23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 354/1

(1)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) zahtijeva se da ribolovne aktivnosti budu dugoročno ekološki održive i da se njima upravlja na način koji je u skladu s ciljevima postizanja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje i doprinos dostupnosti opskrbe hranom. U zajedničkoj ribarstvenoj politici (ZRP) trebalo bi primjenjivati i predostrožni pristup upravljanju ribarstvom i pristup temeljen na ekosustavu kako bi se osiguralo da negativni utjecaji ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav budu najmanji mogući te pokušalo osigurati da se ribolovnim aktivnostima izbjegava degradacija morskog okoliša. U tom su kontekstu osobito važni članak 2. stavak 2. te članci 7., 20. i 22. navedene uredbe.

(2)

Unija je predana provedbi rezolucija koje je usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda, posebno rezolucija 61/105 i 64/72, kojima se države i regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom poziva da osiguraju zaštitu osjetljivih dubokomorskih ekosustava od utjecaja ribolovnih alata za pridneni ribolov te održivo iskorištavanje dubokomorskih ribljih stokova.

(3)

Komisija je provela evaluaciju Uredbe Vijeća (EZ) br. 2347/2002 (4) i posebno utvrdila da je opseg dotične flote bio prevelik, da nisu postojale smjernice za kontrole u određenim lukama i programe uzorkovanja te da je kvaliteta izvješćivanja država članica o razinama napora bila previše nepostojana. Nadalje, u evaluaciji Komisije zaključeno je da gornje granice kapaciteta, koje se primjenjuju od 2002., i koje se sastoje od ukupnog kapaciteta svih plovila koja su ulovila više od deset tona bilo koje mješavine dubokomorskih vrsta u jednoj od godina između 1998. i 2000., nisu imale znatnih pozitivnih učinaka. Stoga bi režim gornjih granica kapaciteta trebalo ažurirati u sklopu mjera za ispravljanje nedostataka utvrđenih u toj uredbi.

(4)

Kako bi se očuvala potrebna smanjenja ribolovnog kapaciteta u dubokomorskom ribolovu te kako bi se prikupile opsežnije informacije o dubokomorskim ribolovnim aktivnostima i njihovu utjecaju na morski okoliš, ribolov dubokomorskih vrsta trebao bi podlijegati odobrenju za ribolov. Svaki zahtjev za izdavanje odobrenja za ribolov trebao bi pratiti detaljan opis područja na kojem se namjerava obavljati ribolov, uključujući potpodručja, odjeljke i pododjeljke Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) i Odbora za ribarstvo za srednjoistočni Atlantik (CECAF), kao i opis vrste alata, planiranog raspona dubine, planirane učestalosti i trajanja ribolovne aktivnosti te nazive dotičnih dubokomorskih vrsta.

Sustavom odobrenja za ribolov trebalo bi također doprinijeti ograničavanju kapaciteta plovila koja ispunjavaju uvjete za ribolov dubokomorskih vrsta. Kako bi mjere upravljanja bile usredotočene na dio flote koji je najvažniji za dubokomorski ribolov, odobrenja za ribolov trebalo bi izdavati ovisno o tome odnose li se na ciljani ili usputni ribolov. Međutim, zbog primjene obveze iskrcavanja ulova utvrđene u Uredbi (EU) br. 1380/2013 plovilima koja love male količine dubokomorskih vrsta i kojima trenutačno nije potrebna dozvola za dubokomorski ribolov ne bi se smjela uskratiti mogućnost da nastave sa svojim tradicionalnim ribolovnim aktivnostima.

(5)

Nositelji odobrenja za ribolov kojim se dopušta lov dubokomorskih vrsta trebali bi surađivati u znanstveno-istraživačkim aktivnostima kako bi se poboljšala procjena dubokomorskih stokova i istraživanje dubokomorskih ekosustava.

(6)

Kako bi se dodatno unaprijedila zaštita morskog okoliša, primjereno je dopustiti ciljane ribolovne aktivnosti samo na onim područjima na kojima je aktivnost dubokomorskog ribolova postojala tijekom referentnog razdoblja 2009.–2011. Međutim, u svrhu istraživačkog ribolova trebalo bi plovilima koja ciljano love dubokomorske vrste omogućiti ribolov izvan postojećeg ribolovnog područja, pod uvjetom da se procjenom učinka provedenom u skladu sa smjernicama Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO) ustanovi da proširenje ribolovnog područja ne predstavlja znatan rizik od negativnog utjecaja na osjetljive morske ekosustave (VME).

(7)

Među različitim alatom koji je u uporabi, dubokomorski ribolov pridnenim povlačnim mrežama (koćama) predstavlja veći rizik za osjetljive morske ekosustave i pri takvom je ribolovu razina nenamjernog ulova dubokomorskih vrsta najviša. Kako bi se negativni utjecaji takvih dubokomorskih ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav sveli na najmanju moguću mjeru, trebalo bi ograničiti ribolov pridnenim povlačnim mrežama (koćama) na vode iznad određene dubine te predvidjeti da ribolov pridnenim alatima podliježe posebnim zahtjevima u pogledu zaštite osjetljivih morskih ekosustava. Nadalje, uporaba pridnenih alata trebala bi podlijegati evaluaciji nakon 13. siječnja 2021. Osim toga, uporaba pridnenih jednostrukih mreža stajaćica pri dubokomorskom ribolovu trenutačno je ograničena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1288/2009 (5).

(8)

Kako bi se ublažili mogući štetni utjecaji ribolova pridnenim povlačnim mrežama (koćama), primjereno je dopustiti ribolov pridnenim povlačnim mrežama (koćama) samo na dubini od 800 metara ili iznad te dubine. To ograničenje nadovezuje se na postojeće dobrovoljne mjere koje predvodi industrija, a koje se primjenjuju u vodama Unije i kojima se uzimaju u obzir posebnosti dubokomorskog ribolova u vodama Unije.

(9)

Kako bi se utjecaj dubokomorskih ribolovnih aktivnosti na osjetljive morske ekosustave sveo na najmanju moguću mjeru, primjereno je predvidjeti skup mjera s ciljem smanjenja dolaska u kontakt s takvim ekosustavima. Posebice, pri dolasku u kontakt s osjetljivim morskim ekosustavima trebalo bi se primjenjivati pravilo o nastavku plovidbe i obveza izvješćivanja. Nadalje, trebalo bi uspostaviti popis područja za koja je poznato da se na njima nalaze ili bi se na njima mogli pojaviti osjetljivi morski ekosustavi te na kojima je ribolov pridnenim alatima zabranjen.

(10)

S obzirom na to da se biološke informacije najbolje mogu prikupiti s pomoću usklađenih standarda za prikupljanje podataka, primjereno je prikupljanje podataka o djelatnostima dubokomorskog ribolova uključiti u opći okvir za prikupljanje znanstvenih podataka, te istodobno osigurati pružanje dodatnih informacija potrebnih za razumijevanje dinamike ribarstva. Sredstva za prikupljanje podataka u okviru ove Uredbe dostupna su pod uvjetima i prema načelima okvira za prikupljanje podataka predviđenog u Uredbi Vijeća (EZ) br. 199/2008 (6).

(11)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (7) utvrđuju se stroži zahtjevi u pogledu kontrole i izvršenja koji se primjenjuju u posebnim okolnostima. Ribolov dubokomorskih vrsta, koje su prirodno osjetljive na ribolov, trebalo bi stoga podvrgnuti višim razinama kontrole. Također je primjereno predvidjeti posebne slučajeve kršenja pravila ZRP-a koji bi za posljedicu trebali imati oduzimanje odobrenja za ribolov.

(12)

Konvencija o budućoj multilateralnoj suradnji u ribarstvu u sjeveroistočnom Atlantiku odobrena je Odlukom Vijeća 81/608/EEZ (8) i stupila je na snagu 17. ožujka 1982. Tom konvencijom utvrđuje se odgovarajući okvir za multilateralnu suradnju za racionalno očuvanje ribolovnih resursa u međunarodnim vodama sjeveroistočnog Atlantika i upravljanje njima. Mjere upravljanja donesene u okviru Komisije za ribarstvo sjeveroistočnog Atlantika (NEAFC) sadržavaju poseban sustav mjera za zaštitu osjetljivih morskih ekosustava u regulacijskom području NEAFC-a. Međutim, kako bi se osigurao kontinuitet postojećeg načina rada plovila Unije u vodama NEAFC-a, trenutačno primjenjiva pravila predviđena u Uredbi (EZ) br. 2347/2002 o dozvoli za ribolov u dubokom moru, određenim lukama te priopćavanju informacija koje provode države članice trebala bi se nastaviti primjenjivati na dubokomorske ribolovne aktivnosti u regulacijskom području NEAFC-a. Osim toga, kako bi se nastavilo s unapređivanjem znanstvenih spoznaja o tim stokovima, a s obzirom na to da primjenjive mjere NEAFC-a ne uključuju prisutnost promatrača, primjereno je na svim područjima Sjevernog mora i CECAF-a na kojima se obavlja ribolov dubokomorskih vrsta primijeniti istu prisutnost promatrača.

(13)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenom popisa pokazatelja osjetljivih morskih ekosustava navedenoga u Prilogu III. u svrhu prilagodbe tog popisa najnovijem znanstvenom savjetu. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva (9) od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(14)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe u vezi s utvrđivanjem postojećih ribolovnih područja te izradom i prilagodbom popisa područja za koja je poznato da se na njima nalaze ili bi se na njima mogli pojaviti osjetljivi morski ekosustavi, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

(15)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe u vezi s odobravanjem istraživačkog dubokomorskog ribolova, te s obzirom na prilagodbu utvrđivanja postojećeg područja dubokomorskog ribolova kako bi se uključile lokacije ribolovnih aktivnosti provedenih na temelju odobrenja za ribolov izdanog u skladu s ovom Uredbom, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(16)

Stoga je nužno utvrditi nova pravila kako bi se regulirao ribolov dubokomorskih stokova u vodama Unije u sjeveroistočnom Atlantiku te u međunarodnim vodama unutar područja nadležnosti CECAF-a,

(a)

unaprijediti znanstvene spoznaje o dubokomorskim vrstama i njihovim staništima;

(b)

spriječiti znatne negativne utjecaje na osjetljive morske ekosustave u okviru dubokomorskog ribolova te osigurati dugoročno očuvanje dubokomorskih ribljih stokova;

(c)

osigurati usklađenost mjera Unije u svrhu održivog upravljanja dubokomorskim ribljim stokovima s rezolucijama koje je usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda, posebno s rezolucijama 61/105 i 64/72.

(a)

za ribarska plovila Unije i ribarska plovila trećih zemalja u vodama Unije u Sjevernom moru, u sjeverozapadnim vodama te u jugozapadnim vodama, kao i u vodama Unije u zoni ICES-a II.a;

(b)

za ribarska plovila Unije u međunarodnim vodama u područjima CECAF-a 34.1.1, 34.1.2 i 34.2.

(a)

„zone ICES-a” znači zone definirane u Uredbi (EZ) br. 218/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (12);

(b)

„zone CECAF-a” znači zone definirane u Uredbi (EZ) br. 216/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (13);

(c)

„regulacijsko područje NEAFC-a” znači vode koje podliježu Konvenciji o budućoj multilateralnoj suradnji u ribarstvu u sjeveroistočnom Atlantiku i koje se nalaze izvan voda pod ribolovnom jurisdikcijom ugovornih stranaka te konvencije;

(d)

„najosjetljivije vrste” znači dubokomorske vrste navedene u trećem stupcu tablice iz Priloga I. pod naslovom „Najosjetljivije x.”;

(e)

„djelatnost” znači ribolovne aktivnosti na određenom području kojima se ciljano love određene vrste uz uporabu određenih alata;

(f)

„djelatnost dubokomorskog ribolova” znači djelatnost ciljanog lova dubokomorskih vrsta u skladu s naznakama utvrđenima u članku 5. stavku 2.;

(g)

„centar za praćenje ribarstva” znači operativni centar koji je osnovala država članica zastave i koji je opremljen računalnom sklopovskom i programskom opremom kojom se omogućuje automatsko primanje, obrada i elektronički prijenos podataka;

(h)

„dolasci u kontakt” znači ulovi takvih količina indikatorskih vrsta osjetljivih morskih ekosustava koje premašuju granične vrijednosti navedene u Prilogu IV.;

(i)

„nenamjerni ulovi” znači slučajni ulovi morskih organizama koje se u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 mora iskrcati i oduzeti od kvota, ili zbog toga što su ispod minimalne referentne veličine za očuvanje ili zbog toga što premašuju količine dopuštene prema pravilima o sastavu ulova i usputnom ulovu;

(j)

„pokazatelji osjetljivih morskih ekosustava” znači pokazatelji uključeni u Prilog III.;

(k)

„postojeća područja dubokomorskog ribolova” znači dio područja iz članka 2. stavka 1. točke (a), na kojem su se u prošlosti obavljale aktivnosti dubokomorskog ribolova i koje je određeno u skladu s člankom 7.

(a)

koja su ulovila 10 tona ili više dubokomorskih vrsta tijekom bilo koje od tri kalendarske godine između 2009. i 2011., u godini u kojoj je ta količina bila najveća; i

(b)

koja su registrirana u bilo kojoj od najudaljenijih regija, u značenju iz članka 349. UFEU-a, te države članice, pri čemu je ulov dubokomorskih vrsta svakog pojedinačnog od tih plovila tijekom bilo koje od tri kalendarske godine između 2009. i 2011. činio najmanje 10 % njihova ukupnog godišnjeg ulova, u godini u kojoj je ta količina bila najveća.

(a)

područje za obavljanje istraživačkog ribolova;

(b)

najveći broj plovila i najveći kapacitet;

(c)

trajanje takve vrste ribolova, koje ne može biti dulje od godine dana, i koje se može jednom produljiti;

(d)

najviši postotak ukupnog dopuštenog ulova dubokomorskih vrsta koji se smije uloviti u sklopu istraživačkog ribolova; te

(e)

mjere ublažavanja koje se moraju poštovati kako bi se zaštitilo osjetljive morske ekosustave.

(a)

u očevidnik u papirnatom obliku nakon svakog povlačenja podatke upisuju u novi redak; ili

(b)

ako podliježu uporabi elektroničkog sustava za evidenciju i izvješćivanje, podatke bilježe odvojeno nakon svakog povlačenja.

(a)

ako nisu ispunjeni uvjeti utvrđeni u odobrenju za ribolov u pogledu ograničenja uporabe alata, dopuštenih područja za obavljanje djelatnosti ili ograničenja ulova za vrste koje se smije ciljano loviti; ili

(b)

ako na brod nije primljen znanstveni promatrač ili ako se nije dopustilo uzorkovanje ulova u znanstvene svrhe, kako je određeno u članku 16. ove Uredbe.

(a)

uporaba svih vrsta ribolovnog alata pri ciljanom ribolovu dubokomorskih vrsta s posebnim naglaskom na utjecaj na najosjetljivije vrste i osjetljive morske ekosustave;

(b)

plovila koja su prešla na upotrebu alata koji imaju manji utjecaj na morsko dno te napredak u pogledu sprečavanja, smanjenja na najmanju moguću mjeru i, ako je to moguće, iskorjenjivanja nenamjernih ulova;

(c)

opseg rada plovila koja se bave djelatnošću dubokomorskog ribolova;

(d)

cjelovitost i pouzdanost podataka koje države članice dostavljaju znanstvenim tijelima u svrhu procjene stokova ili Komisiji u slučaju zahtjeva za posebnim podacima;

(e)

dubokomorski stokovi za koje su se poboljšali znanstveni savjeti;

(f)

djelotvornost pratećih mjera za iskorjenjivanje odbacivanja ulova i za smanjenje ulova najosjetljivijih vrsta;

(g)

kvaliteta procjena učinka provedenih u skladu s člankom 8.;

(h)

broj plovila i luka u Uniji na koje izravno utječe provedba ove Uredbe;

(i)

učinkovitost mjera uspostavljenih kako bi se osigurala dugoročna održivost dubokomorskih ribljih stokova i kako bi se spriječio usputni ulov neciljanih vrsta, a posebno usputni ulov najosjetljivijih vrsta;

(j)

mjera u kojoj su osjetljivi morski ekosustavi djelotvorno zaštićeni ograničavanjem dopuštenih ribolovnih aktivnosti u postojećim područjima dubokomorskog ribolova, pravilom o nastavku plovidbe i/ili drugim mjerama;

(k)

primjena ograničenja dubine od 800 metara.

