ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 49

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 60.
25. veljače 2017.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/323 оd 20. siječnja 2017. o ispravku Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/2251 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju u pogledu regulatornih tehničkih standarda za tehnike smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana ( 1 )

1

 

*

Uredba Komisije (EU) 2017/324 оd 24. veljače 2017. o izmjeni Priloga Uredbi (EU) br. 231/2012 o utvrđivanju specifikacija za prehrambene aditive navedene u prilozima II. i III. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu specifikacija za osnovni kopolimer metakrilata (E 1205) ( 1 )

4

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/325 оd 24. veljače 2017. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz pređe visoke čvrstoće od poliestera podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

6

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/326 оd 24. veljače 2017. o 261. izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 881/2002 o uvođenju određenih posebnih mjera ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata povezanih s organizacijama ISIL-om (Da'esh) i Al-Qaidom

30

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/327 оd 24. veljače 2017. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

32

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2017/328 od 21. veljače 2017. o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka u pogledu vanjskih revizora središnje banke Bank of Greece

34

 

*

Odluka Komisije (EU) 2017/329 оd 4. studenoga 2016. o mjeri SA.39235 (2015/C) (ex 2015/NN) koju je provela Mađarska u vezi s oporezivanjem prometa od oglašavanja (priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 6929)  ( 1 )

36

 

 

Ispravci

 

*

Ispravak Uredbe (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva ( SL L 180, 29.6.2013. ) (Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 19/sv. 15 od 4. prosinca 2014.)

50

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

25.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 49/1


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/323

оd 20. siječnja 2017.

o ispravku Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/2251 o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju u pogledu regulatornih tehničkih standarda za tehnike smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (1), a posebno njezin članak 11. stavak 15.,

budući da:

(1)

Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/2251 (2) donesena je 4. listopada 2016. i objavljena 15. prosinca 2016. Njome se utvrđuju standardi za pravovremenu, točnu i primjereno odvojenu razmjenu kolaterala kada poravnanje ugovora o izvedenicama ne obavlja središnja druga ugovorna strana i obuhvaća više iscrpnih zahtjeva koje grupa mora ispuniti kako bi joj se moglo odobriti izuzeće od uplate iznosa nadoknade za unutargrupne transakcije. Osim tih zahtjeva, ako jedna od dvije druge ugovorne strane u grupi ima domicil u trećoj zemlji za koju još nije dostavljena potvrda istovjetnosti u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 648/2012, grupa mora razmijeniti varijacijske i primjereno odvojene inicijalne iznose nadoknade za sve unutargrupne transakcije s društvima kćerima u tim trećim zemljama. Kako bi se izbjegla nerazmjerna primjena zahtjevâ za iznos nadoknade i s obzirom na slične zahtjeve za obveze poravnanja, Delegiranom uredbom predviđa se odgođena provedba tog posebnog zahtjeva kako bi se osiguralo dovoljno vremena za okončanje postupka dostavljanja potvrde o istovjetnosti, pri čemu se od grupa koje imaju društva kćeri s domicilom u trećim zemljama ne bi zahtijevala neučinkovita dodjela sredstava.

(2)

U članku 37. Delegirane uredbe (EU) 2016/2251 nedostaje odredba o primjeni postupnog uvođenja zahtjevâ za varijacijski iznos nadoknade na unutargrupne transakcije na način koji je analogan odredbi iz članka 36. stavka 2 (koji se odnosi na zahtjeve za inicijalni iznos nadoknade). Stoga bi u članku 37., kojim se utvrđuje raspored postupnog uvođenja zahtjevâ za varijacijski iznos nadoknade, trebalo dodati dva nova stavka. Ti bi stavci trebali biti analogni postojećem članku 36. stavcima 2. i 3. kako u slučaju unutargrupne transakcije između subjekta iz Unije i subjekta iz treće zemlje razmjena varijacijskog iznosa nadoknade ne bi bila potrebna do tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe ako ne postoji odluka o istovjetnosti koja se odnosi na dotičnu treću zemlju. Ako odluka o istovjetnosti postoji, zahtjevi bi se trebali početi primjenjivati ili četiri mjeseca nakon njezina stupanja na snagu ili ako je to kasnije, u skladu s općim vremenskim rasporedom.

(3)

Nacrt regulatornih tehničkih standarda na kojem se Delegirana uredba (EU) 2016/2251 temelji, a koji su europska nadzorna tijela Komisiji podnijela 8. ožujka 2016., sadržavao je isto razdoblje postupnog uvođenja i za inicijalni i za varijacijski iznos nadoknade. Ispravak je potreban zbog tehničke pogreške u postupku koji je prethodio donošenju Delegirane uredbe (EU) 2016/2251, tijekom kojeg su izostavljena dva stavka o postupnom uvođenju zahtjevâ za varijacijski iznos nadoknade za unutargrupne transakcije.

(4)

Delegiranu uredbu (EU) 2016/2251 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Delegirana uredba (EU) 2016/2251 stupila je na snagu 4. siječnja 2017. Kako bi se izbjegao prekid primjene razdoblja postupnog uvođenja za inicijalni i varijacijski iznos nadoknade, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu s retroaktivnim učinkom,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U članku 37. Delegirane uredbe (EU) 2016/2251 dodaju se sljedeći stavci 3. i 4.:

„3.   Odstupajući od stavka 1., ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 4. ovog članka, članak 9. stavak 1., članak 10. i članak 12. počinju se primjenjivati kako slijedi:

(a)

tri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe ako nije donesena odluka o istovjetnosti u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 648/2012 za potrebe članka 11. stavka 3. te Uredbe u pogledu relevantne treće zemlje;

(b)

na kasniji od sljedećih datuma ako je donesena odluka o istovjetnosti u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 648/2012 za potrebe članka 11. stavka 3. te Uredbe u pogledu relevantne treće zemlje:

i.

četiri mjeseca nakon datuma stupanja na snagu odluke donesene u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 648/2012 za potrebe članka 11. stavka 3. te Uredbe u pogledu relevantne treće zemlje;

ii.

na primjenjivi datum utvrđen u skladu sa stavkom 1.

4.   Odstupanje iz stavka 3. primjenjuje se samo ako druge ugovorne strane ugovora o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana ispunjuju sve sljedeće uvjete:

(a)

jedna druga ugovorna strana ima poslovni nastan u trećoj zemlji, a druga u Uniji;

(b)

druga ugovorna strana koja ima poslovni nastan u trećoj zemlji jest financijska druga ugovorna strana ili nefinancijska druga ugovorna strana;

(c)

druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u Uniji jedno je od sljedećeg:

i.

financijska druga ugovorna strana, nefinancijska druga ugovorna strana, financijski holding, financijska institucija ili društvo za pomoćne usluge koji podliježu odgovarajućim bonitetnim zahtjevima, dok je druga ugovorna strana iz treće zemlje iz točke (a) financijska druga ugovorna strana;

ii.

financijska druga ugovorna strana ili nefinancijska druga ugovorna strana, dok je druga ugovorna strana iz treće zemlje iz točke (a) nefinancijska druga ugovorna strana;

(d)

obje druge ugovorne strane uključene su u istu konsolidaciju u cijelosti u skladu s člankom 3. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 648/2012;

(e)

obje druge ugovorne strane podliježu primjerenim i centraliziranim postupcima evaluacije, mjerenja i kontrole rizika;

(f)

ispunjeni su zahtjevi iz poglavlja III.”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Međutim, primjenjuje se od 4. siječnja 2017.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. siječnja 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 201, 27.7.2012., str. 1.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/2251 оd 4. listopada 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju u pogledu regulatornih tehničkih standarda za tehnike smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana (SL L 340, 15.12.2016., str. 9.).


25.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 49/4


UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/324

оd 24. veljače 2017.

o izmjeni Priloga Uredbi (EU) br. 231/2012 o utvrđivanju specifikacija za prehrambene aditive navedene u prilozima II. i III. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu specifikacija za osnovni kopolimer metakrilata (E 1205)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (1), a posebno njezin članak 14.,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1331/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o uspostavi zajedničkog postupka odobravanja prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma (2), a posebno njezin članak 7. stavak 5.,

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EU) br. 231/2012 (3) utvrđene su specifikacije za prehrambene aditive navedene u prilozima II. i III. Uredbi (EZ) br. 1333/2008.

(2)

Te se specifikacije mogu ažurirati u skladu sa zajedničkim postupkom iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1331/2008 na poticaj Komisije ili nakon podnošenja zahtjeva.

(3)

Dana 21. studenoga 2014. podnesen je zahtjev za izmjenu specifikacija za prehrambeni aditiv osnovni kopolimer metakrilata (E 1205). Zahtjev je stavljen na raspolaganje državama članicama u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1331/2008.

(4)

Podnositelj zahtjeva zatražio je izmjenu definicije prehrambenog aditiva s obzirom na kratak opis proizvodnog procesa zbog modernizacije proizvodnog procesa. Nakon temeljite analize veličine čestice u postojećoj specifikaciji, podnositelj zahtjeva zatražio je promjenu veličine čestice praha.

(5)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) donijela je mišljenje o sigurnosti predloženih izmjena specifikacija za osnovni kopolimer metakrilata (E 1205) kao prehrambenog aditiva (4). Na temelju podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva i uzimajući u obzir izvornu procjenu te tvari iz 2010. (5), Agencija je zaključila da predložene izmjene specifikacija prehrambenog aditiva osnovnog kopolimera metakrilata (E 1205) ne predstavljaju sigurnosni rizik.

(6)

Uredbu (EU) br. 231/2012 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog Uredbi (EU) br. 231/2012 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. veljače 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 354, 31.12.2008., str. 16.

(2)  SL L 354, 31.12.2008., str. 1.

(3)  Uredba Komisije (EU) br. 231/2012 od 9. ožujka 2012. o utvrđivanju specifikacija za prehrambene aditive navedene u prilozima II. i III. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 83, 22.3.2012., str. 1.).

(4)  EFSA Journal 2016.; 14(5):4490, str. 13.

(5)  EFSA Journal 2010.; 8(2):1513, str. 23.


PRILOG

U Prilogu Uredbi (EU) br. 231/2012 unosi za prehrambeni aditiv E 1205 osnovni kopolimer metakrilata mijenjaju se kako slijedi:

1.

Unos za definiciju zamjenjuje se sljedećim:

Definicija

Osnovni kopolimer metakrilata dobiva se toplinski kontroliranom polimerizacijom monomera metil metakrilata, butil metakrilata i dimetilaminoetil metakrilata, otopljenih u propan-2-olu korištenjem sustava za pokretanje donora slobodnih radikala. Kao agens za modifikaciju lanca koristi se alkil merkaptan. Otopina polimera ekstrudira se i granulira pod vakuumom radi uklanjanja ostataka hlapljivih sastojaka. Tako nastale granule stavljaju se na tržište u tom obliku ili ih se melje (mikronizacija).”

2.

Unos za veličinu čestice zamjenjuje se sljedećim:

„Veličina čestice praha (kada se koristi, stvara film)

< 50 μm najmanje 95 %

< 20 μm najmanje 50 %

< 3 μm najviše 10 %”


25.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 49/6


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/325

оd 24. veljače 2017.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz pređe visoke čvrstoće od poliestera podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

A.   POSTUPAK

1.   Mjere na snazi

(1)

Vijeće je Uredbom (EU) br. 1105/2010 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz pređe visoke čvrstoće od poliestera podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina”).

(2)

Uvedene mjere bile su u obliku pristojbe ad valorem s preostalom stopom određenom na 9,8 %, dok su društva za koja su uvedene antidampinške pristojbe dobila pojedinačnu stopu pristojbe od 5,1 % do 9,8 %. U početnom ispitnom postupku za dva društva nije utvrđen damping.

2.   Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera

(3)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (3) antidampinških mjera koje su na snazi Komisija je primila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka tih mjera na temelju članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe.

(4)

Zahtjev je 31. kolovoza 2015. podnijela organizacija CIRFS („The European Manmade Fibres Association” ili „podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji predstavljaju više od 25 % ukupne proizvodnje pređe visoke čvrstoće od poliestera u Uniji.

(5)

Zahtjev se temeljio na obrazloženju da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka i/ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

3.   Pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera

(6)

Nakon savjetovanja s Odborom uspostavljenim člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe, Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 28. studenoga 2015. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije  (4) („obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe.

4.   Ispitni postupak revizije zbog predstojećeg isteka mjera

4.1.   Relevantna razdoblja obuhvaćena ispitnim postupkom revizije zbog predstojećeg isteka mjera

(7)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2014. do 30. rujna 2015. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

4.2.   Strane na koje se odnosi ispitni postupak i odabir uzorka

(8)

Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, proizvođače izvoznike i uvoznike za koje se zna da se na njih odnosi revizija te zastupnike predmetne zemlje izvoznice.

(9)

Zainteresirane strane imale su mogućnost pismeno iznijeti svoje stavove i zatražiti saslušanje u roku iz obavijesti o pokretanju postupka. Nijedna zainteresirana strana nije zatražila saslušanje pred Komisijom.

(10)

S obzirom na očito velik broj kineskih proizvođača izvoznika i nepovezanih uvoznika iz Unije, u obavijesti o pokretanju postupka bio je predviđen odabir uzorka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(11)

Kako bi se Komisiji omogućilo da odluči je li odabir uzorka doista potreban i, ako jest, kako bi odabrala reprezentativni uzorak, od kineskih proizvođača izvoznika i nepovezanih uvoznika zatraženo je da se jave u roku od 15 dana od pokretanja revizije i da Komisiji dostave podatke zatražene u obavijesti o pokretanju postupka.

(12)

U ispitnom postupku nije surađivao nijedan kineski proizvođač izvoznik.

(13)

U fazi objave obavijesti o pokretanju postupka kontaktiralo se s ukupno šest poznatih nepovezanih uvoznika. Primljeni su odgovori od 15 nepovezanih uvoznika. S obzirom na velik broj uvoznika koji surađuju Komisija je primijenila odabir uzorka. Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma uvoza koji se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. Odabrani uzorak prvotno se sastojao od tri društva i činio je 29 % procijenjenog obujma uvoza iz NRK-a u Uniju te 85 % obujma uvoza koji je prijavilo 15 ispitanika. Samo je jedan nepovezani uvoznik dostavio odgovor na upitnik.

(14)

U fazi objave obavijesti o pokretanju postupka kontaktiralo se s ukupno deset poznatih korisnika. Primljeni su odgovori od njih četiri. Za korisnike nije bio predviđen odabir uzorka, tako da je Komisija odlučila ispitati sve.

(15)

Pet proizvođača iz Unije koji čine 97 % proizvodnje pređe visoke čvrstoće od poliestera u Uniji surađivalo je s Komisijom tijekom RIPR-a. Zbog tako malog broja proizvođača Komisija se nije odlučila za odabir uzorka.

4.3.   Upitnici i provjera

(16)

Upitnici su poslani na adrese pet proizvođača iz Unije koji surađuju i jednom proizvođaču u potencijalnoj analognoj zemlji koji je pristao surađivati.

(17)

Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(a)

Proizvođači iz Unije:

Brilen Tech S. A., Španjolska

Sioen Industries NV, Belgija

DuraFiber Technologies (DFT) SAS, Francuska

DuraFiber Technologies (DFT) GmbH, Njemačka

PHP Fibers GmbH, Njemačka

(b)

Proizvođač u analognoj zemlji:

DuraFiber Technologies, Sjedinjene Američke Države („SAD” )

B.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

1.   Predmetni proizvod

(18)

Predmetni proizvod je pređa visoke čvrstoće od poliestera (osim konca za šivanje), nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju, uključujući monofilamente finoće manje od 67 deciteksa podrijetlom iz NRK-a („predmetni proizvod” ili „pređa visoke čvrstoće”), trenutačno razvrstan u oznaku KN 5402 20 00.

2.   Istovjetni proizvod

(19)

Ispitnim postupkom revizije potvrđeno je da predmetni proizvod, pređa visoke čvrstoće od poliestera koju industrija Unije proizvodi i prodaje na tržištu Unije te pređa visoke čvrstoće od poliestera koja se proizvodi i prodaje u analognoj zemlji (SAD), imaju jednaka osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva i jednaku osnovnu namjenu. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

C.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

(20)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je prvo ispitala je li vjerojatno da istek postojećih mjera dovede do nastavka ili ponavljanja dampinga iz NRK-a.

1.   Suradnja iz NRK-a

(21)

U ispitnom postupku nije surađivao nijedan kineski proizvođač izvoznik. U izostanku suradnje proizvođača izvoznika iz NRK-a, ukupna analiza, uključujući i izračun dampinga, temeljila se na raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Stoga je vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga ocijenjena na temelju zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera zajedno s ostalim izvorima podataka, kao što su trgovinski statistički podaci o uvozu i izvozu (Eurostat i kineski podaci o izvozu), odgovor proizvođača iz analogne zemlje te ostali javno dostupni podaci (5).

(22)

Izostanak suradnje utjecao je na usporedbu uobičajene vrijednosti s izvoznom cijenom različitih vrsta proizvoda. U skladu s člankom 18. Osnovne uredbe smatralo se primjerenim utvrditi uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na svjetskoj razini.

(23)

U skladu s člankom 11. stavkom 9. Osnovne uredbe ista metodologija upotrijebljena za utvrđivanje dampinga u početnom ispitnom postupku primijenjena je svaki put kad je utvrđeno da se okolnosti nisu promijenile.

2.   Damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

(a)   Analogna zemlja

(24)

Uobičajena vrijednost određena je na temelju cijene plaćene u odgovarajućoj trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”) u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(25)

U početnom ispitnom postupku Tajvan je služio kao analogna zemlja u svrhu određivanja uobičajene vrijednosti u pogledu NRK-a. Komisija je u obavijesti o pokretanju postupka obavijestila zainteresirane strane da je predvidjela Tajvan kao analognu zemlju i pozvala ih da dostave primjedbe. U obavijesti o pokretanju postupka također je navedeno da, prema informacijama koje su dostupne Komisiji, možda su pronađeni drugi Unijini dobavljači iz zemalja tržišnoga gospodarstva u SAD-u i Republici Koreji, među ostalim.

(26)

Jedna zainteresirana strana složila se da zbog opreme i proizvodnog procesa sličnih onima kineskih proizvođača analogna zemlja bude Tajvan. Međutim, nijedan proizvođač iz Tajvana nije pristao surađivati u ispitnom postupku.

(27)

Na temelju statističkih podataka o uvozu i informacija iz zahtjeva za reviziju Komisija je, uz Tajvan, kao potencijalne analogne zemlje uzela u obzir i druge zemlje kao što su Republika Koreja, Indija, Japan i SAD (6). Zahtjevi za suradnju poslani su svim poznatim proizvođačima i udruženjima u tim zemljama. Samo je jedan proizvođač iz SAD-a (Dura Fibres) pristao surađivati.

(28)

Komisija je utvrdila da SAD primjenjuje znatnu (8,8 %) konvencionalnu carinsku stopu pristojbi na uvoz pređe visoke čvrstoće iz trećih zemalja, ali ne i antidampinške pristojbe. Društvo Dura Fibres, jedini je proizvođač predmetnog proizvoda u SAD-u s približno 30-postotnim tržišnim udjelom tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te posluje u jakoj konkurenciji sa zemljama izvoznicama (7).

(29)

S obzirom na prethodno navedeno i u nedostatku drugih primjedbi Komisija je zaključila da je SAD odgovarajuća analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(b)   Uobičajena vrijednost

(30)

Informacije koje je dostavio proizvođač koji surađuje iz analogne zemlje upotrijebljene su kao osnova za određivanje uobičajene vrijednosti.

(31)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je najprije ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima koju su ostvarili proizvođači koji surađuju iz SAD-a bio reprezentativan u odnosu na ukupan obujam izvoza iz NRK-a u Uniju, odnosno je li ukupan obujam te domaće prodaje činio najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniju. Na temelju toga utvrđeno je da je domaća prodaja u analognoj zemlji bila reprezentativna.

(32)

Komisija je ispitala i može li se smatrati da je domaća prodaja istovjetnog proizvoda ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. Uobičajena vrijednost stoga se temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni koja je izračunana kao prosječna cijena domaće prodaje ostvarene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(c)   Izvozna cijena

(33)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 15., kineski proizvođači izvoznici nisu surađivali u ispitnom postupku. Stoga se izvozna cijena temeljila na najboljim raspoloživim podacima u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(34)

Cijena CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije utvrđena je na temelju statističkih podataka Eurostata. Obujam uvoza od kineskih proizvođača za koje u početnom ispitnom postupku nije utvrđen damping (oko 40 % kineskog uvoza) nije uzet u obzir za određivanje izvozne cijene.

(35)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da obujam od kineskih proizvođača za koje u početnom ispitnom postupku nije utvrđen damping ne bi smio biti isključen iz izračuna dampinga jer u Osnovnoj uredbi ne postoji odredba koja bi se na to odnosila. Međutim, Komisijina je praksa (8), na temelju tumačenja ADA-e (Sporazum o antidampingu) tijela WTO-a za rješavanje sporova u predmetu Beef and rice (govedina i riža) (9), isključivanje iz revizije društava za koje je u početnom ispitnom postupku utvrđena dampinška marža de minimis. Stoga je taj zahtjev odbijen.

(d)   Usporedba

(36)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na temelju cijene franko tvornica. U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(37)

Domaće cijene proizvođača iz analogne zemlje prilagođene su za troškove domaćeg prijevoza i pakiranja ([2 %–4 %] iznosa fakture) i provizije [0,5 %–1,5 %]. U pogledu izvoznih cijena, cijena franko tvornica određena je oduzimanjem postotka za prijevoz, osiguranje, rukovanje i drugih prilagodbi od cijene CIF na granici Unije, kako je procijenjeno u zahtjevu za reviziju (12,98 %). Kada je riječ o prilagodbama za izvoznu prodaju, jedna je zainteresirana strana kritizirala primjenu članka 18. Osnovne uredbe i predložila da bi se umjesto procjene iz zahtjeva za reviziju trebale uzeti u obzir prilagodbe proizvođača iz analogne zemlje. Međutim, ta se metoda ne čini primjerenom jer se prilagodbe proizvođača iz analogne zemlje odnose na domaću prodaju u SAD-u i nisu relevantne za procjenu prilagodbi za izvoz iz NRK-a u Uniju. Stoga se u nedostatku drugih pouzdanih informacija Komisija oslanja na procjenu prilagodbi za izvoznu prodaju iz zahtjeva.

(e)   Dampinška marža

(38)

Na temelju prethodno navedenoga utvrđeno je da je dampinška marža, iskazana kao postotak neto cijene franko granica Unije, neocarinjeno, iznosila 54,4 %.

(39)

Neovisno o znatnoj razlici između dampinške marže utvrđene u početnom ispitnom postupku i dampinške marže iz ove analize, nije bilo naznaka promjene u izvoznim aranžmanima kineskih proizvođača. Naprotiv, vjerojatno je da se razlika može objasniti nemogućnošću provođenja detaljne analize po vrsti proizvoda zbog izostanka suradnje kineskih proizvođača izvoznika.

(f)   Zaključak o dampingu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

(40)

Komisija je utvrdila da su tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kineski proizvođači izvoznici nastavili izvoziti predmetni proizvod u Uniju po dampinškim cijenama.

3.   Dokazi o vjerojatnosti nastavka dampinga

(41)

Komisija je analizirala i postoji li vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju isteka mjera. Pritom su analizirani kineski proizvodni i rezervni kapacitet, ponašanje kineskih izvoznika na drugim tržištima, situacija na kineskom domaćem tržištu te privlačnost tržišta Unije.

(a)   Proizvodni i rezervni kapacitet u NRK-u

(42)

Zbog izostanka suradnje kineskih proizvođača izvoznika teško je odrediti rezervni kapacitet u Kini. Kako bi se prikupila najveća moguća količina informacija, Komisija je zatražila informacije od dvaju udruženja kineskih izvoznika (Kineska komora za međunarodnu trgovinu, „CCOIC”, i Kineska trgovačka komora uvoznika i izvoznika tekstila, „CCCT”) čiji članovi čine više od polovine procijenjenog kineskog proizvodnog kapaciteta. Ta su udruženja detaljno odgovorila, ali njihovi se odgovori nisu mogli provjeriti zbog izostanka suradnje proizvođača izvoznika. U tekstu u nastavku navode se dostavljene informacije i uspoređuje ih se s drugim raspoloživim informacijama (iz zahtjeva za reviziju i drugih raspoloživih izvora (10)).

(43)

Prema CCOIC-u i CCCT- u, rezervni kapacitet u Kini u razdoblju od 2012. do RIPR-a bilježi ograničeno povećanje i može se procijeniti da se kretao od početne razine od [150 000–250 000] metričkih tona u 2012. do razine od [200 000–300 000] metričkih tona u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(44)

Službe Komisije detaljno su izračunale rezervni kapacitet i na temelju drugih dostupnih informacija. Glavni su elementi izračuna i. postojeći kapacitet kineskih proizvođača; ii. domaća potražnja; iii. izvoz u druge zemlje.

(45)

Kada je riječ o kineskoj domaćoj potrošnji, čini se da se zainteresirane strane slažu u vezi s podacima iz zahtjeva. Iz podataka je vidljivo povećanje domaće potražnje u Kini u razmatranom razdoblju (+ 20 %, s oko 900 000 metričkih tona u 2012. na oko 1 150 000 metričkih tona u 2015.).

(46)

Kada je riječ o podacima o kineskom izvozu, Komisija je uzela u obzir kineske statističke podatke o izvozu iz kojih je vidljivo povećanje od 47 % u razdoblju od 2012. do RIPR-a.

(47)

Naposljetku, kada je riječ o procjeni kineskog proizvodnog kapaciteta, prema zahtjevu podnositelja pritužbe koji se poziva na međunarodno priznatu sektorsku studiju (11), kineski kapacitet povećao se s više od 1 600 000 metričkih tona u 2012. na 2 400 000 metričkih tona u razdoblju ispitnog postupka revizije.

Tablica 1.

(u tisućama metričkih tona)

2012.

2013.

2014.

RIPR

Kineski kapacitet (12)

1 633

1 828

2 126

2 370  (13)

Domaća potražnja (12)

896

985

1 057

1 158  (13)

Izvoz (14)

255

294

362

376

Iskorištenost kapaciteta (%)

71

70

67

65

Rezervni kapacitet

482

549

707

836

(48)

Na temelju ovog izračuna rezervni kapacitet kineskih proizvođača procijenjen je na više od 800 000 metričkih tona u razdoblju ispitnog postupka revizije, tj. oko sedam puta više od ukupnog dostupnog tržišta EU-a (15) i gotovo devet puta više od proizvodnog obujma proizvođača iz EU-a (koji se procjenjuje na 92 461 metričkih tona).

(49)

Zaključno, postoje razlozi zbog kojih se smatra da bi procjena kapaciteta koju su podnijeli CCOIC i CCCT mogla biti previše konzervativna. Konkretno, ako se usporede procjene kineske domaće potražnje i izvoza, stopa iskorištenosti kapaciteta za 2012. i 2013. iznosi 90 %, što upućuje na činjenicu da je proizvodni kapacitet za te godine uvelike podcijenjen. U svakom slučaju i uzimajući u obzir ovaj izračun, postojeći rezervni kapacitet kineskih proizvođača i dalje iznosi [200 000–300 000] metričkih tona, što je [jednako ili više od] ukupne veličine europskog tržišta (oko 217 000 metričkih tona, od kojih oko 98 000 metričkih tona već čine kineski proizvodi).

