12.10.2016

Službeni list Europske unije

L 275/3

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1799

оd 7. listopada 2016.

o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi s raspoređivanjem procjena kreditnog rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika u skladu s člankom 136. stavcima 1. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (1), a posebno njezin članak 136. stavak 1. treći podstavak i članak 136. stavak 3. treći podstavak,

budući da:

(1)

Odredbe ove Uredbe blisko su povezane jer se odnose na raspoređivanje procjena kreditnog rizika osim onih dodijeljenih sekuritizacijskim pozicijama. Kako bi se osigurala dosljednost tih odredaba, koje bi trebale stupiti na snagu istodobno, te kako bi se osobama koje podliježu tim obvezama omogućio sveobuhvatan pregled i jednostavan pristup tim odredbama, poželjno je jednom uredbom obuhvatiti sve provedbene tehničke standarde predviđene Uredbom (EU) br. 575/2013 koji se odnose na raspoređivanje procjena kreditnog rizika osim onih dodijeljenih sekuritizacijskim pozicijama.

(2)

Člankom 136. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 zahtijeva se, za sve vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika („VIPKR-ovi”), specifikacija toga kojim stupnjevima kreditne kvalitete iz odjeljka 2. te Uredbe odgovaraju relevantne kreditne procjene koje izdaje VIPKR („raspoređivanje”). VIPKR-ovi su agencije za kreditni rejting koje su registrirane ili certificirane u skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (2) ili središnje banke koje izdaju kreditne rejtinge na koje se ne primjenjuje ta Uredba.

(3)

Određeni slični pojmovi i koncepti koji se koriste u Uredbi (EZ) br. 1060/2009 i u Uredbi (EU) br. 575/2013 mogu izazvati zabunu. „Kreditna procjena” termin je koji se upotrebljava u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 i za „oznake” raznih kategorija rejtinga VIPKR-ova i za dodjelu takvog rejtinga određenoj stavci. Međutim, u članku 3. stavku 1. točkama (h) i (a) Uredbe (EZ) br. 1060/2009 ta se dva koncepta jasno razlikuju upotrebom termina „kategorija rejtinga” i „kreditni rejting”. Kako bi se izbjeglo zbrku, s obzirom na potrebu za tim da se na ta dva specifična koncepta upućuje odvojeno i s obzirom na komplementarnost tih dviju uredaba, zbog njezine veće specifičnosti trebalo bi upotrebljavati terminologiju Uredbe (EZ) br. 1060/2009.

(4)

S obzirom na to da je člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1060/2009 kreditnim institucijama i društvima za investicije dopušteno korištenje kreditnih rejtinga u regulatorne svrhe samo ako ih dodjeljuju agencije za kreditni rejting koje su osnovane u Uniji i koje su registrirane ili certificirane u skladu s tom Uredbom, raspoređivanje kreditnih procjena VIPKR-ova trebalo bi obuhvaćati kreditne procjene koje su u skladu s definicijom „kreditnog rejtinga” prema članku 3. stavku 1. točki (a) te Uredbe. Nadalje, s obzirom na to da se zahvaljujući članku 136. Uredbe (EU) br. 575/2013 od svih VIPKR-ova zahtijeva raspoređivanje čija definicija zahvaljujući članku 4. točki 98. te Uredbe obuhvaća i kreditne rejtinge koje su dale središnje banke na koje se ne primjenjuje Uredba (EZ) br. 1060/2009, raspoređivanje kategorija rejtinga VIPKR-ova trebalo bi obuhvaćati i takve kreditne rejtinge. Uredbom (EU) br. 575/2013 sprečava se korištenje kreditnih rejtinga za određene kategorije imovine (kao što je kapital) u okviru standardiziranog pristupa. Stoga bi, u pogledu subjekata za zajednička ulaganja s fiksnim prihodima (CIU), samo oni koji isključivo ovise o kreditnoj kvaliteti odnosne imovine trebali biti obuhvaćeni raspoređivanjem kreditnih procjena VIPKR-ova.

(5)

Cilj je raspoređivanja dodijeliti kategorijama rejtinga VIPKR-a odgovarajuće pondere rizika Uredbe (EU) br. 575/2013. Tako bi se trebalo moći raspoznati ne samo relativne razlike u riziku nego i apsolutne razine rizika za svaku kategoriju rejtinga, čime bi se osigurale odgovarajuće razine kapitala u skladu sa standardiziranim pristupom.

(6)

S obzirom na širok raspon metodologija koje primjenjuju VIPKR-ovi, objektivnost i dosljednost metodologije raspoređivanja ključna su svojstva za osiguravanje jednakih konkurentskih uvjeta za institucije te pravednog tretmana VIPKR-ova. Iz tog razloga, kada se razrađuju pravila za upotrebu kvantitativnih i kvalitativnih čimbenika i njihovu usporedbu s referentnom vrijednosti, potrebno je graditi na prethodnom regulatornom okviru, tj. na 3. dijelu „Revidiranih smjernica o priznavanju vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika” od 30. studenoga 2010., kako bi se osigurao nesmetan prijelaz na raspoređivanje iz ove Uredbe. Time bi se ujedno osigurala dosljednost s međunarodnim standardima u tom području koje, dalje, odražava Prilog 2. „Basel II: Međunarodna konvergencija mjerenja kapitala i kapitalnih standarda: revidirani okvir – sveobuhvatna verzija” od lipnja 2006.

(7)

Definicije statusa neispunjavanja obveza koje upotrebljavaju VIPKR-ovi mogu se razlikovati od definicije iz članka 178. Uredbe (EU) br. 575/2013 kako je izneseno u Uredbi (EZ) br. 1060/2009 i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/2 (3). Unatoč tome, kako bi se osiguralo to da se ne izmijeni ukupna razina kapitala koja je potrebna za izloženosti kojima je dodijeljen vanjski rejting, kao definiciju statusa neispunjavanja obveza za potrebe ove Uredbe trebalo bi upotrebljavati vrste nastanka statusa neispunjavanja obveza koje se primjenjuju za kalibraciju referentne vrijednosti navedene u članku 136. stavku 2. točki (c) Uredbe (EU) br. 575/2013.