23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 354/20

(1)

Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1192/69 (4) omogućava se državama članicama da 40 navedenih željezničkih prijevoznika nadoknade plaćanje obveza koje ne vrijede za prijevoznike u drugim vrstama prijevoza. Pravilna primjena pravila normalizacije rezultira izuzimanjem države članice od obveze prijavljivanja državnih potpora.

(2)

Donesen je niz pravnih akata Unije kojima se tržišta željezničkog prijevoza robe i međunarodnog željezničkog prijevoza putnika otvaraju tržišnom natjecanju i kojima se uspostavljaju, u slučaju Direktive 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5), određena temeljna načela koja uključuju: da se željezničkim prijevoznicima treba upravljati u skladu s načelima koja se primjenjuju na trgovačka društva; da tijela zadužena za dodjelu željezničkog infrastrukturnog kapaciteta i naplaćivanje pristojbi za uporabu željezničke infrastrukture trebaju biti odvojena od tijela koja pružaju željezničke usluge te da trebaju postojati odvojeni računi; da svi željeznički prijevoznici koji su dobili dozvolu u skladu s kriterijima Unije trebaju imati pristup željezničkoj infrastrukturi na poštenoj i nediskriminatornoj osnovi; te da upravitelji infrastrukture mogu uživati državno financiranje.

(3)

Uredba (EEZ) br. 1192/69 nije usklađena s trenutno važećim zakonodavnim mjerama i u suprotnosti je s njima. Posebno u kontekstu liberaliziranog tržišta, na kojem se željeznički prijevoznici izravno natječu s navedenim željezničkim prijevoznicima, više nije primjereno tretirati te dvije skupine različito jednu od druge.

(4)

Radi uklanjanja neusklađenosti u pravnom poretku Unije i kako bi se uklanjanjem zastarjelog pravnog akta doprinijelo pojednostavljivanju, primjereno je staviti izvan snage Uredbu (EEZ) br. 1192/69.

(5)

Države članice mogu plaćati naknadu za troškove uređaja za osiguravanje željezničko-cestovnih prijelaza na temelju članka 8. Direktive 2012/34/EU. Međutim, može im biti potrebno vrijeme za izmjenu njihova nacionalnog prava i drugih propisa kako bi se uzelo u obzir stavljanje izvan snage Uredbe (EEZ) br. 1192/69. Stoga ovo stavljanje izvan snage ne bi trebalo imati neposredan učinak za slučajeve obuhvaćene Prilogom IV. Uredbi (EEZ) br. 1192/69,

23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 354/22

(1)

Željeznički prijevoz ima potencijal za rast i povećanje svojeg udjela, kao i ostvarivanje značajne uloge u sustavu održivog prijevoza i mobilnosti, stvarajući nove prilike za ulaganja i radna mjesta. Međutim, rast usluga željezničkog prijevoza putnika nije išao ukorak s razvojem drugih vrsta prijevoza.

(2)

Tržište Unije za usluge međunarodnog željezničkog prijevoza putnika otvoreno je za tržišno natjecanje od 2010. Osim toga, neke države članice otvorile su za tržišno natjecanje svoje usluge domaćeg prijevoza putnika uvođenjem prava slobodnog pristupa ili objavljivanjem natječaja za dodjelu ugovora o javnim uslugama, ili na temelju obiju mjera. Otvaranje tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika trebalo bi pozitivno utjecati na funkcioniranje jedinstvenog europskog željezničkog prostora, što bi dovelo do boljih usluga za korisnike.

(3)

U Bijeloj knjizi o prometu od 28. ožujka 2011. Komisija je najavila svoju namjeru da dovrši unutarnje tržište za usluge željezničkog prijevoza, ukidajući tehničke, administrativne i pravne prepreke kojima se ometa ulazak na željezničko tržište.

(4)

Dovršetkom jedinstvenog europskog željezničkog prostora trebao bi se unaprijediti razvoj željezničkog prijevoza kao vjerodostojne alternative drugim vrstama prijevoza, među ostalim u smislu cijene i kvalitete.

(5)

Poseban cilj ove Uredbe jest poboljšati kvalitetu, transparentnost, učinkovitost i obavljanje usluga javnog željezničkog prijevoza putnika.

(6)

Usluge na prekograničnoj razini koje se pružaju na temelju ugovorâ o javnim uslugama, uključujući usluge javnog prijevoza kojima se pokrivaju lokalne i regionalne potrebe prijevoza, trebale bi podlijegati dogovoru nadležnih tijela država članica na čijem se državnom području usluge pružaju.

(7)

Nadležna tijela trebala bi odrediti specifikacije obveza obavljanja javnih usluga u javnom prijevozu putnika. Takve bi specifikacije trebale biti usklađene s ciljevima politike, kao što je navedeno u dokumentima o politici javnog prijevoza u državama članicama.

(8)

Specifikacijama obveza obavljanja javnih usluga u javnom prijevozu putnika trebali bi se, gdje je to moguće, stvarati pozitivni mrežni učinci, među ostalim u pogledu poboljšane kvalitete usluga, socijalne i teritorijalne kohezije ili ukupne učinkovitosti sustava javnog prijevoza.

(9)

Obveze obavljanja javnih usluga trebale bi biti u skladu s politikom javnog prijevoza. Time se, međutim, nadležnim tijelima ne daje pravo na primitak određenog iznosa financiranja.

(10)

Prilikom pripreme dokumenata o politici javnog prijevoza trebalo bi provesti savjetovanje s relevantnim dionicima u skladu s nacionalnim pravom. Ti bi dionici mogli biti prijevoznici, upravitelji infrastrukture, organizacije zaposlenika i predstavnici korisnika usluga javnog prijevoza.

(11)

Za ispunjenje obveza javnih usluga koje obavljaju operateri javnih usluga trebalo bi na prikladan način isplatiti naknadu u slučaju ugovora o javnim uslugama koji nisu dodijeljeni na temelju konkurentnog postupka nadmetanja kako bi se osigurala dugoročna financijska održivost usluga javnog prijevoza putnika u skladu sa zahtjevima politike javnog prijevoza. Posebno bi se takvom naknadom trebali promicati održavanje ili razvoj učinkovitog upravljanja od strane operatera javnih usluga te pružanje usluga prijevoza putnika zadovoljavajuće visokog standarda.

(12)

U okviru uspostave jedinstvenog europskog željezničkog prostora države članice trebale bi osigurati primjerenu razinu socijalne zaštite osoblja operatera javnih usluga.

(13)

Imajući u vidu odgovarajuću integraciju socijalnih i radnih zahtjeva u postupke za dodjelu ugovora o javnim uslugama za usluge javnog prijevoza putnika, operateri javnih usluga trebali bi, pri izvršenju ugovora o javnim uslugama, poštovati obveze iz područja socijalnog i radnog prava koje se primjenjuju u državi članici u kojoj je dodijeljen ugovor o javnim uslugama, a koje proizlaze iz zakona, propisa i odluka i na nacionalnoj razini i na razini Unije, kao i iz važećih kolektivnih ugovora, pod uvjetom da su takvi nacionalni propisi i njihova primjena u skladu s pravom Unije.

(14)

Kada države članice zahtijevaju da se osoblje koje je preuzeo prethodni operater prenese novoizabranom operateru javnih usluga, takvom osoblju trebala bi se odobriti prava koja bi im pripadala da je izvršen prijenos u smislu Direktive Vijeća 2001/23/EZ (4). Države članice trebale bi moći donositi takve odredbe.

(15)

Svim zainteresiranim stranama nadležna tijela trebala bi staviti na raspolaganje relevantne informacije za pripremu ponuda u okviru konkurentnog postupka nadmetanja, osiguravajući pritom legitimnu zaštitu povjerljivih poslovnih podataka.

(16)

Obveza nadležnog tijela da svim zainteresiranim stranama stavi na raspolaganje informacije potrebne za pripremu ponude u okviru konkurentnog postupka nadmetanja ne bi se trebala odnositi na izradu dodatnih informacija kada takve informacije ne postoje.

(17)

Kako bi se u obzir uzela raznolikost teritorijalne i političke organizacije država članica, ugovor o javnim uslugama može dodijeliti nadležno tijelo koje se sastoji od skupine javnih tijela. U takvim okolnostima trebala bi postojati jasna pravila kojima se utvrđuju odgovarajuće uloge svakog javnog tijela u postupku dodjele ugovora o javnim uslugama.

(18)

S obzirom na različitost administrativnog ustroja u državama članicama, u slučaju ugovora o pružanju usluga javnog željezničkog prijevoza putnika koje izravno dodjeljuje skupina nadležnih lokalnih tijela, države članice diskrecijskim pravom utvrđuju koja su lokalna tijela nadležna u pogledu „gradskih aglomeracija” i „ruralnih područja”.

(19)

Ugovori o javnim uslugama za usluge javnog željezničkog prijevoza putnika trebali bi se dodjeljivati na temelju konkurentnog postupka nadmetanja, osim u slučajevima navedenima u ovoj Uredbi.

(20)

Postupci za konkurentni natječaj za ugovore o javnim uslugama trebali bi biti otvoreni za sve operatere, trebali bi biti pravedni te bi se njima trebala poštovati načela transparentnosti i nediskriminacije.

(21)

U iznimnim okolnostima, kada su ugovori o javnim uslugama za usluge javnog željezničkog prijevoza putnika dodijeljeni na temelju konkurentnog postupka nadmetanja, trebalo bi biti moguće, u ograničenom razdoblju, izravno dodijeliti nove ugovore, kako bi se osiguralo pružanje usluga na najisplativiji način. Te ugovore ne bi trebalo obnavljati za pokrivanje istih ili sličnih obveza obavljanja javnih usluga.

(22)

Ako nakon objave namjere organiziranja konkurentnog postupka nadmetanja samo jedan operater iskaže interes, nadležna tijela mogu započeti pregovore s tim operatorom kako bi dodijelila ugovor bez daljnje objave otvorenog postupka natječaja.

(23)

Pragovi de minimis za izravno dodijeljene ugovore o javnim uslugama trebali bi se prilagoditi kako bi se njima odrazili veći opsezi i jedinični troškovi usluga javnog željezničkog prijevoza putnika u odnosu da druge vrste prijevoza obuhvaćene Uredbom (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Viši pragovi trebali bi se primjenjivati i na usluge javnog prijevoza putnika, pri čemu više od 50 % vrijednosti tih usluga otpada na željeznički prijevoz.

(24)

Prilikom uspostave jedinstvenog europskog željezničkog prostora potrebna su zajednička pravila o dodjeli ugovora o javnim uslugama u tom sektoru, uzimajući pritom u obzir posebne okolnosti u svakoj državi članici.

(25)

Ako su ispunjeni određeni uvjeti u odnosu na prirodu i strukturu željezničkog tržišta ili željezničke mreže, nadležna tijela trebala bi biti ovlaštena izravno dodijeliti ugovore o javnim uslugama za usluge javnog željezničkog prijevoza putnika ako bi takav ugovor mogao dovesti do poboljšanja kvalitete usluga ili isplativosti ili obojega.

(26)

Nadležna tijela mogu poduzeti mjere za povećanje tržišnog natjecanja među željezničkim prijevoznicima ograničavanjem broja ugovora koje dodjeljuju jednom željezničkom prijevozniku.

(27)

Države članice trebale bi osigurati da njihovi pravni sustavi predviđaju mogućnost da neovisno tijelo procjeni odluke nadležnog tijela o izravnoj dodjeli ugovora o javnim uslugama za usluge javnog željezničkog prijevoza putnika na temelju pristupa koji se zasniva na rezultatima. To bi se moglo postići u sklopu sudskog preispitivanja.

(28)

Prilikom pripreme postupaka za konkurentu dodjelu ugovora nadležna tijela trebala bi procijeniti jesu li potrebne mjere za osiguravanje učinkovita i nediskriminirajućeg pristupa odgovarajućim željezničkim vozilima. Nadležna tijela trebala bi javno objaviti izvješće o toj procjeni.

(29)

Neke ključne značajke predstojećih konkurentnih postupaka nadmetanja za ugovore o javnim uslugama trebaju biti potpuno transparentne kako bi se omogućio bolje organiziran odaziv tržišta.

(30)

Uredbu (EZ) br. 1370/2007 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

U članku 1. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Podložno dogovoru nadležnih tijela država članica na čijem se državnom području usluge pružaju, obveze obavljanja javnih usluga mogu se odnositi na usluge javnog prijevoza na prekograničnoj razini, uključujući one kojima se pokrivaju lokalne i regionalne potrebe prijevoza.”

2.

U članku 2. umeće se sljedeća točka:

3.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 2.a

Specifikacija obveza obavljanja javnih usluga

1.   Nadležno tijelo utvrđuje specifikacije za obveze obavljanja javnih usluga u pružanju usluga javnog prijevoza putnika i opseg primjene tih obveza obavljanja javnih usluga u skladu s člankom 2. točkom (e). Te specifikacije uključuju mogućnost grupiranja usluga koje pokrivaju trošak i usluga koje ne pokrivaju trošak.

Prilikom utvrđivanja tih specifikacija i opsega njihove primjene nadležno tijelo propisno poštuje načelo proporcionalnosti u skladu s pravom Unije.

Specifikacije su usklađene s ciljevima politike navedenima u dokumentima o politici javnog prijevoza u državama članicama.

Sadržaj i oblik dokumenata o politici javnog prijevoza te postupci za savjetovanje s relevantnim dionicima određuju se u skladu s nacionalnim pravom.

2.   Specifikacijama obveza obavljanja javnih usluga i s njima povezanom naknadom neto financijskog učinka obveza obavljanja javnih usluga:

4.

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

5.

Članak 5. mijenja se kako slijedi:

6.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 5.a

Željeznička vozila

1.   S ciljem pokretanja konkurentnog postupka nadmetanja nadležna tijela procjenjuju jesu li potrebne mjere da bi se osigurao učinkovit i nediskriminirajući pristup odgovarajućim željezničkim vozilima. Tom se procjenom uzima u obzir prisutnost društava za leasing željezničkih vozila na relevantnom tržištu ili drugih dionika na tržištu koji pružaju usluge leasinga željezničkih vozila. Izvješće o procjeni dostupno je javnosti.

2.   Nadležna tijela mogu odlučiti, u skladu s nacionalnim pravom i sukladno pravilima o državnim potporama, poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osigurao učinkovit i nediskriminirajući pristup odgovarajućim željezničkim vozilima. Te mjere mogu uključivati:

3.   Ako se željeznička vozila stave na raspolaganje novom operateru usluga javnog prijevoza, u dokumentaciji o nadmetanju nadležno tijelo navodi sve dostupne informacije o trošku održavanja željezničkih vozila i njihovom fizičkom stanju.”

7.