(50)

U pogledu izračuna kapaciteta, CCOIC i CCCT osporavali su zaključak da bi njihova procjena kapaciteta mogla biti previše konzervativna. Njihovo je stajalište da bi se u nedostatku provjerenih podataka njihova procjena i neovisna studija trebale smatrati „jednako nepouzdanima”. Međutim, procjena koju su dostavili CCOIC i CCCT nije se činila precijenjenom samo u pogledu podataka iz neovisne studije, već i u pogledu poznatih podataka ili podataka koji su neosporavani, kao što su domaća kineska potrošnja i kineski izvoz. Primjerice, za 2012. kineska su udruženja procijenila da je kineska stvarna proizvodnja iznosila 1 000 000 metričkih tona. Međutim, za tu je godinu zbroj kineske domaće potrošnje (podatak koji udruženja ne osporavaju) i obujma izvoza (iz kineske baze podataka o izvozu) iznosio 1 151 000 metričkih tona, tj. 15,1 % više od procijenjenog iznosa proizvodnje. Stoga se u ovom slučaju podaci koje su dostavila dva udruženja čine previše konzervativnima jer dostavljeni iznosi proizvodnje nisu dovoljni za izračunanu potrošnju.

(51)

Osim toga, podaci koje su prikupila kineska udruženja čine samo približno polovinu proizvođača u Kini, a neovisnoj je studiji konzultantsko društvo pridonijelo svojim tridesetogodišnjim profesionalnim iskustvom u području izrade prognoza i procjena za tržište tekstila koje dostavlja svojim pretplatnicima. Stoga, uzimajući u obzir izvor podataka i njegovu pouzdanost (i u odnosu na neovisnu studiju (16)), nije potrebno izmijeniti zaključak prema kojem je izračun rezervnog kapaciteta kineskih udruženja previše konzervativan. Međutim, treba napomenuti da se prihvaćanjem predloženog izračuna, kako je opisan u sljedećem odlomku, zaključak o rezervnom kapacitetu ne mijenja.

(52)

Stoga se na temelju prethodno navedenih izračuna čini nedvojbeno da je kineski rezervni kapacitet golem i da mu je raspon (ovisno o procjeni) od 92–138 % tržišta Unije do oko 385 %. U odnosu na dio tržišta Unije na kojem se još ne nalaze kineski proizvodi, kineski je rezervni kapacitet raspona od oko 168–252 % do oko 700 %. Naposljetku, kineski rezervni kapacitet čini od 216–324 % do 904 % proizvodnje proizvoda iz ispitnog postupka u Uniji u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(53)

Stoga je Komisija zaključila da kineski proizvođači imaju golem rezervni kapacitet u odnosu na veličinu europskog tržišta.

(b)   Privlačnost tržišta Unije

(54)

Osim u Uniju, Kina izvozi velike količine predmetnog proizvoda u treće zemlje, osobito u SAD, Republiku Koreju, Brazil, Indiju i Tursku. Usporedba razine prosječnih cijena po kilogramu pokazala je da je prosječna cijena na glavnim izvoznim tržištima u razdoblju ispitnog postupka revizije bila jednaka prosječnoj prodajnoj cijeni u Uniji ili manja od nje. Na tržištu SAD-a (drugo tržište nakon EU-a po izvezenom obujmu) prosječna je cijena u razdoblju ispitnog postupka revizije nešto manja od europske (1,85 USD/kg naprema 1,89 USD/kg), a na korejskom je tržištu (treće izvozno tržište predmetnog proizvoda nakon EU-a i SAD-a) prosječna cijena znatno manja (1,58 USD/kg, tj. oko 16 % manje od cijena u EU-u). S obzirom na te nalaze jedna je zainteresirana strana tvrdila da su prosječne cijene na tri velika izvozna tržišta kineskih proizvoda veće od cijena na tržištu Unije, a to su Kanada (1,90 USD/kg), Indonezija (2,07 USD/kg) i Brazil (1,95 USD/kg). U pogledu te tvrdnje prvo treba naglasiti da je razlika u cijeni relativno mala (od + 0,5 % do + 9,4 %). Štoviše, veličina izvoza na ta tržišta prilično je ograničena u odnosu na izvoz u Europu. Naime, u RIPR-u tržište Unije apsorbiralo je 30,3 % kineskog izvoza, Kanada samo 3,1 % ukupnog izvoza, a Brazil 5,1 %. Osim toga, Indonezija, u kojoj je razlika u cijeni najveća (+ 9,4 %), čini samo 2 % kineskog izvoza, tako da se uzimanjem u obzir indonezijskih cijena može doći do ograničenih zaključaka. Štoviše, zainteresirana strana ne spominje četiri druga izvozna tržišta sa sličnim obujmom uvoza, tj. Indiju (5,6 %), Tursku (4,3 %), Tajvan (2,4 %) i Južnu Afriku (2,3 %). U svim tim zemljama prosječna je cijena od oko 4 % do više od 12 % manja od cijene u Uniji tijekom RIPR-a. Stoga to nije dostatan dokaz da bi se izmijenio zaključak o privlačnosti tržišta Unije u pogledu njegovih cijena.

(55)

Premda se ta usporedba ne može smatrati konačnom zbog nedostatka informacija o ponudi vrsta proizvoda, čini se da razina cijena na glavnom izvoznom tržištu upućuje na strukturni i uobičajeni damping i na drugim glavnim izvoznim tržištima kineskih proizvoda.

(56)

Međutim, glavni dokaz za vjerojatnost nastavka dampinga kineski je obujam izvoza u EU. Konkretno, kretanje izvozne prodaje u razdoblju od 2012. do RIPR-a pokazuje da se izvoz kineskih proizvođača povećao za 47 %. To je istinito i kada se iz analize isključe dva izvoznika za koja se u početnom ispitnom postupku nije utvrdio damping i koji posljedično ne podliježu postojećim antidampinškim mjerama. Naime, izvozna prodaja preostalih društava u istom se razdoblju slično kretala (+ 48 %). Kada je Komisija usporedila tu stopu rasta s ograničenijom stopom rasta domaće potražnje u istom razdoblju (+ 20 %) i puno bržom stopom rasta postojećih kapaciteta u Kini (+ 54 % prema udruženjima izvoznika i + 69 % prema podnositelju pritužbe), postalo je jasno da kineska društva moraju provoditi agresivne strategije određivanja cijena na svojem izvoznom tržištu kako bi dosegla prihvatljivu razinu iskorištenosti kapaciteta.

(57)

U pogledu tih izvoznih podataka jedna je zainteresirana strana tvrdila da se smanjuje udio kineskog izvoza na tržište Unije. Doista, udio kineskog izvoza na tržište Unije u razdoblju od 2012. do RIPR-a smanjio se sa 35 % na 30 %. U vezi s tom tvrdnjom prvo treba napomenuti da je EU i dalje glavno izvozno tržište kineskih izvoznika. Štoviše, to blago smanjenje uglavnom je posljedica dobrih rezultata kineskih izvoznika na drugim tržištima za koje se također čini da proizlaze iz agresivnih politika određivanja cijena na tim tržištima. Primjerice, u istom razdoblju od 2012. do RIPR-a kineski izvoz u Republiku Koreju (tržište na kojem su kineske cijene za oko 16 % niže od cijena u EU-u u RIPR-u, kako je prethodno opisano) povećao se za oko 72 %. S druge strane, na indonezijskom tržištu koje je prethodno spomenuto kao primjer poštenog određivanja cijena (+ 9,4 % prosječne cijene u Uniji) kineski su izvozni rezultati oslabili smanjivanjem obujma za oko 16 %. Stoga se u svjetlu te analize potvrđuje zaključak da se kineska društva moraju oslanjati na agresivne strategije određivanja cijena na njihovim izvoznim tržištima.

(58)

Nadalje, kada je riječ o budućim predviđanjima, u sektorskoj neovisnoj studiji predviđa se nepromijenjena potražnja za sintetičkim vlaknima (šira kategorija proizvoda kojom je obuhvaćen predmetni proizvod) u Kini barem do 2018. (17) Druga studija također upućuje na činjenicu da su kineske zalihe pune, što je posljedica smanjenja cijena sirovina (18). Zbog toga je industrija na kraju proizvodnog lanca smanjila svoju ponudu pređe visoke čvrstoće do potrebnog minimuma kako bi izbjegla rizike povezane s fluktuacijom cijena.

(59)

Stoga je vjerojatno da bi u slučaju isteka mjera kineski proizvođači izvoznici nastavili s agresivnom praksom određivanja cijena kako bi osvojili dodatni tržišni udio u Europi za pokrivanje njihova velikog viška kapaciteta.

4.   Zaključak o dampingu i vjerojatnosti nastavka dampinga

(60)

Ispitnim se postupkom, utemeljenim na najpouzdanijim raspoloživim činjenicama, utvrdio damping kineskih proizvođača tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Utvrđeno je da Kina ima golem rezervni kapacitet (u usporedbi s veličinom tržišta Unije). Nadalje, zbog sporog rasta kineskog domaćeg tržišta kineski proizvođači izvoznici moraju nastaviti ulaziti na tržište Unije s velikim količinama predmetnog proizvoda kako bi mogli doseći prihvatljivu razinu prodaje.

(61)

Zaključeno je da bi u tim uvjetima istek mjera vrlo vjerojatno doveo do nastavka dampinga na tržištu EU-a, koji se odvijao i unatoč mjerama.

D.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA ŠTETE

1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji

(62)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni proizvod proizvodilo je šest proizvođača iz Unije koji čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe. Nijedan od njih nije se protivio pokretanju ove revizije.

2.   Potrošnja u Uniji

(63)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju raspoloživih statističkih podataka o uvozu, stvarne prodaje na tržištu Unije proizvođača iz Unije koji surađuju i procijenjene prodaje proizvođača iz Unije koji ne surađuju. Definicija potrošnje odnosi se na prodaju na slobodnom tržištu, uključujući prodaju povezanim stranama, ali bez vlastite upotrebe. Vlastita upotreba, odnosno interni prijenosi istovjetnog proizvoda među integriranim proizvođačima iz Unije za daljnju obradu, nije uključena u podatak o potrošnji u Uniji jer ti interni prijenosi nisu u konkurenciji s prodajom nezavisnih dobavljača na slobodnom tržištu. Prodaja povezanim društvima uključena je u podatak o potrošnji u Uniji jer su, u skladu s podacima prikupljenima tijekom ispitnog postupka, ta povezana društva mogla kupiti predmetni proizvod i iz drugih izvora. Nadalje, utvrđeno je da je prosječna prodajna cijena proizvođača iz Unije povezanim stranama u skladu s prosječnim prodajnim cijenama nepovezanim stranama.

(64)

Na temelju toga potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Obujam (u tonama)

196 478

209 076

222 306

217 171

Indeks

100

106

113

111

Izvor: Odgovori na upitnik i baza podataka iz članka 14. stavka 6.

(65)

Potrošnja u Uniji povećala se za 11 % sa 196 478 tona u 2012. na 217 171 tonu u razdoblju ispitnog postupka revizije. Tijekom najvećeg dijela razmatranog razdoblja potrošnja je bila veća od potrošnje od 205 912 tone u razdoblju početnog ispitnog postupka (od srpnja 2008. do lipnja 2009.).

(66)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da bi se Komisijinim uključivanjem prodaje za vlastitu upotrebu u određivanje potrošnje pokazala stabilnost kineskog tržišnog udjela. Ta strana naglašava da službe Komisije pogrešno razlikuju tri tržišta, tj. prodaju nepovezanim društvima, prodaju povezanim društvima za prodaju na slobodnom tržištu i prodaju povezanim društvima za vlastitu upotrebu te da bi sva ta prodaja trebala biti uključena u određivanje potrošnje u Uniji.

(67)

Prvo, treba istaknuti da se nije pravila razlika među trima različitim tržištima. Vlastita upotreba povezanih društava isključena je jer ti proizvodi nisu stavljeni u slobodan promet na tržištu EU-a, tako da se ne natječu s uvozom. Ta se prodaja sastoji od prijenosa proizvoda povezanim subjektima za uključivanje u proizvodni proces drugih proizvoda koji nisu predmet ispitnog postupka. Stoga se vlastita upotreba ne može smatrati dijelom potrošnje predmetnog proizvoda u Uniji.

(68)

Drugo, u svakom slučaju, hipotetičkim dodavanjem prodaje za vlastitu upotrebu potrošnji u Uniji kretanje kineskog tržišnog udjela ne bi postalo stabilnije. Naprotiv, iz tablice 3. u nastavku vidljivo je da je kretanje ostalo uglavnom isto.

3.   Uvoz koji podliježe mjerama iz predmetne zemlje

(a)   Obujam i tržišni udio

(69)

Treba podsjetiti da je obujam uvoza za koje nije utvrđen damping u početnom ispitnom postupku isključen iz analize kretanja uvoza iz NRK-a na tržište EU-a i učinka na industriju Unije.

(70)

Obujam i tržišni udio dampinškog uvoza iz Kine utvrđeni su na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. i kretali su se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam i tržišni udio uvoza koji podliježe mjerama

Zemlja

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Kina

Obujam (u tonama)

44 484

48 339

60 078

57 465

Indeks

100

109

135

129

Tržišni udio (%)

22,6

23,1

27

26,5

Tržišni udio kojim su obuhvaćene potrošnja i vlastita upotreba (%)

21,3

21,8

25,5

24,9

Izvor: Baza podataka iz članka 14. stavka 6.

(71)

Iako je kineski dampinški uvoz činio 18,8 % tržišnog udjela i 38 404 tona u početnom ispitnom postupku, znatno se povećao u razdoblju razmatranom u ovoj reviziji. Dampinški uvoz iz Kine zapravo se povećao sa 44 484 na 57 465 tona tijekom razmatranog razdoblja i činio je 26,5 % tržišnog udjela tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(b)   Cijene uvoza koji podliježe mjerama iz predmetne zemlje i sniženje cijena

(72)

Uvozne cijene utvrđene su na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6., a tijekom razmatranog razdoblja u prosjeku su se smanjile za 12 %.

Tablica 4.

Cijene uvoza koji podliježe mjerama

Zemlja

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Kina

Prosječna cijena (EUR/kg)

1,79

1,63

1,54

1,57

Indeks

100

91

86

88

Izvor: Baza podataka iz članka 14. stavka 6.

(73)

Zbog nesuradnje kineskih proizvođača i posljedičnog izostanka podataka o izvoznim cijenama po vrsti proizvoda Komisija nije mogla izraditi detaljnu usporedbu cijena po vrsti proizvoda. Zbog toga je sniženje cijena izračunano na temelju usporedbe između prosječnih cijena kineskog izvoza koji podliježe mjerama i prosječnih cijena industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Nakon prilagodbe za konvencionalnu stopu carinske pristojbe od 4 % utvrđena je marža sniženja od 22,7 %. Slična je marža sniženja utvrđena i u početnom ispitnom postupku i iznosila je 24,1 %. Međutim, ta se marža temelji na usporedbi usporedive vrste proizvoda jer su kineski izvoznici surađivali u tom slučaju.

(74)

Komisija je stoga zaključila da dio izvoznika iz NRK-a sustavno snižava cijene proizvođača iz EU-a.

(75)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da bi nedampinški uvoz trebao biti uključen u izračun sniženja cijena.

(76)

Međutim, na temelju tumačenja ADA-e tijela WTO-a za rješavanje sporova u predmetu Beef and rice  (19), Komisija smatra da takvo uključivanje nije opravdano, kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 35.

4.   Gospodarsko stanje industrije Unije

(77)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, Komisija je ispitala učinak dampinškog uvoza na proizvođače iz Unije na temelju evaluacije svih relevantnih gospodarskih čimbenika za procjenu stanja industrije Unije od 2012. do kraja RIPR-a.

(78)

Pritom je Komisija razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Makroekonomski pokazatelji za razmatrano razdoblje utvrđeni su, analizirani i ispitani na temelju podataka dostavljenih za industriju Unije. Mikroekonomski pokazatelji utvrđeni su na temelju podataka koji su prikupljeni i potvrđeni na razini proizvođača iz Unije koji surađuju. Zbog poteškoća s usklađivanjem podataka koje je dostavilo jedno društvo kći grupe DuraFiber nakon njezina restrukturiranja (DuraFiber Technologies (DFT) GmbH, Njemačka), dostavljeni podaci i odgovor na upitnik tog društva kćeri isključeni su iz utvrđivanja mikroekonomskih pokazatelja.

(79)

Jedna je zainteresirana strana tvrdila da je moguće da su se isključivanjem društva DuraFiber, Njemačka, znatno izmijenili pokazatelji štete.

(80)

Prvo treba napomenuti da je isključivanje djelomično provjerenih podataka društva DuraFiber, Njemačka, utjecalo samo na utvrđivanje mikroekonomskih pokazatelja. To nije utjecalo na analizu makroekonomskih pokazatelja. Nadalje, ti se mikroekonomski pokazatelji temelje na podacima preostala četiri proizvođača iz Unije koji čine oko 80 % proizvodnje u Uniji. Stoga su posebni pokazatelji i dalje reprezentativni za industriju Unije. Naposljetku, djelomično provjereni podaci društva DuraFiber, Njemačka, općenito su pratili kretanja mikroekonomskih pokazatelja četiriju proizvođača iz Unije čiji su se podaci uzeli u obzir.

(81)

Stoga je u svjetlu prethodno navedenoga zaključeno da se isključenjem društva DuraFiber, Njemačka, iz analize mikroekonomskih pokazatelja nisu izmijenila kretanja pokazatelja štete, a odgovarajući su zaključci reprezentativni za cjelokupnu industriju.

(82)

U sljedećim su odjeljcima ovi makroekonomski pokazatelji: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, zalihe, obujam prodaje, tržišni udio i rast, zaposlenost, produktivnost, visina stvarne dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga. Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, trošak proizvodnje, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala i troškovi rada.

Makroekonomski pokazatelji

(a)   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(83)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta kretali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Obujam proizvodnje (u tonama)

92 753

91 985

93 990

92 461

Obujam proizvodnje (Indeks)

100

99

101

100

Proizvodni kapacitet (u tonama)

109 398

108 869

108 690

110 285

Proizvodni kapacitet (Indeks)

100

100

99

101

Iskorištenost kapaciteta (%)

85

84

86

84

Izvor: Odgovori na upitnike.

(84)

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta ostali su stabilni tijekom razmatranog razdoblja.

(b)   Obujam prodaje i tržišni udio

(85)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio u Uniji kretali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Obujam prodaje u Uniji (u tonama)

67 527

69 407

68 007

65 733

Obujam prodaje u Uniji (Indeks)

100

103

101

97

Tržišni udio (%)

34,4

33,2

30,6

30,3

Izvor: Baza podataka iz članka 14. stavka 6. i odgovori na upitnik.

(86)

Obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjio se za 3 %, a tržišni udio za 4,1 postotna boda, sa 34,4 % na 30,3 %, tijekom razmatranog razdoblja.

(c)   Rast

(87)

Potrošnja u Uniji povećala se za 11 % tijekom razmatranog razdoblja, dok se obujam prodaje industrije Unije smanjio za 3 %.

(d)   Zaposlenost i produktivnost

(88)

Zaposlenost i produktivnost kretale su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Broj zaposlenika

941

875

902

911

Broj zaposlenika (Indeks)

100

93

96

97

Produktivnost (jedinica/zaposlenik)

98,6

105,2

104,2

101,5

Produktivnost (jedinica/zaposlenik) (Indeks)

100

107

106

103

Izvor: Odgovori na upitnik.

(89)

Zaposlenost se smanjila za 3 % tijekom razmatranog razdoblja. Istodobno se produktivnost povećala za 3 %, kako je prikazano u tablici 7. iz uvodne izjave 88.

(e)   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(90)

Dampinška marža utvrđena za Kinu u početnom ispitnom postupku bila je znatno viša od razine de minimis. Ispitnim postupkom utvrđeno je da se pređa visoke čvrstoće od poliestera iz Kine i dalje uvozi na tržište Unije po dampinškim cijenama. Dampinška marža utvrđena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije također je bila znatno iznad razine de minimis, vidjeti uvodnu izjavu 38. To se podudaralo s povećanjem obujma dampinškog uvoza iz Kine po smanjenim cijenama, što je dovelo do povećanja tržišnog udjela tijekom razmatranog razdoblja. Kao rezultat toga industrija Unije tijekom istog je razdoblja izgubila tržišni udio i obujam prodaje. Međutim, uspjela je smanjiti gubitke.

Mikroekonomski pokazatelji

(f)   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(91)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji kretale su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječne prodajne cijene

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (EUR/kg)

2,39

2,31

2,23

2,17

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (Indeks)

100

97

93

91

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/kg)

2,50

2,43

2,26

2,19

Jedinični trošak proizvodnje (Indeks)

100

97

90

87

Izvor: Odgovori na upitnik.

(92)

Jedinična prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji smanjila se za 9 %. To se djelomično objašnjava smanjenjem jediničnog troška proizvodnje za 13 %. Međutim, cijene su se smanjile manje nego troškovi, što objašnjava pozitivan učinak na profitabilnost industrije Unije kako je prikazano u uvodnoj izjavi 98. u nastavku.

(g)   Troškovi rada

(93)

Prosječni troškovi rada industrije Unije kretali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

39 273

41 674

39 711

39 850

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (Indeks)

100

106

101

101

Izvor: Odgovori na upitnik.

(94)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku ostali su stabilni tijekom razmatranog razdoblja. To bi se moglo uglavnom objasniti povećanim naporima koje je industrija Unije uložila kako bi kontrolirala trošak proizvodnje i na taj način zadržala konkurentnost.

(h)   Zalihe

(95)

Razine zaliha proizvođača iz Unije kretale su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Završne zalihe (u tonama)

8 050

6 872

8 244

8 387

Završne zalihe (Indeks)

100

85

102

104

Završne zalihe kao postotak proizvodnje (%)

8,7

7,5

8,8

9,1

Izvor: Odgovori na upitnik.

(96)

U razmatranom razdoblju zalihe industrije Unije ukupno su se povećale za 4 %. Znatan dio proizvodnje pređe visoke čvrstoće od poliestera sastoji se od standardnih proizvoda. Stoga je industrija Unije morala zadržati određenu razinu zaliha kako bi mogla brzo zadovoljiti potražnju svojih kupaca. Završne zalihe kao postotak proizvodnje ostale su relativno stabilne i pratile su kretanje proizvodnje industrije Unije.

(i)   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(97)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije kretali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Profitabilnost prodaje nepovezanim kupcima u Uniji (% prodajnog prometa)

– 4,7

– 5,3

– 1,4

– 1,1

Novčani tok (u eurima)

– 2 993 463

– 4 156 375

– 4 895 147

– 2 111 763

Novčani tok Indeks

– 100

– 139

– 164

– 71

Ulaganja (EUR)

2 313 235

1 284 905

3 511 528

12 801 375

Ulaganja Indeks

100

56

152

553

Povrat ulaganja (%)

– 4,3

– 4,2

– 2,0

– 1,4

Izvor: Odgovori na upitnik.

(98)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotka njezina prometa. Profitabilnost je i dalje bila negativna, premda se tijekom razmatranog razdoblja povećala sa – 4,7 % na – 1,1 %. Međutim, to je i dalje niže od ciljne dobiti od 3 % koja je utvrđena u početnom ispitnom postupku.

(99)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da samostalno financira svoje poslovanje, a tijekom razmatranog razdoblja bio je negativan. Premda je na temelju pokazatelja zabilježeno znatno poboljšanje od 29 %, i dalje je negativan. To izaziva zabrinutost u pogledu sposobnosti industrije Unije da samostalno nastavi s potrebnim financiranjem svojeg poslovanja.

(100)

U tom su se razdoblju znatno povećala ulaganja, i to uglavnom za potrebe održavanja, a mali je dio bio namijenjen modernizaciji, što je u manjoj mjeri utjecalo na povećanje kapaciteta.

(101)

Povrat ulaganja jest neto dobit kao postotak bruto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kao posljedica povećane profitabilnosti i stagnacije ulaganja tijekom razmatranog razdoblja pokazatelj se povećao sa – 4,3 % na – 1,4 % tijekom razmatranog razdoblja.

(102)

S obzirom na negativnu profitabilnost i negativan novčani tok, sposobnost prikupljanja kapitala industrije ostala je vrlo ograničena.

(j)   Zaključak o šteti

(103)

Tijekom razmatranog razdoblja većina je važnih pokazatelja štete koji se odnose na industriju Unije zabilježila negativno kretanje. Njezin se tržišni udio smanjio za 4,1 postotni bod sa 34,4 % na 30,3 %, obujam prodaje u EU-u smanjio se za 3 %, a jedinična prodajna cijena u EU-u za 9 %. Istodobno se zaposlenost smanjila za 3 %, obujam izvozne prodaje nepovezanim društvima za 28 %, a odgovarajuće jedinične izvozne prodajne cijene za 17 %. Produktivnost se povećala za 2,9 %.

(104)

Unatoč prethodno opisanim kretanjima profitabilnost se tijekom razmatranog razdoblja povećala sa – 4,7 % na – 1,1 %. Premda je riječ o znatnom povećanju u odnosu na profitabilnost industrije Unije koja je tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka (od 1. srpnja 2008. do 30. lipnja 2009.) iznosila – 13,3 %, ona je i dalje negativna. Ti gubici koje je ostvarivala industrija Unije uzrokovali su kontinuirani negativan povrat ulaganja. Međutim, poboljšao se novčani tok.

(105)

U početnom ispitnom postupku zaključeno je da su tržišni udio od 18,8 % kineskog uvoza za koji je utvrđen damping i sniženje prodajnih cijena industrije Unije za 24,1 % bili dostatni za nanošenje materijalne štete industriji Unije. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrđena je usporediva situacija. Kineski dampinški uvoz iznosio je 26,5 % tržišnog udjela i uzrokovao je sniženje prodajnih cijena industrije Unije za 18,6 %, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 110. u nastavku.

(106)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da industrija Unije ne trpi materijalnu štetu jer su proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta i dalje stabilni. Smatra se da je pogrešna definicija potrošnje iz uvodne izjave 66. utjecala na kretanje drugih pokazatelja, kao što su obujam prodaje i tržišni udio.

(107)

U uvodnoj izjavi 67. pobijen je navod o pogrešnom definiranju potrošnje. Osim toga, u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe jedan ili više relevantnih čimbenika štete ne moraju nužno biti odlučujući. Stoga činjenica da su određeni čimbenici ostali stabilni ne mijenja zaključke o šteti.

(108)

S obzirom na prethodno navedeno zaključeno je da industrija Unije i dalje trpi materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

5.   Uzročnost

(109)

S obzirom na prethodno navedene nalaze o materijalnoj šteti, Komisija je ispitala nanosi li dampinški uvoz iz Kine materijalnu štetu industriji Unije. Komisija je također ispitala jesu li i drugi poznati čimbenici mogli istodobno oštetiti industriju Unije.

