonima.

(13)

Da bi se omogućio pravedan i nediskriminirajući pristup uslugama bilježnika, uslugama središnjeg vođenja računa i uslugama namire vrijednosnih papira na financijskom tržištu, izdavateljima, ostalim CSD-ovima i ostalim tržišnim infrastrukturama odobren je pristup CSD-u u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014. CSD podnositelj zahtjeva trebao bi, stoga, nadležnom tijelu dostaviti informacije o svojim politikama i postupcima u pogledu pristupa.

(14)

Kako bi moglo učinkovito obavljati svoje dužnosti povezane s izdavanjem odobrenja za rad, nadležno tijelo trebalo bi dobiti sve informacije od CSD-ova koji podnose zahtjev za izdavanje odobrenja za rad i povezanih trećih strana, među ostalim trećih strana kojima su CSD-ovi podnositelji zahtjeva izdvojili operativne funkcije i aktivnosti.

(15)

Kako bi se osigurala opća transparentnost pravilâ upravljanja CSD-a koji podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja, nadležnom tijelu trebali bi se dostaviti dokumenti kojima se potvrđuje da je CSD podnositelj zahtjeva proveo nužne mjere za nediskriminirajuću uspostavu neovisnog korisničkog odbora za svaki sustav namire vrijednosnih papira kojim upravlja.

(16)

Kako bi se osiguralo uredno funkcioniranje osnovnih infrastrukturnih usluga u okviru financijskog tržišta, CSD koji podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad trebao bi nadležnom tijelu dostaviti sve nužne informacije kako bi dokazao da ima odgovarajuće politike i postupke za osiguravanje pouzdanih sustava za vođenje evidencije te učinkovite mehanizme za usluge CSD-ova, uključujući posebno mjere za sprječavanje i rješavanje neuspjelih namira i pravila o integritetu izdanja, zaštiti vrijednosnih papira sudionika i njihovih klijenata, konačnosti namire, neispunjavanju obveza sudionika i prijenosu imovine sudionika i klijenata u slučaju oduzimanja odobrenja za rad.

(17)

Modeli za upravljanje rizikom povezani s uslugama koje pruža CSD podnositelj zahtjeva moraju biti uključeni u zahtjev za izdavanje odobrenja za rad kako bi nadležno tijelo moglo ocijeniti pouzdanost i integritet donesenih postupaka, a sudionicima na tržištu omogućuje odabir na temelju informacija.

(18)

Kako bi moglo provjeriti sigurnost aranžmanâ o vezi CSD-a koji podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja za rad i ocijeniti pravila koja se primjenjuju u povezanim sustavima te rizike koji proizlaze iz tih veza, nadležno tijelo trebalo bi od CSD-a podnositelja zahtjeva dobiti sve relevantne informacije za analizu, zajedno s CSD-ovom ocjenom aranžmana o vezi.

(19)

Kada izdaje odobrenje za sudjelovanje CSD-a u kapitalu drugog subjekta, nadležno tijelo CSD-a trebalo bi uzeti u obzir kriterije kojima se osigurava da se sudjelovanjem ne povećava znatno profil rizika CSD-a. Kako bi osigurao svoju sigurnost i kontinuitet pružanja svojih usluga, CSD ne bi trebao preuzimati neograničene financijske obveze zbog sudjelovanja u kapitalu pravnih osoba, osim obveza pružanja usluga iz Uredbe (EU) br. 909/2014. CSD bi trebao u potpunosti kapitalizirati rizike koji proizlaze iz sudjelovanja u kapitalu drugog subjekta.

(20)

Kako CSD ne bi ovisio o drugim dioničarima subjekata u kojima ima udjel, među ostalim u pogledu politikâ upravljanja rizicima, trebao bi imati potpunu kontrolu nad tim subjektima. Tim zahtjevom trebalo bi se nadležnim i relevantnim tijelima omogućiti obavljanje funkcije nadzora i kontrole jer će im se omogućiti jednostavan pristup relevantnim informacijama.

(21)

CSD bi trebao imati jasne strateške razloge za sudjelovanje, koji nisu samo ostvarivanje dobiti, uzimajući u obzir interese izdavatelja vrijednosnih papira, koji su izdani pri CSD-u, svojih sudionika i klijenata.

(22)

Kako bi se mogli ispravno kvantificirati i opisati rizici koji proizlaze iz sudjelovanja CSD-a u kapitalu druge pravne osobe, CSD bi trebao osigurati neovisne analize rizika, koje odobrava unutarnji ili vanjski revizor, u pogledu financijskih rizika i obveza CSD-a koji proizlaze iz tog sudjelovanja.

(23)

Na temelju iskustva stečenog tijekom financijske krize, tijela bi se trebala usmjeriti na stalni umjesto na ex-post nadzor. Stoga bi trebalo osigurati da za svako preispitivanje i ocjenu u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 nadležno tijelo stalno ima dostatan pristup informacijama. Kako bi se mogao odrediti opseg informacija koje će se dostavljati za svako preispitivanje i ocjenu, odredbe ove Uredbe trebale bi se temeljiti na zahtjevima za izdavanje odobrenja za rad koje CSD mora ispunjavati u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014. To uključuje sadržajne promjene elemenata koji su već dostavljeni tijekom postupka izdavanja odobrenja za rad, informacije povezane s periodičnim događajima i statističke podatke.

