ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 352

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Svezak 59.
23. prosinca 2016.


Sadržaj

 

I.   Zakonodavni akti

Stranica

 

 

DIREKTIVE

 

*

Direktiva (EU) 2016/2370 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2012/34/EU u pogledu otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika i upravljanja željezničkom infrastrukturom ( 1 )

1

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka (EU) 2016/2371 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o pružanju daljnje makrofinancijske pomoći Hašemitskoj Kraljevini Jordanu

18

 

 

II.   Nezakonodavni akti

 

 

UREDBE

 

*

Uredba Vijeća (EU) 2016/2372 od 19. prosinca 2016. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Crnome moru za 2017.

26

 

*

Provedbena uredba Vijeća (EU) 2016/2373 od 22. prosinca 2016. o provedbi članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 2580/2001 o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2016/1127

31

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/2374 оd 12. listopada 2016. o uspostavi plana za odbačeni ulov za ribolov određenih pridnenih vrsta u jugozapadnim vodama

33

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/2375 оd 12. listopada 2016. o uspostavi plana za odbačeni ulov za ribolov određenih pridnenih vrsta u sjeverozapadnim vodama

39

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/2376 оd 13. listopada 2016. o uspostavi plana za odbačeni ulov školjkaša Venus spp. u talijanskim teritorijalnim vodama

48

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/2377 оd 14. listopada 2016. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 1394/2014 o uspostavi plana za odbačeni ulov za ribolov određenih pelagijskih vrsta u jugozapadnim vodama

50

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/2378 оd 21. prosinca 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1484/95 u vezi s određivanjem reprezentativnih cijena u sektorima mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja

52

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/2379 оd 22. prosinca 2016. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

55

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Političkog i sigurnosnog odbora (ZVSP) 2016/2380 od 13. prosinca 2016. o produljenju mandata voditelja misije Promatračke misije Europske unije u Gruziji (EUMM Georgia) (EUMM GEORGIA/1/2016)

57

 

*

Odluka Političkog i sigurnosnog odbora (ZVSP) 2016/2381 od 14. prosinca 2016. o produljenju mandata voditelja misije ZSOP-a Europske unije u Maliju (EUCAP Sahel Mali) (EUCAP Sahel Mali/2/2016)

59

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2016/2382 od 21. prosinca 2016. o osnivanju Europske akademije za sigurnost i obranu (EASO) i o stavljanju izvan snage Odluke 2013/189/ZVSP

60

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2016/2383 od 21. prosinca 2016. o potpori Unije aktivnostima Međunarodne agencije za atomsku energiju u područjima nuklearne sigurnosti te u okviru provedbe Strategije EU-a protiv širenja oružja za masovno uništenje

74

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2016/2384 od 22. prosinca 2016. o ažuriranju popisa osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma i o izmjeni Odluke (ZVSP) 2016/1136

92

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


I. Zakonodavni akti

DIREKTIVE

23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 352/1


DIREKTIVA (EU) 2016/2370 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 14. prosinca 2016.

o izmjeni Direktive 2012/34/EU u pogledu otvaranja tržišta za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika i upravljanja željezničkom infrastrukturom

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Direktivom 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) uspostavlja se jedinstven europski željeznički prostor sa zajedničkim pravilima o upravljanju željezničkim prijevoznicima i upraviteljima infrastrukture, o financiranju infrastrukture i naplaćivanju pristojbi za njezino korištenje, o uvjetima pristupa željezničkoj infrastrukturi i uslugama te o regulatornom nadzoru željezničkog tržišta. Dovršenje jedinstvenog europskog željezničkog prostora trebalo bi se postići proširenjem načela otvorenog pristupa na domaća željeznička tržišta i reformiranjem upravljanja upraviteljâ infrastrukture kako bi se osigurao jednak pristup infrastrukturi.

(2)

Rast željezničkog putničkog prijevoza nije išao ukorak s razvojem drugih vrsta prijevoza. Dovršenjem jedinstvenog europskog željezničkog prostora trebalo bi se doprinijeti daljnjem razvoju željezničkog prijevoza kao vjerodostojne alternative drugim vrstama prijevoza. U tom je kontekstu ključno da se zakonodavstvo o uspostavi jedinstvenog europskog željezničkog prostora primjenjuje djelotvorno i u predviđenim rokovima.

(3)

Tržišta Unije za usluge željezničkog prijevoza robe i usluge međunarodnog željezničkog prijevoza otvorena su za tržišno natjecanje od 2007. odnosno 2010., u skladu s Direktivom 2004/51/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) i Direktivom 2007/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6). Nadalje, neke države članice otvorile su za tržišno natjecanje i svoje usluge domaćeg prijevoza putnika uvođenjem prava slobodnog pristupa, objavljivanjem javnih natječaja za sklapanje ugovora o obavljanju javnih usluga ili na temelju obiju mjera. Takvo otvaranje tržišta trebalo bi imati pozitivan učinak na funkcioniranje jedinstvenog europskog željezničkog prostora te dovesti do boljih usluga za korisnike.

(4)

Posebnim izuzećima od područja primjene Direktive 2012/34/EU državama članicama trebalo bi se omogućiti da uzmu u obzir posebne značajke strukture i organizacije željezničkih sustava na svojem državnom području i istodobno osigurati cjelovitost jedinstvenog europskog željezničkog prostora.

(5)

Upravljanje željezničkom infrastrukturom na mreži uključuje upravljanje prometom i signalno-sigurnosne funkcije. Sve dok je pruga u funkciji, upravitelj infrastrukture trebao bi prije svega osigurati da infrastruktura odgovara svojoj planiranoj namjeni.

(6)

Kako bi se utvrdilo bi li poduzeće trebalo smatrati vertikalno integriranim, trebalo bi primjenjivati pojam kontrole u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (7). Kada su upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik potpuno neovisni jedan o drugome, no oba su pod izravnom kontrolom države koja ne uključuje nikakav posrednički subjekt, trebalo bi ih smatrati zasebnima. Vladino ministarstvo koje provodi kontrolu i nad željezničkim prijevoznikom i nad upraviteljem infrastrukture ne bi trebalo smatrati posredničkim subjektom.

(7)

Ovom Direktivom uvode se dodatni zahtjevi za osiguranje neovisnosti upravitelja infrastrukture. Državama članicama trebao bi se omogućiti slobodan izbor između različitih organizacijskih modela, od potpune strukturne odvojenosti do vertikalne integracije, podložno odgovarajućim zaštitnim mjerama kako bi se osigurala nepristranost upravitelja infrastrukture u pogledu osnovnih funkcija, upravljanja prometom i planiranja održavanja. Države članice trebale bi osigurati da, u granicama utvrđenima okvirima za ubiranje pristojbi i dodjelu kapaciteta, upravitelj infrastrukture uživa organizacijsku neovisnost te neovisnost u odlučivanju u pogledu osnovnih funkcija.

(8)

U vertikalno integriranim poduzećima trebalo bi primijeniti zaštitne mjere kako bi se osiguralo da drugi pravni subjekti unutar tih poduzeća nemaju odlučujući utjecaj na imenovanja i razrješenja osoba zaduženih za donošenje odluka o osnovnim funkcijama. U tom bi kontekstu države članice trebale osigurati postojanje postupaka prigovora.

(9)

Države članice trebale bi uspostaviti nacionalni okvir za procjenu sukoba interesa. Unutar tog okvira regulatorno tijelo trebalo bi uzeti u obzir sve osobne financijske, ekonomske ili profesionalne interese koji bi mogli neprikladno utjecati na nepristranost upravitelja infrastrukture. Ako su upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik neovisni jedan o drugome, činjenicu da ih izravno nadzire isto tijelo države članice ne bi trebalo smatrati povodom za sukob interesa u smislu ove Direktive.

(10)

Donošenje odluka upraviteljâ infrastrukture u pogledu dodjele željezničkih trasa i donošenje odluka u pogledu ubiranja pristojbi za korištenje infrastrukture osnovne su funkcije koje su važne za osiguranje pravednog i nediskriminirajućeg pristupa željezničkoj infrastrukturi. Trebale bi postojati najstrože zaštitne mjere radi sprječavanja svakog neprimjerenog utjecaja na odluke upravitelja infrastrukture u vezi s takvim funkcijama. Te bi zaštitne mjere trebalo prilagoditi kako bi se u obzir uzele različite upravljačke strukture željezničkih subjekata.

(11)

Također bi trebalo poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se funkcije upravljanja prometom i planiranja održavanja izvršavaju nepristrano s ciljem izbjegavanja svakog narušavanja tržišnog natjecanja. U tom okviru, upravitelji infrastrukture trebali bi osigurati da željeznički prijevoznici imaju pristup relevantnim informacijama. U tom kontekstu, ako su upravitelji infrastrukture dodijelili željezničkim prijevoznicima dodatni pristup procesu upravljanja prometom, takav bi se pristup morao pod jednakim uvjetima dodijeliti svim dotičnim željezničkim prijevoznicima.

(12)

Kada osnovne funkcije obavlja neovisno tijelo za ubiranje pristojbi i/ili dodjelu kapaciteta, trebalo bi osigurati nepristranost upravitelja infrastrukture u pogledu funkcija upravljanja prometom i održavanja, bez potrebe za prijenosom tih funkcija neovisnom subjektu.

(13)

Regulatorna tijela trebala bi imati ovlast za nadzor upravljanja prometom i planiranje obnove, kao i planirane i neplanirane radove održavanja, kako bi se osiguralo da ne vode diskriminaciji.

(14)

Države članice trebale bi u pravilu osigurati da je upravitelj infrastrukture odgovoran za upravljanje, održavanje i obnovu na mreži te da mu je povjeren razvoj željezničke infrastrukture na toj mreži. Kada se te funkcije eksternaliziraju različitim subjektima, upravitelj infrastrukture trebao bi svejedno zadržati nadzorne ovlasti te snositi konačnu odgovornost za njihovo izvršavanje.

(15)

Upravitelji infrastrukture koji su dio vertikalno integriranog poduzeća mogu unutar tog poduzeća eksternalizirati sve funkcije osim osnovnih podložno uvjetima iz ove Direktive, pod uvjetom da to ne dovodi do sukoba interesa te da je zajamčena povjerljivost poslovno osjetljivih informacija. Osnovne funkcije ne bi se smjele eksternalizirati nijednom drugom subjektu vertikalno integriranog poduzeća, osim ako takav subjekt obavlja isključivo osnovne funkcije.

(16)

Prema potrebi, a posebice radi učinkovitosti, uključujući u slučajevima javno-privatnih partnerstava, funkcije upravljanja infrastrukturom mogu se podijeliti između različitih upravitelja infrastrukture. Svaki bi upravitelj infrastrukture trebao snositi punu odgovornost za funkcije koje izvršava.

(17)

Prijenose financijskih sredstava između upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika te, u vertikalno integriranim poduzećima, između upravitelja infrastrukture i bilo kojeg drugog pravnog subjekta integriranog poduzeća trebalo bi spriječiti u okolnostima u kojima bi mogli dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja, posebice kao rezultat unakrsnog subvencioniranja.

(18)

Upravitelji infrastrukture mogu prihode od aktivnosti upravljanja infrastrukturnom mrežom, koje uključuju korištenje javnih sredstava, upotrebljavati za financiranje vlastitog poslovanja ili isplatu dividendi ulagateljima, kao povrat njihovih ulaganja u željezničku infrastrukturu. Takvi ulagatelji mogu uključivati državne i bilo koje privatne dioničare, ali ne mogu uključivati poduzeća koja su dio vertikalno integriranog poduzeća i koja vrše kontrolu i nad željezničkim prijevoznikom i nad tim upraviteljem infrastrukture. Dividende ostvarene temeljem aktivnosti koje ne uključuju uporabu javnih sredstava ili prihoda od pristojbi za korištenje željezničke infrastrukture mogu upotrebljavati i poduzeća koja su dio vertikalno integriranog poduzeća i koja vrše kontrolu i nad željezničkim prijevoznikom i nad tim upraviteljem infrastrukture.

(19)

Načela ubiranja pristojbi ne bi trebala isključivati mogućnost da se prijenos prihodâ od pristojbi za korištenje infrastrukture obavlja putem državnih računa.

(20)

Kada u vertikalno integriranom poduzeću upravitelj infrastrukture nema zasebnu pravnu osobnost, a osnovne funkcije su eksternalizirane dodjeljivanjem neovisnom tijelu za ubiranje pristojbi i/ili tijelu za dodjelu kapaciteta, odgovarajuće odredbe o financijskoj transparentnosti i neovisnosti upravitelja infrastrukture trebale bi se primjenjivati mutatis mutandis na razini pojedinih odjela unutar poduzeća.

(21)

Za postizanje učinkovitog upravljanja mrežom i učinkovitog korištenja infrastrukturom, trebalo bi osigurati bolju koordinaciju između upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika putem korištenja odgovarajućih mehanizama koordinacije.

(22)

Na temelju postojećih platformi trebalo bi uspostaviti europsku mrežu upravitelja infrastrukture s ciljem olakšavanja pružanja učinkovitih i djelotvornih željezničkih usluga unutar Unije. Za potrebe sudjelovanja u toj mreži države članice trebale bi moći slobodno odlučivati o tome koje bi tijelo ili tijela trebalo smatrati njihovim glavnim upraviteljima infrastrukture.

(23)

Uzimajući u obzir nejednakost mreža u pogledu veličine i gustoće te različitih organizacijskih struktura nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti i njihova iskustva u procesu otvaranja tržišta, državama članicama trebalo bi dopustiti dovoljno fleksibilnosti da organiziraju svoje željezničke mreže na način da se mogu pružati usluge otvorenog pristupa i usluge koje se pružaju u sklopu ugovora o obavljanju javnih usluga da bi se osigurala visoka kvaliteta usluga dostupna svim putnicima.

(24)

Davanje željezničkim prijevoznicima iz Unije pravo pristupa željezničkoj infrastrukturi u svim državama članicama s ciljem pružanja usluga domaćeg prijevoza putnika moglo bi imati posljedice za organizaciju i financiranje usluga putničkog prijevoza koje se pružaju na temelju ugovora o obavljanju javnih usluga. Države članice trebale bi imati mogućnost ograničavanja takvog prava pristupa ako bi se time ugrozila ekonomska ravnoteža tih ugovora o obavljanju javnih usluga na temelju odluke relevantnog regulatornog tijela.

(25)

Pravo željezničkih prijevoznika na dobivanje prava pristupa infrastrukturi ne utječe na mogućnost da nadležno tijelo dodijeli isključiva prava u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (8) ili izravno dodijeli ugovor o obavljanju javnih usluga u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 5. te Uredbe. Postojanjem takvog ugovora o obavljanju javnih usluga ne bi se trebalo omogućiti državi članici da drugim željezničkim prijevoznicima ograniči pristup dotičnoj željezničkoj infrastrukturi za pružanje usluga željezničkog prijevoza putnika, osim ako bi se takvim uslugama ugrozila ekonomska ravnoteža ugovora o obavljanju javnih usluga.

(26)

Regulatorna bi tijela, slijedom zahtjeva zainteresiranih stranaka, trebala na temelju objektivne ekonomske analize procijeniti postoji li mogućnost da ekonomska ravnoteža postojećih ugovora o obavljanju javnih usluga bude ugrožena.

(27)

U procesu ocjenjivanja trebala bi se uzeti u obzir potreba da se svim sudionicima tržišta osigura dostatna pravna sigurnost za razvoj njihovih aktivnosti. Postupak bi trebao biti što jednostavniji, učinkovitiji i transparentniji te bi trebao biti usklađen s procesom dodjele infrastrukturnog kapaciteta.

(28)

Pod uvjetom da je osiguran nediskriminirajući pristup, države članice mogu postaviti posebne uvjete za pravo pristupa infrastrukturi kako bi se omogućila provedba integriranog sustava voznog reda za usluge domaćeg željezničkog prijevoza putnika.

(29)

Razvoj željezničke infrastrukture i poboljšanje kvalitete usluga željezničkog prijevoza putnika glavni su prioriteti u promicanju održivog sustava prometa i mobilnosti u Europi. Osobito, razvoj mreže željeznica velikih brzina ima potencijal za stvaranje boljih i bržih veza između europskih gospodarskih i kulturnih središta. Uslugama prijevoza željeznicama velikih brzina povezuju se ljudi i tržišta na brz, pouzdan i isplativ način koji je pogodan za okoliš te se njima putnike potiče da daju prednost prijevozu željeznicama. Stoga je posebno važno poticati i javna i privatna ulaganja u infrastrukturu željeznica velikih brzina, stvarati povoljne uvjete za pozitivan povrat ulaganja te u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti ekonomske i socijalne pogodnosti od takvih ulaganja. Državama članicama trebalo bi omogućiti da i dalje mogu odabrati različite načine promicanja ulaganja u željezničku infrastrukturu velikih brzina, kao i korištenje pruga velikih brzina.

(30)

S ciljem razvijanja tržišta usluga prijevoza putnika željeznicama velikih brzina, promicanja optimalnog korištenja dostupnom infrastrukturom te radi poticanja konkurentnosti usluga prijevoza putnika željeznicama velikih brzina iz kojih proizlaze povoljni učinci za putnike, slobodan pristup uslugama prijevoza putnika željeznicama velikih brzina trebalo bi ograničiti samo u posebnim okolnostima te nakon nepristrane ekonomske analize koju provodi regulatorno tijelo.

(31)

Kako bi se omogućio putnicima pristup podacima potrebnima za planiranje putovanja i kupnju karata unutar Unije, trebalo bi promicati zajedničke informacijske sustave i sustave za izdavanje jedinstvenih karata koji se razviju na tržištu. S obzirom na važnost promicanja neometanih sustava javnog prijevoza, željezničke prijevoznike trebalo bi poticati da rade na razvoju takvih sustava kojima se omogućuju multimodalne i prekogranične mogućnosti, kao i mogućnosti mobilnosti od vrata do vrata.

(32)

Sustavi za izdavanje jedinstvenih karata trebali bi biti interoperabilni i nediskriminirajući. Željeznički prijevoznici trebali bi doprinijeti razvoju takvih sustava stavljanjem na raspolaganje, na nediskriminirajući način i u interoperabilnom obliku, svih relevantnih podataka potrebnih za planiranje putovanja i rezervaciju karata. Države članice trebale bi osigurati da se takvim sustavima ne provodi diskriminacija među željezničkim prijevoznicima te da se njima poštuje potreba za osiguravanjem povjerljivosti poslovnih informacija, zaštita osobnih podataka i usklađenost s pravilima tržišnog natjecanja. Komisija bi trebala pratiti razvoj takvih sustava i o njima izvješćivati te, prema potrebi, podnositi zakonodavne prijedloge.

(33)

Države članice trebale bi osigurati da pružanje željezničkih usluga odražava zahtjeve povezane s jamstvom odgovarajuće socijalne zaštite, uz istodobno osiguravanje neometanog napretka prema dovršetku jedinstvenog europskog željezničkog prostora. U tom bi se kontekstu trebale poštovati obveze koje u skladu s nacionalnim pravom proizlaze iz obvezujućih kolektivnih ugovora ili sporazuma sklopljenih između socijalnih partnera, kao i relevantni socijalni standardi. Te obveze ne bi trebale dovoditi u pitanje zakonodavstvo Unije u području socijalnog i radnog prava. Komisija bi trebala aktivno podupirati nastojanja u okviru sektorskog socijalnog dijaloga u pogledu željeznica.

(34)

U okviru aktualnog preispitivanja Direktive 2007/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9), Komisija bi trebala procijeniti jesu li nužni novi zakonodavni akti o davanju ovlaštenja željezničkom osoblju u vlaku.

(35)

Države članice trebale bi slobodno odlučivati o odgovarajućim strategijama financiranja s ciljem bržeg uvođenja Europskog sustava upravljanja i nadzora vlakova (ETCS), a posebice o tome hoće li primjenjivati različite naknade za pristup pruzi.

(36)

Upravitelji infrastrukture trebali bi surađivati u vezi s nezgodama ili nesrećama koje utječu na odvijanje prekograničnog prometa kako bi međusobno razmijenili bilo kakve važne informacije kojima bi se omogućila brza uspostava uobičajenog prometa.

(37)

S ciljem postizanja ciljeva jedinstvenog europskog željezničkog prostora regulatorna tijela trebala bi surađivati kako bi osigurala nediskriminirajući pristup željezničkoj infrastrukturi.

(38)

Naročito je ključna suradnja regulatornih tijela u pogledu pitanja o međunarodnim željezničkim uslugama ili željezničkoj infrastrukturi u dvjema državama za koja su potrebne odluke dvaju ili više regulatornih tijela kako bi se uskladilo njihovo donošenje odluka s ciljem izbjegavanja pravne nesigurnosti i osiguravanja učinkovitosti međunarodnih željezničkih usluga.

(39)

U postupku otvaranja nacionalnih tržišta željezničkih usluga tržišnom natjecanju davanjem pristupa mrežama svim željezničkim prijevoznicima, države članice trebale bi imati dovoljno prijelazno razdoblje kako bi prilagodile svoje nacionalno pravo i svoju organizacijsku strukturu. Shodno tome države članice trebale bi moći zadržati svoja postojeća nacionalna pravila o pristupu tržištu do kraja prijelaznog razdoblja.

(40)

U skladu sa Zajedničkom političkom deklaracijom od 28. rujna 2011. država članica i Komisije o eksplanatornim dokumentima (10), države članice preuzele su obvezu popratiti, u opravdanim slučajevima, obavijest o mjerama prenošenja jednim ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između dijelova Direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata prenošenja. U odnosu na ovu Direktivu, zakonodavac smatra da je prenošenje takvih dokumenata opravdano,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2012/34/EU mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 3. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Države članice mogu iz primjene članaka 7., 7.a, 7.b, 7.c, 7.d, 8. i 13. i poglavlja IV. isključiti sljedeće:”;

(b)

umeću se sljedeći stavci:

„3.a   Države članice mogu iz primjene članaka 7., 7.a, 7.b, 7.c, 7.d i 8. isključiti sljedeće:

Lokalne pruge s niskim prometom čija duljina ne premašuje 100 km, a koje se koriste za teretni promet između glavne pruge i točaka polazišta i odredišta pošiljaka duž tih pruga, pod uvjetom da tim prugama upravljaju subjekti koji nisu glavni upravitelj infrastrukture te da se (a) tim prugama koristi samo jedan prijevoznik robe ili da (b) osnovne funkcije u vezi s tim prugama obavlja tijelo koje ne kontrolira nijedan željeznički prijevoznik. Ako postoji samo jedan prijevoznik robe, države članice ga mogu i izuzeti iz primjene poglavlja IV. sve dok drugi podnositelj zahtjeva ne zatraži dodjelu kapaciteta. Ovaj stavak može se primjenjivati i ako se pruga, u ograničenom opsegu, koristi i za usluge prijevoza putnika. Države članice obavješćuju Komisiju o namjeri isključivanja takvih pruga iz primjene članaka 7., 7.a, 7.b, 7.c, 7.d i 8.

3.b   Države članice mogu iz primjene članaka 7., 7.a, 7.b, 7.c i 7.d isključiti sljedeće:

Regionalne mreže s niskim prometom kojima upravlja subjekt koji nije glavni upravitelj infrastrukture i koje služe za pružanje usluga regionalnog prijevoza putnika, a koje pruža jedan željeznički prijevoznik koji nije postojeći željeznički prijevoznik države članice, sve dok nije zatražena dodjela kapaciteta za usluge prijevoza putnika na toj mreži te pod uvjetom da je prijevoznik neovisan o bilo kojem željezničkom prijevozniku koji obavlja usluge prijevoza robe. Ovaj stavak može se isto tako primjenjivati ako se pruga, u ograničenom opsegu, upotrebljava i za usluge prijevoza robe. Države članice obavješćuju Komisiju o namjeri isključivanja takvih pruga iz primjene članaka 7., 7.a, 7.b, 7.c i 7.d.”;

(c)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Ne dovodeći u pitanje stavak 3., države članice mogu iz primjene članka 8. stavka 3. isključiti lokalnu i regionalnu željezničku infrastrukturu koja nema stratešku važnost za funkcioniranje tržišta željezničkih usluga te mogu iz primjene članaka 7.,7.a, 7.c i poglavlja IV. isključiti lokalnu željezničku infrastrukturu koja nema stratešku važnost za funkcioniranje tržišta željezničkih usluga. Države članice obavješćuju Komisiju o namjeri isključivanja takve željezničke infrastrukture. Komisija donosi provedbene akte kojima odlučuje o tome može li se smatrati da takva željeznička infrastruktura nema stratešku važnost. Pritom Komisija uzima u obzir duljinu dotičnih željezničkih pruga, njihovu razinu korištenja i obujam prometa na koji bi mogla imati učinka. Ti provedbeni akti donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 62. stavka 2.”;

(d)

umeće se sljedeći stavak:

„8.a   Države članice, u razdoblju od deset godina nakon 24. prosinca 2016., mogu iz primjene poglavlja II. i IV. ove Direktive, uz iznimku članaka 10., 13. i 56., isključiti izolirane željezničke pruge čija je duljina manja od 500 km, a širina kolosijeka razlikuje se od širine kolosijeka glavne domaće željezničke mreže, koje su povezane s trećom zemljom u kojoj se ne primjenjuje zakonodavstvo Unije u području željezničkog prometa i kojima upravlja upravitelj infrastrukture koji nije upravitelj infrastrukture glavne domaće mreže. Željeznički prijevoznici koji usluge pružaju isključivo na takvim prugama mogu biti izuzeti od primjene poglavlja II.

Takva izuzeća moguće je produljiti za razdoblja koja ne premašuju 5 godina. Najkasnije 12 mjeseci prije isteka izuzeća država članica koja namjerava produljiti izuzeće obavješćuje Komisiju o svojoj namjeri da to učini. Komisija ispituje jesu li uvjeti za izuzeće određeni u prvom podstavku i dalje ispunjeni. Ako to nije slučaj, Komisija donosi provedbene akte kojima odlučuje o prekidu izuzeća. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 62. stavka 2.”;

(e)

dodaju se sljedeći stavci:

„12.   Kada postoji javno-privatno partnerstvo sklopljeno prije 16. lipnja 2015., a privatna je stranka tog partnerstva ujedno i željeznički prijevoznik odgovoran za pružanje usluga željezničkog prijevoza putnika na infrastrukturi, države članice mogu i dalje takvu privatnu stranku izuzeti od primjene članaka 7., 7.a i 7.d te mogu i dalje ograničavati pravo ukrcaja i iskrcaja putnika za željezničke prijevoznike koji obavljaju usluge na istoj infrastrukturi na kojoj privatna stranka javno-privatnog partnerstva pruža usluge prijevoza putnika.

13.   Privatni upravitelji infrastrukture koji su stranke javno-privatnog partnerstva sklopljenog prije 24. prosinca 2016. te koji ne dobivaju javna sredstva isključeni su iz primjene članka 7.d pod uvjetom da se zajmovima i financijskim jamstvima kojima upravlja upravitelj infrastrukture izravno ili neizravno ne koriste određeni željeznički prijevoznici.”.

2.

Članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

‚upravitelj infrastrukture’ znači svako tijelo ili poduzeće odgovorno za upravljanje željezničkom infrastrukturom na mreži, njezino održavanje i obnovu, kao i odgovorno za sudjelovanje u njezinu razvoju kako je utvrdila država članica u okviru svoje opće politike razvoja i financiranja infrastrukture;”;

(b)

umeću se sljedeće točke:

„2.a

‚razvoj željezničke infrastrukture’ znači planiranje mreže, financijsko i investicijsko planiranje te izgradnja i modernizacija infrastrukture;

2.b

‚upravljanje željezničkom infrastrukturom’ znači dodjela trase vlaka, upravljanje prometom i ubiranje pristojbi za korištenje infrastrukture;

2.c

‚održavanje željezničke infrastrukture’ znači izvedba radova radi očuvanja stanja i kapaciteta postojeće infrastrukture;

2.d

‚obnova željezničke infrastrukture’ znači veliki radovi zamjene na postojećoj infrastrukturi kojima se ne mijenja njezina cjelokupna izvedba;

2.e

‚modernizacija željezničke infrastrukture’ znači veliki radovi izmjene na infrastrukturi kojima se poboljšava njezina cjelokupna izvedba;

2.f

‚osnovne funkcije’ upravljanja infrastrukturom znači odlučivanje u vezi s dodjelom trasa vlakova, uključujući izradu i procjenu raspoloživosti i dodjelu pojedinačnih trasa vlaka te odlučivanje u vezi s pristojbama za korištenje infrastrukture, uključujući određivanje iznosa i ubiranje pristojbi, u skladu s okvirom za ubiranje pristojbi i okvirom za dodjelu kapaciteta koje su države članice uspostavile u skladu s člancima 29. i 39.;”;

(c)

dodaju se sljedeće točke:

„31.

‚vertikalno integrirano poduzeće’ znači poduzeće gdje, u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (*1):

(a)

upravitelj infrastrukture pod kontrolom je poduzeća koje istodobno kontrolira jednog ili više željezničkih prijevoznika koji pružaju usluge željezničkog prijevoza na mreži upravitelja infrastrukture;

(b)

upravitelj infrastrukture pod kontrolom je jednog ili više željezničkih prijevoznika koji pružaju usluge željezničkog prijevoza na mreži upravitelja infrastrukture; ili

(c)

jedan ili više željezničkih prijevoznika koji pružaju usluge željezničkog prijevoza na mreži upravitelja infrastrukture pod kontrolom je upravitelja infrastrukture.

To ujedno podrazumijeva poduzeće koje se sastoji od zasebnih odjela, uključujući upravitelja infrastrukture i jednog ili nekoliko odjela koji pružaju usluge prijevoza, no nemaju zasebnu pravnu osobnost.

Ako su upravitelj infrastrukture i željeznički prijevoznik potpuno neovisni jedan o drugome, no oba su pod izravnom kontrolom države članice koja ne uključuje nikakav posrednički subjekt, ne smatra se da predstavljaju vertikalno integrirano poduzeće za potrebe ove Direktive.

32.

‚javno-privatno partnerstvo’ znači obvezujući aranžman između javnih tijela i jednog ili više poduzeća koja nisu glavni upravitelj infrastrukture države članice, u okviru kojeg poduzeća djelomično ili potpuno grade i/ili financiraju željezničku infrastrukturu i/ili stječu pravo izvršavanja bilo koje od funkcija navedenih u točki 2. tijekom unaprijed određenog razdoblja. Aranžman može poprimiti bilo koji odgovarajući pravno obvezujući oblik predviđen nacionalnim zakonodavstvom;

33.

‚upravljački odbor’ znači više tijelo poduzeća koje obavlja izvršne i administrativne funkcije i koje je odgovorno za svakodnevno upravljanje poduzećem;

34.

‚nadzorni odbor’ znači najviše tijelo poduzeća koje ispunjava nadzorne zadaće, uključujući izvršavanje kontrole nad upravljačkim odborom i donošenje općih strateških odluka u vezi s poduzećem;

35.

‚jedinstvena karta’ znači jedna ili više karata koje predstavljaju ugovor o prijevozu za uzastopne usluge željezničkog prijevoza koje pruža jedan ili nekoliko željezničkih prijevoznika;

36.

‚usluge prijevoza putnika željeznicama velikih brzina’ znači usluge željezničkog prijevoza putnika koje se obavljaju bez zaustavljanja između dvaju mjesta koja su udaljena barem više od 200 km, na posebno izgrađenim prugama velikih brzina opremljenima za brzine uglavnom od 250 km/h ili veće i na kojima se prosječno vozi tim brzinama.

(*1)  Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) (SL L 24, 29.1.2004., str. 1.).”."

3.

U članku 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Za potrebe ovog članka države članice koje primjenjuju članak 7.a stavak 3. zahtijevaju da je poduzeće organizirano u zasebne odjele koji nemaju zasebnu pravnu osobnost unutar jedinstvenog poduzeća.”.

4.

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

Neovisnost upravitelja infrastrukture

1.   Države članice osiguravaju da je upravitelj infrastrukture odgovoran za upravljanje željezničkom infrastrukturom na mreži, njezino održavanje i obnovu te da mu je povjeren razvoj željezničke infrastrukture te mreže, u skladu s nacionalnim pravom.