(8)

Raspoređivanje je potrebno tumačiti kao vezu između kategorija rejtinga VIPKR-a i regulatorne ljestvice koja je definirana za bonitetne potrebe. Stoga bi ga se trebalo smatrati zasebnim konceptom od onoga koji Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) treba osigurati u obliku izvješća, zahvaljujući članku 21. stavku 4.b Uredbe (EZ) br. 1060/2009, kojem je cilj osigurati ulagateljima jednostavnu usporedbu svih postojećih kreditnih rejtinga u vezi s određenim subjektom kojem se dodjeljuje rejting. Isto tako, za potrebe ove Uredbe termin „raspoređivanje” ne odnosi se na raspoređivanja koja su izrađena u drugim okvirima, kao što je okvir za kreditnu procjenu Eurosustava, jer oni mogu djelovati prema drukčijim metodologijama i definicijama.

(9)

Za svaki relevantan skup kategorija rejtinga trebalo bi se provoditi drukčije raspoređivanje („ljestvica kreditnog rejtinga”). Kada je ljestvica kreditnog rejtinga VIPKR-a ista u svim kategorijama izloženosti, raspoređivanje se ne bi smjelo razlikovati kako bi se zajamčilo razlikovanje pondera rizika u raznim kategorijama izloženosti uspostavljenima Uredbom (EU) br. 575/2013. Kada VIPKR ima nekoliko ljestvica kreditnog rejtinga, trebalo bi razmotriti raspoređivanje odnosa koji VIPKR uspostavlja među njima.

(10)

Nenaručeni rejtinzi, kao što je navedeno u članku 3. stavku 1. točki (x) Uredbe (EZ) br. 1060/2009, trebali bi biti uključeni u raspoređivanje VIPKR-a dok god se ti rejtinzi mogu upotrijebiti u regulatorne svrhe u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1060/2009 i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) potvrdi da se oni po kvaliteti ne razlikuju od naručenih kreditnih rejtinga tog VIPKR-a u skladu s člankom 138. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(11)

Za izradu raspoređivanja trebalo bi upotrebljavati i kvantitativne i kvalitativne čimbenike, pri čemu se kvalitativni čimbenici smatraju drugom fazom koja se provodi ako i kada je potrebno, a pogotovo ako kvantitativni čimbenici nisu adekvatni. Kao rezultat toga kvalitativni čimbenici trebali bi pomagati u reviziji, ispravljanju i poboljšavanju svakog početnog raspoređivanja provedenog na temelju kvantitativnih čimbenika, kada je takva revizija opravdana i potrebna. Taj dvoetapni pristup potreban je kao doprinos objektivnosti raspoređivanja i kako bi se osiguralo da raspoređivanje doista pokazuje podudarnost kategorija rejtinga VIPKR-a s regulatornom ljestvicom koja je definirana za bonitetne potrebe.

(12)

Potrebno je izbjegavati izazivanje neprimjerenog znatno nepovoljnijeg položaja onim vanjskim institucijama za procjenu kreditnog rizika koje, zbog njihova kasnijeg ulaska na tržište, daju ograničene kvantitativne informacije radi pažljivog održavanja ravnoteže između bonitetnih i tržišnih pitanja. Stoga je potrebno smanjiti relevantnost kvantitativnih čimbenika za određivanje raspoređivanja. Kad god to postane potrebno, trebalo bi ažurirati raspoređivanje kako bi ono odražavalo kvantitativne informacije koje su prikupljene nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

(13)

Stopu statusa neispunjavanja obveza povezanu sa stavkama kojima je dodijeljena ista kategorija rejtinga trebalo bi smatrati najreprezentativnijim kvantitativnim čimbenikom te bi je trebalo izračunavati iz podataka o statusu neispunjavanja obveza koji odgovaraju takvim stavkama. Kada nisu dostupni dostatni podaci o neispunjavanju obveza koji bi odgovarali tim stavkama, procjenu stope neispunjavanja obveza trebalo bi još uvijek izračunavati na temelju mišljenja relevantnog VIPKR-a te svim dokazima o neispunjavanju obveza povezanima sa stavkama dodijeliti istu kategoriju rejtinga za koju se provodi raspoređivanje.

(14)

Izračun stope neispunjavanja obveza trebao bi ispunjavati određene uvjete kako bi se osiguralo da je usporediv u svim VIPKR-ovima. Primjerice, trebalo bi ga se mjeriti u razdoblju od tri godine kako bi se omogućilo uočavanje znatnog broja neispunjavanja obveza kada je rizik vrlo nizak te bi se u njemu trebalo u obzir uzeti povlačenja kako bi se izbjeglo podcjenjivanje rizika. Osim toga, s obzirom na to koliko je rijetko neispunjavanje obveza kod rejtinga javnog sektora i kako bi se izbjeglo davanje prednosti za stope neispunjavanja obveza izdavateljima s velikim brojem izdanja zbog upotrebe rejtinga izdanja, ne bi trebalo uključivati ni rejtinge iz javnog sektora ni rejtinge izdanja.

(15)

Stope neispunjavanja obveza trebale bi se izračunavati za svaku kategoriju rejtinga u mjeri koja je moguća za dugoročno i kratkoročno razdoblje promatranja. Dugoročnim razdobljem promatranja trebalo bi osigurati osnovu za raspoređivanje, a kratkoročnim rano upozoravanje o potencijalnim povećanjima ili smanjenjima razine rizika u kategoriji rejtinga. Kada nije dostupan dostatan broj kreditnih rejtinga, trebalo bi izračunavati samo dugoročnu stopu neispunjavanja obveza zbog velike nesigurnosti u pogledu izračunavanja kratkoročnih stopa neispunjavanja obveza. U ovom slučaju upozorenje o potencijalnom povećanju razine rizika kategorije rejtinga trebalo bi dobiti iz kvalitativnih čimbenika.