(24)

Radi promicanja učinkovite bilateralne i multilateralne razmjene informacija među nadležnim tijelima, tijelo koje je obavilo preispitivanje i ocjenu djelatnosti CSD-a trebalo bi svoje rezultate podijeliti s drugim nadležnim tijelima ako bi im te informacije mogle olakšati posao, ne dovodeći u pitanje zahtjeve u pogledu tajnosti i zaštite podataka i dodatno uz sve dogovore o suradnji predviđene u Uredbi (EU) br. 909/2014. Trebalo bi organizirati dodatnu razmjenu informacija među nadležnim tijelima i relevantnim tijelima ili tijelima nadležnima za tržišta financijskih instrumenata kojom bi se omogućilo dijeljenje nalaza nadležnog tijela s drugima tijekom postupka preispitivanja i ocjene.

(25)

Uzimajući u obzir mogući teret prikupljanja i obrade velike količine informacija povezanih s poslovanjem CSD-a te radi izbjegavanja udvostručavanja, u okviru preispitivanja i ocjene trebalo bi dostaviti samo relevantne izmijenjene dokumente. Te bi dokumente trebalo dostaviti na način kojim se nadležnom tijelu omogućuje da utvrdi sve relevantne promjene aranžmana, strategija, postupaka i mehanizama koje je CSD uspostavio otkad mu je izdano odobrenje ili od provedbe zadnjeg preispitivanja i ocjene.

(26)

Druga kategorija informacija koje su nadležnom tijelu korisne za obavljanje preispitivanja i ocjene odnosi se na događaje koji se po svojoj prirodi javljaju periodično i koji su povezani s poslovanjem CSD-a i pružanjem njegovih usluga.

(27)

Za provedbu sveobuhvatne ocjene rizikâ CSD-a nadležno tijelo morat će zatražiti statističke podatke o opsegu poslovnih djelatnosti CSD-a kako bi moglo ocijeniti rizike povezane s njegovim poslovanjem i nesmetanim funkcioniranjem tržištâ vrijednosnih papira. Osim toga na temelju statističkih podataka nadležno tijelo može pratiti veličinu i važnost transakcija vrijednosnim papirima i namira vrijednosnih papira na financijskim tržištima te ocijeniti trenutačni i potencijalni učinak određenog CSD-a na tržište vrijednosnih papira u cjelini.

(28)

Da bi nadležno tijelo moglo pratiti i ocjenjivati rizike kojima CSD jest ili bi mogao biti izložen i koji bi mogli nastati u pogledu nesmetanog funkcioniranja tržišta vrijednosnih papira, ono bi trebalo imati mogućnost zatražiti dodatne informacije o rizicima i djelatnostima CSD-a. Nadležno tijelo trebalo bi stoga imati mogućnost odrediti i, na vlastitu inicijativu ili na temelju zahtjeva koji mu je dostavilo drugo tijelo, zatražiti sve dodatne informacije koje smatra nužnima za svako preispitivanje i ocjenu djelatnosti CSD-a.

(29)

Važno je osigurati da CSD-ovi trećih zemalja koji namjeravaju pružati usluge u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 ne narušavaju uredno funkcioniranje tržištâ Unije.

(30)

Stalno ocjenjivanje potpune usklađenosti CSD-a treće zemlje s bonitetnim zahtjevima treće zemlje dužnost je nadležnog tijela treće zemlje. Svrha informacija koje CSD podnositelj zahtjeva mora dostaviti Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) ne bi smjelo biti ponavljanje ocjene koju je već obavilo nadležno tijelo treće zemlje, već osiguravanje da podnositelj zahtjeva podliježe učinkovitom nadzoru i mjerama provedbe u toj trećoj zemlji, čime se jamči visok stupanj zaštite ulagatelja.

(31)

Kako bi se ESMA-i omogućila cjelovita ocjena zahtjeva za priznavanje, informacije koje dostavlja podnositelj zahtjeva trebale bi uključivati informacije potrebne za ocjenu učinkovitosti stalnog nadzora, provedbenih ovlasti i mjera koje poduzima nadležno tijelo treće zemlje. Te bi se informacije trebale dostavljati u okviru dogovora o suradnji koji je uspostavljen u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014. Dogovorom o suradnji trebalo bi se osigurati da se ESMA-u pravodobno obavještava o svim nadzornim ili provedbenim mjerama protiv CSD-a treće zemlje koji je podnio zahtjev za priznavanje i o svakoj promjeni uvjeta pod kojima je izdano odobrenje relevantnom CSD-u te o svakom relevantnom ažuriranju informacija koje je CSD prvotno dostavio u okviru procesa priznavanja.

(32)

Kako bi se osiguralo da su prava ulagateljâ zaštićena i da se pitanja sukoba zakona primjereno rješavaju, pri ocjenjivanju mjera koje CSD treće zemlje namjerava poduzeti kako bi svojim korisnicima omogućio usklađivanje s nacionalnim zakonima iz članka 49. stavka 1. Uredbe (EU) br. 909/2014, taj bi CSD treće zemlje trebao uzeti u obzir i izdavatelje i sudionike, kako je primjereno, u skladu s odgovarajućim nacionalnim zakonima iz članka 49. stavka 1. Uredbe (EU) br. 909/2014.

(33)

Kako bi se mogao uspostaviti pouzdan okvir za upravljanje rizicima, CSD bi trebao imati integriran i sveobuhvatan pregled svih relevantnih rizika. To bi trebalo uključivati rizike kojima je CSD izložen zbog drugih subjekata i rizike koje on predstavlja za treće strane, uključujući njegove korisnike i, koliko je moguće, klijente te povezane CSD-ove, središnje druge ugovorne strane, mjesta za trgovanje, sustave plaćanja, banke za namiru, pružatelje likvidnosti i ulagatelje.