Države članice osiguravaju da nijedan od drugih pravnih subjekata unutar vertikalno integriranog poduzeća nema odlučujući utjecaj na odluke upravitelja infrastrukture u pogledu osnovnih funkcija.

Države članice osiguravaju da članovi nadzornog odbora i upravljačkog odbora upravitelja infrastrukture te rukovoditelji koji njima izravno odgovaraju djeluju na nediskriminirajući način i da na njihovu nepristranost ne utječe nijedan sukob interesa.

2.   Države članice osiguravaju da je upravitelj infrastrukture organiziran kao subjekt koji je pravno odvojen od bilo kojeg željezničkog prijevoznika te da je, u vertikalno integriranim poduzećima, odvojen od bilo kojeg drugog pravnog subjekta unutar poduzeća.

3.   Države članice osiguravaju da iste osobe ne mogu istodobno biti zaposlene ili imenovane:

(a)

kao članovi upravljačkog odbora upravitelja infrastrukture i kao članovi upravljačkog odbora željezničkog prijevoznika;

(b)

kao osobe zadužene za donošenje odluka o osnovnim funkcijama i kao članovi upravljačkog odbora željezničkog prijevoznika;

(c)

ako postoji nadzorni odbor, kao članovi nadzornog odbora upravitelja infrastrukture i kao članovi nadzornog odbora željezničkog prijevoznika;

(d)

kao članovi nadzornog odbora poduzeća koje je dio vertikalno integriranog poduzeća i koje vrši kontrolu i nad željezničkim prijevoznikom i nad upraviteljem infrastrukture te kao članovi upravljačkog odbora tog upravitelja infrastrukture.

4.   U vertikalno integriranim poduzećima, članovi upravljačkog odbora upravitelja infrastrukture i osobe zadužene za donošenje odluka o osnovnim funkcijama ne primaju nikakvu naknadu utemeljenu na postignutim rezultatima od bilo kojih drugih pravnih subjekata unutar vertikalno integriranog poduzeća, niti primaju bilo kakve bonuse koji su ponajprije povezani s financijskim rezultatima određenih željezničkih prijevoznika. Mogu im se, međutim, nuditi poticaji u pogledu sveukupne izvedbe željezničkog sustava.

5.   Ako se različiti subjekti unutar vertikalno integriranog poduzeća koriste zajedničkim informacijskim sustavima, pristup osjetljivim informacijama u vezi s osnovnim funkcijama ima samo ovlašteno osoblje upravitelja infrastrukture. Osjetljive informacije ne smiju se prosljeđivati drugim subjektima unutar vertikalno integriranog poduzeća.

6.   Odredbama stavka 1. ovog članka ne dovodi se u pitanje pravo država članica da donose odluke o razvoju i financiranju željezničke infrastrukture, kao ni njihove nadležnosti u vezi s financiranjem infrastrukture i pristojbama za njezino korištenje te dodjelom kapaciteta, kako je utvrđeno člankom 4. stavkom 2. te člancima 8., 29. i 39.”.

5.

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 7.a

Neovisnost osnovnih funkcija

1.   Države članice osiguravaju da je upravitelj infrastrukture u pogledu osnovnih funkcija organizacijski neovisan kao i da je neovisan u pogledu donošenja odluka u okviru ograničenja iz članka 4. stavka 2. te članaka 29. i 39.

2.   U svrhu primjene stavka 1. države članice osobito osiguravaju da:

(a)

željeznički prijevoznik ili bilo koji drugi pravni subjekt ne ostvaruje odlučujući utjecaj na upravitelja infrastrukture u vezi s osnovnim funkcijama, pri čemu se ne dovodi u pitanje uloga država članica u pogledu određivanja okvira za ubiranje pristojbi i okvira za dodjelu kapaciteta kao ni specifična pravila za ubiranje pristojbi u skladu s člancima 29. i 39.;

(b)

željeznički prijevoznik ili bilo koji drugi pravni subjekt unutar vertikalno integriranog poduzeća nema odlučujući utjecaj na imenovanja i razrješenja osoba zaduženih za donošenje odluka o osnovnim funkcijama;

(c)

se mobilnošću osoba zaduženih za osnovne funkcije ne stvara sukob interesa.

3.   Države članice mogu odlučiti da ubiranje pristojbi za korištenje infrastrukture i dodjelu kapaciteta obavljaju tijelo za ubiranje pristojbi i/ili tijelo za dodjelu kapaciteta, koja su pravno, organizacijski i u smislu donošenja odluka neovisna o bilo kojem željezničkom prijevozniku. U tom slučaju države članice mogu odlučiti da ne primjenjuju odredbe članka 7. stavka 2. i članka 7. stavka 3.točke (c) i (d).

Na voditelje odjela zadužene za upravljanje infrastrukturom i pružanje željezničkih usluga primjenjuju se mutatis mutandis članak 7. stavak 3. točka (a) i članak 7. stavak 4.

4.   Odredbe ove Direktive koje se odnose na osnovne funkcije upravitelja infrastrukture primjenjuju se na neovisno tijelo za ubiranje pristojbi i/ili dodjelu kapaciteta.

Članak 7.b

Nepristranost upravitelja infrastrukture u pogledu upravljanja prometom i planiranja održavanja

1.   Države članice osiguravaju da se funkcije upravljanja prometom i planiranja održavanja izvršavaju na transparentan i nediskriminirajući način i da na osobe zadužene za donošenje odluka u pogledu tih funkcija ne utječe nikakav sukob interesa.

2.   U pogledu upravljanja prometom države članice osiguravaju željezničkim prijevoznicima, u slučajevima smetnji koji se na njih odnose, puni i pravodobni pristup relevantnim informacijama. Kada upravitelj infrastrukture za dotične željezničke prijevoznike odobrava dodatni pristup procesu upravljanja prometom, to čini na transparentan i nediskriminirajući način.

3.   U pogledu dugoročnog planiranja opsežnog održavanja i/ili obnove željezničke infrastrukture upravitelj infrastrukture savjetuje se s podnositeljima zahtjeva i u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir iskazane primjedbe.

Planiranje radova održavanja obavlja upravitelj infrastrukture na nediskriminirajući način.

Članak 7.c

Eksternalizacija i raspodjela funkcija upravitelja infrastrukture

1.   Pod uvjetom da ne nastaje sukob interesa i da je zajamčena povjerljivost komercijalno osjetljivih informacija, upravitelj infrastrukture može:

(a)

eksternalizirati funkcije drugom subjektu, pod uvjetom da potonji nije željeznički prijevoznik, da ne kontrolira željezničkog prijevoznika niti se nalazi pod kontrolom željezničkog prijevoznika. Unutar vertikalno integriranog poduzeća osnovne funkcije ne smiju se eksternalizirati nijednom drugom subjektu vertikalno integriranog poduzeća, osim ako takav subjekt obavlja isključivo osnovne funkcije;

(b)

eksternalizirati izvedbu radova i povezanih zadaća u vezi s razvojem, održavanjem i obnovom željezničke infrastrukture željezničkim prijevoznicima ili trgovačkim društvima koja kontroliraju željezničkog prijevoznika ili se nalaze pod kontrolom željezničkog prijevoznika.

Upravitelj infrastrukture zadržava nadzorne ovlasti nad izvršavanjem funkcija opisanih u članku 3. stavku 2. te snosi konačnu odgovornost za izvršavanje tih funkcija. Subjekt koji izvodi osnovne funkcije mora biti usklađen s člancima 7., 7.a, 7.b i 7.d.

2.   Odstupajući od članka 7. stavka 1., različiti upravitelji infrastrukture mogu obavljati funkcije upravljanja infrastrukturom, među ostalim i stranke aranžmana u okviru javno-privatnog partnerstva, pod uvjetom da ispunjavaju uvjete iz članka 7. stavaka od 2. do 6. i članaka 7.a, 7.b i 7.d te da preuzimaju punu odgovornost za izvršavanje dotičnih funkcija.

3.   Kada osnovne funkcije nisu dodijeljene operateru napajanja strujom, on se izuzima od pravila primjenjivih na upravitelje infrastrukture, pod uvjetom da je osigurana sukladnost s odgovarajućim odredbama o razvoju mreže, posebno s člankom 8.

4.   Uz nadzor regulatornog tijela ili bilo kojeg drugog neovisnog nadležnog tijela koje određuje država članica, upravitelj infrastrukture može na nediskriminirajući način sklopiti sporazume o suradnji s jednim ili više željezničkih prijevoznika u svrhu osiguravanja pogodnosti za korisnike kao što su smanjeni troškovi ili poboljšanje izvedbe u dijelu mreže koji je obuhvaćen sporazumom.

To tijelo nadzire provedbu takvih sporazuma te može, kada je opravdano, savjetovati njihovo otkazivanje.

Članak 7.d

Financijska transparentnost

1.   Upravitelj infrastrukture može prihode od aktivnosti upravljanja infrastrukturom mrežom, uključujući javna sredstva, upotrebljavati isključivo za financiranje vlastita poslovanja, što uključuje servisiranje svojih zajmova. Upravitelj infrastrukture može takav prihod upotrijebiti i za isplatu dividendi vlasnicima trgovačkog društva, što može obuhvatiti bilo koje privatne dioničare, no isključuje poduzeća koja su dio vertikalno integriranog poduzeća i koja vrše kontrolu i nad željezničkim prijevoznikom i nad tim upraviteljem infrastrukture.

2.   Upravitelji infrastrukture ni izravno ni neizravno ne odobravaju zajmove željezničkim prijevoznicima.

3.   Željeznički prijevoznici ni izravno ni neizravno ne odobravaju zajmove upraviteljima infrastrukture.

4.   Zajmovi između pravnih subjekata vertikalno integriranog poduzeća isključivo se odobravaju, isplaćuju i servisiraju po tržišnim stopama i uvjetima kojima se odražava individualni rizični profil dotičnog subjekta.

5.   Zajmovi između pravnih subjekata vertikalno integriranog poduzeća odobreni prije 24. prosinca 2016. vrijede do njihova dospijeća, pod uvjetom da su ugovoreni po tržišnim cijenama i da se doista isplaćuju i servisiraju.

6.   Sve usluge koje upravitelju infrastrukture nude drugi pravni subjekti vertikalno integriranog poduzeća pružaju se na temelju ugovora i plaćaju se ili po tržišnim cijenama ili po cijenama koje odražavaju trošak proizvodnje, uz razumnu profitnu maržu.

7.   Dugovi koji se pripisuju upravitelju infrastrukture jasno se odvajaju od dugova koji se pripisuju drugim pravnim subjektima unutar vertikalno integriranih poduzeća. Takvi dugovi otplaćuju se odvojeno. To ne sprečava da se završno plaćanje dugova obavi putem poduzeća koje je dio vertikalno integriranog poduzeća i koje vrši kontrolu i nad željezničkim prijevoznikom i nad upraviteljem infrastrukture ili putem drugog subjekta unutar poduzeća.

8.   Računi upravitelja infrastrukture i računi drugih pravnih subjekata unutar vertikalno integriranog poduzeća vode se na način kojim se osigurava ispunjenje ovog članka i omogućuju odvojeno računovodstvo i transparentni financijski tokovi unutar poduzeća.

9.   Unutar vertikalno integriranih poduzeća upravitelj infrastrukture detaljno bilježi sve komercijalne i financijske odnose s drugim pravnim subjektima unutar tog poduzeća.

10.   Ako osnovne funkcije obavlja neovisno tijelo za ubiranje pristojbi i/ili dodjelu kapaciteta u skladu s člankom 7.a stavkom 3., a države članice ne primjenjuju članak 7. stavak 2., odredbe ovog članka primjenjuju se mutatis mutandis. Upućivanja na upravitelja infrastrukture, željezničkog prijevoznika i druge pravne subjekte vertikalno integriranog poduzeća u ovom članku podrazumijevaju upućivanje na odgovarajuće odjele poduzeća. Ispunjavanje zahtjeva utvrđenih u ovom članku prikazuje se u zasebnim računima odgovarajućih odjela poduzeća.

Članak 7.e

Mehanizmi koordinacije

Države članice osiguravaju da su uspostavljeni odgovarajući mehanizmi koordinacije kako bi se osigurala koordinacija između njihovih glavnih upravitelja infrastrukture i svih zainteresiranih željezničkih prijevoznika, kao i podnositelja zahtjeva navedenih u članku 8. stavku 3. Prema potrebi, predstavnici korisnika usluga željezničkog prijevoza robe i putnika te nacionalna, lokalna ili regionalna tijela pozivaju se na sudjelovanje. Regulatorno tijelo kojeg se to tiče može sudjelovati kao promatrač. Koordinacija među ostalim obuhvaća:

(a)

potrebe podnositelja zahtjeva povezane s održavanjem i razvojem infrastrukturnog kapaciteta;

(b)

sadržaj ciljeva u vezi s izvedbom usmjerenih na korisnike koji se navode u ugovorima iz članka 30. i sadržaj poticaja iz članka 30. stavka 1. te njihovu provedbu;

(c)

sadržaj i provedbu izvješća o mreži navedenih u članku 27.;

(d)

pitanja intermodalnosti i interoperabilnosti;

(e)

sva druga pitanja povezana s uvjetima za pristup infrastrukturi, njezino korištenje te s kvalitetom usluga upravitelja infrastrukture.

Upravitelj infrastrukture sastavlja i objavljuje smjernice za koordinaciju, uz savjetovanje sa zainteresiranim stranama. Koordinacija se vrši najmanje na godišnjoj razini, a upravitelj infrastrukture na svojoj internetskoj stranici objavljuje pregled aktivnosti poduzetih u skladu s ovim člankom.

Koordinacijom u skladu s ovim člankom ne dovode se u pitanje pravo podnositelja zahtjeva na žalbu regulatornom tijelu kao ni ovlasti regulatornog tijela iz članka 56.

Članak 7.f

Europska mreža upravitelja infrastrukture

1.   S ciljem olakšavanja pružanja učinkovitih i djelotvornih željezničkih usluga unutar Unije države članice osiguravaju da njihovi glavni upravitelji infrastrukture sudjeluju i surađuju u okviru mreže koja se sastaje u redovnim vremenskim razmacima kako bi se:

(a)

razvila željeznička infrastruktura Unije;

(b)

podržala pravovremena i učinkovita provedba jedinstvenog europskog željezničkog prostora;

(c)

razmijenila najbolja praksa;

(d)

pratili i vrednovali rezultati;

(e)

doprinijelo aktivnostima nadziranja tržišta iz članka 15.;

(f)

riješio problem prekograničnih uskih grla; i

(g)

raspravila primjena članaka 37. i 40.

Za potrebe točke (d) u okviru mreže utvrđuju se zajednička načela i prakse za praćenje i vrednovanje rezultata na dosljedan način.

Koordinacijom u skladu s ovim stavkom ne dovodi se u pitanje pravo podnositelja zahtjeva na žalbu regulatornom tijelu kao ni ovlasti regulatornog tijela iz članka 56.

2.   Komisija je članica mreže. Ona podupire rad mreže te olakšava koordinaciju.”.

6.

Članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak:

„1.a   Ne dovodeći u pitanje međunarodne obveze Unije i država članica, države članice koje dijele granicu s trećom zemljom mogu ograničiti pravo pristupa predviđeno ovim člankom za usluge koje se obavljaju iz te treće zemlje i prema njoj na mreži čija se širina kolosijeka razlikuje od glavne željezničke mreže unutar Unije ako dođe do narušavanja tržišnog natjecanja u prekograničnom željezničkom prijevozu između država članica i te treće zemlje. Do takvog narušavanja tržišnog natjecanja može doći, među ostalim, zbog manjka nediskriminirajućeg pristupa željezničkoj infrastrukturi i povezanim uslugama u dotičnoj trećoj zemlji.

Ako država članica, u skladu s ovim stavkom, namjerava donijeti odluku o ograničavanju prava pristupa, podnosi nacrt odluke Komisiji te se savjetuje s drugim državama članicama.

Ako u roku od tri mjeseca od podnošenja nacrta odluke ni Komisija ni druga država članica ne prigovore na njega, država članica može donijeti odluku.

Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju pojedinosti postupka koji se mora slijediti za primjenu ovog stavka. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 62. stavka 3.”;

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 1370/2007, željeznički prijevoznici dobivaju pod pravičnim, nediskriminirajućim i transparentnim uvjetima pravo pristupa željezničkoj infrastrukturi u svim državama članicama u svrhu pružanja usluga željezničkog prijevoza putnika. Željeznički prijevoznici imaju pravo ukrcaja putnika na bilo kojem kolodvoru i iskrcaja na nekom drugom kolodvoru. To pravo uključuje pristup infrastrukturi kojom se povezuju uslužni objekti iz točke 2. Priloga II. ovoj Direktivi.”;

(c)

stavci 3. i 4. brišu se.

7.

Članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice mogu ograničiti pravo pristupa predviđeno člankom 10. stavkom 2. uslugama prijevoza putnika između određenog polazišta i određenog odredišta kada jedan ili više ugovora o obavljanju javnih usluga pokrivaju isti pravac ili alternativni pravac, ako bi to pravo ugrozilo ekonomsku ravnotežu dotičnog ugovora o javnoj usluzi ili dotičnih ugovora.”;

(b)

u stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Kako bi se utvrdilo moguće ugrožavanje ekonomske ravnoteže ugovora o obavljanju javnih usluga, mjerodavno regulatorno tijelo ili tijela iz članka 55. obavljaju objektivnu ekonomsku analizu i temelje svoju odluku na unaprijed utvrđenim kriterijima. Oni to utvrđuju na zahtjev koji je netko od sljedećih podnio mjesec dana od zaprimanja informacije o planiranoj usluzi prijevoza putnika iz članka 38. stavka 4.:

(a)

nadležno tijelo ili nadležna tijela koja su dodijelila ugovor o obavljanju javnih usluga;

(b)

bilo koje drugo zainteresirano nadležno tijelo koje u skladu s ovim člankom ima pravo ograničavanja pristupa;

(c)

upravitelj infrastrukture;

(d)

željeznički prijevoznik koji izvršava ugovor o obavljanju javnih usluga.”;

(c)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Regulatorno tijelo navodi razloge za svoju odluku i uvjete pod kojima jedan od sljedećih subjekata može zatražiti preispitivanje odluke u roku od mjesec dana od obavijesti o odluci:

(a)

mjerodavno nadležno tijelo ili nadležna tijela;

(b)

upravitelj infrastrukture;

(c)

željeznički prijevoznik koji izvršava ugovor o obavljanju javnih usluga;

(d)

željeznički prijevoznik koji traži pristup.

Ako regulatorno tijelo odluči da bi planirana usluga prijevoza putnika navedena u članku 38. stavku 4. ugrozila ekonomsku ravnotežu ugovora o javnoj nabavi, navest će moguće izmjene te usluge koje bi osigurale da se ispune uvjeti za davanje prava pristupa predviđenog u članku 10. stavku 2.”;

(d)

u stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„Na temelju iskustva regulatornih tijela, nadležnih tijela i željezničkih prijevoznika te na temelju aktivnosti mreže iz članka 57. stavka 1. Komisija do 16. prosinca 2018. donosi provedbene akte kojima određuje detalje postupka i kriterije koji se moraju slijediti kod primjene stavaka 1., 2. i 3. ovog članka u pogledu usluga domaćeg prijevoza putnika. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 62. stavka 3.”;

(e)

Stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Države članice mogu i ograničiti pravo pristupa željezničkoj infrastrukturi u svrhu pružanja usluga domaćeg prijevoza putnika između određenog polazišta i određenog odredišta unutar iste države članice ako:

(a)

isključiva prava za prijevoz putnika između tih kolodvora odobrena su na temelju ugovora o obavljanju javnih usluga dodijeljenoga prije 16. lipnja 2015.; ili

(b)

dodatno pravo/ovlaštenje za obavljanje komercijalnih usluga prijevoza putnika koje su u odnosu tržišnog natjecanja s drugim operatorom između tih kolodvora dodijeljeni su do 25. prosinca 2018. na temelju pravičnog konkurentnog natječajnog postupka,

i ako ti operatori ne prime nikakvu naknadu za obavljanje tih usluga.

Takvo ograničenje može vrijediti tijekom izvornog razdoblja trajanja ugovora ili ovlaštenja, ili do 25. prosinca 2026., ovisno o tome što je kraće.”.

8.

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 11.a

Usluga prijevoza putnika željeznicama velikih brzina

1.   S ciljem razvijanja tržišta usluga prijevoza putnika željeznicama velikih brzina, promicanja optimalnog korištenja dostupne infrastrukture te radi poticanja konkurentnosti usluga prijevoza putnika željeznicama velikih brzina iz kojih proizlaze povoljni učinci za putnike, ne dovodeći u pitanje članak 11. stavak 5., ostvarivanje prava na pristup iz članka 10. u pogledu usluga prijevoza putnika željeznicama velikih brzina može isključivo podlijegati zahtjevima koje je utvrdilo regulatorno tijelo u skladu s ovim člankom.

2.   Ako regulatorno tijelo, nakon analize predviđene člankom 11. stavcima 2., 3. i 4., utvrdi da planirana usluga prijevoza putnika željeznicama velikih brzina između određenog polazišta i određenog odredišta ugrožava ekonomsku ravnotežu ugovora o obavljanju javnih usluga kojim se obuhvaća isti pravac ili alternativni pravac, regulatorno tijelo navodi moguće promjene usluge kojima bi se osiguralo ispunjenje uvjeta za davanje prava pristupa iz članka 10. stavka 2. Te promjene mogu uključivati izmjenu planirane usluge.”

„Članak 13.a

Zajednički informacijski sustav i sustav za izdavanje jedinstvenih karata

1.   Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (*2) i Direktivu 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*3), države članice mogu zahtijevati da željeznički prijevoznici koji obavljaju usluge domaćeg prijevoza putnika sudjeluju u zajedničkom informacijskom sustavu i integriranom sustavu za izdavanje karata, jedinstvenih karata i rezervacija ili dati ovlasti nadležnim tijelima da uspostave takav sustav. Ako su takvi sustavi uspostavljeni, države članice osiguravaju da ne uzrokuju narušavanje tržišta ili diskriminaciju među željezničkim prijevoznicima te da njima upravlja javni ili privatni pravni subjekt ili udruženje svih željezničkih prijevoznika koji obavljaju usluge prijevoza putnika.

2.   Komisija prati razvoj željezničkog tržišta u pogledu uvođenja i uporabe zajedničkog informacijskog sustava i sustava za izdavanje jedinstvenih karata te procjenjuje potrebu za djelovanjem na razini Unije, uzimajući u obzir tržišne inicijative. Posebno uzima u obzir nediskriminirajući pristup putnika u željezničkom prometu podacima potrebnima za planiranje putovanja i rezervaciju karata. Do 31. prosinca 2022. predstavit će izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o dostupnosti takvog zajedničkog informacijskog sustava i sustava za izdavanje jedinstvenih karata, kojima će se, prema potrebi, priložiti zakonodavni prijedlozi.

3.   Države članice zahtijevaju od željezničkih prijevoznika koji obavljaju usluge prijevoza putnika da izrade planove za izvanredne situacije i osiguravaju da se tim planovima za izvanredne situacije pravilno koordinira kako bi se u smislu članka 18. Uredbe (EZ) br. 1371/2007 putnicima osigurala pomoć u slučaju većih smetnji u pružanju usluga.

(*2)  Uredba (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (SL L 315, 3.12.2007., str. 14.)."

(*3)  Direktiva 2010/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza (SL L 207, 6.8.2010., str. 1.).”."

9.

U članku 19. dodaje se sljedeća točka:

„(e)

nisu osuđeni za teška kaznena djela na temelju obveza koje u skladu s nacionalnim pravom proizlaze iz obvezujućih kolektivnih ugovora, ako je primjenjivo.”.

10.

U članku 32. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Pristojbe za korištenje željezničkih koridora koje su navedene u Uredbi Komisije (EU) 2016/919 (*4) mogu se diferencirati kako bi se potaknulo opremanje vlakova ETCS-om koji je skladu s verzijom usvojenom Odlukom Komisije 2008/386/EZ (*5) i s naknadnim verzijama. Takvo razlikovanje ne smije dovesti do ukupnog povećanja prihoda upravitelja infrastrukture.

Bez obzira na tu obvezu, države članice mogu odlučiti da se ta diferencijacija pristojbi za korištenje infrastrukture ne primjenjuje na pruge iz Uredbe (EU) 2016/919 na kojima voze samo vlakovi opremljeni ETCS sustavom.

Države članice mogu odlučiti proširiti tu diferencijaciju na pruge koje nisu navedene u Uredbi (EU) 2016/919.

(*4)  Uredba Komisije (EU) 2016/919 od 27. svibnja 2016. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s ‚prometno-upravljačkim i signalno-sigurnosnim’ podsustavima željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 158, 15.6.2016., str. 1.)."

(*5)  Odluka Komisije 2008/386/EZ od 23. travnja 2008. o izmjeni Priloga A Odluci 2006/679/EZ o tehničkim specifikacijama za interoperabilnost prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava transeuropskog konvencionalnog željezničkog sustava i Priloga A Odluci 2006/860/EZ o tehničkim specifikacijama za interoperabilnost prometno-upravljačkog i signalno-sigurnosnog podsustava transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina (SL L 136, 24.5.2008., str. 11.).”."

11.

U članku 38. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Ako podnositelj zahtjeva planira zatražiti infrastrukturni kapacitet radi obavljanja usluge prijevoza putnika u državi članici u kojoj je pravo pristupa željezničkoj infrastrukturi ograničeno u skladu s člankom 11., on će o tome obavijestiti upravitelje infrastrukture i dotična regulatorna tijela najmanje 18 mjeseci prije stupanja na snagu voznog reda na koji se odnosi zahtjev za kapacitetom. Kako bi dotična regulatorna tijela mogla ocijeniti potencijalni ekonomski učinak na postojeće ugovore o obavljanju javnih usluga, regulatorna tijela osiguravaju da se o tome bez neopravdanog odlaganja u roku od najviše deset dana obavijeste nadležno tijelo koje je na temelju ugovora o javnim uslugama dodijelilo uslugu putničkog prijevoza na tom pravcu, sva druga zainteresirana nadležna tijela s pravom ograničenja pristupa u skladu s člankom 11. i svaki željeznički prijevoznik koji izvršava ugovor o obavljanju javnih usluga na pravcu te usluge putničkog prijevoza.”.

12.

U članku 53. stavku 3. dodaje se sljedeći podstavak:

„Regulatorno tijelo može zatražiti od upravitelja infrastrukture da mu na raspolaganje stavi takve podatke, ako to smatra potrebnim.”.

13.

U članku 54. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   U slučaju poremećaja u kretanju vlakova zbog tehničkog kvara ili nesreće, upravitelj infrastrukture mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi normalizirao situaciju. U tu svrhu sastavlja plan postupanja u posebnim slučajevima u kojem navodi razna tijela koja moraju biti obaviještena u slučaju ozbiljnih incidenata ili ozbiljnih poremećaja u kretanjima vlakova. U slučaju poremećaja koji bi mogao imati utjecaj na prekogranični promet, upravitelj infrastrukture dijeli sve relevantne informacije s drugim upraviteljima infrastrukture na čiju mrežu i promet taj poremećaj može utjecati. Dotični upravitelji infrastrukture surađuju s ciljem normalizacije prekograničnog prometa.”.

14.

Članak 56. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. dodaju se sljedeće točke:

„(h)

upravljanje prometom;

i.

planiranje obnove te planirano i neplanirano održavanje;

(j)

ispunjavanje zahtjeva, među ostalim o sukobu interesa, utvrđenih u članku 2. stavku 13. te člancima 7., 7.a, 7.b, 7.c i 7.d.”;

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Ne dovodeći u pitanje ovlasti nacionalnih tijela za osiguravanje tržišnog natjecanja na tržištima željezničkih usluga, regulatorno tijelo ima ovlasti pratiti stanje tržišnog natjecanja na tržištima željezničkih usluga, uključujući, posebice, tržište usluga prijevoza putnika željeznicama velikih brzina, te aktivnosti upravitelja infrastrukture u odnosu na točke od (a) do (j) stavka 1. Točnije, regulatorno tijelo nadzire sukladnost s točkama od (a) do (j) stavka 1. na vlastitu inicijativu i s ciljem sprečavanja diskriminacije u odnosu na podnositelje zahtjeva. Posebice provjerava sadrži li izvješće o mreži diskriminirajuće odredbe ili se njime stvaraju diskrecijske ovlasti upravitelja infrastrukture koje se mogu upotrijebiti na diskriminirajući način u odnosu na podnositelje zahtjeva.”;

(c)

u stavku 9. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„9.   Regulatorno tijelo mora uzeti u obzir sve prigovore i, ako je prikladno, zatražiti potrebne podatke te pokrenuti razgovore s relevantnim strankama u roku od mjesec dana od primitka prigovora. Ono odlučuje o svim prigovorima, poduzima radnje za popravak situacije i informira mjerodavne stranke o svojoj obrazloženoj odluci u okviru unaprijed određenog, razumnog vremenskog roka te, u svakom slučaju, u roku od šest tjedana od primitka svih potrebnih podataka. Ne dovodeći u pitanje ovlasti nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja vezano uz zaštitu tržišnog natjecanja na tržištu željezničkih usluga, regulatorno tijelo, ako je prikladno, odlučuje na vlastitu inicijativu o odgovarajućim mjerama koje će se poduzeti s ciljem uklanjanja diskriminacije protiv podnositelja zahtjeva, narušenosti tržišta i drugih nepoželjnih situacija na tim tržištima, posebno u odnosu na točke (a) do (j) stavka 1.”;

(d)

stavak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„12.   Regulatorno tijelo ima ovlasti provoditi revizije ili pokrenuti vanjske revizije nad upraviteljima infrastrukture, operaterima uslužnih objekata i, ako je potrebno, željezničkim prijevoznicima kako bi se provjerila usklađenost s odredbama o računovodstvenom razdvajanju iz članka 6. i odredbama o financijskoj transparentnosti iz članka 7.d. U slučaju vertikalno integriranih poduzeća te ovlasti pokrivaju sve pravne subjekte. Regulatorno tijelo ovlašteno je zatražiti sve mjerodavne informacije. Regulatorno tijelo posebno ima ovlast zatražiti od upravitelja infrastrukture, operatera uslužnog objekta i svih poduzeća ili drugih subjekata koji obavljaju ili pružaju različite vrste željezničkog prijevoza ili upravljaju različitim infrastrukturama iz članka 6. stavaka 1. i 2. i članka 13. dostavljanje svih ili dijela računovodstvenih podataka iz Priloga VIII., uz dovoljno detalja koji se smatraju nužnim i proporcionalnim.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti nacionalnih tijela nadležnih za pitanja državnih potpora regulatorno tijelo također može izvoditi zaključke iz računâ u vezi s pitanjima državnih potpora o kojima izvješćuje navedena tijela.

Financijski tokovi iz članka 7.d stavka 1., zajmovi iz članka 7.d stavaka 4. i 5. te dugovi iz članka 7.d stavka 7. podložni su nadzoru regulatornog tijela.

Ako je država članica odredila regulatorno tijelo kao neovisno nadležno tijelo iz članka 7.c stavka 4., regulatorno tijelo ocjenjuje sporazume o suradnji iz tog članka.”.

15.

Članak 57. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak:

„3.a   Ako su za pitanja o međunarodnoj usluzi potrebne odluke dvaju ili više regulatornih tijela, dotična regulatorna tijela surađuju u pripremi svojih odluka kako bi pronašla rješenje tih pitanja. U tu svrhu dotična regulatorna tijela obavljaju svoje funkcije u skladu s člankom 56.”;

(b)

stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8.   Regulatorna tijela razvijaju zajednička načela i prakse za donošenje odluka za koje imaju ovlasti u skladu s ovom Direktivom. Takvim zajedničkim načelima i praksama obuhvaćaju se dogovori za rješavanje sporova proizašlih u okviru stavka 3.a. Na temelju iskustva regulatornih tijela i aktivnosti mreže iz stavka 1. i, ako je potrebno, radi osiguravanja učinkovite suradnje regulatornih tijela, Komisija može donositi provedbene akte kojima se utvrđuju takva zajednička načela i prakse. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 62. stavka 3.”;

(c)

dodaje se sljedeći stavak:

„10.   Za odluke u vezi s infrastrukturom u dvjema državama članicama obje države članice mogu se u svakom trenutku nakon 24. prosinca 2016. složiti da zatraže koordinaciju između dotičnih regulatornih tijela kako bi se uskladio učinak njihovih odluka.”.