(16)

Definicija statusa neispunjavanja obveza koju je uspostavio VIPKR radi izračuna stope neispunjavanja obveza povezane sa stavkama kojima se dodjeljuje ista kategorija rejtinga ključan je element raspoređivanja. Stroža definicija statusa neispunjavanja obveza može rezultirati višim stopama neispunjavanja obveza u usporedbi s manje strogim definicijama statusa neispunjavanja obveza. Stoga je potrebno procijeniti učinak definicije statusa neispunjavanja obveza na izračun stope neispunjavanja obveza kako bi se osiguralo točno raspoređivanje.

(17)

Kada su dostupni samo oskudni podaci o statusu neispunjavanja obveza, trebalo bi za raspoređivanje u obzir uzeti vremensko razdoblje koje se razmatra u kategoriji rejtinga kako bi se osigurala dosljednost u svim VIPKR-ovima. Stoga se, kada je odabrano kratko razdoblje, neke stavke mogu kvalificirati za određenu razinu rizika. Međutim, te iste stavke mogu značiti bitno različitu razinu rizika ako ih se vrednuje tijekom trogodišnjeg vremenskog razdoblja odabranog za izračun stope neispunjavanja obveza. Trebalo bi priznati taj čimbenik te ga raspoređivanje treba odgovarajuće odražavati.

(18)

Smisao kategorije rejtinga i njezina relativnog položaja u ljestvici kreditnog rejtinga trebali bi biti posebno korisni kada kvantitativni čimbenici nisu dostupni i kada je poznato raspoređivanje susjedne kategorije rejtinga. U tu svrhu stupnjeve kreditne kvalitete trebala bi karakterizirati svojstva kao što su kapacitet izdavatelja da ispuni svoje financijske obveze, njegova osjetljivost na gospodarsku situaciju ili njegova blizina statusu neispunjenja obveze.

(19)

Trebalo bi u obzir uzeti i općenite činitelje rizika stavki kojima je dodijeljena kategorija rejtinga. Veličinu i stupanj diversifikacije djelatnosti stavki kojima je dodijeljena kategorija rejtniga trebalo bi uzeti u obzir kao relevantne pokazatelje njihova odnosnog profila rizika. Isto bi tako trebalo biti moguće razmotriti kvalitativne čimbenike drugih mjera kreditne sposobnosti dodijeljene stavkama iste kategorije rejtinga, kako bi se prenijele dodatne informacije u pogledu ponašanja povezanog sa statusom neispunjavanja obveza u relevantnoj kategoriji rejtinga. Relevantnost, objektivnost i pouzdanost različitih mjera kreditne sposobnosti trebalo bi pozorno analizirati prije njihove primjene u svrhu raspoređivanja.

(20)

Kako bi se osigurala dosljednost s međunarodnim standardima, za raspoređivanje je potrebno upotrebljavati referentne vrijednosti dugoročnih i kratkoročnih stopa neispunjavanja obveza iz dokumenta „Basel II: Međunarodna konvergencija mjerenja kapitala i kapitalnih standarda: revidirani okvir – sveobuhvatna verzija” od lipnja 2006. Međutim, trebalo bi osigurati detaljnija pravila kako bi se uzela u obzir raznovrsnost VIPKR-ova koji trenutačno djeluju na tržištu EU-a i čije stope neispunjavanja obveza mogu znatno odstupati od uzorka međunarodnih VIPKR-ova na kojima se temelji trenutačna referentna vrijednost. Konkretnije, dugoročnu referentnu vrijednost trebalo bi definirati u pogledu intervala kako bi se priznalo da sa svakim stupnjem kreditne kvalitete može biti kompatibilan niz vrijednosti.

(21)	Kategorije rejtinga trebalo bi u početku rasporediti na stupanj kreditne kvalitete na temelju usporedbe njihove dugoročne stope neispunjavanja obveza s dugoročnim referentnim mjerilom i informacijama koje su dobivene od kvalitativnih čimbenika.

(22)

U skladu s člankom 136. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 575/2013 trebalo bi često revidirati adekvatnost raspoređivanja jer se dugoročna stopa neispunjavanja obveza može promijeniti i postati reprezentativna za neki drugi stupanj kreditne kvalitete. U tu je svrhu nedavne kratkoročne stope neispunjavanja obveza unutar kategorije rejtinga potrebno redovito suprotstaviti njihovim relevantnim kratkoročnim referentnim vrijednostima (razine „praćenja” i „pokretača”). Povreda kratkoročnih referentnih mjerila dvije godine zaredom mogla bi značiti slabljenje standarda procjene, što bi moglo značiti da je za manje povoljan stupanj kreditne kvalitete reprezentativna nova odnosna dugoročna stopa neispunjavanja obveza. Taj je signal relevantniji ako je umjesto razine praćenja povrijeđena razina pokretača. Konkretno, na temelju jedne stavke u statusu neispunjavanja obveza koja je povezana s najvišim kategorijama rejtinga može se pokrenuti razmatranje revizije raspoređivanja dodijeljenog jedinom VPIKR-u koji je dodijelio rejting toj stavci.

(23)	Prema potrebi trebalo bi dostaviti revidirani nacrt provedbenih tehničkih standarda kako bi se u njegovo raspoređivanje dodali novoosnovani VIPKR-ovi.

(24)	S obzirom na to da je uvijek potrebno biti u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013, potrebno je kontinuirano pratiti rezultate raspoređivanja.