(34)

Kako bi se osiguralo da CSD-ovi posluju s dovoljnim brojem zaposlenika da bi mogli ispunjavati svoje obveze te kako bi se osiguralo da CSD-ovi imaju kompetentne osobe za kontakt s nadležnim tijelima koja ih nadziru, CSD-ovi bi trebali imati ključno posebno osoblje koje bi trebalo biti odgovorno za rezultate CSD-a i vlastite rezultate, posebno na razini višeg rukovodstva i upravljačkog tijela.

(35)

Kako bi se osigurala odgovarajuća kontrola djelatnosti koje obavljaju CSD-ovi, trebalo bi uspostaviti i redovito obavljati neovisne revizije poslovanja CSD-a, njegovih procesâ upravljanja rizicima i mehanizama za usklađenost i unutarnju kontrolu. Za neovisnost revizije ne bi se nužno smjelo zahtijevati sudjelovanje vanjskog revizora ako CSD nadležnom tijelu dokaže da je neovisnost njegova unutarnjeg revizora primjereno osigurana. Kako bi osigurao neovisnost svoje funkcije unutarnje revizije, CSD bi trebao uspostaviti i odbor za reviziju.

(36)

CSD bi trebao uspostaviti odbor za rizike kako bi osigurao da se njegovo upravljačko tijelo savjetuje na najvišoj stručnoj razini u vezi s njegovom općom trenutačnom i budućom tolerancijom na rizike i strategijom u pogledu rizika. Kako bi se osiguralo da je odbor za rizike neovisan od izvršnog rukovodstva CSD-a i visokokompetentan, većina njegovih članova trebali bi biti neizvršni članovi, a predsjedatelj bi trebao imati odgovarajuće iskustvo u području upravljanja rizicima.

(37)

Pri ocjenjivanju mogućih sukobâ interesa CSD bi trebao provjeriti ne samo članove upravljačkog tijela, višeg rukovodstva i vlastito osoblje, već i sve osobe koje su izravno ili neizravno povezane s navedenim osobama ili sa CSD-om, neovisno o tome je li riječ o fizičkoj ili pravnoj osobi.

(38)

CSD bi trebao imati glavnog službenika za rizike, glavnog službenika za usklađenost i glavnog službenika za tehnologiju te funkciju upravljanja rizicima, tehnološku funkciju, funkciju osiguravanja usklađenosti i unutarnje kontrole te funkciju unutarnje revizije. CSD bi u svakom slučaju trebao biti sposoban organizirati unutarnju strukturu tih funkcija u skladu s vlastitim potrebama. Dužnosti glavnog službenika za rizike, glavnog službenika za usklađenost i glavnog službenika za tehnologiju trebale bi obavljati različite osobe jer te funkcije obično obavljaju osobe različitih akademskih i profesionalnih profila. U tom pogledu, odredbama utvrđenima u ovoj Uredbi strogo se slijedi sustav uspostavljen Uredbom (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (2) za druge tržišne infrastrukture.

(39)

Evidencija koju vode CSD-ovi trebala bi biti strukturirana i omogućivati jednostavan pristup podacima koje su pohranila nadležna tijela uključena u nadzor CSD-ova. CSD bi trebao osigurati da je evidencija podataka koju vodi, uključujući potpuno računovodstvo vrijednosnih papira koje vodi, točna i ažurna kako bi mogla služiti kao pouzdani izvor podataka za potrebe nadzora.

(40)

Kako bi se olakšalo izvješćivanje i evidentiranje usklađenog skupa informacija na temelju različitih zahtjeva, evidencija koju vode CSD-ovi trebala bi pokrivati svaku pojedinu uslugu koju pruža CSD u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 i trebala bi uključivati barem sve informacije koje je potrebno prenijeti u skladu s pravilima o disciplini namire predviđenima u navedenoj Uredbi.

(41)

Za uredno funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira od ključne je važnosti zaštita prava izdavatelja i ulagatelja. Stoga bi CSD trebao primjenjivati odgovarajuća pravila, postupke i kontrole za sprječavanje neovlaštenog stvaranja ili brisanja vrijednosnih papira. Također bi trebao najmanje svakodnevno obavljati usklađivanje računa vrijednosnih papira koje vodi.

(42)

CSD bi trebao imati pouzdanu računovodstvenu praksu i obavljati revizije kako bi provjerio jesu li njegove evidencije vrijednosnih papira točne i jesu li njegove mjere za osiguravanje integriteta izdanjâ vrijednosnih papira primjerene.

(43)

Kako bi se učinkovito osigurao integritet izdanja, mjere usklađivanja predviđene u Uredbi (EU) br. 909/2014 trebale bi se primjenjivati na sve CSD-ove neovisno o tome da li u vezi s izdanjem vrijednosnih papira pružaju bilježničku uslugu ili uslugu središnjeg vođenja računa iz te Uredbe ili ne.

(44)

Kada je riječ o drugim subjektima uključenima u proces usklađivanja, trebalo bi razlikovati više scenarija ovisno o ulozi tih subjekata. Mjere usklađivanja trebale bi odražavati posebne uloge tih subjekata. Prema modelu voditelja registra, voditelj registra vodi evidenciju vrijednosnih papira koji se evidentiraju i u CSD-u. Prema modelu agenta za prijenos, upravitelj fonda ili agent za prijenos odgovorni su za račun na kojem se vodi dio izdanja vrijednosnih papira zabilježenog u CSD-u. Prema modelu zajedničkog depozitorija, zajednički depozitorij upotrebljavaju CSD-ovi koji uspostavljaju interoperabilnu vezu i trebao bi biti odgovoran za opći integritet izdanjâ vrijednosnih papira koja su izvorno evidentirali CSD-ovi koji su uspostavili interoperabilnu vezu ili koja oni vode na središnjoj razini.