16.

U članku 63. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Komisija do 31. prosinca 2024. ocjenjuje učinak ove Direktive na željeznički sektor i podnosi izvješće o njezinoj provedbi Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

Konkretnije, u izvješću se ocjenjuje razvoj usluga prijevoza željeznicama velikih brzina i procjenjuje postojanje diskriminirajućih praksi u pogledu pristupa prugama velikih brzina. Komisija razmatra je li potrebno podnijeti zakonodavne prijedloge.

Komisija do istog datuma ocjenjuje postoje li diskriminirajuće prakse ili druge vrste narušavanja tržišnog natjecanja u vezi s upraviteljima infrastrukture koji su dio vertikalno integriranog poduzeća. Komisija prema potrebi podnosi zakonodavne prijedloge.”.

Članak 2.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavak 2., države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 25. prosinca 2018. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

1.   Ova Direktiva stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.   Članak 1. točke od 6. do 8. te točka 11. primjenjuju se od 1. siječnja 2019., pravovremeno u odnosu na vozni red koji vrijedi od 14. prosinca 2020.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 14. prosinca 2016.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

I. KORČOK


(1)  SL C 327, 12.11.2013., str. 122.

(2)  SL C 356, 5.12.2013., str. 92.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 26. veljače 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Stajalište Vijeća u prvom čitanju od 17. listopada 2016. (SL C 431, 22.11.2016., str. 1.). Stajalište Europskog parlamenta od 14. prosinca 2016. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(4)  Direktiva 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora (SL L 343, 14.12.2012., str. 32.).

(5)  Direktiva 2004/51/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o izmjeni Direktive Vijeća 91/440/EEZ o razvoju željeznica Zajednice (SL L 164, 30.4.2004., str. 164.).

(6)  Direktiva 2007/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o izmjeni Direktive Vijeća 91/440/EEZ o razvoju željeznica Zajednice i Direktive 2001/14/EZ o dodjeli željezničkog infrastrukturnog kapaciteta i ubiranju pristojbi za korištenje željezničke infrastrukture (SL L 315, 3.12.2007., str. 44.).

(7)  Uredba Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ o koncentracijama) (SL L 24, 29.1.2004., str. 1.).

(8)  Uredba (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70 (SL L 315, 3.12.2007., str. 1.).

(9)  Direktiva 2007/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o davanju ovlaštenja strojovođama koji upravljaju lokomotivama i vlakovima na željezničkom sustavu Zajednice (SL L 315, 3.12.2007., str. 51.).

(10)  SL C 369, 17.12.2011., str. 14.


ODLUKE

23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 352/18


ODLUKA (EU) 2016/2371 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 14. prosinca 2016.

o pružanju daljnje makrofinancijske pomoći Hašemitskoj Kraljevini Jordanu

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Odnosi između Europske unije („Unija”) i Hašemitske Kraljevine Jordana („Jordan”) razvijaju se u okviru Europske politike susjedstva (EPS). Jordan je 24. studenoga 1997. potpisao Sporazum o pridruživanju (2) s Unijom, koji je stupio na snagu 1. svibnja 2002. Na temelju tog Sporazuma Unija i Jordan postupno su uspostavili područje slobodne trgovine tijekom prijelaznog razdoblja od 12 godina. Osim toga, 2007. stupio je na snagu i sporazum o daljnjoj liberalizaciji poljoprivrednih proizvoda (3). Godine 2010. između EU-a i Jordana dogovoren je napredni status partnerstva čime su područja suradnje proširena. Protokol o uspostavi mehanizma za rješavanje sporova za trgovinu između EU-a i Jordana, parafiran u prosincu 2009., stupio je na snagu 1. srpnja 2011. Bilateralni politički dijalog i gospodarska suradnja dodatno su razvijeni u okviru Sporazuma o pridruživanju i okvira za jedinstvenu potporu donesenog za razdoblje 2014.–2017.

(2)

Od 2011. Jordan je pokrenuo niz političkih reformi za jačanje parlamentarne demokracije i vladavine prava. Osnovani su Ustavni sud i neovisno izborno povjerenstvo, a jordanski parlament donio je niz važnih zakona, uključujući Izborni zakon i Zakon o političkim strankama te zakone o decentralizaciji i općinama.

(3)

Gospodarstvo Jordana znatno je pogođeno tekućim nemirima u regiji, posebno u susjednom Iraku i Siriji. Zajedno s oslabljenim globalnim okruženjem ti su regionalni nemiri negativno utjecali na vanjske prihode te opteretili javne financije. Pogođeni su turizam i priljevi izravnih stranih ulaganja, blokirane trgovinske rute i ometen pritok prirodnog plina iz Egipta. Osim toga, na jordansko gospodarstvo utjecao je i veliki priljev sirijskih izbjeglica, koji je povećao pritisak na njegov fiskalni položaj, javne usluge i infrastrukturu.

(4)

Od izbijanja sukobâ u Siriji 2011. Unija je izrazila nedvosmislenu predanost potpori Jordanu u rješavanju gospodarskih i društvenih posljedica sirijske krize, posebno u pogledu prisutnosti velikog broja sirijskih izbjeglica na njegovu državnom području. Povećala je svoju financijsku potporu Jordanu, ojačala suradnju u mnogim područjima, uključujući civilno društvo, izborni sustav, sigurnost, regionalni razvoj te socijalne i gospodarske reforme. Osim toga, Unija je ponudila Jordanu i mogućnost sklapanja sporazuma o detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine.

(5)

U tom teškom gospodarskom i financijskom kontekstu jordanske vlasti i Međunarodni monetarni fond (MMF) dogovorili su u kolovozu 2012. prvi program gospodarske prilagodbe, uz potporu trogodišnjeg stand-by aranžmana u iznosu od 2 000 milijuna američkih dolara. Taj je program uspješno dovršen u kolovozu 2015. U okviru tog programa Jordan je znatno napredovao u pogledu fiskalne konsolidacije, čemu je pridonio i pad cijena nafte, i niza strukturnih reformi.

(6)

U prosincu 2012. Jordan je od Unije zatražio dodatnu makrofinancijsku pomoć. Kao odgovor na to u prosincu 2013. donesena je odluka o pružanju makrofinancijske pomoći u iznosu od 180 milijuna EUR, u obliku zajmova (4) (makrofinancijska pomoć I.). Memorandum o razumijevanju u kojemu se definiraju uvjeti politike povezani s makrofinancijskom pomoći I. stupio je na snagu 18. ožujka 2014. Nakon provedbe dogovorenih mjera politike, 10. veljače 2015. isplaćena je prva tranša makrofinancijske pomoći I., a druga je tranša isplaćena 15. listopada 2015.

(7)

Od izbijanja sirijske krize Unija je Jordanu dodijelila gotovo 1 130 milijuna EUR. To obuhvaća, uz 180 milijuna EUR iz prvog programa makrofinancijske pomoći, i 500 milijuna EUR u okviru redovnog programa bilateralne suradnje za Jordan koji se financira iz Europskog instrumenta za susjedstvo, oko 250 milijuna EUR iz humanitarnog proračuna i više od 30 milijuna EUR iz Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru. Nadalje, Europska investicijska banka je od 2011. stavila na raspolaganje zajmove u iznosu od 264 milijuna EUR.

(8)

Pogoršanje sirijske krize u 2015. teško je pogodilo Jordan kroz posljedice za trgovinu, turizam i ulagačko povjerenje. Na Jordan je negativno utjecalo i smanjenje financijske potpore zemalja Vijeća za suradnju u Zaljevu, potaknutog padom cijena nafte. Kao posljedica toga došlo je do ponovnog usporavanja rasta, povećala se nezaposlenost te su se pojavile nove fiskalne potrebe i potrebe za vanjskim financiranjem.

(9)

U toj teškoj situaciji Unija je potvrdila predanost podržavanju Jordana u njegovim gospodarskim i socijalnim izazovima i procesu reforme. Ta je predanost posebno istaknuta na konferenciji „Potpora Siriji i regiji”, održanoj u Londonu 4. veljače 2016., na kojoj je Unija obećala financijsku potporu u zemljama koje je najviše pogodila izbjeglička kriza, uključujući Jordan, u iznosu od 2 390 milijuna EUR u razdoblju 2016.–2017. Politička i ekonomska potpora Unije jordanskom procesu reformi u skladu je s politikom Unije prema regiji južnog Mediterana, kako je utvrđeno u kontekstu EPS-a.

(10)

Slijedom pogoršanja gospodarske i financijske situacije u Jordanu, MMF i Jordan pokrenuli su razgovore o idućem aranžmanu, koji bi mogao biti u obliku proširenog fonda („program MMF-a”) te bi se njime vjerojatno obuhvatilo razdoblje od tri godine, s početkom u drugom semestru 2016. Cilj novog programa MMF-a bilo bi ublažiti kratkoročne poteškoće s bilancom plaćanja Jordana te istodobno potaknuti provedbu snažnih mjera prilagodbe.

(11)

S obzirom na pogoršanje gospodarske situacije i prognoza, Jordan je u ožujku 2016. od Unije zatražio dodatnu makrofinancijsku pomoć.

(12)

Budući da je Jordan zemlja obuhvaćena EPS-om, trebalo bi se smatrati da ispunjava uvjete za primanje makrofinancijske pomoći Unije.

(13)

Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti izvanredan financijski instrument za nevezanu i nenamjensku potporu bilanci plaćanja, čime se žele riješiti neposredne potrebe korisnika za vanjskim financiranjem te bi trebala podržati provedbu programa politike koji sadržava snažne mjere neposredne prilagodbe i strukturne reforme za kratkoročno poboljšanje stanja bilance plaćanja.

(14)

S obzirom na to da u bilanci plaćanja Jordana još uvijek postoji znatan preostali manjak u vanjskom financiranju koji premašuje sredstva koja su osigurali MMF i ostale multilateralne institucije, makrofinancijska pomoć Unije Jordanu smatra se, s obzirom na trenutačne iznimne okolnosti, prikladnim odgovorom na zahtjev Jordana za potporu gospodarskoj stabilizaciji u kombinaciji s programom MMF-a. Makrofinancijska pomoć Unije pomogla bi gospodarskoj stabilizaciji i planu strukturnih reformi u Jordanu, nadopunjujući sredstva na raspolaganju u okviru financijskog aranžmana MMF-a.

(15)

Cilj makrofinancijske pomoći Unije trebao bi biti pružanje potpore ponovnom uspostavljanju održivog stanja vanjskog financiranja Jordana, a time i pružanje potpore njegovu gospodarskom i društvenom razvoju.

(16)

Određivanje iznosa makrofinancijske pomoći Unije temelji se na sveobuhvatnoj kvantitativnoj procjeni preostalih potreba Jordana za vanjskim financiranjem te se pritom uzima u obzir sposobnost Jordana za financiranje vlastitim sredstvima, a pogotovo međunarodne pričuve kojima raspolaže. Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi nadopuniti programe i sredstva koja osiguravaju MMF i Svjetska banka. Pri određivanju iznosa pomoći u obzir se uzimaju i očekivani financijski doprinosi multilateralnih donatora te potreba osiguranja pravedne raspodjele tereta između Unije i drugih donatora, kao i već postojeća upotreba drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Jordanu te dodana vrijednost sveukupnog angažmana Unije.

(17)

Komisija bi trebala osigurati pravnu i stvarnu usklađenost makrofinancijske pomoći Unije s ključnim načelima i ciljevima različitih područja vanjskog djelovanja, s mjerama poduzetima u odnosu na ta područja te s ostalim relevantnim politikama Unije.

(18)

Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi poduprijeti vanjsku politiku Unije prema Jordanu. Službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi blisko surađivati tijekom aktivnosti makrofinancijske pomoći kako bi se osigurala usklađenost i dosljednost vanjske politike Unije.

(19)

Makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi podupirati posvećenost Jordana vrijednostima koje dijeli s Unijom, uključujući demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje, poštovanje ljudskih prava, održivi razvoj i smanjenje siromaštva, kao i njegovu predanost načelima otvorene, uređene i poštene trgovine.

(20)

Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije Jordan bi trebao poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, i vladavinu prava, te jamčiti poštovanje ljudskih prava. Osim toga, posebni ciljevi makrofinancijske pomoći Unije trebali bi jačati učinkovitost, transparentnost i odgovornost sustava upravljanja javnim financijama u Jordanu te promicati strukturne reforme kojima su ciljevi potpora održivog i uključivog rasta, stvaranje radnih mjesta i fiskalna konsolidacija. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi redovito pratiti ispunjavanje preduvjeta i postizanje tih ciljeva.

(21)

Kako bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa Unije u vezi s makrofinancijskom pomoći Unije, Jordan bi trebao poduzeti odgovarajuće mjere vezane uz sprečavanje i borbu protiv prijevare, korupcije i drugih nepravilnosti u vezi s pomoći. Nadalje, trebalo bi predvidjeti da Komisija obavlja provjere te da Revizorski sud obavlja revizije.

(22)

Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije ne dovode se u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća, kao proračunskog tijela.

(23)

Iznosi rezervacija koji su potrebni za makrofinancijsku pomoć trebali bi biti usklađeni s proračunskim odobrenim sredstvima utvrđenima višegodišnjim financijskim okvirom.

(24)

Makrofinancijskom pomoći Unije trebala bi upravljati Komisija. Kako bi se osiguralo da Europski parlament i Vijeće mogu pratiti provedbu ove Odluke, Komisija bi ih trebala redovito obavješćivati o razvoju događaja u pogledu pomoći i dostavljati im relevantne dokumente.

(25)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Odluke, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(26)

Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi podlijegati uvjetima gospodarske politike koji će biti utvrđeni u memorandumu o razumijevanju. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta provedbe te radi učinkovitosti, Komisija bi trebala biti ovlaštena pregovarati o tim uvjetima s jordanskim vlastima uz nadzor odbora predstavnika država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. Na temelju te Uredbe savjetodavni bi se postupak u pravilu trebao primjenjivati u svim slučajevima, osim kada je u toj Uredbi predviđeno drukčije. S obzirom na mogući značajan učinak pomoći veće od 90 milijuna EUR, u slučajevima iznad tog praga primjereno je primijeniti postupak ispitivanja. S obzirom na iznos makrofinancijske pomoći Unije Jordanu, postupak ispitivanja trebao bi se primjenjivati na donošenje memoranduma o razumijevanju te na smanjenje, suspenziju ili ukidanje pomoći,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Unija Jordanu stavlja na raspolaganje makrofinancijsku pomoću maksimalnom iznosu od 200 milijuna EUR („makrofinancijska pomoć Unije”) s ciljem pružanja potpore gospodarskoj stabilizaciji i programu opsežnih reformi u Jordanu. Ta pomoć doprinosi pokrivanju potreba bilance plaćanja Jordana, kao što je određeno programom MMF-a.

2.   Puni iznos makrofinancijske pomoći Unije daje se na raspolaganje Jordanu u obliku zajmova. Komisija je ovlaštena u ime Unije pozajmiti potrebna sredstva na tržištima kapitala ili od financijskih institucija i dodijeliti ih Jordanu u obliku zajma. Prosječno dospijeće zajma iznosi najviše 15 godina.

3.   Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije upravlja Komisija u skladu sa sporazumima ili dogovorima postignutima između MMF-a i Jordana te s glavnim načelima i ciljevima gospodarskih reformi navedenima u Sporazumu o pridruživanju između EU-a i Jordana, Jedinstvenom okviru za potporu za razdoblje 2014.–2017. i budućim prioritetima partnerstva. Komisija redovito obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja u vezi s makrofinancijskom pomoći Unije, uključujući isplate te pomoći, te pravovremeno podnosi tim institucijama relevantne dokumente.

4.   Makrofinancijska pomoć Unije stavlja se na raspolaganje na razdoblje od dvije i pol godine počevši od prvog dana nakon stupanja na snagu memoranduma o razumijevanju iz članka 3. stavka 1.

5.   Ako se potrebe Jordana za financiranjem tijekom razdoblja isplate makrofinancijske pomoći Unije znatno smanje u usporedbi s prvotnim predviđanjima, Komisija, postupajući u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 2., smanjuje iznos pomoći ili tu pomoć suspendira ili ukida.

Članak 2.

1.   Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije, Jordan mora poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav i vladavinu prava, te jamčiti poštovanje ljudskih prava.

2.   Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje prate ispunjavanje preduvjeta iz stavka 1. tijekom cijelog trajanja makrofinancijske pomoći Unije.

3.   Stavci 1. i 2. ovog članka primjenjuju se u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU (6).

Članak 3.

1.   Komisija se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 2. dogovara s jordanskim vlastima o jasno određenim uvjetima ekonomske politike i financijskim uvjetima, s naglaskom na strukturne reforme i dobre javne financije, na kojima se temelji podlijegati makrofinancijska pomoć Unije, a ti uvjeti trebaju biti utvrđeni u memorandumu o razumijevanju („memorandum o razumijevanju”) u kojem se navodi rok za ispunjenje tih uvjeta. Uvjeti ekonomske politike i financijski uvjeti utvrđeni u memorandumu o razumijevanju moraju biti u skladu sa sporazumima ili dogovorima iz članka 1. stavka 3., uključujući programe makroekonomske prilagodbe i strukturnih reformi koje je Jordan proveo uz potporu MMF-a.

2.   Cilj uvjeta navedenih u stavku 1. posebno je jačanje učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti u sustavu upravljanja javnim financijama u Jordanu, među ostalim i za korištenje makrofinancijske pomoći Unije. Pri određivanju mjera politike također se na odgovarajući način uzimaju u obzir napredak u području uzajamnog otvaranja tržišta, razvoj uređene i poštene trgovine, kao i drugi prioriteti u kontekstu vanjske politike Unije. Komisija redovito prati napredak u postizanju tih ciljeva.

3.   Pojedinosti o financijskim uvjetima makrofinancijske pomoći Unije utvrđuju se ugovorom o zajmu koji trebaju sklopiti Komisija i jordanske vlasti.

4.   Komisija redovito provjerava jesu li uvjeti iz članka 4. stavka 3. i dalje ispunjeni, kao i jesu li ekonomske politike Jordana u skladu s ciljevima makrofinancijske pomoći Unije. Pritom Komisija blisko surađuje s MMF-om i Svjetskom bankom i, prema potrebi, s Europskim parlamentom i Vijećem.

Članak 4.

1.   Pridržavajući se uvjeta iz stavka 3., Komisija stavlja na raspolaganje makrofinancijsku pomoć Unije u obliku zajma s isplatom u dva obroka. Iznos svakog obroka utvrđuje se u memorandumu o razumijevanju.

2.   Iznosi makrofinancijske pomoći Unije dovode, prema potrebi, do izdvajanja rezervacija Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 (7).

3.   Komisija odlučuje o isplati obroka podložno ispunjenju svih sljedećih uvjeta:

(a)

preduvjet utvrđen u članku 2.;

(b)

stalni zadovoljavajući rezultati provedbe programa politike koji sadržava snažne mjere prilagodbe i mjere strukturne reforme potpomognute nepreventivnim kreditnim aranžmanom s MMF-om; i

(c)

zadovoljavajuća provedba uvjeta ekonomske politike i financijskih uvjeta dogovorenih u memorandumu o razumijevanju.

Drugi se obrok u načelu isplaćuje najranije tri mjeseca nakon isplate prvog obroka.

4.   Ako uvjeti iz stavka 3. prvog podstavka nisu ispunjeni, Komisija privremeno suspendira ili ukida isplatu makrofinancijske pomoći Unije. U takvim slučajevima ona obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razlozima suspenzije ili ukidanja.

5.   Makrofinancijska pomoć Unije isplaćuje se Središnjoj banci Jordana. Podložno odredbama koje se trebaju dogovoriti u memorandumu o razumijevanju, uključujući potvrdu preostalih potreba za proračunskim financiranjem, sredstva Unije mogu se prenijeti jordanskom ministarstvu financija kao krajnjem korisniku.

Članak 5.

1.   Poslove zaduživanja i kreditiranja povezani s makrofinancijskom pomoći Unije izvršavaju se u eurima koristeći isti datum valute, ne smiju prouzročiti promjenu dospijećâ za Uniju niti je smiju izložiti valutnim ili kamatnim rizicima ili bilo kakvom drugom komercijalnom riziku.

2.   Ako okolnosti to dopuštaju i na zahtjev Jordana, Komisija može poduzeti potrebne korake kako bi osigurala da se u uvjete kreditiranja uključi odredba o prijevremenoj otplati i da se ista podudara s odgovarajućom odredbom za poslove zaduživanja.

3.   Ako okolnosti dopuštaju poboljšanje kamatne stope na zajam i ako Jordan to zatraži, Komisija može odlučiti refinancirati cijelo prvotno zaduživanje ili jedan njegov dio, ili može restrukturirati odgovarajuće financijske uvjete. Poslovi refinanciranja ili restrukturiranja provode se u skladu sa stavcima 1. i 4. i ne smiju imati za posljedicu produljenje dospijeća predmetnog zaduživanja ili povećanje iznosa glavnice nepodmirene na dan refinanciranja ili restrukturiranja.

4.   Sve troškove koji su nastali za Uniju, a koji se odnose na poslove zaduživanja i kreditiranja u skladu s ovom Odlukom, snosi Jordan.

5.   Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja u vezi s poslovima iz stavaka 2. i 3.

Članak 6.

1.   Makrofinancijska pomoć Unije provodi se u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (8) i Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 (9).

2.   Provedbom makrofinancijske pomoći Unije upravlja se izravno.

3.   Ugovor o zajmu iz članka 3. stavka 3. sadržava sljedeće odredbe kojima se:

(a)

osigurava da Jordan redovito provjerava jesu li financijska sredstva odobrena iz proračuna Unije ispravno iskorištena, poduzima odgovarajuće mjere radi sprečavanja nepravilnosti i prijevara te, prema potrebi, pokreće pravne postupke radi osiguravanja povrata svih sredstava isplaćenih na temelju ove Odluke koja nisu pravilno iskorištena;

(b)

osigurava zaštita financijskih interesa Unije, a posebno predviđanjem posebnih mjera u vezi sa sprečavanjem i suzbijanjem prijevara, korupcije i svih drugih nepravilnosti koje utječu na makrofinancijsku pomoć Unije, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (10), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (11) te Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (12);

(c)

Komisiju, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara, ili njezine predstavnike izričito ovlašćuje za provedbu provjera, uključujući provjere i inspekcije na terenu;

(d)

Komisiju i Revizorski sud izričito ovlašćuje za provođenje revizija tijekom i nakon razdoblja dostupnosti makrofinancijske pomoći Unije, uključujući revizije dokumentacije te revizije na terenu, poput operativnih procjena; i

(e)

osigurava da Unija ostvaruje pravo na prijevremenu otplatu zajma ako je utvrđeno, u vezi s upravljanjem makrofinancijskom pomoći Unije, da je Jordan sudjelovao u bilo kojem aktu prijevare ili korupcije ili u nekoj drugoj nezakonitoj aktivnosti koja ugrožava financijske interese Unije.

4.   Prije provedbe makrofinancijske pomoći Unije Komisija s pomoću operativne procjene ocjenjuje kvalitetu jordanskih financijskih propisa, administrativne postupke te mehanizme unutarnje i vanjske kontrole koji su relevantni za takvu pomoć.

Članak 7.

1.   Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 8.

1.   Komisija do 30. lipnja svake godine Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi ove Odluke u prethodnoj godini zajedno s ocjenom te provedbe. U tom izvješću se:

(a)

ispituje napredak u provedbi makrofinancijske pomoći Unije;

(b)

procjenjuju gospodarsko stanje i izgledi Jordana, kao i napredak u provedbi mjera politike iz članka 3. stavka 1.;

(c)

navodi poveznica između uvjeta gospodarske politike utvrđenih u memorandumu o razumijevanju, trenutačne gospodarske i fiskalne uspješnosti Jordana te odluka Komisije o isplati obroka makrofinancijske pomoći Unije.

2.   Najkasnije dvije godine nakon isteka razdoblja dostupnosti iz članka 1. stavka 4. Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o ex post evaluaciji u kojem se procjenjuju rezultati i učinkovitost isplaćene makrofinancijske pomoći Unije te mjera u kojoj se njome pridonijelo ciljevima pomoći.

Članak 9.

Ova Odluka stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Strasbourgu 14. prosinca 2016.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

I. KORČOK


(1)  Stajalište Europskog parlamenta od 24. studenoga 2016. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 8. prosinca 2016.

(2)  Euro-mediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Hašemitske Kraljevine Jordana, s druge strane (SL L 129, 15.5.2002., str. 3.).

(3)  Sporazum u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Hašemitske Kraljevine Jordana o uzajamnim mjerama liberalizacije i izmjeni Sporazuma o pridruživanju EZ-Jordan te o zamjeni Priloga I., II., III. i IV. te Protokola 1. i 2. tog Sporazuma (SL L 41, 13.2.2006., str. 3.).

(4)  Odluka br. 1351/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o pružanju makrofinancijske pomoći Hašemitskoj Kraljevini Jordanu (SL L 341, 18.12.2013., str. 4.).

(5)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(6)  Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o uspostavi organizacije i funkcioniranja Europske službe za vanjsko djelovanje (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.).

(7)  Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 od 25. svibnja 2009. o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja (SL L 145, 10.6.2009., str. 10.).

(8)  Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(9)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima za primjenu Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

(10)  Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(11)  Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(12)  Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).


Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije

S obzirom na fiskalne izazove i u izvanrednim okolnostima s kojima se Jordan suočava kao rezultat udomljavanja više od 1,3 milijuna Sirijaca, Komisija će 2017. godine, ako je to primjereno, podnijeti novi prijedlog za produženje i povećanje makrofinancijske pomoći za Jordan, nakon uspješnog zaključenja druge operacije MFA i pod uvjetom da su ispunjene uobičajene pretpostavke za tu vrstu pomoći, uključujući ažuriranu ocjenu Komisije o potrebama Jordana za vanjskim financiranjem. Ta ključna pomoć za Jordan, pomoći će toj zemlji u održavanju makroekonomske stabilnosti te sačuvati razvojne rezultate i omogućiti nastavak reformskog programa zemlje.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 352/26


UREDBA VIJEĆA (EU) 2016/2372

od 19. prosinca 2016.

o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Crnome moru za 2017.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Člankom 43. stavkom 3. Ugovora previđeno je da Vijeće, na prijedlog Komisije, donosi mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti.

(2)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) zahtijeva se donošenje mjera očuvanja uzimajući u obzir raspoložive znanstvene, tehničke i gospodarske savjete, uključujući, kada je to relevantno, izvješća koja je sastavio Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF).

(3)

Zadaća je Vijeća donositi mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti po ribarstvu ili skupini ribarstava u Crnome moru, prema potrebi uključujući određene uvjete koji su funkcionalno povezani s time. U skladu s člankom 16. stavcima 1. i 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ribolovne mogućnosti treba raspodijeliti među državama članicama tako da se osigura relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti svake države članice za svaki riblji stok ili ribarstvo te u skladu s ciljevima zajedničke ribarstvene politike utvrđenima u članku 2. stavku 2. te uredbe.

(4)

Ribolovne mogućnosti trebalo bi utvrditi na temelju raspoloživog znanstvenog savjeta, uzimajući u obzir biološke i društveno-gospodarske aspekte te istodobno osiguravajući pravedno postupanje među različitim sektorima ribarstva, kao i s obzirom na mišljenja izražena tijekom savjetovanja s dionicima.

(5)

Za ribolov papaline obveza iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 primjenjuje se od 1. siječnja 2015. Člankom 16. stavkom 2. te uredbe predviđeno je da, kada se uvodi obveza iskrcavanja u pogledu ribljeg stoka, ribolovne mogućnosti treba se utvrđivati uzimajući u obzir promjenu od utvrđivanja ribolovnih mogućnosti koje odražavaju iskrcavanje do utvrđivanja ribolovnih mogućnosti koje odražavaju ulove.

(6)

Korištenje ribolovnim mogućnostima utvrđenima u ovoj Uredbi podliježe Uredbi Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (2), a posebno njezinim člancima 33. i 34. o evidentiranju ulova i dostavi podataka o iscrpljenju ribolovnih mogućnosti. Stoga je potrebno odrediti šifre koje države članice trebaju upotrebljavati pri slanju podataka Komisiji koji se odnose na iskrcavanje stokova koji podliježu ovoj Uredbi.

(7)

U skladu s člankom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 847/96 (3) potrebno je utvrditi stokove koji podliježu različitim mjerama iz navedene uredbe.

(8)

Ribolovnim mogućnostima trebalo bi se koristiti potpuno u skladu s primjenjivim pravom Unije.

(9)

Kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti i ribarima iz Unije osigurala sredstva za život, važno je dotično ribarstvo u Crnome moru otvoriti 1. siječnja 2017. Zbog hitnosti ova bi Uredba trebala stupiti na snagu odmah nakon objave,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju ribolovne mogućnosti ribarskih plovila Unije koja plove pod zastavom Bugarske i Rumunjske za određene riblje stokove u Crnome moru za 2017.:

(a)

oblić (Psetta maxima);

(b)

papalina (Sprattus sprattus).

Članak 2.

Područje primjene

Ova se Uredba primjenjuje na ribarska plovila Unije koja djeluju u Crnome moru.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„GFCM” znači Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja;

(b)

„Crno more” znači geografsko potpodručje 29 kako je definirano u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1343/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (4);

(c)

„ribarsko plovilo” znači svako plovilo opremljeno za komercijalno iskorištavanje morskih bioloških resursa;

(d)

„ribarsko plovilo Unije” znači ribarsko plovilo koje plovi pod zastavom države članice i registrirano je u Uniji;

(e)

„stok” znači morski biološki resurs koji se pojavljuje na određenom području upravljanja;

(f)

„autonomna kvota Unije” znači ograničenje ulova samostalno dodijeljeno ribarskim plovilima Unije s obzirom na to da ne postoji dogovoreni TAC;

(g)

„analitičke procjene” znači kvantitativna evaluacija kretanja unutar određenog stoka na temelju podataka o biologiji i iskorištavanju stoka za koju je znanstvena analiza pokazala da je dovoljne kvalitete da može poslužiti kao znanstveni savjet o mogućnostima za budući ulov.

POGLAVLJE II.

RIBOLOVNE MOGUĆNOSTI

Članak 4.

Dodjela ribolovnih mogućnosti

Autonomne kvote EU-a za ribarska plovila Unije, dodjela tih kvota među državama članicama te, prema potrebi, uvjeti koji su funkcionalno povezani s time navedeni su u Prilogu.

Članak 5.

Posebne odredbe o dodjeli

Dodjelom ribolovnih mogućnosti među državama članicama kako je utvrđeno u ovoj Uredbi ne dovode se u pitanje:

(a)

razmjene provedene na temelju članka 16. stavka 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(b)

smanjenja i preraspodjele provedene na temelju članka 37. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(c)

smanjenja provedena na temelju članaka 105. i 107. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

Članak 6.

Uvjeti za iskrcavanje ulova i usputnih ulova koji ne podliježu obvezi iskrcavanja

Ulovi i usputni ulovi u ribolovu oblića zadržavaju se na plovilu ili se iskrcavaju samo ako su ih ulovila ribarska plovila Unije koja plove pod zastavom države članice koja ima kvotu, a ta kvota nije iscrpljena.

POGLAVLJE III.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 7.

Prijenos podataka

Kada države članice u skladu s člancima 33. i 34. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 Komisiji šalju podatke o iskrcanim količinama ulovljenih stokova, one upotrebljavaju šifre stokova navedene u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2017.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. prosinca 2016.

Za Vijeće

Predsjednik

L. SÓLYMOS


(1)  Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).

(3)  Uredba Vijeća (EZ) br. 847/96 od 6. svibnja 1996. o uvođenju dodatnih uvjeta za upravljanje godišnjim ukupnim dopuštenim ulovom (TAC) i kvotama (SL L 115, 9.5.1996., str. 3.).

