3.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 29/1

(1)

Potrebno je utvrditi standarde na temelju kojih nadležna tijela procjenjuju interne pristupe institucija za izračun kapitalnih zahtjeva i odrediti detaljna pravila o postupcima razmjene tih procjena među nadležnim tijelima ovlaštenima za nadzor raspona iznosa izloženosti ponderirane rizikom ili kapitalnih zahtjeva institucija kojima je odobrena upotreba internih pristupa za izračun tih iznosa ili kapitalnih zahtjeva.

(2)

Procjena kvalitete naprednih pristupa institucija omogućuje usporedbu internih pristupa na razini Unije, pri čemu Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) pomaže nadležnim tijelima pri procjeni potencijalnog podcjenjivanja kapitalnih zahtjeva. Pravila o postupcima razmjene procjena trebala bi sadržavati odgovarajuće odredbe o vremenskom rasporedu razmjene procjena između relevantnih nadležnih tijela i EBA-e.

(3)

Tijela nadležna za nadzor institucija koje pripadaju grupi koja podliježe konsolidiranom nadzoru imaju legitiman interes u pogledu kvalitete internih pristupa koje upotrebljavaju te institucije jer se njima prije svega pridonosi zajedničkoj odluci o odobrenju internih pristupa, na temelju članka 20. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2). U pravilima o postupcima razmjene procjena izrađenih u skladu s člankom 78. stavkom 3. Direktive 2013/36/EU trebalo bi navesti i kako se opće obveze o suradnji i razmjeni informacija u okviru kolegijâ primjenjuju u konkretnom kontekstu postupka ocjenjivanja.

(4)

Kako bi se osigurala učinkovita i praktična razmjena procjena izrađenih u skladu s člankom 78. stavkom 3. Direktive 2013/36/EU, nadležna tijela trebala bi objaviti svoju procjenu ili stajalište o razini potencijalnog podcjenjivanja kapitalnih zahtjeva koji proizlaze iz internih pristupa koje upotrebljavaju institucije te obrazložiti zaključke na kojima se temelji procjena nadležnih tijela. Nadalje, konkretne ili predviđene korektivne mjere nadležnih tijela u skladu s člankom 78. stavkom 4. te Direktive mjerodavne su i za sva ostala tijela nadležna za nadzor institucija koje pripadaju grupi koja podliježe konsolidiranom nadzoru jer imaju legitiman interes u pogledu kontinuirane kvalitete internih pristupa koje upotrebljavaju te institucije. Osim toga, konkretne ili predviđene korektivne mjere nadležnih tijela potrebno je i priopćiti EBA-i u skladu s člankom 107. stavkom 1. te Direktive jer su EBA-i potrebne za obavljanje njezinih zadaća.

(5)

Izvješće EBA-e izrađeno radi pomoći nadležnim tijelima pri procjeni kvalitete internih pristupa kamen je temeljac postupka ocjenjivanja jer to izvješće sadržava rezultate usporedbe relevantnih institucija s usporedivim institucijama na razini Unije. Stoga informacije sadržane u izvješću EBA-e trebaju biti temelj odlukama nadležnih tijela o tome koja društva i portfelje treba procijeniti s „posebnom pozornošću”, kao što je propisano u članku 78. stavku 3. prvom podstavku Direktive 2013/36/EU.

(6)

Rezultati procjene kvalitete internih pristupa ovise o kvalitete podataka koje relevantne institucije dostavljaju u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/2070 (3), koji trebaju biti usklađeni i usporedivi. Stoga bi nadležna tijela trebala imati obvezu potvrditi da institucije tu provedbenu uredbu pravilno primjenjuju, posebno u pogledu primjene mogućnosti dostupne institucijama da ne moraju dostaviti podatke o određenim pojedinačnim portfeljima.

(7)

Ako nadležna tijela izračunavaju referentne vrijednosti na temelju standardiziranog pristupa, potrebno je radi opreza izvršiti prilagodbu kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik koji proizlazi iz primjene standardiziranog pristupa. Ta se prilagodba treba odrediti na razini na kojoj se izračunava prijelazni prag iz Basela I na temelju članka 500. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(8)

Trenutačno se smatra da u slučaju tržišnog rizika nije primjereno izračunavati referentne vrijednosti na temelju standardiziranog pristupa jer mogu dovesti do iskrivljavanja. Zbog bitnih metodoloških razlika pri izračunavanju kapitalnih zahtjeva u skladu sa standardiziranim i internim pristupima, uglavnom zbog velikih razlika u pogledu agregiranja ili diversifikacije pojedinačnih pozicija, usporedbom dvaju parametara pod tržišnim rizikom za male portfelje ne bi se dobila smislena naznaka potencijalnog podcjenjivanja kapitalnih zahtjeva. Ako se pri procjeni modela kreditnog rizika razmatraju izračuni prema standardiziranom pristupu, oni se trebaju upotrebljavati samo kao referentna mjerila za procjenu, a ne kao pragovi.

(9)

Pri procjeni sveukupne kvalitete internih pristupa institucija i stupnja odstupanja utvrđenih u konkretnim pristupima nadležna tijela ne bi se trebala usredotočiti isključivo na ishode, nego bi trebala nastojati i utvrditi ključne uzroke odstupanja i donijeti zaključke o različitim pristupima modeliranju. Stoga bi nadležna tijela trebala obvezno uzimati u obzir rezultate alternativnih izračuna vrijednosti adherentne riziku (VaR) i vrijednosti adherentne riziku u stresnim uvjetima (sVaR) na temelju vremenskih serija podataka iz računa dobiti i gubitka.

(10)

S obzirom na ključnu ulogu nadležnih tijela pri ispitivanju i potvrđivanju kvalitete internih pristupa, nadležna tijela trebala bi pri odobravanju i reviziji internih pristupa proaktivno upotrebljavati svoje ovlasti na temelju Uredbe (EU) br. 575/2013 te uz informacije koje institucije dostavljaju u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2016/2070 zahtijevati sve dodatne podatke koje im mogu koristiti pri kontinuiranoj procjeni kvalitete internih pristupa.