(45)

U cilju smanjivanja operativnih rizika, koji obuhvaćaju rizike nastale zbog nedostataka u informacijskim sustavima, unutarnjim procesima i rezultata zaposlenika ili zbog prekida uzrokovanih vanjskim događajima zbog kojih dolazi do smanjenja, pogoršanja ili prekida usluga koje pruža CSD, CSD-ovi bi trebali identificirati sve rizike i pratiti njihov razvoj, neovisno o njihovim uzročnicima, koji mogu, na primjer, biti korisnici CSD-ova, pružatelji usluga CSD-ovima i ostale tržišne infrastrukture, uključujući druge CSD-ove. Operativnim rizicima trebalo bi se upravljati u skladu s dobro dokumentiranim i pouzdanim okvirom s jasno dodijeljenim ulogama i odgovornostima. Taj bi okvir trebao uključivati operativne ciljeve, značajke praćenja i mehanizme ocjenjivanja i trebao bi biti integriran u sustav za upravljanje rizicima CSD-a. U tom kontekstu, glavni službenik za rizike CSD-a trebao bi biti odgovoran za okvir za upravljanje operativnim rizicima. CSD-ovi bi svojim rizicima trebali upravljati interno. Ako unutarnje kontrole nisu dovoljne ili ako uklanjanje određenih rizika nije razumno izvediva mogućnost, CSD bi trebao imati mogućnost financijskog pokrivanja tih rizika osiguranjem.

(46)

CSD-ovi se ne bi trebali upuštati u ulaganja koja bi mogla utjecati na njihov profil rizika. CSD-ovi bi trebali sklapati ugovore o izvedenicama samo ako su im oni potrebni da se zaštite od rizika koje ne mogu smanjiti na neki drugi način. Na zaštitu od rizikâ trebali bi se primjenjivati određeni strogi uvjeti kojima se osigurava da se izvedenice ne upotrebljavaju u drugu svrhu osim pokrivanja rizika i da se ne upotrebljavaju za ostvarivanje dobiti.

(47)

Imovina CSD-ova trebala bi se držati na siguran način, biti lako dostupna i trebalo bi je biti moguće brzo unovčiti. CSD bi stoga trebao osigurati da su njegove politike i postupci za brzi pristup vlastitoj imovini utemeljeni barem na prirodi, veličini, kvaliteti, zrelosti i lokaciji imovine. CSD bi također trebao osigurati da izdvajanje funkcija skrbništva i ulaganja trećoj strani ne ugrožava brzi pristup njegovoj imovini.

(48)

Da bi mogao upravljati svojim likvidnosnim potrebama, CSD bi trebao moći odmah pristupiti svojim gotovinskim sredstvima i svim vrijednosnim papirima koje drži pod vlastitim imenom isti radni dan kada je donesena odluka o likvidaciji imovine.

(49)

Kako bi osigurao veći stupanj zaštite imovine CSD-a od neispunjenja obveza posrednika, CSD koji pristupi drugom CSD-u putem veze CSD-ova trebao bi tu imovinu imati na odvojenom računu u povezanom CSD-u. Tom razinom odvajanja trebalo bi se osigurati da je imovina CSD-a odvojena od imovine drugih subjekata i primjereno zaštićena. Međutim, nužno je dopustiti uspostavu veza s CSD-ovima trećih zemalja čak i ako pojedinačno odvojeni računi nisu dostupni u CSD-u treće zemlje pod uvjetom da je imovina CSD-a koji traži uspostavljanje veze u svakom slučaju primjereno zaštićena i da su nadležna tijela obaviještena o rizicima koji nastaju zbog nepostojanja pojedinačno odvojenih računa i o odgovarajućim mjerama koje se poduzimaju za ublažavanje takvih rizika.

(50)

Kako bi se osiguralo da CSD ulaže svoja financijska sredstva u visokolikvidne instrumente s minimalnim tržišnim i kreditnim rizicima te kako bi se ta ulaganja mogla brzo likvidirati s minimalnim učinkom na cijenu, on bi trebao diversificirati svoj portfelj i uspostaviti odgovarajuća koncentracijska ograničenja u pogledu izdavatelja instrumenata u koje ulaže svoja sredstva.

(51)

Radi osiguranja sigurnosti i učinkovitosti aranžmana o vezi CSD-a s drugim CSD-om, CSD bi trebao utvrditi i pratiti sve moguće izvore rizika koji proizlaze iz aranžmana o vezi te njima upravljati. Veza CSD-ova trebala bi u svim relevantnim nadležnostima imati dobro utemeljenu pravnu podlogu, kojom bi se poduprlo njezino oblikovanje i osigurala odgovarajuća zaštita CSD-ovima koji su u nju uključeni. Povezani CSD-ovi trebali bi mjeriti i pratiti kreditne i likvidnosne rizike koje predstavljaju jedan za drugoga i upravljati tim rizicima.

(52)

CSD podnositelj zahtjeva koji upravlja vezom sa CSD-om primateljem s pomoću neizravne veze CSD-ova ili s pomoću posrednika trebao bi mjeriti i pratiti dodatne rizike te upravljati njima, uključujući skrbničke, kreditne, pravne i operativne rizike koji nastaju zbog korištenja posrednikom radi osiguranja sigurnosti i učinkovitosti aranžmana o vezi.

(53)

Kako bi osigurali integritet izdanja u slučaju kada se vrijednosni papiri čuvaju u nekoliko CSD-ova putem veza CSD-ova, CSD-ovi bi trebali primjenjivati posebne mjere usklađivanja i koordinirati svoja djelovanja.