(4)  Uredba (EU) br. 1343/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o određenim odredbama za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja) i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru (SL L 347, 30.12.2011., str. 44.).


PRILOG

Ribolovne mogućnosti koje se primjenjuju na ribarska plovila Unije

U tablicama u nastavku navedene su kvote (u tonama žive mase) po stoku te uvjeti funkcionalno povezani s time.

Riblji stokovi navedeni su abecednim redom prema latinskom nazivu vrste. Za potrebe ove Uredbe navodi se sljedeća usporedna tablica latinskih naziva i uobičajenih naziva:

Znanstveni naziv

Troslovna šifra (alpha-3)

Uobičajeni naziv

Psetta maxima

TUR

Oblić

Sprattus sprattus

SPR

Papalina


Vrsta:

Oblić

Psetta maxima

Zona:

vode Unije u Crnome moru

TUR/F37.4.2.C

Bugarska

43,2

 

 

Rumunjska

43,2

 

 

 

 (*1)

 

 

Unija

86,4

 

 

TAC

Nije relevantno/Nije dogovoreno

 

Analitički savjeti za stokove

Ne primjenjuje se članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96.

Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96.


Vrsta:

Papalina

Sprattus sprattus

Zona:

vode Unije u Crnome moru

SPR/F37.4.2.C

Bugarska

8 032,5

 

 

Rumunjska

3 442,5

 

 

Unija

11 475

 

 

TAC

Nije relevantno/Nije dogovoreno

 

Analitički savjeti za stokove

Ne primjenjuje se članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96.

Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96.


(*1)  Od 15. travnja do 15. lipnja 2017. nisu dopuštene ribolovne aktivnosti, uključujući prekrcaj, prihvat na plovilo, iskrcavanje i prvu prodaju.


23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 352/31


PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) 2016/2373

od 22. prosinca 2016.

o provedbi članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 2580/2001 o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma i o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 2016/1127

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2580/2001 od 27. prosinca 2001. o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma (1), a posebno njezin članak 2. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Vijeće je 12. srpnja 2016. donijelo Provedbenu uredbu (EU) 2016/1127 (2) o provedbi članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 2580/2001 utvrđivanjem ažuriranog popisa osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuje Uredba (EZ) br. 2580/2001.

(2)

Vijeće je utvrdilo da su dodatne tri osobe uključene u teroristička djela u smislu članka 1. stavaka 2. i 3. Zajedničkog stajališta Vijeća 2001/931/ZVSP (3), da je odluku u vezi s njima donijelo nadležno tijelo u smislu članka 1. stavka 4. tog Zajedničkog stajališta te da bi se na njih trebale primjenjivati posebne mjere ograničavanja predviđene u Uredbi (EZ) br. 2580/2001.

(3)

Popis osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuje Uredba (EZ) br. 2580/2001 trebalo bi izmijeniti na odgovarajući način,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2016/1127 mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. prosinca 2016.

Za Vijeće

Predsjednik

M. LAJČÁK


(1)  SL L 344, 28.12.2001., str. 70.

(2)  Provedbena uredba Vijeća (EU) 2016/1127 od 12. srpnja 2016. o provedbi članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 2580/2001 o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2015/2425 (SL L 188, 13.7.2016., str. 1.).

(3)  Zajedničko stajalište Vijeća 2001/931/ZVSP od 27. prosinca 2001. o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma (SL L 344, 28.12.2001., str. 93.).


PRILOG

Na popis osoba naveden u odjeljku I. (Osobe) Priloga Provedbenoj uredbi (EU) 2016/1127 dodaju se sljedeće osobe:

EL HAJJ, Hassan Hassan, rođen 22. ožujka 1988. u Zaghdraiyi, okrug Sidon (Libanon), kanadski državljanin. Broj putovnice: JX446643 (Kanada),

MELIAD, Farah (također poznat kao HUSSEIN HUSSEIN, također poznat kao JAY DEE), rođen 5. studenoga 1980. u Sydneyu (Australija), australski državljanin. Broj putovnice: M2719127 (Australija),

ȘANLI, Dalokay (također poznat kao Sinan), rođen 13. listopada 1976. u Pülümüru (Turska).


23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 352/33


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/2374

оd 12. listopada 2016.

o uspostavi plana za odbačeni ulov za ribolov određenih pridnenih vrsta u jugozapadnim vodama

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (1), a posebno njezin članak 15. stavak 6. te članak 18. stavke 1. i 3.,

budući da:

(1)

Cilj Uredbe (EU) br. 1380/2013 postupno je napuštanje prakse odbacivanja ulova u svim ribarstvima Unije uvođenjem obveze iskrcavanja ulova vrsta koje podliježu ograničenjima ulova.

(2)

Člankom 15. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Komisiji se dodjeljuju ovlasti da donese planove za odbačeni ulov s pomoću delegiranog akta za razdoblje od najviše tri godine na temelju zajedničkih preporuka koje su izradile države članice nakon savjetovanja s relevantnim savjetodavnim vijećima.

(3)

Delegiranom uredbom (EU) 2015/2439 (2) Komisija je utvrdila plan za odbačeni ulov za ribolov određenih pridnenih vrsta u jugozapadnim vodama za razdoblje 2016. – 2018. nakon zajedničke preporuke koju su države članice dostavile u 2015.

(4)

Belgija, Španjolska, Francuska, Nizozemska i Portugal imaju izravan upravljački interes u ribarstvu u jugozapadnim vodama. Te su države članice 31. svibnja 2016. Komisiji dostavile zajedničku preporuku nakon savjetovanja sa Savjetodavnim vijećem za jugozapadne vode Relevantna znanstvena tijela dala su znanstvene doprinose koje je preispitao Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF). Mjere iz zajedničke preporuke u skladu su s člankom 18. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i stoga se mogu uključiti u ovu Uredbu.

(5)

U pogledu jugozapadnih voda, u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1380/2013, obveza iskrcavanja primjenjuje se na vrste koje definiraju ribarstvo najkasnije od 1. siječnja 2016.

(6)

Delegiranom uredbom (EU) 2015/2439 utvrđene su odredbe za uvođenje obveze iskrcavanja za ribolov određenih pridnenih vrsta u jugozapadnim vodama za razdoblje 2016. – 2018.

(7)

U skladu s novom zajedničkom preporukom koju su države članice dostavile u 2016., planom za odbačeni ulov od 2017. trebao bi biti obuhvaćen ribolov lista, oslića, grdobine i škampa (samo unutar područja rasprostranjenosti stokova koja se nazivaju funkcionalne jedinice) u zonama ICES-a VIII.a, b, d i e, škampa u zonama ICES-a VIII.c i IX.a (samo unutar funkcionalnih jedinica), lista i iverka u zoni ICES-a IX.a, oslića u zonama ICES-a VIII.c i IX.a i grdobine u zonama ICES-a VIII.a, b, c, d, e i IX.a.

(8)

U zajedničkoj preporuci predlaže se da se izuzeće od obveze iskrcavanja primjenjuje na ribolov škampa povlačnim mrežama u potpodručjima ICES-a VIII. i IX. za koje znanstveni dokazi pokazuju moguće visoke stope preživljavanja, uzimajući u obzir karakteristike alata kojima se ciljano lovi ova vrsta, ribolovne prakse i ekosustav. STECF je u svojoj ocjeni zaključio da najnoviji pokusi ukazuju na stope preživljavanja slične onima opaženima u prijašnjim studijama. Planirane su nove studije koje bi trebale pružiti dodatne informacije o očekivanim stopama preživljavanja u tom ribolovu. To bi izuzeće stoga trebalo uključiti u ovu Uredbu za 2017., uz dodavanje odredbe kojom se od predmetnih država članica zahtijeva da Komisiji dostave dodatne podatke iz tekućih ispitivanja kako bi se STECF-u omogućilo da u cijelosti ocijeni utemeljenost izuzeća.

(9)

Zajednička preporuka sadržava tri izuzeća de minimis od obveze iskrcavanja za određene vrste ribolova i do određene razine. Dokaze koje su dostavile države članice preispitao je STECF. STECF je zaključio da su u zajedničkoj preporuci navedeni obrazloženi argumenti u pogledu teškoće povećanja selektivnosti i nerazmjernih troškova postupanja s neželjenim ulovom. S obzirom na prethodno navedeno primjereno je utvrditi izuzeća de minimis u skladu s postocima predloženima u zajedničkoj preporuci te u granicama dopuštenima člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(10)

Izuzeće de minimis za list do najviše 5 % ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja se koriste za ciljani ulov te vrste u zonama ICES-a VIII.a i VIII.b povlačnim mrežama s gredom i pridnenim povlačnim mrežama temelji se na činjenici da je održiva povećanja selektivnosti vrlo teško postići. STECF je zaključio da su popratne informacije dovoljne da opravdaju to izuzeće. Stoga bi to izuzeće trebalo uključiti u ovu Uredbu.

(11)

Izuzeće de minimis za list do najviše 3 % ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja se koriste za ciljani ulov te vrste u zonama ICES-a VIII.a i VIII.b trostrukim i jednostrukim mrežama stajaćicama temelji se na činjenici da je održiva povećanja selektivnosti vrlo teško postići. STECF je zaključio da su popratne informacije dovoljne da opravdaju to izuzeće. Stoga bi to izuzeće trebalo uključiti u ovu Uredbu.

(12)

Izuzeće de minimis za oslić do najviše 7 % u 2017. i 6 % u 2018. ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja se koriste za ciljani ulov te vrste u potpodručjima ICES-a VIII. i IX. povlačnim mrežama temelji se na činjenici da je održiva povećanja selektivnosti vrlo teško postići. STECF je zaključio da dostavljene dodatne informacije o selektivnosti nisu sadržavale dodatne dokaze koji ukazuju na to da je selektivnost za predmetne metiere vrlo teško postići. Stoga je potrebno poduzeti dodatne radnje kako bi se poboljšala utemeljenost tog izuzeća. To izuzeće stoga treba uključiti u ovu Uredbu za 2017., odnosno samo na godinu dana i uz uvjet da države članice dostave poboljšane informacije u prilog izuzeću koje će ocijeniti STECF.

(13)

Delegiranu uredbu (EU) 2015/2439 stoga bi trebalo staviti izvan snage i zamijeniti novom Uredbom.

(14)

Budući da mjere predviđene ovom Uredbom izravno utječu na gospodarske aktivnosti povezane sa sezonom ribolova plovila Unije i na njezino planiranje, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu neposredno nakon objave. Trebala bi se primjenjivati od 1. siječnja 2017.,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Provedba obveze iskrcavanja

Obveza iskrcavanja predviđena člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 primjenjuje se u potpodručjima ICES-a VIII., IX. i X. te zonama CECAF-a 34.1.1, 34.1.2 i 34.2.0 na ribolov utvrđen u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Izuzeće na temelju stope preživljavanja

1.   Izuzeće od obveze iskrcavanja predviđeno člankom 15. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1380/2013 za vrste za koje znanstveni dokazi pokazuju visoke stope preživljavanja primjenjuje se na škamp (Nephrops norvegicus) ulovljen u potpodručjima ICES-a VIII. i IX. povlačnim mrežama (oznake alata (3): OTB, OTT, PTB, TBN, TBS, TB, OT, PT i TX).

2.   Države članice koje imaju izravan upravljački interes u jugozapadnim vodama moraju do 1. svibnja 2017. dostaviti dodatne znanstvene informacije u prilog izuzeću iz stavka 1. Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) ocijenit će dostavljene znanstvene informacije do 1. rujna 2017.

Članak 3.

Izuzeća de minimis

1.   Odstupajući od članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013, mogu se odbaciti sljedeće količine:

(a)

za oslić (Merluccius merluccius), do najviše 7 % u 2017. i do najviše 6 % u 2018. ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja se koriste povlačnim mrežama i mrežama potegačama (oznake alata: OTT, OTB, PTB, OT, PT, TBN, TBS, TX, SSC, SPR, TB, SDN, SX i SV) za ciljani ulov te vrste u potpodručjima ICES-a VIII. i IX.;

(b)

za list (Solea solea), do najviše 5 % ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja se koriste povlačnim mrežama s gredom (oznaka alata: TBB) i pridnenim povlačnim mrežama (oznake alata: OTB, OTT, PTB, TBN, TBS, TBB, OT, PT i TX) za ciljani ulov te vrste u zonama ICES-a VIII.a i VIII.b;

(c)

za list (Solea solea), do najviše 3 % ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja se koriste trostrukim i jednostrukim mrežama stajaćicama (oznake alata: GNS, GN, GND, GNC, GTN, GTR i GEN) za ciljani ulov te vrste u zonama ICES-a VIII.a i VIII.b;

2.   Države članice koje imaju izravan upravljački interes u jugozapadnim vodama moraju do 1. svibnja 2017. Komisiji dostaviti dodatne podatke o odbačenom ulovu i druge relevantne znanstvene informacije u prilog izuzeću iz stavka 1. točke (a). Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) te će podatke i informacije ocijeniti do 1. rujna 2017.

Članak 4.

Plovila koja podliježu obvezi iskrcavanja

Države članice u skladu s kriterijima navedenima u Prilogu ovoj Uredbi utvrđuju plovila koja podliježu obvezi iskrcavanja za svaku vrstu ribolova.

Plovila koja su podlijegala obvezi iskrcavanja za određene vrste ribolova u 2016. i dalje podliježu obvezi iskrcavanja za te vrste ribolova.

Do 31. prosinca 2016. predmetne države članice Komisiji i drugim državama članicama putem sigurnog web-mjesta Unije za kontrolu ribarstva dostavljaju popise plovila utvrđenih u skladu sa stavkom 1. za svaku vrstu ribolova iz Priloga. Te popise redovito ažuriraju.

Članak 5.

Stavljanje izvan snage

Delegirana uredba (EU) 2015/2439 stavlja se izvan snage.

Članak 6.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2018.

Članak 4. primjenjuje se od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. listopada 2016.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 354, 28.12.2013., str. 22.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2439 оd 12. listopada 2015. o uspostavi plana za odbačeni ulov za ribolov određenih pridnenih vrsta u jugozapadnim vodama (SL L 336, 23.12.2015., str. 36.).

(3)  Oznake ribolovnih alata navedene u ovoj Uredbi definirala je Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu.


PRILOG

Ribolov koji podliježe obvezi iskrcavanja

(a)   Ribolov u zonama ICES-a VIII.a, b, d i e

Ribolov (vrsta)

Oznaka alata

Opis ribolovnog alata

Veličina oka

Vrsta koja se iskrcava

List

(Solea solea)

OTB, OTT, PTB, TBN, TBS, TB, OT, PT, TX

Sve pridnene povlačne mreže

Veličina oka 70–100 mm

Svi ulovi lista

TBB

Sve povlačne mreže s gredom

Veličina oka 70–100 mm

GNS, GN, GND, GNC, GTN, GTR, GEN

Sve trostruke i jednostruke mreže stajaćice

Veličina oka 100 mm ili veća

Oslić

(Merluccius merluccius)

OTT, OTB, PTB, SDN, OT, PT, TBN, TBS, TX, SSC, SPR, TB, SX, SV

Sve pridnene povlačne mreže i mreže potegače

Veličina oka 100 mm ili veća

Svi ulovi oslića

LL, LLS

Svi parangali

Sve

GNS, GN, GND, GNC, GTN, GEN

Sve jednostruke mreže stajaćice

Veličina oka 100 mm ili veća

Grdobina

(Lophiidae)

GNS, GN, GND, GNC, GTN, GEN

Sve jednostruke mreže stajaćice

Veličina oka 200 mm ili veća

Svi ulovi grdobine

Škamp (Nephrops norvegicus)

samo unutar funkcionalnih jedinica

OTB, OTT, PTB, TBN, TBS, TB, OT, PT, TX

Sve pridnene povlačne mreže

Veličina oka 70 mm ili veća

Svi ulovi škampa

(b)   Ribolov u zonama ICES-a VIII.c i IX.a

Ribolov (vrsta)

Oznaka alata

Opis ribolovnog alata

Veličina oka

Obveza iskrcavanja

Grdobina

(Lophiidae)

GNS, GN, GND, GNC, GTN, GEN

Sve jednostruke mreže stajaćice

Veličina oka 200 mm ili veća

Svi ulovi grdobine

Škamp

(Nephrops norvegicus)

samo unutar funkcionalnih jedinica

OTB, PTB, OTT, TBN, TBS, OT, PT, TX TB

Sve pridnene povlačne mreže

Veličina oka 70 mm ili veća

Svi uloviškampa

Oslić

(Merluccius merluccius)

OTT, OTB, PTB, OT, PT, TBN, TBS, TX, SSC, SPR, TB, SDN, SX, SV

Sve pridnene povlačne mreže i mreže potegače

Plovila koja ispunjavaju sve sljedeće kriterije:

1.

Koriste se veličinom oka od 70 mm ili većom.

2.

Ukupni iskrcani ulov oslića u razdoblju 2014.–2015. (1) čini: više od 5 % svih iskrcanih vrsta i više od 5 metričkih tona.

Svi ulovioslića

GNS, GN, GND, GNC, GTN, GEN

Sve jednostruke mreže stajaćice

Veličina oka 80 – 99 mm

LL, LLS

Svi parangali

Udica veća od 3,85 cm +/– 1,15 cm po dužini i 1,6 cm +/– 0,4 cm po širini

(c)   Ribolov u zoni ICES-a IX.a

Ribolov (vrsta)

Oznaka alata

Opis ribolovnog alata

Veličina oka

Obveza iskrcavanja

List (Solea solea) i iverak (Pleuronectes platessa)

GNS, GN, GND, GNC, GTN, GTR, GEN

Sve trostruke i jednostruke mreže stajaćice

Veličina oka 100 mm ili veća

Svi ulovilistai iverka


(1)  Referentno razdoblje bit će ažurirano u sljedećim godinama, tj. u 2018. referentno razdoblje bit će 2015. i 2016.


23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 352/39


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/2375

оd 12. listopada 2016.

o uspostavi plana za odbačeni ulov za ribolov određenih pridnenih vrsta u sjeverozapadnim vodama

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (1), a posebno njezin članak 15. stavak 6. te članak 18. stavke 1. i 3.,

budući da:

(1)

Cilj Uredbe (EU) br. 1380/2013 postupno je napuštanje prakse odbacivanja ulova u svim ribarstvima Unije uvođenjem obveze iskrcavanja ulova vrsta koje podliježu ograničenjima ulova.

(2)

Člankom 15. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Komisiji se dodjeljuju ovlasti da donese planove za odbačeni ulov s pomoću delegiranog akta za razdoblje od najviše tri godine na temelju zajedničkih preporuka koje su izradile države članice nakon savjetovanja s mjerodavnim savjetodavnim vijećima.

(3)

Delegiranom uredbom (EU) 2015/2438 (2) Komisija je utvrdila plan za odbačeni ulov za ribolov određenih pridnenih vrsta u sjeverozapadnim vodama za razdoblje 2016. – 2018. nakon zajedničke preporuke koju su države članice dostavile u 2015.

(4)

Belgija, Irska, Španjolska, Francuska, Nizozemska i Ujedinjena Kraljevina imaju izravan upravljački interes u ribarstvu u sjeverozapadnim vodama. Te su države članice 3. lipnja 2016. Komisiji dostavile novu zajedničku preporuku nakon savjetovanja sa Savjetodavnim vijećem za sjeverozapadne vode. Mjerodavna znanstvena tijela dala su znanstvene doprinose koje je preispitao Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF). Mjere iz zajedničke preporuke u skladu su s člankom 18. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i stoga se mogu uključiti u ovu Uredbu.

(5)

U pogledu sjeverozapadnih voda, u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1380/2013, obveza iskrcavanja primjenjuje se na vrste koje definiraju ribarstvo i koje podliježu ograničenjima ulova najkasnije od 1. siječnja 2016. U zajedničkoj preporuci utvrđene su flote koje bi podlijegale obvezi iskrcavanja u mješovitom ribolovu bakalara, koljaka, pišmolja i crnog bakalara; u ribolovu škampa; u mješovitom ribolovu lista i iverka; u ribolovu oslića i kolje.

(6)

Delegiranom uredbom (EU) 2015/2438 utvrđene su odredbe za uvođenje obveze iskrcavanja za ribolov određenih pridnenih vrsta u sjeverozapadnim vodama za razdoblje 2016. – 2018.

(7)

U skladu s novom zajedničkom preporukom koju su države članice dostavile u 2016., planom za odbačeni ulov od 2017. trebale bi biti obuhvaćene dodatne vrste koje definiraju izrazito mješoviti ribolov bakalara, koljaka, pišmolja i crnog bakalara, ribolov škampa, mješoviti ribolov lista i iverka te ribolov oslića i kolje. U pojedinim bi ribarstvima trebale biti obuhvaćene i vrste iz usputnog ulova.

(8)

U zajedničkoj preporuci predlaže se da se izuzeće od obveze iskrcavanja primjenjuje na ribolov škampa vršama, klopkama ili košarama u zoni ICES-a VI. i na potpodručju ICES-a VII. za koje znanstveni dokazi pokazuju visoke stope preživljavanja, uzimajući u obzir karakteristike alata, ribolovne prakse i ekosustav. STECF je zaključio da je izuzeće utemeljeno. Stoga bi to izuzeće trebalo i dalje biti uključeno u ovu Uredbu.

(9)

U zajedničkoj preporuci predlaže se da se izuzeće od obveze iskrcavanja primjenjuje na list ispod minimalne referentne veličine za očuvanje ulovljen povlačnom mrežom sa širilicama veličine oka 80 – 99 mm u zoni ICES-a VII.d unutar šest nautičkih milja od obale i izvan utvrđenih područja uzgajališta u okviru ribolovnih operacija koje ispunjavanju određene uvjete. Znanstveni dokazi pokazuju visoke stope preživljavanja, uzimajući u obzir karakteristike ribolovnog alata i ekosustava. STECF je napomenuo da preživljavanje ovisi o nizu čimbenika i preporučio oprez pri upotrebi rezultata ispitivanja za druge ribolove te naglasio da je za potkrepu ovog zahtjeva potrebno provesti daljnja relevantna ispitivanja. To bi izuzeće stoga trebalo uključiti u ovu Uredbu za 2017. pod uvjetom da flota koja primjenjuje izuzeće djeluje u uvjetima usporedivima s onima iz ispitivanja te da predmetne države članice poduzmu dodatna ispitivanja. Rezultate tih dodatnih ispitivanja trebao bi procijeniti STECF u 2017.

(10)

Zajedničkom preporukom obuhvaćeno je sedam izuzeća de minimis od obveze iskrcavanja za određene vrste ribolova i do određene razine. Dokaze koje su dostavile države članice preispitao je STECF, koji je općenito zaključio da su u zajedničkoj preporuci navedeni obrazloženi argumenti u pogledu teškoće postizanja daljnjih poboljšanja selektivnosti i/ili nerazmjernih troškova postupanja s neželjenim ulovom, koji su u nekim slučajevima potkrijepljeni kvalitativnom procjenom troškova. S obzirom na prethodno navedeno te u nedostatku znanstvenih podataka u prilog suprotnome primjereno je u ovu Uredbu uključiti navedena izuzeća de minimis u skladu s postocima predloženima u zajedničkoj preporuci te u granicama dopuštenima člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(11)

Izuzeće de minimis za list do najviše 3 % u razdoblju 2017. – 2018. ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja se koriste trostrukim i jednostrukim mrežama stajaćicama za ulov lista u zonama ICES-a VII.d, VII.e, VII.f i VII.g temelji se na činjenici da je povećanja selektivnosti vrlo teško postići. STECF je zaključio da je izuzeće jasno definirano te bi ga stoga trebalo uključiti u ovu Uredbu.

(12)

Izuzeće de minimis za pišmolj do najviše 7 % u 2017. i do najviše 6 % u 2018. ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja imaju obvezu iskrcavanja pišmolja i koriste se pridnenim povlačnim mrežama i mrežama potegačama veličine oka manje od 100 mm te pelagijskim povlačnim mrežama za ulov pišmolja u zonama ICES-a VII.d i VII.e temelji se na činjenici da je povećanja selektivnosti vrlo teško postići.

(13)

Izuzeće de minimis za pišmolj do najviše 7 % u 2017. i do najviše 6 % u 2018. ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja imaju obvezu iskrcavanja pišmolja i koriste se pridnenim povlačnim mrežama i mrežama potegačama veličine oka od najmanje 100 mm za ulov pišmolja u zonama ICES-a VII.b – VII.j temelji se na činjenici da je povećanja selektivnosti vrlo teško postići.

(14)

Izuzeće de minimis za pišmolj do najviše 7 % u 2017. i do najviše 6 % u 2018. ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja imaju obvezu iskrcavanja pišmolja i koriste se pridnenim povlačnim mrežama i mrežama potegačama veličine oka manje od 100 mm za ulov pišmolja na potpodručju ICES-a VII. (ne uključujući VII.a, VII.d i VII.e) temelji se na činjenici da je povećanja selektivnosti vrlo teško postići.

(15)

U pogledu navedena tri izuzeća de minimis za pišmolj, Delegiranom uredbom (EU) 2015/2438 zahtijeva se od predmetnih država članica da Komisiji dostave dodatne znanstvene informacije u prilog izuzeću. STECF je napomenuo da su dodatnim informacijama razjašnjene neke njegove sumnje, ali da dokazi još nisu potpuni. STECF je naglasio potrebu za koherentnijim pristupom tom stoku. Na temelju znanstvenih dokaza koje je proučio STECF te uzimajući u obzir dodatne dokaze u prilog izuzeću, ovo se izuzeće može nastaviti primjenjivati te bi ga trebali uključiti u ovu Uredbu.

(16)

Izuzeće de minimis za škamp do najviše 7 % u 2017. i do najviše 6 % u 2018. ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja imaju obvezu iskrcavanja škampa na potpodručju ICES-a VII. temelji se na činjenici da je povećanja selektivnosti vrlo teško postići. STECF je zaključio da je izuzeće utemeljeno. Stoga bi to izuzeće trebalo uključiti u ovu Uredbu.

(17)

Izuzeće de minimis za škamp do najviše 7 % u 2017. i do najviše 6 % u 2018. ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja imaju obvezu iskrcavanja škampa na potpodručju ICES-a VI. temelji se na činjenici da se povećanja selektivnosti vrlo teško mogu postići te da postoje kvantitativni podaci o nerazmjernim troškovima postupanja s neželjenim ulovom. STECF je zaključio da je izuzeće utemeljeno. Stoga bi to izuzeće trebalo uključiti u ovu Uredbu.

(18)

Izuzeće de minimis za list do najviše 3 % u 2017. i 2018. ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja se koriste alatom TBB povećane selektivnosti s veličinom oka 80 – 119 mm u zonama ICES-a VII.d, VII.e, VII.f, VII.g i VII.h temelji se na činjenici da je povećanja selektivnosti vrlo teško postići. STECF napominje da je izuzeće namijenjeno nadoknadi upotrebe selektivnijeg alata i da je zahtijevano izuzeće de minimis namijenjeno pokrivanju preostalog odbačenog ulova. Stoga bi to izuzeće trebalo uključiti u ovu Uredbu.

(19)

Delegiranu uredbu (EU) 2015/2438 stoga bi trebalo staviti izvan snage i zamijeniti novom Uredbom.

(20)

Budući da mjere predviđene ovom Uredbom izravno utječu na gospodarske aktivnosti povezane sa sezonom ribolova plovila Unije i na njezino planiranje, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu neposredno nakon objave. Trebala bi se primjenjivati od 1. siječnja 2017.

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Provedba obveze iskrcavanja

Obveza iskrcavanja predviđena člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 primjenjuju se u zonama ICES-a V. (osim V.a te u V.b samo u vodama Unije), VI. i VII. na ribolov utvrđen u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Izuzeće na temelju stope preživljavanja

1.   Izuzeće od obveze iskrcavanja predviđeno člankom 15. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1380/2013 za vrste za koje znanstveni dokazi pokazuju visoke stope preživljavanja primjenjuje se na:

(a)

škamp (Nephrops norvegicus) ulovljen vršama, klopkama ili košarama (oznake alata (3) FPO i FIX) u potpodručjima ICES-a VI. i VII.;

(b)

u 2017. na ulov lista (Solea solea) ispod minimalne referentne veličine za očuvanje ulovljen povlačnom mrežom sa širilicama (oznake alata: OTT, OTB, TBS, TBN, TB, PTB, OT, PT, TX) veličine oka vreće 80 – 99 mm u zoni ICES-a VII.d unutar šest nautičkih milja od obale i izvan utvrđenih područja uzgajališta u okviru ribolovnih operacija koje ispunjavanju sljedeće uvjete: plovila duljine od najviše 10 metara, snage motora od najviše 180 kW, kada se upotrebljavaju za ribolov u vodama dubine od najviše 15 metara s ograničenim vremenom povlačenja mreže od najdulje 1,5 sati. Takvi ulovi lista odmah se puštaju u more.

2.   Države članice koje imaju izravan upravljački interes u sjeverozapadnim vodama moraju do 1. svibnja 2017. Komisiji dostaviti sve dodatne znanstvene informacije u prilog izuzeću iz stavka 1. točke (b). Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) te će informacije ocijeniti do 1. rujna 2017.

Članak 3.

Izuzeća de minimis

Odstupajući od članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013, mogu se odbaciti sljedeće količine:

(a)

za pišmolj (Merlangius merlangus) do najviše 7 % u 2017. i do najviše 6 % u 2018. ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja imaju obvezu iskrcavanja pišmolja i koriste se pridnenim povlačnim mrežama i mrežama potegačama veličine oka manje od 100 mm (OTB, SSC, OTT, PTB, SDN, SPR, TBN, TBS, TB, SX, SV OT, PT i TX) te pelagijskim povlačnim mrežama (OTM, PTM) za ulov pišmolja u zonama ICES-a VII.d i VII.e.

(b)

za pišmolj (Merlangius merlangus) do najviše 7 % u 2017. i do najviše 6 % u 2018. ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja imaju obvezu iskrcavanja pišmolja i koriste se pridnenim povlačnim mrežama i mrežama potegačama veličine oka manje od 100 mm (OTB, SSC, OTT, PTB, SDN, SPR, TBN, TBS, TB, SX, SV OT, PT i TX) te pelagijskim povlačnim mrežama (OTM, PTM) za ulov pišmolja u zonama ICES-a VII.b – VII.j.

(c)

za pišmolj (Merlangius merlangus) do najviše 7 % u 2017. i do najviše 6 % u 2018. ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja imaju obvezu iskrcavanja pišmolja i koriste se pridnenim povlačnim mrežama i mrežama potegačama veličine oka manje od 100 mm (OTB, SSC, OTT, PTB, SDN, SPR, TBN, TBS, TB, SX, SV OT, PT i TX) te pelagijskim povlačnim mrežama (OTM, PTM) za ulov pišmolja u potpodručju ICES-a VII., ne uključujući zone VII.a, VII.d i VII.e.

(d)

za škamp (Nephrops norvegicus) do najviše 7 % u 2017. i do najviše 6 % u 2018. ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja imaju obvezu iskrcavanja škampa na potpodručju ICES-a VII.;

(e)

za škamp (Nephrops norvegicus) do najviše 7 % u 2017. i do najviše 6 % u 2018. ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja imaju obvezu iskrcavanja škampa na potpodručju ICES-a VI.;

(f)

za list (Solea solea) do najviše 3 % u 2017. i 2018. ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja se koriste trostrukim i jednostrukim mrežama stajaćicama za ulov lista u zonama ICES-a VII.d, VII.e, VII.f i VII.g;

(g)

za list (Solea solea) do najviše 3 % u 2017. i 2018. ukupnog godišnjeg ulova te vrste plovilima koja imaju obvezu iskrcavanja lista i koja se koriste alatom TBB povećane selektivnosti, primjerice umetkom s velikim okom, s veličinom oka 80 – 119 mm u zonama ICES-a VII.d, VII.e, VII.f, VII.g i VII.h.

Članak 4.