(11)

Za potrebe procjene tržišnog rizika retroaktivno testiranje, temeljeno na hipotetskim i stvarnim promjenama u vrijednosti portfelja, već se obvezno provodi svakog dana za pozicije na kraju dana za cijeli portfelj, kao što je propisano člankom 366. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013. Nadležnim tijelima mora se dostaviti podatak o broju prekoračenja, koji se redovito koristi za procjenu učinkovitosti modela i utvrđivanje faktora uvećanja regulatornih multiplikatora VaR-a i sVaR-a. U skladu s time, ne bi trebalo provoditi ili procjenjivati dodatno retroaktivno testiranje za portfelje povezane s internim pristupima za izračun tržišnog rizika.

(12)

Činjenica da je ishod postupka ocjenjivanja pojedinačnih portfelja od iznimne važnosti ili se u izvješću EBA-e navodi da ga treba ocijeniti nadležno tijelo ne bi trebala nužno podrazumijevati da je model kojim se institucija koristi nepravilan ili netočan. U tom bi se smislu procjene koje provode nadležna tijela trebale upotrebljavati kao alati za temeljitije upoznavanje modela i pretpostavki modela institucija. Nadalje, nadležna tijela trebala bi primjenjivati analizu potencijalnih razlika između kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik koju institucije dostavljaju na temelju Provedbene uredbe (EU) 2016/2070 i kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik koje proizlaze iz primjene parametara rizika utvrđenih u ranijim razdobljima („ishodi”) kao zamjenski pokazatelj značajnog i sistemskog podcjenjivanja kapitalnih zahtjeva, ali ta analiza nikad ne bi smjela zamijeniti pravilnu validaciju internog pristupa.

(13)

Nadležna tijela pri upotrebi rezultata postupka ocjenjivanja trebaju uzeti u obzir moguća ograničenja podataka i to u skladu s vlastitom procjenom prikazati u svojoj procjeni. Na temelju prikupljenih informacija EBA treba izračunati dodatne parametre koji se temelje na ishodima, i koji će dodatno će doprinijeti analizi. Budući da su kapitalski zahtjevi dobiveni iz modelâ tržišnog rizika ovisni o portfelju, a bilo koji zaključak dobiven na raščlanjenoj razini ne može se nekritički ekstrapolirati u stvarne portfelje koje drže institucije, svi preliminarni zaključci koji se temelje isključivo na ukupnim razinama kapitala izvedenima iz agregiranih portfelja trebaju se uzeti s nužnim oprezom. Pri procjeni dobivenih rezultata nadležna tijela trebala bi uzeti u obzir činjenicu da će se i agregirani portfelji s najvećim brojem instrumenata i dalje znatno razlikovati od stvarnih portfelja u pogledu veličine i strukture. Osim toga, rezultati se možda neće moći uspoređivati u svim slučajevima jer većina institucija neće moći modelirati sve neagregirane portfelje. Treba imati na umu i da se u podatcima neće odražavati sva djelovanja povezana s kapitalom, kao što su ograničenja koristi od diversifikacije ili faktori uvećanja kapitala, koji se uvode radi rješavanja poznatih pogrešaka modela ili faktora rizika koji nedostaju.

(14)

Ova se uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

(15)

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provelo je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova uredba, analiziralo je moguće povezane troškove i koristi te zatražilo očitovanje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4),

(a)

zaključke i obrazloženje njihove procjene temeljene na primjeni standarda procjene iz članaka 3. do 11.;

(b)

njihovo mišljenje o razini potencijalnog podcjenjivanja kapitalnih zahtjeva koji proizlaze iz internih pristupa koje upotrebljavaju institucije.

(a)

s vrijednostima dobivenima modeliranjem koja se u izvješću EBA-e smatraju ekstremnima postupaju kao s naznakama značajnih razlika u kapitalnim zahtjevima, u skladu s člankom 78. stavkom 3. prvim podstavkom Direktive 2013/36/EU;

(b)

s vrijednostima dobivenima modeliranjem i standardnom devijacijom tih vrijednosti za izloženosti u istom referentnom portfelju ili referentnim portfeljima utvrđenima u izvješću EBA-e postupaju kao s preliminarnom naznakom značajnih razlika i velike ili male različitosti, ovisno što je primjenjivo, kapitalnih zahtjeva, u skladu s člankom 78. stavkom 3. prvim podstavkom Direktive 2013/36/EU;

(c)

s potencijalnim razlikama izračunanima u skladu s člankom 4. ove Uredbe postupaju kao s preliminarnom naznakom značajnog i sistemskog podcjenjivanja kapitalnih zahtjeva, u skladu s člankom 78. stavkom 3. prvim podstavkom Direktive 2013/36/EU;

(d)

s potencijalnim razlikama između procijenjenih parametara rizika koje dostavljaju institucije na temelju Provedbene uredbe (EU) 2016/2070 i parametara rizika utvrđenih u ranijim razdobljima („ishodi”) koje institucije dostavljaju u skladu s tom provedbenom uredbom postupaju kao s preliminarnom naznakom značajnih razlika u kapitalnim zahtjevima, u skladu s člankom 78. stavkom 3. prvim podstavkom Direktive 2013/36/EU;

(e)

s potencijalnim razlikama između kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik koje institucije dostavljaju u skladu s provedbenom uredbom (EU) 2016/2070 i kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik koje proizlaze iz primjene ishoda od strane institucija u skladu s tom provedbenom uredbom ili koje je izračunala EBA u svojem izvješću, koje se navodi u članku 78. stavku 3. drugom podstavku Direktive 2013/36/EU, postupaju kao s preliminarnom naznakom značajnog i sistemskog podcjenjivanja kapitalnih zahtjeva, u skladu s člankom 78. stavkom 3. prvim podstavkom Direktive 2013/36/EU. Nadležna tijela pri upotrebi izvješća koje je dostavila EBA mogu uzeti u obzir moguća ograničenja podataka i to u skladu s vlastitom procjenom prikazati u svojoj procjeni.