(54)

CSD-ovi bi trebali osigurati pošten i otvoren pristup svojim uslugama primjereno vodeći računa o rizicima za financijsku stabilnost i nesmetano funkcioniranje tržišta. Oni bi trebali kontrolirati rizike koji nastaju zbog njihovih sudionika i ostalih korisnika utvrđivanjem kriterija povezanih s rizikom za pružanje svojih usluga. CSD-ovi bi trebali osigurati da njihovi korisnici, na primjer sudionici, drugi CSD-ovi, središnje druge ugovorne strane (CCP-ovi), mjesta trgovanja ili izdavatelji kojima je odobren pristup njihovim uslugama, ispunjavaju kriterije i imaju potrebnu operativnu sposobnost, financijska sredstva, pravne ovlasti i stručnost za upravljanje rizicima kako bi se spriječio nastanak rizika za CSD-ove i druge korisnike.

(55)

Kako bi osigurao sigurnost i učinkovitost svojeg sustava za namiru vrijednosnih papira, CSD bi trebao stalno pratiti je li osigurana usklađenost s njegovim zahtjevima za pristup i imati jasno definirane i javno dostupne postupke za lakšu suspenziju i uredan izlazak strane podnositelja zahtjeva koja je prekršila zahtjeve za pristup ili ih više ne ispunjava.

(56)

Za potrebe odobrenja za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa, CSD bi trebao nadležnom tijelu podnijeti zahtjev koji mora sadržavati sve elemente potrebne da bi osigurao da se pružanjem pomoćnih usluga bankovnog tipa ne ugrožava nesmetano pružanje osnovnih usluga CSD-a. Od subjekata koji već imaju odobrenje za obavljanje djelatnosti CSD-a ne bi se smjelo zahtijevati da ponovno dostavljaju iste elemente koje su već dostavili u procesu podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti CSD-a u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014.

(57)

S namjerom osiguranja pravne sigurnosti i dosljedne primjene prava, određeni zahtjevi propisani ovom Uredbom u pogledu mjera discipline namire trebali bi se početi primjenjivati od datuma stupanja na snagu tih mjera.

(58)

Ova se Uredba temelji na nacrtima regulatornih tehničkih standarda koje je Komisiji podnijela ESMA.

(59)

Pri izradi tehničkih standarda iz ove Uredbe ESMA je blisko surađivala s Europskim sustavom središnjih banaka i Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo.

(60)

ESMA je provela otvorena javna savjetovanja o nacrtima regulatornih tehničkih standarda na kojima se temelji ova Uredba, analizirala je moguće povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3),

(a)

„razdoblje preispitivanja” znači razdoblje koje je predmet preispitivanja koje počinje na dan nakon kraja prethodnog razdoblja preispitivanja i ocjene;

(b)

„uputa o namiri” znači nalog za prijenos kako je definiran u članku 2. točki i. Direktive 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4);

(c)

„ograničenje namire” znači blokada, rezervacija ili izdvajanje vrijednosnih papira zbog kojih nisu dostupni za namiru ili blokada ili rezervacija gotovine zbog čega ona nije dostupna za namiru;

(d)

„fond čijim se udjelima trguje na burzi” (ETF) znači fond kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 46. Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5);

(e)

„CSD izdavatelj” znači CSD koji pruža osnovne usluge iz odjeljka A točke 1. ili 2. Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014 u vezi s izdavanjem vrijednosnih papira;

(f)

„CSD ulagatelj” znači CSD koji je ili sudionik u sustavu za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja drugi CSD ili koji se služi trećom stranom ili posrednikom koji je sudionik u sustavu za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja drugi CSD u vezi s izdavanjem vrijednosnih papira;

(g)

„trajni medij” znači svako sredstvo koje omogućuje pohranu informacija na način na koji su one dostupne za buduću uporabu u razdoblju koje je primjereno s obzirom na namjenu tih informacija te koje omogućuje kopiranje pohranjenih informacija u neizmijenjenom obliku.

(a)

relativni udio svake valute Unije u ukupnoj vrijednosti uputa o namiri uz plaćanje koje namiruje CSD, izračunan u razdoblju od godine dana, pod uvjetom da svaki pojedini udio prelazi 1 %;

(b)

relativni udio uputa o namiri uz plaćanje koje je CSD namirio u valuti Unije u odnosu na ukupnu vrijednost uputa o namiri uz plaćanje namirenih u toj valuti u svim CSD-ovima u Uniji, izračunan tijekom razdoblja od godine dana, pod uvjetom da svaki pojedini udio prelazi 10 %.

(a)

podatke za kontakt osobe koja je odgovorna za zahtjev;

(b)

podatke za kontakt osobe ili osoba zaduženih za funkciju osiguravanja usklađenosti i unutarnje kontrole CSD-a podnositelja zahtjeva;

(c)

puno ime (tvrtku) CSD-a podnositelja zahtjeva, njegov identifikator pravne osobe (LEI) i adresu sjedišta u Uniji;

(d)

osnivački akt i statut ili drugu osnivačku i zakonom propisanu dokumentaciju CSD-a podnositelja zahtjeva;

(e)

izvadak iz relevantnog trgovačkog ili sudskog registra ili drugu vrstu ovjerenog dokaza o adresi sjedišta i poslovnoj djelatnosti CSD-a podnositelja zahtjeva koji je valjan na datum podnošenja zahtjeva;

(f)

identifikacija sustava za namiru vrijednosnih papira kojima CSD podnositelj zahtjeva upravlja ili namjerava upravljati;