(25)	Ova se Uredba temelji na nacrtu provedbenih tehničkih standarda koji su Komisiji zajedno dostavili EBA, ESMA i Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) („europska nadzorna tijela (ESA-e)”).

(26)

Komisija je 29. ožujka 2016. obavijestila Zajednički odbor europskih nadzornih tijela o svojoj namjeri da potvrdi nacrt provedbenih tehničkih standarda s izmjenama kako bi osigurala ravnotežu između stabilnog bonitetnog pristupa i potrebe za izbjegavanjem još veće koncentracije na već veoma koncentriranom tržištu kreditnih rejtinga, kojim dominiraju tri velike vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika i čiji zajednički tržišni udio iznosi otprilike 90 %. Komisija je u svojoj obavijesti posebno istaknula potrebu za izbjegavanjem automatske primjene, nakon tri godine, konzervativnijeg raspoređivanja svim vanjskim institucijama za procjenu kreditnog rizika koje nisu proizvele dovoljno rejtinga i neovisno o kvaliteti njihovih rejtinga jer bi se tim pristupom riskiralo stvaranje regulatornih prepreka ulasku na tržište i potkopalo konkurentni položaj manjih/novijih vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika samo zato što one ne proizvode jednako mnogo rejtinga kao velike etablirane tvrtke. Zajednički odbor europskih nadzornih tijela u svojem je službenom mišljenju od 12. svibnja 2016. potvrdio svoje početno stajalište i nije ponovno podnio provedbene tehničke standarde izmijenjene u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija.

(27)

Kako bi se osigurala ravnoteža između stabilnog bonitetnog pristupa i tržišnog natjecanja na tržištu kreditnih rejtinga, nacrt provedbenih tehničkih standarda trebalo bi izmijeniti u pogledu odredbi koje bi mogle uzrokovati neprimjeren znatno nepovoljniji položaj manjih/novijih vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika zbog njihova kasnijeg ulaska na tržište, a pogotovo odredbi koje se odnose na primjenu konzervativnijeg tretmana u slučaju ograničenih podataka, automatskog stupanja na snagu novog raspoređivanja od 2019. te odredbe u vezi s revizijom raspoređivanja i tablicama za raspoređivanje koje će se primjenjivati od 2019.

(28)

EBA, ESMA i EIOPA provele su otvoreno javno savjetovanje o nacrtu provedbenih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirale moguće povezane troškove i koristi te zatražile mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4), mišljenje Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (5) i mišljenje Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (6),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

GLAVA I.

KVANTITATIVNI ČIMBENICI, KVALITATIVNI ČIMBENICI I REFERENTNA VRIJEDNOST

POGLAVLJE 1.

Kvantitativni čimbenici

Članak 1.

Kvantitativni čimbenici u raspoređivanju kategorije rejtinga

Kvantitativni čimbenici iz članka 136. stavka 2. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013 kratkoročne su i dugoročne stope neispunjavanja obveza povezane sa stavkama kojima je dodijeljena ista kategorija rejtinga, kao što je navedeno u člancima 2. do 6.

Članak 2.

Stavke koje se upotrebljavaju za izračun kvantitativnih čimbenika

Izračun stopa neispunjavanja obveza iz članka 1. za svaku kategoriju rejtinga obavlja se isključivo na temelju stavki kojima su vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika (VIPKR-ovi) dodijelile istu kategoriju rejtinga za koju se provodi raspoređivanje, pri čemu stavke ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:

(a)	pripadaju „rejtinzima gospodarskih subjekata” iz članka 3. točke (a) Delegirane uredbe (EU) 2015/2 te su dodijeljene na temelju izdavatelja;

(b)

dodijeljeno im je jedno od sljedećega:

i.	naručeni kreditni rejting;

ii.	nenaručeni kreditni rejting koji ispunjava zahtjeve članka 138. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Odjeljak 1.

Izračun kvantitativnih čimbenika kategorije rejtinga za koji je dostupan dovoljan broj kreditnih rejtinga

Članak 3.

Određivanje toga je li dostupan dovoljan broj kreditnih rejtinga

1. Za potrebe izračuna kratkoročne stope neispunjavanja obveza broj stavki kojima je VIPKR dodijelio istu kategoriju rejtinga za koju se provodi raspoređivanje smatra se dovoljnim ako stavke ispunjavanju sve sljedeće zahtjeve:

(a)	dovoljne su u pogledu procijenjenog profila rizičnosti kategorije rejtinga, pri čemu se kao pokazatelj uzima broj stavki koje čine inverznu referentnu vrijednost dugoročne stope neispunjavanja obveza u kategoriji rejtinga, kao što je navedeno u članku 14. točki (a);

(b)	reprezentativne su za najnoviju skupinu stavki kojima je dodijeljena ista kategoriji rejtinga.

2. Za potrebe izračunavanja dugoročne stope neispunjavanja obveza broj stavki kojima VIPKR dodijeli istu kategoriju rejtinga za koju se provodi raspoređivanje smatra se dovoljnim ako je dostupno najmanje deset najnovijih kratkoročnih stopa neispunjavanja obveza iz stavka 1.

Članak 4.

Kratkoročne stope neispunjavanja obveza kategorije rejtinga u kojoj je dostupan dovoljan broj kreditnih rejtinga

1. Kada je u skladu s člankom 3. stavkom 1. dostupan dovoljan broj kreditnih rejtinga, kratkoročne stope neispunjavanja obveza iz članka 1. izračunavaju se na način opisan u stavcima 2. do 5.

2. Kratkoročne stope neispunjavanja obveza kategorije rejtinga izračunavaju se tijekom trogodišnjeg razdoblja kao omjer za koji vrijedi:

(a)	da je nazivnik broj stavki kojima je dodijeljena ista kategorija rejtinga na počeku tog razdoblja;

(b)	da je brojnik broj stavki iz točke (a) koje su ušle u status neispunjavanja obveza prije kraja tog razdoblja.