(a)

za portfelje s malim brojem statusa neispunjavanja obveza, na razini portfelja isključujući izloženosti središnjih država i središnjih banaka država članica denominirane i financirane u domaćoj valuti kako se navodi u članku 114. stavku 4. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(b)

za portfelje s velikim brojem statusa neispunjavanja obveza, na razini portfelja.

(a)

za procjene koje se odnose na pristupe kreditnom riziku, primjenom standarda iz članaka 7. i 8.;

(b)

za procjene koje se odnose na pristupe tržišnom riziku, primjenom standarda iz članaka 9. do 11.;

(a)

izvješće EBA-e iz članka 78. stavka 3. drugog podstavka Direktive 2013/36/EU;

(b)

redovna izvješća o validaciji institucije;

(c)

dokumentacija o modelu uključujući priručnike, dokumentacija o razvoju i kalibraciji modela i metodologija internih pristupa;

(d)

izvješća o provjerama na licu mjesta.

(a)

koristi li se institucija vlastitom procjenom gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD) i konverzijskih faktora u skladu s člankom 143. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(b)

opseg primjene modela i reprezentativnost referentnih portfelja;

(c)

ključna svojstva modela kao što su razlikovanje između modela koji su osmišljeni i prilagođeni centraliziranoj razini grupe (globalno) i modela koji su osmišljeni i prilagođeni samo razini jurisdikcije države (lokalno), modela prodavatelja i institucija, modela koji su razvijeni i prilagođeni na temelju internih podataka i modela koji su razvijeni i prilagođeni na temelju eksternih podataka;

(d)

datum odobrenja modela i datum razvoja modela;

(e)

usporedba stope predviđenih i utvrđenih statusa neispunjavanja obveza tijekom relevantnog razdoblja;

(f)

usporedba predviđenih LGD-ova primjerenih ekonomskoj recesiji s utvrđenim LGD-ovima;

(g)

usporedba procijenjenih i utvrđenih izloženosti po neispunjenju obveza;

(h)

duljina primijenjene vremenske serije i, prema potrebi, uvrštavanje godina u kojima se poslovalo s poteškoćama ili vrste i značajnosti svih prilagodbi za utvrđivanje recesijskih uvjeta i dodavanje marže konzervativnosti pri kalibraciji modela;

(i)

nedavne promjene sastava portfelja institucije na koji se primjenjuje interni pristup;

(j)

mikroekonomsko i makroekonomsko stanje portfelja institucije, strategija rizika i poslovna strategija te interni proces, kao što su postupci povrata sredstava za imovinu u statusu neispunjavanja obveza („postupci rješavanja duga”);

(k)

trenutni položaj u ciklusu, odabir metodologije rejtinga između vremenske točke (PIT) i točke u ciklusu (TTC) i utvrđena cikličnost u modelu;

(l)

broj razreda rejtinga i dimenzije kojima se institucije koriste u modelima vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD), LGD-a i konverzijskih faktora;

(m)

definicije stope statusa neispunjavanja obveza i stope oporavka kojima se institucija koristi;

(n)

po potrebi, uvrštavanje ili neuvrštavanje otvorenih postupaka rješavanja duga u vremenske serije koje se upotrebljavaju za kalibraciju modela LGD-a.

(a)

razlika u redoslijedu rangiranja drugih ugovornih strana uključenih u uzorke LDP ili se istom razredu rejtinga dodjeljuju različite razine vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza (PD);

(b)

posebne vrste instrumenta, instrumenata kolaterala ili lokacija drugih ugovornih strana;

(c)

raznolikost PD-ova, LGD-va, dospijeća ili konverzijskih faktora;

(d)

prakse kolateralizacije;

(e)

razina neovisnosti od vanjske procjene rejtinga i učestalost ažuriranja internog rejtinga.

(a)

izvješće EBA-e iz članka 78. stavka 3. drugog podstavka Direktive 2013/36/EU;

(b)

Izvješća o validaciji institucije, koju provode kvalificirane treće osobe, nakon prvotne izrade internog modela i nakon svake znatne izmjene internog modela. Te informacije uključuju testiranje kojima se utvrđuje da su pretpostavke u okviru internih pristupa primjerene i da ne podcjenjuju ili precjenjuju rizik, posebno retroaktivno testiranje osmišljeno uzimajući u obzir rizik i strukture njihovih portfelja te upotreba hipotetskih portfelja kako bi se osiguralo da se internim pristupima mogu obuhvatiti pojedine strukturne karakteristike portfelja koje se mogu pojaviti, kao što su značajna razina rizika osnove ili koncentracijski rizik;

(c)

obavijesti o broju dnevnih prekoračenja koja proizlaze iz retroaktivnog testiranja i njihova obrazloženja, utvrđena tijekom prošle godine, na temelju retroaktivnog testiranja hipotetskih i stvarnih promjena vrijednosti portfelja;

(d)

dokumentacija o modelu uključujući priručnike, dokumentacija o razvoju i kalibraciji modela i metodologija internih pristupa;

(e)

izvješća o provjerama na licu mjesta.

(a)

odabir metodologije izračuna vrijednosti adherentne riziku (VaR) koju primjenjuje institucija;

(b)

opseg primjene modela i reprezentativnost referentnih portfelja;

(c)

objašnjenje i obrazloženje za slučajeve kada je faktor rizika uključen u model za određivanje cijena određene institucije, ali ne i u model za mjerenje rizika;

(d)

skup uključenih faktora rizika koji odgovaraju kamatnim stopama u svakoj valuti u kojoj institucija ima bilančne ili izvanbilančne pozicije osjetljive na promjene kamatnih stopa.

(e)

broj segmenata dospijeća na koji je podijeljena svaka krivulja prinosa;

(f)

metodologija kojom se obuhvaća rizik nesavršeno koreliranih kretanja između različitih krivulja prinosa;

(g)

skup modeliranih faktora rizika koji se odnose na zlato i pojedine strane valute u kojima su nominirane pozicije institucije.