U članku 6. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Sve naknade u vezi s općim pravilom ili s ugovorom o javnim uslugama u skladu su s člankom 4., bez obzira na to kako je ugovor dodijeljen. Sve naknade, bilo koje prirode, u vezi s ugovorom o javnim uslugama koji nije dodijeljen u skladu s člankom 5. stavkom 1., 3. ili 3.b odnosno u vezi s općim pravilom, također moraju biti u skladu s odredbama iz Priloga.”

8.

Članak 7. mijenja se kako slijedi:

9.

Članak 8. mijenja se kako slijedi:

23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 354/32

(1)

U svrhu olakšavanja trgovinskih tokova, člankom 136. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2) isključuje se primjena određenih odredbi te uredbe na robu koja je privremeno napustila carinsko područje Unije dok se kretala između dvije luke ili zračne luke u Uniji bez zaustavljanja izvan carinskog područja Unije. Tim se odredbama uređuje obveza podnošenja ulazne skraćene deklaracije, obveza podnošenja obavijesti o dolasku broda za plovidbu morem ili zrakoplova, obveza prijevoza robe na određena mjesta i njenog podnošenja carini na mjestu na kojem se ona istovaruje ili pretovaruje, te privremeni smještaj robe.

(2)

Kao posljedica tog isključenja, nema pravne osnove za zahtijevanje da roba koju se istovaruje ili pretovaruje bude podnesena na mjestu na kojem ponovno uđe na carinsko područje Unije nakon što ga je privremeno napustila. Bez takvog podnošenja, carinskim tijelima moglo bi biti teže osigurati nadzor dotične robe pa postoji rizik da naplata uvozne carine i drugih davanja ne bude točno izvršena, kao i da nefiskalne mjere, kao što su veterinarske i fitosanitarne kontrole, ne budu pravilno primijenjene.

(3)

Članak 136. Uredbe (EU) br. 952/2013 stoga bi trebalo izmijeniti kako bi se uzele u obzir različite situacije u pogledu robe koja nije roba Unije i robe Unije.

(4)

U svrhu osiguranja djelotvornog carinskog nadzora robe koja nije roba Unije, odredbe kojima se uređuje obveza prijevoza robe na određena mjesta, podnošenja carini pri istovaru ili pretovaru i čekanja odobrenja prije istovara ili pretovara, kao i odredbe o privremenom smještaju robe trebale bi se nastaviti primjenjivati na robu koja nije roba Unije. Stoga bi članak 136. Uredbe (EU) br. 952/2013 trebalo izmijeniti na način da se u odnosu na robu koja nije roba Unije isključe samo pravila kojima se uređuje obveza podnošenja ulazne skraćene deklaracije i obveza podnošenja obavijesti o dolasku broda za plovidbu morem ili zrakoplova.

(5)

U svrhu osiguranja djelotvornog nadzora robe Unije, u članku 136. Uredbe (EU) br. 952/2013 trebalo bi razlikovati situaciju u kojoj se status robe Unije treba dokazati prema članku 153. stavku 2. te uredbe od one u kojoj je roba Unije zadržala svoj status na temelju članka 155. stavka 2. te uredbe.

(6)

Kada je riječ o robi Unije čiji status treba dokazati prema članku 153. stavku 2. Uredbe (EU) br. 952/2013, treba se isključiti samo primjena pravila kojima se uređuje obveza podnošenja ulazne skraćene deklaracije i obveza podnošenja obavijesti o dolasku broda za plovidbu morem ili zrakoplova, čime se omogućuje odgovarajući carinski nadzor.

(7)

Pravila utvrđena u članku 139. Uredbe (EU) br. 952/2013 kojima se uređuje obveza podnošenja robe carini po istovaru ili pretovaru i obveza čekanja odobrenja prije istovara ili pretovara robe prema članku 140. te uredbe također se ne bi trebala primjenjivati na robu Unije koja je zadržala svoj status na temelju članka 155. stavka 2. te uredbe uzimajući u obzir činjenicu da, čak i ako je roba privremeno napustila carinsko područje Unije, njezin se status nije promijenio i ne treba ga dokazivati.

(8)

Upućivanja u članku 136. Uredbe (EU) br. 952/2013 na članak 135. stavak 1. i članak 137. te uredbe trebalo bi izbrisati kako bi se osobe koje unose robu na carinsko područje Unije obvezalo da je prevezu na mjesto koje su odredila carinska tijela, kako bi se tim tijelima omogućilo da, ako je to potrebno, provjere radi li se o robi Unije ili o robi koja nije roba Unije.

(9)

Upućivanje u članku 136. Uredbe (EU) br. 952/2013 na članak 141. te uredbe trebalo bi izbrisati kako bi se pojasnilo da se članak 141. stavak 1. te uredbe, kojim se isključuje primjena određenih odredbi na robu koja se premješta u postupku provoza, primjenjuje i kada roba ponovno uđe na carinsko područje Unije nakon što ga je privremeno napustila morem ili zrakom izravnim putem.

(10)

Upućivanje u članku 136. Uredbe (EU) br. 952/2013 na članke od 144. do 149. te uredbe o privremenom smještaju također bi trebalo izbrisati. Iako se pravila utvrđena u tim članicima ne primjenjuju na robu Unije, trebala bi se primjenjivati na robu koja nije roba Unije. U tom pogledu, članak 136. Uredbe (EU) br. 952/2013 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(11)

Ova bi Uredba trebala stupiti na snagu što prije kako bi se osigurao djelotvoran nadzor robe bez daljnje odgode,

23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 354/35

(1)

Uredbom (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (2) uveden je niz mjera radi poboljšanja zaštite ulagatelja i obnove povjerenja potrošača u sektor financijskih usluga povećanjem transparentnosti na tržištu malih ulagatelja. Njome se od izdavatelja upakiranih investicijskih proizvoda za male ulagatelje i investicijskih osigurateljnih proizvoda zahtijeva izrada dokumenta s ključnim informacijama.

(2)

Uredbom (EU) br. 1286/2014 ovlašćuju se europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3), europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5) da izrade regulatorne tehničke standarde kojima se utvrđuju elementi dokumenta s ključnim informacijama.

(3)

Komisija je 30. lipnja 2016. donijela delegiranu uredbu o dopuni Uredbe (EU) br. 1286/2014 (6) („delegirana uredba”), kojom se određuje prikaz i sadržaj dokumenta s ključnim informacijama i njegov standardizirani oblik, metodologija na kojoj se temelji prikaz rizika i nagrade te izračun troškova, uvjeti i najmanja učestalost pregleda informacija sadržanih u dokumentu s ključnim informacijama i uvjeti za ispunjenje zahtjeva za pružanjem dokumenta s ključnim informacijama malim ulagateljima.

(4)

Europski parlament usprotivio se, 14. rujna 2016., delegiranoj uredbi koju je Komisija donijela 30. lipnja 2016. i zajedno s velikom većinom država članica pozvao na odgodu datuma početka primjene Uredbe (EU) br. 1286/2014.

(5)

Dvanaestomjesečnom odgodom osigurat će se uključenim stranama dodatni rok za ispunjavanje novih zahtjeva. S obzirom na navedene iznimne okolnosti primjereno je i opravdano na odgovarajući način izmijeniti Uredbu (EU) br. 1286/2014.

(6)

S obzirom na vrlo kratak rok do početka primjene odredaba utvrđenih Uredbom (EU) br. 1286/2014 ova bi Uredba trebala stupiti na snagu bez odgode.

(7)

Stoga je u ovom slučaju također opravdano primijeniti izuzeće za slučajeve hitnosti iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 354/37

(1)

Direktiva 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) značajno je izmijenjena nekoliko puta (4). S obzirom na daljnje izmjene tu bi direktivu radi jasnoće trebalo preinačiti.

(2)

Na unutarnjem tržištu institucije za strukovno mirovinsko osiguranje (IORP) trebale bi imati mogućnost poslovanja u drugim državama članicama osiguravajući pritom visoku razinu zaštite i sigurnosti članovima i korisnicima programa strukovnog mirovinskog osiguranja.

(3)

Cilj je ove Direktive minimalno usklađivanje te stoga njome ne bi trebalo sprječavati države članice da zadrže ili uvedu daljnje odredbe radi zaštite članova i korisnika programa strukovnog mirovinskog osiguranja, pod uvjetom da su takve odredbe u skladu s obvezama država članica prema pravu Unije. Ova Direktiva ne odnosi se na pitanja nacionalnog socijalnog, radnog, poreznog ili ugovornog prava, ili na adekvatnosti mirovinskog osiguranja u državama članicama.

(4)

Kako bi se dodatno olakšala mobilnost radnika među državama članicama, ovom se Direktivom žele osigurati dobro upravljanje, pružanje informacija članovima programa te transparentnost i sigurnost strukovnog mirovinskog osiguranja.

(5)

Način na koji su institucije za strukovno mirovinsko osiguranje organizirane i uređene znatno se razlikuje među državama članicama. Programima strukovnog mirovinskog osiguranja upravljaju i institucije za strukovno mirovinsko osiguranje i društva za životno osiguranje. Stoga nije primjereno usvojiti jednak pristup prema svim institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje. Komisija i Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) (EIOPA) osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5) trebali bi u svojem djelovanju voditi računa o različitim tradicijama država članica te bi pri određivanju organizacije institucija za strukovno mirovinsko osiguranje trebali djelovati ne dovodeći u pitanje nacionalno socijalno i radno pravo.

(6)

Direktiva 2003/41/EZ predstavljala je prvi zakonodavni korak na putu prema unutarnjem tržištu za strukovno mirovinsko osiguranje, organiziranom na razini Unije. Istinsko unutarnje tržište za strukovno mirovinsko osiguranje i dalje je presudno za gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u Uniji te za suočavanje s izazovom starenja društva. Ta direktiva iz 2003. nije tako temeljito izmijenjena da bi se njome uveo suvremeni sustav upravljanja temeljen na riziku za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. Odgovarajuća regulacija i nadzor na razini Unije i na nacionalnoj razini i dalje su važni za razvoj sigurnog strukovnog mirovinskog osiguranja u svim državama članicama.

(7)

Kao opće načelo, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi, prema potrebi, uzimati u obzir cilj osiguravanja međugeneracijske ravnoteže programa strukovnog mirovinskog osiguranja na način da nastoje ostvariti pravednu raspodjelu rizika i koristi među generacijama u strukovnom mirovinskom osiguranju.

(8)

Potrebno je odgovarajuće djelovanje kako bi se dodatno unaprijedili sustavi dopunske privatne mirovinske štednje kao što su programi strukovnog mirovinskog osiguranja. To je važno jer su sustavi socijalne sigurnosti pod sve većim pritiskom, što znači da se sve više oslanjamo na strukovne mirovine kako bi dopunili druge oblike mirovinskog osiguranja. Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje imaju važnu ulogu u dugoročnom financiranju gospodarstva Unije te u osiguravanju sigurnih mirovina. One su ključan dio gospodarstva Unije jer u ime približno 75 milijuna članova i korisnika upravljaju imovinom vrijednom 2,5 bilijuna EUR. Strukovne mirovine trebalo bi unaprijediti ne dovodeći, međutim, u pitanje veliku važnost mirovinskih sustava socijalne sigurnosti kao sigurne, trajne i djelotvorne socijalne zaštite koja bi trebala jamčiti pristojan životni standard u starijoj životnoj dobi te bi stoga trebala predstavljati središnju točku cilja učvršćivanja europskih socijalnih modela.

(9)

U svjetlu demografskih kretanja u Uniji i stanja nacionalnih proračuna, strukovno mirovinsko osiguranje vrijedan je dodatak mirovinskim sustavima socijalne sigurnosti. Otporan mirovinski sustav obuhvaća raznolik raspon proizvoda, raznolikost institucija te djelotvorne i učinkovite nadzorne prakse.

(10)

Države članice trebale bi zaštititi radnike od siromaštva u starijoj životnoj dobi i promicati dopunske mirovinske programe povezane s ugovorima o radu kao dodatno pokriće uz mirovine iz javnih mirovinskih sustava.

(11)

Ovom Direktivom poštuju se temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, osobito pravo na zaštitu osobnih podataka, sloboda poduzetništva, pravo na vlasništvo, pravo na kolektivno pregovaranje i djelovanje i pravo na visoku razinu zaštite potrošača, posebno osiguravanjem više razine transparentnosti mirovinskog osiguranja, informiranog osobnog financijskog i mirovinskog planiranja kao i olakšavanjem prekogranične djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i prekograničnog prijenosa mirovinskih programa. Ova Direktiva treba se provoditi u skladu s tim pravima i načelima.

(12)

Posebice bi olakšavanje prekogranične djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i prekograničnog prijenosa mirovinskih programa pojašnjavanjem relevantnih postupaka i uklanjanjem nepotrebnih prepreka moglo imati pozitivan utjecaj na dotična poduzeća i njihove zaposlenike, bez obzira na to u kojoj državi članici rade, i to centralizacijom upravljanja mirovinskim uslugama koje se pružaju.

(13)

Prekogranična djelatnost institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ne bi trebala dovoditi u pitanje nacionalno socijalno i radno pravo, mjerodavno za područje programâstrukovnog mirovinskog osiguranja države članice domaćina, koje je primjenjivo na odnos između poduzeća koje nudi strukovne programe („pokroviteljsko poduzeće”) te članova i korisnika. Prekogranična djelatnost i prekogranični prijenos mirovinskih programa razlikuju se, te bi trebali biti uređeni različitim odredbama. Ako prekogranični prijenos mirovinskog programa rezultira prekograničnom djelatnosti, trebale bi se primjenjivati odredbe o prekograničnoj djelatnosti.

(14)

Ako se pokroviteljsko poduzeće i institucija za strukovno mirovinsko osiguranje nalaze u istoj državi članici, činjenica da članovi ili korisnici mirovinskog programa imaju prebivalište u drugoj državi članici sama po sebi ne čini prekograničnu djelatnost.

(15)

Države članice trebale bi voditi računa o tome da je potrebno zaštititi mirovinska prava radnika koji su privremeno poslani na rad u drugu državu članicu.

(16)

Unatoč stupanju na snagu Direktive 2003/41/EZ, prekogranična djelatnost ograničena je zbog razlika u nacionalnom, socijalnom i radnom pravu. Štoviše, i dalje postoje važne bonitetne prepreke zbog kojih je za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje prekogranično upravljanje mirovinskim programima skuplje. Osim toga, potrebno je poboljšati postojeću minimalnu razinu zaštite članova i korisnika. To je još važnije i zbog toga što rizike dugovječnosti i tržišne rizike sve više snose članovi i korisnici, a ne institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ili pokroviteljsko poduzeće. Osim toga, potrebno je povećati postojeću minimalnu razinu informiranja članova i korisnika.

(17)

Bonitetna pravila utvrđena u ovoj Direktivi namijenjena su i osiguravanju visokog stupanja sigurnosti svim budućim umirovljenicima uvođenjem strogih nadzornih standarda i omogućavanju dobrog, razboritog i učinkovitog upravljanja programima strukovnog mirovinskog osiguranja.

(18)

Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi biti potpuno odvojene od bilo kojeg pokroviteljskog poduzeća i poslovati na temelju kapitalizacije u svrhu osiguravanja mirovina. Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje posluju s isključivom svrhom osiguravanja mirovina trebale bi imati slobodu pružanja usluga i slobodu ulaganja te podlijegati samo koordiniranim bonitetnim zahtjevima, bez obzira na to smatraju li se te institucije za strukovno mirovinsko osiguranje pravnim subjektima.