Plovila koja podliježu obvezi iskrcavanja

1.   Države članice u skladu s kriterijima navedenima u Prilogu ovoj Uredbi utvrđuju plovila koja podliježu obvezi iskrcavanja za svaku vrstu ribolova.

Plovila koja su podlijegala obvezi iskrcavanja za određene vrste ribolova u 2016. i dalje podliježu obvezi iskrcavanja za te vrste ribolova.

2.   Do 31. prosinca 2016. predmetne države članice Komisiji i drugim državama članicama putem sigurne internetske stranice Unije za kontrolu ribarstva dostavljaju popise plovila utvrđenih u skladu sa stavkom 1. za svaku vrstu ribolova iz Priloga. Te popise redovito ažuriraju.

Članak 5.

Stavljanje izvan snage

Delegirana uredba (EU) 2015/2438 stavlja se izvan snage.

Članak 6.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2018.

Članak 4. primjenjuje se od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. listopada 2016.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 354, 28.12.2013., str. 22.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2438 оd 12. listopada 2015. o uspostavi plana za odbačeni ulov za ribolov određenih pridnenih vrsta u sjeverozapadnim vodama (SL L 336, 23.12.2015., str. 29.).

(3)  Oznake ribolovnih alata navedene u ovoj Uredbi definirala je Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu.


PRILOG

Ribolov koji podliježe obvezi iskrcavanja

(a)

Ribolov u vodama Unije i međunarodnim vodama potpodručja ICES-a VI. i zone V.b

Ribolov

Oznaka alata

Opis ribolovnog alata

Veličina oka

Vrsta koja se iskrcava

Bakalar (Gadus morhua), koljak (Melanogrammus aeglefinus), pišmolj(Merlangius merlangus) i crni bakalar (Pollachius virens)

OTB, SSC, OTT, PTB, SDN, SPR, TBN, TBS, OTM, PTM, TB, SX, SV, OT, PT, TX

Povlačne mreže i mreže potegače

Sve

Svi ulovi koljaka i usputni ulovi lista, iverka i patarača ako se ukupni iskrcaj po plovilu svih vrsta u 2014. i 2015. (*1) sastojao od više od 5 % sljedećih riba reda Gadiformes: bakalar, koljak, pišmolj i crni bakalar zajedno

Škamp (Nephrops norvegicus)

OTB, SSC, OTT, PTB, SDN, SPR, FPO, TBN, TB, TBS, OTM, PTM, SX, SV, FIX, OT, PT, TX

Povlačne mreže, mreže potegače, vrše, klopke i košare

Sve

Svi ulovi škampa i usputni ulovi koljaka ako se ukupni iskrcaj po plovilu svih vrsta u 2014. i 2015. (*1) sastojao od više od 20 % škampa

(b)

Ribolov oslića s TAC-om u potpodručjima ICES-a VI. i VII. te vodama Unije i međunarodnim vodama zone ICES-a V.b

Ribolov

Oznaka alata

Opis ribolovnog alata

Veličina oka

Vrsta koja se iskrcava

Oslić (Merluccius merluccius)

OTB, SSC, OTT, PTB, SDN, SPR, TBN, TBS, OTM, PTM TB, SX, SV, OT, PT, TX

Povlačne mreže i mreže potegače

Sve

Svi ulovi oslića ako se ukupni iskrcaj po plovilu svih vrsta u 2014. i 2015. (*2) sastojao od više od 20 % oslića

Oslić (Merluccius merluccius)

GNS, GN, GND, GNC, GTN, GTR, GEN

Sve jednostruke mreže stajaćice

Sve

Svi ulovi oslića

Oslić (Merluccius merluccius)

LL, LLS, LLD, LX, LTL, LHP, LHM

Svi parangali

Sve

Svi ulovi oslića

(c)

Ribolov škampa s TAC-om koji obuhvaća potpodručje ICES-a VII.

Ribolov

Oznaka alata

Opis ribolovnog alata

Veličina oka

Vrsta koja se iskrcava

Škamp (Nephrops norvegicus)

OTB SSC, OTT, PTB, SDN, SPR, FPO, TBN, TB, TBS, OTM, PTM, SX, SV, FIX, OT, PT, TX

Povlačne mreže, mreže potegače, vrše, klopke i košare

Sve

Svi ulovi škampa ako se ukupni iskrcaj po plovilu svih vrsta u 2014. i 2015. (*3) sastojao od više od 20 % škampa

(d)

Ribolov u zoni ICES-a VII.a

Ribolov

Oznaka alata

Ribolovni alat

Veličina oka

Vrsta koja se iskrcava

Bakalar (Gadus morhua), koljak (Melanogrammus aeglefinus), pišmolj(Merlangius merlangus) i crni bakalar (Pollachius virens)

OTB, SSC, OTT, PTB, SDN, SPR, TBN, TBS, OTM, PTM, TB, SX, SV, OT, PT, TX

Povlačne mreže i mreže potegače

Sve

Svi ulovi koljaka ako se ukupni iskrcaj po plovilu svih vrsta u 2014. i 2015. (*4) sastojao od više od 10 % sljedećih riba reda Gadiformes: bakalar, koljak, pišmolj i crni bakalar zajedno

(e)

Ribolov u zoni ICES-a VII.d

Ribolov

Oznaka alata

Ribolovni alat

Veličina oka

Vrsta koja se iskrcava

List (Solea solea)

TBB

Sve povlačne mreže s gredom

Sve

Svi ulovi lista

List (Solea solea)

OTT, OTB, TBS, TBN, TB, PTB, OT, PT, TX

Povlačne mreže

< 100 mm

Svi ulovi lista ako se ukupni iskrcaj po plovilu svih vrsta u 2014. i 2015. (*5) sastojao od više od 5 % lista

List (Solea solea)

GNS, GN, GND, GNC, GTN, GTR, GEN

Sve trostruke i jednostruke mreže stajaćice

Sve

Svi ulovi lista

Bakalar (Gadus morhua), koljak (Melanogrammus aeglefinus), pišmolj(Merlangius merlangus) i crni bakalar (Pollachius virens)

OTB, SSC, OTT, PTB, SDN, SPR, TBN, TBS, OTM, PTM, TB, SX, SV, OT, PT, TX

Povlačne mreže i mreže potegače

Sve

Svi ulovi pišmolja ako se ukupni iskrcaj po plovilu svih vrsta u 2014. i 2015. (*5) sastojao od više od 20 % sljedećih riba reda Gadiformes: bakalar, koljak, pišmolj i crni bakalar zajedno

(f)

Ribolov lista u zoni ICES-a VII.e

Ribolov

Oznaka alata

Ribolovni alat

Veličina oka

Vrsta koja se iskrcava

List (Solea solea)

TBB

Sve povlačne mreže s gredom

Sve

Svi ulovi lista ako se ukupni iskrcaj po plovilu svih vrsta u 2014. i 2015. (*6) sastojao od više od 5 % lista

List (Solea solea)

GNS, GN, GND, GNC, GTN, GTR, GEN

Sve trostruke i jednostruke mreže stajaćice

Sve

Svi ulovi lista

(g)

Ribolov kolje u zonama ICES-a VII.d i VII.e

Ribolov

Oznaka alata

Ribolovni alat

Veličina oka

Vrsta koja se iskrcava

Kolja (Pollachius pollachius)

GNS, GN, GND, GNC, GTN, GTR, GEN

Sve trostruke i jednostruke mreže stajaćice

Sve

Svi ulovi kolje

(h)

Ribolov u zonama ICES-a VII.b, VII.c i VII.f – VII.k

Ribolov

Oznaka alata

Ribolovni alat

Veličina oka

Vrsta koja se iskrcava

List (Solea solea)

TBB

Sve povlačne mreže s gredom

Sve

Svi ulovi lista ako se ukupni iskrcaj po plovilu svih vrsta u 2014. i 2015. (*7) sastojao od više od 5 % lista

List (Solea solea)

GNS, GN, GND, GNC, GTN, GTR, GEN

Sve trostruke i jednostruke mreže stajaćice

Sve

Svi ulovi lista

(i)

Ribolov u zonama ICES-a VII.b, VII.c i VII.f – VII.k

Ribolov

Oznaka alata

Ribolovni alat

Veličina oka

Vrsta koja se iskrcava

Bakalar (Gadus morhua), koljak (Melanogrammus aeglefinus), pišmolj(Merlangius merlangus) i crni bakalar (Pollachius virens)

OTB, SSC, OTT, PTB, SDN, SPR, TBN, TBS, OTM, PTM, TB, SX, SV, OT, PT, TX

Povlačne mreže i mreže potegače

Sve

Svi ulovi pišmolja ako se ukupni iskrcaj po plovilu svih vrsta u 2014. i 2015. (*8) sastojao od više od 20 % sljedećih riba reda Gadiformes: bakalar, koljak, pišmolj i crni bakalar zajedno


(*1)  (*) Plovila koja podliježu obvezi iskrcavanja u ovom ribolovu u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2015/2438 ostaju na popisu iz članka 4. ove Uredbe unatoč promjeni referentnog razdoblja te i dalje podliježu obvezi iskrcavanja u ovom ribolovu.

(*2)  Plovila koja podliježu obvezi iskrcavanja u ovom ribolovu u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2015/2438 ostaju na popisu iz članka 4. ove Uredbe unatoč promjeni referentnog razdoblja te i dalje podliježu obvezi iskrcavanja u ovom ribolovu.

(*3)  Plovila koja podliježu obvezi iskrcavanja u ovom ribolovu u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2015/2438 ostaju na popisu iz članka 4. ove Uredbe unatoč promjeni referentnog razdoblja te i dalje podliježu obvezi iskrcavanja u ovom ribolovu.

(*4)  Plovila koja podliježu obvezi iskrcavanja u ovom ribolovu u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2015/2438 ostaju na popisu iz članka 4. ove Uredbe unatoč promjeni referentnog razdoblja te i dalje podliježu obvezi iskrcavanja u ovom ribolovu.

(*5)  Plovila koja podliježu obvezi iskrcavanja u ovom ribolovu u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2015/2438 ostaju na popisu iz članka 4. ove Uredbe unatoč promjeni referentnog razdoblja te i dalje podliježu obvezi iskrcavanja u ovom ribolovu.

(*6)  Plovila koja podliježu obvezi iskrcavanja u ovom ribolovu u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2015/2438 ostaju na popisu iz članka 4. ove Uredbe unatoč promjeni referentnog razdoblja te i dalje podliježu obvezi iskrcavanja u ovom ribolovu.

(*7)  Plovila koja podliježu obvezi iskrcavanja u ovom ribolovu u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2015/2438 ostaju na popisu iz članka 4. ove Uredbe unatoč promjeni referentnog razdoblja te i dalje podliježu obvezi iskrcavanja u ovom ribolovu.

(*8)  Plovila koja podliježu obvezi iskrcavanja u ovom ribolovu u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2015/2438 ostaju na popisu iz članka 4. ove Uredbe unatoč promjeni referentnog razdoblja te i dalje podliježu obvezi iskrcavanja u ovom ribolovu.


23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 352/48


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/2376

оd 13. listopada 2016.

o uspostavi plana za odbačeni ulov školjkaša Venus spp. u talijanskim teritorijalnim vodama

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (1), a posebno članak 15. stavak 6.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 (2), a posebno članak 15.a,

budući da:

(1)

Cilj Uredbe (EU) br. 1380/2013 postupno je napuštanje prakse odbacivanja ulova u svim ribarstvima Unije uvođenjem obveze iskrcavanja ulova vrsta koje podliježu ograničenjima ulova.

(2)

Člankom 15. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte o planovima za odbačeni ulov za razdoblje od najviše tri godine na temelju zajedničkih preporuka koje su izradile države članice nakon savjetovanja s mjerodavnim savjetodavnim vijećima. Planovi za odbačeni ulov mogu sadržavati tehničke mjere za ribolov.

(3)

Italija je kao jedina država članica s izravnim upravljačkim interesom za ribolov školjkaša Venus spp. u talijanskim teritorijalnim vodama dostavila Komisiji preporuku u skladu s postupkom iz članka 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Navedena je preporuka dostavljena u obliku nacionalnog plana za odbačeni ulov školjkaša Venus spp., nakon savjetovanja sa Savjetodavnim vijećem za Sredozemlje (MEDAC). Nakon podnošenja te preporuke Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) preispitao je znanstveni doprinos Italije. Mjere uvrštene u zajedničku preporuku u skladu su s odredbama članka 18. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(4)

Za potrebe donošenja planova za odbačeni ulov Komisija je člankom 15.a Uredbe (EZ) br. 1967/2006 ovlaštena utvrditi minimalne referentne veličine za očuvanje za vrste koje podliježu obvezi iskrcavanja kako bi se osigurala zaštita nedoraslih morskih organizama. Minimalne referentne veličine za očuvanje mogu, prema potrebi, odstupati od veličina iz Priloga III. toj Uredbi.

(5)

U skladu sa zaključcima STECF-a o nacionalnom planu upravljanja odbačenim ulovom školjkaša Venus spp., Venus spp. spada u vrste s visokom stopom preživljavanja, čime se opravdava zahtjev za izuzeće od obveze iskrcavanja za odbačeni dio ulova. Smanjenje minimalne referentne veličine za očuvanje s 25 mm na 22 mm nije nespojivo s dužinom u zrelosti, tako da ne bi smjelo znatno utjecati na zaštitu nedoraslih organizama. Predviđa se da će uzrokovati tek neznatno smanjenje reproduktivnog potencijala stoka, što se ne smatra važnim učinkom na stok. Konačno, zaključeno je da će se predloženim programom znanstvenog praćenja vjerojatno prikupiti dovoljno podataka za procjenu učinaka plana za odbačeni ulov.

(6)

Kako bi osigurala odgovarajuću kontrolu provedbe obveze iskrcavanja, država članica treba sastaviti popis plovila na koje se ova Uredba odnosi.

(7)

Budući da mjere predviđene ovom Uredbom izravno utječu na gospodarske djelatnosti povezane s ribarstvima i planiranjem sezone ribolova za plovila Unije, Uredba bi trebala stupiti na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. U skladu s člankom 15. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ova bi se Uredba trebala primjenjivati u razdoblju od najviše tri godine,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju pojedinosti za ispunjenje obveze iskrcavanja koja se odnosi na ribolov školjkaša Venus spp. u talijanskim teritorijalnim vodama u skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 1380/2013.

Članak 2.

Minimalna referentna veličina za očuvanje

1.   Odstupajući od minimalne referentne veličine za očuvanje iz Priloga III. Uredbi (EZ) br. 1967/2006 i za potrebe članka 15. stavka 11. Uredbe (EU) br. 1380/2013, minimalna referentna veličina za očuvanje školjkaša Venus spp. u talijanskim teritorijalnim vodama ukupna je dužina od 22 mm.

2.   Mjerenje veličine školjkaša Venus spp. provodi se u skladu s Prilogom IV. Uredbi (EZ) br. 1967/2006.

Članak 3.

Popis plovila

1.   Tijela država članica utvrđuju plovila koja podliježu obvezi iskrcavanja.

2.   Do 31. prosinca 2016. tijela država članica dostavljaju Komisiji putem sigurnog web-mjesta Unije za kontrolu popis svih plovila ovlaštenih za ribolov školjkaša Venus spp. hidrauličnim dredžama u talijanskim teritorijalnim vodama. Tijela država članica ažuriraju taj popis.

Članak 4.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2019.

Međutim, članak 3. primjenjuje se od dana njezina stupanja na snagu.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. listopada 2016.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 354, 28.12.2013., str. 22.

(2)  SL L 409, 30.12.2006., str. 11.


23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 352/50


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/2377

оd 14. listopada 2016.

o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 1394/2014 o uspostavi plana za odbačeni ulov za ribolov određenih pelagijskih vrsta u jugozapadnim vodama

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (1), a posebno njezin članak 15. stavak 6. te članak 18. stavke 1. i 3.,

budući da:

(1)

Cilj Uredbe (EU) br. 1380/2013 postupno je napuštanje prakse odbacivanja ulova u svim ribarstvima Unije uvođenjem obveze iskrcavanja ulova vrsta koje podliježu ograničenjima ulova.

(2)

Člankom 15. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Komisiji se dodjeljuju ovlasti da donese planove za odbačeni ulov s pomoću delegiranog akta za razdoblje od najviše tri godine na temelju zajedničkih preporuka koje su izradile države članice nakon savjetovanja s relevantnim savjetodavnim vijećima.

(3)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1394/2014 (2) utvrđuje se plan za odbačeni ulov za ribolov određenih pelagijskih vrsta u jugozapadnim vodama kako bi se olakšala provedba obveze iskrcavanja s pomoću određenih mehanizama fleksibilnosti.

(4)

U skladu s člankom 15. stavkom 5. točkom (e) Uredbe (EU) br. 1380/2013 planovi za odbačeni ulov mogu obuhvaćati utvrđivanje minimalnih referentnih veličina za očuvanje.

(5)

Belgija, Španjolska, Francuska, Nizozemska i Portugal imaju izravan upravljački interes u ribarstvu u jugozapadnim vodama. Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim vijećem za jugozapadne vode i Savjetodavnim vijećem za ribolov pelagijskih vrsta, te su države članice 30. svibnja 2016. Komisiji dostavile zajedničku preporuku u kojoj predlažu da se, odstupajući od Priloga XII. Uredbi Vijeća (EZ) br. 850/98 (3), utvrdi minimalna referentna veličina za očuvanje za šarun (Trachurus spp.) u zoni ICES-a VIII.c i potpodručju ICES-a IX. od 12 cm za 5 % kvote Španjolske i kvote Portugala. Osim toga, u zajedničkoj je preporuci predloženo da se unutar navedenog ograničenja od 5 % kvote šaruna u malom ribolovu obalnim mrežama potegačama (xávega) u zoni ICES-a IX.a odobri da 1 % kvote Portugala može činiti šarun veličine manje od 12 cm ulov šaruna veličine manje od 12 cm za 1 % kvote Portugala.

(6)

Relevantna znanstvena tijela dala su znanstveni doprinos koji je preispitao Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF). STECF je zaključio da je smanjenje minimalne referentne veličine za očuvanje, koje se predlaže u zajedničkoj preporuci, povezano s malim rizikom od promjene ustaljene prakse iskorištavanja u predmetnom ribarstvu. Takva praksa iskorištavanja, uz umjerene stope iskorištavanje, ne bi smjela imati negativan utjecaj na dinamiku relevantnih stokova. STECF je istodobno istaknuo da bi kontrola ulova s različitim ograničenjima veličine mogla biti otežana te da bi se u slučaju neodgovarajuće kontrole mogla povećati smrtnost. Istaknuo je i važnost pridržavanja postotnih ograničenja utvrđenih za manje veličine. Stoga je važno da predmetne države članice donesu odgovarajuće mjere kontrole za predmetna ribarstva.

(7)

Mjere iz zajedničke preporuke u skladu su s člankom 18. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i stoga se mogu uključiti u plan za odbačeni ulov za ribolov određenih pelagijskih vrsta u jugozapadnim vodama.

(8)

Delegiranu uredbu (EU) br. 1394/2014 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(9)

Budući da mjere predviđene ovom Uredbom izravno utječu na gospodarske aktivnosti povezane sa sezonom ribolova plovila Unije i na njezino planiranje, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu neposredno nakon objave. Trebala bi se primjenjivati od 1. siječnja 2017.,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U članku 4. Delegirane uredbe (EU) br. 1394/2014 dodaje se sljedeći stavak:

„Odstupajući od Priloga XII. Uredbi (EZ) br. 850/98, minimalna referentna veličina za očuvanje za šarun (Trachurus spp.) ulovljen u zoni ICES-a VIII.c i potpodručju ICES-a IX. iznosi 12 cm za 5 % kvote Španjolske i Portugala u tim područjima. Unutar navedenog ograničenja od 5 %, u malom ribolovu obalnim mrežama potegačama (xávega) u zoni ICES-a IX.a 1 % kvote Portugala može činiti ulov veličine manje od 12 cm.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2017.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. listopada 2016.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 354, 28.12.2013., str. 22.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1394/2014 оd 20. listopada 2014. o uspostavi plana za odbačeni ulov za ribolov određenih pelagijskih vrsta u jugozapadnim vodama (SL L 370, 30.12.2014., str. 31.).

(3)  Uredba Vijeća (EZ) br. 850/98 od 30. ožujka 1998. o očuvanju ribolovnih resursa putem tehničkih mjera za zaštitu nedoraslih morskih organizama (SL L 125, 27.4.1998., str. 1.).


23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 352/52


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/2378

оd 21. prosinca 2016.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1484/95 u vezi s određivanjem reprezentativnih cijena u sektorima mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 183. točku (b),

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 510/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o utvrđivanju trgovinskih aranžmana primjenjivih na određenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EZ) br. 1216/2009 i (EZ) br. 614/2009 (2), a posebno njezin članak 5. stavak 6. točku (a),

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1484/95 (3) utvrđena su detaljna pravila za provedbu sustava dodatnih uvoznih carina i određene su reprezentativne cijene u sektorima mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja.

(2)

Iz redovitog praćenja podataka na temelju kojih se određuju reprezentativne cijene za proizvode od mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja proizlazi da je reprezentativne uvozne cijene za određene proizvode potrebno izmijeniti, uzimajući u obzir razlike u cijeni ovisno o podrijetlu.

(3)

Uredbu (EZ) br. 1484/95 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Budući da je potrebno osigurati što skoriju primjenu te mjere nakon što ažurirani podaci postanu dostupni, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu na dan objave,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 1484/95 zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. prosinca 2016.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor

Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL L 150, 20.5.2014., str. 1.

(3)  Uredba Komisije (EZ) br. 1484/95 od 28. lipnja 1995. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu sustava dodatnih uvoznih carina i određivanju reprezentativnih cijena u sektorima mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja te stavljanju izvan snage Uredbe br. 163/67/EEZ (SL L 145, 29.6.1995., str. 47.).


PRILOG

„PRILOG I.

Oznaka KN

Opis robe

Reprezentativna cijena

(EUR/100 kg)

Jamstvo iz članka 3.

(EUR/100 kg)

Podrijetlo (1)

0207 12 10

Trupovi pilića pod nazivom ‚70 % piletina’, smrznuti

121,8

0

AR

0207 12 90

Trupovi pilića pod nazivom ‚65 % piletina’, smrznuti

142,0

158,9

0

0

AR

BR

0207 14 10

Rezani dijelovi peradi vrste Gallus domesticus bez kostiju, smrznuti

281,0

177,5

284,9

211,5

6

41

5

27

AR

BR

CL

TH

0207 27 10

Rezani dijelovi puretine bez kostiju, smrznuti

331,0

344,5

0

0

BR

CL

 

Jaja bez ljuske, sušena

350,2

0

AR

1602 32 11

Pripravci nekuhane peradi vrste Gallus domesticus

171,3

39

BR


(1)  Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom ‚ZZ’ označava se ‚drugo podrijetlo’.”


23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 352/55


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/2379

оd 22. prosinca 2016.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. prosinca 2016.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor

Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL L 157, 15.6.2011., str. 1.


PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)

Oznaka KN

Oznaka treće zemlje (1)

Standardna uvozna vrijednost

0702 00 00

MA

99,1

TN

262,8

TR

115,2

ZZ

159,0

0707 00 05

MA

79,2

TR

156,6

ZZ

117,9

0709 93 10

MA

230,7

TR

176,6

ZZ

203,7

0805 10 20

TR

81,7

ZA

70,9

ZZ

76,3

0805 20 10

MA

67,6

ZZ

67,6

0805 20 30 , 0805 20 50 , 0805 20 70 , 0805 20 90

IL

163,3

JM

129,1

TR

77,1

ZZ

123,2

0805 50 10

AR

76,7

TR

79,2

ZZ

78,0

0808 10 80

US

132,4

ZZ

132,4

0808 30 90

CN

87,8

ZZ

87,8


(1)  Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.


ODLUKE

23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 352/57


ODLUKA POLITIČKOG I SIGURNOSNOG ODBORA (ZVSP) 2016/2380

od 13. prosinca 2016.

o produljenju mandata voditelja misije Promatračke misije Europske unije u Gruziji (EUMM Georgia) (EUMM GEORGIA/1/2016)

POLITIČKI I SIGURNOSNI ODBOR,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 38. treći stavak,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2010/452/ZVSP od 12. kolovoza 2010. o Promatračkoj misiji Europske unije u Gruziji, EUMM Georgia (1), a posebno njezin članak 10. stavak 1.,

budući da:

(1)

Na temelju Odluke 2010/452/ZVSP Politički i sigurnosni odbor (PSO) ovlašten je, u skladu s člankom 38. trećim stavkom Ugovora, donositi odgovarajuće odluke o političkom nadzoru i strateškom usmjeravanju Promatračke misije Europske unije u Gruziji (EUMM Georgia), uključujući odluku o imenovanju voditelja misije.

(2)

PSO je 19. prosinca 2014. donio Odluku EUMM GEORGIA/1/2014 (2) kojom je g. Kęstutis JANKAUSKAS imenovan voditeljem misije EUMM Georgia od 15. prosinca 2014. do 14. prosinca 2015.

(3)

PSO je 13. studenoga 2015. donio Odluku (ZVSP) 2015/2200 (EUMM GEORGIA/1/2015) (3) kojom je mandat g. Kęstutisa JANKAUSKASA kao voditelja misije EUMM Georgia produljen od 15. prosinca 2015. do 14. prosinca 2016.

(4)

Vijeće je 12. prosinca 2016. donijelo Odluku (ZVSP) 2016/2238 (4) kojom je mandat misije EUMM Georgia produljen od 15. prosinca 2016. do 14. prosinca 2018.

(5)

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predložio je produljenje mandata g. Kęstutisa JANKAUSKASA kao voditelja misije EUMM Georgia od 15. prosinca 2016. do 14. prosinca 2017.,

DONIO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Mandat g. Kęstutisa JANKAUSKASA kao voditelja misije EUMM Georgia produljuje se do 14. prosinca 2017.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. prosinca 2016.

Za Politički i sigurnosni odbor

Predsjednik

W. STEVENS


(1)  SL L 213, 13.8.2010., str. 43.

(2)  Odluka Političkog i sigurnosnog odbora EUMM Georgia/1/2014 od 19. prosinca 2014. o imenovanju voditelja Promatračke misije Europske unije u Gruziji (EUMM Georgia) (SL L 369, 24.12.2014., str. 78.).

(3)  Odluka Političkog i sigurnosnog odbora (ZVSP) 2015/2200 od 13. studenoga 2015. o produljenju mandata voditelja misije Promatračke misije Europske unije u Gruziji (EUMM Georgia) (EUMM GEORGIA/1/2015) (SL L 313, 28.11.2015., str. 40.).

(4)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2016/2238 od 12. prosinca 2016. o izmjeni Odluke 2010/452/ZVSP o Promatračkoj misiji Europske unije u Gruziji, EUMM Georgia (SL L 337, 13.12.2016., str. 15.).


23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 352/59


ODLUKA POLITIČKOG I SIGURNOSNOG ODBORA (ZVSP) 2016/2381

od 14. prosinca 2016.

o produljenju mandata voditelja misije ZSOP-a Europske unije u Maliju (EUCAP Sahel Mali) (EUCAP Sahel Mali/2/2016)

POLITIČKI I SIGURNOSNI ODBOR,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 38. treći stavak,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/219/ZVSP od 15. travnja 2014. o misiji ZSOP-a Europske unije u Maliju (EUCAP Sahel Mali) (1), a posebno njezin članak 7. stavak 1.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2015/76 od 19. siječnja 2015. o pokretanju misije ZSOP-a Europske unije u Maliju (EUCAP Sahel Mali) i izmjeni Odluke 2014/219/ZVSP (2).

budući da:

(1)

Na temelju Odluke 2014/219/ZVSP Politički i sigurnosni odbor (PSO) ovlašten je, u skladu s člankom 38. Ugovora, donositi odgovarajuće odluke u svrhu izvršavanja političkog nadzora nad misijom EUCAP Sahel Mali i njezina strateškog usmjeravanja, uključujući odluku o imenovanju voditelja misije.

(2)

PSO je 26. svibnja 2014. donio Odluku EUCAP Sahel Mali/1/2014 (3) kojom je g. Albrecht CONZE imenovan voditeljem misije EUCAP Sahel Mali od 26. svibnja 2014. do 14. siječnja 2015.

(3)

mandat g. Albrechta CONZEA kao voditelja misije EUCAP Sahel Mali produljen je nekoliko puta, posljednji put Odlukom PSO-a (ZVSP) 2016/938 (4) kojom je njegov mandat kao voditelja misije EUCAP Sahel Mali produljen do 14. siječnja 2017.

(4)

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predložio je produljenje mandata g. Albrechta CONZEA kao voditelja misije EUCAP Sahel Mali od 15. siječnja 2017. do 14. srpnja 2017.,

DONIO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Mandat g. Albrechta CONZEA kao voditelja misije EUCAP Sahel Mali produljuje se do 14. srpnja 2017.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. prosinca 2016.

Za Politički i sigurnosni odbor

Predsjednik

W. STEVENS


(1)  SL L 113, 16.4.2014., str. 21.

(2)  SL L 13, 20.1.2015., str. 5.

(3)  Odluka Političkog i sigurnosnog odbora EUCAP Sahel Mali/1/2014 od 26. svibnja 2014. o imenovanju voditelja misije ZSOP-a Europske unije u Maliju (EUCAP Sahel Mali) (SL L 164, 3.6.2014., str. 43.).

(4)  Odluka Političkog i sigurnosnog odbora (ZVSP) 2016/938 od 31. svibnja 2016. o produljenju mandata voditelja misije ZSOP-a Europske unije u Maliju (EUCAP Sahel Mali) (EUCAP Sahel Mali/1/2016) (SL L 155, 14.6.2016., str. 23.).


23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 352/60


ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2016/2382

od 21. prosinca 2016.

o osnivanju Europske akademije za sigurnost i obranu (EASO) i o stavljanju izvan snage Odluke 2013/189/ZVSP

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 28. stavak 1., članak 42. stavak 4. i članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Vijeće je 18. srpnja 2005. donijelo Zajedničku akciju 2005/575/ZVSP o osnivanju Europske akademije za sigurnost i obranu („EASO”) (1). Ta je zajednička akcija zamijenjena Zajedničkom akcijom 2008/550/ZVSP (2). Zatim je ta zajednička akcija stavljena izvan snage Odlukom Vijeća 2013/189/ZVSP (3).

(2)

Vijeće je studenome 2008. usvojilo europski sustav razmjene mladih časnika, koji je osmišljen po uzoru na Erasmus (4) te se dogovorilo da će se provedbena radna skupina sastati u okviru izvršnog akademskog vijeća EASO-a.

(3)

Upravljački odbor EASO-a usuglasio se 15. srpnja 2016. o preporukama o perspektivama EASO-a za budućnost.

(4)

Aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja u okviru EASO-a trebaju se provoditi u području ZSOP-a/ZVSP-a, među ostalim u područjima stabilizacije sukoba, rješavanja sukoba i uvjeta potrebnih za održivi razvoj.

(5)

Iako bi osoblje EASO-a trebalo činiti upućeno osoblje, može postojati potreba da se posao administrativnog i financijskog asistenta popuni članom ugovornog osoblja.

(6)

Na temelju Odluke Vijeća 2010/427/EU (5) ESVD bi trebao EASO-u pružiti potporu koju je prethodno pružalo Glavno tajništvo Vijeća,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

POGLAVLJE I.

OSNIVANJE, MISIJA, CILJEVI I ZADAĆE

Članak 1.

Osnivanje

Osniva se Europska akademija za sigurnost i obranu („EASO”).

Članak 2.

Misija

EASO osigurava osposobljavanje i obrazovanje u području Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) Unije u širem kontekstu Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) na europskoj razini radi razvijanja i promicanja zajedničkog razumijevanja ZSOP-a i ZVSP-a među civilnim i vojnim osobljem te radi prepoznavanja i širenja najbolje prakse u odnosu na različita pitanja ZSOP-a i ZVSP-a kroz svoje aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja („aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a”).

Članak 3.