(h)

broj upotrijebljenih faktora rizika za obuhvat rizika vlasničkih vrijednosnih papira;

(i)

metodologija kojom se procjenjuje rizik koji proizlazi iz manje likvidnih pozicija i pozicija s ograničenom transparentnošću cijena u realnim tržišnim scenarijima;

(j)

dosadašnja uspješnost procjena podataka upotrijebljenih u modelu, procjena njihova učinka na parametre rizika;

(k)

duljina vremenskih serija upotrijebljenih za izračun VaR-a;

(l)

metodologija kojom se određuje razdoblje stresa za sVaR-a, adekvatnost razdoblja stresa odabranog za referentne portfelje;

(m)

metodologije primijenjene u modelu za mjerenje rizika radi obuhvata nelinearnosti opcija, osobito ako određena institucija umjesto potpune revalorizacije primjenjuje pristupe Taylorove aproksimacije, i drugih proizvoda te radi obuhvata korelacijskog rizika i rizika osnove;

(n)

metodologije kojima se obuhvaća rizik osnove koji se odnosi na subjekt i jesu li one osjetljive na značajne idiosinkrastične razlike među sličnim, ali ne jednakim pozicijama;

(o)

metodologije kojima se obuhvaća rizik događaja;

(p)

za interni model za dodatni rizik statusa neispunjavanja obveza i migracijski rizik (IRC), metodologije kojima se određuju razdoblja likvidnosti za pojedinu poziciju kao i PD-ovi, LGD-ovi i tranzicijske matrice upotrijebljene u simulacijama iz članka 374. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(q)

za interni pristup namijenjen trgovanju korelacijama, metodologije kojima se obuhvaća rizik utvrđene člankom 377. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, kao i korelacijske pretpostavke između relevantnih modeliranih faktora rizika.

(a)

sve alternativne homogenizirane izračune vrijednosti adherentne riziku koje je EBA objavila u svojem izvješću iz članka 78. stavka 3. drugog podstavka Direktive 2013/36/EU, na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka;

(b)

disperziju u parametrima VaR-a koju su dostavile institucije na temelju Provedbene uredbe (EU) 2016/2070.

(a)

zabune u vezi s uključenim pozicijama ili faktorima rizika;

(b)

nepotpuna primjena modela;

(c)

faktori rizika koji nedostaju;

(d)

razlike u kalibraciji ili serijama podataka upotrijebljenima u simulaciji s pomoću modela;

(e)

dodatne faktore rizika uključenih u model;

(f)

pretpostavke primijenjenog alternativnog modela;

(g)

razlike koje se mogu pripisati metodologiji koju primjenjuje institucija,

(a)

razina regulatornog kapitala po neagregiranim portfeljima;

(b)

učinak koristi od diversifikacije koju je svaka institucija primijenila u agregiranim portfeljima, usporedbom zbroja regulatornog kapitala neagregiranih portfelja iz točke (a) ovog stavka s razinom regulatornog kapitala predviđenog za agregirani portfelj, kao što se navodi u izvješću EBA-e iz članka 78. stavka 3. drugom podstavku Direktive 2013/36/EU.

(a)

učinak nadzornih faktora uvećanja;

(b)

učinak nadzornih aktivnosti koje nisu razmotrene u podacima koje je prikupila EBA.

3.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 29/10

(1)

Radi osiguravanja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature koja je priložena Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (2) potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila o tumačenju kombinirane nomenklature. Ta se pravila primjenjuju i na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvodi daljnja podjela te koja je utvrđena posebnim odredbama Unije radi primjene tarifnih i drugih mjera povezanih s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima robu opisanu u stupcu 1. tablice u Prilogu ovoj Uredbi trebalo bi na temelju obrazloženja navedenog u stupcu 3. razvrstati u odgovarajuću oznaku KN iz stupca 2.

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 34. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 952/2013 osoba kojoj su dane obvezujuće tarifne informacije za robu na koju se odnosi ova Uredba, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, može nastaviti navoditi te informacije tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za carinski zakonik,

3.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 29/13

(1)

Radi osiguravanja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature koja je priložena Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (2) potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila o tumačenju kombinirane nomenklature. Ta se pravila primjenjuju i na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvodi daljnja podjela te koja je utvrđena posebnim odredbama Unije radi primjene tarifnih i drugih mjera povezanih s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima robu opisanu u stupcu 1. tablice u Prilogu ovoj Uredbi trebalo bi na temelju obrazloženja navedenog u stupcu 3. razvrstati u odgovarajuću oznaku KN iz stupca 2.

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 34. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 952/2013 osoba kojoj su dane obvezujuće tarifne informacije za robu na koju se odnosi ova Uredba, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, može nastaviti navoditi te informacije tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

3.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 29/16

(1)

Radi osiguravanja jedinstvene primjene kombinirane nomenklature koja je priložena Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (2) potrebno je donijeti mjere za razvrstavanje robe iz Priloga ovoj Uredbi.

(2)

Uredbom (EEZ) br. 2658/87 utvrđena su opća pravila o tumačenju kombinirane nomenklature. Ta se pravila primjenjuju i na svaku drugu nomenklaturu koja se u cijelosti ili djelomično temelji na njoj ili kojom se uvodi daljnja podjela te koja je utvrđena posebnim odredbama Unije radi primjene tarifnih i drugih mjera povezanih s trgovinom robom.

(3)

U skladu s navedenim općim pravilima robu opisanu u stupcu 1. tablice u Prilogu ovoj Uredbi trebalo bi razvrstati u odgovarajuću oznaku KN iz stupca 2 na temelju obrazloženja navedenog u stupcu 3.

(4)

Primjereno je odrediti da u skladu s člankom 34. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 952/2013 osoba kojoj su dane obvezujuće tarifne informacije za robu na koju se odnosi ova Uredba, a koje nisu u skladu s ovom Uredbom, može nastaviti navoditi te informacije tijekom određenog razdoblja. Trebalo bi odrediti da to razdoblje traje tri mjeseca.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za carinski zakonik,

3.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 29/19

(1)

U Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 1210/2003 navode se javna tijela, društva i agencije te fizičke i pravne osobe, tijela i subjekti prijašnje iračke vlade na koje se odnosi zamrzavanje sredstava i ekonomskih izvora smještenih izvan Iraka na dan 22. svibnja 2003. u skladu s tom Uredbom.