5.1.   Učinci dampinškog uvoza

(110)

Industrija Unije i dalje se polako djelomično oporavlja te se smatra da je unatoč mjerama na snazi kineski dampinški uvoz nastavio nanositi materijalnu štetu. Naime, čak i ako se uzme u obzir kombinirani učinak troškova nakon uvoza od 2,7 %, kako je provjereno na razini nepovezanih uvoznika koji surađuju, konvencionalne carinske stope pristojbi od 4 % i antidampinških pristojbi plaćenih tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, utvrđeno je da su prosječne cijene kineskog dampinškog uvoza i dalje znatno snizile prosječne prodajne cijene industrije Unije za 18,6 %. Posljednjih se godina taj uvoz nastavio povećavati, što je smanjenim cijenama i doprinosom smanjenju tržišnog udjela industrije Unije negativno utjecalo na tržište u cjelini. Zbog kontinuiranog pritiska na tržište Unije industrija Unije nije mogla u potpunosti iskoristiti smanjenje troškova sirovina.

(111)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da ne postoji povezanost između kineskih cijena i stanja industrije Unije.

(112)

Međutim, ta je analiza utemeljena na kretanjima iz razdoblja 2011.–2015. koja se razlikuju od onih iz razmatranog razdoblja ovog ispitnog postupka, odnosno razdoblja od 2012. do RIPR-a (sa završetkom u rujnu 2015.). Stoga se ta analiza ne može uzeti u obzir. U svakom slučaju treba napomenuti da su se tijekom razmatranog razdoblja uvozne cijene kineskog dampinškog uvoza općenito smanjivale i snižavale cijene industrije Unije. Činjenica da su se u određenoj godini (RIPR) kineske izvozne cijene povećale i da se stanje industrije Unije nije pogoršalo ne dovodi u pitanje valjanost tog zaključka. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

5.2.   Učinci ostalih čimbenika

(113)

Na temelju podataka prikupljenih tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da udio proizvodnje za vlastite potrebe nije znatan. Približno se samo 15 % proizvodnje industrije Unije upotrebljava za vlastite potrebe. Općenito, veći obujam proizvodnje dovodi do ekonomije razmjera koja je korisna za predmetnog proizvođača. Samo je mali dio industrije Unije vertikalno integriran, a proizvodnja za vlastite potrebe upotrebljava se za daljnju obradu u proizvode dodane vrijednosti u industriji na kraju proizvodnog lanca. Ispitnim postupkom nije utvrđen problem u pogledu proizvodnje povezan s tim proizvodima na kraju proizvodnog lanca. S obzirom na prethodna razmatranja Komisija smatra da proizvodnja za vlastite potrebe industrije Unije nije ni na koji način negativno utjecala na njezino financijsko stanje.

(114)

Glavne su zemlje izvoznice u Uniju Republika Koreja, Tajvan, Švicarska, Bjelarus i Turska. Ukupan uvoz predmetnog proizvoda iz trećih zemalja, uključujući uvoz iz Kine koji ne podliježe mjerama, povećao se za 11 % (sa 84 467 na 93 973 tona) tijekom razmatranog razdoblja, što je činilo 43,3 % potrošnje u Uniji. Tijekom istog razdoblja prosječna jedinična uvozna cijena stalno se smanjivala sa 2,19 EUR na 2,09 EUR po kilogramu, što je činilo smanjenje od 4 %. Trend smanjivanja uvoznih cijena utvrđen je i za većinu drugih izvoznika na tržište Unije iz trećih zemalja (Republika Koreja – 7 %, Švicarska – 15 %, Bjelarus – 13 % i Turska – 6 %). Istodobno su se jedinične uvozne cijene uvoza iz NRK-a koji ne podliježe mjerama smanjile za samo 3 %.

Tablica 12.

Uvoz iz trećih zemalja

Zemlja

 

2012.

2013.

2014.

RIPR

Kina (uvoz koji ne podliježe mjerama)

Obujam (u tonama)

29 109

33 865

36 977

39 742

Indeks

100

116

127

137

Tržišni udio (%)

14,8

16,2

16,6

18,3

Prosječna cijena (EUR/kg)

1,75

1,72

1,69

1,69

Indeks

100

99

97

97

Republika Koreja

Obujam (u tonama)

27 948

31 145

33 048

32 545

Indeks

100

111

118

116

Tržišni udio (%)

14,2

14,9

14,9

15,0

Prosječna cijena (EUR/kg)

2,15

2,13

2,03

2,01

Indeks

100

99

95

93

Tajvan

Obujam (u tonama)

10 153

9 599

9 251

8 364

Indeks

100

95

91

82

Tržišni udio (%)

5,2

4,6

4,2

3,9

Prosječna cijena (EUR/kg)

1,78

1,91

1,85

1,90

Indeks

100

107

104

107

Švicarska

Obujam (u tonama)

5 610

5 263

4 895

5 190

Indeks

100

94

87

93

Tržišni udio (%)

2,9

2,5

2,2

2,4

Prosječna cijena (EUR/kg)

4,30

4,09

4,01

3,66

Indeks

100

95

93

85

Bjelarus

Obujam (u tonama)

3 384

3 189

3 344

2 374

Indeks

100

94

99

70

Tržišni udio (%)

1,7

1,5

1,5

1,1

Prosječna cijena (EUR/kg)

2,13

2,06

1,99

1,86

Indeks

100

97

93

87

Turska

Obujam (u tonama)

1 443

1 545

1 455

1 594

Indeks

100

107

101

110

Tržišni udio (%)

0,7

0,7

0,7

0,7

Prosječna cijena (EUR/kg)

2,95

2,66

2,65

2,77

Indeks

100

90

90

94

Ukupno treće zemlje, uključujući uvoz iz Kine koji ne podliježe mjerama

Obujam (u tonama)

84 467

91 330

94 222

93 973

Indeks

100

108

112

111

Tržišni udio (%)

43,0

43,7

42,4

43,3

Prosječna cijena (EUR/kg)

2,19

2,15

2,10

2,09

Indeks

100

98

96

96

Izvor: Baza podataka iz članka 14. stavka 6.

(115)

Kako je prikazano u tablici 12., tržišni udio uvoza iz drugih zemalja i smanjenje cijena uvoza iz Kine koji ne podliježe mjerama nisu bili toliko znatni da bi se moglo smatrati da su nanijeli štetu industriji Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(116)

Komisija je primila primjedbe u pogledu razloga za postojeće negativno stanje industrije Unije, kao što su kretanje cijena sirovina, nedostatak ulaganja i modernizacije, loše upravljanje i nedostatak vizije, zastarjele proizvodne metode, nedostatak velikih postrojenja i niska kvaliteta proizvedenih proizvoda. Ispitnim je postupkom utvrđeno da se stanje industrije Unije ne može pripisati tim čimbenicima. Naprotiv, utvrđeno je da je industrija Unije nastavila djelotvorno funkcionirati na vrlo konkurentnom tržištu optimiziranjem upotrebe postojeće imovine bez velikih ulaganja u širenje kapaciteta i modernizaciju, a na taj je način uspjela povećati profitabilnost nakon uvođenja konačnih mjera u 2010. Stoga su te tvrdnje odbijene.

(117)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da su navodna znatna ulaganja industrije Unije utjecala na novčani tok i dobit industrije Unije te da se taj učinak ne bio smio pripisivati kineskom uvozu i da su ti čimbenici trebali biti uključeni u zasebnu analizu bez pripisivanja.

(118)

Prvo, dobit i novčani tok industrije Unije povećali su se unatoč ulaganjima tijekom RIPR-a, što pokazuje opravdanost ulaganja i njihov pozitivan učinak. Drugo, na dobit se može utjecati samo amortizacijom pro rata temporis povezanom s ulaganjima i financijskim troškovima koje društva snose tijekom financiranja ulaganja. Naposljetku, budući da je amortizacija trošak koji se može odbiti i koji nije povezan s odljevom sredstava, njome se ne može izravno utjecati na novčani tok industrije Unije; utjecati se može samo financijskim sredstvima.

(119)

Određene su strane također tvrdile da tijekom razmatranog razdoblja kineski dampinški uvoz nije nanio štetu odnosno da je tu štetu nanio uvoz iz drugih zemalja. Budući da je utvrđeno da su se cijenama kineskog dampinškog uvoza nastavile snižavati cijene industrije Unije i da su one bile niže od uvoznih cijena iz drugih zemalja, ta je tvrdnja odbijena.

(120)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da je Komisija u svojoj tzv. analizi bez pripisivanja trebala bolje objasniti učinak drugih čimbenika uzročnosti.

(121)

U tom pogledu treba napomenuti da je svrha analize bez pripisivanja utvrditi je li na uočenu uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i materijalne štete nanesene industriji Unije mogao utjecati bilo koji drugi čimbenik, što bi značilo da je uzročnost malo vjerojatna ili čak nemoguća. Nijedan od čimbenika koji su se uzeli u obzir nije mogao imati takav učinak te je stoga ta tvrdnja odbijena.

5.3   Zaključak o uzročnosti

(122)

Premda i drugi čimbenici mogu pridonijeti šteti, nije utvrđeno da bi bili dostatni za prekidanje uzročno-posljedične veze između dampinškog uvoza iz Kine i štete nanesene industriji Unije.

E.   VJEROJATNOST NASTAVKA ŠTETE

(123)

Utvrđeno je da su tijekom razmatranog razdoblja kineski izvoznici imali prekomjerni rezervni kapacitet u odnosu na veličinu europskog tržišta, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 50.

(124)

Tijekom razmatranog razdoblja kineski se izvoz na tržište Unije povećao za znatnih 29 %. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 54., Kina je predmetni proizvod na tržište Unije uglavnom izvozila po višim cijenama nego u ostatak svijeta. Ispitnim je postupkom utvrđeno da nema dokaza da će se ta situacija u kratkom roku promijeniti. Stoga je utvrđeno da je tržište Unije prilično privlačno kineskim izvoznicima jer na njega mogu izvoziti velike količine po višim cijenama nego u ostatak svijeta.

(125)

Ispitnim je postupkom utvrđeno da se 60 % kineskog izvoza izvozi po dampinškim cijenama i da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka dampinga. Kineski dampinški uvoz nastavio je znatno obarati cijene proizvođača iz Unije na sličnim razinama kao u početnom ispitnom postupku. Konkretno, utvrđeno je da je kineski uvoz koji podliježe mjerama snizio cijene za 22,8 %, što upućuje na agresivno određivanje cijena. To će vjerojatno uzrokovati daljnje smanjenje cijena i ugroziti spor oporavak industrije Unije. Stoga u slučaju isteka mjera nesumnjivo postoji rizik od nastavka nanošenja materijalne štete industriji Unije.

(126)

S obzirom na prethodno navedeno zaključeno je da bi ukidanje mjera za uvoz iz Kine najvjerojatnije dovelo do nastavka nanošenja materijalne štete industriji Unije.

F.   INTERES UNIJE

(127)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera protiv Kine bilo protivno interesu Unije. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(128)

Na temelju članka 21. stavka 2. Osnovne uredbe sve zainteresirane strane imale su mogućnost iznijeti svoje stavove.

(129)

Na temelju toga Komisija je ispitala postoje li, unatoč zaključcima o vjerojatnosti ponavljanja dampinga i štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera nije u interesu Unije.

1.   Interes industrije Unije

(130)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije stalno je gubila tržišni udio i trpjela materijalnu štetu. Međutim, povećala je svoju profitabilnost gotovo do rentabilnosti (premda je i dalje negativna), dok je prodaja uglavnom ostala na istoj razini. Ta se kretanja prema stabilnosti na tržištu vrlo vjerojatno mogu pripisati mjerama na snazi. Kad bi se mjere ukinule, industrija Unije vjerojatno bi bila u još lošijoj situaciji.

(131)

Stoga je zaključeno da bi zadržavanje mjera na snazi protiv Kine bilo u interesu industrije Unije.

2.   Interes uvoznika/trgovaca

(132)

U fazi pokretanja postupka 15 nepovezanih uvoznika ispunilo je obrasce za odabir uzorka, tako da je odlučeno primjenjivati odredbe o odabiru uzorka. Odabrana su tri uvoznika koja su pozvana ispuniti upitnik. Naposljetku je samo jedan uvoznik dostavio odgovor na upitnik koji je provjeren.

(133)

Ispitnim je postupkom utvrđeno da to društvo uvozi samo od jednog kineskog proizvođača koji podliježe mjerama te da s njim posluje dugi niz godina. Ispitnim je postupkom utvrđeno da učinak mjera na snazi na to društvo nije bio znatan. To je potvrđeno činjenicom da uvoznik nije odlučio promijeniti dobavljača unatoč uvođenju početnih mjera.

3.   Interes korisnika

(134)

U fazi pokretanja postupka javilo se 25 korisnika koji su zatražili ispunjavanje upitnika. Naposljetku su samo četiri korisnika dostavila odgovore na upitnik. Kod svih su obavljeni posjeti i provjereni su podaci koje su dostavili. Međutim, opaža se da je industrija korisnika znatno manje sudjelovala u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera nego u vrijeme prvog uvođenja mjera. U početnom ispitnom postupku 33 korisnika sudjelovala su u ispitnom postupku, dok su u reviziji zbog predstojećeg isteka mjera sudjelovala samo četiri korisnika. Čini se da se većina korisnika uspjela prilagoditi uvođenju mjera uz malu štetu njihovu poslovanju.

(135)

Komisija je utvrdila da učinak postojećih mjera na troškove i profitabilnost jednog korisnika, koji posluje u industriji konaca za šivanje, nije bio znatan. Utvrđeno je da je učinak na profitabilnost ostala tri korisnika, koji uvoze pređu visoke čvrstoće iz Kine i koji posluju u tkalačkoj industriji (pojasevi, remeni, zatezači itd.) bio izraženiji, premda je učinak postojećih mjera na njihove troškove bio malen, jer su ta društva poslovala s vrlo niskom profitnom maržom. Međutim, čini se da je učinak pristojbi bio ograničen zbog brojnih drugih dobavljača koju nude konkurentne cijene.

(136)

Korisnici koji su dostavili podatke upozorili su na probleme s proizvođačima iz Unije, kao što su nedostatak kapaciteta i određene kvalitete te nepravodobna isporuka. Korisnici su tvrdili da su od postojećih mjera (0 %–9,8 %) i uobičajene uvozne carine od 4 % ostvarivali korist njihovi konkurenti uvozom na tržište EU-a proizvoda na kraju proizvodnog lanca po nižim cijenama jer nisu morali plaćati pristojbe na sirovine (predmetni proizvod). Oni smatraju da će se zbog takve situacije aktivnosti na kraju proizvodnog lanca još više seliti na lokacije izvan EU-a, što će ugroziti budućnost 4 000 zaposlenika navodno zaposlenih u njihovoj industriji. U ispitnom je postupku utvrđeno da dokazi kojima se potkrepljuju te tvrdnje i navodni rizici ne upućuju na činjenicu da su u pogledu industrije Unije to strukturni problemi koji se ponavljaju.

(137)

Prvo treba podsjetiti da je suradnja korisnika u ovom ispitnom postupku bila prilično ograničena u odnosu na suradnju u početnom ispitnom postupku (kada su sudjelovala 33 korisnika), tako da prethodno navedeni problemi vrlo vjerojatno nisu zajednički svim korisnicima koji posluju na tržištu Unije.

(138)

Kada je riječ o posebnim tvrdnjama korisnika koji surađuju, ispitnim je postupkom utvrđeno da kapacitet industrije Unije i dalje nije iskorišten (iskorištenost kapaciteta tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosio je 84 %) te da industrija Unije nudi širok raspon proizvoda i kvalitete. Nadalje, osim pet proizvođača iz Unije postoje mnogi drugi dobavljači iz trećih zemalja koji nude konkurentne cijene i širok raspon proizvoda, uključujući kineski uvoz koji ne podliježe antidampinškim pristojbama. Također nije vjerojatno da bi mjere na snazi bile odlučujući čimbenik za navodno preseljenje industrije na kraju proizvodnog lanca s obzirom na relativno nisku razinu antidampinške pristojbe i činjenicu da veliki dio kineskog uvoza ne podliježe mjerama. Naposljetku, dokaz o nepravodobnoj isporuci bio je zanemariv.

(139)

U pogledu iskorištenosti kapaciteta industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije jedna zainteresirana strana tvrdila je da iskorištenost kapaciteta od 84 % znači gotovo pun kapacitet te da zato nema dovoljno neiskorištenog kapaciteta.

(140)

Ispitnim je postupkom utvrđeno da je prosječna proizvodnja otpada industrije Unije iznosila oko 6 % ukupne proizvodnje tijekom RIPR-a, što odgovara teoretskoj maksimalnoj iskorištenosti kapaciteta od 94 %, te je razumnija procjena potpune iskorištenosti kapaciteta od one od 84 % iz tvrdnje. Tvrdnja je odbijena na temelju preostalog neiskorištenog kapaciteta od barem 10 %.

(141)

Ista zainteresirana strana tvrdila je da proizvođači iz Unije i nekineski proizvođači ne mogu zadovoljiti ukupnu potražnju i veličinu pojedinačnih narudžbi europske industrije korisnika.

(142)

Treba napomenuti da se nastavkom mjera ne mijenjaju postojeći temeljni tržišni uvjeti. Ispitnim postupkom nisu utvrđene bitne promjene povezane s potražnjom korisnika u pogledu veličine ili kvalitete narudžbi. Osim toga, poznata je činjenica da industrija Unije ne može sama zadovoljiti potražnju na tržištu te da je u tom pogledu uvoz neophodan. Još je važnije to da je cilj antidampinških mjera ponovna uspostava jednakih i poštenih uvjeta trgovine za sve predmetne strane uklanjanjem materijalne štete koju nanosi kineski dampinški uvoz. Stoga nema potrebe da industrija Unije bude u mogućnosti sama opskrbljivati europsko tržište. U ovom se slučaju uvozi od brojnih različitih izvora, a i uvoz koji podliježe mjerama nastavio se unatoč mjerama. Stoga nastavak mjera u postojećem obliku i na postojećoj razini ne sprečava korisnike da nabavljaju kineske proizvode. U tom se kontekstu poštuju odredbe antidampinške uredbe, tako da bi tu tvrdnju trebalo odbaciti.

(143)

Također se tvrdilo da europski proizvođači nisu iskoristili antidampinške mjere kako bi povećali proizvodni kapacitet ili modernizirali opremu i da zbog toga nisu mogli zadržati svoj tržišni udio na rastućem tržištu te su se našli u izrazito ugodnoj situaciji u kojoj se ne moraju truditi biti konkurentni.

(144)

Prvo treba podsjetiti, kako je prethodno navedeno, da je cilj antidampinških mjera uklanjanje štetnog dampinga te da ne postoji pravni zahtjev prema kojem bi se industrija Unije trebala restrukturirati ili modernizirati.

(145)

U svakom slučaju, kako je prethodno opisano u uvodnoj izjavi 138., industrija Unije uspjela je povećati prodaju zbog dovoljno neiskorištenog kapaciteta. Osim toga, pozitivna kretanja u području profitabilnosti upućuju na to da su proizvodne metode industrije Unije i dalje konkurentne na tržištu koje je zaštićeno od dampinga. Nadalje, stanje industrije Unije nikako se ne može smatrati izrazito ugodnim jer je ispitnim postupkom utvrđeno da je industrija Unija i dalje trpjela materijalnu štetu tijekom razmatranog razdoblja time što je gubila tržišni udio i ostvarivala gubitke. Upravo zbog osjetljivog stanja industrije Unije, kojeg su barem djelomično uzrokovali prethodni damping i nastavak sniženja cijena, Unija nije mogla puno ulagati u širenje kapaciteta i veću modernizaciju.

(146)

Također se tvrdilo da će se zbog antidampinških pristojbi industrije na kraju proizvodnog lanca preseliti. Tvrdnja je potkrijepljena upućivanjem na raniji podnesak i saslušanje u kojima se navodi ista ta tvrdnja.

(147)

Treba napomenuti da je ispitnim postupkom utvrđeno da je učinak profitabilnosti na korisnike u uzorku bio ograničen te se stoga ne može smatrati odlučujućom za preseljenje industrije korisnika Unije. Osim toga, mjere će se nastaviti na istoj razini kao i prije. Konačno, u podnesku i saslušanju nije navedeno nijedno društvo koje se doista preselilo.

(148)

Jedan je uvoznik tvrdio da može doći do ekonomskih poteškoća povezanih s mijenjanjem dobavljača predmetnog proizvoda zbog duge probne faze te da postoji rizik od gubitka kupaca zbog nestabilne kvalitete i neredovitih isporuka.

(149)

U tom pogledu treba napomenuti da su mjere na snazi već gotovo šest godina i da se to može smatrati dostatnim razdobljem tijekom kojeg uvoznik može pronaći druge dobavljače, čak i uz dugotrajnu probnu fazu.

4.   Zaključak o interesu Unije

(150)

Na temelju prethodno navedenoga, u ispitnom je postupku zaključeno da učinak mjera na korisnike i uvoznike nije znatan te da ne postoje očiti razlozi za ukidanje mjera na temelju interesa Unije.

G.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(151)

Sve su strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Nakon te objave omogućen im je i rok za dostavu primjedaba. Uzeti su u obzir svi podnesci i primjedbe.

(152)

Kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, iz prethodno navedenog slijedi da bi trebalo zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz pređe visoke čvrstoće od poliestera podrijetlom iz Kine, uvedene Uredbom (EU) br. 1105/2010.

(153)

Radi smanjivanja rizika od izbjegavanja mjera koji je posljedica velike razlike u stopama pristojbi, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala pravilna primjena antidampinških pristojbi. Te posebne mjere, koje se primjenjuju na društva za koja je uvedena pojedinačna stopa pristojbe, uključuju podnošenje carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 1. stavku 3. ove Uredbe. Uvoz koji ne prati takav račun podliježe preostaloj antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na sve druge proizvođače.

(154)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji (20). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(155)

Ova je Uredba u skladu s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz pređe visoke čvrstoće od poliestera (osim konca za šivanje), nepripremljene u pakiranja za pojedinačnu prodaju, uključujući monofilamente finoće manje od 67 deciteksa podrijetlom iz Narodne Republike Kine, razvrstane u oznaku KN 5402 20 00.

2.   Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode društva navedena u nastavku jest sljedeća:

Društvo

Pristojba (%)

Dodatna oznaka TARIC

Zhejiang Guxiandao Industrial Fibre Co. Ltd

5,1

A974

Zhejiang Hailide New Material Co. Ltd

0

A976

Zhejiang Unifull Industrial Fibre Co. Ltd

5,5

A975

Društva navedena u Prilogu

5,3

A977

Hangzhou Huachun Chemical Fiber Co. Ltd

0

A989

Oriental Industries (Suzhou) Ltd

9,8

A990

Sva ostala društva

9,8

A999

3.   Primjena pojedinačnih stopa pristojbi utvrđenih za društva navedena u stavku 2. uvjetovana je podnošenjem carinskim tijelima država članica valjanog trgovačkog računa na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik tijela koje je izdalo račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, formulirana kako slijedi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) pređe visoke čvrstoće od poliestera prodan za izvoz u Europsku uniju i naveden na ovom računu proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u Narodnoj Republici Kini. Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.”. Ako se takav račun ne predoči, primjenjuje se stopa pristojbe koja vrijedi za „sva ostala društva”.

4.   Osim ako je navedeno drukčije, primjenjuju se odredbe koje su na snazi u pogledu carinskih pristojbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. veljače 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2)  SL L 315, 1.12.2010., str. 1.

(3)  SL C 77, 5.3.2015., str. 9.

(4)  SL C 397, 28.11.2015., str. 10.

(5)  Sve javno dostupne informacije iz ove Uredbe koje se uzelo u obzir uključene su u sektorska izvješća (PCI Fibres, Izvješće o ponudi i potražnji sintetičkih vlakana u svijetu (World Synthetic Fibres Supply/Demand Reports) za 2008. i 2013. – vidjeti uvodne izjave 42., 47., i 52. u nastavku te PCI Fibres, Izvješće o tehničkim vlaknima (Technical Fibres Report), rujan 2014. i siječanj 2015. – vidjeti uvodnu izjavu 58. u nastavku) koja je izdalo konzultantsko društvo PCI Wood Mackenzie.

(6)  Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Republika Koreja, Kina i Tajvan činili su više od 90 % ukupnog uvoza pređe visoke čvrstoće. Indija i Japan uzeti su u obzir unatoč njihovu ograničenom obujmu uvoza zbog cjelokupnog obujma proizvodnje i veličine njihova domaćeg tržišta.

(7)  Uvoz, uključujući Kinu, činio je 2015. oko 71 % ukupne potrošnje (izvor: Ministarstvo trgovine SAD-a i Komisija za međunarodnu trgovinu SAD-a).

(8)  Primjerice, vidjeti SL L 343, 19.12.2008., uvodna izjava 143.

(9)  Vidjeti izvješće prizivnog tijela u predmetu Mexico –Definitive Anti-Dumping Measures on Beef and Rice: Complaint with Respect to Rice (Meksiko – konačne antidampinške mjere za govedinu i rižu: pritužba u pogledu riže) (WT/DS295/AB/R), doneseno 20. prosinca 2005., točke 300–307.

(10)  Vidjeti zahtjev za reviziju, str. 19. i PCI Fibres, Izvješće o ponudi i potražnji sintetičkih vlakana u svijetu za 2008. i 2013.

(11)  PCI Fibres, Izvješće o ponudi i potražnji sintetičkih vlakana u svijetu za 2008. (str. 393–410.) i 2013. (str. 379–408.)

(12)  Procjena podnositelja pritužbe.

(13)  Brojka se odnosi na kalendarsku godinu 2015. jer za RIPR točni podaci nisu bili dostupni.

(14)  Baza podataka kineske carine.

(15)  Raspoloživo tržište EU-a izračunano je uzimajući u obzir samo potrošnju u Uniji koja još može apsorbirati kineske proizvode. Doista, od procijenjene potrošnje u Uniji od oko 217 000 metričkih tona u RIPR-u oko 98 000 metričkih tona činili su kineski proizvodi (od kojih 39 741 metrička tona nije podlijegala mjerama, a 57 464 metričke tone podlijegale su mjerama). Stoga je izračunano da je raspoloživa potrošnja u Uniji oko 119 000 metričkih tona.

(16)  PCI Fibres, Izvješće o ponudi i potražnji sintetičkih vlakana u svijetu za 2008. (str. 393–410.) i 2013. (str. 379–408.)

(17)  PCI Fibres, Izvješće o tehničkim vlaknima, siječanj 2015., str. 1.

(18)  PCI Fibres, Izvješće o tehničkim vlaknima, rujan 2014., str. 8.

(19)  Vidjeti izvješće prizivnog tijela u predmetu Mexico – Definitive Anti-Dumping Measures on Beef and Rice: Complaint with Respect to Rice (Meksiko – konačne antidampinške mjere za govedinu i rižu: pritužba u pogledu riže) (WT/DS295/AB/R), doneseno 20. prosinca 2005.