Ciljevi

EASO ima sljedeće ciljeve:

(a)

dodatno ojačati kulturu zajedničke europske sigurnosti i obrane unutar Unije te promicati načela utvrđena u članku 21. stavku 1. UEU-a izvan Unije;

(b)

promicati bolje razumijevanje ZSOP-a kao ključnog dijela ZVSP-a;

(c)

tijelima Unije osigurati stručno osoblje sposobno za učinkovit rad na svim pitanjima ZSOP-a i ZVSP-a;

(d)

administracijama i osoblju država članica osigurati stručno osoblje koje je upoznato s politikama, institucijama i postupcima Unije u području ZSOP-a i ZVSP-a;

(e)

osoblju misija i operacija ZSOP-a osigurati zajedničko razumijevanje načela rada misija i operacija ZSOP-a i osjećaj zajedničkog europskog identiteta;

(f)

osiguravati osposobljavanje i obrazovanje koji odgovaraju potrebama misija i operacija ZSOP-a za osposobljavanje i obrazovanje;

(g)

podupirati partnerstva Unije u području ZSOP-a i ZVSP-a, posebno partnerstva s onim zemljama koje sudjeluju u misijama ZSOP-a;

(h)

podupirati civilno upravljanje krizama, među ostalim u području sprečavanja sukoba i uspostavljanja ili očuvanja uvjeta potrebnih za održivi razvoj;

(i)

promicati europsku inicijativu za razmjenu mladih časnika;

(j)

doprinositi promicanju poslovnih odnosa i kontakata među sudionicima aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja.

Prema potrebi, pazi se na osiguravanje usklađenosti s drugim aktivnostima Unije.

Članak 4.

Zadaće EASO-a

1.   U skladu s njegovom misijom i ciljevima, glavne su zadaće EASO-a organiziranje i provedba aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a u području ZSOP-a i ZVSP-a.

2.   Aktivnostima osposobljavanja i obrazovanja EASO-a obuhvaćeni su:

(a)

osnovni i napredni tečajevi promicanja općeg razumijevanja ZSOP-a i ZVSP-a;

(b)

tečajevi za razvoj sposobnosti rukovođenja;

(c)

tečajevi kojima se izravno podupiru misije i operacije ZSOP-a, među ostalim prethodno raspoređivanje te osposobljavanje i obrazovanje u okviru misija ili operacija;

(d)

tečajevi kojima se podupiru partnerstva EU-a i zemalja koje sudjeluju u misijama i operacijama ZSOP-a;

(e)

moduli kojima se podupiru civilno i vojno osposobljavanje i obrazovanje u području ZSOP-a i ZVSP-a;

(f)

tečajevi, seminari, programi i konferencije ZSOP-a i ZVSP-a za specijaliziranu publiku ili s naglaskom na posebnu temu;

(g)

zajednički moduli koji se održavaju u okviru europske inicijative za razmjenu mladih časnika, po uzoru na program Erasmus.

Iako formalno nisu aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a, EASO također podupire i promiče europske semestre i zajedničke magistarske studije koji upotrebljavaju zajedničke module iz prvog podstavka.

Ostale aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja provode se u skladu s odlukama upravljačkog odbora iz članka 9. („upravljački odbor”).

3.   Osim aktivnosti iz stavka 2., EASO posebno:

(a)

podupire odnose koje treba uspostaviti između institucija iz članka 5. stavka 1. uključenih u mrežu iz tog stavka („mreža”);

(b)

upravlja sustavom za e-učenje i dalje ga razvija za potporu aktivnostima osposobljavanja i obrazovanja ZSOP-a i ZVSP-a ili, u iznimnim okolnostima, za samostalnu uporabu za aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja;

(c)

razvija i izrađuje materijale za osposobljavanje i obrazovanje u području ZSOP-a i ZVSP-a koristeći se i već postojećim odgovarajućim materijalima;

(d)

podupire udruženje bivših polaznika između bivših sudionika osposobljavanja;

(e)

podupire programe razmjene u području ZSOP-a i ZVSP-a između institucija država članica za osposobljavanje i obrazovanje;

(f)

djeluje kao administrator odjela za modul Schoolmaster projekta Goalkeeper te doprinosi godišnjim programima osposobljavanja Unije u području ZSOP-a putem tog modula;

(g)

pruža potporu upravljanju osposobljavanjem i obrazovanjem u području sprečavanja sukoba, upravljanja civilnim krizama, uspostavljanja ili održavanja uvjeta potrebnih za održivi razvoj i inicijativa reforme sigurnosnog sektora, kao i promicanja kibersigurnosti i osviještenosti o hibridnim prijetnjama;

(h)

organizira i vodi godišnju konferenciju mreže, povezujući civilne i vojne stručnjake za osposobljavanje i obrazovanje u području ZSOP-a iz ustanova za osposobljavanje i obrazovanje i ministarstava država članica te, prema potrebi, odgovarajuće vanjske aktere osposobljavanja i obrazovanja;

(i)

održava odnose s relevantnim akterima u području slobode, sigurnosti i pravde u području razvoja i suradnje te s relevantnim međunarodnim organizacijama.

POGLAVLJE II.

ORGANIZACIJA

Članak 5.

Mreža

1.   EASO je organiziran kao mreža koja povezuje civilne i vojne ustanove, više i visoke škole, akademije, sveučilišta, institucije i druge aktere koji se bave pitanjima sigurnosne i obrambene politike u Uniji kako su ih utvrdile države članice, kao i Institut Europske unije za sigurnosne studije („EUISS”).

EASO uspostavlja bliske veze s institucijama Unije i odgovarajućim agencijama Unije, posebno:

(a)

s Agencijom EU-a za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva („CEPOL”);

(b)

s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu („Frontex”);

(c)

s Europskom obrambenom agencijom („EDA”);

(d)

sa Satelitskim centrom Europske unije („EU SatCen”); i

(e)

s Europskim policijskim uredom (Europol).

2.   Prema potrebi, međunarodne, međuvladine, vladine ili nevladine organizacije mogu dobiti status „pridruženog partnera mreže” („ANP”), čije će detaljne uvjete dogovoriti upravljački odbor.

3.   EASO djeluje u okviru opće odgovornosti Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („VP”).

Članak 6.

Uloga Instituta Europske unije za sigurnosne studije

1.   Kao dio mreže EASO-a EUISS surađuje s EASO-om stavljanjem na raspolaganje svoje stručnosti i kapaciteta za prikupljanje znanja za aktivnosti osposobljavanja EASO-a, među ostalim putem publikacija EUISS-a, unutar granica vlastitih sposobnosti.

2.   EUISS posebno organizira predavanja koja drže analitičari EUISS-a te doprinosi daljnjem razvoju sadržaja za e-učenje EASO-a.

3.   EUISS također podupire udruženje bivših polaznika EASO-a.

Članak 7.

Pravna sposobnost

1.   EASO ima pravnu sposobnost potrebnu za:

(a)

obavljanje svojih zadaća i postizanje svojih ciljeva;

(b)

sklapanje ugovora i administrativnih aranžmana potrebnih za svoje funkcioniranje, uključujući za provedbu upućivanja osoblja i zapošljavanje ugovornog osoblja; nabavu opreme, posebno opreme za nastavu;

(c)

vođenje bankovnih računa; te

(d)

da bude stranka u sudskom postupku.

2.   Odgovornost koja može proizaći iz ugovora koje je sklopio EASO pokrivena je financijskim sredstvima koja su mu raspoloživa na temelju članaka 16. i 17.

Članak 8.

Struktura

U okviru EASO-a uspostavlja se sljedeća struktura:

(a)

upravljački odbor, koji je odgovoran za cjelokupnu koordinaciju i usmjeravanje aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a;

(b)

izvršno akademsko vijeće („vijeće”), koje je odgovorno za osiguravanje kvalitete i povezanosti aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a;

(c)

direktor EASO-a („direktor”), jedini pravni zastupnik EASO-a, koji je odgovoran za financijsko i administrativno upravljanje EASO-om te za savjetovanje upravljačkog odbora i vijeća u pogledu organiziranja aktivnosti EASO-a i upravljanja njima;

(d)

tajništvo EASO-a („tajništvo”), koje pomaže direktoru u obavljanju njegovih zadaća te posebno u pomaganju vijeću da osigura sveukupnu kvalitetu i povezanost aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a.

Članak 9.

Upravljački odbor

1.   Upravljački odbor koji se sastoji od po jednog predstavnika kojeg imenuje svaka država članica, tijelo je EASO-a koje donosi odluke. Svakog člana odbora može zastupati ili pratiti zamjenik člana.

2.   Članove upravljačkog odbora na sastancima odbora mogu pratiti stručnjaci.

3.   Upravljačkim odborom predsjedava predstavnik VP-a koji ima odgovarajuće iskustvo. Sastaje se najmanje četiri puta godišnje.

4.   Predstavnici zemalja koje pristupaju Uniji mogu prisustvovati sastancima upravljačkog odbora kao aktivni promatrači.

5.   Direktor, ostalo osoblje EASO-a, predsjedavajući vijeća i, prema potrebi, predsjednici njegovih različitih sastava, kao i predstavnik Komisije i ostalih institucija EU-a, uključujući ESVD, sudjeluju na sastancima upravljačkog odbora, ali nemaju pravo glasa.

6.   Zadaće upravljačkog odbora jesu:

(a)

odobriti i redovito preispitivati aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a, koje odražavaju usuglašene zahtjeve osposobljavanja i obrazovanja EASO-a;

(b)

odobriti godišnji akademski program EASO-a;

(c)

odabrati aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja koje se trebaju održavati u okviru EASO-a te ih svrstati po prioritetima, uzimajući u obzir sredstva koja su na raspolaganju EASO-a te utvrđene zahtjeve za osposobljavanje i obrazovanje;

(d)

odabrati jednu ili više država članica domaćina aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a i ustanove koje ih provode;

(e)

odlučivati o otvaranju specifičnih aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a za sudjelovanje trećih zemalja unutar općeg političkog okvira koji određuje Politički i sigurnosni odbor;

(f)

usvajati kurikulume za sve aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a;

(g)

primati na znanje izvješća o evaluaciji tečajeva osposobljavanja;

(h)

primati na znanje opće godišnje izvješće o aktivnostima osposobljavanja i obrazovanja EASO-a te usvajati preporuke sadržane u njemu, koje treba proslijediti relevantnim tijelima Vijeća;

(i)

pružati opće smjernice za rad vijeća;

(j)

imenovati predsjedavajuće izvršnog akademskog vijeća i njegovih različitih sastava;

(k)

donositi potrebne odluke u vezi s funkcioniranjem EASO-a u mjeri u kojoj donošenje tih odluka nije dodijeljeno drugim tijelima;

(l)

odobravati godišnji proračun i sve izmjene proračuna, odlučujući na temelju prijedloga direktora;

(m)

odobravati godišnje financijske izvještaje i davati razrješnicu direktoru;

(n)

odobravati dodatna pravila koja se primjenjuju na rashode kojima upravlja EASO;

(o)

odobravati sve sporazume o financiranju i tehničke aranžmane s Komisijom, ESVD-om, agencijom Unije ili državom članicom u vezi s financiranjem ili izvršavanjem rashoda EASO-a;

(p)

doprinositi postupku odabira direktora kao što je utvrđeno u članku 11. stavku 3.

7.   Upravljački odbor odobrava svoj poslovnik.

8.   Osim u slučaju predviđenom u članku 2. stavku 6. financijskih pravila koja se primjenjuju na rashode i financiranje EASO-a, upravljački odbor odlučuje kvalificiranom većinom, kako je utvrđeno u članku 16. stavku 4. Ugovora o Europskoj uniji.

Članak 10.

Izvršno akademsko vijeće

1.   Vijeće se sastoji od visokih predstavnika civilnih i vojnih ustanova te drugih aktera koje odrede države članice za potporu provedbi aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a te direktora EUISS-a ili predstavnika direktora.

2.   Predsjedavajućeg vijeća među njegovim članovima imenuje upravljački odbor.

3.   Predstavnike Komisije i ESVD-a poziva se na sastanke vijeća.

4.   Viši predstavnici pridruženih partnera mreže pozivaju se na sastanke vijeća kao aktivni promatrači.

5.   Akademske stručnjake i visoke dužnosnike iz institucija Unije i nacionalnih institucija može se pozvati na sastanke vijeća kao promatrače. Prema potrebi i ovisno o pojedinačnom slučaju, akademski stručnjaci i viši dužnosnici koji su predstavnici ustanova koje nisu članice mreže mogu biti pozvani da sudjeluju na sastancima vijeća.

6.   Zadaće vijeća jesu:

(a)

davati akademske savjete i preporuke upravljačkom odboru;

(b)

provoditi, kroz mrežu, usuglašene godišnje akademske programe;

(c)

nadzirati sustav za e-učenje;

(d)

razviti kurikulume za sve aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a;

(e)

osigurati opću koordinaciju aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a među svim ustanovama;

(f)

preispitati standarde aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja provedene u prethodnoj akademskoj godini;

(g)

podnositi upravljačkom odboru prijedloge za aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a u sljedećoj akademskoj godini;

(h)

osiguravati sustavnu evaluaciju svih aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a i odobravati izvješća o evaluaciji tečajeva;

(i)

doprinositi nacrtu općega godišnjeg izvješća o aktivnostima EASO-a;

(j)

podržavati provedbu europske inicijative za razmjenu mladih časnika, po uzoru na program Erasmus.

7.   Kako bi ispunilo svoje zadaće, vijeće se može sastajati u različitim sastavima usmjerenima na projekte. Upravljački odbor dogovara se o tim sastavima, a vijeće izrađuje pravila i aranžmane kojima se uređuju formiranje i funkcioniranje tih sastava. Svaki sastav podnosit će izvješća cjelokupnom vijeću najmanje jednom godišnje, nakon čega njegov mandat može biti produljen.

8.   Član tajništva EASO-a podržavat će vijeće i svaki od njegovih sastava te im pomagati. Sudjelovat će na sastancima bez prava glasa. Ako se ne može utvrditi nijedan drugi kandidat, on može istodobno predsjedavati sastancima.

9.   Poslovnik vijeća i svakog od njegovih sastava donosi upravljački odbor.

Članak 11.

Direktor

1.   Direktor:

(a)

odgovoran je za aktivnosti EASO-a;

(b)

jedini je pravni zastupnik EASO-a;

(c)

odgovoran je za financijsko i administrativno upravljanje EASO-om;

(d)

savjetuje upravljački odbor i vijeće te podupire njihov rad; te

(e)

djeluje kao zastupnik EASO-a za aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja unutar mreže i izvan nje.

2.   Kandidati za položaj direktora moraju biti osobe s priznatom dugogodišnjom stručnosti i iskustvom u osposobljavanju i obrazovanju. Države članice mogu predlagati kandidate za položaj direktora. Osoblje institucija Unije i ESVD-a može se prijaviti za taj položaj, u skladu s primjenjivim pravilima.

3.   Za organiziranje postupka predodabira odgovoran je VP. Povjerenstvo za predodabir sastavljeno je od triju predstavnika ESVD-a. Povjerenstvom predsjedava predsjednik upravljačkog odbora. Na temelju rezultata predodabira VP upravljačkom odboru dostavlja preporuku s popisom najmanje triju kandidata u užem izboru, sastavljenim prema redu prvenstva povjerenstva za predodabir. Najmanje polovica kandidata u užem izboru trebala bi doći iz država članica. Kandidati će upravljačkom odboru predstaviti svoju viziju za EASO, nakon čega će države članice biti pozvane rangirati kandidate u pisanom, tajnom glasovanju. VP imenuje direktora članom osoblja ESVD-a.

4.   Zadaće direktora posebno su:

(a)

poduzimati sve potrebne mjere, uključujući donošenje unutarnjih administrativnih uputa i objavljivanje obavijesti, kako bi se osiguralo djelotvorno odvijanje aktivnosti EASO-a;

(b)

izrađivati prednacrt godišnjeg izvješća EASO-a i prednacrt njegova programa rada koji se podnose upravljačkom odboru na temelju prijedloga koje je podnijelo vijeće;

(c)

koordinirati provedbu programa rada EASO-a;

(d)

održavati kontakte s relevantnim tijelima u državama članicama;

(e)

održavati kontakte s relevantnim vanjskim akterima koji se bave osposobljavanjem i obrazovanjem u području ZVSP-a i ZSOP-a;

(f)

prema potrebi sklapati tehničke aranžmane o aktivnostima osposobljavanja i obrazovanja EASO-a s odgovarajućim tijelima i akterima koji se bave osposobljavanjem i obrazovanjem u području ZVSP-a i ZSOP-a;

(g)

obavljati sve ostale zadaće koje mu dodijeli upravljački odbor.

5.   Direktor je odgovoran za financijsko i administrativno upravljanje EASO-om, a posebno:

(a)

izrađuje svaki nacrt proračuna i podnosi ga upravljačkom odboru;

(b)

donosi proračune nakon što ih odobri upravljački odbor;

(c)

djeluje kao dužnosnik za ovjeravanja za proračun EASO-a;

(d)

otvara jedan ili više bankovnih računa u ime EASO-a;

(e)

dogovara, podnosi upravljačkom odboru i sklapa sve sporazume o financiranju i/ili tehničke aranžmane s Komisijom, ESVD-om ili državom članicom u vezi s financiranjem i/ili izvršavanjem rashoda EASO-a;

(f)

odabire osoblje tajništva, uz pomoć povjerenstva za odabir;

(g)

dogovara i u ime EASO-a potpisuje sve razmjene pisama u vezi s upućivanjem osoblja tajništva u EASO;

(h)

pregovara i u ime EASO-a potpisuje sve ugovore o radu za osoblje čija se plaća isplaćuje iz proračuna EASO-a;

(i)

u općenitom smislu zastupa EASO za potrebe svih pravnih poslova s financijskim implikacijama;

(j)

upravljačkom odboru podnosi godišnje financijske izvještaje EASO-a.

6.   Direktor za svoje aktivnosti odgovara upravljačkom odboru.

Članak 12.

Tajništvo EASO-a

1.   Tajništvo pomaže direktoru u obavljanju njegovih zadaća.

2.   Tajništvo pruža potporu upravljačkom odboru, vijeću, uključujući njegove sastave, i ustanovama za organiziranje i koordinaciju aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a te upravljanje njima.

3.   Tajništvo podupire vijeće u osiguravanju sveukupne kvalitete i povezanosti aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a i u osiguravanju toga da budu u skladu s promjenama politike Unije te mu u tome pomaže. Posebno pomaže u osiguravanju toga da svi koraci u održavanju aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja, od razvoja kurikuluma i sadržaja do metodološkog pristupa, odražavaju najviše moguće standarde.

4.   Svaka ustanova koja čini mrežu EASO-a imenuje osobu zaduženu za kontakt s tajništvom radi rješavanja organizacijskih i administrativnih pitanja povezanih s organiziranjem aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a.

5.   Tajništvo blisko surađuje s Komisijom i ESVD-om.

Članak 13.

Osoblje EASO-a

1.   Osoblje EASO-a sastoji se od:

(a)

osoblja koje u EASO upute institucije Unije, ESVD i agencije Unije;

(b)

nacionalnih stručnjaka koje u EASO upute države članice;

(c)

ugovornog osoblja kada za položaj administrativnog i financijskog asistenta nije utvrđen nijedan nacionalni stručnjak te nakon što to odobri upravljački odbor.

2.   EASO može primati pripravnike i gostujuće stručnjake.

3.   O broju osoblja EASO-a odlučuje upravljački odbor istodobno kada odlučuje o proračunu za sljedeću godinu te je izravno povezan s brojem aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja te drugih zadaća EASO-a, kako je utvrđeno u članku 4.

4.   Odluka VP-a (6) o utvrđivanju pravila koja se primjenjuju na nacionalne stručnjake upućene u ESVD primjenjuje se mutatis mutandis na nacionalne stručnjake koje države članice upute u EASO. Pravilnik o osoblju Unije i dalje se primjenjuje na osoblje koje su institucije Europske unije uputile u EASO, među ostalim na ugovorno osoblje čija se plaća isplaćuje iz proračuna EASO-a.

5.   Upravljački odbor, odlučujući na prijedlog Visokog predstavnika, utvrđuje, u mjeri u kojoj je to potrebno, uvjete koji se primjenjuju na pripravnike i gostujuće stručnjake.

6.   Osoblje EASO-a ne može sklapati ugovore ni preuzimati ikakve financijske obveze u ime EASO-a bez prethodnog pisanog odobrenja direktora.

POGLAVLJE III.

FINANCIRANJE

Članak 14.

Doprinosi u naravi aktivnostima osposobljavanja i obrazovanja

1.   Svaka država članica, institucija Unije, agencija Unije i ustanova te ESVD snose sve troškove povezane sa svojim sudjelovanjem u EASO-u, uključujući plaće, naknade, putne troškove i troškove boravka te troškove povezane s organizacijskom i administrativnom potporom aktivnostima osposobljavanja i obrazovanja EASO-a.

2.   Svaki sudionik aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a snosi sve troškove povezane sa svojim sudjelovanjem.

Članak 15.

Potpora ESVD-a

1.   ESVD snosi troškove smještaja direktora i tajništva EASO-a u prostorijama ESVD-a, među ostalim troškove informacijske tehnologije, upućivanja direktora i upućivanja jednog asistenta u tajništvu EASO-a.

2.   ESVD pruža EASO-u administrativnu potporu potrebnu za zapošljavanje osoblja i upravljanje osobljem te izvršenje proračuna.

Članak 16.

Doprinos iz proračuna Unije

1.   EASO prima godišnji ili višegodišnji doprinos iz općeg proračuna Europske unije. Taj doprinos može osobito pokrivati troškove potpore aktivnostima osposobljavanja i obrazovanja i troškove nacionalnih stručnjaka koje države članice upute u EASO te troškove za najviše jednog člana ugovornog osoblja.

2.   Financijski referentni iznos namijenjen pokrivanju rashoda vezanih za EASO u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. iznosi 700 000 EUR. O financijskim referentnim iznosima za daljnja razdoblja odlučuje Vijeće nakon preporuke upravljačkog odbora.

3.   Nakon odluke Vijeća iz stavka 2. direktor s Komisijom dogovara sporazum o financiranju.

Članak 17.

Dobrovoljni doprinosi

1.   Za potrebe financiranja posebnih aktivnosti EASO može primiti dobrovoljne doprinose država članica i ustanova ili drugih donatora te njima upravljati. Takvi doprinosi moraju biti posebno namijenjeni za EASO.

2.   O tehničkim aranžmanima za doprinose iz stavka 1. pregovara direktor.

Članak 18.

Provedba projekata

1.   EASO se može prijaviti za istraživanja i druge projekte u području ZVSP-a. EASO može djelovati kao koordinator projekata ili kao član. Direktor se može pridružiti „savjetodavnom odboru” takvog projekta. On može delegirati tu zadaću jednom od predsjedavajućih raznih sastavâ vijeća ili članu tajništva EASO-a.

2.   Doprinos koji proizlazi iz tih projekata mora biti naznačen u (izmijenjenom) proračunu EASO-a, određen kao namjenski te upotrijebljen u skladu sa zadaćama i ciljevima EASO-a.

Članak 19.

Financijska pravila

Financijska pravila navedena u Prilogu primjenjuju se na rashode koje financira EASO i na financiranje takvih rashoda.

POGLAVLJE IV.

RAZNE ODREDBE

Članak 20.

Sudjelovanje u aktivnostima osposobljavanja i obrazovanja EASO-a

1.   Sve aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a otvorene su za sudjelovanje državljana svih država članica i država pristupnica. Ustanove koje organiziraju i vode te aktivnosti osiguravaju da se to načelo primjenjuje bez ikakve iznimke.

2.   Aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja EASO-a također su u načelu otvorene za sudjelovanje državljana zemalja koje su kandidatkinje za pristupanje Uniji te, prema potrebi, ostalih trećih država i organizacija, posebno za aktivnosti osposobljavanja i obrazovanja iz članka 4. stavka 2. točke (d).

3.   Sudionici su civilno/diplomatsko/policijsko/vojno osoblje koje se bavi aspektima u području ZSOP-a i ZVSP-a te stručnjaci koji trebaju biti razmješteni u misije ili operacije ZSOP-a.

Predstavnici, među ostalim, međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija, akademskih institucija i medija, kao i članovi poslovne zajednice, mogu biti pozvani sudjelovati u aktivnostima osposobljavanja i obrazovanja EASO-a.

4.   Sudioniku koji završi tečaj EASO-a dodjeljuje se svjedodžba koju potpisuje VP. Modalitete izdavanja svjedodžbe redovito preispituje upravljački odbor. Svjedodžbu priznaju države članice i institucije Unije.

Članak 21.

Suradnja

EASO surađuje s međunarodnim organizacijama i drugim relevantnim akterima, kao što su nacionalne ustanove za osposobljavanje i obrazovanje iz trećih država, posebno, među ostalim, one navedene u članku 5. stavku 2., te se oslanja na njihovo stručno znanje.

Članak 22.

Sigurnosni propisi

Na EASO se primjenjuju odredbe Odluke Vijeća 2013/488/EU (7).

POGLAVLJE V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.

Kontinuitet

Pravila i propisi doneseni radi provedbe Odluke 2013/189/ZVSP ostaju na snazi za potrebe provedbe ove Odluke u mjeri u kojoj su u skladu s odredbama ove Odluke te sve dok ne budu izmijenjeni ili stavljeni izvan snage.

Članak 24.

Stavljanje izvan snage

Odluka 2013/189/ZVSP stavlja se izvan snage.

Članak 25.

Stupanje na snagu i prestanak važenja

1.   Ova Odluka stupa na snagu 1. siječnja 2017. Preispituje se prema potrebi, a u svakom slučaju najkasnije šest mjeseci prije prestanka važenja.

2.   Ova Odluka prestaje važiti 2. siječnja 2021.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. prosinca 2016.

Za Vijeće

Predsjednik

M. LAJČÁK


(1)  Zajednička akcija Vijeća 2005/575/ZVSP od 18. srpnja 2005. o osnivanju Europske akademije za sigurnost i obranu (EASO) (SL L 194, 26.7.2005., str. 15.).

(2)  Zajednička akcija Vijeća 2008/550/ZVSP od 23. lipnja 2008. o osnivanju Europske akademije za sigurnost i obranu (EASO) i o stavljanju izvan snage Zajedničke akcije 2005/575/ZVSP (SL L 176, 4.7.2008., str. 20.).

(3)  Odluka Vijeća 2013/189/ZVSP od 22. travnja 2013. o osnivanju Europske akademije za sigurnost i obranu (EASO) i stavljanju izvan snage Zajedničke akcije 2008/550/ZVSP (SL L 112, 24.4.2013., str. 22.).

(4)  Odluke Vijeća O ESOP-u, 2903. sastanak Vijeća za vanjske odnose.

(5)  Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. o organizaciji i djelovanju Europske službe za vanjsko djelovanje (SL L 201, 3.8.2010., str. 30.).

(6)  Odluka Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 23. ožujka 2011. o utvrđivanju pravila koja se primjenjuju na nacionalne stručnjake upućene u Europsku službu za vanjsko djelovanje (SL C 12, 14.1.2012., str. 8.).

(7)  Odluka Vijeća 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).


PRILOG

Financijska pravila koja se primjenjuju na rashode koje financira EASO i na financiranje rashoda EASO-a

Članak 1.

Proračunska načela

1.   Proračun EASO-a, sastavljen u eurima, akt je kojim se za svaku financijsku godinu utvrđuju i odobravaju svi prihodi EASO-a i svi rashodi koje financira EASO.

2.   Proračunski prihodi i rashodi moraju biti uravnoteženi.

3.   Svi prihodi i rashodi koje financira EASO smiju se izvršiti samo ako su uvršteni u naslov proračuna.

Članak 2.

Donošenje proračuna

1.   Svake godine direktor EASO-a izrađuje nacrt proračuna za sljedeću financijsku godinu, koja počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca iste godine. Nacrt proračuna uključuje odobrena sredstva koja se smatraju potrebnima za pokrivanje rashoda koje treba financirati EASO tijekom tog razdoblja te projekciju prihoda za koje se očekuje da pokriju takve rashode.

2.   Odobrena sredstva prema potrebi se razvrstavaju prema vrsti ili namjeni u poglavlja i članke. Detaljna objašnjenja uz pojedinačne članke uključuju se u nacrt proračuna.

3.   Prihodi se sastoje od dobrovoljnih doprinosa država članica ili drugih donatora, kao i godišnjeg doprinosa iz proračuna Europske unije.

4.   Direktor podnosi detaljno izvješće o proračunu za prethodnu financijsku godinu do 31. ožujka. On predlaže nacrt proračuna za sljedeću financijsku godinu upravljačkom odboru do 31. srpnja.

5.   Upravljački odbor odobrava nacrt proračuna do 31. listopada.

6.   Ako EASO primi višegodišnji doprinos iz općeg proračuna Unije, upravljački odbor konsenzusom odobrava godišnji proračun.

Članak 3.

Preraspodjele odobrenih sredstava

U slučaju nepredviđenih okolnosti, o preraspodjelama odobrenih sredstava doprinosa iz članka 16. između proračunskih linija ili proračunskih naslova, koje nisu veće od 25 % tih proračunskih linija ili naslova, može odlučiti direktor, koji će upravljački odbor obavješćivati o takvim preraspodjelama. Preraspodjele odobrenih sredstava između proračunskih linija ili naslova koje prelaze 25 % proračunskih linija ili naslova podnose se upravljačkom odboru u izmijenjenom proračunu na odobrenje.

Članak 4.

Prijenos odobrenih sredstava

1.   Odobrena sredstva potrebna za plaćanje pravnih obveza preuzetih do 31. prosinca određene financijske godine, prenose se u sljedeću financijsku godinu.

2.   Odobrena sredstva iz dobrovoljnih doprinosa prenose se u sljedeću financijsku godinu.

3.   Odobrena sredstva iz projekata prenose se u sljedeću financijsku godinu.

4.   Direktor može prenijeti druga odobrena proračunska sredstva u sljedeću financijsku godinu uz odobrenje upravljačkog odbora.

5.   Ostala odobrena sredstva ukidaju se na kraju financijske godine.

Članak 5.

Izvršenje proračuna i upravljanje osobljem

Za potrebe izvršenja proračuna i upravljanja osobljem EASO u najvećoj mogućoj mjeri koristi postojeće administrativne strukture Unije, posebno ESVD.

Članak 6.

Bankovni računi

1.   Svi bankovni računi EASO-a otvaraju se kod prvorazrednih financijskih institucija koje imaju glavni ured u državi članici kao tekući računi ili kratkoročni računi u eurima.

2.   Nijedan bankovni račun ne smije se prekoračiti.

Članak 7.

Plaćanja

Za svako plaćanje s bankovnog računa EASO-a potreban je zajednički potpis direktora EASO-a i još jednog člana osoblja EASO-a.

Članak 8.

Računovodstvo

1.   Direktor osigurava da se računi koji prikazuju prihode, rashode i popis imovine EASO-a vode u skladu s međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima za javni sektor.

2.   Direktor upravljačkom odboru podnosi godišnje financijske izvještaje za određenu financijsku godinu najkasnije do 31. ožujka, zajedno s detaljnim izvješćem navedenim u članku 2. stavku 4.

3.   Potrebne se računovodstvene usluge eksternaliziraju.

Članak 9.

Revizija

1.   Revizija računa EASO-a obavlja se svake godine.

2.   Potrebne se revizijske usluge mogu eksternalizirati.

3.   Revizorska izvješća stavljaju se na raspolaganje upravljačkom odboru zajedno s detaljnim izvješćem navedenim u članku 2. stavku 4.

Članak 10.

Razrješnica

1.   Upravljački odbor na temelju detaljnog izvješća, godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg revizorskog izvješća odlučuje hoće li direktoru dati razrješnicu u vezi s izvršenjem proračuna EASO-a.

2.   Direktor poduzima sve prikladne mjere kako bi uvjerio upravljački odbor da je davanje razrješnice moguće te kako bi postupio u skladu s eventualnim primjedbama iz odluke o davanju razrješnice.