(19)

Države članice trebale bi u skladu s načelom supsidijarnosti zadržati punu nadležnost za organizaciju svojih mirovinskih sustava kao i za odluke o ulozi svakog od triju „stupova” mirovinskog sustava u pojedinačnim državama članicama. U kontekstu drugog stupa, one bi također trebale zadržati punu nadležnost za ulogu i funkcije različitih institucija koje osiguravaju strukovne mirovine, kao što su mirovinski fondovi za cjelokupnu gospodarsku granu, korporativni mirovinski fondovi i društva za životno osiguranje. Ovom se Direktivom ne namjerava dovesti u pitanje ovo posebno pravo država članica, već ih potaknuti da izgrade odgovarajuće, sigurno i održivo strukovno mirovinsko osiguranje te olakšaju prekograničnu djelatnost.

(20)

Uzimajući u obzir potrebu da se dodatno poboljša strukovno mirovinsko osiguranje, Komisija bi trebala osigurati znatnu dodanu vrijednost na razini Unije poduzimanjem daljnjih koraka za podršku suradnji država članica sa socijalnim partnerima na poboljšanju drugog stupa programa mirovinskog osiguranja te osnivanjem skupine stručnjaka na visokoj razini radi povećanja štednje u drugom mirovinskom stupu u državama članicama, uključujući promicanje razmjene najboljih praksi među državama članicama, posebno u pogledu prekogranične djelatnosti.

(21)

Nacionalna pravila o sudjelovanju samozaposlenih osoba u institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje razlikuju se. U nekim državama članicama institucije za strukovno mirovinsko osiguranje mogu poslovati na temelju sporazuma s granskim udrugama čiji članovi djeluju u svojstvu samozaposlenih osoba ili izravno sa samozaposlenim osobama i zaposlenicima. U nekim državama članicama samozaposlena osoba može postati članom institucije za strukovno mirovinsko osiguranje ako samozaposlena osoba ima ulogu poslodavca ili pruža profesionalne usluge nekom poduzeću. U nekim državama članicama samozaposlene osobe ne mogu se pridružiti instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje, osim ako su ispunjeni određeni zahtjevi, uključujući one utvrđene socijalnim i radnim pravom.

(22)

Institucije koje upravljaju programima socijalnog osiguranja koji su već koordinirani na razini Unije trebale bi biti isključene iz područja primjene ove Direktive. Ipak, trebalo bi uzeti u obzir specifičnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koje u jednoj državi članici upravljaju i programima socijalne sigurnosti i programima strukovnog mirovinskog osiguranja.

(23)

Institucije koje posluju prema načelu financiranja kapitala u sklopu obveznih programa socijalne sigurnosti nisu obuhvaćene ovom Direktivom.

(24)

Financijske institucije koje već imaju koristi od zakonodavnog okvira Unije trebale bi općenito biti isključene iz područja primjene ove Direktive. Međutim, budući da i takve institucije u nekim slučajevima mogu nuditi usluge strukovnog mirovinskog osiguranja, važno je osigurati da ova Direktiva ne dovede do narušavanja tržišnog natjecanja. Takva se narušavanja mogu izbjeći primjenom bonitetnih zahtjeva ove Direktive na poslove strukovnog mirovinskog osiguranja koje obavljaju društva za životno osiguranje u skladu s člankom 2. stavkom 3. točkom (a) podtočkama od i. do iii. i člankom 2. stavkom 3. točkom (b) podtočkama od ii. do iv. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6). Komisija bi također trebala pažljivo pratiti situaciju na tržištu strukovnih mirovinskih osiguranja te procijeniti mogućnost proširenja neobvezne primjene ove Direktive na druge financijske institucije uređene propisima.

(25)

Budući da je cilj institucija za strukovno mirovinsko osiguranje osigurati financijsku sigurnost u mirovini, mirovine koje one isplaćuju trebale bi u pravilu biti u obliku doživotnih isplata, periodičnih isplata, jednokratnih isplata ili bilo koje kombinacije navedenog.

(26)

Važno je osigurati da starije osobe i osobe s invaliditetom ne budu izložene riziku siromaštva te da mogu imati dostojan životni standard. Primjereno pokriće biometrijskih rizika u okviru programâ strukovnog mirovinskog osiguranja važan je aspekt borbe protiv siromaštva i nesigurnosti starijih ljudi. Pri uspostavljanju mirovinskog programa poslodavci i zaposlenici, ili njihovi predstavnici, trebali bi razmotriti mogućnost mirovinskog programa koji uključuje pokriće rizika dugovječnosti i rizika od profesionalne nesposobnosti za rad kao i skrbi za preživjele uzdržavane osobe.

(27)

Dajući državama članicama mogućnost da iz područja primjene nacionalnog provedbenog prava isključe institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje upravljaju mirovinskim programima koji ukupno imaju manje od 100 članova može se olakšati nadzor u tim državama članicama, bez ugrožavanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta u tom području. Ipak, time se ne bi trebalo ugroziti pravo takvih institucija za strukovno mirovinsko osiguranje da imenuju investicijske upravitelje s poslovnim nastanom u drugoj državi članici koji su u njoj za tu djelatnost dobili valjano odobrenje za rad za upravljanje svojim investicijskim portfeljem, te skrbnike ili depozitare s poslovnim nastanom u drugoj državi članici koji su u njoj za tu djelatnost dobili valjano odobrenje za rad za skrbništvo nad svojom imovinom. U svakom slučaju, države članice trebale bi primjenjivati određene odredbe o pravilima ulaganja i sustavu upravljanja na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje upravljaju mirovinskim programima koji ukupno imaju više od 15 članova.

(28)

Institucije kao što su „Unterstützungskassen” u Njemačkoj, u kojima članovi nemaju zakonska prava na primanja određenog iznosa i u kojima su njihovi interesi zaštićeni obveznim zakonskim osiguranjem u slučaju insolventnosti trebale bi biti isključene iz područja primjene ove Direktive.

(29)

Radi zaštite članova i korisnika institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi svoje djelatnosti ograničiti na one navedene u ovoj Direktivi i one koje iz njih proizlaze.

(30)

U slučaju stečaja pokroviteljskog poduzeća, članovi su izloženi riziku gubitka poslova i stečenih mirovinskih prava. Zbog toga je potrebno osigurati jasnu odvojenost pokroviteljskog poduzeća od institucije za strukovno mirovinsko osiguranje i utvrditi minimalne bonitetne standarde za zaštitu članova. Pri utvrđivanju takvih standarda trebalo bi voditi računa o pristupu institucija za strukovno mirovinsko osiguranje programima za zaštitu mirovina ili sličnim mehanizmima kojima se štite stečena individualna prava članova i korisnika od rizika neispunjena obveza od strane pokroviteljskog poduzeća.

(31)

Poslovanje institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i nadzor nad njima znatno se razlikuju među državama članicama. U nekim državama članicama nadzor se ne provodi samo nad samom institucijom za strukovno mirovinsko osiguranje, već se može provoditi i nad subjektima ili društvima koji su dobili odobrenje za upravljanje takvim institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje. Države članice trebale bi imati mogućnost uzeti u obzir takvu specifičnost, pod uvjetom da su svi zahtjevi utvrđeni u ovoj Direktivi stvarno ispunjeni. Države članice trebale bi također imati mogućnost društvima za osiguranje i drugim financijskim subjektima dopustiti da upravljaju institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje.

(32)

Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje su mirovinske institucije sa socijalnom svrhom koje pružaju financijske usluge. Odgovorne su za osiguravanje strukovnih mirovina te bi stoga trebale ispunjavati određene minimalne bonitetne standarde s obzirom na svoje djelatnosti i uvjete poslovanja, uzimajući u obzir nacionalna pravila i ustaljene prakse. Međutim, prema takvim se institucijama ne bi trebalo postupati kao prema običnim pružateljima financijskih usluga. Njihovu socijalnu funkciju te trostrani odnos između zaposlenika, poslodavca i institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebalo bi na odgovarajući način priznati i podržati kao vodeća načela ove Direktive.

(33)

U slučaju da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje u skladu s nacionalnim pravom upravljaju mirovinskim fondovima koji nemaju pravnu osobnost i koji se sastoje od mirovinskih programa individualnih članova čija je imovina odvojena od imovine institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, države članice trebale bi imati mogućnost smatrati svaki mirovinski fond jednim mirovinskim programom u smislu ove Direktive.

(34)

Veliki broj institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u određenim državama članicama znači da je potrebno pragmatično rješenje u pogledu prethodnog odobrenja za rad institucija za strukovno mirovinsko osiguranje. Međutim, ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje želi upravljati programom u drugoj državi članici, trebalo bi se zahtijevati prethodno odobrenje za rad od nadležnog tijela matične države članice.

(35)

Ne dovodeći u pitanje nacionalno socijalno i radno pravo u području organizacije mirovinskih sustava, uključujući obvezno članstvo i rezultate pregovora o kolektivnim ugovorima, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi imati mogućnost pružanja usluga u drugim državama članicama po primitku odobrenja za rad od nadležnog tijela matične države članice institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. Institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje trebalo bi dozvoliti prihvaćanje pokroviteljstva poduzeća koja se nalaze u bilo kojoj državi članici te upravljanje mirovinskim programima s članovima u više od jedne države članice. To bi moglo dovesti do znatne ekonomije razmjera za takve institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, poboljšati konkurentnost industrije Unije i olakšati mobilnost radne snage.

(36)

Pri ostvarivanju prava institucije za strukovno mirovinsko osiguranje sa sjedištem u jednoj državi članici na upravljanje programom strukovnog mirovinskog osiguranja ugovorenim u drugoj državi članici trebalo bi u potpunosti poštovati odredbe socijalnog i radnog prava koje su na snazi u državi članici domaćinu u mjeri u kojoj je ono mjerodavno za programe strukovnog mirovinskog osiguranja, na primjer određivanje i isplata mirovina i uvjeti za prenosivost mirovinskih prava. Trebalo bi pojasniti područje primjene bonitetnih pravila kako bi se osigurala pravna sigurnost za prekogranične djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.

(37)

Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi unutar Unije moći prenijeti mirovinske programe na druge institucije za strukovno mirovinsko osiguranje preko granica kako bi se pojednostavnila organizacija strukovnog mirovinskog osiguranja na razini Unije. Prijenosi bi trebali podlijegati odobrenju nadležnog tijela u matičnoj državi članici institucije za strukovno mirovinsko osiguranje primateljice nakon što je to nadležno tijelo primilo suglasnost nadležnog tijela u matičnoj državi članici institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koja prenosi mirovinski program. Prijenos i uvjeti prijenosa trebali bi podlijegati prethodnom odobrenju većine dotičnih članova i većine dotičnih korisnika ili, ako je to primjenjivo, većine njihovih predstavnika, kao što su fiducijari programa koji se zasniva na fiduciji.

(38)

U slučaju prijenosa dijela mirovinskog programa, trebalo bi osigurati održivost i prenesenog dijela i preostalog dijela mirovinskog programa, a prava svih članova i korisnika trebalo bi nakon prijenosa zaštititi na odgovarajući način tako da se i od institucija za strukovno mirovinsko osiguranje prenositeljica i od institucija za strukovno mirovinsko osiguranje primateljica zahtijeva da moraju imati dostatnu i odgovarajuću imovinu kako bi se pokrile tehničke pričuve za preneseni dio programa i preostali dio programa.

(39)

Kako bi se olakšala koordinacija nadzornih praksi, EIOPA može zatražiti informacije od nadležnih tijela u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene Uredbom (EU) br. 1094/2010. Nadalje, u slučaju cjelovitog ili djelomičnog prekograničnog prijenosa mirovinskog programa, kada je došlo do neslaganja među dotičnim nadležnim tijelima, EIOPA bi trebala imati mogućnost provedbe posredovanja.

(40)

Razborit izračun tehničkih pričuva ključni je uvjet za osiguravanje i kratkoročnog i dugoročnog ispunjavanja obveza isplate mirovina. Tehničke pričuve trebalo bi izračunati na temelju priznatih aktuarskih metoda te bi ih trebao ovjeriti aktuar ili drugi stručnjak u tom području. Najviše kamatne stope trebalo bi odabrati razborito i u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravilima. Minimalni iznos tehničkih pričuva trebao bi biti dostatan i za nastavak isplate primanja koja se već isplaćuju korisnicima te također odražavati obveze koje proizlaze iz stečenih mirovinskih prava članova. Aktuarsku funkciju trebale bi obavljati osobe koje posjeduju znanje o aktuarskoj i financijskoj matematici koje je razmjerno veličini, vrsti, opsegu i složenosti rizika svojstvenih djelatnostima institucije za strukovno mirovinsko osiguranje i koje mogu dokazati svoje relevantno iskustvo u vezi s važećim profesionalnim kvalifikacijama ili drugim standardima.

(41)

Rizici koje pokrivaju institucije za strukovno mirovinsko osiguranje znatno se razlikuju od jedne do druge države članice. Matične države članice stoga bi trebale imati mogućnost zahtijevati da izračun tehničkih pričuva podliježe dodatnim i detaljnijim pravilima od onih utvrđenih u ovoj Direktivi.

(42)

Dostatna i primjerena imovina za pokriće tehničkih pričuva trebala bi se zahtijevati radi zaštite interesa članova i korisnika mirovinskog programa u slučaju insolventnosti pokroviteljskog poduzeća.

(43)

Kako bi se promicali jednaki uvjeti za domaće i prekogranične institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, države članice trebale bi uzimati u obzir zahtjeve u vezi s pokrićem i za domaće i za prekogranične institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.

(44)

U brojnim slučajevima postoji mogućnost da pokroviteljsko poduzeće, a ne sama institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, pokriva biometrijske rizike ili jamči određena primanja ili uspješnost ulaganja. Međutim, u pojedinim slučajevima sama je institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ta koja osigurava takvo pokriće ili pruža jamstva, dok se obveze pokrovitelja općenito svode na plaćanje potrebnih doprinosa. U takvim okolnostima dotična institucija za strukovno mirovinsko osiguranje trebala bi raspolagati regulatornim kapitalom koji se temelji na vrijednosti tehničkih pričuva i rizičnog kapitala.

(45)

Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje jesu ulagatelji na vrlo dugi rok. Otkup imovine koju drže te institucije za strukovno mirovinsko osiguranje općenito ne smije imati drugu svrhu osim osiguravanja mirovina. Štoviše, radi zaštite prava članova i korisnika na odgovarajući način, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi imati mogućnost odabira takve raspodjele imovine koja precizno odgovara vrsti i trajanju njihovih obveza. Stoga je potreban učinkovit nadzor i pristup pravilima ulaganja koji institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje dopuštaju dovoljnu fleksibilnost u odlučivanju o najsigurnijoj i najučinkovitijoj politici ulaganja te ih obvezuju na razborito postupanje. Poštovanje načela razboritosti stoga zahtijeva politiku ulaganja prilagođenu strukturi članstva pojedinačne institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.

(46)

Utvrđivanjem načela razboritosti kao temeljnog načela kapitalnih ulaganja te omogućavanjem prekograničnog poslovanja institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje potiče se preusmjeravanje štednje u sektor strukovnog mirovinskog osiguranja, čime se pridonosi gospodarskom i socijalnom napretku.

(47)

Nadzorne metode i prakse razlikuju se među državama članicama. Stoga bi državama članicama trebalo dati određeno diskrecijsko pravo pri utvrđivanju preciznih pravila ulaganja koja žele propisati za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje se nalaze na njihovom državnom području. Takvim se pravilima ipak ne bi smjelo ograničiti slobodno kretanje kapitala, osim ako je to opravdano bonitetnim razlozima.