(20)  European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, Rue de la Loi/Wetstraat 170, 1040 Bruxelles/Brussel, BELGIQUE/BELGIË


PRILOG

Kineski proizvođači izvoznici koji surađuju, ali nisu uključeni u uzorak (Dodatna oznaka TARIC A977):

Ime društva

Mjesto

Heilongjiang Longdi Co. Ltd

Harbin

Jiangsu Hengli Chemical Fibre Co. Ltd

Wujiang

Hyosung Chemical Fiber (Jiaxing) Co. Ltd

Jiaxing

Shanghai Wenlong Chemical Fiber Co. Ltd

Šangaj

Shaoxing Haifu Chemistry Fibre Co. Ltd

Shaoxing

Sinopec Shanghai Petrochemical Co. Ltd

Šangaj

Wuxi Taiji Industry Co. Ltd

Wuxi

Zhejiang Kingsway High-Tech Fiber Co. Ltd

Haining


25.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 49/30


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/326

оd 24. veljače 2017.

o 261. izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 881/2002 o uvođenju određenih posebnih mjera ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata povezanih s organizacijama ISIL-om (Da'esh) i Al-Qaidom

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 881/2002 od 27. svibnja 2002. o uvođenju određenih posebnih mjera ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata povezanih s organizacijama ISIL-om (Da'esh) i Al-Qaidom (1), a posebno njezin članak 7. stavak 1. točku (a) i članak 7.a stavak 1.,

budući da:

(1)

U Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 881/2002 navode se osobe, skupine i subjekti na koje se odnosi zamrzavanje financijskih sredstava i gospodarskih izvora u skladu s tom Uredbom.

(2)

Odbor za sankcije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda odlučio je 22. veljače 2017. dodati četiri fizičke osobe na popis osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuje zamrzavanje financijskih sredstava i gospodarskih izvora. Trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti Prilog I. Uredbi (EZ) br. 881/2002.

(3)

Kako bi se osigurala djelotvornost mjera predviđenih ovom Uredbom, ona bi trebala odmah stupiti na snagu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 881/2002 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. veljače 2017.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

vršitelj dužnosti voditelja Službe za instrumente vanjske politike


(1)  SL L 139, 29.5.2002., str. 9.


PRILOG

U Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 881/2002 sljedeći se unosi dodaju pod naslov „Fizičke osobe”:

(a)

„Bassam Ahmad Al-Hasri (alias: (a) Bassam Ahmad Husari, (b) Abu Ahmad Akhlaq, (c) Abu Ahmad al-Shami). Datum rođenja: (a) 1.1.1969., (b) oko 1971. Mjesto rođenja: (a) Qalamun, provincija Damask, Sirijska Arapska Republika, (b) Ghutah, provincija Damask, Sirijska Arapska Republika, (c) Tadamon, Rif Dimashq, Sirijska Arapska Republika. Državljanstvo: (a) sirijsko, (b) palestinsko. Adresa: Sirijska Arapska Republika (južni dio, gdje se nalazi od srpnja 2016.). Datum uvrštenja u skladu s člankom 7.d stavkom 2. točkom (i): 22.2.2017.”;

(b)

„Iyad Nazmi Salih Khalil (alias: (a) Ayyad Nazmi Salih Khalil, (b) Eyad Nazmi Saleh Khalil, (c) Iyad al-Toubasi, (d) Iyad al-Tubasi, (e) Abu al-Darda', (f) Abu-Julaybib al-Urduni, (g) Abu-Julaybib). Datum rođenja: 1974. Mjesto rođenja: Sirijska Arapska Republika. Državljanstvo: jordansko. Broj putovnice: (a) jordanska, 654781 (izdana oko 2009.), (b) jordanska, 286062 (izdana 5.4.1999. u mjestu Zarqa, Jordan, istekla 4.4.2004.). Adresa: Sirijska Arapska Republika (obalno područje, gdje se nalazi od travnja 2016.). Datum uvrštenja u skladu s člankom 7.d stavkom 2. točkom (i): 22.2.2017.”;

(c)

„Ghalib Adbullah Al-Zaidi (alias: (a) Ghalib Abdallah al-Zaydi, (b) Ghalib Abdallah Ali al-Zaydi, (c) Ghalib al Zaydi). Datum rođenja: (a) 1975., (b) 1970. Mjesto rođenja: regija Raqqah, Marib Governorate, Jemen. Državljanstvo: jemensko. Datum uvrštenja u skladu s člankom 7.d stavkom 2. točkom (i): 22.2.2017.”;

(d)

„Nayif Salih Salim Al-Qaysi (alias: (a) Naif Saleh Salem al Qaisi, (b) Nayif al-Ghaysi). Datum rođenja: 1983. Mjesto rođenja: Al-Baydah Governorate, Jemen. Državljanstvo: jemensko. Broj putovnice: jemenska, 04796738. Adresa: (a) Al-Baydah Governorate, Jemen, (b) Sana'a, Jemen (prijašnja lokacija). Datum uvrštenja u skladu s člankom 7.d stavkom 2. točkom (i): 22.2.2017.”.


25.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 49/32


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/327

оd 24. veljače 2017.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. veljače 2017.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor

Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL L 157, 15.6.2011., str. 1.


PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)

Oznaka KN

Oznaka treće zemlje (1)

Standardna uvozna vrijednost

0702 00 00

EG

232,7

IL

75,4

MA

97,0

TR

98,9

ZZ

126,0

0707 00 05

MA

79,2

TR

203,1

ZZ

141,2

0709 91 00

EG

113,1

ZZ

113,1

0709 93 10

MA

54,0

TR

166,7

ZZ

110,4

0805 10 22 , 0805 10 24 , 0805 10 28

EG

43,1

IL

76,8

MA

48,2

TN

56,4

TR

75,0

ZA

196,8

ZZ

82,7

0805 21 10 , 0805 21 90 , 0805 29 00

EG

100,8

IL

127,6

JM

95,8

MA

103,0

TR

87,7

ZZ

103,0

0805 22 00

IL

112,1

MA

95,4

ZZ

103,8

0805 50 10

EG

71,3

TR

74,4

ZZ

72,9

0808 30 90

CL

175,7

CN

112,2

ZA

125,1

ZZ

137,7


(1)  Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.


ODLUKE

25.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 49/34


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2017/328

od 21. veljače 2017.

o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka u pogledu vanjskih revizora središnje banke Bank of Greece

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Protokol br. 4 o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 27. stavak 1.,

uzimajući u obzir Preporuku Europske središnje banke od 22. prosinca 2016. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima središnje banke Bank of Greece (ESB/2016/46) (1),

budući da:

(1)

Reviziju financijskih izvještaja Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro trebaju obavljati neovisni vanjski revizori koje preporučuje Upravno vijeće ESB-a, a odobrava Vijeće.

(2)

Mandat sadašnjih vanjskih revizora središnje banke Bank of Greece isteći će nakon revizije za financijsku godinu 2016. Stoga je potrebno imenovati vanjske revizore od financijske godine 2017.

(3)

Središnja banka Bank of Greece odabrala je Deloitte Certified Public Accountants S.A. za svoje vanjske revizore za financijske godine od 2017. do 2021.

(4)

Upravno vijeće ESB-a preporučilo je da se Deloitte Certified Public Accountants S.A. imenuju vanjskim revizorima središnje banke Bank of Greece za financijske godine od 2017. do 2021.

(5)

Slijedom preporuke Upravnog vijeća ESB-a Odluku Vijeća 1999/70/EZ (2) trebalo bi izmijeniti na odgovarajući način,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U članku 1. Odluke 1999/70/EZ stavak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„12.   Deloitte Certified Public Accountants S.A. odobravaju se kao vanjski revizori središnje banke Bank of Greece za financijske godine od 2017. do 2021.”.

Članak 2.

Ova Odluka proizvodi učinke od dana priopćenja.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena ESB-u.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. veljače 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

E. SCICLUNA


(1)  SL C 3, 6.1.2017., str. 1.

(2)  Odluka Vijeća 1999/70/EZ od 25. siječnja 1999. o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka (SL L 22, 29.1.1999., str. 69.).


25.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 49/36


ODLUKA KOMISIJE (EU) 2017/329

оd 4. studenoga 2016.

o mjeri SA.39235 (2015/C) (ex 2015/NN) koju je provela Mađarska u vezi s oporezivanjem prometa od oglašavanja

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 6929)

(Vjerodostojna je samo verzija na mađarskom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 108. stavak 2. prvi podstavak,

uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom području, a posebno njegov članak 62. stavak 1. točku (a),

nakon što je pozvala zainteresirane strane da dostave svoje primjedbe u skladu s prethodno navedenim odredbama (1) i uzimajući u obzir njihove primjedbe,

budući da:

1.   POSTUPAK

(1)

Komisija je u lipnju 2014. saznala da je Mađarska donijela zakonodavni akt na temelju kojeg se oporezuje promet od aktivnosti oglašavanja (dalje u tekstu: „porez na oglašavanje”). Dopisom od 13. kolovoza 2014. Komisija je poslala zahtjev za informacije mađarskim tijelima, na koji su ona odgovorila dopisom od 2. listopada 2014. Dopisom od 1. prosinca 2014. mađarskim tijelima postavljen je još jedan skup pitanja, na koji su kao odgovor dostavila dodatne informacije dopisom od 16. prosinca 2014.

(2)

Dopisom od 2. veljače 2015. mađarska tijela obaviještena su da bi Komisija razmotrila donošenje odluke o nalogu za obustavu u skladu s člankom 11. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 (2). Dopisom od 17. veljače 2015. mađarska tijela dostavila su primjedbe na taj dopis.

(3)

Odlukom od 12. ožujka 2015. Komisija je obavijestila Mađarsku da je odlučila pokrenuti postupak utvrđen u članku 108. stavku 2. Ugovora (dalje u tekstu: „odluka o pokretanju postupka”) i izdati nalog za obustavu u skladu s člankom 11. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 659/1999 u pogledu mjere.

(4)

Odluka o pokretanju postupka i nalog za obustavu objavljeni su u Službenom listu Europske unije  (3). Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe u pogledu mjere.

(5)

Tri zainteresirane strane dostavile su Komisiji svoje primjedbe. Komisija ih je proslijedila mađarskim tijelima, koja su dobila priliku odgovoriti na njih.

(6)

Mađarska tijela 21. travnja 2015. Komisiji su poslala nacrt prijedloga izmjene poreza na oglašavanje. Komisija je 8. svibnja 2015. od Mađarske zatražila informacije u pogledu planirane izmjene.

(7)

Mađarska je 4. lipnja 2015. izmijenila porez na oglašavanje, bez slanja prethodne obavijesti Komisiji ili odobrenja Komisije. Izmjene su stupile na snagu 5. srpnja 2015.

(8)

Dopisom od 6. srpnja 2015. Mađarska je dostavila opažanja o odluci o pokretanju postupka i o primjedbama zainteresiranih strana te pojašnjenja u pogledu izmjene poreza na oglašavanje.

2.   DETALJAN OPIS POREZA NA OGLAŠAVANJE

2.1.   PODRUČJE PRIMJENE POREZA I POREZNA OSNOVICA

(9)

Mađarska je 11. lipnja 2014. donijela Zakon XXII. iz 2014. o porezu na oglašavanje (dalje u tekstu: „Zakon”), a 4. srpnja i 18. studenoga 2014. dodatne izmjene. Zakonom je uveden novi poseban porez na promet ostvaren iz objavljivanja oglasa u Mađarskoj koji se primjenjuje dodatno na postojeće poreze na poslovanje, posebno na porez na dobit. Mađarska tvrdi da je svrha Zakona promicanje načela podjele javnih obveza.

(10)

Porez na oglašavanje plaća se na promet ostvaren iz objavljivanja oglasa u medijskim prostorima utvrđenima na temelju Zakona (npr. u medijskim uslugama, u informacijama za medije, u vanjskim prostorima za oglašavanje, na vozilima ili nepokretnoj imovini, u tiskanom materijalu i na internetu). Porez se primjenjuje na sva medijska poduzeća, a porezni je obveznik u načelu izdavač oglasa. Mađarska je teritorijalno područje primjene poreza.

(11)

Porezna osnovica na koju se primjenjuje porez promet je izdavača ostvaren iz usluga oglašavanja koje je pružio, bez odbitka troškova. Porezna osnovica povezanih društava zbraja se. Stoga se primjenjiva porezna stopa određuje na temelju prometa od oglašavanja ostvarenog na razini cijele grupe u Mađarskoj.

(12)

Postoji posebna porezna osnovica za samooglašavanje, tj. oglašavanje povezano s vlastitim proizvodima, robama, uslugama, aktivnostima, nazivom i pojavom izdavača. U tom su slučaju porezna osnovica na koju se primjenjuje porez troškovi koji nastaju izravno za izdavača u vezi s objavljivanjem oglasa.

2.2.   PROGRESIVNE POREZNE STOPE

(13)

Zakonom je utvrđena progresivna struktura stopa koja iznosi od 0 % i 1 % za društva s malim ili srednjim prometom od oglašavanja do 50 % za društva s velikim prometom od oglašavanja kako slijedi:

za dio prometa koji iznosi manje od 0,5 milijardi HUF: 0 %,

za dio prometa koji iznosi od 0,5 milijardi HUF do 5 milijardi HUF: 1 %,

za dio prometa koji iznosi od 5 milijardi HUF do 10 milijardi HUF: 10 %,

za dio prometa koji iznosi od 10 milijardi HUF do 15 milijardi HUF: 20 %,

za dio prometa koji iznosi od 15 milijardi HUF do 20 milijardi HUF: 30 %,

za dio prometa koji iznosi više od 20 milijardi HUF: 50 %.

(14)

Najviši razred porezne stope povećan je s 40 % na 50 % 1. siječnja 2015. Zakonom LXXIV. iz 2014. o izmjeni određenog poreznog i povezanog zakonodavstva i Zakonom CXXII. iz 2010. o Nacionalnoj poreznoj i carinskoj upravi, kojim je izmijenjen Zakon.

2.3.   ODBITAK PRENESENIH GUBITAKA OD POREZNE OSNOVICE ZA 2014.

(15)

U skladu sa Zakonom društva su mogla od svoje porezne osnovice za 2014. odbiti 50 % gubitaka prenesenih iz prethodnih godina na temelju zakona o porezu na dobit i dividende društava ili zakona o porezu na dohodak.

(16)

Izmjenom tog Zakona od 4. srpnja 2014. taj se odbitak ograničuje na društva koja 2013. nisu ostvarila dobit (tj. samo ako je iznos dobiti prije oporezivanja za poslovnu godinu 2013. nula ili negativan). Stoga društva koja su prenijela gubitke iz prethodnih godina, ali su 2013. ostvarila dobit, nisu prihvatljiva za odbitak. Mađarska navodi da je cilj izmjene spriječiti izbjegavanje poreza i zaobilaženje poreznih obveza.

(17)

Mogućnost odbitka prenesenih gubitaka primjenjuje se samo na porez dospio za 2014. Ne primjenjuje se na porez dospio za 2015. ili za sljedeće godine.

2.4.   ODREĐIVANJE POREZNE OBVEZE I PRIJAVA POREZA

(18)

U skladu sa Zakonom porezni obveznik određuje svoju poreznu obvezu samoprocjenom i vraća prijavu poreznom tijelu do zadnjeg dana petog mjeseca nakon porezne godine.

2.5.   PLAĆANJE POREZA

(19)

Zakonom je predviđeno da porezni obveznik određuje i prijavljuje svoju poreznu obvezu te plati porez do zadnjeg dana petog mjeseca nakon porezne godine.

(20)

Za 2014. porez se plaćao razmjerno od stupanja Zakona na snagu 18. srpnja 2014. na temelju prometa od oglašavanja za 2014. Porezni obveznik morao je odrediti i prijaviti predujam poreza za 2014. (na temelju svojeg prometa od oglašavanja za 2013.) do 20. kolovoza 2014. i platiti ga u dva jednaka obroka do 20. kolovoza 2014. odnosno 20. studenoga 2014.

(21)

U skladu s privremenim podacima dobivenima od mađarskih tijela, do 28. studenoga 2014. prikupljen je iznos od 2 640 100 000 HUF [~ 8 500 000 EUR] u predujmovima poreza za 2014. Oko 80 % ukupnih poreznih prihoda prikupljenih iz tih predujmova platila je jedna grupa društava.

2.6.   IZMJENE UVEDENE ZAKONOM LXII. IZ 2015. OD 4. LIPNJA 2015.

(22)

Zakonom LXII. iz 2015. od 4. lipnja 2015., nakon donošenja odluke o pokretanju postupka, Mađarska je izmijenila Zakon o porezu na oglašavanje na način da je progresivnu ljestvicu sa šest poreznih stopa u rasponu od 0 % do 50 % zamijenila sustavom dvostruke stope, kako slijedi:

stopa od 0 % primjenjiva na dio prometa koji ne premašuje 100 milijuna HUF i

stopa od 5,3 % primjenjiva na promet koji premašuje 100 milijuna HUF.

(23)

Izmjenom se uvodi mogućnost retroaktivne primjene do stupanja Zakona na snagu 2014. Drugim riječima, porezni obveznici mogu odabrati hoće li, za prošla razdoblja, podlijegati novom sustavu dvostruke stope ili će i dalje podlijegati staroj progresivnoj ljestvici sa šest poreznih stopa.

(24)

Odredbe o odbitku prenesenih gubitaka od porezne osnovice za 2014., koji je ograničen na društva koja 2013. nisu ostvarila dobit, ostaju nepromijenjene.

3.   SLUŽBENI ISTRAŽNI POSTUPAK

3.1.   RAZLOZI ZA POKRETANJE SLUŽBENOG ISTRAŽNOG POSTUPKA

(25)

Komisija je pokrenula službeni istražni postupak jer je u toj fazi smatrala da progresivnost poreznih stopa i odredbe o odbitku prenesenih gubitaka od porezne osnovice, kako je utvrđeno u Zakonu, čine državnu potporu.

(26)

Komisija je smatrala da se progresivnim poreznim stopama čini razlika između poduzetnika koji imaju velike prihode od oglašavanja (odnosno većih poduzetnika) i poduzetnika koji imaju male prihode od oglašavanja (odnosno manjih poduzetnika) te se time potonjima daje selektivna prednost na temelju njihove veličine. Komisija je izrazila sumnje u pogledu toga može li sposobnost plaćanja na koju se poziva Mađarska biti vodeće načelo za oporezivanje prometa. Komisija je stoga smatrala, na privremenoj osnovi, da progresivna priroda porezne stope za oglašavanje na temelju Zakona čini državnu potporu jer se činilo da su ispunjeni i svi drugi kriteriji za takvu kvalifikaciju.

(27)

Komisija je također smatrala da se odredbama Zakona kojima se omogućuje odbitak prošlih prenesenih gubitaka na temelju zakona o porezu na dobit i dividende društava ili zakona o porezu na dohodak od dospjelog poreza i, posebno, njegovo ograničenje na poduzetnike koji 2013. nisu ostvarili dobit, čini razlika između društava koja su u usporedivoj situaciji s obzirom na porez temeljen na prometu. Smatrala je da se čini da se odredbama daje selektivna prednost poduzetnicima koji 2013. nisu ostvarili dobit u odnosu na poduzetnike koji prije nisu ostvarivali dobit ili koji uopće nisu ostvarivali gubitke. Komisija je smatrala da različit tretman nije opravdan prirodom i logikom poreznog sustava, posebno jer je Mađarska tvrdila da se porez na oglašavanje temelji na ideji da je oporezivanje opravdano već samim prihodima od oglašavanja. Komisija je stoga smatrala da te odredbe čine državnu potporu jer se činilo da su ispunjeni i svi drugi kriteriji za takvu kvalifikaciju.

(28)

Mjere se nisu činile spojivima s unutarnjim tržištem.

3.2.   PRIMJEDBE ZAINTERESIRANIH STRANA

(29)

Tri zainteresirane strane dostavile su Komisiji svoje primjedbe.

(30)

Mađarsko udruženje za oglašavanje opisalo je stanje u industriji oglašavanja u Mađarskoj i izrazilo zabrinutost u pogledu poreza na oglašavanje. Smatra da se tim porezom uvodi dodatno opterećenje sektoru koji je već pogođen smanjenjem prihodâ. Naglašava da se svakim porezom na oglašavanje uvedenim malim medijskim društvima ta društva mogu otjerati s tržišta zbog svojih niskih profitnih marži.

(31)

TV2, privatni mađarski televizijski operater, dostavio je primjedbe samo o odbitku prošlih prenesenih gubitaka za potrebe poreza na dobit i poreza na dohodak. TV2 smatra da odredba o prebijanju prošlih gubitaka nije selektivna jer je obuhvaćena diskrecijskim pravom države članice da osmisli porez temeljen na prometu istodobno uzimajući u obzir elemente poreza temeljene na sposobnosti plaćanja. Kad bi Komisija pronašla element selektivnosti u pravilima o odbitku prošlih gubitaka, taj bi element moglo činiti samo dodatno ograničavanje za društva koja 2013. nisu ostvarila dobit, a ne opće pravilo kojim se omogućuje odbitak prošlih gubitaka.

(32)

RTL se slaže s ocjenom Komisije u odluci o pokretanju postupka. Naveo je da postoje dva dodatna elementa selektivnosti nastala zbog poreza na oglašavanje: i. porezom bi javni pružatelji radiodifuzijskih usluga dobili prednost nad komercijalnima, jer se prvi navodno ponajprije financiraju državnim sredstvima, zbog čega su manje pod utjecajem poreza; ii. porezom bi pružatelji radiodifuzijskih usluga u mađarskom vlasništvu dobili prednost nad međunarodnim sudionicima jer pružatelji radiodifuzijskih usluga u mađarskom vlasništvu navodno obično imaju manje prihode od oglašavanja od većih međunarodnih sudionika.

3.3.   STAJALIŠTE MAĐARSKIH TIJELA

(33)

Mađarska tijela osporavaju da mjere čine državnu potporu. U biti tvrde da se sposobnost plaćanja ne odražava samo u profitabilnosti poduzetnika, nego i u njegovu tržišnom udjelu, a time i u njegovu prometu. Mađarska tvrdi da su progresivne porezne stope za porez temeljen na prometu opravdane sposobnošću plaćanja i da je država nadležna za određivanje točnih razreda stope. Mađarska smatra da je prijelazna mjera za društva koja 2013. nisu ostvarila dobit opravdana jer bi za ta društva porezno opterećenje bilo preveliko bez te mjere.

(34)

Mađarska posebno osporava selektivnu prirodu poreznog sustava i tvrdi da nema odstupanja od referentnog sustava jer je referentni sustav u slučaju progresivnih poreza kombinacija porezne osnovice i odgovarajućih poreznih stopa. Stoga društva u istoj pravnoj i činjeničnoj situaciji (koja imaju jednaku poreznu osnovicu) podliježu jednakom iznosu poreza.

3.4.   PRIMJEDBE MAĐARSKE NA PRIMJEDBE ZAINTERESIRANIH STRANA

(35)

Mađarska je navela da se u podnesku Mađarskog udruženja za oglašavanje ispravno opisuje funkcioniranje mađarskog tržišta oglašavanja i, posebno, zaključuje da su manji poduzetnici i novi sudionici na tržištu u težem položaju od većih poduzetnika s većim prometom. Stoga položaj manjih sudionika na tržištu oglašavanja nije usporediv s položajem većih izdavača koji mogu više plaćati i trebali bi nositi progresivno veće porezno opterećenje.

(36)

Mađarska se slaže s primjedbama operatera TV2 i ističe da iz presude Suda u predmetu Gibraltar proizlazi da je profitabilnost kao kriterij oporezivanja opća porezna mjera jer proizlazi iz nasumične činjenice.

(37)

Mađarska se ne slaže s tvrdnjama RTL-a zbog razloga koje je već objasnila u svojim prethodnim podnescima. Nadalje, Mađarska objašnjava da se Zakonom jednako postupa s javnim i komercijalnim pružateljima radiodifuzijskih usluga i da svaka objava oglasa u zamjenu za naknadu podliježe istoj poreznoj obvezi.

4.   OCJENA POTPORE

4.1.   POSTOJANJE DRŽAVNE POTPORE U SMISLU ČLANKA 107. STAVKA 1. UFEU-A

(38)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a, „[o]sim ako je Ugovorima drukčije predviđeno, svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku koja narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama”.

(39)

Stoga, kako bi se mjera smatrala potporom u smislu te odredbe moraju biti ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti: i. mjera mora biti pripisiva državi i mora se financirati iz državnih sredstava, ii. mora činiti prednost u korist primatelja, iii. ta prednost mora biti selektivna i iv. mjerom se mora narušavati ili prijetiti da će se narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu među državama članicama.

4.1.1.   DRŽAVNA SREDSTVA I PRIPISIVOST DRŽAVI

(40)

Kako bi je se smatralo državnom potporom, mjera mora biti pripisiva državi članici i mora se financirati iz državnih sredstava.

(41)

Budući da sporne mjere proizlaze iz zakona koji je donio mađarski parlament, one su jasno pripisive Mađarskoj.

(42)

Kad je riječ o financiranju mjera državnim sredstvima, pri čemu je rezultat mjere taj da se država odriče prihoda koje bi inače morala prikupiti od poduzetnika u uobičajenim okolnostima, i taj je uvjet ispunjen (4). U ovom se slučaju Mađarska odriče sredstava koja bi inače morala prikupiti od poduzetnika s manjom razinom relevantnog prometa (odnosno od manjih poduzetnika) da podliježu jednakoj razini poreza kao poduzetnici s velikim prometom (odnosno veliki poduzetnici).

4.1.2.   PREDNOST

(43)

U skladu sa sudskom praksom sudova Unije pojmom potpore nisu obuhvaćene samo pozitivne koristi, nego i mjere kojima se u raznim oblicima smanjuju troškovi koji su obično uključeni u proračun poduzetnika (5). Prednost se može dati različitim vrstama smanjenja poreznog opterećenja određenog društva i, posebno, smanjenjem primjenjive porezne stope, oporezive osnovice ili iznosa dospjelog poreza (6). Iako smanjenje poreza ne uključuje pozitivan prijenos državnih sredstava, na temelju tog smanjenja nastaje prednost jer se njime poduzetnici na koje se primjenjuje stavljaju u povoljniji financijski položaj i dolazi do gubitka prihoda za državu (7).

(44)

Zakonom se utvrđuju progresivne porezne stope koje se primjenjuju na godišnji promet ostvaren iz objavljivanja oglasa u Mađarskoj, ovisno o razredima kojima pripada promet određenog poduzetnika. Učinak progresivne prirode tih stopa taj je da se postotak poreza određenog za promet poduzetnika progresivno povećava ovisno o broju razreda kojem taj promet pripada. Rezultat je taj da se poduzetnici s malim prometom (manji poduzetnici) oporezuju po znatno nižoj prosječnoj stopi od poduzetnika s velikim prometom (većih poduzetnika). Oporezivanjem po toj znatno nižoj prosječnoj poreznoj stopi smanjuju se troškovi koje moraju snositi poduzetnici s malim prometom u odnosu na poduzetnike s velikim prometom, zbog čega ono čini prednost za manje poduzetnike u odnosu na veće poduzetnike za potrebe članka 107. stavka 1. Ugovora.

(45)

Jednako tako, mogućnost odbitka prenesenih gubitaka za potrebe poreza na dobit i poreza na dohodak na temelju Zakona čini prednost za one poduzetnike koji 2013. nisu ostvarili dobit jer se njome smanjuje njihova porezna osnovica, a time i njihovo porezno opterećenje u odnosu na poduzetnike koji ne mogu ostvariti korist od tog odbitka.