(g)

presliku odluke upravljačkog tijela o zahtjevu i zapisnik sa sastanka na kojem je upravljačko tijelo odobrilo spis zahtjeva i njegovo podnošenje;

(h)

grafički prikaz vlasničkih odnosa između matičnog poduzeća, poduzeća kćeri i svih drugih povezanih subjekata ili podružnica, u kojem su subjekti identificirani punim imenom (tvrtkom), pravnim oblikom, adresom sjedišta i poreznim ili matičnim brojem;

(i)

opis poslovnih djelatnosti poduzeća kćeri CSD-a podnositelja zahtjeva i drugih pravnih osoba u kojima CSD podnositelj zahtjeva ima udjel, uključujući informacije o veličini udjela;

(j)

popis na kojem je navedeno sljedeće:

(k)

popis na kojem je navedeno sljedeće:

(l)

popis osnovnih usluga navedenih u odjeljku A Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014 koje CSD podnositelj zahtjeva pruža ili namjerava pružati;

(m)

popis pomoćnih usluga izričito navedenih u odjeljku B Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014 koje CSD podnositelj zahtjeva pruža ili namjerava pružati;

(n)

popis ostalih pomoćnih usluga koje su dopuštene, ali nisu izričito navedene u odjeljku B Priloga Uredbi (EU) br. 909/2014, a koje CSD podnositelj zahtjeva pruža ili namjerava pružati;

(o)

popis investicijskih usluga na koje se primjenjuje Direktiva 2014/65/EU koje su navedene u točki (n);

(p)

popis usluga i djelatnosti koje CSD podnositelj zahtjeva izdvaja ili namjerava izdvajati trećoj strani u skladu s člankom 30. Uredbe (EU) br. 909/2014;

(q)

valutu ili valute koje CSD podnositelj zahtjeva obrađuje ili koje namjerava obrađivati u vezi s uslugama koje pruža, neovisno o tome namiruje li se gotovina na računu središnje banke, na računu CSD-a ili na računu pri imenovanoj kreditnoj instituciji;

(r)

informacije o svim tekućim i okončanim sudskim, upravnim, arbitražnim ili drugim pravnim postupcima u kojima je CSD podnositelj zahtjeva stranka i zbog kojeg bi mogao imati financijske ili druge troškove.

(a)

ime države članice/država članica u kojima CSD podnositelj zahtjeva namjerava poslovati;

(b)

program djelovanja u kojem su posebno navedene usluge koje CSD podnositelj zahtjeva pruža ili namjerava pružati u državi članici domaćinu;

(c)

valutu ili valute koje CSD podnositelj zahtjeva obrađuje ili namjerava obrađivati u državi članici domaćinu;

(d)

ako se usluge pružaju ili namjeravaju pružati posredstvom podružnice, organizacijsku strukturu podružnice i imena osoba odgovornih za njezino upravljanje;

(e)

ako je primjenjivo, ocjenu mjera koje CSD podnositelj zahtjeva namjerava poduzeti kako bi svojim korisnicima omogućio usklađivanje s nacionalnim zakonima iz članka 49. stavka 1. Uredbe (EU) br. 909/2014.

(a)

naziv radnog mjesta osoba odgovornih za odobravanje i provedbu politika i postupaka;

(b)

opis mjera za provedbu i praćenje usklađenosti s politikama i postupcima.

(a)

detaljni opis usluga navedenih u članku 4. stavku 2. točkama (l) do (p);

(b)

postupke koji će se primjenjivati pri pružanju usluga iz točke (a).

(a)

politike i postupke iz članka 26. stavka 7. Uredbe (EU) br. 909/2014;

(b)

informacije o sastavu višeg rukovodstva, upravljačkog tijela i dioničarskoj strukturi matičnog poduzeća i ostalih poduzeća u grupi;

(c)

usluge i ključne osobe, osim višeg rukovodstva, koje CSD podnositelj zahtjeva dijeli s drugim poduzećima u grupi.

(a)

adresa sjedišta matičnog poduzeća CSD-a podnositelja zahtjeva;

(b)

ako je matično poduzeće subjekt koji ima odobrenje za rad ili je registriran u Uniji i podliježe nadzoru u skladu sa zakonodavstvom Unije ili zakonodavstvom treće zemlje, odgovarajući broj odobrenja ili registracije i ime(na) tijela nadležnog/nadležnih za nadzor matičnog poduzeća.

(a)

financijska izvješća, uključujući potpuni skup financijskih izvještaja za prethodne tri godine i izvješće o zakonskoj reviziji godišnjih i konsolidiranih financijskih izvještaja u smislu Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) za prethodne tri godine;

(b)

ako reviziju CSD-a podnositelja zahtjeva obavlja vanjski revizor, ime i nacionalni registracijski broj vanjskog revizora;

(c)

poslovni plan, uključujući financijski plan i procijenjeni proračun u kojem su predviđeni različiti poslovni scenariji za usluge koje pruža CSD podnositelj zahtjeva, za referentno razdoblje od najmanje tri godine;

(d)

plan za uspostavu poduzeća kćeri ili podružnica i njihove lokacije;

(e)

opis poslovnih djelatnosti koje CSD podnositelj zahtjeva namjerava obavljati, uključujući poslovne djelatnosti poduzeća kćeri ili podružnica CSD-a podnositelja zahtjeva.

(a)

dokaz o dostatnim financijskih sredstava u razdoblju od šest mjeseci nakon izdavanja odobrenja;

(b)

financijsko izvješće za razdoblje tijekom godine;

(c)

izjave o financijskom stanju CSD-a podnositelja zahtjeva, uključujući bilancu, račun dobiti i gubitka, promjene u vlasničkom kapitalu i novčanim tokovima i sažetak računovodstvenih politika te druga relevantna objašnjenja;

(d)

revidirane godišnje financijske izvještaje matičnih poduzeća za tri financijske godine prije datuma podnošenja zahtjeva.