(2)

Odbor za sankcije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda odlučio je 26. siječnja 2017. izbrisati jedan unos s popisa osoba ili subjekata na koje se treba primjenjivati zamrzavanje sredstava i ekonomskih izvora.

(3)

Prilog III. Uredbi (EZ) br. 1210/2003 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

3.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 29/21

(1)

Uredbama (EZ) br. 853/2004 i (EZ) br. 854/2004 propisuju se znatne promjene pravila i postupaka kojih se moraju pridržavati subjekti u poslovanju s hranom i nadležna tijela država članica. Budući da je primjena niza tih pravila i postupaka s neposrednim učinkom u određenim slučajevima mogla predstavljati praktične poteškoće, bilo je potrebno donijeti prijelazne mjere.

(2)

Izvješće Komisije od 28. srpnja 2009. Europskom parlamentu i Vijeću o iskustvu stečenom primjenom uredbi o higijeni (EZ) br. 852/2004, (EZ) br. 853/2004 i (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (3) („izvješće”) činjenični je prikaz iskustva koje su sve strane uključene u provedbu tih uredbi stekle u 2006., 2007. i 2008., uključujući i poteškoće s kojima su se susretale.

(3)

Izvješće uključuje povratne informacije o iskustvima u pogledu prijelaznih mjera utvrđenih Uredbom Komisije (EZ) br. 2076/2005 (4). U izvješću se upućuje i na poteškoće u pogledu lokalne opskrbe malim količinama određene hrane te se spominje da je, u nedostatku pravila utvrđenih na razini Unije, potrebno dodatno pojasniti uvjete uvoza u slučaju primjene nacionalnih pravila o uvozu, kao i da su krize zbog uvoza hrane koja sadržava i proizvode biljnog podrijetla i prerađene proizvode životinjskog podrijetla (mješovite proizvode) dokaz potrebe za većim nadzorom takvih proizvoda.

(4)

Uredbom Komisije (EU) br. 1079/2013 (5) utvrđene su prijelazne mjere za prijelazno razdoblje koje završava 31. prosinca 2016., kako bi se omogućio nesmetani prijelaz na punu primjenu novih pravila i postupaka. Trajanje prijelaznog razdoblja utvrđeno je uzimajući u obzir preispitivanje regulatornog okvira o higijeni utvrđenog uredbama (EZ) br. 853/2004 i (EZ) br. 854/2004.

(5)

Osim toga, na temelju informacija koje su inspektori Komisijine Glavne uprave za zdravlje i sigurnost hrane tijekom nedavnih revizija prikupili od nadležnih tijela država članica i odgovarajućih sektora poslovanja s hranom u Uniji, u očekivanju uvođenja trajnih zahtjeva navedenih u uvodnoj izjavi ove uredbe potrebno je zadržati određene prijelazne mjere predviđene Uredbom (EU) br. 1079/2013.

(6)

Iz područja primjene Uredbe (EZ) br. 853/2004 isključena je mogućnost da proizvođač malim količinama mesa peradi i lagomorfa zaklanih na farmi izravno opskrbljuje krajnjeg potrošača ili lokalne maloprodajne trgovine koje izravno opskrbljuju krajnjeg potrošača svježim mesom. Ograničavanje te odredbe na svježe meso bio bi dodatni teret za male proizvođače. U skladu s tim, Uredbom (EU) br. 1079/2013 propisuje se odstupanje od primjene Uredbe (EZ) br. 853/2004 za izravnu opskrbu takvim proizvodima pod određenim uvjetima, ne ograničavajući se na svježe meso. To bi isključenje trebalo zadržati tijekom dodatnog prijelaznog razdoblja predviđenog ovom uredbom, uzimajući u obzir mogućnost trajnog odstupanja.

(7)

Uredbama (EZ) br. 853/2004 i (EZ) br. 854/2004 utvrđuju se određena pravila za uvoz proizvoda životinjskog podrijetla i mješovitih proizvoda u Uniju. Uredbom (EU) br. 1079/2013 propisuju se prijelazne mjere za odstupanje od niza navedenih pravila za određene mješovite proizvode za koje zahtjevi za javno zdravlje pri uvozu u Uniju još nisu utvrđeni na razini Unije, npr. za mješovite proizvode osim onih iz članka 3. stavaka 1. i 3. Uredbe Komisije (EU) br. 28/2012 (6).

(8)

Komisijin Prijedlog uredbe o službenom nadzoru u poljoprivredno-prehrambenom lancu donosi se uskoro u redovnom zakonodavnom postupku. Nakon donošenja i primjene tom će se uredbom predvidjeti pravna osnova za pristup prilagođenog rizika za nadzor mješovitih proizvoda pri uvozu. Potrebno je predvidjeti odstupanja tijekom novog prijelaznog razdoblja od četiri godine do očekivanog početka primjene nove uredbe.

(9)

Uredbama (EZ) br. 853/2004 i (EZ) br. 854/2004 dopušta se uvoz hrane životinjskog podrijetla iz objekata u kojima se rukuje proizvodima životinjskog podrijetla, za koju u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 nisu utvrđeni nikakvi posebni zahtjevi osim uspostavljanja usklađenog popisa odobrenih trećih zemalja i utvrđivanja zajedničkog obrasca uvoznog certifikata. Potrebno je više vremena za savjetovanje s dionicima i nadležnim tijelima država članica i trećih zemalja, uzimajući u obzir mogući učinak na uvoz takve hrane uspostavljanjem takvog popisa i utvrđivanjem obrasca uvoznog certifikata.

(10)

Mjere predviđene ovom uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

3.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 29/24

(1)

Člankom 53. Uredbe (EZ) br. 178/2002 predviđa se mogućnost usvajanja hitnih mjera Unije za hranu koja je uvezena iz treće zemlje kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi, zdravlje životinja i okoliš, kada je očito da postoji ozbiljan rizik koji ne može biti na zadovoljavajući način uklonjen mjerama koje države članice poduzimaju samostalno.