4.1.3.   SELEKTIVNOST

(46)

Mjera je selektivna ako se njome određeni poduzetnici ili proizvodnja određene robe stavljaju u povoljniji položaj u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. Za porezne programe Sud je utvrdio da bi selektivnost mjere u načelu trebalo ocijeniti analizom od tri koraka (8). Prvo, utvrđuje se uobičajeni ili normalni porezni režim primjenjiv u državi članici – „referentni sustav”. Drugo, trebalo bi utvrditi odstupa li određena mjera od tog sustava na način da se njome razlikuju gospodarski subjekti koji su s obzirom na ciljeve svojstvene sustavu u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji. Ako predmetna mjera ne odstupa od referentnog sustava, nije selektivna. Ako odstupa (i time je selektivna prima facie), mora se utvrditi, u trećem koraku analize, je li odstupajuća mjera opravdana prirodom ili općom strukturom referentnog poreznog sustava (9). Ako je prima facie selektivna mjera opravdana prirodom ili općom strukturom sustava, neće je se smatrati selektivnom i stoga neće biti obuhvaćena područjem primjene članka 107. stavka 1. Ugovora.

4.1.3.1.    Referentni sustav

(47)

Referentni sustav čini okvir za procjenu selektivnosti mjere.

(48)

U ovom je predmetu referentni sustav primjena posebnog poreza na oglašavanje na promet ostvaren iz pružanja usluga oglašavanja, tj. na cijelu naknadu koju izdavači primaju za objavljivanje oglasa, bez odbitka troškova. Komisija ne smatra da progresivna struktura stope poreza na oglašavanje može činiti dio tog referentnog sustava.

(49)

Kako je utvrdio Sud (10), nije uvijek dovoljno ograničiti analizu selektivnosti na to odstupa li mjera od referentnog sustava koji je utvrdila država članica. Nužno je i ocijeniti je li država članica osmislila granice tog sustava na usklađen ili, suprotno tomu, na očito proizvoljan ili pristran način kako bi se određene poduzetnike stavilo u povoljniji položaj od drugih. Inače bi, umjesto utvrđivanja općih pravila koja se primjenjuju na sve poduzetnike i u pogledu kojih se za određene poduzetnike utvrđuju odstupanja, država članica mogla ostvariti isti rezultat, ne uzimajući u obzir pravila o državnim potporama, prilagodbom i kombiniranjem svojih pravila na način da se samom njihovom primjenom različiti poduzetnici opterećuju u različitoj mjeri (11). Posebno je važno u tom pogledu podsjetiti na to da Sud dosljedno tvrdi da se u članku 107. stavku 1. Ugovora ne razlikuju mjere intervencije države upućivanjem na njihove uzroke ili ciljeve, već ih se definira s obzirom na njihove učinke, a time i neovisno o upotrijebljenim tehnikama (12).

(50)

Čini se da je Mađarska namjerno osmislila progresivnu strukturu poreza uvedenu Zakonom kako bi određene poduzetnike stavila u povoljniji položaj u odnosu na druge. U skladu s progresivnom strukturom poreza uvedenom na temelju Zakona poduzetnici koji objavljuju oglase podliježu različitim poreznim stopama koje se progresivno povećavaju s 0 % do 50 %, ovisno o razredima kojima njihov promet pripada. Posljedično, drukčija prosječna porezna stopa primjenjuje se na poduzetnike koji podliježu porezu na oglašavanje ovisno o razini svojeg prometa.

(51)

Učinak progresivne strukture stope uvedene Zakonom stoga je takav da različiti poduzetnici podliježu različitim razinama oporezivanja (izraženima kao udio u njihovu ukupnom godišnjem prometu od oglašavanja) ovisno o njihovoj veličini jer je iznos prometa od oglašavanja koji je poduzetnik ostvario u određenoj mjeri povezan s veličinom tog poduzetnika.

(52)

Zbog toga što se svako društvo oporezuje po drukčijoj stopi, Komisija ne može utvrditi jedinstvenu referentnu stopu poreza na oglašavanje. Mađarska nije navela nijednu određenu stopu kao referentnu ili „normalnu” stopu i nije objasnila zbog čega bi viša stopa bila opravdana za poduzetnike s visokom razinom prometa niti zbog čega bi se niže stope trebale primjenjivati na poduzetnike s nižim razinama prometa od oglašavanja.

(53)

Navedeni je cilj poreza na oporezivanje promicanje načela podjele javnih obveza. S obzirom na taj cilj Komisija smatra da su svi subjekti koji podliježu porezu na oglašavanje u usporedivoj pravnoj i činjeničnoj situaciji. Kao rezultat toga, osim ako je opravdano, sa svim bi subjektima trebalo jednako postupati i trebali bi plaćati isti udio u prometu, bez obzira na razinu prometa. Komisija smatra da je posljedica primjene jedinstvene porezne stope na sve subjekte ta da oni s većim prometom ostvaruju veći doprinos državnom proračunu od onih s malim prometom. Mađarska nije dostavila uvjerljiv argument kojim se opravdava razlikovanje tih vrsta poduzetnika progresivnim uvođenjem razmjerno većeg poreznog opterećenja na poduzetnike s većim prometom od oglašavanja. Mađarska je stoga namjerno osmislila porez na oglašavanje na način da se određene poduzetnike proizvoljno stavlja u povoljniji položaj, i to one s nižom razinom prometa (odnosno manje poduzetnike), a druge, odnosno veće poduzetnike, u nepovoljniji položaj (13).

(54)

Referentni sustav stoga je selektivno osmišljen na način koji nije opravdan s obzirom na cilj poreza na oglašavanje, a to je promicanje načela javne podjele obveza i prikupljanje sredstava za državni proračun.

(55)

Na isti se način mogućnost odbitka prošlih prenesenih gubitaka za potrebe poreza na dobit i poreza na dohodak od porezne osnovice za 2014. u ovom slučaju ne može smatrati dijelom referentnog sustava zbog najmanje dvaju razloga. S jedne strane, porez se temelji na oporezivanju prometa, a ne na porezu na temelju dobiti, što znači da se troškovi obično ne mogu odbiti od porezne osnovice poreza na promet. Mađarska tijela nisu u ovom slučaju uspjela objasniti kako bi se ta mogućnost odbitka troškova mogla povezati s ciljem ili prirodom poreza na promet. S druge strane, mogućnost odbitka nudi se samo poduzetnicima koji 2013. nisu ostvarili dobit. Nije riječ o općem pravilu o odbitku i čini se da je ta mogućnost odbitka proizvoljna, ili barem nije dovoljno usklađena da bi bila dio referentnog sustava.

(56)

Komisija smatra da bi referentni sustav za oporezivanje prometa od oglašavanja trebao biti porez na promet od oglašavanja koji bi bio u skladu s pravilima o državnim potporama, odnosno u kojem bi vrijedilo sljedeće:

promet od oglašavanja podliježe istoj (jedinstvenoj) poreznoj stopi,

ne postoji i ne uvodi se nijedan drugi element kojim bi se osigurala selektivna prednost za određene poduzetnike.

4.1.3.2.    Odstupanje od referentnog sustava

(57)

Kao drugi korak, nužno je odrediti odstupa li mjera od referentnog sustava u korist određenih poduzetnika koji su u sličnoj činjeničnoj i pravnoj situaciji s obzirom na svojstveni cilj referentnog sustava.

(58)

Zbog progresivnosti strukture porezne stope za oglašavanje dolazi do razlikovanja poduzetnika koji objavljuju oglase u Mađarskoj na temelju razmjera njihove aktivnosti oglašavanja, kako se odražava u njihovu prometu od oglašavanja.

(59)

Zbog progresivne prirode stopa utvrđenih Zakonom poduzetnici s prometom koji pripada nižim razredima doista podliježu znatno manjem oporezivanju od poduzetnika čiji promet pripada višim razredima. Rezultat je taj da poduzetnici s malim prometom podliježu znatno nižim graničnim poreznim stopama i znatno nižim prosječnim poreznim stopama u odnosu na poduzetnike s visokom razinom prometa, a time i znatno manjim porezima za iste djelatnosti. Konkretno, Komisija napominje da su za poduzetnike s većim prometom od oglašavanja porezi na promet koji pripada višim razredima (30 %/40 %/50 %) iznimno visoki i stoga dolazi do znatno različitog tretmana.

(60)

Nadalje, podaci o plaćanju predujma poreza koje su dostavila mađarska tijela 17. veljače 2015. pokazali su da su se porezne stope od 30 % i 40 %/50 % primjenjive na promet od oglašavanja koji pripada dvama najvišim razredima učinkovito primijenile samo na jednog poduzetnika 2014. i da je taj porezni obveznik platio oko 80 % ukupnih prihoda od predujmova poreza koje je primila Mađarska. Ti podaci upućuju na konkretne učinke različitog tretmana poduzetnika na temelju Zakona i selektivnu prirodu progresivnih stopa koje su njime utvrđene.

(61)

Stoga Komisija smatra da progresivna struktura stope uvedena Zakonom odstupa od referentnog sustava koji se sastoji od uvođenja poreza na oglašavanje za sve subjekte uključene u objavljivanje oglasa u Mađarskoj u korist poduzetnika s manjim prometom.

(62)

Komisija smatra i da mogućnost da poduzetnici koji 2013. nisu ostvarili dobit odbiju prošle prenesene gubitke za potrebe poreza na dobit i poreza na dohodak od porezne osnovice za 2014. odstupa od referentnog sustava, tj. od općeg pravila oporezivanja subjekata na temelju njihova prometa od oglašavanja. Porez se temelji na oporezivanju prometa, a ne na porezu na temelju dobiti, što znači da se troškovi obično ne mogu odbiti od porezne osnovice poreza na promet.

(63)

Točnije, ograničenjem odbitka gubitaka na poduzetnike koji 2013. nisu ostvarili dobit razlikuju se, s jedne strane, poduzetnici koji su 2013. imali prenesene gubitke i nisu ostvarili dobit i, s druge strane, poduzetnici koji su 2013. ostvarili dobit, ali su mogli imati prenesene gubitke iz prethodnih fiskalnih godina. Osim toga, odredbom se gubici koji se mogu prebiti s poreznom obvezom za oglašavanje ne ograničavaju na one nastale 2013., nego se poduzetniku koji 2013. nije ostvario dobit omogućuje da upotrijebi i gubitke prenesene iz prethodnih godina. Nadalje, Komisija smatra da odbitak gubitaka koji su već postojali u vrijeme donošenja Zakona o porezu na oglašavanje podrazumijeva selektivnost jer bi se mogućnošću tog odbitka određeni poduzetnici sa znatnim prenesenim gubicima mogli staviti u povoljniji položaj.

(64)

Komisija smatra da se odredbama Zakona kojima se omogućuje, uz uvjete utvrđene u Zakonu, odbitak prenesenih gubitaka razlikuju poduzetnici koji su u usporedivoj pravnoj i činjeničnoj situaciji s obzirom na cilj mađarskog Zakona o porezu na oglašavanje.

(65)

Stoga Komisija smatra da su mjere selektivne prima facie.

4.1.3.3.    Opravdanje prirodom i općom strukturom poreznog sustava

(66)

Mjera koja odstupa od referentnog sustava nije selektivna ako je opravdana prirodom i općom strukturom tog sustava. U tom je slučaju ona rezultat sastavnih mehanizama potrebnih za funkcioniranje i djelotvornost sustava (14). Na državi je članici da to dokaže.

Progresivnost stopa

(67)

Mađarska tijela tvrdila su da promet i veličina poduzetnika odražavaju sposobnost plaćanja tog poduzetnika i da, stoga, poduzetnik s velikim prometom od oglašavanja ima veću sposobnost plaćanja od poduzetnika s manjim prometom od oglašavanja. Komisija smatra da se informacijama koje je dostavila Mađarska nije dokazalo da je promet grupe društava dobar pokazatelj njezine sposobnosti plaćanja niti da je obrazac progresivnosti poreza opravdan prirodom i općom strukturom poreznog sustava.

(68)

Prirodna je posljedica poreza na promet (s jedinstvenom stopom) ta da društvo, što mu je veći promet, plaća i veći porez. Međutim, za razliku od poreza koji se temelji na dobiti (15), cilj poreza temeljenog na prometu nije da se uzmu u obzir troškovi nastali u stvaranju tog prometa te se oni, doista, ne uzimaju u obzir. Stoga se, u izostanku posebnih dokaza za suprotno, za razinu ostvarenog prometa ne može automatski smatrati da odražava sposobnost plaćanja poduzetnika. Mađarska nije dokazala postojanje navodne veze između prometa i sposobnosti plaćanja niti da bi se takva veza ispravno odrazila u obrascu progresivnosti (od 0 % do 50 % prometa) poreza na oglašavanje.

(69)

Komisija smatra da bi se progresivne stope za porez na promet mogle opravdati samo iznimno, odnosno samo ako su za specifični cilj koji se želi ostvariti porezom potrebne progresivne stope. Progresivni porez na promet mogao bi, na primjer, biti opravdan ako se i vanjski učinci nastali zbog aktivnosti koji se namjeravaju riješiti porezom progresivno, tj. više nego razmjerno, povećavaju s prometom. Međutim, Mađarska nije dokazala povezanost progresivnosti poreza s mogućim vanjskim učincima oglašavanja.

Odbitak prenesenih gubitaka

(70)

U pogledu odbitka prenesenih gubitaka za poduzetnike koji 2013. nisu ostvarili dobit, takav odbitak ne može biti opravdan kao mjera za sprečavanje izbjegavanja poreza i zaobilaženje poreznih obveza. Mjerom se uvodi proizvoljna razlika između dviju grupa društava koje su u usporedivoj pravnoj i činjeničnoj situaciji. Budući da je razlika proizvoljna i nije u skladu s prirodom poreza temeljenog na prometu, kako je navedeno u uvodnim izjavama 62. i 63., ne može se smatrati dosljednim pravilom protiv zloporabe kojim bi se opravdao različit tretman.

Zaključak o opravdanosti

(71)

Zbog prethodno navedenog Komisija smatra da sposobnost plaćanja ne može biti vodeće načelo za mađarski porez na promet od oglašavanja. U skladu s tim Komisija ne smatra da su mjere opravdane prirodom i općom strukturom poreznog sustava. Stoga mjere daju selektivnu prednost društvima za oglašavanje s nižom razinom prometa (odnosno manjim poduzetnicima) te poduzetnicima koji 2013. nisu ostvarili dobit i mogli su odbiti prenesene gubitke od porezne osnovice za 2014.

4.1.4.   MOGUĆE NARUŠAVANJE TRŽIŠNOG NATJECANJA I UTJECAJ NA TRGOVINU UNUTAR UNIJE

(72)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. Ugovora mjerom se mora narušavati ili prijetiti da će se narušiti tržišno natjecanje i mora utjecati na trgovinu unutar Unije kako bi je se smatralo državnom potporom.

(73)

Mjere se primjenjuju na sve poduzetnike koji ostvaruju promet iz objavljivanja oglasa u Mađarskoj. Mađarsko tržište oglašavanja otvoreno je za tržišno natjecanje i obilježeno prisutnošću subjekata iz drugih država članica, tako da svaka potpora u korist određenih subjekata u području oglašavanja može utjecati na trgovinu unutar Unije. Mjerama se doista utječe na stanje tržišnog natjecanja među poduzetnicima koji podliježu porezu. Mjerama se poduzetnici s nižim razinama prometa i poduzetnici koji 2013. nisu ostvarili dobit oslobađaju od porezne obveze koju bi inače morali platiti da podliježu jednakom porezu na oglašavanje kao poduzetnici s visokom razinom prometa i/ili poduzetnici koji su 2013. ostvarili dobit. Stoga potpora dodijeljena u okviru tih mjera čini operativnu potporu na način da se njome ti poduzetnici oslobađaju troška koji bi inače morali snositi u svojem svakodnevnom upravljanju ili uobičajenim aktivnostima. Sud dosljedno smatra da se operativnom potporom narušava tržišno natjecanje (16), tako da bi za svaku potporu dodijeljenu tim poduzetnicima trebalo smatrati da se njome narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje jačanjem njihova financijskog položaja na mađarskom tržištu oglašavanja. Posljedično, mjerama se narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje i utječe na trgovinu unutar Unije.

4.1.5.   ZAKLJUČAK

(74)

Budući da su ispunjeni svi uvjeti utvrđeni člankom 107. stavkom 1. Ugovora, Komisija zaključuje da porez na oglašavanje kojim se utvrđuju progresivna struktura poreznih stopa i odbitak prenesenih gubitaka od porezne osnovice za 2014. ograničen na društva koja 2013. nisu ostvarila dobit čini državnu potporu u smislu navedene odredbe.

4.2.   SPOJIVOST POTPORE S UNUTARNJIM TRŽIŠTEM

(75)

Državna potpora smatrat će se spojivom s unutarnjim tržištem ako pripada bilo kojoj kategoriji iz članka 107. stavka 2. Ugovora (17) i može se smatrati spojivom s unutarnjim tržištem ako Komisija utvrdi da pripada bilo kojoj kategoriji iz članka 107. stavka 3. Ugovora (18). Međutim, država članica koja je dodijelila potporu snosi teret dokazivanja da je državna potpora koju je dodijelila spojiva s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavcima 2. ili 3. Ugovora (19).

(76)

Komisija napominje da mađarska tijela nisu dostavila nijedan argument kojim bi se moglo dokazati da su mjere spojive s unutarnjim tržištem i da Mađarska nije dostavila svoje primjedbe na sumnje u spojivost mjera navedene u odluci o pokretanju postupka. Komisija smatra da nije primjenjivo nijedno od izuzeća predviđenih prethodno navedenim odredbama Ugovora jer se ne čini da se mjerama namjerava ostvariti ijedan od ciljeva navedenih u tim odredbama.

(77)

Posljedično, mjere se ne mogu proglasiti spojivima s unutarnjim tržištem.

4.3.   UČINAK IZMJENE POREZA NA OGLAŠAVANJE IZ 2015. NA OCJENU DRŽAVNE POTPORE

(78)

Porez na oglašavanje uveden Zakonom XXII. iz 2014., kako je opisan u odluci o pokretanju postupka, prestao se primjenjivati od datuma donošenja odluke Komisije o pokretanju službenog istražnog postupka i izdavanju naloga za obustavu. Međutim, mađarska tijela u lipnju 2015. izmijenila su porez na oglašavanje iz 2014. bez slanja prethodne obavijesti Komisiji ili odobrenja Komisije, i stoga se porez nastavio primjenjivati u izmijenjenoj verziji. Komisija smatra da je izmijenjena verzija poreza na oglašavanje temeljena na istim načelima kao početni porez i da sadržava, barem u određenoj mjeri, iste značajke opisane u odluci o pokretanju postupka zbog kojih je Komisija pokrenula službeni istražni postupak. Zbog toga Komisija smatra da je izmijenjena verzija poreza na oglašavanje obuhvaćena područjem primjene odluke o pokretanju postupka. U ovom odjeljku Komisija ocjenjuje smanjuju li se, i u kojoj mjeri, izmijenjenom verzijom poreza sumnje koje je izrazila u odluci o pokretanju postupka u pogledu početnog poreza na oglašavanje.

(79)

Iako se izmjenom iz 2015. rješavaju određeni razlozi za zabrinutost koje je Komisija izrazila u pogledu državne potpore u odluci o pokretanju postupka, njome se ne rješavaju svi oni u potpunosti.

(80)

Prvo, novom strukturom poreznih stopa i dalje se predviđa izuzeće društava (grupa) s prometom manjim od 100 milijuna HUF odnosno oko 325 000 EUR (primjenjuje se stopa od 0 %), dok će ostala društva platiti 5,3 % za dio svojeg prometa koji premašuje 100 milijuna HUF. To u praksi znači da se održava progresivnost u oporezivanju društava čiji promet od oglašavanja premašuje prag.

(81)

Novi prag na temelju kojeg se primjenjuje stopa od 0 % (100 milijuna HUF) niži je od onog na temelju kojeg se primjenjivala porezna stopa od 0 % u skladu sa starim zakonodavstvom (koji je iznosio 500 milijuna HUF). Međutim, posljedica toga neprikupljen je porez u iznosu do oko 17 000 EUR godišnje (5,3 % × 325 000 EUR).

(82)

Komisija je Mađarskoj dala priliku da opravda primjenu porezne stope od 0 % na promet od oglašavanja manji od 100 milijuna HUF u skladu s logikom poreznog sustava (npr. administrativnim opterećenjem). Međutim, Mađarska nije dostavila argumente kojima bi dokazala da bi trošak prikupljanja poreza (administrativno opterećenje) bio veći od iznosa prikupljenog poreza (do oko 17 000 EUR poreza godišnje).

(83)

Drugo, izmjenom se uvodi mogućnost retroaktivne primjene do stupanja poreza na snagu 2014., tj. porezni obveznici za prošla razdoblja mogu odlučiti hoće li primijeniti novi ili stari sustav.

(84)

To u praksi znači da se društva koja su u prošlosti podlijegala poreznoj stopi od 0 % i 1 % neće retroaktivno oporezovati po stopi od 5,3 % jer nije vjerojatno da će odlučiti platiti više poreza. Stoga se neobvezatnim retroaktivnim učinkom izmijenjenog poreza društvima omogućuje da izbjegnu plaćanje poreza u okviru novog sustava te se daje gospodarska prednost onima koji se ne odluče na stopu od 5,3 %.

(85)

Treće, odbitak prošlih prenesenih gubitaka od porezne osnovice za 2014., ograničen na društva koja 2013. nisu ostvarila dobit, ostaje nepromijenjen. Stoga se u izmijenjenom sustavu ne rješavaju razlozi za zabrinutost izraženi u pogledu državne potpore u odluci o pokretanju postupka i ostaju valjani.

(86)

Zbog toga Komisija smatra da se izmjenama Zakona o porezu na oglašavanje iz 2015. samo djelomično rješavaju razlozi za zabrinutost navedeni u odluci o pokretanju postupka u pogledu Zakona o porezu na oglašavanje iz 2014. Izmijenjeni zakon doista sadržava iste elemente za koje je Komisija smatrala da čine državnu potporu kao i prethodni sustav. Iako je broj primjenjivih stopa i razreda smanjen sa šest na dva, a najviša stopa znatno je smanjena sa 50 % na 5,3 %, porez je i dalje progresivan, njegova je progresivnost i dalje neopravdana i odbitak prenesenih gubitaka i dalje se primjenjuje kao što se i prije primjenjivao. Ova je ocjena valjana za budućnost, ali i za prošlost, odnosno od stupanja na snagu izmijenjenog Zakona 5. srpnja 2015. i, moguće, s retroaktivnim učinkom do stupanja na snagu Zakona 2014.

(87)

Stoga izmjene poreza na oglašavanje iz 2015. ne utječu na zaključak Komisije da porez na oglašavanje i dalje čini nezakonitu i nespojivu državnu potporu.

4.4.   POVRAT POTPORE

(88)

Kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 78., Komisija smatra da se odluka o pokretanju postupka odnosi i na izmijenjeni sustav. Stoga se ova Odluka odnosi na Zakon o porezu na oglašavanje koji je bio na snazi u trenutku donošenja odluke o pokretanju postupka, odnosno 12. ožujka 2015., i na njegove izmjene od 5. lipnja 2015.

(89)

Komisija nije obaviještena o mjerama niti ih je proglasila spojivima s unutarnjim tržištem. Te mjere čine državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora i novu potporu u smislu članka 1. točke (c) Uredbe (EU) 2015/1589. Budući da su te mjere stavljene na snagu povredom obveze mirovanja utvrđene člankom 108. stavkom 3. Ugovora, one čine i nezakonitu potporu u smislu članka 1. točke (f) Uredbe (EU) 2015/1589.

(90)

Posljedica nalaza da mjere čine nezakonitu i nespojivu državnu potporu ta je da se od primatelja mora zahtijevati povrat potpore na temelju članka 16. Uredbe (EU) 2015/1589.

(91)

U pogledu progresivnosti porezne stope povrat potpore znači da Mađarska mora sa svim poduzetnicima postupati jednako, kao da podliježu jedinstvenoj fiksnoj stopi. Komisija smatra da jedinstvena fiksna stopa iznosi 5,3 % kako je utvrdila Mađarska u izmijenjenoj verziji poreza, osim ako Mađarska odluči u roku od dva mjeseca od datuma donošenja ove odluke, odrediti drukčiju razinu jedinstvene porezne stope koja će se retroaktivno primjenjivati na sve poduzetnike tijekom cijelog razdoblja primjene poreza na oglašavanje (izvorne i izmijenjene verzije) ili retroaktivno ukinuti porez na oglašavanje od datuma njegova stupanja na snagu.

(92)

U pogledu potpore dodijeljene poduzetnicima koji 2013. nisu ostvarili dobit na temelju odbitka prenesenih gubitaka Mađarska mora osigurati povrat razlike između poreza dospjelog primjenom fiksne porezne stope na ukupan promet od oglašavanja društava koja podliježu porezu bez odbitka gubitaka i stvarno plaćenog poreza. Ta razlika odgovara porezu koji je izbjegnut nakon odbitka.

(93)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 56., referentni sustav za oporezivanje prometa od oglašavanja bio bi porez koji ispunjuje sljedeće uvjete:

sav promet od oglašavanja podliježe porezu (nema drugih mogućnosti), bez odbitka prenesenih gubitaka,

promet podliježe istoj (jedinstvenoj) poreznoj stopi, ta je jedinstvena stopa automatski određena na 5,3 %,

ne postoji i ne uvodi se nijedan drugi element kojim bi se osigurala selektivna prednost za određene poduzetnike.

(94)

U pogledu povrata to znači da bi za razdoblje između stupanja na snagu poreza na oglašavanje 2014. i datuma njegova ukidanja ili zamjene sustavom koji bi u potpunosti bio u skladu s pravilima o državnim potporama iznos potpore koju su primila društva u okviru prometa od oglašavanja trebalo izračunati kao razliku između:

s jedne strane, iznosa poreza (1) koji je poduzetnik trebao platiti na temelju primjene referentnog sustava u skladu s pravilima o državnoj potpori (uz jedinstvenu automatsku poreznu stopu od 5,3 % na ukupan promet od oglašavanja bez odbitka prenesenih gubitaka),

s druge strane, iznosa poreza (2) koji je poduzetnik bio obvezan platiti ili je već platio.

(95)

Ako je razlika između iznosa poreza (1) i iznosa poreza (2) pozitivna, za iznos potpore trebalo bi osigurati povrat, uključujući kamate na povrat, od dana dospijeća poreza.

(96)

Povrat neće biti potreban ako Mađarska ukine porezni sustav s retroaktivnim učinkom od datuma stupanja na snagu poreza na oglašavanje 2014. Time se ne sprečava da Mađarska u budućnosti, npr. od 2017., uvede porezni sustav koji nije progresivan i kojim se ne razlikuju gospodarski subjekti koji podliježu porezu.

5.   ZAKLJUČAK

(97)

Komisije smatra da je Mađarska nezakonito provela predmetnu potporu, što čini povredu članka 108. stavka 3. Ugovora.

(98)

Mađarska je dužna ukinuti nezakoniti sustav potpore ili ga zamijeniti novim sustavom koji je u skladu s pravilima o državnim potporama.

(99)

Mađarska je dužna vratiti potporu.

(100)

Međutim, Komisija smatra da bi porezna prednost, odnosno ušteda poreza, koja proizlazi iz primjene praga od 100 milijuna HUF mogla biti u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1407/2013 (20) (dalje u tekstu: „Uredba o de minimis potporama”). Najviši iznos koji grupa društava može primiti iznosi 200 000 EUR u trogodišnjem razdoblju, uzimajući u obzir sve de minimis potpore. Kako bi se poštovala pravila o de minimis potporama, moraju biti ispunjeni svi uvjeti utvrđeni u Uredbi o de minimis potporama. Ako je prednost koja proizlazi iz izuzeća u skladu s pravilima o de minimispotporama, neće se smatrati nezakonitom i nespojivom državnom potporom i neće podlijegati povratu.