(a)

sažetak s pregledom plana i njegove provedbe;

(b)

identifikaciju ključnih operacija CSD-a podnositelja zahtjeva, scenarija stresnih situacija i događaja zbog kojih se pokreće oporavak te opis alata za oporavak koje će upotrebljavati CSD podnositelj zahtjeva;

(c)

procjenu mogućih učinaka plana oporavka na dionike na koje bi njegova provedba mogla utjecati;

(d)

procjenu pravne izvršivosti plana oporavka kojom se uzimaju u obzir sva pravna ograničenja koja proizlaze iz zakonodavstva Unije, nacionalnog zakonodavstva ili zakonodavstva treće zemlje.

(a)

identitet i zadaće odgovornih osoba na sljedećim položajima:

(b)

broj zaposlenika u svakom odjelu i radnoj jedinici.

(a)

opis politike primitaka uključujući informacije o fiksnim i promjenjivim elementima primitaka višeg rukovodstva, članova upravljačkog tijela i osoblja na poslovima upravljanja rizicima, osiguravanja usklađenosti i unutarnje kontrole, unutarnje revizije i tehnološkim poslovima CSD-a podnositelja zahtjeva;

(b)

mjere koje je CSD podnositelj zahtjeva uspostavio za smanjivanje rizika od pretjeranog oslanjanja na odgovornosti povjerene pojedincima.

(a)

opis mehanizama upravljanja CSD-a podnositelja zahtjeva koji su uspostavljeni u skladu s člankom 47. stavkom 2.;

(b)

politike, postupke i sustave uspostavljene u skladu s člankom 47. stavkom 1.;

(c)

opis sastava upravljačkog tijela i višeg rukovodstva i odbora uspostavljenih u skladu s člankom 48. te uloga i odgovornosti njihovih članova.

(a)

opis alata za praćenje i ocjenjivanje primjerenosti i učinkovitosti sustava za unutarnju reviziju CSD-a podnositelja zahtjeva;

(b)

opis alata za kontrolu i zaštitu sustava za obradu podataka CSD-a podnositelja zahtjeva;

(c)

opis razvoja i primjene metodologije unutarnje revizije CSD-a podnositelja zahtjeva;

(d)

plan rada funkcije unutarnje revizije za razdoblje od tri godine nakon datuma podnošenja zahtjeva;

(e)

opis uloga i kvalifikacija svake osobe odgovorne za unutarnju reviziju iz članka 47. stavka 3. točke (d) pod nadzorom odbora za reviziju iz članka 48. stavka 1. točke (b).

(a)

opis uloga i kvalifikacija osoba odgovornih za funkciju osiguravanja usklađenosti i unutarnje kontrole i ostalog osoblja koje sudjeluje u ocjenjivanju usklađenosti, uključujući opis načina na koje se osigurava neovisnost funkcije osiguravanja usklađenosti i unutarnje kontrole od ostalih poslovnih jedinica;

(b)

politike i postupke funkcije osiguravanja usklađenosti i unutarnje kontrole, uključujući opis uloge upravljačkog tijela i višeg rukovodstva u osiguravanju usklađenosti;

(c)

ako je dostupno, najnovije interno izvješće koje su izradile osobe odgovorne za funkciju osiguravanja usklađenosti i unutarnje kontrole ili drugo osoblje koje radi na ocjenjivanju usklađenosti u CSD-u podnositelju zahtjeva.

(a)

presliku životopisa svakog člana s navedenim iskustvom i znanjem;

(b)

podrobne informacije o kaznenim i administrativnim sankcijama izrečenima članu u vezi s pružanjem financijskih ili podatkovnih usluga ili u vezi s djelima prijevare ili pronevjere novca u obliku odgovarajuće službene potvrde, ako je dostupna u predmetnoj državi članici;

(c)

vlastitu izjavu o dobrom ugledu u vezi s pružanjem financijskih ili podatkovnih usluga u kojoj svaki član višeg rukovodstva i upravljačkog tijela izjavljuje vrijedi li za njega sljedeće:

(a)

dokaz o usklađenosti s člankom 27. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 909/2014;

(b)

opis uloga i odgovornosti članova upravljačkog tijela;

(c)

cilj u pogledu zastupljenosti nedovoljno zastupljenog spola u upravljačkom tijelu, odgovarajuća politika o ispunjavanju tog cilja i metoda koju CSD podnositelj zahtjeva primjenjuje za objavu tog cilja, politike i njezine provedbe.

(a)

opis vlasničke strukture CSD-a podnositelja zahtjeva iz članka 4. stavka 2. točke i., uključujući identitet i opseg interesa bilo kojeg subjekta koji je u položaju da može imati kontrolu nad poslovanjem CSD-a podnositelja zahtjeva;

(b)

popis dioničara i osoba koje su u položaju da mogu imati izravnu ili neizravnu kontrolu nad upravljanjem CSD-om podnositeljem zahtjeva.

(a)

opis politika i postupaka koji se odnose na utvrđivanje potencijalnih sukoba interesa, upravljanje njima i njihovo prijavljivanje nadležnom tijelu i procesa kojim se osigurava da je osoblje CSD-a podnositelja zahtjeva upoznato s tim politikama i postupcima;

(b)

opis kontrola i mjera koje su uspostavljene kako bi se osiguralo da su zahtjevi iz točke (a) o upravljanju sukobima interesa ispunjeni;

(c)

opis sljedećih elemenata:

(a)

informacije koje se odnose na sudionike, klijente, izdavatelje ili druge korisnike usluga CSD-a podnositelja zahtjeva;

(b)

druge informacije kojima CSD podnositelj zahtjeva raspolaže kao posljedica njegovih poslovnih aktivnosti, a koje se ne smiju upotrebljavati u komercijalne svrhe.