3. Stavke koje su povučene prije kraja razdoblja i za koje nije došlo do nastanka statusa neispunjavanja obveza doprinose nazivniku kratkoročnih stopa neispunjavanja obveza iz stavka 2. točke (a) samo ponderom u iznosu od 50 %. Bilo koja stavka za koju postoje dokazi da je povučena prije nego što je došlo do statusa neispunjavanja obveza smatra se stavkom u statusu neispunjavanja obveza.

4. Stavke se smatraju stavkama u statusu neispunjavanja obveza koje je potrebno uključiti u brojnik iz stavka 2. točke (b) ako je došlo do bilo koje od sljedećih vrsta događaja:

(a)	pokretanja stečaja ili zakonske prinudne uprave koje će vjerojatno izazvati propuštanje budućih plaćanja dugova koje je prema ugovoru potrebno platiti ili kašnjenje njihova plaćanja;

(b)	propuštene isplate kamata ili plaćanja glavnice koje je prema ugovoru potrebno platiti ili njihovo kašnjenje, osim ako se plaćanje izvrši u ugovorom dopuštenom razdoblju odgode;

(c)	otežana razmjena ako ponuda podrazumijeva da će ulagatelj primiti manju vrijednost nego što su obećavali izvorni vrijednosni papiri;

(d)	subjekt kojem se dodjeljuje rejting se zbog svojeg financijskog stanja nalazi pod znatnim regulatornim nadzorom.

5. Kratkoročne stope neispunjavanja obveza izračunavaju se za svaku dostupnu skupinu stavki kojima je dodijeljena ista kategorija rejtinga u polugodišnjim razdobljima koja počinju od 1. siječnja i 1. srpnja svake godine.

Članak 5.

Dugoročne stope neispunjavanja obveza kategorije rejtinga u kojoj je dostupan dovoljan broj kreditnih rejtinga

1. Kada je u skladu s člankom 3. dostupan dovoljan broj kreditnih rejtinga, dugoročne stope neispunjavanja obveza iz članka 1. izračunavaju se prema stavcima 2. do 4.

2. Dugoročna stopa neispunjavanja obveza izračunava se kao ponderirani prosjek najmanje dvadeset najnovijih kratkoročnih stopa neispunjavanja obveza izračunanih prema članku 4. stavku 1. Ako dostupne kratkoročne stope neispunjavanja obveza obuhvaćaju dulje razdoblje i ako su relevantne, upotrebljavaju se kratkoročne stope neispunjavanja obveza za to dulje razdoblje. Ako je dostupno manje od 20 kratkoročnih stopa neispunjavanja obveza izračunanih prema članku 4. stavku 1., procjenjuje se da preostale kratkoročne stope neispunjavanja obveza obuhvaćaju 20 kratkoročnih stopa neispunjavanja obveza.

3. Za potrebe dobivanja ponderiranog prosjeka iz stavka 2. kratkoročne stope neispunjavanja obveza izračunane u skladu s člankom 4. uključuju najnovije razdoblje recesije. To razdoblje recesije obuhvaća semestar ili dulje razdoblje negativnog rasta bruto domaćeg proizvoda u glavnim zemljopisnim područjima referentnima za stavke kojima je dodijeljen rejting.

4. Za potrebe dobivanja ponderiranog prosjeka iz stavka 2. primjenjuje se sljedeće:

(a)	kratkoročne stope neispunjavanja obveza izračunane prema članku 4. stavku 1. ponderiraju se na temelju broja stavki specificiranog u članku 4. stavku 2. točki (a);

(b)	procijenjene kratkoročne stope neispunjavanja obveza ponderiraju se na temelju procjena broja stavki kojima je dodijeljena ista kategorija rejtinga koja je bila prisutna početkom tog razdoblja.

Ponderiranjem se osigurava odgovarajuća zastupljenost recesivnih i nerecesivnih godina u cijelom gospodarskom ciklusu.

Odjeljak 2.

Izračun kvantitativnih čimbenika kategorije rejtinga u kojem dovoljan broj kreditnih rejtinga nije dostupan

Članak 6.

Upotrijebljene stavke i dugoročne stope neispunjavanja obveza kategorije rejtinga u kojoj dovoljan broj kreditnih rejtinga nije dostupan

Kada dovoljan broj kreditnih rejtinga iz članka 3. nije dostupan, izračun dugoročne stope neispunjavanja obveza iz članka 1. obavlja se u skladu s oba sljedeća uvjeta:

(a)	temelji se na procjeni, koju je osigurao VIPKR, dugoročne stope neispunjavanja obveza povezane sa svim stavkama kojima je dodijeljena ista kategorija rejtinga u skladu s člankom 136. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013;

(b)	procjena iz točke (a) dopunjuje se brojem stavki u statusu neispunjavanja obveza i stavki za koje nije došlo do nastanka statusa neispunjavanja obveza kojima je VIPKR dodijelio kategoriju rejtinga za koju se provodi raspoređivanje.

POGLAVLJE 2.

Kvalitativni čimbenici

Članak 7.

Kvalitativni čimbenici u raspoređivanju kategorije rejtinga

Kvalitativni čimbenici iz članka 136. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 su:

(a)	definicija statusa neispunjavanja obveza koju razmatra VIPKR, kako se navodi u članku 8.;

(b)	razdoblje kategorije rejtinga koje razmatra VIPKR, kako se navodi u članku 9.;

(c)	značenje kategorije rejtinga i njezina relativnog položaja na ljestvici kreditnog rejtinga koju uspostavlja VIPKR, kako se navodi u članku 10.;

(d)	kreditna sposobnost stavki kojima je dodijeljena ista kategorija rejtinga, kako se navodi u članku 11.;

(e)	procjena, koju je osigurao VIPKR, dugoročne stope neispunjavanja obveza povezane sa svim stavkama kojima je dodijeljena ista kategorija rejtinga u skladu s člankom 136. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013, kako se navodi u članku 12.;

(f)

odnos koji je uspostavio VIPKR („unutarnje raspoređivanje”), kada je raspoloživ, između, s jedne strane, kategorije rejtinga koja se raspoređuje i, s druge strane, drugih kategorija rejtinga koje izrađuje isti VIPKR, u kojima je raspoređivanje za te druge kategorije već određeno u skladu s ovom Uredbom, kako se navodi u članku 13.;

(g)	sve druge relevantne informacije kojima se može opisati stupanj rizika koji se izražava kategorijom rejtinga.