(2)

Člankom 11. Uredbe (EZ) br. 178/2002 utvrđen je zahtjev da hrana koja se uvozi u Uniju za stavljanje na tržište unutar Unije mora udovoljavati relevantnim zahtjevima zakona o hrani ili uvjetima koje Unija priznaje barem ekvivalentnima tim zahtjevima ili, ako postoji posebni ugovor između Zajednice i države izvoznice, zahtjevima koji su sadržani u tom ugovoru.

(3)

Uredbom (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđena su opća pravila o higijeni hrane za subjekte u poslovanju s hranom.

(4)

Člankom 11. Uredbe (EZ) br. 882/2004 utvrđeni su zahtjevi u pogledu metoda uzorkovanja i analiza koje se upotrebljavaju u kontekstu službenih kontrola.

(5)

Člankom 14. Uredbe (EZ) br. 178/2002 utvrđeno je da nesigurnu hranu nije dozvoljeno stavljati na tržište. U skladu s Uredbom (EZ) br. 882/2004 nadležna tijela provjeravaju poštuju li subjekti u poslovanju s hranom zakonodavstvo Unije.

(6)

Uredbom Komisije (EZ) br. 669/2009 (4) utvrđena su pravila u pogledu povećane razine službenih kontrola uvoza određene hrane za životinje i hrane neživotinjskoga podrijetla navedene u Prilogu I. toj uredbi.

(7)

Već niz godina postoji visoka učestalost nesukladnosti u pogledu mikrobiološke sigurnosti sjemenki sezama (Sesamum) i listova betela (Piper betle L.) iz Indije. Zato su 2014. uvedene učestalije kontrole uvoza te hrane u pogledu prisutnosti salmonele (Salmonella spp.). Unatoč tome, tim učestalijim kontrolama potvrđena je visoka učestalost nesukladnosti te hrane u pogledu mikrobiološke sigurnosti zbog Salmonelle spp. Uvoz te hrane stoga predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje ljudi unutar Unije i zato je potrebno donijeti hitne mjere Unije.

(8)

Jamstva nadležnih tijela zemalja izvoznica da je ta hrana proizvedena u skladu s odredbama o higijeni utvrđenima Uredbom (EZ) br. 852/2004 neophodna su kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi u Uniji. U cilju osiguranja usklađene provedbe kontrola uvoza u cijeloj Uniji, svakoj pošiljci takve hrane mora biti priložen zdravstveni certifikat potpisan od strane nadležnih tijela zemlje izvoznice o rezultatima analitičkih ispitivanja kojim se jamči da je pošiljka uzorkovana i analizirana na prisutnost mikrobioloških patogena te da su rezultati tih ispitivanja bili zadovoljavajući.

(9)

Člankom 6. Uredbe (EZ) br. 669/2009 utvrđen je zahtjev da su subjekti u poslovanju s hranom koji su odgovorni za pošiljke dužni dostaviti prethodnu obavijest o dolasku pošiljke na određeno ulazno mjesto (DPE) i o prirodi pošiljke.

(10)

Člankom 8. Uredbe (EZ) br. 669/2009 utvrđeno je da, s obzirom na povećanu razinu službenih kontrola, one moraju obuhvaćati dokumentacijske, identifikacijske i fizičke preglede. Dokumentacijski pregledi provode se bez nepotrebnog odgađanja na svim pošiljkama u roku od dva radna dana od vremena dolaska pošiljke na DPE, a učestalost identifikacijskih i fizičkih pregleda, uključujući i laboratorijska ispitivanja, utvrđena je Prilogom I. toj uredbi.

(11)

Kako bi se osigurala učinkovita organizacija i usklađene kontrole uvoza na razini Unije u pogledu prisutnosti mikrobioloških patogena u određenim vrstama hrane iz određenih trećih zemalja, za takvu hranu trebalo bi utvrditi posebne uvjete uvoza. Radi pravne jasnoće primjereno je obuhvatiti svu hranu iz trećih zemalja koja podliježe posebnim uvjetima zbog mikrobioloških rizika jednom uredbom. Stoga bi odredbe koje se odnose na listove betela iz Indije utvrđene Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/166 (5) trebalo unijeti u ovu Uredbu, a Uredbu (EZ) br. 669/2009 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(12)

Provedbenu uredbu (EU) 2016/166 trebalo bi staviti izvan snage i istodobno zamijeniti općenitijom uredbom kojom se utvrđuju odredbe u pogledu uvoza određene hrane iz trećih zemalja s obzirom na mikrobiološku kontaminaciju.

(13)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(a)

Pošiljke hrane iz Priloga I. („hrana”) smiju se unositi u Uniju samo u skladu s postupcima utvrđenima ovom Uredbom.

(b)

Pošiljke hrane smiju se unositi u Uniju samo preko određenih ulaznih mjestâ („DPE”).

(a)

popunjavaju odgovarajuće unose u dijelu II. zajedničkog ulaznog dokumenta;

(b)

prilažu rezultate uzorkovanja i analiza provedenih u skladu sa stavkom 2. ovog članka;

(c)

u zajednički ulazni dokument upisuju njegov referentni broj;

(d)

ovjeravaju pečatom i potpisuju izvornik zajedničkog ulaznog dokumenta;

(e)

izrađuju i zadržavaju presliku potpisanog i ovjerenog zajedničkog ulaznog dokumenta.

(a)

broj unesenih pošiljki uključujući i veličinu u smislu neto težine i zemlju podrijetla za svaku pošiljku;

(b)

broj pošiljaka na kojima je provedeno uzorkovanje za analizu;

(c)

rezultati identifikacijskih i fizičkih provjera iz članka 8. stavka 2.

3.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 29/35

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđeno je odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje odobrenja.