(101)

Donošenjem ove Odluke ne dovode se u pitanje mogući istražni postupci o usklađenosti mjera s temeljnim slobodama utvrđenima Ugovorom, posebno slobodom poslovnog nastana kako je zajamčena člankom 49. Ugovora,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Državna potpora dodijeljena na temelju mađarskog Zakona o porezu na oglašavanje, uključujući nakon njegove izmjene od 5. lipnja 2015., primjenom poreza na promet s progresivnom stopom i mogućnošću da društva koja 2013. nisu ostvarila dobit odbiju prenesene gubitke od svoje porezne osnovice za 2014., koje je Mađarska nezakonito uvela, što čini povredu članka 108. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, nije spojiva s unutarnjim tržištem.

Članak 2.

Pojedinačna potpora dodijeljena na temelju sustava iz članka 1. ne čini potporu ako, u trenutku dodjele, ispunjuje uvjete utvrđene uredbom donesenom na temelju članka 2. Uredbe Vijeća (EZ) 994/98 (21) ili Uredbe Vijeća (EU) 2015/1588 (22), ovisno o tome koja je primjenjiva u trenutku donošenja potpore.

Članak 3.

Pojedinačna potpora dodijeljena na temelju sustava iz članka 1. koja, u trenutku dodjele, ispunjuje uvjete utvrđene uredbom donesenom na temelju članka 1. Uredbe (EZ) br. 994/98 stavljene izvan snage i zamijenjene Uredbom (EU) 2015/1588 ili bilo kojim drugim odobrenim sustavom potpore spojiva je s unutarnjim tržištem, uz maksimalni intenzitet potpore primjenjiv na tu vrstu potpore.

Članak 4.

1.   Mađarska osigurava da korisnik vrati nespojivu potporu dodijeljenu na temelju sustava iz članka 1., kako je navedeno u uvodnim izjavama 88. do 95.

2.   Na iznose koje treba vratiti obračunava se kamatna stopa od datuma kada su stavljeni na raspolaganje korisnicima do njihova stvarnog povrata.

3.   Kamate se obračunavaju na temelju složenog kamatnog računa, u skladu s poglavljem V. Uredbe (EZ) br. 794/2004 (23), kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 271/2008 (24).

4.   Mađarska poništava sva preostala plaćanja potpore na temelju sustava iz članka 1., s učinkom od datuma donošenja ove Odluke.

Članak 5.

1.   Povrat potpore dodijeljene na temelju sustava iz članka 1. stupa na snagu odmah i odmah proizvodi učinak.

2.   Mađarska osigurava da se ova Odluka provede u roku od četiri mjeseca od datuma obavijesti o njezinu donošenju.

Članak 6.

1.   U roku od dva mjeseca od obavijesti o donošenju ove Odluke Mađarska dostavlja sljedeće informacije:

(a)

popis korisnika koji su primili potporu na temelju sustava iz članka 1. i ukupan iznos koji je svaki od njih primio na temelju sustava;

(b)

ukupan iznos (glavnicu i kamate na iznos povrata) za koji treba izvršiti povrat od svakog korisnika;

(c)

detaljan opis mjera koje su već poduzete ili se planiraju poduzeti radi usklađivanja s ovom Odlukom;

(d)

dokumentaciju kojom se dokazuje da je korisnicima naložen povrat potpore.

2.   Mađarska obavješćuje Komisiju o napretku nacionalnih mjera poduzetih radi provedbe ove Odluke do potpunog povrata potpore dodijeljene na temelju sustava iz članka 1. Na zahtjev Komisije odmah dostavlja informacije o već poduzetim i planiranim mjerama radi usklađivanja s ovom Odlukom. Dostavlja i detaljne informacije o iznosima potpore i kamatama na iznos povrata koji je korisnik već izvršio.

Članak 7.

Ova je Odluka upućena Mađarskoj.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. studenoga 2016.

Za Komisiju

Margrethe VESTAGER

Članica Komisije


(1)  SL C 136, 24.4.2015., str. 7.

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. Ugovora o EZ-u (SL L 83, 27.3.1999., str. 1.), stavljena izvan snage i zamijenjena Uredbom Vijeća (EU) 2015/1589 od 13. srpnja 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene članka 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 248, 24.9.2015., str. 9.).

(3)  Vidjeti bilješku 1.

(4)  Predmet C-83/98 P Francuska protiv Ladbroke Racing Ltd i Komisije EU:C:2000:248 i EU:C:1999:577, točke 48. do 51. Isto tako, mjera kojom se određenim poduzetnicima omogućuje smanjenje poreza ili odgoda plaćanja poreza koji bi inače morali platiti može se smatrati državnom potporom, vidjeti spojene predmete C-78/08 do C-80/08 Paint Graphos i drugi, točka 46.

(5)  Predmet C-143/99 Adria-Wien Pipeline, EU: C: 2001:598, točka 38.

(6)  Vidjeti predmet C-66/02, Italija protiv Komisije, EU: C: 2005:768, točka 78.; predmet C-222/04, Cassa di Risparmio di Firenze i drugi, EU: C: 2006:8, točka 132.; predmet C-522/13, Ministerio de Defensa i Navantia, EU: C: 2014:2262, točke 21. do 31. Vidjeti i točku 9. Obavijesti Komisije o primjeni propisa o državnim potporama na mjere koje se odnose na izravno oporezivanje poduzetnika (SL C 384, 10.12.1998., str. 3.).

(7)  Spojeni predmeti C-393/04 i C-41/05, Air, Air Liquide Industries Belgium EU: C: 2006:403 i EU: C: 2006:216, točka 30. i predmet C-387/92 Banco Exterior de España EU: C: 1994:100, točka 14.

(8)  Vidjeti, na primjer, predmet C-279/08 P Komisija protiv Nizozemske (NOx) EU:C:2011:551; predmet C-143/99 Adria-Wien Pipeline EU:C:2001:598, spojene predmete C-78/08 do C-80/08, Paint Graphos i drugi EU:C:2011:550 i EU:C:2010:411, predmet C-308/01 GIL Insurance EU:C:2004:252 i EU:C:2003:481.

(9)  Obavijest Komisije o primjeni propisa o državnim potporama na mjere koje se odnose na izravno oporezivanje poduzetnika.

(10)  Spojeni predmeti C-106/09 P i C-107/09 P Komisija i Španjolska protiv Vlade Gibraltara i Ujedinjene Kraljevine EU:C:2011:732.

(11)  Ibid., točka 92.

(12)  Predmet C-487/06 P British Aggregates protiv Komisije EU:C:2008:757, točke 85. i 89. i navedena sudska praksa, i predmet C-279/08 P Komisija protiv Nizozemske (NOx) EU:C:2011:551, točka 51.

(13)  Spojeni predmeti C-106/09 P i C-107/09 P Komisija i Španjolska protiv Vlade Gibraltara i Ujedinjene Kraljevine EU:C:2011:732

(14)  Vidjeti, na primjer, spojene predmete C-78/08 do C-80/08, Paint Graphos i drugi EU:C:2011:550 i EU:C:2010:411, točka 69.

(15)  Vidjeti Obavijest Komisije o primjeni propisa o državnim potporama na mjere koje se odnose na izravno oporezivanje poduzetnika, t. 24. Izjava o svrsi preraspodjele kojom se može opravdati progresivna porezna stopa izričito se daje samo u pogledu poreza na dobit ili (neto) dohodak, a ne u pogledu poreza na promet.

(16)  Predmet C-172/03 Heiser EU:C:2005:130, točka 55. Vidjeti i predmet C-494/06 P Komisija protiv Italije i društva Wam EU:C:2009:272, točka 54. i navedenu sudsku praksu te C-271/13 P Rousse Industry protiv Komisije EU:C:2014:175, točka 44. Spojeni predmeti C-71/09 P, C-73/09 P i C-76/09 P Comitato „Venezia vuole vivere” i drugi protiv Komisije EU:C:2011:368, točka 136. Vidjeti i predmet C-156/98 Njemačka protiv Komisije EU:C:2000:467, točka 30., i navedenu sudsku praksu.

(17)  Izuzeća predviđena člankom 107. stavkom 2. UFEU-a odnose se na sljedeće: (a) potpore socijalnog karaktera koje se dodjeljuju pojedinim potrošačima; (b) potpore za otklanjanje štete nastale zbog prirodnih nepogoda ili drugih izvanrednih događaja; i (c) potpore koje se dodjeljuju gospodarstvu određenih područja Savezne Republike Njemačke.

(18)  Izuzeća predviđena člankom 107. stavkom 3. UFEU-a odnose se na sljedeće: (a) potpore za promicanje gospodarskog razvoja određenih područja; (b) potpore za određene važne projekte od zajedničkog europskog interesa ili za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu određene države članice; (c) potpore za razvoj određenih gospodarskih djelatnosti ili područja; (d) potpore za promicanje kulture i očuvanje baštine; i (e) druge vrste potpora koje Vijeće odredi svojom odlukom.

(19)  Predmet T-68/03 Olympiaki Aeroporia Ypiresies protiv Komisije EU:T:2007:253, točka 34.

(20)  Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije na de minimis potpore (SL L 352, 24.12.2013., str. 1.).

(21)  Uredba Vijeća (EZ) br. 994/98 od 7. svibnja 1998. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na određene kategorije horizontalnih državnih potpora (SL L 142, 14.5.1998., str. 1.).

(22)  Uredba Vijeća (EU) 2015/1588 od 13. srpnja 2015. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na određene kategorije horizontalnih državnih potpora (SL L 248, 24.9.2015., str. 1.).

(23)  Uredba Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2015/1589 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 140, 30.4.2004., str. 1.).

(24)  Uredba Komisije (EZ) br. 271/2008 od 30. siječnja 2008. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 794/2004 o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ-u (SL L 82, 25.3.2008., str. 1.).


Ispravci

25.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 49/50


Ispravak Uredbe (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva

( Službeni list Europske unije L 180 od 29. lipnja 2013. )

(Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 19/sv. 15 od 4. prosinca 2014.)

1.

U cijeloj Uredbi pojam „rano upozoravanje i pripravnost za upravljanje krizama” zamjenjuje se pojmom „rano upozoravanje, pripravnost i upravljanje krizama” u odgovarajućem gramatičkom obliku.

2.

U cijeloj Uredbi pojam „postupak razmatranja” zamjenjuje se pojmom „postupak ispitivanja” u odgovarajućem gramatičkom obliku.

3.

Na stranici 108., u uvodnoj izjavi 4.:

umjesto:

„… također da bi taj sustav u kratkom vremenskom razdoblju morao uključivati….”;

treba stajati:

„… također da bi zajednički europski sustav azila u kratkom razdoblju trebao uključivati….”.

4.

Na stranici 108., u uvodnoj izjavi 5. drugoj rečenici:

umjesto:

„… ne ugrozi cilj brzog razmatranja zahtjeva za međunarodnu zaštitu.”;

treba stajati:

„… ne ugrozi cilj brze obrade zahtjeva za međunarodnu zaštitu.”.

5.

Na stranici 108., u uvodnoj izjavi 6. trećoj rečenici:

umjesto:

„… da zaključi ocjenu pravnih akata….”;

treba stajati:

„… da zaključi evaluaciju pravnih akata….”.

6.

Na stranici 109., u uvodnoj izjavi 8.:

umjesto:

„(8)

Izvori Europskog azilnog ureda za potporu (EASO) koji je uspostavljen Uredbom (…), trebali bi biti dostupni za osiguranje….”;

treba stajati:

„(8)

Sredstva Europskog potpornog ureda za azil (EASO) koji je osnovan Uredbom (…), trebala bi biti dostupna za osiguranje….”.

7.

Na stranici 109., u uvodnoj izjavi 9. prvoj rečenici:

umjesto:

„(9)

Uzimajući u obzir rezultate obavljenog ocjenjivanja provedbe….”;

treba stajati:

„(9)

Uzimajući u obzir rezultate obavljenih evaluacija provedbe….”.

8.

Na stranici 109., u uvodnoj izjavi 9. drugoj i trećoj rečenici:

umjesto:

„… solidarnosti Unije pregledati njegova načela i funkcioniranje. Trebalo bi odrediti provedbu cjelokupnog pregleda prikladnosti koji se temelji na dokazima i koji obuhvaća (…), uključujući njegov utjecaj na temeljna prava.”;

treba stajati:

„… solidarnosti Unije preispitati njegova načela i funkcioniranje. Trebalo bi predvidjeti sveobuhvatnu ‚provjeru prikladnosti’ koja se provodi preispitivanjem koje se temelji na dokazima i koje obuhvaća (…), uključujući njegove učinke na temeljna prava.”.

9.

Na stranici 109., u uvodnoj izjavi 10.:

umjesto:

„(10)

Za osiguranje jednakog postupanja prema svim podnositeljima zahtjeva i korisnicima prava na međunarodnu zaštitu i osiguranja usklađenosti s važećom (…) i osobe prihvatljive za supsidijarnu zaštitu.”;

treba stajati:

„(10)

Kako bi se osiguralo jednako postupanje prema svim podnositeljima zahtjeva i korisnicima međunarodne zaštite i osigurala usklađenost s važećom (…) i osobe koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu.”.

10.

Na stranici 110., u uvodnoj izjavi 17.:

umjesto:

„(17)

… i suosjećanja, da se omogući spajanje s članovima obitelji, rođacima ili kojim drugim rodbinskim odnosima te razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koja je podnesena u toj državi članici ili u drugoj državi članici i u slučaju kada to razmatranje nije u području njezine odgovornosti prema obvezujućim kriterijima utvrđenima ovom Uredbom.”;

treba stajati:

„(17)

… i suosjećanja, kako bi se omogućilo spajanje s članovima obitelji, rođacima ili bilo kojim drugim osobama u rodbinskom odnosu te razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je podnesen u toj državi članici ili u drugoj državi članici čak i ako takvo razmatranje nije u njezinoj nadležnosti prema obvezujućim kriterijima utvrđenima u ovoj Uredbi.”.

11.

Na stranici 110., u uvodnoj izjavi 18. drugoj rečenici:

umjesto:

„… obitelji, rođaka ili kojih drugih rodbinskih odnosa u državama članicama, da se olakša postupak određivanja odgovorne države članice.”;

treba stajati:

„… obitelji, rođaka ili bilo kojih drugih osoba u rodbinskom odnosu u državama članicama, da se olakša postupak za određivanje odgovorne države članice.”.

12.

Na stranici 110., u uvodnoj izjavi 19.:

umjesto:

„(19)

Da se osigura zaštita prava (…) i pravo na učinkovit pravni lijek u vezi s odlukama o transferu u drugu odgovornu državu članicu. Da se osigura poštovanje međunarodnog prava, učinkovit pravni lijek protiv takvih odluka trebao bi obuhvatiti primjenu ove Uredbe te pravno i stvarno stanje u državi članici u koju se podnositelja zahtjeva predaje.”;

treba stajati:

„(19)

Kako bi se zajamčila djelotvorna zaštita prava (…) i pravo na djelotvoran pravni lijek u vezi s odlukama o transferu u odgovornu državu članicu. Kako bi se osiguralo poštovanje međunarodnog prava, djelotvornim pravnim lijekom protiv takvih odluka trebalo bi obuhvatiti i preispitivanje primjene ove Uredbe i pravnog te činjeničnog stanja u državi članici u koju se podnositelja zahtjeva transferira.”.

13.

Na stranici 110., u uvodnoj izjavi 20. zadnjoj rečenici:

umjesto:

„… te uvjetima zadržavanja, kada je to potrebno, trebale bi se primjenjivati odredbe Direktive ….”;

treba stajati:

„… te uvjetima zadržavanja države članice trebale bi, prema potrebi, primjenjivati odredbe Direktive ….”.

14.

Na stranici 110., u uvodnoj izjavi 22. petoj i šestoj rečenici:

umjesto:

„… u vezi s azilom, može poboljšati (…) solidarnosti s pogođenim državama članicama te pomoći pogođenim državama članicama općenito, a posebno podnositeljima zahtjeva. U skladu s člankom 80. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, akti Unije, kad god je to potrebno, trebali bi sadržavati odgovarajuće mjere da učine važećim načelo solidarnosti, a postupak moraju pratiti takve mjere.”;

treba stajati:

„… u vezi s azilom, mogao bi poboljšati (…) solidarnosti s državama članicama kako bi se pružila pomoć pogođenim državama članicama općenito, a podnositeljima zahtjeva posebno. U skladu s člankom 80. UFEU-a, akti Unije trebali bi, kad god je to potrebno, sadržavati odgovarajuće mjere za provedbu načela solidarnosti, a postupak bi trebale pratiti takve mjere.”.

15.

Na stranici 111., u uvodnoj izjavi 25.:

umjesto:

„(25)

… bez unutarnjih granica u kojima je kretanja osoba zajamčeno u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije i utvrđivanjem politika Unije vezanih uz uvjete ulaska i boravka državljana treće zemlje, uključujući zajedničke….”;

treba stajati:

„(25)

… bez unutarnjih granica na kojem je slobodno kretanje osoba zajamčeno u skladu s UFEU-om i utvrđivanja politika Unije u vezi s uvjetima ulaska i boravka državljana trećih zemalja, uključujući zajedničke….”.

16.

Na stranici 111., u uvodnoj izjavi 26.:

umjesto:

„(26)

Uredba 95/46/EZ Europskog (…) o zaštiti osoba u vezi s obradom….”;

treba stajati:

„(26)

Direktiva 95/46/EZ Europskog (…) o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom….”.

17.

Na stranici 111., u uvodnoj izjavi 27. drugoj rečenici:

umjesto:

„… odredbe da se u skladu s Direktivom 95/45/EZ osigura zaštita podataka podnositelja zahtjeva u tom položaju.”;

treba stajati:

„… odredbe kako bi se u skladu s Direktivom 95/45/EZ osigurala zaštita podataka koji se odnose na podnositelje zahtjeva koji se nalaze u tom položaju.”.

18.

Na stranici 111., u uvodnoj izjavi 28.:

umjesto:

„… rokova za postupke i pojednostavnjivanje razmatranja zahtjeva za….”;

treba stajati:

„… rokova za postupke ili pojednostavnjivanje obrade zahtjeva za….”.

19.

Na stranici 111., u uvodnoj izjavi 34.:

umjesto:

„… na osnovu indicija i njihovih redovitih pregleda; propusnica;….”;

treba stajati:

„… na osnovu indicija i njihove redovite revizije; propusnica;….”.

20.

Na stranici 112., u uvodnoj izjavi 35. u drugoj rečenici:

umjesto:

„… ne prelazi područje primjene najboljih interesa….”;

treba stajati:

„… ne prelazi opseg najboljih interesa….”.

21.

Na stranici 112., u uvodnoj izjavi 37. drugoj i trećoj rečenici:

umjesto:

„… opći mehanizam za nalaženje rješenja u slučajevima kada se odredbe ove Uredbe u državama članicama različito primjenjuju. Stoga je (…) sporova propisan Uredbom (EZ) br. 1560/2003 za rješavanje sporova unese u humanitarnu klauzulu u ovu Uredbu te….”;

treba stajati:

„… opći mehanizam za pronalaženje rješenja u slučajevima kada države članice različito primjenjuju neku odredbu ove Uredbe. Stoga je (…) sporova koji se odnose na humanitarnu klauzulu predviđen u Uredbi (EZ) br. 1560/2003 ugradi u ovu Uredbu te….”.

22.

Na stranici 113., u članku 2. točki (d):

umjesto:

„… ili osoba bez državljanstva koja je podnijela zahtjev za međunarodnu zaštitu o kojem još nije donesena konačna odluka;”;

treba stajati:

„… ili osoba bez državljanstva koja je zatražila međunarodnu zaštitu o čemu još nije donesena konačna odluka;”.

23.

Na stranici 113., u članku 2. točki (e):

umjesto:

„… radnje kojima se završavaju postupci koje je podnositelj zahtjeva započeo podnošenjem zahtjeva (…) Direktivom 2013/32/EU izričito ili prešutno;”;

treba stajati:

„… radnje kojima podnositelj zahtjeva okončava postupke koje je pokrenuo podnošenjem zahtjeva (…) Direktivom 2013/32/EU, bilo izričito ili prešutno;”.

24.

Na stranici 113., u članku 2. točki (g) trećoj alineji:

umjesto:

„—

kada je podnositelj zahtjeva maloljetan ili nije u braku,…,”;

treba stajati:

„—

kada je podnositelj zahtjeva maloljetan i nije u braku,…,”.

25.

Na stranici 113., u članku 2. točki (g) četvrtoj alineji:

umjesto:

„—

kada je korisnik međunarodne zaštite maloljetnik ili nije u braku,…;”;

treba stajati:

„—

kada je korisnik međunarodne zaštite maloljetan i nije u braku,…;”.

26.

Na stranici 113., u članku 2. točki (k):

umjesto:

„… u postupcima navedenim u ovoj Uredbi da se osigura najveća korist djeteta i za njega, prema potrebi, obavljaju pravne radnje. Kada je (…) odgovornu za obavljanje dužnosti zastupnika za maloljetnika bez pratnje u skladu s ovom Uredbom.”;

treba stajati:

„… u postupcima predviđenima u ovoj Uredbi s ciljem osiguranja najboljih interesa djeteta i obavljanja pravnih radnji za maloljetnika, prema potrebi. Kada je (…) odgovornu za obavljanje njezinih dužnosti u odnosu na maloljetnika u skladu s ovom Uredbom.”.

27.

Na stranicama 113. i 114., u članku 2. točki (m):

umjesto:

„(m)

‚viza’ znači (…) ili ulazak s namjerom boravka u toj (…). Vrsta (…) sa sljedećim definicijama pojmova:

‚dugotrajna viza’ znači dozvola (…) jedna država članica (…) koja je potrebna za ulaz i planirani boravak u toj državi članici više od tri mjeseca,

‚kratkotrajna viza’ znači dozvola ili odluka države članice tranzita preko državnog područja jedne države članice ili namjeru boravka na državnom području jedne ili više država članica ili svih država članica u razdoblju od najviše tri mjeseca unutar šest mjeseci od…,”;

treba stajati:

„(m)

‚viza’ znači (…) ili ulazak u svrhu boravka u toj (…). Vrsta (…) sa sljedećim definicijama:

‚viza za dugotrajni boravak’ znači dozvola (…) jedna od država članica (…) koja je potrebna za ulazak u svrhu boravka u toj državi članici više od tri mjeseca,

‚viza za kratkotrajni boravak’ znači dozvola ili odluka države članice radi tranzita preko državnog područja, ili namjere boravka na državnom području, jedne ili više država članica ili svih država članica u trajanju od najviše tri mjeseca unutar razdoblja od šest mjeseci od…,”.

28.

Na stranici 114., u točki (n):

umjesto:

„(n)

‚opasnost od bijega’ znači opasnost da podnositelj zahtjeva ili državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva, u vezi s kojom se odvija postupak transfera, pobjegne u skladu s ocjenom pojedinog slučaja na temelju objektivnih kriterija koji su određeni zakonom.”;

treba stajati:

„(n)

‚opasnost od bijega’ znači postojanje razloga u pojedinačnom slučaju, koji su utemeljeni na objektivnim kriterijima definiranima zakonom i koji daju povoda za pretpostavku da bi podnositelj zahtjeva ili državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva, u vezi s kojim se provodi postupak transfera, mogao pobjeći.”.

29.

Na stranici 114., u članku 3. stavku 2. drugom podstavku:

umjesto:

„Kada podnositelja zahtjeva nije moguće poslati u (…) u toj državi članici, koji bi mogli izazvati opasnost neljudskog i ponižavajućeg postupanja u smislu….”;

treba stajati:

„Kada podnositelja zahtjeva nije moguće transferirati u (…) u toj državi članici, koji izazivaju opasnost od nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja u smislu….”.

30.

Na stranici 114., u članku 4. stavku 1. točki (a):

umjesto:

„… i posljedicama podnošenja drugog zahtjeva u drugoj državi članici te o posljedicama transfera iz jedne države članice u drugu tijekom faze u kojoj se određuje država članica odgovoran u skladu s…;”;

treba stajati:

„… i posljedicama traženja međunarodne zaštite u drugoj državi članici te o posljedicama preseljenja iz jedne države članice u drugu tijekom faza u kojima se određuje odgovorna država članica u skladu s…;”.

31.

Na stranici 114., u članku 4. stavku 1. točki (c):

umjesto:

„… rođaka ili članova drugih rodbinskih odnosa u država članicama, uključujući načine na…;”;

treba stajati:

„… rođaka ili bilo kojih drugih osoba u rodbinskom odnosu u državama članicama, uključujući načine na…;”.

32.

Na stranici 114., u članku 4. stavku 1. točki (d):

umjesto:

„… i, kada je to primjereno, molbe za odgodu transfera;”;

treba stajati:

„… i, kada je to primjenjivo, podnošenja zahtjeva za odgodu transfera;”.

33.

Na stranici 114., u članku 4. stavku 1. točki (e):

umjesto:

„… razmijeniti podatke podnositelja zahtjeva zbog provedbe svojih…;”;

treba stajati:

„… razmijeniti podatke o podnositelju zahtjeva isključivo u svrhu provedbe svojih…;”.

34.

Na stranici 115., u članku 4. stavku 3.:

umjesto:

„3.   Komisija na temelju provedbenih akata sastavlja (…) ovog članka. Ta brošura sadržava također (…) zahtjeva mogu razmatrati u okviru Eurodaca. Zajednička brošura sastavlja se tako da (…) dodatnim informacijama države članice.”;

treba stajati:

„3.   Komisija provedbenim aktima sastavlja (…) ovog članka. Ta zajednička brošura sadržava također (…) zahtjeva mogu obrađivati u okviru Eurodaca. Zajednička brošura oblikuje se tako da (…) dodatnim informacijama specifičnima za države članice.”.

35.

Na stranici 115., u članku 5. stavku 6.:

umjesto:

„6.   Država članica koja (…) pisani sažetak koji sadrži sve glavne informacije koje je (…). Taj sažetak može biti u obliku izvješća ili na standardnom obrascu. Država članica podnositelju zahtjeva ili pravnom zastupniku koji ga zastupa pravodobno osigurava pristup sažetku.”;

treba stajati:

„6.   Država članica koja (…) pisani sažetak koji sadržava barem glavne informacije koje je (…). Taj sažetak može biti u obliku izvješća ili standardnog obrasca. Država članica podnositelju zahtjeva i/ili pravnom ili drugom savjetniku koji ga zastupa pravodobno osigurava pristup sažetku.”.

36.

Na stranici 115., u članku 6., u naslovu:

umjesto:

„Zaštitne mjere za maloljetnike”;

treba stajati:

„Jamstva za maloljetnike”.

37.

Na stranici 115., u članku 6. stavku 1.:

umjesto:

„1.   Pri provedbi svih postupaka iz ove Uredbe, najbolji interes djeteta primarna je briga država članica.”;

treba stajati:

„1.   Najbolji interesi djeteta primarna su briga država članica u svim postupcima predviđenima u ovoj Uredbi.”.

38.