Članak 8.

Definicija statusa neispunjavanja obveza koju upotrebljava VIPKR

Vrsta događaja koje VIPKR razmatra za potrebe utvrđivanja toga treba li stavku u statusu neispunjavanja obveza uspoređivati s onima navedenima u članku 4. stavku 4. upotrebljavajući sve dostupne informacije. Kada usporedba pokazuje da VIPKR nije razmatrao sve takve vrste događaja neispunjavanja obveza, potrebno je na odgovarajući način prilagoditi kvantitativne čimbenike iz članka 1.

Članak 9.

Razdoblje kategorije rejtinga

Razdoblje koje VIPKR razmatra za dodjelu kategorije rejtinga služi kao relevantni pokazatelj toga je li razina rizika te kategorije rejtinga održiva tijekom razdoblja iz članka 4. stavka 2.

Članak 10.

Značenje kategorije rejtinga i njezina relativnog položaja

1. Značenje kategorije rejtinga koju uspostavlja VIPKR određuje se prema značajkama sposobnosti za to da se ispoštuju financijske obveze kako se odražavaju u stavkama kojima je dodijeljena takva kategorija rejtinga te' konkretnije, prema stupnju osjetljivosti na gospodarsko okruženje i blizini statusu neispunjenja obveze.

2. Značenje kategorije rejtinga uspoređuje se sa značenjem koje je utvrđeno za svaki stupanj kreditne kvalitete, kako je navedeno u članku 15.

3. Značenje kategorije rejtinga razmatra se u kombinaciji s njezinim relativnim položajem na ljestvici kreditnog rejtinga koju je uspostavio VIPKR.

Članak 11.

Kreditna sposobnost stavki kojima je dodijeljena ista kategorija rejtinga

1. Kreditna sposobnost stavki kojima je dodijeljena ista kategorija rejtinga utvrđuje se barem razmatranjem njihove veličine i stupnja sektora i zemljopisne diversifikacije njihove poslovne aktivnosti.

2. Različite mjere kreditne sposobnosti pridružene stavkama iste kategorije rejtinga mogu se, u primjerenoj mjeri, upotrebljavati kao dopuna informacijama koje su dobivene zahvaljujući kvantitativnim čimbenicima iz članka 1. kada su oni pouzdani i relevantni za raspoređivanje.

Članak 12.

Procjena, koju je osigurao VIPKR, dugoročne stope neispunjavanja obveza povezane sa svim stavkama kojima je dodijeljena ista kategorija rejtinga

Procjena, koju je osigurao VIPKR, dugoročne stope neispunjavanja obveza povezane sa svim stavkama kojima je dodijeljena ista kategorija rejtinga uzima se u obzir za potrebe raspoređivanja ako je primjereno obrazložena.

Članak 13.

Unutarnje raspoređivanje kategorije rejtinga koju je uspostavio VIPKR

Odgovarajući stupanj kreditne kvalitete drugih kategorija rejtinga koje je izradio isti VIPKR za koje postoji unutarnje raspoređivanje u skladu s člankom 7. točkom (f) može se upotrijebiti kao relevantna naznaka razine rizika kategorije rejtinga koja se raspoređuje.

POGLAVLJE 3.

Referentna vrijednost i povezana upućivanja

Članak 14.

Referentna vrijednost

Referentna vrijednost iz članka 136. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 razlikuje se prema sljedećemu:

(a)	referentnoj vrijednosti dugoročne stope neispunjavanja obveza za svaki stupanj kreditne kvalitete kako je navedeno u Prilogu I. u tablici 1.;

(b)	referentnoj vrijednosti kratkoročne stope neispunjavanja obveza za svaki stupanj kreditne kvalitete kako je navedeno u Prilogu I. u tablici 2.

Članak 15.

Referentno značenje kategorije rejtinga po stupnju kreditne kvalitete

Referentno značenje kategorije rejtinga za svaki stupanj kreditne kvalitete navedeno je u Prilogu II.

GLAVA II.

TABLICE ZA RASPOREĐIVANJE

Članak 16.

Tablice za raspoređivanje

Veza između kategorija rejtinga svakog VIPKR-a i stupnjeva kreditne kvalitete iz trećeg dijela glave II. poglavlja 2. odjeljka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 određena je u Prilogu III.

GLAVA III.

ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 17.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. listopada 2016.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 176, 27.6.2013., str. 1.

(2) Uredba (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (SL L 302, 17.11.2009., str. 1.).

(3) Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2 оd 30. rujna 2014. o dopuni Uredbe (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na regulatorne tehničke standarde za prezentaciju informacija koje agencije za kreditni rejting daju na raspolaganje Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i tržišta kapitala (SL L 2, 6.1.2015., str. 24.).

(4) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

(5) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).

(6) Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).

PRILOG I.

Referentne vrijednosti za potrebe članka 14.

Tablica 1.

Dugoročna referentna vrijednost

(trogodišnje razdoblje)

Stupanj kreditne kvalitete	Dugoročna referentna vrijednost
Stupanj kreditne kvalitete	Srednja vrijednost	Donja granica	Gornja granica
1	0,10 %	0,00 %	0,16 %
2	0,25 %	0,17 %	0,54 %
3	1,00 %	0,55 %	2,39 %
4	7,50 %	2,40 %	10,99 %
5	20,00 %	11,00 %	26,49 %
6	34,00 %	26,50 %	100,00 %

Tablica 2.