(2)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za odobrenje pripravka Bacillus subtilis (DSM 28343). Uz navedeni zahtjev priloženi su podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

Zahtjev se odnosi na odobrenje pripravka Bacillus subtilis (DSM 28343) kao dodatka hrani za piliće za tov i njegovo razvrstavanje u kategoriju dodataka „zootehnički dodaci”.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojem je mišljenju od 24. svibnja 2016. (2) zaključila da pripravak Bacillus subtilis (DSM 28343) u predloženim uvjetima uporabe nema negativan učinak na zdravlje životinja, zdravlje ljudi ili na okoliš te da on može poboljšati obilježja pilića za tov. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodi analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Procjena pripravka Bacillus subtilis (DSM 28343) pokazala je da su ispunjeni uvjeti za odobrenje propisani člankom 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu tog pripravka kako je naveden u Prilogu ovoj Uredbi.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

3.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 29/38

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

3.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 29/40

(1)

Člankom 486. Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane („Sporazum”) (1) predviđa se privremena primjena dijelova Sporazuma.

(2)

U članku 4. Odluke Vijeća 2014/668/EU (2) utvrđuju se odredbe Sporazuma koje će se primjenjivati privremeno. One uključuju odredbe o osnivanju i radu Pododbora za upravljanje sanitarnim i fitosanitarnim mjerama („Pododbor za SPS”), Pododbora za trgovinu i održivi razvoj, Carinskog pododbora i Pododbora za oznake zemljopisnog podrijetla.

(3)

Člankom 74. Sporazuma predviđa se da Pododbor za SPS na prvom sastanku treba donijeti svoja pravila o radnim postupcima.

(4)

Člankom 300. Sporazuma predviđa se da Pododbor za trgovinu i održivi razvoj treba utvrditi svoj poslovnik.

(5)

Člankom 83. Sporazuma predviđa se da Carinski pododbor treba utvrditi svoj poslovnik.

(6)

Člankom 211. Sporazuma predviđa se da Pododbor za oznake zemljopisnog podrijetla treba utvrditi svoj poslovnik.

(7)

Primjereno je utvrditi stajališta koja treba zauzeti u ime Unije u okviru Pododbora za SPS, Pododbora za trgovinu i održivi razvoj, Carinskog pododbora i Pododbora za oznake zemljopisnog podrijetla u vezi s donošenjem poslovnikâ tih pododbora,

3.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 29/61

(1)

Francuska je obavijestila o svojoj namjeri da u provedbi Uredbe (EZ) br. 216/2008 odobri odstupanje od zajedničkih pravila o sigurnosti zračnog prometa iz Uredbe Komisije (EU) br. 1321/2014 (2). U skladu s člankom 14. stavkom 7. Uredbe (EZ) br. 216/2008 Komisija je na temelju preporuke Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (dalje u tekstu „EASA”) od 24. rujna 2015. (3) procijenila potrebu za predloženim odstupanjem i stupanj zaštite koji se njime postiže.

(2)

Predloženo odstupanje, o kojem je Francuska dostavila obavijest 24. srpnja 2015., odnosi se na točku M.A.501. Priloga I. (dio-M) Uredbi (EU) br. 1321/2014 u kojoj je propisano da se ni jedan sastavni dio ne smije ugraditi u zrakoplov ako nije na odgovarajući način otpušten u uporabu na obrascu EASA 1 ili istovrijednom obrascu.

(3)

Predloženo odstupanje odnosi se na ugradnju motora R755B2M u zrakoplov YMF5C registriran u Francuskoj. Te zrakoplove proizvodi društvo WACO Classic Aircraft Corporation sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama koje ima EASA-in certifikat tipa EASA.IM.A.055. i odobrenje Savezne uprave za zrakoplovstvo br. 328CE za proizvodnju dotičnog tipa zrakoplova. Motore R755B2M proizvodi poduzeće AIR REPAIR, također sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, koje ima EASA-in certifikat tipa EASA.E.092. AIR REPAIR opskrbljuje WACO Classic Aircraft Corporation motorima. Međutim, poduzeće AIR REPAIR ne posjeduje odobrenje za proizvodnju ni odobrenje Savezne uprave za zrakoplovstvo 145 za radionicu za održavanje, pa stoga ne može drugim kupcima dostavljati motore s obrascima za otpuštanje u uporabu. Na temelju informacija koje je EASA primila čini se da poduzeće AIR REPAIR ne namjerava ishoditi odobrenje za proizvodnju ni odobrenje EASA-e prema dijelu 145.

(4)

Kako se novi motori proizvođača AIR REPAIR ne mogu dostaviti kupcima s obrascem EASA 1 ili istovrijednim obrascem, francuska tijela objasnila su da je odstupanje od zahtjeva iz točke M.A.501. neophodno kako bi se osiguralo da vlasnik zrakoplova YMF5C koji namjerava kupiti novi motor P/N (Model) R755B2M, serijski broj 17819, može dati ugraditi taj motor na svoj zrakoplov u Francuskoj.

(5)

Francuska tijela objasnila su da se jednak stupanj zaštite može postići drugim sredstvima. Ta sredstva sastoje se od zahtjeva da proizvođač zrakoplova izda izjavu da su motori koji će se ugraditi slični onima koje on ugrađuje u svojem proizvodnom pogonu te zahtjeva da te motore ugradi kvalificirano osoblje u skladu s primjenjivim priručnikom za održavanje zrakoplova koji sadržava potrebne informacije za ugradnju i odstranjivanje motora.

(6)

Na temelju preporuke EASA-e izdane 24. rujna 2015. Komisija smatra da se tim drugim sredstvima može postići jednak stupanj zaštite kao u slučaju primjene točke M.A.501. Priloga I. (dio-M) Uredbi (EU) br. 1321/2014. Sukladno tome, Francusku bi trebalo ovlastiti da odobri predloženo odstupanje.

(7)

U skladu s člankom 14. stavkom 7. Uredbe (EZ) br. 216/2008, o odluci Komisije prema kojoj država članica može odobriti predloženo odstupanje potrebno je obavijestiti sve države članice koje bi isto tako imale pravo primijeniti predmetnu mjeru. Ova bi Odluka stoga trebala biti upućena svim državama članicama. Opis odstupanja i povezani uvjeti trebali bi biti takvi da se drugim državama članicama omogući primjena te mjere kada su u istoj situaciji, a da ne traže dodatnu odluku Komisije. Države članice trebale bi u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 216/2008 razmjenjivati informacije o primjeni ove mjere kada je primjenjuju s obzirom na to da bi ta primjena mogla imati učinke izvan država članica koje odobravaju odstupanje.