Na stranici 115., u članku 6. stavku 2. prvom podstavku prvoj i drugoj rečenici:

umjesto:

„2.   Države članice osiguravaju da zastupnik zastupa i/ili pomaže maloljetniku bez pratnje u svim postupcima iz ove Uredbe. Zastupnik je osposobljen i ima stručno znanje da osigura poštovanje najboljih interesa maloljetnika u postupcima koji se provode na temelju ove Uredbe.”;

treba stajati:

„2.   Države članice osiguravaju da zastupnik zastupa maloljetnika bez pratnje i/ili pomaže maloljetniku bez pratnje u svim postupcima predviđenima u ovoj Uredbi. Zastupnik je osposobljen i ima stručno znanje kako bi osigurao da se tijekom postupaka koji se provode na temelju ove Uredbe uzmu u obzir najbolji interesi maloljetnika.”.

39.

Na stranici 115., u članku 6. stavku 4. prvom podstavku:

umjesto:

„4.   Za potrebe (…) poduzima odgovarajuće mjere da identificira članove obitelji, braću i sestre ili rođake maloljetnika bez pratnje na državnom području država članica i pritom štiti najbolje interese djeteta.”;

treba stajati:

„4.   Za potrebe (…) poduzima odgovarajuće mjere za identifikaciju članova obitelji, braće i sestara ili rođaka maloljetnika bez pratnje na državnom području država članica i pritom štiti najbolje interese djeteta.”.

40.

Na stranici 115., u članku 6. stavku 4. trećem podstavku:

umjesto:

„Osoblje nadležnih tijela (…), o posebnim potrebama maloljetnika bez pratnje.”;

treba stajati:

„Osoblje nadležnih tijela (…), o posebnim potrebama maloljetnika.”.

41.

Na stranici 116., u članku 6. stavku 5.:

umjesto:

„5.   S ciljem olakšavanja (…) za razmjenu odgovarajućih podataka među državama članicama.”;

treba stajati:

„5.   S ciljem olakšavanja (…) za razmjenu odgovarajućih informacija među državama članicama.”.

42.

Na stranici 116., u članku 7. stavku 2.:

umjesto:

„2.   Odgovorna država članica u skladu s kriterijima navedenim u ovom poglavlju, određuje se na temelju položaja koji je postojao kada je podnositelj zahtjeva (…) zaštitu u državi članici.”;

treba stajati:

„2.   Odgovorna država članica u skladu s kriterijima navedenima u ovom poglavlju određuje se na temelju situacije koja je postojala u trenutku kada je podnositelj zahtjeva (…) zaštitu u nekoj državi članici.”.

43.

Na stranici 116., u članku 7. stavku 3.:

umjesto:

„3.   U vezi s (…) obitelji, rođaka ili članova drugih rodbinskih odnosa podnositelja zahtjeva na državnom području (…) prije nego što država članica primi zahtjev za prihvat ili (…) za međunarodnu zaštitu podnositelja molbe nije donesena prva odluka o sadržaju zahtjeva.”;

treba stajati:

„3.   U vezi s (…) obitelji, rođaka ili bilo kojih drugih osoba u rodbinskom odnosu s podnositeljem zahtjeva na državnom području (…) prije nego što druga država članica prihvati zahtjev za prihvat ili (…) za međunarodnu zaštitu podnositelja zahtjeva još nije donesena prva odluka o meritumu.”.

44.

Na stranici 116., u članku 8. stavku 1. drugoj rečenici:

umjesto:

„Kada je (…) čiji bračni drug nije prisutan na državnom području….”;

treba stajati:

„Kada je (…) čiji bračni drug nije zakonito prisutan na državnom području….”.

45.

Na stranici 116., u članku 8. stavku 3.:

umjesto:

„3.   … određuje se na temelju najboljih interesa maloljetnika.”;

treba stajati:

„3.   … određuje se na temelju onoga što je u najboljem interesu maloljetnika bez pratnje.”.

46.

Na stranici 116., u članku 8. stavku 5.:

umjesto:

„5.   Komisija je (…) maloljetnika bez pratnje; kriterije za utvrđivanje postojanja dokazanih rodbinskih veza; kriterije za ocjenu sposobnosti rođaka da se skrbe za maloljetnika bez pratnje, uključujući kada članovi obitelji, braća i (…). Komisija pri ostvarivanju svojih ovlasti u donošenju delegiranih akata ne prelazi područje primjene najboljih interesa djeteta kako je predviđeno člankom 6. stavkom 3.”;

treba stajati:

„5.   Komisija je (…) maloljetnika bez pratnje; kriterijima za utvrđivanje postojanja dokazanih rodbinskih veza; kriterijima za ocjenu sposobnosti rođaka da se skrbi za maloljetnika bez pratnje, uključujući slučajeve kada članovi obitelji, braća i (…). Komisija pri ostvarivanju svojih ovlasti za donošenje delegiranih akata ne prelazi opseg najboljih interesa djeteta kako je predviđeno člankom 6. stavkom 3.”.

47.

Na stranici 116., u članku 8. stavku 6.:

umjesto:

„6.   Komisija (…) i razmjenu podataka među državama članicama.”;

treba stajati:

„6.   Komisija (…) i razmjenu informacija među državama članicama.”.

48.

Na stranici 116., u članku 10.:

umjesto:

„Kada (…) u toj državi članici nije donesena prva odluka o sadržaju, ta država članica….”;

treba stajati:

„Kada (…) u toj državi članici još nije donesena prva odluka o meritumu, ta država članica….”.

49.

Na stranici 117., u članku 11. uvodnoj formulaciji:

umjesto:

„… odgovorne države članice vode zajedno, i kad bi primjena kriterija…:”;

treba stajati:

„… odgovorne države članice mogu voditi zajedno, i kada bi primjena kriterija…:”.

50.

Na stranici 117., u članku 11. točki (b):

umjesto:

„(b)

ako to ne uspije, odgovorna je država članica koja je prema kriterijima odgovorna za razmatranje zahtjeva najstarijeg člana obitelji.”;

treba stajati:

„(b)

u protivnom je odgovorna država članica koja je prema kriterijima odgovorna za razmatranje zahtjeva najstarije od dotičnih osoba.”.

51.

Na stranici 117., u članku 12. stavku 2.:

umjesto:

„2.   … u skladu s rješenjem o zastupanju kako je određeno u članku 8. Uredbe….”;

treba stajati:

„2.   … u skladu s ugovorom o zastupanju kako je predviđeno u članku 8. Uredbe….”.

52.

Na stranici 117., u članku 12. stavku 4. prvom podstavku:

umjesto:

„4.   … prije manje od dviju godina ili jednu ili više viza (…) područje države članice, za vrijeme koje podnositelj zahtjeva ne napušta državno područje država članica, primjenjuju se stavci 1., 2. i 3.”;

treba stajati:

„4.   … prije manje od dvije godine ili jednu ili više viza (…) područje države članice, primjenjuju se stavci 1., 2. i 3. sve dok podnositelj zahtjeva ne napusti državna područja država članica.”.

53.

Na stranici 117., u članku 12. stavku 4. drugom podstavku:

umjesto:

„… prije više od dviju godina ili jednu ili više viza (…) i kada podnositelj zahtjeva nije napustio državno područje država članica,….”;

treba stajati:

„… prije više od dvije godine ili jednu ili više viza (…) i kada podnositelj zahtjeva nije napustio državna područja država članica,….”.

54.

Na stranici 117., u članku 12. stavku 5.:

umjesto:

„5.   … odgovornost dodijeli državi članici koja ga je izdala. Međutim, država članica koja je izdala dokument o boravku ili vizu nije odgovorna, ako se utvrdi da je….”;

treba stajati:

„5.   … odgovornost dodijeli državi članici koja je izdala dokument o boravku ili vizu. Međutim, država članica koja je izdala dokument o boravku ili vizu nije odgovorna, ako se može utvrditi da je….”.

55.

Na stranici 118., u članku 15.:

umjesto:

„Kada zahtjev za međunarodnu zaštitu na međunarodnom tranzitnom području zračne luke države članice podnese državljanin treće zemlje ili….”;

treba stajati:

„Kada na međunarodnom tranzitnom području zračne luke države članice međunarodnu zaštitu zatraži državljanin treće zemlje ili….”.

56.

Na stranici 118., u članku 16. stavku 1.:

umjesto:

„1.   … podnositelj zahtjeva može skrbiti za ovisnu osobu i da dotične osobe pisanim putem izraze tu želju.”;

treba stajati:

„1.   … podnositelj zahtjeva može skrbiti za uzdržavanu osobu i da su predmetne osobe pisanim putem izrazile tu želju.”.

57.

Na stranici 118., u članku 16. stavku 3.:

umjesto:

„3.   Komisija je (…) člankom 45. o elementima koji se uzimaju u obzir u vezi s ocjenjivanjem veze ovisnosti, kriterija za utvrđivanje postojanja dokazanih rodbinskih veza, kriterije za ocjenjivanje sposobnosti predmetne osobe da se skrbi za ovisnu osobu te elemente koji se uzimaju u obzir za ocjenu nesposobnosti za putovanje tijekom duljeg razdoblja.”;

treba stajati:

„3.   Komisija je (…) člankom 45. o elementima koje treba uzeti u obzir kako bi se ocijenili veza ovisnosti, kriteriji za utvrđivanje postojanja dokazanih rodbinskih veza, kriteriji za ocjenjivanje sposobnosti predmetne osobe da se skrbi za uzdržavanu osobu te elementima koje treba uzeti u obzir kako bi se ocijenila nesposobnost za putovanje tijekom duljeg razdoblja.”.

58.

Na stranici 118., u članku 17. stavku 2. prvom podstavku prvoj rečenici:

umjesto:

„2.   Država članica u kojoj je podnesen zahtjev za međunarodnu zaštitu i koja (…) može bilo kada prije donošenja prve odluke o sadržaju zatražiti od druge države članice….”;

treba stajati:

„2.   Država članica u kojoj je zatražena međunarodna zaštita i koja (…) može bilo kada prije donošenja prve odluke o meritumu zatražiti od druge države članice….”.

59.

Na stranici 119., u članku 18. stavku 1. točki (b):

umjesto:

„… čiji se zahtjev razmatra i koji je zahtjev podnio u drugoj državi članici…;”;

treba stajati:

„… čiji se zahtjev razmatra i koji je zatražio međunarodnu zaštitu u drugoj državi članici…;”.

60.

Na stranici 119., u članku 18. stavku 1. točki (c):

umjesto:

„… zahtjev koji se razmatra i podnijela zahtjev podnio u drugoj državi članici…;”;

treba stajati:

„… zahtjev koji se razmatra i zatražila međunarodnu zaštitu u drugoj državi članici…;”.

61.

Na stranici 119., u članku 18. stavku 1. točki (d):

umjesto:

„… odbijen i koja je zahtjev podnijela u drugoj državi članici…;”;

treba stajati:

„… odbijen i koja je zatražila međunarodnu zaštitu u drugoj državi članici…;”.

62.

Na stranici 119., u članku 18. stavku 2. drugom podstavku:

umjesto:

„… prije donošenja prvostupanjske odluke o sadržaju, ta država članica (…), koji se neće tretirati kao naknadni zahtjev kako je određeno u Direktivi 2013/32/EU.”;

treba stajati:

„… prije donošenja prvostupanjske odluke o meritumu, ta država članica (…), koji se ne smije tretirati kao naknadni zahtjev kako je predviđeno u Direktivi 2013/32/EU.”.

63.

Na stranici 119., u članku 19. stavku 2. prvom podstavku:

umjesto:

„2.   … državno područje država članica najmanje tri mjeseca, osim ako predmetna osoba posjeduje valjan dokument o boravku koji je izdala odgovorna država članica.”;

treba stajati:

„2.   … državno područje država članica tijekom najmanje tri mjeseca, osim ako predmetna osoba posjeduje važeći dokument o boravku koji je izdala odgovorna država članica.”.

64.

Na stranici 119., u članku 19. stavku 3. drugom podstavku:

umjesto:

„Zahtjev podnesena nakon učinkovita udaljavanja smatra se ….”;

treba stajati:

„Zahtjev podnesen nakon provedenog udaljavanja smatra se ….”.

65.

Na stranici 120., u članku 20. stavku 3.:

umjesto:

„3.   … i predmet razmatranja u državi članici (…) obitelji, i kada maloljetnik sam po sebi nije podnositelj zahtjeva, pod uvjetom da je to u najboljem interesu maloljetnika. Isti se postupak primjenjuje na djecu rođenu nakon dolaska podnositelja zahtjeva na državno područje država članica, bez potrebe da se započne novi postupak za njihov prihvat.”;

treba stajati:

„3.   … i predmet je razmatranja u državi članici (…) obitelji, i onda kada sâm maloljetnik nije podnositelj zahtjeva, pod uvjetom da je to u najboljem interesu maloljetnika. Isto postupanje primjenjuje se prema djeci rođenoj nakon dolaska podnositelja zahtjeva na državno područje država članica, bez potrebe pokretanja novog postupka za njihov prihvat.”.

66.

Na stranici 120., u članku 20. stavku 4. drugom podstavku.:

umjesto:

„Podnositelja zahtjeva obavješćuje se pisanim putem o toj promjeni određivanja države članice i o datumu kada je promjena izvršena.”;

treba stajati:

„Podnositelja zahtjeva obavješćuje se pisanim putem o toj promjeni države članice koja provodi postupak određivanja odgovorne države članice i o datumu kada je promjena nastupila.”.

67.

Na stranici 120., u članku 21. stavku 1. drugom podstavku:

umjesto:

„Neovisno o prvom podstavku, u slučaju pronađenog podatka u sustavu Eurodac evidentiranog u skladu s člankom14. Uredbe (EU) br. 603/2013, zahtjev se šalje u roku dva mjeseca od zaprimanja tog pronađenog podatka u skladu s člankom 15. stavkom 2. te Uredbe.”;

treba stajati:

„Neovisno o prvom podstavku, u slučaju pozitivnog rezultata iz sustava Eurodac u vezi s podacima upisanima u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 603/2013, zahtjev se šalje u roku od dva mjeseca od primitka tog pozitivnog rezultata u skladu s člankom 15. stavkom 2. te uredbe.”.

68.

Na stranici 120., u članku 21. stavku 2. prvom podstavku:

umjesto:

„2.   … za međunarodnu zaštitu podnesena nakon odbijanja dozvole za ulazak ili daljnji boravak, nakon uhićenja zbog….”;

treba stajati:

„2.   … za međunarodnu zaštitu podnesen nakon odbijanja ulaska ili daljnjeg boravka, nakon uhićenja zbog….”.

69.

Na stranici 120., u članku 21. stavku 2. drugom podstavku:

umjesto:

„U zahtjevu se navode utemeljeni razlozi za žuran odgovor i rok u kojem se odgovor očekuje. Taj je rok barem jedan tjedan.”;

treba stajati:

„U zahtjevu se navode razlozi koji opravdavaju žuran odgovor i rok u kojem se odgovor očekuje. Taj rok iznosi najmanje tjedan dana.”.

70.

Na stranici 120., u članku 21. stavku 3. drugom podstavku:

umjesto:

„Komisija provedbenim aktima donosi jedinstvene uvjete o pripremi i podnošenju zahtjeva za prihvat.”;

treba stajati:

„Komisija provedbenim aktima donosi jedinstvene uvjete za pripremu i podnošenje zahtjeva za prihvat.”.

71.

Na stranici 121., u članku 22. stavku 3. uvodnoj formulaciji:

umjesto:

„3.   Komisija provedbenim aktima uspostavlja i redovito pregledava oba popisa….”;

treba stajati:

„3.   Komisija provedbenim aktima uspostavlja i redovito preispituje oba popisa….”.

72.

Na stranici 121., u članku 22. stavku 3. točki (a) podtočki i. i podtočki ii.:

umjesto:

„(a)

Dokaz:

i.

to se odnosi na formalan dokaz koji određuje odgovornost u skladu s ovom Uredbom, sve dok nije odbačen dokazom o suprotnom;

ii.

države članice (…), u skladu s tipologijom utvrđenom popisom formalnih dokaza;”;

treba stajati:

„(a)

Dokazi:

i.

to se odnosi na formalne dokaze kojima se određuje odgovornost u skladu s ovom Uredbom, sve dok nisu osporeni dokazima o suprotnom;

ii.

države članice (…), u skladu s tipologijom utvrđenom na popisu formalnih dokaza;”.

73.

Na stranici 121., u članku 22. stavku 3. točki (b) podtočki i.:

umjesto:

„(b)

Dokaz na osnovu indicija

i.

to se odnosi na (…), iako se mogu opovrgnuti, mogu biti dostatni u skladu sa svojom dokaznom vrijednošću;”;

treba stajati:

„(b)

Dokazi na osnovi indicija:

i.

to se odnosi na (…), iako se mogu osporiti, mogu biti dostatni u skladu sa svojom dokaznom vrijednošću;”.

74.

Na stranici 121., u članku 22. stavku 7.:

umjesto:

„7.   Propust djelovanja u dvomjesečnom razdoblju iz stavka 1. i jednomjesečnom razdoblju iz stavka 6. jednak je prihvaćanju zahtjeva….”;

treba stajati:

„7.   Nepostupanje u dvomjesečnom roku iz stavka 1. i jednomjesečnom roku iz stavka 6. jednako je prihvaćanju zahtjeva….”.

75.

Na stranici 121., u članku 23. stavku 2. prvom podstavku:

umjesto:

„2.   …, a u svakom slučaju u roku dva mjeseca od zaprimanja pronađenog podatka u sustavu Eurodac, u skladu s….”;

treba stajati:

„2.   …, a u svakom slučaju u roku od dva mjeseca od primitka pozitivnog rezultata iz sustava Eurodac, u skladu s….”.

76.

Na stranici 121., u članku 23. stavku 4. prvom podstavku:

umjesto:

„4.   Zahtjev za ponovni prihvat daje se na temelju standardnog obrasca (…) omogućuju da provjeri je li odgovorna na temelju kriterija iz ove Uredbe.”;

treba stajati:

„4.   Zahtjev za ponovni prihvat podnosi se uporabom standardnog obrasca (…) omogućuju da provjere je li ona odgovorna na temelju kriterija iz ove Uredbe.”.

77.

Na stranicama 121. i 122., u članku 24. stavku 2. prvom podstavku:

umjesto:

„2.   Kada (…) u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 603/2013 potraži podatke u sustavu Eurodac, iznimno od članka 6. stavka 2. Direktive 2008/115/EZ (…), a u svakom slučaju u roku dva mjeseca od zaprimanja pronađenog podatka u sustavu Eurodac, u skladu s….”;

treba stajati:

„2.   Kada (…) u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 603/2013 pretraži podatke u sustavu Eurodac, odstupajući od članka 6. stavka 2. Direktive 2008/115/EZ (…), a u svakom slučaju u roku od dva mjeseca od primitka pozitivnog rezultata iz sustava Eurodac, u skladu s….”.

78.

Na stranici 122., u članku 24. stavku 2. drugom podstavku:

umjesto:

„… koji nisu pribavljeni iz sustava Eurodac, zamoljenoj državi članici šalje se u roku tri mjeseca od datuma na koji je država članica moliteljica utvrdi da druga država članica….”;

treba stajati:

„… koji nisu podaci pribavljeni iz sustava Eurodac, on se zamoljenoj državi članici šalje u roku od tri mjeseca od datuma na koji je država članica moliteljica utvrdila da druga država članica….”.

79.

Na stranici 122., u članku 24. stavku 5. prvom podstavku:

umjesto:

„5.   Zahtjev za ponovni prihvat (…) ili (d) daje se na temelju standardnog obrasca i uključuje (…) omogućuju da provjeri je li odgovorna na temelju kriterija iz ove Uredbe.”;

treba stajati:

„5.   Zahtjev za ponovni prihvat (…) ili (d) podnosi se uporabom standardnog obrasca i uključuje (…) omogućuju da provjere je li ona odgovorna na temelju kriterija iz ove Uredbe.”.

80.

Na stranici 122., u članku 24. stavku 5. drugom podstavku:

umjesto:

„Komisija provedbenim aktima uspostavlja i redovito pregledava oba popisa….”;

treba stajati:

„Komisija provedbenim aktima uspostavlja i redovito preispituje oba popisa….”.

81.

Na stranici 122., članku 25. stavku 1.:

umjesto:

„1.   Zamoljena država članica na odgovarajući način provjerava i donosi odluku o zahtjevu za ponovni prihvat što je prije moguće (…). Kada se (…), taj se vremenski rok skraćuje na dva tjedna.”;

treba stajati:

„1.   Zamoljena država članica provodi potrebne provjere i donosi odluku o zahtjevu za ponovni prihvat predmetne osobe što je prije moguće (…). Kada se (…), taj se rok skraćuje na dva tjedna.”.

82.

Na stranici 122., članku 25. stavku 2.:

umjesto:

„2.   Nepostupanje u jednomjesečnom razdoblju ili razdoblju od dva tjedna iz stavka 1. jednako je prihvaćanju zahtjeva i ima za posljedica obvezu ponovnog….”;

treba stajati:

„2.   Nepostupanje u jednomjesečnom roku ili roku od dva tjedna iz stavka 1. jednako je prihvaćanju zahtjeva i ima za posljedicu obvezu ponovnog….”.

83.

Na stranici 122., u članku 26. stavku 2. prvom podstavku:

umjesto:

„2.   … o raspoloživim pravnim lijekovima, uključujući pravo da se zatraži suspenzivni učinak, kada je to prikladno, te o rokovima koji važe za traženje takvih pravnih lijekova te provedbu transfera i, ako je to prikladno, sadrži informacije o mjestu….”;

treba stajati:

„2.   … o raspoloživim pravnim lijekovima, među ostalim i o pravu da se zatraži suspenzivni učinak, kada je to primjenjivo, i o rokovima koji važe za ulaganje takvih pravnih lijekova i provedbu transfera te, ako je to potrebno, sadržava informacije o mjestu….”.

84.

Na stranici 122., u članku 27. stavku 1.:

umjesto:

„1.   …. ima pravo na učinkovit pravni lijek, u obliku žalbe ili odluke o transferu ili ponovnog stvarnog ili pravnog pregleda te odluke pred sudom.”;

treba stajati:

„1.   … ima pravo na djelotvoran pravni lijek, u obliku žalbe protiv odluke o transferu ili činjeničnog i pravnog preispitivanja te odluke pred sudom.”.

85.

Na stranici 122., u članku 27. stavku 2.:

umjesto:

„2.   Države članice osiguravaju razumno razdoblje u kojem predmetna osoba može ostvariti svoje pravo na učinkovit pravni lijek u skladu sa stavkom 1.”;

treba stajati:

„2.   Države članice osiguravaju razuman rok u kojem predmetna osoba može ostvariti svoje pravo na djelotvoran pravni lijek u skladu sa stavkom 1.”.

86.

Na stranici 123., u članku 27. stavku 3. uvodnoj formulaciji:

umjesto:

„3.   Za potrebe žalbe ili ponovnog pregleda odlukâ o transferu, države članice u svom nacionalnom pravu određuju da:”;

treba stajati:

„3.   Za potrebe žalbi protiv odluka o transferu ili preispitivanja tih odluka, države članice u svom nacionalnom pravu određuju da:”.

87.

Na stranici 123., u članku 27. stavku 3. točki (a):

umjesto:

„(a)

predmetna osoba na temelju žalbe ili ponovnog pregleda ima pravo ostati u predmetnoj državi članici do zaključenja postupka žalbe ili ponovnog pregleda; ili”;

treba stajati:

„(a)

predmetna osoba na temelju žalbe ili preispitivanja ima pravo ostati u predmetnoj državi članici do ishoda žalbe ili preispitivanja; ili”.

88.

Na stranici 123., u članku 27. stavku 3. točki (b):

umjesto:

„(b)

se transfer automatski odlaže i da takva odgoda prestaje važiti nakon isteka određenog razumnog razdoblja tijekom kojeg sud, nakon detaljnog razmatranja zahtjeva za odgodu mora odlučiti hoće li žalbi ili ponovnom pregledu zahtjeva odobriti suspenzivni učinak; ili”;

treba stajati:

„(b)

se transfer automatski odgađa i takva odgoda prestaje nakon isteka određenog razumnog roka tijekom kojeg je sud, nakon detaljnog i temeljitog razmatranja, odlučio o tome hoće li žalbi ili preispitivanju dodijeliti suspenzivni učinak; ili”.

89.

Na stranici 123., u članku 27. stavku 3. točki (c):

umjesto:

„(c)

predmetna osoba ima mogućnost da u razumnom razdoblju od suda zahtijeva odgodu provedbe odluke o transferu do zaključenja postupka žalbe ili ponovnog pregleda. Države članice odgodom o transferu do donošenja odluke o prvom zahtjevu za odgodu osiguravaju da je na raspolaganju učinkovit pravni lijek. Sve odluke u vezi s odgodom izvršenja transfera donose se u razumnom razdoblju, koji omogućuje detaljno i iscrpno razmatranje zahtjeva za odgodu. U odluci da se izvršenje odluke o transferu ne odgađa navedeni su razlozi za takvu odluku.”;

treba stajati:

„(c)

predmetna osoba ima mogućnost da u razumnom roku od suda zatraži odgodu izvršenja odluke o transferu do ishoda žalbe ili preispitivanja. Države članice odgađanjem transfera do donošenja odluke o prvom zahtjevu za odgodu osiguravaju da je na raspolaganju djelotvoran pravni lijek. Sve odluke u vezi s odgodom izvršenja odluke o transferu donose se u razumnom roku, koji omogućuje detaljno i iscrpno razmatranje zahtjeva za odgodu. U odluci da se izvršenje odluke o transferu ne odgađa moraju se navesti razlozi na kojima se ona temelji.”.

90.

Na stranici 123., u članku 27. stavku 4.:

umjesto:

„4.   … mogu odlučiti o odgodi izvršenje odluke o transferu, do zaključenja postupka žalbe ili ponovnog pregleda.”;

treba stajati:

„4.   … mogu odlučiti da odgode izvršenje odluke o transferu do ishoda žalbe ili preispitivanja.”.

91.

Na stranici 123., u članku 27. stavku 6. prvom podstavku:

umjesto:

„6.   Države članice osiguravaju da se na zahtjev odobrava besplatna pravna pomoć kada (…). Države članice mogu odrediti da tretman podnositelja zahtjeva, u vezi s naknadama i drugim troškovima, ne bude povoljniji od tretmana koji je općenito namijenjen njihovim državljanima u stvarima….”;

treba stajati:

„6.   Države članice osiguravaju da se na zahtjev pravna pomoć odobrava besplatno kada (…). Države članice mogu odrediti da postupanje prema podnositeljima zahtjeva, u vezi s naknadama i drugim troškovima, ne smije biti povoljnije od postupanja koje se općenito primjenjuje prema njihovim državljanima u stvarima….”.

92.

Na stranici 123., u članku 27. stavku 6. drugom podstavku:

umjesto:

„… besplatna pravna pomoć i zastupanje ne odobrava ako, prema mišljenju nadležnog tijela ili suda, žalba ili ponovni pregled nemaju stvarnih izgleda za uspjeh.”;

treba stajati:

„… besplatna pravna pomoć i zastupanje ne odobravaju ako, prema mišljenju nadležnog tijela ili suda, žalba ili preispitivanje nemaju stvarnih izgleda za uspjeh.”.

93.

Na stranici 123., u članku 27. stavku 6. trećem podstavku:

umjesto:

„… pravni lijek za osporavanje odluke pred sudom.”;

treba stajati:

„… pravni lijek za osporavanje te odluke pred sudom.”.

94.