23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 352/74


ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2016/2383

od 21. prosinca 2016.

o potpori Unije aktivnostima Međunarodne agencije za atomsku energiju u područjima nuklearne sigurnosti te u okviru provedbe Strategije EU-a protiv širenja oružja za masovno uništenje

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 28. i članak 31. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Europsko vijeće usvojilo je 12. prosinca 2003. Strategiju Europske unije protiv širenja oružja za masovno uništenje („Strategija”), čije poglavlje III. sadržava popis mjera koje treba poduzeti za suzbijanje takvog širenja, kako unutar Unije, tako i u trećim zemljama.

(2)

Unija aktivno provodi Strategiju i mjere navedene u njezinu poglavlju III., posebno oslobađanjem financijskih sredstava za potporu specifičnim projektima koje provode multilateralne institucije, kao što je to Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

(3)

Vijeće je 17. studenoga 2003. donijelo Zajedničko stajalište 2003/805/ZVSP (1) o univerzalizaciji i jačanju multilateralnih sporazuma u području neširenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke. U tom zajedničkom stajalištu poziva se, između ostalog, na promicanje sklapanja sveobuhvatnih sporazuma o garancijama i dodatnih protokola IAEA-e te se njime Unija obvezuje djelovati s ciljem da sveobuhvatni sporazumi o garancijama i dodatni protokoli postanu norma za IAEA-in sustav provjeravanja.

(4)

Vijeće je 17. svibnja 2004. donijelo Zajedničku akciju 2004/495/ZVSP (2) o potpori aktivnostima IAEA-e na temelju njezina Programa nuklearne sigurnosti te u okviru provedbe Strategije.

(5)

Vijeće je 18. srpnja 2005. donijelo Zajedničku akciju 2005/574/ZVSP (3) o potpori aktivnostima IAEA-e u područjima nuklearne sigurnosti i provjeravanja te u okviru provedbe Strategije.

(6)

Vijeće je 12. lipnja 2006. donijelo Zajedničku akciju 2006/418/ZVSP (4) o potpori aktivnostima IAEA-e u područjima nuklearne sigurnosti i provjeravanja te u okviru provedbe Strategije.

(7)

Vijeće je 14. travnja 2008. donijelo Zajedničku akciju 2008/314/ZVSP (5) o potpori aktivnostima IAEA-e u područjima nuklearne sigurnosti i provjeravanja te u okviru provedbe Strategije.

(8)

Vijeće je 27. rujna 2010. donijelo Odluku 2010/585/ZVSP (6) o potpori aktivnostima IAEA-e u područjima nuklearne sigurnosti i provjeravanja te u okviru provedbe Strategije.

(9)

Vijeće je 21. listopada 2013. donijelo Odluku 2013/517/ZVSP (7) o potpori Unije aktivnostima IAEA-e u područjima nuklearne sigurnosti i provjeravanja te u okviru provedbe Strategije.

(10)

Izmjena Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala (ACPPNM) stupila je na snagu 8. svibnja 2016. Unija i njezine države članice promicale su tu izmjenu diplomatskim djelovanjem i financiranjem aktivnosti IAEA-e u tom pogledu. Nakon njezina stupanja na snagu bit će potrebno uložiti dodatne napore kako bi se osigurala provedba na nacionalnoj razini i univerzalizacija ACPPNM-a.

(11)

IAEA nastoji ostvariti iste ciljeve navedene u uvodnim izjavama od 3. do 10 provedbom svojeg Plana nuklearne sigurnosti koji se u potpunosti financira dobrovoljnim doprinosima u Fond za nuklearnu sigurnost IAEA-e.

(12)

Unija je predana jačanju nuklearne sigurnosti širom svijeta i spremna je i dalje pomagati trećim zemljama u tom pogledu. Unija pozdravlja nedavne mjere za jačanje Programa nuklearne sigurnosti IAEA-e, kao i Međunarodnu konferenciju o nuklearnoj sigurnosti: obveze i djelovanja, u organizaciji IAEA-e od 5. do 9. prosinca 2016. Unija teži očuvati održivost i učinkovitost provedbe zajedničkih akcija 2004/495/ZVSP, 2005/574/ZVSP, 2006/418/ZVSP i 2008/314/ZVSP te Odluke 2010/585/ZVSP kao potporu planovima nuklearne sigurnosti IAEA-e („prethodne zajedničke akcije i odluke”) te je predana pružanju daljnje potpore s obzirom na donošenje Plana nuklearne sigurnosti IAEA-e za razdoblje od 2018. do 2021. Provodit će se bliska koordinacija s inicijativom za centre izvrsnosti EU-a u kemijskom, biološkom, radiološkom i nuklearnom području (KBRN), kao i s drugim inicijativama i programima s ciljem izbjegavanja udvostručavanja i ostvarivanja što veće isplativosti i trajnog smanjenja rizika.

(13)

Tehničku provedbu ove Odluke trebalo bi povjeriti IAEA-i koja bi, na temelju svoje dugogodišnje i općepriznate stručnosti u području nuklearne sigurnosti, mogla značajno unaprijediti odgovarajuće mogućnosti u ciljnim zemljama. Projekti koje podupire Unija mogu se financirati samo dobrovoljnim doprinosima u Fond za nuklearnu sigurnost IAEA-e. Takvi doprinosi koje osigurava Unija bit će ključni kako bi se omogućilo IAEA-i da ima vodeću ulogu u području nuklearne sigurnosti, podupirući napore zemalja u ispunjavanju njihovih odgovornosti iz područja nuklearne sigurnosti.

(14)

Odgovornost za nuklearnu sigurnost unutar države u potpunosti ostaje na državi,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Za potrebe neposredne i praktične provedbe određenih elemenata Strategije, Unija podupire aktivnosti IAEA-e u područjima nuklearne sigurnosti s ciljem doprinosa ostvarenju sljedećih ciljeva:

(a)

postizanja napretka u pogledu univerzalizacije međunarodnih instrumenata za suzbijanje širenja oružja i nuklearnu sigurnost;

(b)

pomaganja državama pri uspostavi lokalnih tehničkih i znanstvenih kapaciteta te kapaciteta u području ljudskih resursa koji su potrebni za učinkovitu i održivu nuklearnu sigurnost;

(c)

jačanja kapaciteta za sprečavanje, otkrivanje, reagiranje te zaštitu ljudi, imovine, okoliša i društva od kaznenih djela ili namjernih nedopuštenih djela koja uključuju nuklearne ili druge radioaktivne materijale koji nisu pod regulatornom kontrolom;

(d)

poboljšanja otkrivanja nezakonite trgovine nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalima te odgovora na tu trgovinu;

(e)

doprinosa računalnoj sigurnosti u nuklearnom području;

(f)

jačanja sigurnosti izvora radioaktivnosti, njihova sigurnog skladištenja u zemljama kojima je potrebna potpora, uključujući povrat u zemlju podrijetla ili dobavljača;

(g)

jačanja fizičke zaštite nuklearnih i drugih radioaktivnih materijala.

2.   Projekt ima sljedeće ciljeve:

(a)

osiguravanje održivosti i učinkovitosti potpore koja je pružena na temelju prethodnih zajedničkih akcija i odluka;

(b)

jačanje lokalne infrastrukture država za potporu nuklearnoj sigurnosti;

(c)

jačanje zakonodavnog i regulatornog okvira država;

(d)

jačanje sustavâ nuklearne sigurnosti i mjera za nuklearne i druge radioaktivne materijale;

(e)

jačanje institucijske infrastrukture i sposobnosti država da se bave nuklearnim i radioaktivnim materijalima koji nisu pod regulatornom kontrolom;

(f)

jačanje odgovora i otpornosti država na kiberkriminalitet i ublažavanje njegova učinka na nuklearnu sigurnost;

(g)

jačanje kapaciteta za obrazovanje i osposobljavanje u području nuklearne sigurnosti;

(h)

osiguravanje usmjerene i trajne potpore provedbi i univerzalizaciji izmjene Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala;

3.   Pripreme za ovu Odluku temelje se na informacijama koje su već dostupne IAEA-i i rezultatima zadaća koje su provedene u okviru prethodnih zajedničkih akcija i odluka.

4.   Detaljan opis projekata naveden je u Prilogu. Popis ciljnih zemalja temelji se na definiciji potreba slijedom analize nedostataka, kako je odraženo u postojećim integriranim planovima za potporu nuklearnoj sigurnosti (INSSP), ili na prihvaćenom prijedlogu Tajništva IAEA-e. Države članice Unije trebale bi u savjetovanju s IAEA-om odrediti popis zemalja i podregija korisnica.

Članak 2.

1.   Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („VP”) odgovoran je za provedbu ove Odluke.

2.   Projekte iz članka 1. stavka 2. provodi IAEA kao provedbeni subjekt. Ona tu zadaću provodi pod odgovornošću VP-a. U tu svrhu VP sklapa potrebne dogovore s IAEA-om.

Članak 3.

1.   Financijski referentni iznos za provedbu projekata iz članka 1. stavka 2. iznosi 9 361 204,23 EUR.

2.   Rashodima koji se financiraju iznosom iz stavka 1. upravlja se u skladu s postupcima i pravilima koji se primjenjuju na proračun Unije.

3.   Komisija nadzire pravilno upravljanje rashodima iz stavka 1. U tu svrhu ona sklapa sporazum o financiranju s IAEA-om. Sporazumom o financiranju utvrđuje se da IAEA osigurava vidljivost doprinosa Unije, u skladu s njegovim opsegom.

4.   Komisija nastoji sklopiti sporazum o financiranju iz stavka 3. u najkraćem mogućem roku nakon stupanja na snagu ove Odluke. Ona obavješćuje Vijeće o svim poteškoćama u tom procesu i o datumu sklapanja sporazuma o financiranju.

Članak 4.

1.   VP izvješćuje Vijeće o provedbi ove Odluke na temelju redovitih izvješća koja sastavlja IAEA. Ta izvješća predstavljaju temelj za ocjenjivanje od strane Vijeća.

2.   Komisija dostavlja informacije o financijskim aspektima provedbe projekata iz članka 1. stavka 2.

Članak 5.

1.   Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

2.   Prestaje važiti 36 mjeseci od dana sklapanja sporazuma o financiranju između Komisije i IAEA-e ili 12 mjeseci od dana njezina donošenja ako se prije tog dana ne sklopi nikakav sporazum o financiranju.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. prosinca 2016.

Za Vijeće

Predsjednik

M. LAJČÁK


(1)  Zajedničko stajalište Vijeća 2003/805/ZVSP od 17. studenoga 2003. o univerzalizaciji i jačanju multilateralnih sporazuma u području neširenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke (SL L 302, 20.11.2003., str. 34.).

(2)  Zajednička akcija Vijeća 2004/495/ZVSP od 17. svibnja 2004. o potpori aktivnostima IAEA-e na temelju njezina Programa nuklearne sigurnosti te u okviru provedbe Strategije EU-a protiv širenja oružja za masovno uništenje (SL L 182, 19.5.2004., str. 46.).

(3)  Zajednička akcija Vijeća 2005/574/ZVSP od 18. srpnja 2005. o potpori aktivnostima IAEA-e u područjima nuklearne sigurnosti i provjeravanja te u okviru provedbe Strategije EU-a protiv širenja oružja za masovno uništenje (SL L 193, 23.7.2005., str. 44.).

(4)  Zajednička akcija Vijeća 2006/418/ZVSP od 12. lipnja 2006. o potpori aktivnostima IAEA-e u područjima nuklearne sigurnosti i provjeravanja te u okviru provedbe Strategije EU-a protiv širenja oružja za masovno uništenje (SL L 165, 17.6.2006., str. 20.).

(5)  Zajednička akcija Vijeća 2008/314/ZVSP od 14. travnja 2008. o potpori aktivnostima IAEA-e u područjima nuklearne sigurnosti i provjeravanja te u okviru provedbe Strategije EU-a protiv širenja oružja za masovno uništenje (SL L 107, 17.4.2008., str. 62.).

(6)  Odluka Vijeća 2010/585/ZVSP od 27. rujna 2010. o potpori aktivnostima IAEA-e u područjima nuklearne sigurnosti i provjeravanja te u okviru provedbe Strategije EU protiv širenja oružja za masovno uništenje (SL L 259, 1.10.2010., str. 10.).

(7)  Odluka Vijeća 2013/517/ZVSP od 21. listopada 2013. o potpori Unije aktivnostima Međunarodne agencije za atomsku energiju u područjima nuklearne sigurnosti i provjeravanja te u okviru provedbe Strategije EU-a protiv širenja oružja za masovno uništenje (SL L 281, 23.10.2013., str. 6.).


PRILOG

Potpora Unije aktivnostima IAEA-e u područjima nuklearne sigurnosti te u okviru provedbe Strategije EU-a protiv širenja oružja za masovno uništenje

Prihvatljivost i odabir država primateljica

Države koje ispunjavaju uvjete za primanje potpore na temelju ove Odluke obuhvaćaju sve države članice IAEA-e kojima je potrebna potpora u području nuklearne sigurnosti, podložno odluci Unije, na temelju prijedloga IAEA-e. IAEA može pisanim putem Uniji uputiti izmjene prijedlogâ uz navođenje objašnjenja predloženih promjena. Promjene će se provesti nakon dogovora s Unijom. Odabir država primateljica („zemlje korisnice”), kako je navedeno u ovoj Odluci, trebao bi se temeljiti na procjenama i podacima već dostupnima IAEA-i, koji su prikupljeni i u okviru prethodnih odluka Vijeća te u savjetovanju s relevantnim tijelima Vijeća, kako bi se osigurao najveći mogući učinak djelovanja. Provodit će se bliska suradnja s inicijativom za centre izvrsnosti, projektima koje financira Europska komisija kao i ostalim inicijativama i programima kako bi se izbjeglo udvostručavanje i ostvarila što veća isplativost i trajno smanjenje rizika pomoću sastanaka vodstva inicijative za centre izvrsnosti EU-a u području KBRN-a tijekom godišnjih sastanaka između Zajedničkog istraživačkog centra i Tajništva IAEA-e te na marginama godišnje plenarne sjednice centara za potporu nuklearnoj sigurnosti (NSSC). Korištenje sredstvima za posebne aktivnosti bit će u skladu s prioritetima Unije i bit će podložno redovitom prethodnom savjetovanju. Neke aktivnosti, poput regionalnih tečajeva osposobljavanja (RTC) i međunarodnih tečajeva osposobljavanja (ITC), organizirat će se u državama koje nisu zemlje korisnice. To je doprinos države domaćina aktivnostima IAEA-e.

Svaki projekt sadržava popis potencijalnih zemalja korisnica o kojemu su se međusobno dogovorile Unija i IAEA. Projekti se provode u odabranim državama tih regija te mogu obuhvaćati aktivnosti u sljedećim područjima:

1.

održivost i učinkovitost potpore koja je pružena na temelju prethodnih zajedničkih akcija i odluka;

2.

jačanje lokalne infrastrukture država za potporu nuklearnoj sigurnosti;

3.

jačanje zakonodavnog i regulatornog okvira država;

4.

jačanje sustavâ nuklearne sigurnosti i mjera za nuklearne i druge radioaktivne materijale;

5.

jačanje institucijske infrastrukture i sposobnosti država da se bave nuklearnim i radioaktivnim materijalima koji nisu pod regulatornom kontrolom;

6.

jačanje odgovora i otpornosti država na kiberkriminalitet i ublažavanje njegova učinka na nacionalnu i nuklearnu sigurnost;

7.

rješavanje pitanja sigurnosti izvora radioaktivnosti povratom izvora;

8.

preventivne i zaštitne mjere protiv unutarnjih prijetnji te vođenje evidencije o nuklearnome materijalu i njegova kontrola.

I.   PROJEKTI

Projekt 1.:

Potpora provedbi ACPPNM-a

ACPPNM je stupio na snagu 8. svibnja 2016. Njime se države pravno obvezuju na uspostavu, provedbu i održavanje odgovarajućeg sustava fizičke zaštite na temelju 12 temeljnih načela, što se primjenjuje na nuklearni materijal i nuklearna postrojenja pod njihovom nadležnošću u miroljubivoj domaćoj uporabi, skladištenju i prijevozu. Projektom će se usredotočiti na provedbu, izgradnju kapaciteta i univerzalizaciju ACPPNM-a. Njime se države stranke također pravno obvezuju na zaštitu nuklearnih postrojenja i materijala za miroljubivu domaću uporabu, skladištenje i prijevoz te se predviđa proširena suradnja između država članica u pogledu brzih mjera lociranja i povrata ukradenog ili nestalog nuklearnog materijala, ublažavaju se sve radiološke posljedice sabotaže te se sprečavaju i suzbijaju s njima povezana kaznena djela.

Svrhe projekta:

pružanje potpore za provedbu ACPPNM-a;

jačanje nacionalnog zakonodavnog i regulatornog okvira, kao i kapaciteta država za razvoj razmjene regionalnih najboljih praksi koje se primjenjuju na sva tijela uključena u sigurnost nuklearnih materijala, bez obzira na to jesu li ili nisu pod regulatornom kontrolom;

osiguravanje isplativih sredstava državama koja će im pomoći u ispunjavanju nacionalnih, regionalnih i međunarodnih obveza te u donošenju obvezujućih i međunarodnih pravnih instrumenata;

jačanje daljnje međunarodne suradnje kako bi se, u skladu s nacionalnim pravom svake države i u okviru ACPPNM-a, uspostavile učinkovite mjere za fizičku zaštitu nuklearnog materijala i nuklearnih postrojenja.

Opis projekta:

aktivnosti navedene u INSSP-ovima u deset država u vezi s provedbom obveza u okviru ACPPNM-a prenijet će se u konkretne mjere. Odredit će faze u kojima će se rješavati odgovarajuća pitanja čime će se doći do održivih rješenja za države u pogledu jačanja njihova nacionalnog sustava nuklearne sigurnosti. Dogovorenim rokovima i obvezama osigurat će se sveobuhvatna provedba planova;

revizija materijala za tečajeve: izradit će se nove vježbe osposobljavanja kako bi ih polaznici bolje razumjeli.

Očekivani rezultati projekta:

povećan kapacitet u državama kako bi mogle ispuniti obveze u okviru ACPPNM-a;

započinjanje daljnjeg razvoja i poboljšanja regulatornog okvira za fizičku zaštitu;

izrada dokumenta sa smjernicama koje države upotrebljavaju za razvoj nacionalnih kapaciteta za izradu propisa, preispitivanje i procjenu te za inspekcijske preglede nuklearnih postrojenja s ciljem osiguravanja nuklearne sigurnosti tijekom ciklusa trajanja nuklearnog postrojenja.

Projekt 2.:

Održivi projekt

Predloženi održivi projekt nastavlja se na intenzivni rad u odnosu na okvir strukture za otkrivanje financiran Odlukom 2013/517/ZVSP. Oni je nastao na temelju četiriju misija za procjenu učinka prethodnih zajedničkih akcija i odluka koje su se provodile u Kubi, Indoneziji, Jordanu, Libanonu, Maleziji i Vijetnamu. Tih šest država zatražilo je potporu IAEA-e pri njihovu INSSP-u na ovom projektu.

Tim projektom nastoji se osigurati alate za potporu strukture za otkrivanje u području nuklearne sigurnosti, tj. integriranog niza sustavâ i mjera nuklearne sigurnosti, na temelju odgovarajućeg pravnog i regulatornog okvira koji je potreban za provedbu nacionalne strategije za otkrivanje nuklearnih i drugih radioaktivnih materijala koji nisu pod regulatornom kontrolom. Predloženi projekt u skladu je s potporom koju je Unija već proširila za isporuku opreme za otkrivanje poput radijacijskih prijenosnih monitora (RPM-ovi) i ručne opreme.

2.1.   Alati za osposobljavanje u vezi s održavanjem

Svrhe projekta:

pomaganje državama pri osiguravanju raspoloživosti lokalne tehničke i znanstvene potpore te pri razvoju ljudskih resursa koji su potrebni za učinkovitu i održivu nuklearnu sigurnost;

osiguravanje optimalne uporabe i ispravnog održavanja opreme koju je donirala Unija tijekom njezina cijelog životnog ciklusa.

Opis projekta:

pravilno održavanje ključan je faktor za otkrivanje krađe, sabotaže, neovlaštenog pristupa, nezakonitog prijenosa ili drugih zlonamjernih radnji koje uključuju nuklearni materijal, druge radioaktivne tvari ili s njima povezana postrojenja te za odgovor na njih. Uspostavit će se alati za osposobljavanje u vezi s održavanjem opreme za otkrivanje (radijacijski prijenosni monitori i ručne jedinice). Izradit će se ogledni primjerci alata kako bi se provelo posebno osposobljavanje u vezi s njihovim održavanjem, uz osposobljavanje u vezi s njihovom pravilnom uporabom;

osposobljavanje u vezi s održavanjem opreme za otkrivanje.

Očekivani rezultati projekta:

održavanje potpore koju IAEA pruža za provedbu okvira strukture za otkrivanje;

osiguravanje da materijal za osposobljavanje bude dostupan i u uporabi kako bi se održalo osposobljavanje svog novog dotičnog osoblja; državama članicama Unije bit će osiguran prototip materijala za osposobljavanje putem Radne skupine za suzbijanje širenja oružja (CONOP);

osiguravanje da tijela u zemljama korisnicama mogu održavati opremu za otkrivanje operativnom u najduljem mogućem razdoblju.

2.2.   Softverski alati koji se upotrebljavaju za regulatorna tijela

Informacije su ključne za učinkovito funkcioniranje RPM-ova. Razvoj zajedničkih formata podataka i protokola za ispitivanje omogućava učinkovitu komunikaciju više operatora. Uključivanje podataka iz instrumenata za otkrivanje, kao što su RPM-ovi, koji dolaze od različitih dobavljača u informacijske mreže važan je element razvoja učinkovitog općeg sustava za otkrivanje. Ovim projektom moglo bi se pomoći državama da znatno poboljšaju operativnu učinkovitost uključivanjem sustava za otkrivanje u nacionalne mreže za razmjenu podataka. Razmjenom informacija između lokacije i operatorâ može se smanjiti ponavljanje inspekcijskih pregleda i brzo riješiti bezazlene i lažne uzbune povezane s mnogim pasivnim sustavima za otkrivanje.

Ovim projektom proveo bi se integrirani sustav putem softverskih alata kako bi se poboljšao proces analize i dale preporuke za odgovarajuću opremu. Slanjem povratne informacije regulatornog tijela lokalnoj stanici RPM-a povećat će se učinkovitost sustava i poduprijeti rad službenika na terenu.

Svrhe projekta:

pomaganje državama u osiguravanju raspoloživosti lokalne tehničke i znanstvene potpore te u razvoju ljudskih resursa potrebnih za učinkovitu i održivu nuklearnu sigurnost;

usklađivanje podataka o uzbuni kako bi ih mogli uspoređivati različiti dobavljači opreme.

Opis projekta:

pomaganje regulatornim tijelima u uključivanju podataka i usklađivanju softvera za uzbunu kako bi mogla uspoređivati podatke različitih dobavljača i osigurati da donošenje regulatornih odluka bude utemeljeno na točnim informacijama;

dostavit će se pilot-alat koji će ispitati dionici svake države; Uz potporu IAEA-e izvršit će stvarno ispitivanje putem misija stručnjaka. Sastavit će se izvješće o ispitivanju alata za osposobljavanje koje će se uključiti u završno izvješće. Slanjem povratne informacije regulatornog tijela lokalnoj stanici RPM-a povećat će se učinkovitost sustava i poboljšati rad službenika na terenu.

Očekivani rezultati projekta:

uključivanje modula osposobljavanja za razvijeni sustav, kao i interaktivni stručni sustav za lažne uzbune. Dostavit će se prototip alata koji će ispitati dionici svake države. U sustav će se uključiti modul osposobljavanja za razvijeni sustav, kao i interaktivni stručni sustav za lažne uzbune. Sastavit će se posebno izvješće o ispitivanju alata za osposobljavanje koje će se poslati Komisiji. Državama članicama Unije bit će osiguran prototip materijala putem CONOP-a;

provođenje oglednog ispitivanja u jednoj državi, izvršavanje analize i sastavljanje zahtjeva za izmjene, ako postoje, na temelju izvješća o rezultatima ispitivanja;

usklađivanje na razini regulatornog tijela te, slijedom toga, između regulatornih tijela u okviru regionalne i međunarodne suradnje, otkrivanje nuklearnih i drugih radioaktivnih materijala te odgovor na njih;

pokretanje jednog operativnog prototipa po zemlji;

uključivanje protokola u buduću nabavu RPM-ova kako bi se uključili posebni zahtjevi koji se odnose na softver.

Projekt 3.:

Jačanje nuklearne sigurnosti s regionalnim naglaskom na susjedstvo EU-a i Latinsku Ameriku

Cilj ovog projekta je ojačati nacionalne sposobnosti razvoja i izrade legislativnog i regulatornog okvira te izgradnja kapaciteta u državama članicama IAEA-e za uspostavu sveobuhvatnog nacionalnog sustava nuklearne sigurnosti. Europska unija započela je u supsaharskoj Africi regionalni projekt u pogledu sigurnosti, zaštite i zaštitnih mjera u području proizvodnje uranija te u pogledu prijevoza i sigurnog upravljanja izvorima radioaktivnosti. Taj projekt razvija aktivnosti povezane s nuklearnom sigurnosti slične aktivnostima predloženima u ovom projektu. IAEA će stoga iskoristiti povratne informacije i rezultate projekta Unije kako bi u dotičnim regijama u cijelosti ili djelomično provela aktivnosti. Program slijedi smjer uspostavljen operativnim stavkom 13. rezolucije Opće konferencije IAEA-e GC/RES/10 u kojem je Tajništvo potaknuto da olakša proces koordinacije u pogledu povezanosti sigurnosti i zaštite. Bit će uključena dva odjela IAEA-e: NRSW (sigurnost) i NSNS (zaštita) u vezi s pristupom utemeljenim na podregionalnim kapacitetima.

3.1.   Jačanje nuklearne sigurnosti

Svrha projekta:

jačanje kapaciteta država za sprečavanje, otkrivanje i reagiranje te zaštitu ljudi, imovine, okoliša i društva od kaznenih ili namjernih nedopuštenih djela koja uključuju nuklearne ili druge radioaktivne materijale koji nisu pod regulatornom kontrolom, među ostalim, ovisno o slučaju, s pomoću regionalnih napora za izgradnju kapaciteta.

Opis projekta:

aktivnosti navedene u INSSP-ovima u deset država u vezi s provedbom nacionalnih sustava nuklearne sigurnosti prenijet će se u konkretne mjere. Odredit će faze u kojima će se rješavati odgovarajuća pitanja čime će se doći do održivih rješenja za državu u pogledu nuklearne sigurnosti. Dogovorenim rokovima i obvezama osigurat će se sveobuhvatna provedba planova koji će se provesti nakon dodatne provjere s postojećim projektima centara izvrsnosti EU-a u području KBRN-a.

Očekivani rezultat projekta:

povećani nacionalni kapaciteti u zemljama korisnicama.

3.2.   Jačanje nacionalnog pravnog i regulatornog okvira nuklearne sigurnosti

Svrha projekta:

jačanje nacionalnog zakonodavnog i regulatornog okvira, kao i kapaciteta država za razvoj razmjene regionalnih najboljih praksi koje se primjenjuju na sva tijela uključena u sigurnost nuklearnih i drugih radioaktivnih materijala, bez obzira na to jesu li ili nisu pod regulatornom kontrolom;

osiguravanje isplativih sredstava državama koja će im pomoći u ispunjavanju nacionalnih, regionalnih i međunarodnih obveza, u donošenju obvezujućih i međunarodnih pravnih instrumenata te u preuzimanju neobvezujućih pravnih instrumenata.

Opis projekta:

organiziranje misija stručnjaka kako bi se utvrdili nedostaci postojećih zakona i drugih propisa, prema potrebi pomaganje državama u prilagodbi maksimalno iskorištavajući europsko zakonodavstvo na snazi u odgovarajućim područjima;

prema potrebi, iskorištavanje sinergija s drugim međunarodnim organizacijama, kao što je Svjetska carinska organizacija;

održavanje rasprava u uključenim zemljama u vezi s njihovim strategijama i osiguravanje potpore za izgradnju njihove nacionalne infrastrukture;

podizanje svijesti donositelja političkih odluka o važnosti odgovarajućeg zakonodavstva i propisa u području nuklearne sigurnosti;

uključivanje u INSSP-ove uključenih država.

Očekivani rezultati projekta:

pomaganje zemljama u izradi zakona i drugih propisa;

prema potrebi, ažuriranje zakona i drugih propisa;

izvješće u kojem se utvrđuje aktualno stanje i preporuke za pravni i regulatorni okvir dotične države;

obveza država da će provesti preporuke i nakon dvije godine provesti daljnje mjere;

razrada i ocjenjivanje ishoda;

uključivanje postignuća u završno izvješće.

3.3.   Sigurnost izvora radioaktivnosti

Svrhe projekta:

jačanje regulatorne infrastrukture države za sigurnost izvora radioaktivnosti, povezanih postrojenja i povezanih aktivnosti, uključujući prijevoz;

uspostavljanje, prema potrebi, nacionalnih registara izvora radioaktivnosti u odabranim državama;

surađivanje s državama kako bi uspostavile i provele nacionalne strategije za upravljanje neiskorištenim izvorima, uključujući povrat u zemlju podrijetla ili dobavljaču; sigurno skladištenje u državi prije odlaganja, ili izvoz radi recikliranja ili ponovne upotrebe ili sigurnog skladištenja, kako je navedeno u projektu 7.

Opis projekta:

 

Osigurati sigurnost izvora putem:

uspostave nacionalnog inventara izvora radioaktivnosti i procjene sustavâ fizičke zaštite u postrojenjima;

organiziranja pet misija stručnjaka koje će izdati skupno izvješće u kojem će biti navedeno aktualno stanje i preporuke.

 

Očekivani rezultati projekta:

izvješća o procjeni nakon misija u kojima će biti sažeti zaključci u pogledu nacionalnog inventara i/ili stanja fizičke zaštite u postrojenjima;

uspostava mjera fizičke zaštite u postrojenjima u kojima se upotrebljavaju ili skladište visokoaktivni izvori;

oprema za podupiranje regulatornih tijela u provođenju nacionalnih inspekcijskih pregleda sigurnosti i zaštite postrojenja.

3.4.   Razvoj ljudskih resursa

Svrha projekta:

Jačanje kapaciteta država za sprečavanje, otkrivanje i reagiranje te zaštitu ljudi, imovine, okoliša i društva od kaznenih ili namjernih nedopuštenih djela koja uključuju nuklearne ili druge radioaktivne materijale koji nisu pod regulatornom kontrolom, među ostalim, ovisno o slučaju, s pomoću regionalnih napora za razvoj ljudskih resursa i izgradnju kapaciteta.

Opis projekta:

provedba, uzimajući u obzir slične napore koji su do sada uloženi te kako bi se osigurao njihov kontinuitet, tečajeva stručnog usavršavanja fakultetskih djelatnika sa sveučilišta koja planiraju uvesti poslijediplomske programe nuklearne sigurnosti kako bi fakultetski nastavnici u svojim institucijama mogli podučavati kulturu nuklearne sigurnosti;

poticanje ponude osposobljavanja različitih stručnih skupina o kulturi nuklearne sigurnosti putem NSSC-ova ili centara izvrsnosti EU-a u području KBRN-a koji se nalaze u regiji;

nabavljanje posebne opreme za obrazovanje i osposobljavanje, kao što su stvarni alati za otkrivanje koje upotrebljavaju službenici na terenu, kojom će studenti ili pripravnici rukovati te je svladati.

Očekivani rezultati projekta:

osposobljeno najmanje 15 fakultetskih djelatnika na svakom tečaju stručnog usavršavanja u vezi s temom koja će se naknadno odrediti (potrebno je dostaviti popis osposobljenih fakultetskih nastavnika);

najmanje dva tečaja osposobljavanja koji će se provoditi putem NSSC-ova u regiji (potrebno je dostaviti popise tečajeva i osposobljenih službenika);

na tečajevima stručnog usavršavanja i drugim osposobljavanjima stavljeni na raspolaganje materijali za podučavanje i osposobljavanje (materijale trebaju preispitati i predstavnici Unije).

3.5.   Stavljanje naglaska na Latinsku Ameriku

Stavlja se naglasak na potporu državama Latinske Amerike u kojima se govori španjolski. Cilj je prevesti na španjolski jezik što više dotičnih dokumenata kako bi te države bolje iskoristile ishode aktivnosti.

3.5.1.   Program obrazovanja

Međunarodna/regionalna škola za nuklearnu sigurnost

Dvotjedni tečaj bit će namijenjen stručnjacima iz zemalja u razvoju, po mogućnosti s jednom do tri godine iskustva, koji rade u odgovarajućoj instituciji u svojoj matičnoj zemlji i nadležni su za neke aspekte nuklearne sigurnosti. Kandidati bi trebali imati poseban profesionalni interes za poznavanje nuklearne sigurnosti, iako njihovo akademsko obrazovanje može biti različito. Posebno se potiču na prijavu kandidati znanstvene ili tehničke struke značajne za nuklearnu sigurnost, kao što su nuklearna fizika, nuklearno inženjerstvo ili političke znanosti i/ili povezana područja.

Ta se aktivnost namjerava održati u Španjolskoj na španjolskom i engleskom jeziku. Bit će usmjerena na države Latinske i Srednje Amerike. Nastavni plan temeljit će se na nastavnom planu koji se primjenjuje u školama pri Međunarodnom centru za teorijsku fiziku, uz potporu talijanske vlade.

Regionalna škola za nuklearnu sigurnost u Kubi

Regionalna škola za nuklearnu sigurnost u Kubi temeljit će se na sadržaju i materijalima opisanima u točki 3.5.1. Uvest će se uz Centar za potporu nuklearnoj sigurnosti koji se osniva u Kubi. Ta je škola namijenjena regionalnoj razini, s ciljem razvoja obrazovanja u području nuklearne sigurnosti u Latinskoj Americi.

Očekivani rezultati projekta:

poboljšanje razumijevanja u regiji načelâ nuklearne sigurnosti.

3.5.2.   Daljnje aktivnosti u vezi s nuklearnom sigurnosti materijala koji nisu pod regulatornom kontrolom na temelju prethodnih zajedničkih akcija i odluka

Svrha projekta:

osiguravanje održivosti rada započetog na temelju prethodnih zajedničkih akcija i odluka te nastavak poboljšavanja nuklearne sigurnosti u državama Latinske i Srednje Amerike.

Opis projekta:

IAEA je zaprimila niz zahtjeva za pomoć u Latinskoj i Srednjoj Americi čija bi provedba osigurala održivost aktivnosti započetih na temelju prethodnih zajedničkih akcija i odluka. Zahtjevi su utvrđeni u INSSP-ovima te obuhvaćaju misije stručnjaka osobito u bolnicama, vježbe na terenu, nacionalne tečajeve osposobljavanja (NTC)/RTC-ove/ITC-ove i nabavu neke opreme za otkrivanje u Argentini i Kubi.

Očekivani rezultati projekta:

provođenje aktivnosti u utvrđenim državama.

3.6.   Nuklearna sigurnost materijala koji nisu pod regulatornom kontrolom u državama u susjedstvu EU-a

Svrha projekta:

provođenje misija stručnjaka, vježbi na terenu, NTC-ova/RTC-ova/ITC-ova i nabava neke opreme za otkrivanje u Azerbajdžanu, Jordanu, Libanonu, Maroku i Ukrajini te drugim državama u susjedstvu EU-a.

Projekt 4.:

Podizanje svijesti o računalnoj sigurnosti

Odjel IAEA-e za nuklearnu sigurnost nudi integrirani skup aktivnosti za pomoć državama u uspostavi i poboljšanju računalne sigurnosti u okviru nacionalnih sustava nuklearne sigurnosti. Ovim projektom poduprijet će se program aktivnosti IAEA-e za pomoć državama u poboljšanju računalne sigurnosti u okviru njihovih sustava nuklearne sigurnosti.

Svrha projekta:

IAEA nastoji pomoći u podizanju svijesti i pružanju smjernica državama kako bi se poboljšala njihova sposobnost sprečavanja niza situacija povezanih s nuklearnom sigurnosti i odgovora na njih. Potpora je usmjerena na sprečavanje i otkrivanje incidenata povezanih sa sigurnosti informacija koji mogu izravno ili neizravno negativno utjecati na nuklearnu sigurnost i zaštitu, te na odgovor na takve incidente.

Opis projekta:

osiguravanje međunarodnog i regionalnog osposobljavanja te potpore u području obrazovanja radi podizanja svijesti o računalnoj sigurnosti i razvoja kapaciteta;

pružanje potpore za razvoj nacionalnih kapaciteta u području informacijske i računalne sigurnosti za sustave nuklearne sigurnosti;

održavanje i olakšavanje sastanaka i foruma stručnjaka kako bi se poduprla razmjena informacija i rasprava o aktualnim pitanjima u području računalne sigurnosti;

pružanje potpore međunarodnoj konferenciji/simpoziju IAEA-e o računalnoj sigurnosti u nuklearnom svijetu 2019. (sjedište IAEA-e).

Očekivani rezultati projekta:

povećana svijest o potrebama računalne sigurnosti koje se odnose na nuklearnu sigurnost i razvoj popratnih materijala/aktivnosti kako bi se olakšao razvoj i poboljšanje programa za računalnu sigurnost;

povećani nacionalni kapaciteti za provedbu i održavanje računalne sigurnosti kao dijela sustava nuklearne sigurnosti;

poznavanje i primjena smjernica NSNS-a i popratnih aktivnosti za pomoć u poboljšanju računalne sigurnosti države kao dijela njihovih sustava nuklearne sigurnosti;

globalna/regionalna razmjena informacija o stečenim iskustvima i dobrim praksama povezanima s provedbom računalne sigurnosti u okviru sustava nuklearne sigurnosti;

poboljšana suradnja s partnerima u industriji i između njih u razvoju tehnologija i usluga koje osiguravaju veću razinu otpornosti i odgovora na kibernapade;

nacionalne strukture osposobljavanja za izgradnju kapaciteta u području računalne sigurnosti u okviru sustava nuklearne sigurnosti, primjerice pomaganjem centrima za potporu nuklearnoj sigurnosti u izradi nastavnih planova za računalnu sigurnost;

olakšavanje centralizirane razmjene informacija kako bi se poduprla razmjena informacija o računalnoj sigurnosti koje se odnose na dionike u području nuklearne sigurnosti;

održavanje međunarodne konferencije/simpozija IAEA-e o računalnoj sigurnosti u nuklearnom svijetu.

Projekt 5.:

Sigurnost nuklearnih materijala i nuklearnih postrojenja

IAEA će i dalje doprinositi poboljšanju globalne i nacionalne nuklearne sigurnosti putem aktivnosti kojima bi se, na zahtjev, podupirale države u nastojanjima da smanje rizik da se nuklearni ili drugi radioaktivni materijali koji se upotrebljavaju, skladište i/ili prevoze upotrijebe u zlonamjernim radnjama. Nacionalni sustavi nuklearne sigurnosti trebaju se poduprijeti sustavnim osiguravanjem poboljšane sigurnosti nuklearnih postrojenja ili izvora radioaktivnosti i nacionalnog osposobljavanja te osigurati posebnu tehničku potporu potrebnu za učinkovitu upotrebu i održavanje sustavâ fizičke zaštite i drugih tehničkih sustava nuklearne sigurnosti.

Svrha projekta:

jačanje prve obrambene linije države u obliku sigurnosti nuklearnih materijala i nuklearnih postrojenja.

Opis projekta:

poboljšanje fizičke zaštite jednog postrojenja kako bi se osigurala usklađenost postrojenja s preporukama iz dokumenta INFCIRC/225/Rev.5;

procjena sustavâ fizičke zaštite u nuklearnim postrojenjima na temelju zahtjevâ država članica.

Očekivani rezultati projekta:

sigurni nuklearni materijali i postrojenja; pomaganje državi da nakon ugradnje na održiv način održava dostavljenu opremu;

osiguravanje procjene učinka dodane vrijednosti i koristi sredstava Unije.

Projekt 6.:

Misije Međunarodne savjetodavne službe za fizičku zaštitu (IPPAS)

Program IPPAS-a, koji je započeo 1995., ključan je dio napora IAEA-e u pomaganju državama da uspostave i održavaju učinkovit sustav fizičke zaštite kako bi se zaštitile od neovlaštenog uklanjanja nuklearnih materijala i sabotaže u vezi s nuklearnim postrojenjima i materijalima. IPPAS pruža stručne savjete o provedbi odgovarajućih međunarodnih instrumenata, osobito ACPPNM-a, i o provedbi Zbirke dokumenata sa smjernicama o nuklearnoj sigurnosti IAEA-e, osobito Osnove i Preporuke.

Svrha projekta:

pomaganje državama da prenesu odredbe međunarodnih instrumenata u vezi s nuklearnom sigurnosti i smjernica IAEA-e u regulatorne zahtjeve za osmišljavanje i rad sustavâ fizičke zaštite;

osiguravanje novih koncepata tijelima i postrojenjima država te utvrđivanje dobre prakse fizičke zaštite i raspravljanje o njoj, što bi moglo biti korisno za poboljšanje nuklearne sigurnosti.

Opis projekta:

provođenje i dovršenje misija IPPAS-a u šest država;

provođenje, na temelju zahtjeva koje je IAEA već zaprimila, misija u Bjelarusu, Demokratskoj Republici Kongu, Jamajci, Libanonu, Madagaskaru i Vijetnamu.

Očekivani rezultati projekta:

poboljšanje i održanje nuklearne sigurnosti u ciljnim zemljama;

sastavljanje završnih izvješća misije za zemlje s opisom daljnjih aktivnosti kao dijelom završnog izvješća.

Projekt 7.:

Povrat izvora

Sigurnost izvora radioaktivnosti trebala bi se rješavati u svim fazama životnog ciklusa, među ostalim kada se izvori više ne upotrebljavaju. Države će se poticati da izrade nacionalne strategije za upravljanje neiskorištenim izvorima, koje uključuju jednu ili više sljedećih mogućnosti upravljanja: povrat u zemlju podrijetla ili dobavljaču, sigurno skladištenje u državi prije odlaganja ili izvoz radi recikliranja ili ponovne upotrebe ili sigurnog skladištenja.

Svrhe projekta:

nastavljanje s pružanjem potpore IAEA-e državama oko jačanja nacionalnih kapaciteta u području nuklearne sigurnosti radi zaštite ljudi, imovine i okoliša od događaja povezanih s nuklearnom sigurnošću koji uključuju nuklearne ili druge radioaktivne materijale koji nisu pod regulatornom kontrolom. To će uključivati razvoj nacionalnih kapaciteta za upravljanje neiskorištenim izvorima, potragu za napuštenim izvorima te, bude li to potrebno, njihov povrat ili izvoz radi recikliranja. Ovisno o hitnosti izvora otkrivenih putem aktivnosti povezanih s utvrđivanjem nacionalnih inventara provedenih u okviru projekta 3., izvršit će se povrat nekoliko visokoaktivnih izvora u sklopu tog financiranja;

lociranje i identificiranje izvora radioaktivnosti u okolnostima koje upućuju na potrebu za kondicioniranjem izvora i njihovim sigurnim skladištenjem u odabranim zemljama ili povratom u zemlju podrijetla ili dobavljaču.

Opis projekta:

ovisno o hitnosti otkrivenih izvora čiji povrat treba izvršiti putem inventara provedenog u okviru projekta 3., izvršit će se povrat nekoliko utvrđenih izvora.

države primateljice definirat će Unija na temelju prijedloga IAEA-e.

Očekivani rezultati projekta:

konsolidacija i kondicioniranje izvora;

povrat dvaju utvrđenih izvora u zemlju podrijetla ili izvoz radi recikliranja ili ponovne uporabe.

Za odabir izvora čiji povrat treba izvršiti upotrebljavat će se sljedeći kriteriji: visokoaktivan izvor (kategorija 1 ili 2); europsko podrijetlo; trenutačno nije dostupno financiranje za povrat; povrat jednog izvora, što znači da nisu dio većeg inventara te bi povrat jedinstvenog izvora rezultirao značajnim učinkom smanjenja rizika.

Projekt 8.:

Praćenje projekata od ciklusa IV. do ciklusa VI.

8.1.   Unutarnja prijetnja, vođenje evidencije o nuklearnome materijalu i njegova kontrola (NMAC)

Svrha projekta:

predlaže se nastavak mjera izvršenih u sklopu prethodnih zajedničkih akcija i odluka te posljednjeg Sporazuma o doprinosima na temelju Odluke 2013/517/ZVSP o sljedećim dvama pitanjima: preventivne i zaštitne mjere protiv unutarnjih prijetnji te vođenje evidencije o nuklearnome materijalu i njegova kontrola.

Opis projekta:

osiguravanje osnovnog znanja o konceptima, metodologijama i tehnologiji koji udovoljavaju obvezujućim i neobvezujućim instrumentima povezanima s nuklearnom sigurnošću; pružanje elemenata učinkovitog domaćeg sustava NMAC u nuklearnim postrojenjima kako bi se povećala sposobnost država članica da otkriju neovlaštenu uporabu ili uklanjanje nuklearnog materijala; upoznavanje država članica s unutarnjim prijetnjama i utvrđivanje preventivnih i zaštitnih mjera protiv unutarnjih prijetnji.

Očekivani rezultati projekta:

tečajevi koriste državama članicama jer im omogućuju dobre prakse izvedene iz dokumenata sa smjernicama te iskustva stečena u radu sa stručnjacima koji pomažu državama članicama zadovoljiti potrebe i ciljeve u vezi s nuklearnom sigurnošću u postrojenjima;

NMAC: cilj je tečaja uspostaviti svijest o potrebi za postojanjem domaćeg sustava NMAC u nuklearnim postrojenjima kojim se učinkovito otkriva neovlašteno uklanjanje nuklearnog materijala, posebice u vezi s nedržavnim akterima. U okviru tečaja usporedit će se i suprotstaviti elementi domaćeg programa NMAC s garancijama IAEA-e;

unutarnja prijetnja: cilj je tečaja upoznati sudionike s mjerama nuklearne sigurnosti za rješavanje unutarnjih prijetnji, uključujući neovlašteno uklanjanje nuklearnog materijala (krađu), sabotažu i kibersigurnost u postrojenjima s nuklearnim materijalom;

Zbirka dokumenata sa smjernicama o nuklearnoj sigurnosti od koristi je državama članicama jer im pruža sveobuhvatne upute o ispunjavanju ciljeva učinkovitih sustava nuklearne sigurnosti;

NMAC: i NSS 25-G i NST-33 koriste državama članicama jer im pružaju smjernice o aspektima provedbe NMAC-a, uključujući upravljanje sustavom NMAC, upotrebu evidencija, izradu fizičkog inventara, mjerenja i kontrolu kvalitete mjerenja, kontrolu nuklearnog materijala, kretanja nuklearnog materijala, otkrivanje, istragu i uklanjanje nepravilnosti u vezi s NMAC-om te ocjenu i testiranje uspješnosti sustava NMAC;

unutarnja prijetnja: NSS 8 koristi državama članicama jer pruža smjernice o preventivnim i zaštitnim mjerama protiv unutarnjih prijetnji u vezi s neovlaštenim uklanjanjem nuklearnog materijala i sabotažom nuklearnog materijala i postrojenja te upućuje na preporuke u NSS-u 13. NSS-om 8 pružaju se opće smjernice u vezi s unutarnjim prijetnjama na temelju razumijevanja stupnjevanog pristupa, definiranja unutarnjih prijetnji i načinâ kategorizacije upućenih osoba, utvrđivanja ciljeva i sustava postrojenja kojima treba zaštita od zlonamjernih radnji te na temelju primjene i ocjene preventivnih i zaštitnih mjera na razini postrojenja s ciljem rješavanja unutarnjih prijetnji.

8.2.   Razvoj sigurnosti i zaštite za prijevoz

Svrha projekta:

IAEA razvija sveobuhvatne smjernice u Zbirci o nuklearnoj sigurnosti kako bi državama pomogla oko ispunjavanja njihovih obveza u okviru međunarodnog pravnog okvira za nuklearnu sigurnost. Potrebne su dodatne smjernice u vezi sa sigurnošću nuklearnih i drugih radioaktivnih materijala koji se prevoze.

Opis projekta:

aktivnostima kojima se državama pomaže poboljšati sigurnost prijevoza regulatorima i drugim nadležnim tijelima dodjeljuju se odgovornost i uloge u osiguravanju radioaktivnog materijala prilikom prijevoza. Trenutačno se u velikoj mjeri provodi pojedinačno osposobljavanje i usmjeravanje država članica u vezi sa sigurnošću i zaštitom, iako su u mnogim državama članicama polaznici isti. IAEA vjeruje da se poticanjem postojećih regionalnih mreža za sigurnost mogu održavati zajednički tečajevi osposobljavanja usmjereni na sigurnost materijala te povezanost sigurnosti i sigurnog prijevoza.

Očekivani rezultati projekta:

izrada priručnika o sigurnosti i zaštiti izvora radioaktivnosti tijekom prijevoza. Takav bi priručnik mogao poslužiti i kao alat koji bi uključenima u područjima sigurnosti i zaštite omogućio bolje razumijevanje toga što čini onaj drugi, što bi u konačnici dovelo do jače i učinkovitije kulture sigurnosti i zaštite;

provođenje jednog ITC-a, jednog RTC-a i dva NTC-a u sklopu regionalnih mreža radi razvijanja svijesti o potrebi za sigurnošću tijekom prijevoza radioaktivnog materijala te pružanja potrebnog znanja sudionicima s ciljem razvoja i provedbe nacionalnih zahtjeva za sigurnost prijevoza.

8.3.   Nuklearna forenzika

Svrha projekta:

na međunarodnim konferencijama o napretku u nuklearnoj forenzici naglašena je potreba da se slijede regionalni pristupi u nuklearnoj forenzici kako bi se odrazili zajednički zahtjevi i postojeće sposobnosti država članica dok razvijaju sposobnost nuklearne forenzike kako bi ispunile svoje potrebe u okviru infrastrukture nuklearne sigurnosti. Kao dio razvoja i preispitivanja INSSP-a afričke države članice izrazile su velik interes da nuklearna forenzika tvori sastavni dio reakcije na događaje povezane s nuklearnom sigurnošću. Taj je interes potaknut brzim rastom u Africi koji ovisi o neometanom pristupu nuklearnim i drugim radioaktivnim materijalima u industriji, medicini i istraživanju, ali je ometan ozbiljnim sigurnosnim prijetnjama, uključujući teroriste koji su napali u sjevernoj i supsaharskoj Africi.

Opis projekta:

IAEA će poduzeti zajedničke napore s ciljem zadovoljenja potreba država članica inovacijama, uključujući usmjeravanje na laboratorijske metode. IAEA je pokrenula novo praktično osposobljavanje, uvod u nuklearnu forenziku, koje se održava u laboratorijima za nuklearnu forenziku. Projekt će uključivati ITC za praktičare te dugo upućivanje s boravištem za znanstvenike u vodećem laboratoriju za nuklearnu forenziku pod vođenjem domaćina te IAEA-e.

Očekivani rezultati projekta:

značajna sastavnica pomoći u pogledu nuklearne forenzike sjevernoj Africi jest razvoj ljudskih resursa, primjerice stručnjaka za odgovarajuća područja. Utvrdit će se teme i mogućnosti za budući angažman i razvoj nuklearne forenzike (to jest istraživanja, izvršavanje zakonodavstva, analitičke sposobnosti, vađenje uranovih ruda i sigurnost izvora radioaktivnosti) širom regije. Njima će se definirati provedbene aktivnosti u pogledu nuklearne forenzike u sjevernoj Africi. Sastanci će se održavati i na engleskome i na francuskome, a sva će se dokumentacija prevesti na francuski radi boljeg razumijevanja zemalja korisnica.

Moguće zemlje korisnice: sve sjevernoafričke države članice i države u susjedstvu EU-a.

8.4.   Uspostava učinkovitog nacionalnog okvira za odgovor

Sve države smatraju prijetnju od nuklearnog terorizma razlogom za zabrinutost, a rizik od uporabe nuklearnih materijala ili drugih radioaktivnih materijala u kaznenom djelu ili namjernom nedopuštenom djelu predstavlja ozbiljnu prijetnju nacionalnoj i regionalnoj sigurnosti, uz potencijalno ozbiljne posljedice za ljude, imovinu i okoliš.

Potencijalne posljedice kaznenog djela ili namjernog nedopuštenog djela koje uključuje nuklearne i druge radioaktivne materijale koji nisu pod regulatornom kontrolom ovise o količini, obliku, sastavu i aktivnosti materijala. Takva djela mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih, socijalnih, psiholoških i gospodarskih učinaka, oštećenja imovine te političkih i ekoloških posljedica. Primjerice, redovito se odvijaju velika javna događanja međunarodne naravi. Zbog njihove vidljivosti, koja je rezultat neprestanog medijskog praćenja, opće je poznato da postoji ozbiljna prijetnja od terorističkog napada na istaknuti politički ili gospodarski sastanak na vrhu ili veliku sportsku priredbu.

Svaki se dan prevoze nuklearni i drugi radioaktivni materijali, bilo ovlašteno i podložno nacionalnim i međunarodnim propisima za prijevoz, ili neovlašteno, ili njima rukuju oni koji žele izbjeći otkrivanje. Učinkovitim kontrolnim mjerama u području nuklearne sigurnosti pomaže se osigurati odvijanje samo zakonitih kretanja te primjena realističnih i učinkovitih postupaka radi prevencije, otkrivanja i brzog reagiranja na događaje.

Svaka država odgovorna je za to da bude pripremljena spriječiti i otkriti događaje u vezi s nuklearnom sigurnošću i odgovoriti na njih, uključujući događaje koji mogu izazvati radiološku opasnost.

Svrha projekta:

kako bi se održale i poboljšale sposobnosti reakcije država članica na kaznena ili namjerna nedopuštena djela u koja su uključeni nuklearni ili drugi radioaktivni materijali, IAEA pruža pomoć usmjerenu na uspostavu učinkovitog nacionalnog okvira za odgovor. U tom kontekstu IAEA želi pomoći državama članicama oko otkrivanja nuklearnih ili drugih radioaktivnih materijala koji nisu pod regulatornom kontrolom i odgovora na događaje u vezi s nuklearnom sigurnošću provođenjem savjetodavnih i ocjenjivačkih misija, obavljanjem osposobljavanja ljudskih resursa te pružanjem pomoći oko pridržavanja međunarodnih pravnih instrumenata i/ili jačanja relevantnog nacionalnog zakonodavstva te izradom i stavljanjem državama na raspolaganje međunarodno priznatih smjernica.

Opis projekta:

pomaganje državama oko uspostave i održavanja infrastrukture za učinkovit nacionalni odgovor planiranjem, koordinacijom, provedbom i praćenjem rezultata sljedećih aktivnosti:

provedbe savjetodavnih/ocjenjivačkih misija u države radi utvrđivanja okvira za odgovor povezan s nuklearnom sigurnošću te davanja preporuka u vezi s njegovim poboljšanjem;

pružanja tehničke podrške državama radi uspostave učinkovitih sposobnosti za mjere odgovora u vezi s nuklearnom sigurnošću, uključujući upravljanje radiološkim prizorištem i velike javne događaje;

pomoći u izgradnji kapaciteta, među ostalim vođenjem osposobljavanja, radionica, vježbi i seminara o mjerama odgovora u vezi s nuklearnom sigurnošću.

Očekivani rezultati projekta:

očekuje se da će države koje sudjeluju u tom programu poboljšati svoje nacionalne sposobnosti u vezi s odgovorom na kaznena ili namjerna nedopuštena djela koja uključuju nuklearne ili druge radioaktivne materijale osiguravanjem svoje sposobnosti da brzo procijene i kategoriziraju neki događaj na temelju čimbenika kao što su prijetnja, moguće posljedice na ljude i okoliš, gospodarski učinak i priroda nuklearnih ili drugih radioaktivnih materijala u pitanju.

8.5.   Otkrivanje

Svrha projekta:

te se aktivnosti nadovezuju na aktivnosti poduzete u području otkrivanja putem prethodnih zajedničkih akcija i odluka te zadnjeg Sporazuma o doprinosima. Jedan od nužnih elemenata za potporu uspostavi učinkovitog sustava nuklearne sigurnosti jest razvoj nacionalne strategije otkrivanja. Učinkovita struktura za otkrivanje u okviru nuklearne sigurnosti temelji se na nacionalnoj strategiji otkrivanja i nacionalnom pravnom i regulatornom okviru za nuklearnu sigurnost te ga podupire djelotvoran sustav za izvršavanje zakonodavstva.

Opis projekta:

usmjeravajući se na izradu i razvoj strukture za otkrivanje, IAEA planira provesti šest misija stručnjaka te osigurati instrumente za otkrivanje.

Očekivani rezultati projekta:

doniranje opreme za otkrivanje u skladu sa strategijom za otkrivanje.

II.   IZVJEŠĆIVANJE I PROCJENA

IAEA će VP-u i Komisiji podnijeti dva godišnja izvješća i završno financijsko i narativno izvješće o provedbi projekata te, uz to, tri neformalna semestralna izvješća o napretku. IAEA će obrađivati posebna neformalna izvješća o relevantnim temama, kada to bude potrebno na zahtjev Komisije.

U završnom financijskom i narativnom izvješću preispitat će se detaljna provedba svih projekata te će ono također sadržavati:

sveobuhvatno izvješće o ispitivanju alata za osposobljavanje iz točke 2.2. poglavlja I. koje će se uvrstiti u završno izvješće;

izvješće o trenutačnom statusu i preporukama za pravni i regulatorni okvir dotične države u projektu 3., u skladu s povjerljivošću koju je država korisnica zatražila;

postignuća iz točke 3.2. poglavlja I.;

Primjerak izvješćâ poslat će se Delegaciji Unije u Beču.

III.   SUDJELOVANJE BESPLATNIH STRUČNJAKA IZ DRŽAVA ČLANICA UNIJE

Za uspješnu provedbu ove Odluke potrebno je aktivno sudjelovanje stručnjaka iz država članica Unije. IAEA će se poslužiti pomoći tih stručnjaka za projekte. IAEA će izraditi prijedloge, utemeljene na analizi potreba, da se troškovi povezani s osobljem financiraju iz doprinosa Unije nakon što se postigne dogovor oko popisa korisnika. To će osoblje biti angažirano u skladu s pravilima IAEA-e.

IV.   TRAJANJE

Sveukupno procijenjeno trajanje provedbe projekata iznosi 36 mjeseci.

V.   KORISNICI

Zemlje korisnice raznih projekata uzimat će se sa sljedećih popisa.

Ako države odluče da ne mogu iskoristiti pomoć, IAEA će CONOP-u predložiti nove primateljice na temelju potreba koje su utvrđene putem INSSP-a.

Korisnici projekta 1. bit će u Africi: Alžir, Egipat, Mauritanija, Niger, Maroko, Tunis; u Aziji i Pacifiku: Malezija, Pakistan i druge države koje treba odrediti, a koje zatraže potporu IAEA-e; u Latinskoj Americi i karipskim zemljama: Argentina, Čile, Kolumbija, Kuba, Peru, Urugvaj i države u susjedstvu EU-a.

Korisnici projekta 2. bit će Kuba, Indonezija, Jordan, Libanon, Malezija i Vijetnam.

Korisnici projekta 3. bit će države u susjedstvu EU-a: Albanija, Alžir, Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Bosna i Hercegovina, Egipat, Gruzija, Jordan, Libanon, Libija, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Mauritanija, Republika Moldova, Crna Gora, Maroko, Tunis, Turska i Ukrajina te zemlje u Latinskoj i Srednjoj Americi: Bolivija, Čile, Kolumbija, Kuba, Ekvador, Honduras, Panama i Paragvaj.

Korisnici projekta 4. bit će sjeverna Afrika, jugoistočna Azija, Latinska Amerika, države/regije u početnim fazama razvoja programa nuklearne energije i sposobnosti istraživačkih reaktora te Vijetnam, Egipat, Turska, Tajland i drugi o kojima će se naknadno odlučiti.

Korisnik projekta 5. bit će Egipat.

Korisnici projekta 6. bit će Bjelarus, Demokratska Republika Kongo, Jamajka, Libanon, Madagaskar i Vijetnam.

Korisnici projekta 7. bit će odabrani između sljedećih država: Albanije, Bahreina, Burkine Faso, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Libanona i Madagaskara.

Korisnici projekta 8. bit će Alžir, Albanija, Bangladeš, Kuba, Gruzija, Kazahstan, Malezija, Maroko, Ukrajina, Vijetnam ili druge države o kojima će se naknadno odlučiti, a koje zatraže potporu IAEA-e u okviru INSSP-a iz Afrike, Azije, Srednje i Latinske Amerike; Posebne države domaćini: Njemačka, Austrija.

VI.   VIDLJIVOST EU-a

IAEA poduzima sve odgovarajuće mjere za promicanje činjenice da djelovanje financira Unija. Takve će se mjere provoditi u skladu s Priručnikom Komisije za komunikacije i vidljivost za vanjske aktivnosti EU-a koje je utvrdila i objavila Europska komisija. IAEA će na taj način osigurati vidljivost doprinosa Unije primjerenim brendiranjem i oglašavanjem, isticanjem uloge Unije, osiguravanjem transparentnosti njezina djelovanja i podizanjem svijesti o razlozima za Odluku, kao i o potpori Unije za Odluku te rezultatima te potpore. Materijal izrađen u okviru projekta isticat će zastavu Unije na vidljivome mjestu u skladu sa smjernicama Unije za pravilnu upotrebu i umnožavanje zastave. IAEA će prema potrebi pozivati predstavnike Unije i država članica Unije na misije ili događaje povezane s provedbom ove Odluke.

VII.   PROVEDBENA AGENCIJA

IAEA-i će se povjeriti tehnička provedba projekata. Projekte će izravno provoditi osoblje IAEA-e, stručnjaci iz država članica i ugovorni izvođači. Provedba projekata bit će u skladu s financijskim i administrativnim okvirnim sporazumom te sa sporazumom o financiranju koji trebaju sklopiti Europska komisija i IAEA.


23.12.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 352/92


ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2016/2384

od 22. prosinca 2016.

o ažuriranju popisa osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma i o izmjeni Odluke (ZVSP) 2016/1136

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

uzimajući u obzir prijedlog visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Vijeće je 27. prosinca 2001. donijelo Zajedničko stajalište 2001/931/ZVSP (1).

(2)

Vijeće je 12. srpnja 2016. donijelo Odluku (ZVSP) 2016/1136 (2) o ažuriranju popisa osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP.

(3)

Vijeće je utvrdilo da su dodatne tri osobe uključene u teroristička djela u smislu članka 1. stavaka 2. i 3. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP, da je odluku u vezi s njima donijelo nadležno tijelo u smislu članka 1. stavka 4. tog zajedničkog stajališta te da bi te osobe trebalo dodati na popis osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP.

(4)

Popis osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuje Zajedničko stajalište 2001/931/ZVSP trebalo bi izmijeniti na odgovarajući način,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog Odluci (ZVSP) 2016/1136 mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. prosinca 2016.

Za Vijeće

Predsjednik

M. LAJČÁK


(1)  Zajedničko stajalište Vijeća 2001/931/ZVSP od 27. prosinca 2001. o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma (SL L 344, 28.12.2001., str. 93.).

(2)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2016/1136 od 12. srpnja 2016. o ažuriranju popisa osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2015/2430 (SL L 188, 13.7.2016., str. 21.).


PRILOG

Na popis osoba naveden u odjeljku I. (Osobe) Priloga Odluci (ZVSP) 2016/1136 dodaju se sljedeće osobe:

EL HAJJ, Hassan Hassan, rođen 22. ožujka 1988. u Zaghdraiyi, okrug Sidon (Libanon), kanadski državljanin. Broj putovnice: JX446643 (Kanada),

MELIAD, Farah (također poznat kao HUSSEIN HUSSEIN, također poznat kao JAY DEE), rođen 5. studenoga 1980. u Sydneyu (Australija), australski državljanin. Broj putovnice: M2719127 (Australija),

ȘANLI, Dalokay (također poznat kao Sinan), rođen 13. listopada 1976. u Pülümüru (Turska).