Kratkoročne referentne vrijednosti

(trogodišnje razdoblje)

Stupanj kreditne kvalitete	Kratkoročne referentne vrijednosti
Stupanj kreditne kvalitete	Razina praćenja	Razina pokretača
1	0,80 %	1,20 %
2	1,00 %	1,30 %
3	2,40 %	3,00 %
4	11,00 %	12,40 %
5	28,60 %	35,00 %
6	nije primjenjivo	nije primjenjivo

PRILOG II.

Referentno značenje kategorije rejtinga po stupnju kreditne kvalitete za potrebe članka 15.

Stupanj kreditne kvalitete	Značenje kategorije rejtinga
1	Subjekt kojem se dodjeljuje rejting ima iznimno/vrlo veliku sposobnost za ispunjavanje svojih financijskih obveza i izložen je minimalnom/vrlo niskom kreditnom riziku.
2	Subjekt kojem se dodjeljuje rejting ima veliku sposobnost za ispunjavanje svojih financijskih obveza i izložen je niskom kreditnom riziku, ali je nešto osjetljiviji na nepovoljne učinke promjena u okolnostima i gospodarskim uvjetima nego subjekti kojima se dodjeljuje rejting koji se nalaze u stupnju kreditne kvalitete 1.
3	Subjekt kojem se dodjeljuje rejting ima adekvatnu sposobnost za ispunjavanje svojih financijskih obveza i izložen je umjerenom kreditnom riziku. Međutim, vjerojatnije je da će zbog nepovoljnih gospodarskih uvjeta ili promjena u okolnostima sposobnost subjekta kojem se dodjeljuje rejting za ispunjavanje njegovih financijskih obveza oslabiti.
4	Subjekt kojem se dodjeljuje rejting ima sposobnost za ispunjavanje svojih financijskih obveza, ali je izložen znatnom kreditnom riziku. Suočen je s velikom trajnom nesigurnošću i nepovoljnim poslovnim, financijskim ili gospodarskim uvjetima koji bi mogli prouzročiti da njegova sposobnost za ispunjavanje financijskih obveza postane neadekvatna.
5	Subjekt kojem se dodjeljuje rejting ima sposobnost za ispunjavanje svojih financijskih obveza, ali je izložen visokom kreditnom riziku. Nepovoljni poslovni, financijski ili gospodarski uvjeti vjerojatno će smanjiti njegovu sposobnost za ili spremnost na ispunjavanje financijskih obveza.
6	Subjekt kojem se dodjeljuje rejting trenutačno je ranjiv ili vrlo ranjiv i izložen je vrlo visokom kreditnom riziku, pri čemu je i u statusu neispunjavanja obveza ili vrlo blizu njega. Ovisi o povoljnim poslovnim, financijskim i gospodarskim uvjetima kako bi mogao ispuniti svoje financijske obveze.

PRILOG III.

Tablice za raspoređivanje za potrebe članka 16.