(48)

Ovom bi Direktivom trebalo osigurati odgovarajuću razinu slobode ulaganja za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. Kao ulagatelji na vrlo dugi rok s niskim rizikom likvidnosti, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje u poziciji su, unutar razboritih granica, ulagati u nelikvidnu imovinu kao što su dionice te u druge instrumente s dugoročnim ekonomskim profilom kojima se ne trguje na uređenim tržištima, multilateralnim trgovinskim platformama (MTP) ili organiziranim trgovinskim platformama (OTP). One također mogu ostvariti korist od prednosti međunarodne diversifikacije. Ulaganja u dionice u valutama različitima od valute njihovih obveza i u druge instrumente s dugoročnim ekonomskim profilom kojima se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-ovima ili OTP-ovima stoga ne bi trebalo ograničavati, u skladu s načelom razboritosti kako bi se zaštitili interesi članova i korisnika, osim zbog bonitetnih razloga.

(49)

Poimanje instrumenata s dugoročnim ekonomskim profilom jest široko. Takvi su instrumenti neprenosivi vrijednosni papiri te stoga nemaju pristup likvidnosti sekundarnih tržišta. Često iziskuju obveze na određeno vrijeme, što ograničava njihovu utrživost te bi trebali podrazumijevati sudjelovanje i dužničke instrumente neuvrštenih poduzeća i zajmove koji su im odobreni. Neuvrštena poduzeća uključuju infrastrukturne projekte, neuvrštena društva koja ulažu u rast, nekretnine ili drugu imovinu koja bi mogla biti prihvatljiva za dugoročna ulaganja. Infrastrukturni projekti kojim imaju nizak udio ugljika i koji su otporni na klimatske promjene često su neuvrštena imovina i oslanjaju se na dugoročne kredite za financiranje projekta.

(50)

Institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje trebalo bi omogućiti ulaganje u drugim državama članicama u skladu s pravilima njihove matične države članice kako bi se smanjio trošak prekogranične djelatnosti. Stoga se državi članici domaćinu ne bi smjelo dopustiti uvođenje dodatnih zahtjeva u vezi s ulaganjem za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje se nalaze u drugim državama članicama.

(51)

Pojedinci moraju imati jasan pregled nad svojim stečenim mirovinskim pravima koja proizlaze iz zakonom predviđenih programa mirovinskog osiguranja i programa strukovnog mirovinskog osiguranja, posebice ako su takva prava stekli u više od jedne države članice. Taj bi se pregled mogao ostvariti uvođenjem usluga za praćenje mirovina u cijeloj Uniji, sličnih onima koje su već uspostavljene u nekim državama članicama nakon što je Komisija 16. veljače 2012. objavila bijelu knjigu pod naslovom „Program za primjerene, sigurne i održive mirovine”, u kojoj se promiče razvoj takvih usluga.

(52)

Neki rizici ne mogu se smanjiti kvantitativnim zahtjevima koji se odražavaju u zahtjevima u vezi s tehničkim pričuvama i u vezi s pokrićem, već se oni pravilno mogu otkloniti zahtjevima u vezi s upravljanjem. Stoga je za odgovarajuće upravljanje rizicima i zaštitu članova i korisnika ključno osigurati djelotvoran sustav upravljanja. Takvi bi sustavi trebali biti razmjerni veličini, vrsti, opsegu i složenosti djelatnosti institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.

(53)

Politike nagrađivanja kojima se potiče prekomjerno preuzimanje rizika mogu ugroziti dobro i djelotvorno upravljanje rizicima institucija za strukovno mirovinsko osiguranje. Načela i zahtjevi u vezi s objavljivanjem za politike nagrađivanja koji se primjenjuju na ostale financijske institucije u Uniji trebali bi se primjenjivati i na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, ali vodeći računa o specifičnoj upravljačkoj strukturi institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u usporedbi s ostalim financijskim institucijama i potrebi uzimanja u obzir veličine, vrste, opsega i složenosti djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.

(54)

Ključna funkcija jest kapacitet za obavljanje određenih zadaća upravljanja. Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi raspolagati dostatnim kapacitetima za obavljanje funkcije upravljanja rizicima, funkcije unutarnje revizije i, ako je to primjenjivo, aktuarske funkcije. Osim ako je drugačije određeno u ovoj Direktivi, utvrđivanje pojedine ključne funkcije ne bi trebalo sprječavati instituciju za strukovno mirovinsko osiguranje da slobodno odlučuje o načinu na koji će organizirati tu ključnu funkciju u praksi. To ne bi smjelo dovesti do neopravdano opterećujućih zahtjeva jer bi trebalo uzeti u obzir veličinu, vrstu, opseg i složenost djelatnosti institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.

(55)

Osobe koje stvarno upravljaju institucijom za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi kao kolektiv biti stručne i primjerene, a osobe koje obavljaju ključne funkcije trebale bi imati odgovarajuće znanje i iskustvo te, ako je to primjenjivo, odgovarajuće profesionalne kvalifikacije. Međutim, zahtjevima u vezi s obavješćivanjem nadležnih tijela trebali bi podlijegati samo nositelji ključnih funkcija.

(56)

Uz iznimku funkcije unutarnje revizije, jedna osoba ili organizacijska jedinica trebala bi moći obavljati više od jedne ključne funkcije. Međutim, osoba ili organizacijska jedinica koja obavlja ključnu funkciju trebala bi biti različita od osobe ili organizacijske jedinice koja obavlja sličnu ključnu funkciju u pokroviteljskom poduzeću. Države članice trebale bi moći dopustiti instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje obavljanje ključne funkcije putem iste osobe ili organizacijske jedinice kao i pokroviteljsko poduzeće, pod uvjetom da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje objasni na koji način ona sprječava bilo kakve sukobe interesa s pokroviteljskim poduzećem ili upravlja takvim sukobima interesa.

(57)

Ključno je da institucije za strukovno mirovinsko osiguranje poboljšaju upravljanje rizicima i da pritom vode računa o cilju ostvarivanja pravedne raspodjele rizika i koristi među generacijama u strukovnom mirovinskom osiguranju kako bi se potencijalne ranjivosti u pogledu održivosti mirovinskih programa mogle pravilno razumjeti i kako bi ih se moglo raspraviti s relevantnim nadležnim tijelima. Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi u okviru svojih sustava za upravljanje rizicima za svoje djelatnosti povezane s mirovinama izraditi procjenu rizika. Tu bi procjenu rizika trebalo staviti na raspolaganje i nadležnim tijelima te bi njome, prema potrebi, trebalo obuhvatiti, između ostalog, rizike povezane s klimatskim promjenama, korištenjem resursa, okolišem, socijalne rizike i rizike povezane sa smanjenjem vrijednosti imovine zbog regulatornih promjena („bezvrijedna imovina”).

(58)

Okolišni, socijalni i upravljački čimbenici, kako su navedeni u Načelima odgovornog ulaganja koja podupiru Ujedinjeni narodi, važni su za politiku ulaganja i sustave upravljanja rizicima institucija za strukovno mirovinsko osiguranje. Države članice trebale bi od institucija za strukovno mirovinsko osiguranje zahtijevati da se izričito izjasne o tome kada se takvi čimbenici razmatraju u odlukama o ulaganju i na koji način oni čine dio njihova sustava upravljanja rizicima. Relevantnost i značajnost okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika za ulaganja u okviru programa te informacije o načinu na koji se o takvim čimbenicima vodi računa trebali bi činiti dio informacija koje institucija za strukovno mirovinsko osiguranje pruža u skladu s ovom Direktivom. Time se ne sprječava instituciju za strukovno mirovinsko osiguranje da ispuni taj zahtjev na način da u takvim informacijama navede da se okolišni, socijalni i upravljački čimbenici nisu razmatrali u njezinoj politici ulaganja ili da su troškovi sustava za praćenje relevantnosti i značajnosti takvih čimbenika te načina na koji se o njima vodi računa nerazmjerni veličini, vrsti, opsegu i složenosti njezinih djelatnosti.

(59)

Svaka država članica trebala bi zahtijevati od svake institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koja se nalazi na njezinom državnom području sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih izvješća kojima se uzimaju u obzir svi mirovinski programi kojima institucija za strukovno mirovinsko osiguranje upravlja te, ako je to primjenjivo, sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja i godišnjih izvješća za svaki mirovinski program pojedinačno. Godišnji financijski izvještaji i godišnja izvješća, koje propisno odobrava ovlaštena osoba i koji daju istinit i objektivan prikaz imovine, obveza i financijskog položaja institucije za strukovno mirovinsko osiguranje za svaki pojedini mirovinski program kojim upravlja institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, čine ključni izvor informacija za članove i korisnike programa te nadležna tijela. Oni posebno omogućavaju nadležnim tijelima praćenje financijske stabilnosti institucije za strukovno mirovinsko osiguranje te procjenu sposobnosti institucije za strukovno mirovinsko osiguranje za ispunjavanje svih njezinih ugovornih obveza. Godišnji financijski izvještaji i godišnja izvješća trebali bi biti objavljeni na internetskim stranicama, ako je to moguće, ili na druge načine kao npr. stavljanjem na raspolaganje primjeraka na zahtjev.

(60)

Politika ulaganja institucije za strukovno mirovinsko osiguranje odlučujući je čimbenik i za sigurnost i za dugoročnu ekonomsku održivost programâ strukovnog mirovinskog osiguranja. Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje stoga bi trebale sastaviti i najmanje svake tri godine preispitati izjavu o načelima ulaganja. Takva izjava trebala bi biti dostupna nadležnim tijelima te, na zahtjev, također članovima i korisnicima svakog pojedinog mirovinskog programa.

(61)

Institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje trebalo bi dopustiti da sve djelatnosti, uključujući ključne funkcije, u cijelosti ili djelomično, povjere pružateljima usluga koji djeluju u njihovo ime. Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi i dalje biti u potpunosti odgovorne za ispunjavanje svih svojih obveza na temelju ove Direktive kada izdvajaju ključne funkcije ili bilo koje druge poslove. Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi sklopiti pisani sporazum s pružateljem usluga kada izdvajaju bilo koje poslove. Za potrebe ove Direktive to ne obuhvaća sporazume o uslugama operativnog tipa, na primjer za sigurnosno osoblje ili osoblje koje se bavi održavanjem.

(62)

Države članice trebale bi moći zahtijevati imenovanje depozitara kada je riječ o pohrani imovine institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.

(63)

Uzimajući u obzir vrstu uspostavljenog mirovinskog programa i povezanog administrativnog opterećenja, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi potencijalnim članovima, članovima i korisnicima pružati jasne i odgovarajuće informacije radi podrške pri donošenju odluka o njihovom umirovljenju i osigurati visoku razinu transparentnosti tijekom različitih faza programa, a to su faza prije učlanjenja, faza članstva (uključujući fazu prije umirovljenja) i faza nakon umirovljenja. Posebno bi trebalo dati informacije o stečenim mirovinskim pravima, predviđenim razinama mirovina, rizicima i jamstvima te troškovima. U slučaju da se predviđene razine mirovina temelje na ekonomskim scenarijima, te bi informacije također trebale sadržavati nepovoljan scenarij koji bi trebao biti ekstreman, ali moguć. Ako članovi snose rizik ulaganja, ključne su i dodatne informacije o ulagačkom profilu, svim dostupnim opcijama i povijesnim prinosima. Informacije bi trebale odgovarati potrebama korisnika te bi se njima trebalo voditi računa o Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, osobito u pogledu pristupačnosti i pristupa informacijama, kao što je predviđeno u članku 3. odnosno članku 21. te konvencije. Države članice mogu odlučiti dodatno odrediti tko može pružati informacije koje se daju potencijalnim članovima, članovima i korisnicima, uključujući službe za praćenje mirovina.

(64)

S obzirom na specifičnosti programa kojima se osigurava određena razina primanja, na takva primanja, osim u izvanrednim okolnostima, ne utječu povijesni prinosi ni struktura troškova. Informacije o tome stoga bi se trebale pružati samo u slučaju programa u kojima članovi snose rizik ulaganja ili mogu donositi odluke o ulaganju.

(65)

Potencijalnim članovima trebalo bi prije učlanjenja u program dati sve potrebne informacije kako bi oni mogli donijeti informiranu odluku. Ako potencijalni članovi nemaju izbora i automatski ih se učlanjuje u mirovinski program, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje trebala bi im odmah nakon učlanjenja pružiti ključne relevantne informacije o njihovu članstvu.

(66)

Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi za članove sastaviti izvještaj o mirovinskim primanjima s ključnim osobnim i općim informacijama o mirovinskom programu. Izvještaj o mirovinskim primanjima trebao bi biti jasan i sveobuhvatan te bi trebao sadržavati relevantne i odgovarajuće informacije kako bi se olakšalo razumijevanje mirovinskih prava tijekom vremena i prema programima te biti u interesu mobilnosti radne snage.

(67)

Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebale bi svoje članove obavijestiti o opcijama isplate dovoljno unaprijed prije umirovljenja. Ako se mirovina ne isplaćuje kao doživotna renta, članovi koji se približavaju umirovljenju trebali bi primiti informacije o dostupnim proizvodima za isplatu mirovina kako bi se olakšalo financijsko planiranje umirovljenja.

(68)

Tijekom faze isplate mirovine korisnici bi i dalje trebali primati informacije o svojim primanjima i odgovarajućim opcijama isplate. To je osobito važno ako korisnici u fazi isplate snose znatnu razinu rizika ulaganja. Korisnici bi također trebali biti obaviješteni o svakom smanjenju razine primanja koja im pripadaju nakon što je odluka koja će dovesti do smanjenja donesena, a prije no što se provede bilo koje takvo smanjenje. Institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje preporučuje se, kao primjer najbolje prakse, da se savjetuju s korisnicima prije donošenja takvih odluka.

(69)

Nadležnom bi tijelu pri izvršavanju ovlasti primarni ciljevi trebali biti zaštita prava članova i korisnika te stabilnost i dobro funkcioniranje institucija za strukovno mirovinsko osiguranje.

(70)

Područje primjene bonitetnog nadzora razlikuje se među državama članicama. To može prouzročiti probleme ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje mora poštovati bonitetnu regulativu svoje matične države članice i istodobno poštovati socijalno i radno pravo svoje države članice domaćina. Pojašnjenjem područja koja se smatraju dijelom bonitetnog nadzora za potrebe ove Direktive smanjuju se pravna nesigurnost i povezani transakcijski troškovi.

(71)

Unutarnje tržište za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje zahtijeva obostrano priznavanje bonitetnih standarda. Nadležna tijela matične države članice institucije za strukovno mirovinsko osiguranje trebala bi nadzirati poštuje li institucija za strukovno mirovinsko osiguranje te standarde. Države članice trebale bi nadležnim tijelima dodijeliti potrebne ovlasti za primjenu preventivnih ili korektivnih mjera ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje prekrši bilo koji od zahtjeva ove Direktive.

(72)

Kako bi se osigurao djelotvoran nadzor izdvojenih poslova, uključujući sve naknadne ponovno izdvojene poslove, ključno je da nadležna tijela imaju pristup svim relevantnim podacima pružatelja usluga kojima je povjereno obavljanje izdvojenih poslova, bez obzira na to je li taj pružatelj usluga regulirani ili neregulirani subjekt, te da imaju pravo obavljanja izravnih nadzora. Kako bi se u obzir uzela kretanja na tržištu i osiguralo stalno poštovanje uvjeta za izdvajanje, nadležna tijela trebala bi imati potrebne ovlasti da od institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i pružatelja usluga zatraže informacije o bilo kojim izdvojenim poslovima.

(73)

Trebalo bi predvidjeti razmjenu informacija između nadležnih tijela vlasti, drugih tijela vlasti i ostalih tijela kojima je povjerena zadaća jačanja financijske stabilnosti i prestanka mirovinskih programa. Stoga je potrebno odrediti uvjete pod kojima bi te razmjene informacija trebale biti moguće. Nadalje, ako se informacije mogu objaviti samo uz izričitu suglasnost nadležnih tijela, tim tijelima trebalo bi omogućiti da, prema potrebi, za davanje suglasnosti zahtijevaju ispunjavanje strogih uvjeta.