(8)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem odbora Europske agencije za sigurnost zračnog prometa,

3.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 29/63

(1)

Odlukom Komisije 2010/166/EU (2) utvrđeni su tehnički i operativni uvjeti za odobravanje upotrebe sustava GSM na brodovima (usluge MCV) u Europskoj uniji.

(2)

Zbog razvoja unaprijeđenih načina komunikacije, koji je omogućen tehnološkim napretkom, svim se građanima u skladu s programom za politiku radijskog spektra uspostavljenim Odlukom br. 243/2012/EU (3) Europskog parlamenta i Vijeća može povećati mogućnost mrežnog pristupa bilo gdje i bilo kada, a pridonosi se i provedbi jedinstvenog digitalnog tržišta. Usto, spektar bi se trebao upotrebljavati u skladu s načelima neutralnosti tehnologije i usluga iz Direktive br. 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(3)

Odlukom 2010/166/EU od država članica traži se da neprestano nadziru upotrebu pojaseva 900 MHz i 1 800 MHz za sustave za pružanje usluga MCV u svojim teritorijalnim morima, a posebno u pogledu daljnje relevantnosti svih uvjeta navedenih u toj Odluci i slučajeva štetnih smetnji. Države članice dužne su i dostaviti Komisiji izvješće o svojim nalazima, a Komisija bi prema potrebi trebala preispitivati Odluku 2010/166/EU.

(4)

U izvješćima koje države članice dostavljaju Komisiji snažno se potvrđuje da su za korištenje uslugama MCV potrebne nove komunikacijske tehnologije.

(5)

U cilju lakšeg uvođenja aplikacija MCV u Uniji Komisija je 16. studenoga 2015. u skladu s člankom 4. stavkom 2. Odluke 676/2002/EZ ovlastila Europsku konferenciju poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) da ispita mogućnost supostojanja uređaja koji se koriste tehnologijom LTE na moru i zemaljskih mreža za elektroničke komunikacije koje funkcioniraju u pojasevima 1 710 – 1 785/1 805 – 1 880 MHz i 2 500 – 2 570/2 620 – 2 690 MHz te supostojanja uređaja koji se koriste tehnologijom UMTS na moru i zemaljskih mreža za elektroničke komunikacije koje funkcioniraju u pojasevima 1 920 – 1 980/2 110 – 2 170 MHz.

(6)

Nakon tog ovlaštenja CEPT je 17. lipnja 2016. donio Izvješće br. 62 u kojemu je zaključio da bi funkcioniranje usluga MCV bilo moguće ako se ispune relevantni tehnički uvjeti, uz upotrebu tehnologije LTE u pojasevima 1 710 – 1 785/1 805 – 1 880 MHz i 2 500 – 2 570/2 620 – 2 690 MHz i tehnologije UMTS u pojasevima 1 920 – 1 980/2 110 – 2 170 MHz. Stoga bi na temelju rezultata CEPT-ova Izvješća br. 62 trebalo izmijeniti Odluku 2010/166/EU tako da se u nju uključe navedene tehnologije i frekvencije te da se na brodovima dopusti upotreba sustava koji se temelje na tim tehnologijama.

(7)

Ne dovodeći u pitanje uvjete utvrđene u Prilogu i radi zaštite drugih dopuštenih upotreba spektra države članice mogu odrediti dodatna geografska ograničenja funkcioniranja sustava MCV u svojim teritorijalnim morima.

(8)

Uzimajući u obzir važnost tehnologija UMTS i LTE u bežičnoj komunikaciji u Uniji, mogućnost upotrebe sustavâ MCV LTE i MCV UMTS, kako je opisano u ovoj Odluci, trebala bi se primjenjivati što je prije moguće, a najkasnije šest mjeseci nakon datuma priopćenja ove Odluke.

(9)

Tehničke specifikacije za usluge MCV trebalo bi stalno preispitivati kako bi se osiguralo da su u skladu s tehnološkim napretkom.

(10)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za radiofrekvencijski spektar,

1.

Članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Svrha ove Odluke usklađivanje je tehničkih uvjeta za raspoloživost i učinkovitu upotrebu pojaseva 900 MHz, 1 800 MHz, 1 900/2 100 MHz i 2 600 MHz za sustave za pružanje pokretnih komunikacijskih usluga na brodovima u teritorijalnim morima u Uniji.”.

2.

Članak 2. mijenja se kako slijedi:

3.

Članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

1.   Države članice stavljaju na raspolaganje najmanje 2 MHz spektra u uzlaznom smjeru i 2 MHz odgovarajućih uparenih frekvencija spektra u silaznom smjeru unutar pojaseva 900 MHz i/ili 1 800 MHz za sustave GSM za pružanje usluga MCV bez smetnji i bez zaštite u svojim teritorijalnim morima;

2.   Što je prije moguće, a najkasnije šest mjeseci nakon datuma priopćenja ove Odluke, države članice stavljaju na raspolaganje 5 MHz spektra u uzlaznom smjeru i 5 MHz odgovarajućih uparenih frekvencija spektra u silaznom smjeru unutar pojaseva 1 900/2 100 MHz za sustave UMTS i unutar pojaseva 1 800 i 2 600 MHz za sustave LTE za pružanje usluga MCV bez smetnji i bez zaštite u svojim teritorijalnim morima.

3.   Države članice osiguravaju da su sustavi iz stavaka 1. i 2. u skladu s uvjetima iz Priloga.”.

4.

Članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

Države članice neprestano nadziru upotrebu frekvencijskih pojaseva za sustave za pružanje usluga MCV u svojim teritorijalnim morima, koji su navedeni u članku 3. stavcima 1. i 2., posebno u pogledu daljnje relevantnosti svih uvjeta navedenih u članku 3. i slučajeva štetnih smetnji.”.

5.

Prilog se zamjenjuje tekstom u Prilogu ovoj Odluci.

3.2.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 29/69