Na stranici 123., u članku 27. stavku 6. petom podstavku:

umjesto:

„Pravna pomoć uključuje barem pripremu zahtijevanih postupovnih dokumenata i zastupanje pred sudom i može biti ograničena na pravne ili druge savjetnike koji su u nacionalnom pravu posebno određeni za osiguranje pomoći i zastupanja.”;

treba stajati:

„Pravna pomoć uključuje barem pripremu postupovnih dokumenata koji se zahtijevaju i zastupanje pred sudom te može biti ograničena na pravne ili druge savjetnike koji su nacionalnim pravom posebno određeni za pružanje pomoći i zastupanja.”.

95.

Na stranici 123., u članku 28. stavku 2.:

umjesto:

„2.   Kada postoji velika opasnost od bijega, države članice mogu, na temelju ocjene svakog pojedinog slučaja, zadržati predmetnu osobu da omoguće izvršenje postupaka za transfer u skladu s ovom Uredbom, samo ako je mjera zadržavanja razmjerna i ako se ne mogu primijeniti druge manje prisilne mjere.”;

treba stajati:

„2.   Kada postoji velika opasnost od bijega, države članice mogu zadržati predmetnu osobu u svrhu osiguranja postupaka transfera u skladu s ovom Uredbom, na temelju ocjene svakog pojedinog slučaja i samo u onoj mjeri u kojoj je zadržavanje razmjerno te ako se ne mogu djelotvorno primijeniti druge manje prisilne mjere.”.

96.

Na stranici 123., u članku 28. stavku 3. prvom podstavku:

umjesto:

„3.   … nego što je to razumno potrebno da se s dužnom pažnjom izvrše potrebni upravni postupci sve do izvršenja transfera u skladu s ovom Uredbom.”;

treba stajati:

„3.   … nego što je to razumno potrebno kako bi se s dužnom pažnjom proveli potrebni upravni postupci sve do provedbe transfera u skladu s ovom Uredbom.”.

97.

Na stranici 123., u članku 28. stavku 3. drugom podstavku četvrtoj rečenici:

umjesto:

„Ako se u roku dva tjedna ne odgovori, to je jednakovrijedno prihvaćanju zahtjeva ….”;

treba stajati:

„Neodgovaranje u roku od dva tjedna jednako je prihvaćanju zahtjeva ….”.

98.

Na stranici 123., u članku 28. stavku 3. trećem podstavku:

umjesto:

„… državu članicu izvršava se koliko je to praktički najbrže moguće, a najkasnije u roku šest tjedana nakon što je druga država članica, implicitno ili eksplicitno, odobrila zahtjev za prihvat ili ponovni prihvat predmetne osobe ili od trenutka kada prestaje važiti suspenzivni učinak žalbe ili ponovnog pregleda u skladu s člankom 27. stavkom 3.”;

treba stajati:

„… državu članicu provodi se čim je to praktički moguće, a najkasnije u roku od šest tjedana nakon što je druga država članica, implicitno ili eksplicitno, prihvatila zahtjev za prihvat ili ponovni prihvat predmetne osobe ili od trenutka kada prestaje suspenzivni učinak žalbe ili preispitivanja u skladu s člankom 27. stavkom 3.”.

99.

Na stranici 124., u članku 28. stavku 3. četvrtom podstavku:

umjesto:

„… prihvat u propisanom roku ili kada se ne izvrši transfer u roku od šest tjedana….”;

treba stajati:

„… prihvat u propisanim rokovima ili kada se transfer ne provede u roku od šest tjedana….”.

100.

Na stranici 124., u članku 28. stavku 4.:

umjesto:

„4.   U vezi s uvjetima zadržavanja i zaštitnim mjerama koje važe za zadržane osobe, zbog osiguranja postupaka transfera ….”;

treba stajati:

„4.   U vezi s uvjetima zadržavanja i jamstvima koja se primjenjuju na zadržane osobe, u svrhu osiguranja postupaka transfera ….”.

101.

Na stranici 124., u članku 29. stavku 1. prvom podstavku:

umjesto:

„1.   Transfer (…), nakon savjetovanja s predmetnim državama članicama, koliko je to praktički najbrže moguće, a najkasnije u roku šest mjeseci nakon što druga država članica odobri prihvat ili ponovni prihvat predmetne osobe ili nakon konačne odluke o žalbi ili ponovnom pregledu, ako u skladu s člankom 27. stavkom 3. postoji suspenzivni učinak.”;

treba stajati:

„1.   Transfer (…), nakon savjetovanja među predmetnim državama članicama, čim je to praktički moguće, a najkasnije u roku od šest mjeseci nakon što je druga država članica prihvatila zahtjev za prihvat ili ponovni prihvat predmetne osobe ili nakon konačne odluke o žalbi ili preispitivanju kada u skladu s člankom 27. stavkom 3. postoji suspenzivni učinak.”.

102.

Na stranici 124., članku 29. stavku 1. trećem podstavku prvoj rečenici:

umjesto:

„Ako je potrebno, država članica moliteljica podnositelju zahtjeva daje propusnicu.”;

treba stajati:

„Ako je to potrebno, država članica moliteljica podnositelju zahtjeva izdaje propusnicu.”.

103.

Na stranici 124., u članku 29. stavku 1. četvrtom podstavku:

umjesto:

„… u roku koji je bio određen nije došla.”;

treba stajati:

„… u roku koji je bio određen ta osoba nije došla.”.

104.

Na stranici 124., u članku 29. stavku 2.:

umjesto:

„2.   Ako se transfer ne izvrši u šestomjesečnom roku, odgovorna (…). Taj se rok može produljiti do najviše jedne godine, ako transfer nije bio moguć jer je predmetna osoba u zatvoru, ili do najviše osamnaest mjeseci ako predmetna osoba pobjegne.”;

treba stajati:

„2.   Ako se transfer ne provede u šestomjesečnom roku, odgovorna (…). Taj se rok može produljiti na najviše godinu dana, ako transfer nije bilo moguće provesti jer je predmetna osoba u zatvoru, ili na najviše osamnaest mjeseci ako predmetna osoba pobjegne.”.

105.

Na stranici 124., u članku 29. stavku 3.:

umjesto:

„3.   Ako je (…) na temelju žalbe ili ponovnog pregleda nakon što je transfer obavljen, država članica koja je obavila transfer tu osobu odmah ponovno prihvaća.”;

treba stajati:

„3.   Ako je (…) na temelju žalbe ili preispitivanja nakon što je transfer proveden, država članica koja je provela transfer tu osobu odmah ponovno prihvaća.”.

106.

Na stranici 124., u članku 29. stavku 4.:

umjesto:

„4.   Komisija (…) i razmjenu podataka među državama članicama, ….”;

treba stajati:

„4.   Komisija (…) i razmjenu informacija među državama članicama, ….”.

107.

Na stranici 124., u članku 30. stavku 1.:

umjesto:

„1.   Troškovi potrebni za transfer (…) u odgovornu državu članicu, pokriva država članica koja obavlja transfer.”;

treba stajati:

„1.   Troškove potrebne za transfer (…) u odgovornu državu članicu snosi država članica koja provodi transfer.”.

108.

Na stranici 124., u članku 30. stavku 2.:

umjesto:

„2.   Kada treba ponovno obaviti transfer premetne osobe u državu članicu jer je (…) na temelju žalbe ili ponovnog pregleda nakon što je transfer obavljen, troškove ponovnog transfera predmetne osobe na njezino državno područje pokriva država članica koja je prvotno obavila transfer.”;

treba stajati:

„2.   Kada treba ponovno provesti transfer predmetne osobe u državu članicu jer je (…) na temelju žalbe ili preispitivanja nakon što je transfer proveden, država članica koja je prvotno provela transfer snosi troškove ponovnog transfera predmetne osobe na njezino državno područje.”.

109.

Na stranici 124., u članku 30. stavku 3.:

umjesto:

„3.   Od osoba koje treba predati na temelju ove Uredbe, ne zahtijeva se pokrivanje troškova takvih transfera.”;

treba stajati:

„3.   Od osoba čije transfere treba provesti na temelju ove Uredbe ne zahtijeva se da snose troškove takvih transfera.”.

110.

Na stranici 124., u članku 31. stavku 1.:

umjesto:

„1.   Država članica koja obavlja transfer podnositelja zahtjeva (…) članici priopćuje takve osobne podatke o osobi koju treba predati, kako je to primjereno, relevantno i nepretjerano s jedinim ciljem da osigura da nadležna tijela, u skladu s (…) i osiguranje neprekidne zaštite i prava osigurana ovom Uredbom i (…). Ti se podaci odgovornoj državi članici priopćuju u razumnom razdoblju prije transfera tako da se osigura da nadležna tijela u skladu s nacionalnim pravom imaju dovoljno vremena poduzeti potrebne mjere.”;

treba stajati:

„1.   Država članica koja provodi transfer podnositelja zahtjeva (…) članici priopćuje osobne podatke o osobi koju treba predati, kako je to primjereno, relevantno i nije pretjerano, isključivo u svrhu osiguravanja da nadležna tijela, u skladu s (…) i osiguranje neprekidnosti zaštite i prava osiguranih ovom Uredbom i (…). Ti se podaci odgovornoj državi članici priopćuju u razumnom razdoblju prije provedbe transfera kako bi se osiguralo da njezina nadležna tijela u skladu s nacionalnim pravom imaju dovoljno vremena za poduzimanje potrebnih mjera.”.

111.

Na stranici 125., u članku 31. stavku 2. uvodnoj formulaciji:

umjesto:

„2.   Država članica koja obavlja transfer odgovornoj državi članici dostavlja sve informacije, s kojima nadležno tijelo raspolaže, u skladu s nacionalnim pravom koje su važne za zaštitu prava i neposrednih posebnih potreba osobe čiji se transfer obavlja, a posebno:”;

treba stajati:

„2.   Država članica koja provodi transfer odgovornoj državi članici dostavlja sve informacije koje su bitne za zaštitu prava i neposrednih posebnih potreba osobe čiji se transfer provodi, u mjeri u kojoj su takve informacije dostupne nadležnom tijelu u skladu s nacionalnim pravom, a posebno:”.

112.

Na stranici 125., u članku 31. stavku 2. točki (a):

umjesto:

„(a)

… mora poduzeti da osigura odgovarajuće zadovoljavanje posebnih potreba osobe čiji se transfer obavlja, uključujući trenutačnu…;”;

treba stajati:

„(a)

… mora poduzeti kako bi osigurala odgovarajuće zadovoljavanje posebnih potreba osobe čiji se transfer provodi, uključujući trenutačnu…;”.

113.

Na stranici 125., u članku 31. stavku 2. točki (b):

umjesto:

„(b)

podatke za kontakt članova obitelji, rođaka ili članova drugih rodbinskih odnosa u državi članici prihvata, kada je to prikladno;”;

treba stajati:

„(b)

podatke za kontakt članova obitelji, rođaka ili bilo kojih drugih osoba u rodbinskom odnosu u državi članici prihvata, kada je to primjenjivo;”.

114.

Na stranici 125., u članku 31. stavku 2. točki (c):

umjesto:

„(c)

u slučaju maloljetnika informacije o njihovoj izobrazbi;”;

treba stajati:

„(c)

u slučaju maloljetnika informacije o njihovom obrazovanju;”.

115.

Na stranici 125., u članku 32. stavku 1. prvom podstavku:

umjesto:

„1.   Samo za osiguranje zdravstvene skrbi ili (…) psihološkog, fizičkog ili spolnog nasilja, država članica koja obavlja transfer odgovornoj državi članici (…), o svim posebnim potrebama osobe koja se čiji se transfer obavlja, koje u posebnim slučajevima mogu uključiti informacije o fizičkom i mentalnom zdravlju te osobe. Te se informacije prenose u obliku zajedničkog zdravstvenog certifikata kojem se prilažu odgovarajući dokumenti.”;

treba stajati:

„1.   Isključivo u svrhu pružanja zdravstvene skrbi ili (…) psihološkog, fizičkog i spolnog nasilja, država članica koja provodi transfer odgovornoj državi članici (…), o svim posebnim potrebama osobe čiji se transfer provodi, koje u posebnim slučajevima mogu uključivati informacije o fizičkom ili mentalnom zdravlju te osobe. Te se informacije dostavljaju u obliku zajedničkog zdravstvenog certifikata kojem su priloženi potrebni dokumenti.”.

116.

Na stranici 125., u članku 32. stavku 2.:

umjesto:

„2.   Država članica koja obavlja transfer prenosi odgovornoj državi članici samo informacije iz stavka 1. tek nakon što pribavi izričitu suglasnost podnositelja zahtjeva i/ili osobe koja ga zastupa ili, ako je podnositelj zahtjeva fizički ili pravno nesposoban dati svoj pristanak, kada je takav prijenos potreban za zaštitu vitalnih interesa podnositelja zahtjeva ili druge osobe. Nedostatak suglasnosti, uključujući….”;

treba stajati:

„2.   Država članica koja provodi transfer dostavlja odgovornoj državi članici informacije iz stavka 1. tek nakon što pribavi izričitu suglasnost podnositelja zahtjeva i/ili njegova zastupnika ili, ako je podnositelj zahtjeva zbog fizičkih ili pravnih razloga nesposoban dati suglasnost, kada je takvo dostavljanje potrebno radi zaštite vitalnih interesa podnositelja zahtjeva ili druge osobe. Nepostojanje suglasnosti, uključujući….”.

117.

Na stranici 125., u članku 32. stavku 3.:

umjesto:

„3.   … iz stavka 1. obavlja zdravstveni djelatnik, za koga u skladu s nacionalnim pravom ili pravilima koja određuju nacionalna nadležna tijela važi obveza čuvanja službene tajne, ili druga osoba koja je jednako tako obvezna čuvati službenu tajnu.”;

treba stajati:

„3.   … iz stavka 1. provodi samo zdravstveni djelatnik, koji u skladu s nacionalnim pravom ili pravilima koja su utvrdila nacionalna nadležna tijela podliježe obvezi čuvanja službene tajne, ili druga osoba koja podliježe istovjetnoj obvezi čuvanja službene tajne.”.

118.

Na stranici 125., u članku 33. stavku 1. trećem podstavku drugoj rečenici:

umjesto:

„…, drugih država članica, ureda EASO i drugih odgovarajućih agencija Unije.”;

treba stajati:

„…, drugih država članica, EASO-a i drugih odgovarajućih agencija Unije.”.

119.

Na stranici 126., u članku 33. stavku 2. drugom podstavku:

umjesto:

„Predmetna država članica poduzima sve potrebne mjere za suočavanje (…) stanje pogorša. Kada preventivni akcijski plan uključuje mjere za uklanjanje posebnog pritiska na sustav azila države članice, koji može ugroziti primjenu ove Uredbe, Komisija….”;

treba stajati:

„Predmetna država članica poduzima sve primjerene mjere za suočavanje (…) stanje pogorša. Ako preventivni akcijski plan uključuje mjere za suočavanje s posebnim pritiskom na sustav azila države članice, koje mogu ugroziti primjenu ove Uredbe, Komisija….”.

120.

Na stranici 126., u članku 33. stavku 3. četvrtom podstavku drugoj rečenici:

umjesto:

„… praćenje provedbe kao što su trajanje postupka, uvjete zadržavanja i….”;

treba stajati:

„… praćenje provedbe akcijskog plana za upravljanje krizom, kao što su trajanje postupka, uvjeti zadržavanja i….”.

121.

Na stranici 126., u članku 33. stavku 4.:

umjesto:

„4.   Vijeće (…), posebno kada je riječ o nužnosti i ozbiljnosti stanja u vezi s tim mora li država članica pripremiti preventivni akcijski plan ili ….”;

treba stajati:

„4.   Vijeće (…), posebno kada je riječ o hitnosti i ozbiljnosti stanja i u vezi s time potrebe da država članica pripremi preventivni akcijski plan ili ….”.

122.

Na stranici 126., u članku 34. stavku 1. uvodnoj formulaciji:

umjesto:

„1.   Svaka (…), koja to zahtijeva, takve osobne podatke kako je to primjereno, bitno i nepretjerano za:”;

treba stajati:

„1.   Svaka (…), koja to zahtijeva, osobne podatke o podnositelju zahtjeva koji su primjereni, relevantni i nisu pretjerani za:”.

123.

Na stranici 126., u članku 34. stavku 2. uvodnoj formulaciji:

umjesto:

„2.   Informacija iz stavka 1. može sadržavati samo:”;

treba stajati:

„2.   Informacije iz stavka 1. mogu obuhvaćati samo:”.

124.

Na stranici 126., u članku 34. stavku 2. točki (a):

umjesto:

„osobne (…) to primjereno, članovima obitelji, rođacima ili članovima kojih drugih rodbinskih odnosa (puno ime i, kada je to primjereno, prijašnje ime; nadimke ili pseudonime; državljanstvo, sadašnje i prijašnje; datum i mjesto rođenja);”;

treba stajati:

„osobne (…) je to primjereno, članovima njegove obitelji, njegovim rođacima ili bilo kojim drugim osobama u rodbinskom odnosu (ime i prezime te, kada je to primjereno, prijašnje ime; nadimci ili pseudonimi; državljanstvo, sadašnje i prijašnje; datum i mjesto rođenja);”.

125.

Na stranici 127., u članku 34. stavku 3. četvrtoj rečenici:

umjesto:

„3.   … za koje informacije daje svoje odobrenje.”;

treba stajati:

„3.   … za koje specifične informacije daje svoje odobrenje.”.

126.

Na stranici 127., u članku 34. stavku 4.:

umjesto:

„4.   Svaki (…) u vezi s pojedinim zahtjevom za međunarodnu zaštitu. U njemu se navode razlozi na kojima se temelji i, ako je namjera provjeriti postoji li kriterij koji vjerojatno može obuhvatiti odgovornost zamoljene države članice, navodi se na kojim dokazima, uključujući odgovarajuće informacije iz pouzdanih izvora o načinima i sredstvima kojima podnositelji zahtjeva ulaze na državna područja država članica ili na kojem (…). Smatra se da takve (…), ali mogu doprinijeti ocjeni drugih navoda u vezi s pojedinim podnositeljem zahtjeva.”;

treba stajati:

„4.   Svaki (…) u vezi s pojedinačnim zahtjevom za međunarodnu zaštitu. U njemu se navode razlozi na kojima se temelji i, kada je njegova svrha provjera postojanja kriterija koji može imati za posljedicu odgovornost zamoljene države članice, u njemu se navodi na kojim se dokazima, uključujući relevantne informacije iz pouzdanih izvora o načinima i sredstvima s pomoću kojih podnositelji zahtjeva ulaze na državna područja država članica, ili na kojem (…). Smatra se da takve (…), ali mogu doprinijeti evaluaciji ostalih navoda koji se odnose na pojedinačnog podnositelja zahtjeva.”.

127.

Na stranici 127., u članku 34. stavku 5.:

umjesto:

„5.   Zamoljena (…). Moguća kašnjenja s odgovorom valjano se opravdavaju. Nepridržavanje roka (…). Ako istraživanje provedeno od strane zamoljene države članice, koja nije poštovala najdulji rok, dobije informacije koje pokazuju da je odgovorna, ta država članica (…) ne smije navesti istek rokova iz članaka 21., 23. i 24.”;

treba stajati:

„5.   Zamoljena (…). Moguća kašnjenja s odgovorom moraju se valjano obrazložiti. Nepridržavanje roka (…). Ako istraživanje koje je provela zamoljena država članica, koja nije poštovala najdulji rok, dovede do informacija koje pokazuju da je ona odgovorna, ta država članica (…) ne smije istaknuti istek rokova iz članaka 21., 23. i 24.”.

128.

Na stranici 127., u članku 34. stavku 8. drugoj i trećoj rečenici:

umjesto:

„8.   … nije smjela proslijediti, država članica primateljica odmah se o tom obavješćuje. Takve se informacije moraju ispraviti ili brisati.”;

treba stajati:

„8.   … nije smjela proslijediti, države članice primateljice odmah se obavješćuje o tome. One su dužne ispraviti takve informacije ili ih izbrisati.”.

129.

Na stranici 127., u članku 34. stavku 9. drugom podstavku:

umjesto:

„Ako podnositelj zahtjeva utvrdi da su podaci obrađeni kršenjem ove Uredbe ili Direktive 95/46/EZ, posebno ako su podaci nepotpuni ili netočni, ima pravo da se na njegov zahtjev podaci isprave ili brišu.”;

treba stajati:

„Ako podnositelj zahtjeva utvrdi da je prilikom obrade podataka prekršena ova Uredba ili Direktiva 95/46/EZ, posebno zbog toga što su podaci nepotpuni ili netočni, podnositelj zahtjeva ima pravo na ispravak ili brisanje podataka.”.

130.

Na stranici 127., u članku 34. stavku 9. trećem podstavku:

umjesto:

„… ili briše obavješćuje, kada je to prikladno, državu članicu koja prenosi ili prima te informacije.”;

treba stajati:

„… ili briše o tome obavješćuje, kada je to prikladno, državu članicu koja prenosi ili prima informacije.”.

131.

Na stranici 127., u članku 34. stavku 9. četvrtom podstavku:

umjesto:

„… podnijeti žalbu nadležnim tijelima ili sudovima države članice koja je odbila pravo na pristup njegovim podacima ili pravo na….”;

treba stajati:

„… podnijeti žalbu pred nadležnim tijelima ili sudovima države članice u kojoj mu je uskraćeno pravo na pristup podacima koji se na njega odnose ili pravo na….”.

132.

Na stranici 127., u članku 34. stavku 10.:

umjesto:

„U svakoj se predmetnoj državi članici u pojedinom spisu za predmetnu osobu i/ili registru vodi evidencija o prijenosu i prijemu razmijenjenih informacija.”;

treba stajati:

„U svakoj se predmetnoj državi članici u pojedinačnom spisu za predmetnu osobu i/ili u registru vodi evidencija o prijenosu i primitku razmijenjenih informacija.”.

133.

Na stranici 128., u članku 36. stavku 1. uvodnoj formulaciji:

umjesto:

„1.   Države članice (…) međusobno sklapati dogovore u vezi s….”;

treba stajati:

„1.   Države članice (…) međusobno sklapati upravne dogovore u vezi….”.

134.

Na stranici 128., u članku 37. stavku 2. prvom podstavku:

umjesto:

„2.   Postupak mirenja (…) predsjedniku Odbora iz članka 44. Predmetne države članice prihvaćanjem uporabe postupka mirenja….”;

treba stajati:

„2.   Postupak mirenja (…) predsjedniku Odbora osnovanog člankom 44. Predmetne države članice prihvaćanjem primjene postupka mirenja….”.

135.

Na stranici 128., u članku 37. stavku 2. drugom podstavku:

umjesto:

„… s predmetom spora. Stranke u sporu podnose dokaze u pisanom ili usmenom obliku i, nakon rasprave, u roku jednog mjeseca, prema potrebi glasovanjem, predlažu rješenje.”;

treba stajati:

„… s predmetom spora. Oni primaju argumente stranaka u sporu u pisanom ili usmenom obliku te, nakon vijećanja, u roku od mjesec dana, prema potrebi glasovanjem, predlažu rješenje.”.

136.

Na stranici 128., u članku 37. stavku 2. trećem podstavku:

umjesto:

„Raspravu vodi predsjednik Odbora ili njegov zamjenik. Može dati svoje mišljenje….”;

treba stajati:

„Vijećanjem predsjeda predsjednik Odbora ili njegov zamjenik. On može dati svoje mišljenje….”.

137.

Na stranici 128., u članku 37. stavku 2. četvrtom podstavku:

umjesto:

„…, neovisno o tome donesu li ga stranke ili odbiju.”;

treba stajati:

„…, neovisno o tome jesu li ga stranke prihvatile ili odbile.”.

138.

Na stranici 129., u članku 38. prvom stavku:

umjesto:

„Države članice poduzimaju sve potrebne mjere da osiguraju sigurnost prenesenih osobnih podataka, a posebno da spriječe nezakonit i neovlašten pristup ili otkrivanje, izmjenu ili gubitak osobnih podataka koji se obrađuju.”;

treba stajati:

„Države članice poduzimaju sve primjerene mjere kako bi osigurale sigurnost prenesenih osobnih podataka, a posebno kako bi izbjegle nezakonit ili neovlašten pristup osobnim podacima koji se obrađuju ili njihovo otkrivanje, izmjenu ili gubitak.”.

139.

Na stranici 129., u članku 38. drugom stavku:

umjesto:

„Svaka država članica osigurava da državna nadzorna tijela, ili tijela određena….”;

treba stajati:

„Svaka država članica osigurava da državno nadzorno tijelo ili tijela određena….”.

140.

Na stranici 129., u članku 40.:

umjesto:

„Kazne

Države članice poduzimaju potrebne mjere kojima osiguravaju da se za svaku zloporabu podataka obrađenih u skladu s ovom Uredbom određuju kazne, uključujući upravne i/ili….”;

treba stajati:

„Sankcije

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se za svaku zlouporabu podataka obrađenih u skladu s ovom Uredbom određuju sankcije, uključujući upravne i/ili….”.

141.

Na stranici 129., u članku 41.:

umjesto:

„Kada je zahtjev (…), drugog stavka, događaji čija je posljedica najvjerojatnije odgovornost države članice….”;

treba stajati:

„Kada je zahtjev (…),drugog stavka, događaji koji za posljedicu mogu imati odgovornost države članice….”.

142.

Na stranici 129., u članku 42. uvodna formulacija:

umjesto:

„Svako razdoblje propisano ovom Uredbom izračunava se:”;

treba stajati:

„Svaki rok propisan ovom Uredbom izračunava se:”.

143.

Na stranici 129., u članku 42. točki (a):

umjesto:

„(a)

kada razdoblje izraženo u danima, tjednima ili mjesecima treba izračunati od trenutka kada se određeni događaj dogodio ili se izvršila neka radnja, dan tijekom kojeg se događaj dogodio ili radnja izvršila ne računa se u razdoblje o kojem je riječ;”;

treba stajati:

„(a)

ako rok izražen u danima, tjednima ili mjesecima treba izračunati od trenutka kada se neki događaj dogodio ili kada se poduzela neka radnja, dan tijekom kojeg se događaj dogodio ili radnja poduzela ne uračunava se u rok o kojem je riječ;”.

144.

Na stranici 129., u članku 42. točki (b):

umjesto:

„(b)

razdoblje izraženo u tjednima ili mjesecima završava istekom onog dana u zadnjem tjednu ili isti dan u mjesecu kao dan na koji je došlo do događaja ili radnje od koje se izračunava razdoblje. Ako u tom razdoblju izraženom u mjesecima dana na koji bi razdoblje trebalo isteći nema u zadnjem mjesecu, razdoblje se završava istekom zadnjeg dana tog mjeseca;”;

treba stajati:

„(b)

rok izražen u tjednima ili mjesecima završava istekom onog dana u zadnjem tjednu ili onog dana u zadnjem mjesecu koji se zove jednako kao dan na koji se dogodio događaj ili na koji se poduzela radnja od koje se izračunava rok. Ako u roku izraženom u mjesecima dana na koji bi rok trebao isteći nema u zadnjem mjesecu, rok se završava istekom zadnjeg dana tog mjeseca;”.

145.

Na stranici 129., u članku 42. točki (c):

umjesto:

„(c)

rokovi (…) praznike u bilo kojoj predmetnoj državi članici.”;

treba stajati:

„(c)

rokovi (…) praznike u svakoj predmetnoj državi članici.”.

146.

Na stranici 130., u članku 46., u naslovu:

umjesto:

„Praćenje i ocjenjivanje”;

treba stajati:

„Praćenje i evaluacija”.