(74)

Svaka obrada osobnih podataka koja se provodi na temelju ove Direktive, poput razmjene ili prijenosa osobnih podataka koju provode nadležna tijela, trebala bi biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (7), a svaka razmjena ili prijenos informacija koju provode europska nadzorno tijela na temelju ove Direktive trebala bi biti u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(75)

Kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta za strukovno mirovinsko osiguranje organiziranog na razini Unije, Komisija bi nakon savjetovanja s EIOPA-om trebala preispitati primjenu ove Direktive i o tome sastaviti izvješće koje bi trebala podnijeti Europskom parlamentu i Vijeću do 13. siječnja 2023.

(76)

Kako bi se osiguralo pošteno tržišno natjecanje među institucijama, prijelazno razdoblje u kojem se društvima za osiguranje koja ulaze u područje primjene Direktive 2009/138/EZ dopušta vođenje njihovih poslova strukovnog mirovinskog osiguranja u skladu s pravilima iz članka 4. ove Direktive trebalo bi produljiti do 31. prosinca 2022. Direktivu 2009/138/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(77)

Daljnji razvoj modelâ solventnosti, kao što je cjelovita bilanca, na razini Unije nije realan u praktičnom smislu i nije djelotvoran u smislu troškova i koristi, osobito s obzirom na raznovrsnost institucija za strukovno mirovinsko osiguranje u državama članicama i među njima. Stoga na razini Unije ne bi trebalo razvijati nikakve kvantitativne zahtjeve u vezi s kapitalom u pogledu institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, kao što su Solventnost II. ili modeli temeljeni na cjelovitoj bilanci koji iz njih proizlaze, jer bi mogli smanjiti spremnost poslodavaca da pruže programe strukovnog mirovinskog osiguranja.

(78)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno stvaranje zakonodavnog okvira Unije koji obuhvaća institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svog opsega ili učinaka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tog cilja.

(79)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima, države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama prenošenja priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata.

(80)

Obvezu prenošenja ove Direktive u nacionalno pravo trebalo bi ograničiti na one odredbe koje predstavljaju suštinsku izmjenu u usporedbi s prijašnjim direktivama. Obveza prenošenja nepromijenjenih odredaba proizlazi iz prijašnjih direktiva.

(81)

Ovom Direktivom ne bi se trebale dovoditi u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalno pravo i datumâ početka primjene direktiva, koji su navedeni u Prilogu I. dijelu B,

(a)

institucije koje upravljaju programima socijalne sigurnosti obuhvaćenima Uredbom (EZ) br. 883/2004 (9) i Uredbom (EZ) br. 987/2009 (10) Europskog parlamenta i Vijeća;

(b)

institucije obuhvaćene direktivama 2009/65/EZ (11), 2009/138/EZ, 2011/61/EU (12), 2013/36/EU (13) i 2014/65/EU (14) Europskog parlamenta i Vijeća;

(c)

institucije koje posluju na temelju generacijske solidarnosti;

(d)

institucije u kojima zaposlenici pokroviteljskog poduzeća nemaju zakonska prava na primanja i u kojima pokroviteljsko poduzeće može u bilo kojem trenutku otkupiti imovinu i nije obvezno ispuniti svoje obveze isplate mirovina;

(e)

društva koja se koriste programima pričuva za mirovine radi isplate mirovina svojim zaposlenicima.

1.

„institucija za strukovno mirovinsko osiguranje” znači institucija, bez obzira na njezin pravni oblik, koja posluje na temelju kapitalizacije i koja je osnovana odvojeno od pokroviteljskog poduzeća ili strukovnog udruženja u svrhu osiguravanja mirovina u kontekstu strukovne djelatnosti na temelju sporazuma ili ugovora sklopljenoga:

i koja obavlja djelatnosti koje iz njega izravno proizlaze;

2.

„mirovinski program” znači ugovor, sporazum, punomoć ili pravila kojima se definira koje se mirovine osiguravaju i pod kojim uvjetima;

3.

„pokroviteljsko poduzeće” znači bilo koje poduzeće ili drugo tijelo, bez obzira na to uključuje li jednu ili više pravnih ili fizičkih osoba ili se od njih sastoji, koje djeluje kao poslodavac ili u svojstvu samozaposlene osobe ili kao njihova kombinacija i koje nudi mirovinski program ili plaća doprinose instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje;

4.

„mirovina” znači primanja koja se isplaćuju pri ostvarivanju ili očekivanom ostvarivanju prava na mirovinu, ili dodatna primanja koja se pružaju kao dopuna prethodno navedenim primanjima u obliku isplata u slučaju smrti, invalidnosti ili prestanka radnog odnosa ili u obliku isplata ili usluga za potporu u slučaju bolesti, siromaštva ili smrti. Radi omogućavanja financijske sigurnosti u mirovini ta primanja mogu imati oblik doživotnih isplata, periodičnih isplata, jednokratnih isplata ili bilo koje kombinacije navedenoga;

5.

„član” znači osoba koja nije korisnik ili potencijalni član i koja zbog svojih prijašnjih ili trenutačnih strukovnih djelatnosti ima ili će ostvariti pravo na mirovinu u skladu s odredbama mirovinskog programa;

6.

„korisnik” znači osoba koja prima mirovinu;

7.

„potencijalni član” znači osoba koja ispunjava uvjete za učlanjenje u mirovinski program;

8.

„nadležno tijelo” znači nacionalno tijelo zaduženo za obavljanje dužnosti predviđenih u ovoj Direktivi;

9.

„biometrijski rizici” znači rizici povezani sa smrću, invalidnosti i dugovječnosti;

10.

„matična država članica” znači država članica u kojoj je institucija za strukovno mirovinsko osiguranje registrirana ili ima odobrenje za rad i u kojoj se nalazi njezina središnja uprava u skladu s člankom 9.;

11.

„država članica domaćin” znači država članica čije se socijalno i radno pravo mjerodavno za područje programâ strukovnog mirovinskog osiguranja primjenjuje na odnos između pokroviteljskog poduzeća i članova ili korisnika;

12.

„institucija za strukovno mirovinsko osiguranje prenositeljica” znači institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koja prenosi sve obveze mirovinskog programa, tehničke pričuve te druge obveze i prava kao i pripadajuću imovinu ili njezinu novčanu protuvrijednost ili dio njih na instituciju za strukovno mirovinsko osiguranje koja je registrirana ili ima odobrenje za rad u drugoj državi članici;

13.

„institucija za strukovno mirovinsko osiguranje primateljica” znači institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koja prima sve obveze mirovinskog programa, tehničke pričuve te druge obveze i prava kao i pripadajuću imovinu ili njezinu novčanu protuvrijednost ili dio njih od institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koja je registrirana ili ima odobrenje za rad u drugoj državi članici;

14.

„uređeno tržište” znači uređeno tržište kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 21. Direktive 2014/65/EU;

15.

„multilateralna trgovinska platforma” ili „MTP” znači multilateralna trgovinska platforma ili MTP kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 22. Direktive 2014/65/EU;

16.

„organizirana trgovinska platforma” ili „OTP” znači organizirana trgovinska platforma ili OTP kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 23. Direktive 2014/65/EU;

17.

„trajni medij” znači svako sredstvo koje omogućava članu ili korisniku pohranjivanje informacija naslovljenih na njega osobno na način da mu budu dostupne za buduću uporabu i tijekom razdoblja koje odgovara namjeni tih informacija te koje mu omogućuje neizmijenjenu reprodukciju pohranjenih informacija;

18.

„ključna funkcija”, unutar sustava upravljanja, znači kapacitet za obavljanje praktičnih zadaća koje obuhvaćaju funkciju upravljanja rizicima, funkciju unutarnje revizije i aktuarsku funkciju;

19.

„prekogranična djelatnost” znači upravljanje mirovinskim programom, pri čemu je odnos između pokroviteljskog poduzeća i dotičnih članova i korisnika uređen socijalnim i radnim pravom mjerodavnim za područje programâ strukovnog mirovinskog osiguranja države članice koja nije matična država članica.

(a)

da je institucija za strukovno mirovinsko osiguranje provela pravilno utvrđena pravila o poslovanju svakog mirovinskog programa;

(b)

da se pokroviteljsko poduzeće, u slučaju da jamči isplatu mirovina, obvezalo na redovito financiranje.

(a)

ime države članice domaćina ili država članica domaćina koju(-e), ako je to primjenjivo, određuje pokroviteljsko poduzeće;

(b)

naziv i lokacija središnje uprave pokroviteljskog poduzeća;

(c)

glavna obilježja mirovinskog programa kojim će upravljati za pokroviteljsko poduzeće.

(a)

većine dotičnih članova i većine dotičnih korisnika ili, ako je to primjenjivo, većine njihovih predstavnika. Većina se definira u skladu s nacionalnim pravom. Informacije o uvjetima prijenosa dotičnim članovima i korisnicima ili, ako je to primjenjivo, njihovim predstavnicima stavlja na raspolaganje institucija za strukovno mirovinsko osiguranje prenositeljica pravovremeno i prije podnošenja zahtjeva iz stavka 4.; i

(b)

pokroviteljskog poduzeća, ako je to primjenjivo.

(a)

pisani sporazum između institucije za strukovno mirovinsko osiguranje prenositeljice i institucije za strukovno mirovinsko osiguranje primateljice u kojem se utvrđuju uvjeti prijenosa;

(b)

opis glavnih obilježja mirovinskog programa;

(c)

opis obveza i tehničkih pričuva koje treba prenijeti te drugih obveza i prava kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti;

(d)

nazivi i lokacije središnje uprave institucija za strukovno mirovinsko osiguranje prenositeljica i institucija za strukovno mirovinsko osiguranje primateljica te imena država članica u kojima je svaka institucija za strukovno mirovinsko osiguranje registrirana ili ima odobrenje za rad;

(e)

lokacija središnje uprave pokroviteljskog poduzeća te naziv pokroviteljskog poduzeća;

(f)

dokaz o prethodnom odobrenju u skladu sa stavkom 3.;

(g)

ako je to primjenjivo, imena država članica čije se socijalno i radno pravo mjerodavno za područje programâ strukovnog mirovinskog osiguranja primjenjuje na dotični mirovinski program.

(a)

je li institucija za strukovno mirovinsko osiguranje primateljica pružila sve informacije iz stavka 5.;

(b)

jesu li administrativna struktura, financijska situacija institucije za strukovno mirovinsko osiguranje primateljice i dobar ugled ili stručne kvalifikacije ili iskustvo osoba koje upravljaju institucijom za strukovno mirovinsko osiguranje primateljicom kompatibilni s predloženim prijenosom;

(c)

jesu li dugoročni interesi članova i korisnika institucije za strukovno mirovinsko osiguranje primateljice te preneseni dio programa zaštićeni na odgovarajući način tijekom i nakon prijenosa;

(d)

je li na dan prijenosa u potpunosti osigurano pokriće tehničkih pričuva institucije za strukovno mirovinsko osiguranje primateljice ako prijenos rezultira prekograničnom djelatnošću; i

(e)

je li imovina koju treba prenijeti dostatna i primjerena za pokriće obveza, tehničkih pričuva i drugih obveza i prava koje treba prenijeti, u skladu s važećim pravilima u matičnoj državi članici institucije za strukovno mirovinsko osiguranje primateljice.

(a)

jesu li, u slučaju djelomičnog prijenosa obveza mirovinskog programa, tehničkih pričuva te drugih obveza i prava kao i pripadajuće imovine ili njezine novčane protuvrijednosti, dugoročni interesi članova i korisnika preostalog dijela programa zaštićeni na odgovarajući način;

(b)

jesu li pojedinačna prava članova i korisnika barem jednaka nakon prijenosa;

(c)

je li imovina mirovinskog programa koji treba prenijeti dostatna i primjerena za pokriće obveza, tehničkih pričuva i drugih obveza i prava koje treba prenijeti, u skladu s važećim pravilima u matičnoj državi članici institucije za strukovno mirovinsko osiguranje prenositeljice.

(a)

minimalni iznos tehničkih pričuva izračunava se s pomoću dovoljno razboritog aktuarskog vrednovanja, uzimajući u obzir sve obveze za primanja i za doprinose u skladu s mirovinskim aranžmanima institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. On mora biti dostatan za nastavak isplata mirovina i primanja koje se već isplaćuju korisnicima te također odražavati obveze koje proizlaze iz stečenih mirovinskih prava članova. Gospodarske i aktuarske pretpostavke odabrane za vrednovanje obveza također se odabiru razborito, uzimajući u obzir, ako je to primjenjivo, primjerenu granicu nepovoljnog odstupanja;

(b)

najviše kamatne stope koje se koriste odabiru se razborito i određuju u skladu sa svim mjerodavnim pravilima matične države članice. Te razborite kamatne stope određuju se uzimajući u obzir:

(c)

biometrijske tablice koje se koriste za izračun tehničkih pričuva temelje se na načelima razboritosti, uzimajući u obzir glavna obilježja grupe članova i mirovinskih programa, a posebno očekivane promjene relevantnih rizika;

(d)

metoda i osnova izračuna tehničkih pričuva općenito su dosljedne od jedne do druge poslovne godine. Međutim, odstupanja se mogu opravdati promjenom pravnih, demografskih ili gospodarskih okolnosti na kojima se temelje pretpostavke.

(a)

institucija za strukovno mirovinsko osiguranje izrađuje konkretan i ostvariv plan kako bi ponovo uspostavila potreban iznos imovine za potpuno i pravodobno pokriće tehničkih pričuva. Plan mora biti dostupan članovima ili, ako je to primjenjivo, njihovim predstavnicima i/ili podlijegati odobrenju nadležnih tijela matične države članice;

(b)

pri sastavljanju plana vodi se računa o specifičnoj situaciji institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, a posebno o strukturi imovine/obveza, profilu rizičnosti, planu likvidnosti, dobnoj strukturi članova koji ostvaruju pravo na mirovinu, činjenici radi li se o programima u fazi pokretanja ili programima koji prelaze iz onih bez pokrića ili s djelomičnim pokrićem na one s potpunim pokrićem;

(c)

u slučaju likvidacije mirovinskog programa tijekom razdoblja navedenog u prvoj rečenici ovog stavka, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje o tome obavješćuje nadležna tijela matične države članice. Institucija za strukovno mirovinsko osiguranje utvrđuje postupak za prijenos imovine i pripadajućih obveza tog programa drugoj instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje, društvu za osiguranje ili drugom prikladnom tijelu. O tom postupku obavješćuju se nadležna tijela matične države članice, a okvirni prikaz postupka mora biti dostupan članovima ili, ako je to primjenjivo, njihovim predstavnicima u skladu s načelom povjerljivosti.

(a)

uplaćeni temeljni kapital ili, u slučaju da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ima oblik društva za uzajamno osiguranje, stvarni osnivački kapital i bilo koje račune članova društva za uzajamno osiguranje koji ispunjavaju sljedeće kriterije:

(b)

rezerve (zakonom predviđene i slobodne) koje ne odgovaraju preuzetim obvezama;

(c)

prenesenu dobit ili preneseni gubitak nakon umanjenja za dividende koje trebaju biti isplaćene; i

(d)

ako su nacionalnim pravom odobrene rezerve iz dobiti koje su iskazane u bilanci kada one mogu biti upotrijebljene za pokriće bilo kojih gubitaka koji mogu nastati i kada nisu stavljene na raspolaganje za raspodjelu članovima i korisnicama.