(a)

unutarnje postupke za davanje dopuštenja za pristup informacijama kojima se osigurava siguran pristup podacima;

(b)

opis svih ograničenja u pogledu uporabe podataka na temelju povjerljivosti.

(a)

mandat odbora korisnika;

(b)

mehanizme upravljanja odborom korisnika;

(c)

operativne postupke odbora korisnika;

(d)

kriterije za prijam i mehanizam za odabir članova odbora korisnika;

(e)

popis predloženih članova odbora korisnika uz navođenje interesa koje zastupaju.

(a)

analizu razine usklađenosti postojećih sustava za vođenje evidencije CSD-a podnositelja zahtjeva sa zahtjevima iz članka 54.;

(b)

plan provedbe u kojem je podrobno opisano kako će CSD podnositelj zahtjeva ispuniti zahtjeve iz članka 54. do datuma kada se on počne primjenjivati.

(a)

kriterije za sudjelovanje kojima se omogućuje pošten i otvoren pristup svim pravnim osobama koje namjeravaju sudjelovati u sustavima za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja CSD podnositelj zahtjeva;

(b)

postupke za primjenu disciplinskih mjera protiv postojećih sudionika koji ne ispunjavaju kriterije za sudjelovanje.

(a)

postupke i mjere za sprječavanje neuspjelih namira u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 909/2014;

(b)

mjere za rješavanje neuspjelih namira u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 909/2014.

(a)

pravila i postupke za smanjenje rizika i upravljanje rizicima povezanima sa čuvanjem vrijednosnih papira;

(b)

detaljni opis različitih razina odvajanja koje nudi CSD podnositelj zahtjeva, opis troškova povezanih sa svakom razinom, tržišnih uvjeta pod kojima se nude, njihovih glavnih pravnih posljedica i primjenjivog stečajnog prava;

(c)

politike i postupke za dobivanje suglasnosti iz članka 38. stavka 7. Uredbe (EU) br. 909/2014;

(a)

presliku sporazuma o izdvajanju usluga ili djelatnosti;

(b)

metode koje se upotrebljavaju za praćenje razine usluga izdvojenih usluga i djelatnosti.

(a)

CSD podnositelj zahtjeva drži svoju financijsku imovinu u skladu s člankom 46. stavcima 1., 2. i 5. Uredbe (EU) br. 909/2014 i poglavljem XI. ove Uredbe.

(b)

ulaganja CSD-a podnositelja zahtjeva u skladu su s člankom 46. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 909/2014 i poglavljem XI. ove Uredbe.

(a)

informacije da kapital CSD-a podnositelja zahtjeva, uključujući njegovu zadržanu dobit i rezerve, ispunjava zahtjeve iz članka 47. Uredbe (EU) br. 909/2014;

(b)

plan iz članka 47. stavka 2. Uredbe (EU) br. 909/2014 i sva ažuriranja tog plana te dokaze da ga je odobrilo upravljačko tijelo ili odgovarajući odbor upravljačkog tijela CSD-a podnositelja zahtjeva.

(a)

opis veza CSD-ova kojemu su priložene procjene potencijalnih izvora rizika koji proizlaze iz tih veza CSD-a podnositelja zahtjeva;

(b)

očekivani ili stvarni volumeni namire i vrijednosti namire izvršene u okviru veze CSD-ova;

(c)

postupci u pogledu utvrđivanja, procjene i praćenja svih potencijalnih izvora rizika za CSD podnositelja zahtjeva i njegove sudionike koji proizlaze iz te veze te upravljanja tim rizicima i odgovarajuće mjere koje su uspostavljene za njihovo smanjenje;

(d)

procjena primjenjivosti stečajnog prava primjenjivog na djelovanje veze CSD-ova i njegovih posljedica za CSD koji je podnositelj zahtjeva;

(e)

ostale relevantne informacije koje je zatražilo nadležno tijelo za procjenu usklađenosti veza CSD-ova sa zahtjevima iz članka 48. Uredbe (EU) br. 909/2014 i poglavlja XII. ove Uredbe.

(a)

od pravnih osoba koje namjeravaju postati sudionici u skladu s člankom 33. Uredbe (EU) br. 909/2014 i poglavljem XIII. ove Uredbe;

(b)

od izdavatelja u skladu s člankom 49. Uredbe (EU) br. 909/2014 i poglavljem XIII. ove Uredbe;

(c)

od drugih CSD-ova u skladu s člankom 52. Uredbe (EU) br. 909/2014 i poglavljem XIII. ove Uredbe;

(d)

od drugih tržišnih infrastruktura u skladu s člankom 53. Uredbe (EU) br. 909/2014 i poglavljem XIII. ove Uredbe.

(a)

opseg financijskih obveza koje je CSD preuzeo zbog tog udjela;

(b)

drži li CSD dovoljno financijskih sredstava koja ispunjavaju kriterije iz članka 46. Uredbe (EU) br. 909/2014 za pokrivanje rizika koji proizlaze iz sljedećeg:

(c)

pruža li pravna osoba u kojoj CSD ima udjel usluge koje su komplementarne osnovnim uslugama koje nudi CSD, kako je navedeno u članku 18. stavku 4. Uredbe (EU) br. 909/2014, na primjer: