12.11.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 305/1

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 13. veljače 2016. antidampinški ispitni postupak u pogledu uvoza u Uniju određenih bešavnih cijevi od željeza (osim od lijevanog željeza) ili čelika (osim od nehrđajućeg čelika), kružnog poprečnog presjeka, vanjskog promjera većeg od 406,4 mm, podrijetlom iz Narodne Republike Kine („predmetna zemlja”) na temelju članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 (2). Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije  (3) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je Odbor za zaštitu industrije bešavnih čeličnih cijevi Europske unije („podnositelji zahtjeva”) 4. siječnja 2016. uložio zahtjev. Podnositelji zahtjeva predstavljaju više od 25 % ukupne proizvodnje u Uniji bešavnih cijevi od željeza (osim od lijevanog željeza) ili čelika (osim od nehrđajućeg čelika), kružnog poprečnog presjeka, vanjskog promjera većeg od 406,4 mm. Zahtjev je sadržavao dokaze o dampingu i proizašloj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je posebno obavijestila podnositelje zahtjeva, druge proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati i nadležna tijela Narodne Republike Kine, uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce koji su joj poznati te udruženja za koja se zna da se na njih odnosi pokretanje ispitnog postupka te ih je pozvala na sudjelovanje.

(4)

Zainteresirane strane imale su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(5)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je zainteresirane strane obavijestila da je kao moguće treće zemlje tržišnoga gospodarstva („analogne zemlje”) u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe predvidjela Japan, Rusiju, Južnu Koreju i SAD. Komisija je kontaktirala proizvođače u tim zemljama, kao i proizvođače u Kanadi, Indiji, Meksiku i Venezueli te ih je pozvala na sudjelovanje.

(6)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi mogla provesti odabir uzorka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(7)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je privremeno odabrala uzorak proizvođača iz Unije na temelju proizvodnje predmetnog proizvoda. Privremeni se uzorak sastojao od četiriju proizvođača iz Unije. Oni su činili 51 % ukupne proizvodnje industrije Unije. Komisija je pozvala zainteresirane strane da se očituju o privremenom uzorku, ali nije primila nikakve primjedbe.

(8)

U ispitnom postupku se pokazalo da gospodarsko stanje i struktura najvećeg društva u uzorku ne mogu biti reprezentativni za industriju Unije. Poslovni model tog društva različit je jer se više od 60 % prodaje tog društva temelji na poslovanju s naftom i plinom, te jer proizvodi mnogo više proizvoda rađenih po mjeri te visokokvalitetnih proizvoda. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 107. do 108., profitabilnost mu se dosljedno pogoršavala tijekom razmatranog razdoblja što je još jedna značajna razlika između njega i drugih proizvođača iz Unije. Komisija će stoga dodatno ispitati je li to društvo reprezentativno za stanje industrije Unije. Komisija će prema potrebi razmotriti daljnje korake, što će uključivati procjenu relevantnih društava.

(9)

Komisija je u privremenoj fazi odlučila zadržati to društvo u uzorku, no ponovno će preispitati to pitanje s obzirom na primjedbe koje primi od zainteresiranih strana.

(10)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke utvrđene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(11)

Pet nepovezanih uvoznika dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je na temelju najveće količine uvoza u Uniju odabrala uzorak od tri uvoznika. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim uvoznicima. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(12)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz Narodne Republike Kine zatražila da dostave podatke utvrđene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da stupi u kontakt s njima.

(13)

Dvanaest proizvođača izvoznika iz predmetne zemlje dostavilo je zatražene podatke i pristalo na uvrštenje u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od četiriju društava na temelju najveće reprezentativne količine izvoza u Uniju koju je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s nadležnim tijelima predmetne zemlje. U tom pogledu nije zaprimljena niti jedna primjedba zainteresiranih strana.

(14)

Šest proizvođača izvoznika iz Narodne Republike Kine zatražilo je pojedinačno ispitivanje u skladu s člankom 17. stavkom 3. Osnovne uredbe. Troje od njih uključeno je u uzorak te su stoga pojedinačno ispitani. Ispitivanje preostala tri zahtjeva tijekom privremene faze ispitnog postupka predstavljalo bi neopravdano opterećenje zbog kratkih rokova ispitnog postupka, ograničenih resursa i trenutnog radnog opterećenja službi Komisije. Komisija će odlučiti o tome hoće li odobriti bilo koji od zahtjeva za pojedinačno ispitivanje nakon privremene faze ispitnog postupka.

(15)

Za potrebe članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe Komisija je poslala obrasce zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva svim proizvođačima izvoznicima iz Narodne Republike Kine koji surađuju i odabrani su u uzorak, udruženjima proizvođača izvoznika koja su poznata te nadležnim tijelima Narodne Republike Kine. Niti jedan od proizvođača izvoznika nije dostavio obrazac zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva.

(16)

Komisija je poslala upitnike svim društvima u uzorku u rokovima određenima u Obavijesti o pokretanju postupka. Odgovore na upitnik dostavili su četiri (skupine) proizvođača izvoznika iz Narodne Republike Kine koji surađuju i u uzorku su, četiri proizvođača iz Unije u uzorku i tri nepovezana uvoznika. Niti jedan korisnik se nije javio.

(17)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, proizašle štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(18)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(19)

Predmetni proizvod su određene bešavne cijevi od željeza (osim od lijevanog željeza) ili čelika (osim od nehrđajućeg čelika), kružnog poprečnog presjeka, vanjskog promjera većeg od 406,4 mm, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, trenutačno obuhvaćene oznakama KN 7304 19 90, ex 7304 29 90, 7304 39 98 i 7304 59 99 („predmetni proizvod”).

(20)

Raspon primjena predmetnog proizvoda širok je: upotrebljava se, primjerice, u naftnoj i plinskoj industriji, u elektranama te u građevinarstvu.

(21)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(22)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(23)

Nije bilo tvrdnji u pogledu opsega proizvoda.

(24)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva jer niti jednom proizvođaču izvozniku u uzorku nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva. Stoga je bilo potrebno odabrati treću zemlju tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”).

(25)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka obavijestila zainteresirane strane da je predvidjela Japan, Rusiju, Južnu Koreju i SAD kao moguće odgovarajuće analogne zemlje te je pozvala zainteresirane strane da se očituju. Nisu primljene nikakve primjedbe.

(26)

Komisija je od trinaest proizvođača istovjetnog proizvoda iz Kanade, Indije, Japana, Rusije, Južne Koreje, Meksika, SAD-a i Venezuele zatražile da dostave podatke. Suradnja je ostvarena samo s jednim društvom sa sjedištem u Meksiku. To je društvo odgovorilo na upitnik za analognu zemlju i pristalo na provjeru svojeg odgovora na licu mjesta.

(27)

Tržišno natjecanje na domaćem tržištu Meksika, kao i njegova veličina od otprilike 20 000 tona godišnje, smatraju se odgovarajućima. Carinska pristojba od 5 % primjenjuje se na uvoz većine bešavnih cijevi podrijetlom iz svih zemalja. Tržišni udio društva koje surađuje veći je od 60 % domaćeg tržišta Unatoč tome, uvoz također ima znatan tržišni udio, veći od 22 % domaćeg tržišta Meksika što dokazuje postojanje tržišnog natjecanja na tom tržištu.

(28)

Komisija je u ovoj fazi zaključila da je Meksiko primjerena analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(29)

Podaci dobiveni od proizvođača koji surađuje iz analogne zemlje upotrijebljeni su kao temelj za određivanje uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike kojima nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(30)

Komisija je prvo ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje u analognoj zemlji proizvođača koji surađuje reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja reprezentativna je ako je ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima na domaćem tržištu predstavljao najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniji proizvođača izvoznika iz predmetne zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu proizvođača koji surađuje bila reprezentativna.

(31)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu analogne zemlje, a koje su bile identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje proizvođači izvoznici iz predmetne zemlje s reprezentativnom domaćom prodajom prodaju za izvoz u Uniju.

(32)

Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja proizvođača iz analogne zemlje koji surađuje za svaku vrstu proizvoda koja je identična ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje radi izvoza u Uniju bila reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Komisija je na temelju toga utvrdila da je domaća prodaja nekih vrsta proizvoda u analognoj zemlji činila manje od 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje identične ili usporedive vrste proizvoda u Uniju te da ona stoga nije reprezentativna.

(33)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu analogne zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(34)

Analizom domaće prodaje pokazalo se da je sva domaća proizvodnja bila profitabilna i da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. Sukladno tome, uobičajena je vrijednost izračunana kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(35)

S obzirom na to da nije bilo prodaje nekih vrsta istovjetnog proizvoda ili je nije bilo dovoljno u uobičajenom tijeku trgovine u analognoj zemlji, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe.

(36)

Za vrste proizvoda koje nisu bile prodane u reprezentativnoj količini na domaćem tržištu analogne zemlje, upotrijebljeni su prosječni prodajni te opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu za te vrste. Za vrste proizvoda koje uopće nisu prodavane na domaćem tržištu analogne zemlje, upotrijebljeni su ponderirani prosječni prodajni te opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

(37)

Za znatan broj vrsta proizvoda izvezenih iz predmetne zemlje u Uniju nije bilo moguće napraviti izravnu usporedbu s vrstama proizvoda koje se proizvode u analognoj zemlji. Uobičajena vrijednost neodgovarajućih vrsta proizvoda stoga je morala biti izračunana u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe na temelju troškova proizvodnje proizvođača iz analogne zemlje uvećanih za razumni iznos za troškove prodaje te opće i administrativne troškove. Uobičajena vrijednost stoga je izračunana u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe tako da se prosječnom trošku proizvodnje relevantne vrste proizvoda dodaju ponderirani prosječni nastali troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi (4) (1 % do 10 %) i ponderirana prosječna dobit (4) (9 % do 19 %) koju je proizvođač iz analogne zemlje ostvario od domaće prodaje u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(38)

Proizvođači izvoznici u uzorku izvozili su u Uniju izravno nezavisnim kupcima ili preko povezanih društava izvoznika iz predmetne zemlje. Nije bilo izvoza ostvarenog preko povezanih uvoznika iz Unije.

(39)

Budući da proizvođači izvoznici izvoze predmetni proizvod izravno nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena bila je stvarno plaćena ili naplativa cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(40)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(41)

Ako je to bilo opravdano radi osiguranja primjerene usporedbe, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje su utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe.

(42)

Učinjene su prilagodbe za troškove prijevoza, prekooceanskog tereta i osiguranja, troškove rukovanja, utovara i popratne troškove u iznosu od 2 % do 12 %, troškove kredita u rasponu od 0,01 % do 0,3 %, provizije u rasponu od 0,1 % do 2 % i bankovne naknade u rasponu od 0,02 % i 0,3 % u svim slučajevima u kojima se pokazalo da utječu na usporedivost cijena.

(43)

Kina provodi politiku samo djelomičnog povrata PDV-a nakon izvoza te u ovom slučaju nije bilo povrata PDV-a po stopi od 8 %. Kako bi se osiguralo da je uobičajena vrijednost izražena na istoj razini oporezivanja kao i izvozna cijena, uobičajena vrijednost prilagođena je naviše za taj dio PDV-a naplaćen na izvoz bešavnih cijevi velikog promjera, a koji nije vraćen kineskim proizvođačima izvoznicima (5).

(44)

Komisija je za proizvođače izvoznike u uzorku usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda u analognoj zemlji (vidjeti prethodne uvodne izjave 29. do 37. s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(45)

Komisija je za proizvođače izvoznike koji su izvan uzorka i surađuju izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. Osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođača izvoznika u uzorku, zanemarujući marže proizvođača izvoznika sa nultim ili de minimis dampinškim maržama, kao i marže utvrđene u okolnostima navedenim u članku 18. Osnovne uredbe.

(46)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz predmetne zemlje Komisija je utvrdila dampinške marže na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje obujam je izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražena kao udjel ukupnog obujma izvoza, kako je zabilježeno u statističkim podacima Eurostata o uvozu, iz predmetne zemlje u Uniju.

(47)

Razina suradnje u ovom je slučaju visoka jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio otprilike 85 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga Komisija je odlučila preostalu dampinšku maržu temeljiti na razini društva koje ima najvišu dampinšku maržu među društvima u uzorku.

(48)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(49)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka istovjetan proizvod proizvodilo je sedam proizvođača u Uniji. Smatra se da oni predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe te ih se dalje u tekstu navodi kao „industrija Unije”.

(50)

Svi raspoloživi podaci o industriji Unije, kao što su podaci dostavljeni u zahtjevu, podaci prikupljeni od proizvođača iz Unije prije i nakon pokretanja ispitnog postupka i odgovori proizvođača iz Unije u uzorku na upitnik, upotrijebljeni su kako bi se utvrdila ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(51)

Na temelju navedenog, ukupna proizvodnja u Uniji procijenjena je na oko 227 000 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ovaj iznos uključuje proizvodnju svih proizvođača iz Unije: proizvođače u uzorku i procjenu proizvodnje proizvođača koji nisu uključeni u uzorak.

(52)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 7., četiri proizvođača iz Unije uključena su u uzorak koji predstavlja 51 % procijenjene ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(53)

Potrošnja u Uniji utvrđena je na temelju ukupnog obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije i ukupnog uvoza. Potrošnja u Uniji smanjila se od 2012. do 2014., a 2015. se umjereno povećala. Potrošnja u Uniji smanjila se za 10 % tijekom razmatranog razdoblja.

(54)

Tijekom razmatranog razdoblja utvrđeno je da se uvoz u Uniju iz Narodne Republike Kine u pogledu obujma i tržišnog udjela razvijao kako slijedi:

(55)

Nakon smanjenja 2013., obujam uvoza iz Kine naglo se povećao 2014. i ostao stabilan 2015. Uvoz se ukupno povećao za 9 % tijekom razmatranog razdoblja, od 39 000 tona na 42 500 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka, u kontekstu pada potrošnje u Uniji. Tržišni udio uvoza iz Kine povećao se s 22,2 % na 26,8 % tijekom razmatranog razdoblja.

(56)

U tablici u nastavku prikazana je prosječna cijena uvoza iz Kine:

(57)

Prosječne uvozne cijene utvrđene su na temelju statističkih podataka Eurostata o uvozu. Prosječne uvozne cijene iz Kine i dalje su bile prilično stabilne tijekom razmatranog razdoblja. Uvozne cijene bile su nešto više 2014. nego u prethodnim godinama, no 2015. vratile su se na početne razine.

(58)

Međutim, prosječne uvozne cijene ovise o ponudi proizvoda, pogotovo o vrsti čelika, što nije vidljivo iz statistika o trgovini. Dok je prosječna cijena izvozne prodaje svih kineskih proizvođača izvoznika iznosila 910 EUR/tona tijekom razdoblja ispitnog postupka, prosječna cijena izvozne prodaje kineskih proizvođača izvoznika u uzorku iznosila je 1 102 EUR/tona, u rasponu od 946 EUR/tona do 1 444 EUR/tona.

(59)

Kao što je vidljivo iz uvodne izjave 79., uvozne cijene iz Kine i dalje su bile znatno niže od prodajnih cijena industrije Unije tijekom cijelog razdoblja.

(60)

Kako bi se odredilo je li bilo sniženja cijene tijekom razdoblja ispitnog postupka i u kojoj mjeri, ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene razini franko tvornica oduzimanjem stvarnih troškova isporuke (43,4 EUR/tona), provizija (51 EUR/tona), odgođenih popusta (132,2 EUR/tona) i troškova kredita (3,28 EUR/tona), uspoređene su s odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama po vrsti proizvoda iz dampinškog uvoza od kineskih proizvođača izvoznika u uzorku koje su naplaćene prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije i utvrđene na osnovi CIF nakon dodavanja troškova nastalih nakon uvoza i troškova rukovanja (1,82 % vrijednosti CIF).

(61)

Za potrebe izrade primjerene usporedbe na istoj razini trgovine kao i kineski uvoz, u obzir je uzeta samo prodaja u Uniji trgovcima i distributerima. Izravna prodaja krajnjim korisnicima nije bila uvrštena u analizu jer je izravna prodaja krajnjim korisnicima obično uključivala dodatne prilagođene zahtjeve zbog čega su cijene bile veće nego cijene naplaćene trgovcima i distributerima pri standardnim zahtjevima. Prosječna prodajna cijena industrije Unije upotrijebljena za usporedbu za potrebe sniženja cijene stoga je iznosila 1 359 EUR/tona (tijekom razdoblja ispitnog postupka), dok je prosječna prodajna cijena iznosila 1 584 EUR/tona ako se sva prodaja uzme u obzir.

(62)

Rezultat usporedbe, kad je izražen kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka, pokazao je maržu sniženja cijena u rasponu od 15,1 % do 30,2 %.

(63)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza iz Kine na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(64)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 7., za ispitivanje moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije upotrijebljen je odabir uzorka.

(65)

Za potrebe analize štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Kao makroekonomske pokazatelje upotrijebila je proizvodnju, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio i rast, zaposlenost, produktivnost, visinu stvarne dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga. Također, kao mikroekonomske pokazatelje analizirala je prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala, zalihe i troškove rada proizvođača iz Unije u uzorku.

(66)

Svi raspoloživi podaci o industriji Unije, uključujući podatke dostavljene u zahtjevu, podatke prikupljene od proizvođača iz Unije prije i nakon pokretanja ispitnog postupka i odgovore na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku, upotrijebljeni su kako bi se utvrdili makroekonomski pokazatelji, a posebno podaci koji se odnose na proizvođače iz Unije koji nisu uključeni u uzorak. Statistički podaci koje je naveo podnositelj zahtjeva provjereni su u poslovnim prostorima podnositelja zahtjeva.

(67)

Mikroekonomski pokazatelji utvrđeni su na temelju provjerenih podataka koje su proizvođači iz Unije u uzorku dostavili u svojim odgovorima na upitnik.

(68)

Kretanja proizvodnje u Uniji, proizvodnog kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta razvijala su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi: u ispitnom postupku se pokazalo da se neke od proizvodnih linija za proizvodnju predmetnog proizvoda upotrebljavaju i za proizvodnju drugih proizvoda, to jest, cijevi manjeg promjera. U tablici se stoga navodi ukupni obujam proizvodnje drugih obuhvaćenih proizvoda, kao i obujam proizvodnje predmetnog proizvoda.

(69)

Proizvodnja predmetnog proizvoda u Uniji smanjila se tijekom razmatranog razdoblja. Smanjenje proizvodnje bilo je brže nego smanjenje potrošnje u Uniji.

(70)

Budući da se isti strojevi mogu upotrebljavati za proizvodnju istovjetnog proizvoda i bešavnih cijevi manjeg promjera, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta izračunani su za sve vrste bešavnih cijevi. Ne postoji stroj koji je ograničen samo na bešavne cijevi promjera većeg od 406,4 mm koji bi se moglo uzeti u obzir za izračun kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta samo za istovjetni proizvod. U svakom slučaju, opaženo je da je smanjenje obujma proizvodnje svih proizvoda odraženo u smanjenju obujma proizvodnje predmetnog proizvoda. Kapacitet je ostao na istoj razini tijekom razmatranog razdoblja jer novi proizvodni kapaciteti nisu dodavani, a postojeći nisu gašeni. Iskorištenost kapaciteta se smanjila u skladu sa smanjenjem prodaje proizvođača iz Unije.

(71)

Prodaja proizvođača iz Unije uključivala je mali dio prodaje povezanim društvima. Povezana prodaja predstavljala je 3 % potrošnje u Uniji. Obujam prodaje, tržišni udio i rast stoga su procijenjeni zasebno za povezanu prodaju i slobodno tržište (nepovezana prodaja).

(72)

Kretanja koja se odnose na obujam prodaje, tržišni udio i rast razvijala su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

(73)

U kontekstu smanjenja potrošnje u Uniji obujam prodaje smanjio se od 2012. do 2014., te se neznatno povećao 2015. Prodaja u Uniji ukupno se smanjila za 24 % tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udio industrije Unije stoga je smanjen sa 75 % na 64 %.

(74)

Povezana prodaja smanjila se za više od pola, s 11 000 tona na manje od 5 000 tona. Ukupni udio povezane prodaje bio je malen te je iznosio 3 % potrošnje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Povezana prodaja odvijala se u kontekstu aktivnosti trgovanja. Proizvodi su naknadno preprodavani te ih povezana društva nisu ograničeno upotrebljavala.

(75)

Zaposlenost se smanjila s 3 256 zaposlenika 2012. na 2 824 zaposlenika tijekom razdoblja ispitnog postupka (2015). Zaposlenost u industriji Unije izračunana je uzimajući u obzir broj zaposlenika koji izravno rade na predmetnom proizvodu, kada je taj podatak bio dostupan, ili raspodjelom ukupne zaposlenosti proizvođača razmjerno udjelu u proizvodnji predmetnog proizvoda. Produktivnost, mjerena kao proizvodnja u tonama po zaposleniku u jednoj godini, prvi put se popravila 2013. kada se povećala proizvodnja u Uniji, no potom se ponovno smanjila u skladu sa smanjenjem proizvodnje u Uniji. Industrija Unije smanjila je broj smjena po radniku zbog smanjenja proizvodnje, što znači da je smanjenje broja zaposlenika bilo manje drastično nego smanjenje proizvodnje u Uniji.

(76)

Dampinške marže kineskih proizvođača izvoznika u uzorku znatne su (vidjeti uvodnu izjavu 48.). Uzimajući u obzir obujam, tržišni udio i cijene dampinškog uvoza iz Kine koji su prethodno razmatrani, utjecaj stvarne dampinške marže na industriju Unije ne može se smatrati neznatnim.

(77)

Nije utvrđeno da je ranije došlo do dampinga.

(78)

Prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku naplaćene nepovezanim kupcima u Uniji smanjile su se od 2012. do razdoblja ispitnog postupka za 14 %.

(79)

Troškovi industrije Unije povećali su se za 8 % tijekom istoga razdoblja. Glavni razlog tome bilo je povećanje fiksnih troškova po toni. Obujam prodaje se smanjio, zbog čega su se opći troškovi podmirivali na osnovi manjeg obujma prodaje čime se povećao prosječni opći trošak po toni. Industrija je zbog toga poslovala s gubitkom od 2013. nadalje.

(80)

Tijekom razmatranog razdoblja novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala proizvođača iz Unije razvijali su se kako slijedi:

(81)

Profitabilnost je izražena kao neto dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(82)

Proizvođači iz Unije u uzorku bili su profitabilni 2012. (5,7 %), no od 2013. nadalje poslovali su s gubitkom.

(83)

Novčani tok, sposobnost industrije da samostalno financira svoje djelatnosti, i dalje je bio pozitivan tijekom razmatranog razdoblja, no na znatno oslabljenoj razini.

(84)

Zbog razvoja profitabilnosti i novčanog toka tijekom razmatranog razdoblja proizvođačima iz Unije u uzorku ograničena je sposobnost ulaganja u vlastite aktivnosti i onemogućen je njihov razvoj. Međutim, zbog prirode industrije provedena ulaganja se upotrebljavaju za proizvodnju bešavnih cijevi različitih veličina, uključujući proizvode koji nisu obuhvaćeni ispitnim postupkom. Zbog toga nije bilo moguće izravno utvrditi ulaganja i povrat ulaganja posebno za proizvod obuhvaćen ispitnim postupkom. Umjesto toga, pretpostavilo se da su ukupna ulaganja industrije raspodijeljena na predmetni proizvod u skladu s njegovim udjelom u ukupnom prometu.

(85)

S obzirom na prethodno navedeno može se zaključiti da su financijski rezultati proizvođača iz Unije u uzorku i dalje bili negativni tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(86)

Razina zaliha proizvođača iz Unije u uzorku povećala se tijekom razmatranog razdoblja za 65 %. Međutim, proizvodnja se obično temelji na narudžbama tako da su razine zaliha ukupno bile male, što odgovara 3 % proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(87)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku blago su se povećali 2013. kada se proizvodnja povećala, da bi se tijekom razdoblja od 2014. do 2015. smanjili na razinu 8 % manju od razine iz 2012. uslijed smanjenja proizvodnje. Proizvođači iz Unije prilagodili su broj smjena u skladu s potražnjom.

(88)

Kako je prethodno prikazano, tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja industrije Unije se smanjila, a posljedično se smanjio i broj radnih mjesta. Industrija Unije izgubila je obujam prodaje i tržišni udio, dok su uvozom iz Kine snižavane cijene Unije i time je izvršen pritisak na cijene. Prodajne cijene su se zbog toga smanjile. Što je najvažnije, industrija je počela poslovati s gubitkom: profitabilnost se pogoršala tijekom razmatranog razdoblja, a najgori rezultat zabilježen je tijekom razdoblja ispitnog postupka s gubitkom od 18,3 %.

(89)

S obzirom na prethodno navedeno privremeno se zaključuje da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(90)

U skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. Osnovne uredbe Komisija je ispitala je li dampinškim uvozom iz Kine prouzročena šteta industriji Unije u mjeri koja se može smatrati materijalnom. Ispitani su i ostali poznati čimbenici osim dampinškog uvoza koji su mogli istodobno nanositi štetu industriji Unije kako bi se osiguralo da se moguća šteta prouzročena tim ostalih čimbenicima ne pripiše dampinškom uvozu.

(91)

Ispitnim postupkom pokazalo se da se obujam uvoza podrijetlom iz Kine povećao, dok se potrošnja u Uniji smanjila. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 54. i 72., uvoz iz Kine povećao se s 39 195 tona 2012. na 42 539 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka. Prodaja industrije Unije smanjila se sa 132 241 tone 2012. na 100 975 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(92)

U pogledu pritiska na cijene koji je tijekom razmatranog razdoblja prevladavao na tržištu Unije utvrđeno je da su prosječne uvozne cijene iz Kine i dalje stalno bile niže od prosječnih prodajnih cijena industrije Unije. Snižavanjem cijena industrije Unije tržišni udio kineskog uvoza povećan je s 22,2 % na 26,8 %, dok se tržišni udio industrije Unije smanjio.

(93)

Zbog pritiska na cijene zbog povećanog obujma dampinškog kineskog uvoza industrija Unije nije mogla pokriti svoje troškove. Industrija Unije počela je poslovati s gubitkom 2013.

(94)

Komisija je primijetila da razvoj uvoza iz Kine i razvoj štete koju je pretrpjela industrija Unije nisu bili u potpunosti u korelaciji na godišnjoj osnovi između 2012. i 2015. Međutim, kineski tržišni udio znatno se povećao 2014. dok su pokazatelji štete istodobno ukazali na jasno negativno kretanje koje je bilo prisutno i 2015. Unija od 2014. nije mogla prevladati znakove slabosti koji su se prvi put pojavili 2013.

(95)

Na temelju prethodno navedenog privremeno se zaključuje da je naglo povećanje dampinškog uvoza iz Kine po cijenama kojima su se stalno snižavale cijene industrije Unije uzrokovalo materijalnu štetu industriji Unije.

(96)

I povezani i nepovezani izvoz u treće zemlje smanjio se tijekom razmatranog razdoblja. Budući da se prodaja u Uniji također smanjila u istom razdoblju po sličnoj stopi, udio izvoza i dalje je bio visok, smanjivši se s 59 % ukupne prodaje 2012. na 56 % ukupne prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dio izvozne prodaje odvijao se putem povezanih društava u izvoznim zemljama. Proizvodi su naknadno preprodavani te ih povezana društva nisu ograničeno upotrebljavala.

(97)

Visoki udio izvoza ukazuje na to da je industrija Unije konkurentna te da može prodavati svoje proizvode na drugim tržištima.

(98)

Smanjenje izvozne prodaje pridonijelo je šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Prema industriji Unije (6), do smanjenja izvoza došlo je u kontekstu općeg usporavanja na svjetskim tržištima. Komisija poziva zainteresirane strane da dostave dodatne informacije kako bi se procijenilo jesu li rezultati industrije Unije u skladu s rezultatima svjetskog tržišta ili gori od njih. U svakom slučaju, Komisija u privremenoj fazi zaključuje da se razvojem izvoza ne može objasniti naglo povećanje kineskog tržišnog udjela od 2014. te šteta koja je iz toga proizašla. Smanjenje izvozne prodaje stoga nije prekinulo uzročno-posljedičnu vezu između kineskog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(99)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 72. do 74., prodaja povezanim stranama u Uniji iznosila je 4 971 tonu tijekom razdoblja ispitnog postupka, što odgovara 2 % ukupne prodaje i 5 % prodaje na tržištu Unije. Povezana prodaja odvijala se u kontekstu aktivnosti trgovanja. Proizvodi su naknadno preprodavani te ih povezana društva nisu ograničeno upotrebljavala.

(100)

Zbog malog obujma, povezana prodaja u Uniji ne može biti potencijalni uzrok štete.

(101)

Dampinški uvoz iz Kine činio je 74 % ukupnog uvoza na tržište Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka. Postojali su drugi izvori uvoza, uključujući Japan, koji su bili ispitani u kontekstu uzročno-posljedične veze.

(102)

Uvoz iz drugih zemalja osim Kine se, zajedno promatran, povećao s 5 313 tona na 15 024 tone tijekom razmatranog razdoblja. Njegov tržišni udio povećao se s 3,0 % na 9,5 %. Prosječna cijena tog uvoza i dalje je bila značajno viša od uvoznih cijena iz Kine, te viša od prodajnih cijena industrije Unije u Uniji.

(103)

Japan je bio najveći izvor uvoza nakon Kine. Tržišni udio japanskog uvoza varirao je između 1,3 % i 5,2 % potrošnje u Uniji. Tijekom razdoblja ispitnog postupka japanski uvoz predstavljao je 3,6 % potrošnje u Uniji. Prosječna prodajna cijena japanskih proizvođača izvoznika i dalje je bila viša od prodajnih cijena kineskih proizvođača izvoznika.

(104)

Uvoz iz drugih zemalja bio je manji čak i od uvoza iz Japana, a sljedeći po veličini izvori uvoza (SAD, Koreja i Rusija) zasebno su predstavljali 1 % do 2 % potrošnje u Uniji. Obujam uvoza iz tih zemalja stoga nije bio dovoljno znatan da nanese štetu industriji Unije.

(105)

Na temelju prethodno navedenog zaključuje se da se zbog utjecaja tog uvoza nije mogla prekinuti uzročno-posljedična veza između kineskog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(106)

Smanjenje cijena nafte dovelo je do smanjenja ulaganja u sektoru nafte i plina. To je negativno utjecalo na potražnju za zaštitnim cijevima i cijevima za bušenje velikog promjera koje prodaje industrija Unije. Time se pridonijelo šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Međutim, time se ne može objasniti naglo povećanje kineskog tržišnog udjela od 2014., te šteta koja je iz toga proizašla. Kriza u sektoru nafte i plina stoga nije prekinula uzročno-posljedičnu vezu između kineskog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(107)

Komisija je utvrdila da su troškovi jednog proizvođača iz Unije u uzorku bili znatno veći od troškova ostalih triju proizvođača iz Unije u uzorku. Spektar proizvoda tog proizvođača širi je i uključuje kategorije proizvoda i vrste kupaca kojih nisu prisutni kod drugih proizvođača iz Unije. Njegova profitabilnost se dosljedno pogoršavala, čak i kada se uvoz iz Kine smanjivao ili kada je bio stabilan.

(108)

Razlozi te situacije još nisu u potpunosti utvrđeni.

(109)

Komisija će dodatno ispitati ovu točku kao mogući čimbenik prekida uzročno-posljedične veze. U tom pogledu mora se primijetiti da najveće društvo u uzorku ima velik utjecaj na stanje štete.

(110)

Ako se dodatnom analizom utvrdi i. da se šteta koja je prouzročena društvu Vallourec Deutschland GmbH ne može uzročno-posljedično povezati s dampinškim uvozom, već da ima druge uzroke i ii. da se bez uključivanja društva Vallourec Deutschland GmbH u analizu štete ne može dokazati nalaz o šteti, Komisija može razmotriti utjecaj na uzročno-posljedičnu vezu i u usporedbi sa situacijom cijele industrije Unije.

(111)

Komisija poziva zainteresirane strane da dostave primjedbe na ovu točku.

(112)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam dampinškog uvoza podrijetlom iz Kine povećao se (s 39 195 tona 2012. na 42 539 tona 2015.), kao i njegov tržišni udio (s 22,2 % u 2012. na 26,8 % u 2015.). Osim toga, tim uvozom su se snižavale cijene koje je industrija Unije naplaćivala na tržištu Unije. Tijekom razdoblja ispitnog postupka snižavanje cijena bilo je u rasponu od 15,1 % do 30,2 % na temelju usporedivih vrsta proizvoda.

(113)

To povećanje obujma i tržišnog udjela dampinškog uvoza iz Kine dogodilo se istodobno kad i pogoršanje financijskog stanja industrije Unije. Industrija Unije stoga nije mogla povećati svoju prodaju i cijene te su kao posljedica toga financijski pokazatelji, kao što je profitabilnost, postali negativni.

(114)

Ispitivanje drugih poznatih čimbenika, kao što su prodaja povezanim stranama, uvoz iz ostalih trećih zemalja i smanjenje potrošnje, kojima se mogla prouzročiti šteta industriji Unije, pokazalo je da ti čimbenici nisu takvi da bi se njima mogla prekinuti uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz Kine i štete koju je pretrpjela industrija Unije. Međutim, Komisija će dodatno ispitati razloge koji su doveli do značajnog smanjenja profitabilnosti industrije Unije.

(115)

Na temelju prethodne analize, kojom se učinci svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikuju i odvajaju od štetnih učinaka dampinškog uvoza, privremeno se zaključuje da je dampinškim uvozom iz Kine prouzročena materijalna šteta industriji Unije u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(116)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe ispitano je postoje li, unatoč privremenom nalazu o štetnom dampingu, uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da u ovom konkretnom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije. Pri analizi interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(117)

Industriju Unije čini sedam poznatih proizvođača koji predstavljaju ukupnu proizvodnju istovjetnog proizvoda u Uniji. Proizvođači se nalaze u različitim državama članicama Unije i izravno su tijekom razdoblja ispitnog postupka zapošljavali 2 800 osoba u vezi s istovjetnim proizvodom. Četiri proizvođača iz Unije, koji predstavljaju 51 % proizvodnje, javilo se i surađivalo u ispitnom postupku.

(118)

Industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu prouzročenu dampinškim uvozom iz Kine. Podsjeća se da je industrija Unije izgubila obujam prodaje i tržišni udio, te da je financijsko stanje industrije Unije i dalje bilo nestabilno.

(119)

Očekuje se da će se uvođenjem antidampinških pristojbi vratiti pošteni uvjeti trgovine na tržištu Unije i industriji Unije omogućiti da svoje cijene istovjetnog proizvoda uskladi s troškovima proizvodnje.

(120)

Može se očekivati i da će se uvođenjem mjera industriji Unije omogućiti da vrati barem dio tržišnog udjela koji je izgubila tijekom razmatranog razdoblja, uz pozitivan utjecaj na njezinu profitabilnost i opće financijsko stanje.

(121)

Ako se mjere ne uvedu, mogla bi se očekivati daljnja smanjenja tržišnog udjela te bi se pogoršala profitabilnost industrije Unije.

(122)

Stoga se privremeno zaključuje da bi uvođenje antidampinških mjera na uvoz podrijetlom iz Kine bilo u interesu industrije Unije.

(123)

Niti jedan korisnik nije se javio za suradnju u ispitnom postupku. Izravni korisnici industrije Unije najčešće su trgovci i distributeri, stoga krajnji korisnik nije uvijek u izravnom kontaktu s proizvođačem. Za veće građevinske projekte, poput elektrana, krajnji korisnici mogu biti u izravnom kontaktu s proizvođačima. Međutim, čini se da se kineski uvoz ne natječe za takve ugovore jer se njihova prodaja odvija putem trgovaca.

(124)

Korisnici će i dalje imati nekoliko alternativnih izvora nabave, i od proizvođača iz Unije i iz drugih zemalja izvoznica, čak i ako se uvedu predložene privremene mjere protiv kineskog uvoza. Također, nije bilo dokaza koji bi ukazali na to da bi utjecaj predloženih privremenih mjera na korisnike bio posebno ozbiljan. Stoga je privremeno zaključeno da nije vjerojatno da će predložene privremene mjere imati velik utjecaj na korisnike.

(125)

Pet uvoznika dostavilo je podatke za odabir uzorka. Odabran je uzorak koji se sastojao od triju najvećih uvoznika koji su ukupno predstavljali 10 % ukupnog uvoza iz Kine.

(126)

Uvoznici u uzorku dostavili su odgovore na upitnik, no posjeti radi provjere još nisu provedeni.

(127)

Na temelju neprovjerenih odgovora profitne marže triju uvoznika u uzorku obično iznose između 2 % i 4 %. Predložene privremene mjere stoga mogu uvoznicima uzrokovati gubitke, pogotovo ako neće biti u mogućnosti prebaciti povećanja cijene na svoje korisnike.

(128)

Međutim, bilo kakav negativan utjecaj na uvoznike ublažen je sljedećim čimbenicima. Predmetni proizvod predstavlja mali dio ukupne prodaje uvoznika, u rasponu od 1 % do 3 % za dva uvoznika, te do 17 % za trećeg uvoznika. I u Uniji i u drugim zemljama izvoznicama postoje drugi izvori nabave tako da će uvoznici moći nastaviti sa svojim aktivnostima prelaskom na druge izvore nabave.

(129)

Na temelju toga privremeno se zaključuje da uvođenje predloženih privremenih antidampinških mjera neće imati znatne negativne učinke na interes uvoznika.

(130)

S obzirom na prethodno navedeno, ne postoje uvjerljivi razlozi protiv uvođenja predloženih privremenih mjera na uvoz predmetnog proizvoda iz Kine.

(131)

Svi su negativni učinci na nepovezane korisnike ublaženi s obzirom na raspoloživost drugih izvora opskrbe.

(132)

Nadalje, ako se uzme u obzir ukupni utjecaj antidampinških mjera na tržište Unije, čini se da pozitivni učinci, posebno na industriju Unije, premašuju moguće negativne učinke na druge interesne skupine.

(133)

Na temelju zaključaka donesenih u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječilo da dampinški uvoz i dalje nanosi štetu industriji Unije.

(134)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe potreban kako bi se otklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije.

(135)

Šteta bi bila uklonjena kada bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje i ostvariti dobit, prije oporezivanja, od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije kakvu bi uz uobičajene uvjete tržišnog natjecanja, tj. da nije bilo dampinškog uvoza, razumno mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru.

(136)

Kako bi odredila ciljnu dobit, Komisija je uzela u obzir dobit ostvarenu od nepovezane prodaje koja se upotrebljava za potrebe određivanja razine uklanjanja štete.

(137)

Ciljna profitna marža privremeno je određena na 5,7 % u skladu s dobiti iz 2012. od nepovezane prodaje u Uniji. Smatra se da razina dobiti iz 2012. odražava razinu koja bi se razumno mogla ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, budući da je industrija Unije tada još uvijek mogla poslovati u relativno uobičajenim uvjetima i ostvariti razumnu dobit. Ova referentna vrijednost je, ako ništa drugo, konzervativna s obzirom na to da je kineski uvoz po niskim cijenama već bio prisutan. Nasuprot tome, 2013. se ne može smatrati odgovarajućom referentnom godinom. I obujam prodaje i prosječna prodajna cijena industrije Unije smanjili su se za gotovo 10 % dok su troškovi ostali stabilni. Industrija Unije je zbog toga počela poslovati s gubitkom od 2013. nadalje. Situacija se dodatno pogoršala 2014. i 2015. Dobit koja je stvarno ostvarena 2012., od 5,7 %, stoga je privremeno upotrijebljena kao referentna vrijednost za ciljanu dobit. Komisija može ponovno razmotriti ovu točku ako se pokaže da se društvo Vallourec Deutschland GmbH mora isključiti iz uzorka ili analize štete, a ovaj nalaz se ne pokaže istinitim za ostala tri društva u uzorku.

(138)

Kako bi se došlo do primjerene usporedbe, razmatrale su se samo cijene prodaje na usporedivoj razini trgovine, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 61.

(139)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije oduzimanjem stvarne profitne marže ostvarene tijekom razdoblja ispitnog postupka od prodajnih cijena Unije i zamijenila tu ostvarenu maržu prethodno navedenom profitnom maržom od 5,7 %.

(140)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju iz Kine, kako je utvrđena za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(141)

Razina uklanjanja štete za „ostale proizvođače koji surađuju” i „sve ostale proizvođače” određena je na isti način kao i dampinška marža navedena u uvodnim izjavama 45. do 47.

(142)

Potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz određenih bešavnih cijevi od željeza (osim od lijevanog željeza) ili čelika (osim od nehrđajućeg čelika), kružnog poprečnog presjeka, vanjskog promjera većeg od 406,4 mm, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, u skladu s pravilom nižeg iznosa navedenim u članku 7. stavku 2. Osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos pristojbi potrebno je postaviti na razinu dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(143)

Na temelju prethodno navedenog privremene stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(144)

Pojedinačne stope antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza navedenog ispitnog postupka. Stoga su one odražavale stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbi primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda kojeg proizvodi bilo koje društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tim izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Na njega ne bi trebalo primjenjivati ni jednu drugu pojedinačnu stopu antidampinške pristojbe.

(145)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji (7). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva toga društva ne utječe na njegovo pravo na korist od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(146)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(147)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(148)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

(a)

zatražiti objavu bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je donesena ova Uredba;

(b)

dostaviti pisane primjedbe Komisiji; i

(c)

zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

12.11.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 305/23

(1)

U skladu s člankom 23. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Komisija je 4. rujna 2015. zaprimila zahtjev od subjekta Institut Technique de l'Agriculture Biologique (ITAB) za odobrenje suncokretova ulja kao osnovne tvari. Uz navedeni zahtjev priložene su tražene informacije iz članka 23. stavka 3. drugog podstavka.

(2)

Komisija je od Europske agencije za sigurnost hrane (dalje u tekstu: „Agencija”) zatražila znanstvenu pomoć. Agencija je 11. travnja 2016. Komisiji dostavila tehničko izvješće o suncokretovu ulju (2). Komisija je Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje 12. srpnja 2016. predstavila izvješće o pregledu (3) i nacrt ove uredbe te pripremila njihove završne verzije za sastanak tog odbora održan 7. listopada 2016.

(3)

Dokumentacija koju je dostavio podnositelj zahtjeva pokazuje da suncokretovo ulje ispunjava kriterije za hranu iz članka 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Osim toga, iako se pretežno ne upotrebljava za zaštitu bilja, suncokretovo ulje je korisno u zaštiti bilja u proizvodu koji se sastoji od te tvari i vode. Zato ga treba smatrati osnovnom tvari.

(4)

Provedena ispitivanja pokazala su da se za suncokretovo ulje može očekivati da načelno ispunjava zahtjeve utvrđene člankom 23. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, posebno u pogledu uporaba koje su ispitane i iscrpno opisane u Komisijinu izvješću o pregledu. Stoga je primjereno odobriti suncokretovo ulje kao osnovnu tvar.

(5)

Međutim u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u vezi s njezinim člankom 6. te s obzirom na postojeća znanstvena i tehnička saznanja, potrebno je uvrstiti određene uvjete za odobrenje koji su iscrpno opisani u Prilogu I. ovoj uredbi.

(6)

U skladu s člankom 13. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti prilog Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (5).

(7)

Mjere predviđene ovom uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

12.11.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 305/26

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

12.11.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 305/28

(1)

Vijeće je 26. siječnja 2015., 5. veljače 2015. i 23. lipnja 2015. donijelo odluke (EU) 2015/116 (1), (EU) 2015/190 (2) i (EU) 2015/994 (3) o imenovanju članova i zamjenikâ članova Odbora regija za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020.

(2)

Mjesto člana Odbora regija postalo je slobodno istekom mandata g. Alessandra PASTACCIJA,

—

g. Giuseppe RINALDI, Presidente della Provincia di Rieti.

12.11.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 305/29

(1)

Vijeće je 26. siječnja 2015., 5. veljače 2015. i 23. lipnja 2015. donijelo odluke (EU) 2015/116 (1), (EU) 2015/190 (2) i (EU) 2015/994 (3) o imenovanju članova i zamjenikâ članova Odbora regija za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020. Odlukom Vijeća (EU) 2015/1203 (4), 20. srpnja 2015. gđa Ingeborg WIKSTEN zamijenila je g. Kentha LÖVGRENA kao zamjenik člana.

(2)

Mjesto zamjenika člana Odbora regija postalo je slobodno istekom mandata gđe Ingeborg WIKSTEN,

—

g. Mohamad HASSAN, Ledamot i kommunfullmäktige, Uppsala kommun.

12.11.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 305/30

(1)

Odlukom Vijeća 2007/441/EZ (2) Italiji je odobreno da do 31. prosinca 2010. pravo na odbitak PDV-a obračunatog na troškove povezane s određenim motornim cestovnim vozilima koja se ne upotrebljavaju samo u poslovne svrhe ograniči na 40 %. Tom odlukom predviđa se i da se uporaba takvih vozila u privatne svrhe ne treba smatrati isporukom uz naknadu. Osim toga, određene kategorije vozila i troškova isključene su iz područja primjene navedene odluke.

(2)

Odluka 2007/441/EZ kasnije je izmijenjena Provedbenom odlukom Vijeća 2010/748/EU (3) i Provedbenom odlukom Vijeća 2013/679/EU (4) kojima se do 31. prosinca 2016. produljuje datum isteka tih mjera („mjere odstupanja”).

(3)

Pismom evidentiranim u Komisiji 31. ožujka 2016. Italija je zatražila odobrenje za produljenje mjera odstupanja.

(4)

U skladu s člankom 395. stavkom 2. drugim podstavkom Direktive 2006/112/EZ Komisija je pismom od 22. lipnja 2016. obavijestila ostale države članice o zahtjevu Italije. Pismom od 23. lipnja 2016. Komisija je obavijestila Italiju da ima sve informacije potrebne za razmatranje zahtjeva.

(5)

U skladu s člankom 6. Odluke 2007/441/EZ Italija je Komisiji podnijela izvješće o primjeni te odluke kojim je obuhvaćeno preispitivanje postotka ograničenja. Prema informacijama koje je dostavila Italija ograničenje prava na odbitak na 40 % i dalje odražava trenutačne okolnosti u pogledu omjera poslovne i neposlovne uporabe dotičnih vozila.

(6)

Italiji bi stoga trebalo odobriti nastavak primjene mjera odstupanja tijekom dodatnog ograničenog razdoblja, do 31. prosinca 2019.

(7)

Ako bi Italija zatražila dodatno produljenje za razdoblje nakon 2019., Komisiji bi najkasnije 1. travnja 2019. trebala podnijeti izvješće zajedno sa zahtjevom za produljenje.

(8)

Produljenje mjera odstupanja ne utječe na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a.

(9)

Odluku 2007/441/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

12.11.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 305/32

(1)

Komisija je 24. svibnja 2011. primila pritužbu od tri glavna alternativna telekomunikacijska operatera u Italiji (Wind, Fastweb i Vodafone). Oni u svojem iscrpnom podnesku tvrde da projekt koji je pokrenula talijanska autonomna pokrajina Trento (dalje u tekstu „Pokrajina”) radi uvođenja pristupne infrastrukture sljedeće generacije na cijelom području Pokrajine predstavlja de facto državnu potporu poduzeću Telecom Italia koja je odobrena protivno pravilima tržišnog natjecanja utvrđenima u Smjernicama o širokopojasnom pristupu (2). Podnositelji prigovora tvrdili su da ih Pokrajina nije na primjereni način obavijestila ili se s njima savjetovala o svojim planovima i ciljevima, da je korisnik unaprijed utvrđen prije samog početka i da bi se uvođenjem izabrane infrastrukture onemogućilo stvarno tržišno natjecanje.

(2)

Nakon zahtjeva za informacije poslanog 22. lipnja 2011., talijanska su nadležna tijela odgovorila 20. srpnja 2011. tvrdeći da je njihova namjera bila postupati u skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu i da njihova intervencija ne predstavlja državnu potporu i stoga ne mora ispuniti uvjete usklađenosti iz Smjernica o širokopojasnom pristupu. Komisija je 4. studenoga 2011. podnositeljima prigovora proslijedila odgovor talijanskih nadležnih tijela, iz kojeg je uklonila sve povjerljive informacije, i oni su 29. studenoga i 7. i 16. prosinca 2011. dostavili dodatna opažanja i dokumentaciju. Talijanska nadležna tijela dostavila su razne podrobne dodatne informacije između siječnja i svibnja 2012. Između veljače i svibnja 2012. podnositelji prigovora također su dostavili dodatne informacije. U tom su razdoblju održani brojni sastanci i telefonske konferencije sa svakom od uključenih strana.

(3)

Odlukom od 25. srpnja 2012. (dalje u tekstu „odluka o pokretanju postupka”), Komisija je obavijestila Italiju da je u vezi s projektom pokrenula formalni istražni postupak propisan u članku 108. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Uklonivši povjerljive podatke, Komisija je objavila odluku o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije  (3) i zainteresirane strane pozvala da dostave svoje primjedbe.

(4)

Komisija je 22. i 23. studenoga 2012. od Italije primila pisane primjedbe na odluku o pokretanju postupka. Komisija je također primila primjedbe od zainteresiranih strana: 3. prosinca 2012. od predstavnika poduzeća Telecom Italia i 7. prosinca 2012. od predstavnika poduzećâ Wind, Fastweb i Vodafone. Dopisom od 29. siječnja 2013. Komisija je navedene primjedbe, nakon što je iz njih uklonila sve povjerljive informacije, proslijedila talijanskim nadležnim tijelima, koja su 5. ožujka 2013. dostavila svoje primjedbe na opažanja trećih stranaka. Između ožujka i prosinca 2013. održani su intenzivni razgovori i razmjene sa svim uključenim strankama (talijanska nadležna tijela, poduzeća Telecom Italia, Wind, Fastweb i Vodafone) te su sa svakim održani brojni sastanci i telefonski razgovori.

(5)

Dopisom od 31. siječnja 2014. talijanska su nadležna tijela obavijestila Komisiju o namjeri Pokrajine da se povuče iz projekta. Talijanska nadležna tijela dostavila su 14. i 20. ožujka 2014. dodatne informacije o povlačenju Pokrajine iz zajedničkog pothvata Trentino NGN, posebno u vezi s prodajom udjela Pokrajine u poduzeću Telecom Italia izvršenom 28. veljače 2014.

(6)

U rujnu 2010. Pokrajina je izradila strategiju za ostvarivanje cilja povezanosti od 100 % pokrivenosti njezina područja širokopojasnom svjetlovodnom mrežom velike brzine do 2018. U strategiji su predviđene dvije vrste djelovanja, za „srednje profitabilna” (4) i za „nisko profitabilna” područja u Pokrajini: visoko profitabilna područja bila su isključena. Za srednje profitabilna područja Pokrajina je planirala uspostaviti novo poduzeće pod nazivom Trentino NGN i omogućiti sudjelovanje privatnih partnera. Za nisko profitabilna područja Pokrajina je planirala poduzeti ad hoc mjeru državne potpore koja bi se razvila i prijavila u kasnijoj fazi, vjerojatno pod nadzorom državnog poduzeća iz Pokrajine, Trentino Network, koje se razlikuje od poduzeća Trentino NGN koje je bilo zaduženo za druge inicijative u okviru opće strategije Pokrajine za razvoj širokopojasnog pristupa.

(7)

U sljedećim mjesecima uspostavljeni su zasebni kontakti između Pokrajine i nekoliko privatnih operatera, a 8. veljače 2011. Pokrajina je potpisala memorandum o razumijevanju s poduzećem Telecom Italia o uspostavi zajedničkog pothvata Trentino NGN za uvođenje FTTH infrastrukture u srednje profitabilnim područjima. U skladu s tim početnim ugovorom, Pokrajina se obvezala na novčana ulaganja u iznosu do 60 milijuna EUR u kapital Trentina NGN, a poduzeće Telecom Italia trebalo je davati samo doprinose u naravi, uključujući 1. njegovu postojeću pasivnu infrastrukturu (kanale i stupove); i 2. gašenje postojeće bakrene mreže nakon puštanja u promet svjetlovodne pristupne (FTTH) mreže. Kasnije u 2011. memorandum o razumijevanju potpisala su dva manja privatna dioničara: financijska institucija Finanziaria Trentina i manji davatelj internetskih usluga, poduzeće MC-link, od kojih je svako trebalo dati manji financijski doprinos poduzeću.

(8)

Do prosinca 2011. završen je poslovni plan te je na zahtjev Pokrajine poduzeće Analysys Mason pripremilo izvješće o dubinskoj analizi poslovanja. Istodobno su utvrđena prava i obveze dioničara i preciznije su definirani doprinosi u naravi poduzeća Telecom Italia pothvatu Trentino NGN. Nakon razgovora s Komisijom i nakon što je poduzeće Analysys Mason završilo stručno izvješće o projektu, izvršene su daljnje izmjene dioničarskih ugovora. Do ožujka 2012. poduzeće Ernst & Young pripremilo je traženo stručno izvješće o početnom doprinosu poduzeća Telecom Italia u naravi, nakon čega su izvršene ostale prilagodbe.

(9)

Pokrajina je sama osnovala pothvat Trentino NGN s minimalnim kapitalnim ulaganjem u iznosu manjem od 100 000 EUR. Očekivalo se da će poduzeće ostvariti svoju konačnu kapitalnu strukturu povećanjem vlasničkog kapitala nakon potpisivanja ugovora s privatnim dioničarima. Planiralo se da će se vlasnički kapital Trentina NGN povećavati kako slijedi: Pokrajina će uložiti 50 milijuna EUR (što odgovara udjelu od 52,2 %), institucija Finanziaria Trentina dat će doprinos od 5 milijuna EUR (udio od 5,2 %), poduzeće MC-link 1,5 milijuna EUR (udio od 1,56 %) (5), a poduzeće Telecom Italia dat će u najam, na temelju neotuđivih prava korištenja, svoju pasivnu infrastrukturu (kanale i stupove) u cijeloj Pokrajini, radi uporabe u izgradnji nove svjetlovodne mreže („početni doprinos”). Vrijednost početnog doprinosa poduzeća Telecom Italia iznosila je 39,8 milijuna EUR. Međutim, u izvješću poduzeća Ernst & Young o vrijednosti tog ulaganja naveden je nešto niži iznos od 39,3 milijuna EUR, zbog čega je trebalo ažurirati ugovor (završna procjena iznosila je 39,448 milijuna EUR).

(10)

Zajednički pothvat Trentino NGN osnovan je 18. svibnja 2012. i početni doprinos svake od stranaka iznosio je kako slijedi: Pokrajina je dala samo dio planiranog doprinosa u novcu tj. 14,845 milijuna umjesto 50 milijuna. Slično tome, institucija Finanziaria Trentina uložila je samo 1,25 milijuna EUR od 5 milijuna EUR, a doprinos poduzeća MC-link iznosio je samo 0,375 milijuna od 1,5 milijuna EUR. Poduzeće Telecom Italia dalo je kao doprinos svoja neotuđiva prava korištenja pasivne infrastrukture čija je vrijednost na kraju procijenjena na 39,448 milijuna EUR. Time je nastala sljedeća vlasnička struktura: Pokrajina 52,16 %; poduzeće Telecom Italia 41,07 %; poduzeće MC-link 1,56 %; institucija Finanziaria Trentina 5,21 %. Stanje dioničara pothvata Trentina NGN i njihovih dionica (u razdoblju od 18. svibnja 2012.–28. veljače 2014.) bilo je kako slijedi:

(11)

U dioničarskom ugovoru predviđeno je da na kraju treće godine od početnog doprinosa, ili nakon aktivacije najmanje 16 % novih svjetlovodnih veza, poduzeće Telecom Italia i Pokrajina mogu odlučiti pokrenuti „drugi doprinos” poduzeća Telecom Italia, odnosno, prenošenje na Trentino NGN 1. vlasništva (za razliku od neotuđivih prava korištenja koja su već prenesena) nad pasivnom infrastrukturom koja postoji u srednje profitabilnim područjima koja je utvrdio Trentino NGN; i 2. vlasništva nad bakrenom mrežom u cilju njezina gašenja i migracije svih korisnika na novu optičku mrežu. Preliminarna procjena vrijednosti doprinosa iznosila je 520 EUR po aktivnoj bakrenoj žici, uključujući maloprodajne linije poduzeća Telecom Italia i linije kojima se upravlja u ime operatera koji imaju izdvojen pristup lokalnoj petlji. Procjenjuje se da je ta vrijednost povećana s 2 milijuna EUR koji odgovaraju vrijednosti pretvaranja neotuđivih prava korištenja kanalskog prostora (tj. početni doprinos) u vlasništvo. U ovoj drugoj fazi, i zahvaljujući svojem drugom doprinosu, poduzeće Telecom Italia steklo bi većinski udio i kontrolu nad Trentinom NGN, ako je nužno dodatnom injekcijom kapitala poduzeća Telecom Italia.

(12)

Naposljetku, dioničarskim ugovorom predviđeno je i da će nakon još tri godine, ili kada se ostvari cilj od 43 % aktivnih i povezanih linija, poduzeće Telecom Italia imati pravo ostvariti mogućnost kupnje prema Pokrajini i poduzeću MC-link radi stjecanja njihova udjela u Trentinu NGN. Za prenošenje tog prava i, ako se to pravo u konačnici ostvari, poduzeće Telecom Italia platit će Pokrajini 6,5 milijuna EUR, pola u roku od godine dana i drugu polovinu u roku od dvije godine. Kupovna cijena dionica bila bi jednaka vrijednosti doprinosa uvećanoj za 7,75 % neto vrijednosti podijeljenih dividendi (6) godišnje. Druga dva dionika, poduzeća MC-link i Finanziaria Trentina, dobila su priliku odlučiti prodati svoje udjele u pothvatu Trentino NGN poduzeću Telecom Italia po cijeni koja odgovara vrijednosti njihova doprinosa uvećanoj za 5,5 % odnosno 7 % godišnje.

(13)

Osim toga, u posebnim dioničarskim ugovorima poduzeće Telecom Italia imenovano je i dobavljačem pothvata Trentino NGN za izgradnju, upravljanje i rad mreže. Mreža koju je trebalo uvesti poznata je kao model „točka – više točaka” (point-to-multipoint). Obveze u pogledu razdvajanja ili pristupa nisu bile predviđene. U izabranoj arhitekturi predviđeno je puštanje u promet samo triju usporednih mreža GPON (7), od kojih bi dvije drugi operateri mogli upotrebljavati na temelju koncesije.

(14)

Komisija je pokrenula službenu istragu jer je sumnjala u usklađenost mjere s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu i kako bi utvrdila može li se smatrati da je mjera spojiva s unutarnjim tržištem ako se pokaže da sadržava elemente državnih potpora.

(15)

Komisija je u početnoj odluci izrazila svoju zabrinutost da sudjelovanje Pokrajine u pothvatu Trentino NGN ima nekoliko obilježja zbog kojih postoji sumnja u usklađenost s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu i javlja se pitanje je li sudjelovanje Pokrajine zaista istovjetno sudjelovanju njezinih privatnih partnera. Sumnje Komisije posebno su se odnosile na sljedeće:

(16)

Talijanska su nadležna tijela obavijestila Komisiju 31. siječnja 2014. da se Pokrajina odlučila povući iz projekta Trentino NGN i da ga neće provoditi, u dogovoru sa svim ostalim strankama: poduzećima Telecom Italia, MC-link i Finanziaria Trentina.

(17)

Dana 14. ožujka 2014. talijanska su nadležna tijela obavijestila Komisiju da je Pokrajina prodala svoj udio u pothvatu Trentino NGN poduzeću Telecom Italia za 15 852 435 EUR, što odgovara vrijednosti djelomičnog doprinosa u novcu Pokrajine Trentinu NGN u iznosu od 14,845 milijuna EUR uz složene kamate od 3,75 %. Prema talijanskim nadležnim tijelima, Trentino NGN sada je pod kontrolom poduzeća Telecom Italia, dok su poduzeća Finanziaria Trentina i MC-link manjinski dioničari.

(18)

Talijanska su nadležna tijela objasnila da, iako je Trentino NGN uspostavljen 18. svibnja 2012. kada su i uplaćeni djelomični doprinosi njegovu kapitalu, Pokrajina i ostale stranke izmijenile su dioničarski ugovor i sve su aktivnosti pothvata Trentino NGN obustavljene 20. kolovoza 2012. (nakon odluke o pokretanju postupka) do okončanja službene istrage Komisije. Prema tome, obustavljena je potpuna uplata doprinosa (izvršena su samo djelomična plaćanja) za sve predmetne stranke. Obustavljene su sve ostale daljnje mjere iz dioničarskog ugovora. Trentino NGN nikada nije započeo s uvođenjem svoje planirane svjetlovodne pristupne mreže (ili bilo koje druge mreže).

(19)

Aktivnosti pothvata Trentino NGN bile su ograničene isključivo na davanje pristupa trećim strankama neotuđivim pravima korištenja infrastrukture u cilju ispunjenja regulatornih obveza. U vezi s tim posljednjim aspektom, talijanska su tijela objasnila da su, zbog toga što je poduzeće Telecom Italia i dalje podlijegalo regulatornoj obvezi pružanja pristupa ostalim licenciranim operaterima, nakon što je poduzeće Telecom Italia prenijelo prava korištenja pasivne infrastrukture na Trentino NGN u svibnju 2012., neki operateri zatražili pristup toj pasivnoj infrastrukturi i pristup im je odobren. Zatim je poduzeće Telecom Italia izvršilo nekoliko uplata pothvatu Trentino NGN kao naknadu za kupnju pristupa pasivnoj infrastrukturi od pothvata Trentino NTN radi zadovoljavanja zahtjeva ostalih licenciranih operatera. Ta su plaćanja iznosila manje od 15 000 EUR i činila su ukupni prihod pothvata Trentino NGN nakon osnivanja.

(20)

Talijanska nadležna tijela također su navela da Pokrajina nije platila i da neće platiti kaznu za povlačenje iz pothvata Trentino NGN. U dioničarskom ugovoru od 16. prosinca 2011. i naknadnim izmjenama sadržane su odredbe o raskidu u skladu s kojima Pokrajina može napustiti pothvat Trentino NGN bez kazne, čak i u slučaju da projekt nije ni djelomično proveden.

(21)

Iako je Italija poduzela određene pripremne mjere za provedbu projekta Trentino NGN, posebno s pomoću raznih ugovora i akata o osnivanju zajedničkog pothvata i navedenih djelomičnih uplata doprinosa Pokrajine u novcu (zajedno s djelomičnim uplatama doprinosa drugih stanaka u novcu i doprinosom u naravi poduzeća Telecom Italia), nakon te faze nije ostvaren daljnji napredak projekta.

(22)

U odnosu na djelomičan doprinos Pokrajine kapitalu Trentina NGN, talijanska su nadležna tijela objasnila da je Trentino NGN položio sve primljene iznose kao doprinose u novcu od svojih dioničara (tj. financijske doprinose Pokrajine, MC-linka i Finanziaria Trentina, bez troškova i poreza) na bankovni račun na kojem je zaradio kamate po stopi od 2,71 % u 2012., 1,509 % do 1. veljače 2013. i 1,524 % nakon 1. veljače 2013. Djelomična plaćanja (uključujući plaćanja Pokrajine) ostala su neaktivna na bankovnom računu Trentina NGN. Prema talijanskim nadležnim tijelima, Pokrajina je 28. veljače 2014. dobila povrat svojih djelomičnih doprinosa u novcu uz 3,75 % složenih kamata. Talijanska su nadležna tijela objasnila da je iznos složenih kamata od 3,75 % rezultat dogovora između stranaka i predstavlja dvostruku stopu za dvogodišnje do trogodišnje talijanske državne obveznice i sličan je stopi za desetogodišnje obveznice.

(23)

Djelomična uplata doprinosa Pokrajine u novcu pothvatu Trentino NGN uključivala je prijenos državnih sredstava. Međutim, na temelju dostupnih informacija, budući da je provedba projekta Trentino NGN obustavljena 20. kolovoza 2012. i Pokrajina se učinkovito povukla iz projekta i u potpunosti dobila povrat svog početnog doprinosa uz razumne kamate 28. veljače 2014., Komisija je voljna prihvatiti da tim djelomičnim plaćanjem zajednički pothvat Trentino NGN ili njegovi dioničari nisu ostvarili ekonomsku prednost.

(24)

Minimalne aktivnosti Trentina NGN, odnosno, transakcije koje se odnose na prodaju prava na korištenje (vidjeti uvodnu izjavu 19.) izvršene su u cilju ispunjenja regulatornih obveza poduzeća Telecom Italia i čini se da Trentinu NGN ili njegovim dioničarima, uključujući poduzeće Telecom Italia, nisu donijele ekonomsku prednost. S obzirom na te okolnosti, predmetnim transakcijama ne dovodi se u pitanje navedena ocjena.

(25)

U skladu s time Komisija prihvaća da projekt Trentino NGN nikada nije proveden i stoga nakon povlačenja Pokrajine iz projekta ova istraga više nema nikakvu svrhu.

(26)

U svjetlu navedenog, Komisija je odlučila zaključiti postupak u skladu s člankom 108. stavkom 2. UFEU-a, budući da, nakon povlačenja talijanskih nadležnih tijela (Pokrajine) iz projekta Trentino NGN, više nema svrhe provoditi postupak,