(a)

kumulativni povlašteni temeljni kapital i podređeni dužnički kapital u visini do 50 % vrijednosti raspoložive granice solventnosti i potrebne granice solventnosti, ovisno o tome koja je od njih niža, od čega su najviše 25 % podređeni zajmovi s fiksnim dospijećem, ili kumulativni povlašteni temeljni kapital s fiksnim rokom dospijeća, pod uvjetom da postoje obvezujući sporazumi u skladu s kojima su, u slučaju stečaja ili likvidacije institucije za mirovinsko strukovno osiguranje, podređeni temeljni kapital ili povlašteni dionički kapital po redoslijedu iza potraživanja svih ostalih vjerovnika i ne isplaćuju se sve dok se ne namire svi ostali dugovi;

(b)

vrijednosne papire koji nemaju specificiran datum dospijeća i ostale instrumente, uključujući kumulativne povlaštene dionice različite od onih iz točke (a), u maksimalnom iznosu od 50 % raspoložive ili potrebne granice solventnosti, ovisno o tome koja je od njih niža, za sve takve vrijednosne papire, i podređeni dužnički kapital iz točke (a) pod uvjetom da oni ispunjavaju sljedeće uvjete:

U svrhu točke (a), podređeni dužnički kapital također ispunjava sljedeće uvjete:

(a)

kada se ne primjenjuje cilmerizacija ili kada je, ako se primjenjuje, manja od opterećenja troškova pribave uključenih u premiju, razliku između necilmerizirane ili djelomično cilmerizirane matematičke pričuve i matematičke pričuve cilmerizirane po stopi koja je jednaka opterećenju troškova pribave uključenih u premiju;

(b)

bilo koje skrivene neto rezerve koje proizlaze iz vrednovanja imovine, u mjeri u kojoj takve skrivene neto rezerve nemaju značaj iznimke;

(c)

jednu polovicu neuplaćenog temeljnog kapitala ili početnog kapitala kada uplaćeni dio iznosi do 25 % tog temeljnog kapitala ili početnog kapitala, i to do 50 % raspoložive ili potrebne granice solventnosti, ovisno o tome što je manje.

(a)

prvi rezultat:

4 % matematičkih pričuva koje se odnose na poslove izravnog osiguranja i prihvate u reosiguranje bruto od iznosa predanih u reosiguranje množi se omjerom koji nije niži od 85 %, za prethodnu poslovnu godinu, između matematičkih pričuva neto od iznosa predanih u reosiguranja i bruto ukupnih matematičkih pričuva;

(b)

drugi rezultat:

za police kod kojih rizični kapital nije negativna stavka, 0,3 % takvog kapitala koji preuzme institucija za strukovno mirovinsko osiguranje množi se omjerom koji nije niži od 50 %, za prethodnu poslovnu godinu, između ukupnog rizičnog kapitala koji je zadržan kao obveza institucije za strukovno mirovinsko osiguranje nakon odbitka iznosa predanih u reosiguranje i retrocesiju i ukupnog iznosa rizičnog kapitala bez odbitka reosiguranja.

Za kratkoročna osiguranja za slučaj smrti u maksimalnom razdoblju od tri godine, taj postotak iznosi 0,1 %. Kod takvih osiguranja koja se sklapaju na razdoblje duže od tri godine, ali ne duže od pet godina, taj postotak iznosi 0,15 %.

(a)

ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje snosi rizik ulaganja, 4 % tehničkih pričuva, izračunanih u skladu sa stavkom 2. točkom (a);

(b)

ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ne snosi rizik ulaganja, ali je izdvajanje za pokriće troškova upravljanja utvrđeno u razdoblju dužem od pet godina, 1 % tehničkih pričuva, izračunanih u skladu sa stavkom 2. točkom (a);

(c)

ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ne snosi rizik ulaganja i pokriće troškova upravljanja nije utvrđeno u razdoblju dužem od pet godina, iznos koji je jednak 25 % neto administrativnih troškova iz prethodne poslovne godine za takva osiguranja i poslove;

(d)

ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje pokriva rizik smrti, 0,3 % rizičnog kapitala izračunanog u skladu sa stavkom 2. točkom (b).

Iznosi likvidiranih šteta plaćenih s obzirom na poslove izravnog osiguranja (bez odbitka bilo kojih izdataka za štete koje snose reosiguratelji i retrocedenti) u razdobljima navedenima u stavku 1. zbrajaju se.

Tom zbroju dodaje se iznos likvidiranih šteta plaćenih s obzirom na prihvate u reosiguranje ili retrocesije tijekom istih razdoblja i iznos pričuva šteta utvrđen na kraju prethodne poslovne godine za poslove izravnog osiguranja i prihvata u reosiguranja.

Od tog se iznosa zatim oduzima iznos povrata ostvarenih tijekom razdoblja navedenih u stavku 1.

Od preostalog se iznosa zatim oduzima iznos pričuva šteta utvrđen na početku druge poslovne godine koja prethodi posljednjoj poslovnoj godini za koju postoje financijski izvještaji, i za poslove izravnog osiguranja i za prihvate u reosiguranje.

Jedna trećina tako dobivenog iznosa dijeli se na dva dijela, pri čemu prvi doseže do 35 000 000 eura, a drugi obuhvaća preostali iznos; 26 % prvog i 23 % drugog dijela zbrajaju se.

Tako dobiveni iznos množi se omjerom koji postoji s obzirom na zbroj iznosa iz prethodnih triju poslovnih godina između iznosa izdataka za štete koje institucija za strukovno mirovinsko osiguranje treba podmiriti nakon odbitka iznosa nadoknadivih na temelju reosiguranja i bruto iznosa izdataka za štete. Taj omjer ne smije biti niži od 50 %.

(a)

imovina se ulaže u najboljem dugoročnom interesu članova i korisnika kao cjeline. U slučaju mogućeg sukoba interesa, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ili subjekt koji upravlja njezinim portfeljem osigurava da se ulaže isključivo u interesu članova i korisnika;

(b)

u skladu s načelom razboritosti države članice dopuštaju institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje da uzmu u obzir mogući dugoročan utjecaj odluka o ulaganju na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike;

(c)

imovina se ulaže na način kojim se osiguravaju sigurnost, kvaliteta, likvidnost i profitabilnost portfelja kao cjeline;

(d)

imovina se većinom ulaže na uređena tržišta. Ulaganja u imovinu koja nije uvrštena za trgovanje na uređenom financijskom tržištu moraju se u svakom slučaju držati na razboritim razinama;

(e)

ulaganje u izvedene financijske instrumente moguće je u mjeri u kojoj takvi instrumenti pridonose smanjenju rizika ulaganja ili olakšavaju učinkovito upravljanje portfeljem. Treba ih vrednovati razborito, uzimajući u obzir temeljnu imovinu, te uključiti u vrednovanje imovine institucije za strukovno mirovinsko osiguranje. Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje moraju izbjegavati i prekomjernu izloženost riziku povezanu sa samo jednom drugom ugovornom strankom i drugim poslovima s izvedenicama;

(f)

imovina se mora pravilno diversificirati tako da se izbjegne pretjerano oslanjanje na pojedinu imovinu, izdavatelja ili grupu poduzeća i akumuliranje rizika u portfelju kao cjelini.

Ulaganja u imovinu koju izdaje isti izdavatelj ili izdavatelji koji pripadaju istoj grupi ne smiju instituciju za strukovno mirovinsko osiguranje izlagati prekomjernom koncentracijskom riziku;

(g)

ulaganje u pokroviteljsko poduzeće ne smije iznositi više od 5 % portfelja kao cjeline, a ako pokroviteljsko poduzeće pripada grupi, ulaganje u poduzeća koja su dio iste grupe kao i pokroviteljsko poduzeće ne smije iznositi više od 10 % portfelja.

Ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ima više pokroviteljskih poduzeća, ulaganje u ta pokroviteljska poduzeća provodi se razborito, uzimajući u obzir potrebu za primjerenom diversifikacijom.

(a)

do 70 % imovine za pokriće tehničkih pričuva ili cjelokupnog portfelja programa u kojima članovi snose rizike ulaganja ulože u dionice, prenosive vrijednosne papire koji se tretiraju kao dionice i korporativne obveznice koji su uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, ili putem MTP-ova ili OTP-ova, i odlučuju o relativnom ponderu tih vrijednosnih papira u njihovom portfelju ulaganja. Međutim, pod uvjetom da je to bonitetno opravdano, države članice mogu primijeniti niže ograničenje, ali ne niže od 35 % na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje upravljaju mirovinskim programima s dugoročnim jamstvom kamatne stope, same snose rizik ulaganja i same pružaju jamstvo;

(b)

ulože do 30 % imovine za pokriće tehničkih pričuva u imovinu denominiranu u valutama različitima od one u kojoj su izražene obveze;

(c)

ulože u instrumente s dugoročnom perspektivom ulaganja, kojima se ne trguje na uređenim tržištima, MTP-ovima ili OTP-ovima;

(d)

ulože u instrumente koje izdaje ili za koje jamči EIB u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja, europskih fondova za dugoročna ulaganja, europskih fondova za socijalno poduzetništvo i europskih fondova poduzetničkog kapitala.

(a)

zahtjev u pogledu stručnosti:

(b)

zahtjev u pogledu primjerenosti: imaju dobar ugled i integritet.

(a)

politika nagrađivanja utvrđuje se, provodi i održava u skladu s djelatnostima, profilom rizičnosti, ciljevima, i dugoročnim interesom, financijskom stabilnosti i rezultatima institucije za strukovno mirovinsko osiguranje kao cjeline te se njome podupire dobro, razborito i djelotvorno upravljanje institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje;

(b)

politika nagrađivanja u skladu je s dugoročnim interesima članova i korisnika mirovinskih programa kojima upravlja institucija za strukovno mirovinsko osiguranje;

(c)

politika nagrađivanja uključuje mjere za izbjegavanje sukoba interesa,

(d)

politika nagrađivanja sukladna je dobrom i djelotvornom upravljanju rizicima i ne potiče preuzimanje rizika koje nije u skladu s profilima rizičnosti i pravilima institucije za strukovno mirovinsko osiguranje;

(e)

politika nagrađivanja primjenjuje se na instituciju za strukovno mirovinsko osiguranje i pružatelje usluga iz članka 31. stavka 1., osim ako su ti pružatelji usluga obuhvaćeni direktivama iz članka 2. stavka 2. točke (b);

(f)

institucija za strukovno mirovinsko osiguranje utvrđuje opća načela politike nagrađivanja, preispituje je i ažurira najmanje svake tri godine, te je odgovorna za njezinu provedbu;

(g)

jasno, transparentno i djelotvorno upravljanje u pogledu nagrađivanja i njegova nadzora.

(a)

ako je osoba ili organizacijska jedinica koja obavlja ključnu funkciju utvrdila znatan rizik da institucija za strukovno mirovinsko osiguranje neće ispuniti značajan zakonski zahtjev i to prijavila administrativnom, upravljačkom ili nadzornom tijelu te institucije za strukovno mirovinsko osiguranje i ako bi to moglo imati znatan utjecaj na interese članova i korisnika; ili

(b)

ako je osoba ili organizacijska jedinica koja obavlja ključnu funkciju uočila značajno kršenje zakona ili drugih propisa koji se primjenjuju na instituciju za strukovno mirovinsko osiguranje i njezine djelatnosti u kontekstu ključne funkcije te osobe ili organizacijske jedinice i to prijavila administrativnom, upravljačkom ili nadzornom tijelu te institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.

(a)

preuzimanje rizika i oblikovanje pričuva;

(b)

upravljanje imovinom i obvezama;

(c)

ulaganja, posebno izvedenice, sekuritizacije i slične obveze;

(d)

upravljanje likvidnosnim i koncentracijskim rizicima;

(e)

upravljanje operativnim rizicima;

(f)

osiguranje i ostale tehnike smanjenja rizika;

(g)

okolišni, socijalni i upravljački rizici povezani s portfeljem ulaganja i upravljanjem njime.

(a)

koordinirati i nadzirati izračun tehničkih pričuva;

(b)

procjenjivati primjerenost metodologija i temeljnih modela koji se primjenjuju pri izračunu tehničkih pričuva i pretpostavki nastalih u tu svrhu;

(c)

procjenjivati dostatnost i kvaliteta podataka koji se upotrebljavaju pri izračunu tehničkih pričuva;

(d)

uspoređivati pretpostavke na kojima se temelji izračun tehničkih pričuva i iskustvo;

(e)

obavješćivati administrativno, upravljačko ili nadzorno tijelo institucije za strukovno mirovinsko osiguranje o pouzdanosti i primjerenosti izračuna tehničkih pričuva;

(f)

davati mišljenje o cjelokupnoj politici preuzimanja rizika ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ima takvu politiku;

(g)

davati mišljenje o primjerenosti mehanizama osiguranja ako institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ima takve mehanizme; i

(h)

pridonositi djelotvornoj provedbi sustava upravljanja rizicima.

(a)

opis načina na koji je vlastita procjena rizika integrirana u proces upravljanja i u procedure donošenja odluka institucije za strukovno mirovinsko osiguranje;

(b)

procjena djelotvornosti sustava upravljanja rizicima;

(c)

opis načina na koji institucija za strukovno mirovinsko osiguranje sprječava sukobe interesa s pokroviteljskim poduzećem, kada institucija za strukovno mirovinsko osiguranje izdvaja ključne funkcije tom pokroviteljskom poduzeću u skladu s člankom 24. stavkom 3.;

(d)

procjena cjelokupnih potreba institucije za strukovno mirovinsko osiguranje u pogledu pokrića, uključujući opis plana oporavka ako je to primjenjivo;

(e)

procjena rizika za članove i korisnike u vezi s isplatom njihovih mirovina te djelotvornosti svih korektivnih mjera pri čemu se, ako je to primjenjivo, uzimaju u obzir:

(f)

kvalitativna procjena mehanizama za zaštitu mirovina, uključujući, prema potrebi, jamstva, klauzule ili bilo koju drugu vrstu financijske potpore koju pruža pokroviteljsko poduzeće, osiguranje ili reosiguranje koje pruža društvo obuhvaćeno Direktivom 2009/138/EZ ili pokrivenost programom za zaštitu mirovina, u korist institucije za strukovno mirovinsko osiguranje ili članova i korisnika;

(g)

kvalitativna procjena operativnih rizika;

(h)

ako se okolišni, socijalni i upravljački čimbenici uzimaju u obzir pri odlukama o ulaganju, procjena novih rizika ili rizika u nastajanju, uključujući rizike povezane s klimatskim promjenama, iskorištavanjem resursa i okolišem, socijalne rizike i rizike povezane sa smanjenjem vrijednosti imovine zbog regulatornih promjena.

(a)

narušavanja kvalitete sustava upravljanja dotične institucije za strukovno mirovinsko osiguranje;

(b)

neopravdanog povećanja operativnog rizika;

(c)

narušavanja sposobnosti nadležnih tijela da prate ispunjava li institucija za strukovno mirovinsko osiguranje svoje obveze;

(d)

ugrožavanja trajnog i zadovoljavajućeg pružanja usluga članovima i korisnicima.

(a)

osigurati da se s financijskim instrumentima postupa s dužnom pažnjom i da su oni zaštićeni;

(b)

voditi evidenciju koja instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje omogućava da u svakom trenutku i bez odgode utvrdi svu imovinu;

(c)

poduzimati potrebne mjere za izbjegavanje sukoba interesa u vezi s pohranom imovine;

(d)

na zahtjev obavijestiti nadležna tijela o načinu pohrane imovine.

(a)

provodi upute institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, osim ako su one protivne nacionalnom pravu ili pravilima institucije za strukovno mirovinsko osiguranje;

(b)

osigurava da u transakcijama koje uključuju imovinu institucije za strukovno mirovinsko osiguranje povezanu s mirovinskim programom svaka naknada instituciji za strukovno mirovinsko osiguranje bude doznačena u uobičajenim rokovima; i

(c)

osigurava da se prihod od imovine rabi u skladu s pravilima institucije za strukovno mirovinsko osiguranje.

(a)

potencijalnim članovima: barem informacije navedene u članku 41.;

(b)

članovima: barem informacije navedene u člancima od 37. do 40., 42. i 44., i

(c)

korisnicima: barem informacije navedene u člancima 37., 43. i 44.

(a)

redovito se ažuriraju;

(b)

sastavljene su na jasan način, na jasnom, jezgrovitom i razumljivom jeziku, izbjegavajući upotrebu žargona i tehničkih termina ako je umjesto njih moguće koristiti svakodnevne riječi;

(c)

ne dovode u zabludu te je osigurana usklađenost terminologije i sadržaja;

(d)

prikazane su na lako čitljiv način;

(e)

dostupne su na službenom jeziku države članice čije se socijalno i radno pravo koje je mjerodavno za područje programâ strukovnog mirovinskog osiguranja primjenjuje na dotični mirovinski program; i

(f)

stavljaju se na raspolaganje potencijalnim članovima, članovima i korisnicima besplatno, elektroničkim putem, između ostalog na trajnom mediju ili preko internetskih stranica, ili u papirnatom obliku.

(a)

nazivu institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, državi članici u kojoj je institucija za strukovno mirovinsko osiguranje registrirana ili u kojoj ima odobrenje za rad te nazivu njezina nadležnog tijela;

(b)

pravima i obvezama strana uključenih u mirovinski program;

(c)

informacijama o ulagačkom profilu;

(d)

vrsti financijskih rizika koje snose članovi i korisnici;

(e)

uvjetima u vezi s potpunim ili djelomičnim jamstvima u okviru mirovinskog programa ili u vezi s određenom razinom primanja ili, ako takvo jamstvo nije predviđeno u okviru mirovinskog programa, izjavi u tu svrhu;

(f)

mehanizmima zaštite stečenih prava ili mehanizmima smanjenja primanja, ako postoje;

(g)

ako članovi snose rizik ulaganja ili mogu donositi odluke o ulaganju, informacijama o povijesnim prinosima ulaganja koja su povezana s mirovinskim programom za najmanje pet godina ili za sve godine u kojima je program poslovao ako je to razdoblje kraće od pet godina;

(h)

strukturi troškova koje snose članovi i korisnici, za programe koji ne osiguravaju određenu razinu primanja;

i.

dostupnim opcijama za članove i korisnike u pogledu njihovih mirovina;

(j)

u slučaju da član ima pravo prijenosa mirovinskih prava, dodatnim informacijama u vezi s načinom tog prijenosa.

(a)

osobne podatke člana, uključujući, ovisno o tome što je primjenjivo, jasnu naznaku zakonske dobi umirovljenja, dobi umirovljenja utvrđene u mirovinskom programu ili one koju je procijenila institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ili dobi umirovljenja koju je odredio član;

(b)

naziv institucije za strukovno mirovinsko osiguranje i njezinu kontaktnu adresu te naznaku mirovinskog programa člana;

(c)

ako je to primjenjivo, informacije o potpunim ili djelomičnim jamstvima u okviru mirovinskog programa i, ako je relevantno, o tome gdje se mogu pronaći dodatne informacije;

(d)

informacije o projekcijama mirovinskih primanja temeljene na mirovinskoj dobi utvrđenoj u točki (a) i izjavu o odricanju od odgovornosti u kojoj se navodi da bi se te projekcije mogle razlikovati od konačnog iznosa ostvarenih primanja. Ako se projekcije mirovinskih primanja temelje na ekonomskim scenarijima, te informacije također sadržavaju najbolji mogući scenarij i nepovoljan scenarij, uzimajući u obzir specifičnost mirovinskog programa;

(e)

informacije o stečenim pravima ili akumuliranim sredstvima, uzimajući u obzir specifičnost mirovinskog programa;

(f)

informacije o doprinosima koje su u mirovinski program uplatili pokroviteljsko poduzeće i član, barem tijekom posljednjih 12 mjeseci, uzimajući u obzir specifičnost mirovinskog programa;

(g)

raščlanjene troškove koje je oduzela institucija za strukovno mirovinsko osiguranje barem tijekom posljednjih 12 mjeseci;

(h)

informacije o razinama pokrića mirovinskog programa kao cjeline.

(a)

daljnje praktične informacije o opcijama člana u okviru mirovinskog programa;

(b)

informacije navedene u člancima 29. i 30.;

(c)

ako je to primjenjivo, informacije o pretpostavkama korištenima za iznose izražene u rentama, posebno s obzirom na stopu rente, vrstu pružatelja usluge i trajanje rente;

(d)

informacije o razini primanja u slučaju prestanka zaposlenja.

(a)

svim relevantnim opcijama koje su im dostupne, uključujući ulagačke opcije;

(b)

relevantnim značajkama mirovinskog programa uključujući vrste primanja;

(c)

informacijama o tome jesu li i na koji način u investicijskom pristupu razmotreni okolišni, klimatski i socijalni čimbenici te čimbenici povezani s korporativnim upravljanjem; i

(d)

o tome gdje su dostupne dodatne informacije.

(a)

svim relevantnim opcijama koje su im dostupne, uključujući ulagačke opcije;

(b)

relevantnim značajkama mirovinskog programa uključujući vrste primanja;

(c)

informacijama o tome jesu li i na koji način u investicijskom pristupu razmotreni okolišni, klimatski, socijalni čimbenici te čimbenici povezani s korporativnim upravljanjem; i

(d)

tome gdje su dostupne dodatne informacije.

(a)

godišnje financijske izvještaje i godišnja izvješća iz članka 29. ili, ako je neka institucija za strukovno mirovinsko osiguranje nadležna za više od jednog programa, one izvještaje i ona izvješća koji se odnose na njihov mirovinski program;

(b)

izjavu o načelima politike ulaganja iz članka 30.;

(c)

sve dodatne informacije o pretpostavkama korištenima za izradu projekcija iz članka 39. stavka 1. točke (d).

(a)

uvjetima poslovanja;

(b)

tehničkim pričuvama;

(c)

pokrićem tehničkih pričuva;

(d)

regulatornim kapitalom;

(e)

raspoloživom granicom solventnosti;

(f)

potrebnom granicom solventnosti;

(g)

pravilima ulaganja;

(h)

upravljanjem ulaganjima;

(i)

sustavom upravljanja; i

(j)

informacijama koje se pružaju članovima i korisnicima.

(a)

institucija za strukovno mirovinsko osiguranje nije osigurala dostatne tehničke pričuve s obzirom na cjelokupno poslovanje ili raspolaže nedostatnom imovinom za pokriće tehničkih pričuva;

(b)

institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ne raspolaže regulatornim kapitalom.

(a)

institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ne štiti interese članova i korisnika programa na odgovarajući način;

(b)

institucija za strukovno mirovinsko osiguranje više ne ispunjava uvjete poslovanja;

(c)

institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ozbiljno zanemaruje svoje obveze na temelju propisa kojima podliježe;

(d)

u slučaju prekogranične djelatnosti, institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ne poštuje zahtjeve socijalnog i radnog prava države članice domaćina mjerodavnog za područje programâ strukovnog mirovinskog osiguranja.

(a)

procjena kvalitativnih zahtjeva povezanih sa sustavom upravljanja;

(b)

procjena rizika s kojima se suočava institucija za strukovno mirovinsko osiguranje;

(c)

procjena sposobnosti institucije za strukovno mirovinsko osiguranje da procijeni te rizike i njima upravlja.

(a)

da u bilo kojem trenutku mogu zahtijevati od institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, administrativnog, upravljačkog ili nadzornog tijela institucije za strukovno mirovinsko osiguranje ili osoba koje stvarno upravljaju institucijom za strukovno mirovinsko osiguranje ili obavljaju ključne funkcije dostavljanje informacija o svim poslovnim pitanjima ili prosljeđivanje svih poslovnih dokumenata;

(b)

da nadziru odnose između institucije za strukovno mirovinsko osiguranje i drugih društava ili između institucija za strukovno mirovinsko osiguranje ako te institucije za strukovno mirovinsko osiguranje izdvoje ključne funkcije ili bilo koje druge poslove tim drugim društvima ili drugim institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje i u slučaju svakog naknadnog ponovnog izdvajanja funkcija ili poslova tim drugim društvima ili institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje, što utječe na financijsku situaciju institucije za strukovno mirovinsko osiguranje ili je u materijalnom smislu relevantno za djelotvoran nadzor;

(c)

da dobivaju sljedeće dokumente: vlastite procjene rizika, izjave o načelima politike ulaganja, godišnje financijske izvještaje i godišnja izvješća te sve ostale dokumente u svrhu nadzora.

(d)

da utvrde koji su dokumenti potrebni u svrhu nadzora, uključujući:

(e)

da obavljaju izravni nadzor u prostorijama institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i, prema potrebi, nad izdvojenim i svim naknadnim ponovno izdvojenim poslovima s ciljem provjere toga obavljaju li se ti poslovi u skladu s nadzornim pravilima.

(f)

da u bilo kojem trenutku zatraže informacije od institucija za strukovno mirovinsko osiguranje o izdvojenim i svim naknadnim ponovno izdvojenim poslovima.

(a)

tekstova zakona i drugih propisa te općih smjernica u području programa strukovnog mirovinskog osiguranja te informacija o tome je li država članica odlučila primjenjivati ovu Direktivu u skladu s člancima 4. i 5.;

(b)

informacija o postupku nadzornog pregleda kako je navedeno u članku 49.;

(c)

skupnih statističkih podataka o ključnim aspektima primjene bonitetnog okvira;

(d)

glavnog cilja bonitetnog nadzora i informacija o glavnim funkcijama i aktivnostima nadležnih tijela;

(e)

pravila o administrativnim sankcijama i drugim mjerama koje se primjenjuju u slučaju kršenja nacionalnih odredbi donesenih na temelju ove Direktive.

(a)

radi provjere jesu li institucije za strukovno mirovinsko osiguranje prije početka obavljanja svojih djelatnosti ispunile uvjete za početak obavljanja poslova strukovnog mirovinskog osiguranja;

(b)

radi olakšavanja praćenja djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, uključujući praćenje tehničkih pričuva, solventnosti, sustava upravljanja te informacija pruženih članovima i korisnicima;

(c)

radi određivanja korektivnih mjera, uključujući administrativne sankcije;

(d)

ako je to dozvoljeno nacionalnim pravom, radi objavljivanja ključnih pokazatelja uspješnosti za svaku pojedinačnu instituciju za strukovno mirovinsko osiguranje, koji mogu pomoći članovima i korisnicima u donošenju financijskih odluka u vezi sa svojom mirovinom;

(e)

u okviru žalbi protiv odluka nadležnih tijela donesenih u skladu s odredbama kojima se prenosi ova Direktiva;

(f)

u sudskim postupcima povezanima s odredbama kojima se prenosi ova Direktiva.

(a)

razmjena informacija između nadležnih tijela u istoj državi članici pri obavljanju njihovih nadzornih funkcija;

(b)

razmjena informacija između nadležnih tijela u različitim državama članicama pri obavljanju njihovih nadzornih funkcija;

(c)

razmjena informacija između nadležnih tijela i bilo kojeg od sljedećih tijela ili osoba koje se nalaze u istoj državi članici prilikom obavljanja njihovih nadzornih funkcija:

(d)

otkrivanje informacija potrebnih za obavljanje njihovih dužnosti tijelima koja provode likvidaciju mirovinskog programa.

(a)

tijela nadležnih za nadzor nad tijelima uključenima u likvidaciju mirovinskih programa i druge slične postupke;

(b)

tijela nadležnih za nadzor nad osobama zaduženima za obavljanje zakonom propisanih revizija financijskih izvještaja institucija za strukovno mirovinsko osiguranje, društava za osiguranje i ostalih financijskih institucija;

(c)

neovisnih aktuara institucija za strukovno mirovinsko osiguranje koji obavljaju nadzor nad tim institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje te tijela nadležnih za nadzor nad tim aktuarima.

(a)

središnjim bankama i drugim tijelima sa sličnom funkcijom u svojstvu monetarnih vlasti;

(b)

ostalim javnim tijelima nadležnima za nadzor nad platnim sustavima, prema potrebi;

(c)

Europskom odboru za sistemske rizike, EIOPA-i, europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) koje je osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (16) i europskom nadzornom tijelu (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) koje je osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(a)

subjekti na temelju nacionalnog prava imaju nadležnost istražiti ili pregledati djelovanje tijela koja su odgovorna za nadzor nad institucijama za strukovno mirovinsko osiguranje ili za zakone kojima je uređen taj nadzor;

(b)

informacije su neophodne za ispunjavanje nadležnosti iz točke (a);

(c)

osobe koje imaju pristup informacijama podliježu zahtjevima čuvanja poslovne tajne na temelju nacionalnog prava koji su barem istovrijedni zahtjevima utvrđenima u ovoj Direktivi;

(d)

ako informacije potječu iz druge države članice, te informacije smiju se otkriti uz izričitu suglasnost nadležnog tijela od kojeg potječu i samo u svrhe za koje je to tijelo dalo svoju suglasnost.

(a)

informacije se razmjenjuju, prenose ili otkrivaju u svrhu obavljanja nadzora ili supervizije;

(b)

primljene informacije podliježu obvezi čuvanja poslovne tajne koja je utvrđena u članku 52.;

(c)

ako informacije potječu iz druge države članice, ne otkrivaju se bez izričite suglasnosti nadležnog tijela od kojeg potječu te, prema potrebi, samo u svrhe za koje je to tijelo dalo svoju suglasnost.

(a)

informacije moraju služiti svrsi otkrivanja te istraživanja i pregledavanja kako je navedeno u članku 57. stavku 2. točki (a);

(b)

primljene informacije moraju podlijegati obvezi čuvanja poslovne tajne utvrđenoj u članku 52.;

(c)

ako informacije potječu iz druge države članice, ne otkrivaju se bez izričite suglasnosti nadležnog tijela od kojeg potječu te, prema potrebi, samo u svrhe za koje je to tijelo dalo svoju suglasnost.

(a)

adekvatnost ove Direktive iz bonitetne i upravljačke perspektive;

(b)

prekogranična djelatnost;

(c)

iskustvo stečeno pri primjeni ove Direktive i njezin utjecaj na stabilnost institucija za strukovno mirovinsko osiguranje;

(d)

izvještaj o mirovinskim primanjima.

1.

U članku 13. točka 7. zamjenjuje se sljedećim:

(*1)  Direktiva (EU) 2016/2341 od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354 od 23.12.2016., str. 37.)”."

2.

U članku 308.b stavak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„15.   Ako na dan stupanja na snagu ove Direktive, matične države članice primjenjuju odredbe iz članka 4. Direktive (EU) 2016/2341, te matične države članice mogu nastaviti primjenjivati zakone i druge propise koje su donijele radi usklađivanja s člancima od 1. do 19., člancima od 27. do 30., člancima od 32. do 35. i člancima od 37. do 67. Direktive 2002/83/EZ koji su na snazi 31. prosinca 2015. tijekom prijelaznog razdoblja koje ističe 31. prosinca 2022.

Ako matična država članica nastavi primjenjivati navedene zakone i druge propise, društva za osiguranje u toj matičnoj državi članici izračunavaju svoj potrebni solventni kapital kao zbroj sljedećeg:

Komisija do 31. prosinca 2017. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o tome treba li produljiti razdoblje iz prvog podstavka, uzimajući u obzir promjene prava Unije ili nacionalnog prava koje proizlaze iz ove Direktive.”