Stupanj kreditne kvalitete	1	2	3	4	5	6
AM Best Europe-Rating Services Ltd.
Ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga izdavatelja	aaa, aa+, aa, aa-	a+, a, a-	bbb+, bbb, bbb-	bb+, bb, bb-	b+, b, b-	ccc+, ccc, ccc-, cc, c, rs
Ljestvica dugoročnih rejtinga duga	aaa, aa+, aa, aa-	a+, a, a-	bbb+, bbb, bbb-	bb+, bb, bb-	b+, b, b-	ccc+, ccc, ccc-, cc, c, d
Ljestvica rejtinga financijske snage	A++, A+	A, A-	B++, B+	B, B-	C++, C+	C, C-, D, E, F, S
Ljestvica kratkoročnih rejtinga	AMB-1+	AMB-1-	AMB-2, AMB-3	AMB- 4
ARC Ratings S.A.
Ljestvica srednjoročnih i dugoročnih rejtinga izdavatelja	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica srednjoročnih i dugoročnih rejtinga izdanja	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga izdavatelja	A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga izdanja	A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, D
ASSEKURATA Assekuranz Rating-Agentur GmbH
Ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC/C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga gospodarskih subjekata	A++	A		B, C, D
Axesor SA
Globalna ljestvica rejtinga	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D, E
BCRA – Credit Rating Agency AD
Ljestvica dugoročnih rejtinga banaka	AAA, AA	A	BBB	BB	B	C, D
Ljestvica dugoročnih rejtinga osiguranja	iAAA, iAA	iA	iBBB	iBB	iB	iC, iD
Ljestvica dugoročnih rejtinga gospodarskih subjekata	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica dugoročnih rejtinga općina	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica dugoročnih rejtinga izdanja	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga banaka	A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga gospodarskih subjekata	A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga općina	A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga izdanja	A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, D
Banque de France
Globalna ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga izdavatelja	3++	3+, 3	4+	4, 5+	5, 6	7, 8, 9, P
Capital Intelligence Ltd
Međunarodna ljestvica dugoročnih rejtinga izdavatelja	AAA, AA	A	BBB	BB	B	C, RS, SD, D
Međunarodna ljestvica dugoročnih rejtinga izdanja	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Međunarodna ljestvica kratkoročnih rejtinga izdavatelja	A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, D
Međunarodna ljestvica kratkoročnih rejtinga izdanja	A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, D
Cerved Rating Agency S.p.A.
Ljestvica dugoročnih rejtinga gospodarskih subjekata	A1.1, A1.2, A1.3	A2.1, A2.2, A3.1	B1.1, B1.2	B2.1, B2.2	C1.1	C1.2, C2.1
Creditreform Ratings AG
Ljestvica dugoročnih rejtinga	AAA, AA	A	BBB	BB	B	C, D
CRIF S.p.A.
Globalna ljestvica dugoročnih rejtinga	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, D1, D2
Dagong Europe Credit Rating
Ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica kratkoročnih kreditnih rejtinga	A-1		A-2, A-3	B, C, D
DBRS Ratings Limited
Ljestvica dugoročnih rejtinga obveza	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga komercijalnih zapisa i duga	R-1 H, R-1 M	R-1 L	R-2, R-3	R-4, R-5, D
Ljestvica rejtinga sposobnosti plaćanja potraživanja	IC-1	IC-2	IC-3	IC-4	IC-5	D
European Rating Agency, a.s.
Ljestvica dugoročnih rejtinga		AAA, AA, A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga		S1	S2	S3, S4, NS
EuroRating Sp. z o.o.
Globalna ljestvica dugoročnih rejtinga	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Euler Hermes Rating GmbH
Globalna ljestvica dugoročnih rejtinga	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, SD, D
FERI EuroRating Services AG
Ljestvica rejtinga FERI EuroRating	AAA, AA	A		BBB, BB	B	CCC, CC, D
Fitch Ratings
Ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga izdavatelja	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, RD, D
Financijske obveze gospodarskih subjekata – ljestvica dugoročnih rejtinga	AAA AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C
Međunarodna ljestvica dugoročnih IFS rejtinga	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C
Ljestvica kratkoročnih rejtinga	F1+	F1	F2, F3	B, C, RD, D
Ljestvica kratkoročnih IFS rejtinga	F1+	F1	F2, F3	B, C
GBB-Rating Gesellschaft für Bonitätsbeurteilung GmbH
Globalna ljestvica dugoročnih rejtinga	AAA, AA		A, BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
ICAP Group S.A
Globalna ljestvica dugoročnih rejtinga		AA, A	BB, B	C, D	E, F	G, H
Japan Credit Rating Agency Ltd
Ljestvica dugoročnih rejtinga izdavatelja	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, LD, D
Ljestvica dugoročnih rejtinga izdanja	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga izdavatelja	J-1+	J-1	J-2	J-3, NJ, LD, D
Ljestvica kratkoročnih kreditnih rejtinga izdanja	J-1+	J-1	J-2	J-3, NJ, D
Kroll Bond Rating Agency
Ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica kratkoročnih kreditnih rejtinga	K1+	K1	K2, K3	B, C, D
Moody's Investors Service
Globalna ljestvica dugoročnih rejtinga	Aaa, Aa	A	Baa	Ba	B	Caa, Ca, C
Ljestvica rejtinga obvezničkih fondova	Aaa-bf, Aa-bf	A-bf	Baa-bf	Ba-bf	B-bf	Caa-bf, Ca-bf, C-bf
Globalna ljestvica kratkoročnih rejtinga	P-1	P-2	P-3	NP
Standard & Poor's Ratings Services
Ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga izdavatelja	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, R, SD/D
Ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga izdanja	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica rejtinga financijske snage osiguravatelja	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, SD/D, R
Ljestvica rejtinga kvalitete zajmova fonda	AAAf, AAf	Af	BBBf	BBf	Bf	CCCf
Ljestvica rejtinga gospodarskih subjekata srednje veličine		MM1	MM2	MM3, MM4	MM5, MM6	MM7, MM8, MMD
Ljestvica kratkoročnih kreditnih rejtinga izdavatelja	A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, R, SD/D
Ljestvica kratkoročnih kreditnih rejtinga izdanja	A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, D
Scope Ratings AG
Globalna ljestvica dugoročnih rejtinga	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC,C, D
Globalna ljestvica kratkoročnih rejtinga	S-1+	S-1	S-2	S-3, S-4
Spread Research
Međunarodna ljestvica dugoročnih rejtinga	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
The Economist Intelligence Unit Ltd
Ljestvica raspona kreditnog rejtinga države	AAA, AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D

12.10.2016

Službeni list Europske unije

L 275/19

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1800

оd 11. listopada 2016.

o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi s dodjelom procjena kreditnih rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika do objektivnog razmjera stupnja kreditne kvalitete u skladu s Direktivom 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (1), a posebno njezin članak 109.a stavak 1.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 111. stavkom 1. točkom (n) Direktive 2009/138/EZ dodjela procjena kreditnih rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika do objektivnog razmjera stupnja kreditne kvalitete u svrhu izračuna potrebnog solventnog kapitala („dodjela”) treba biti u skladu s upotrebom vanjskih procjena kreditnog rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika prilikom izračuna kapitalnih zahtjeva za kreditne institucije i financijske institucije, kako je određeno u Uredbi (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(2)

Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2016/1799 (3) uspostavlja se metodologija raspoređivanja koju se upotrebljava u vanjskim procjenama kreditnog rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika prilikom izračuna kapitalnih zahtjeva za kreditne institucije i financijske institucije, a posebice za pravila o tome kako se izrađuju relevantne procjene kreditnog rizika u skladu sa šest stupnjeva kreditne kvalitete propisanih u Uredbi (EU) br. 575/2013.

(3)

U svrhe izračuna potrebnog solventnog kapitala člankom 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/35 (4) propisano je da dodjela ovisi o sustavu od sedam stupnjeva kreditne kvalitete, za razliku od šest stupnjeva kreditne kvalitete propisanih Uredbom (EU) br. 575/2013 koji se upotrebljavaju u metodologiji raspodjele za kreditne institucije i financijske institucije.

(4)

Kako bi se postigla dosljednost koja se zahtijeva u članku 111. stavku 1. točki (n) Direktive 2009/138/EZ, dodjela se zasniva na metodologiji raspoređivanja za kreditne institucije i financijske institucije koja je, prema potrebi, podložna promjenama, pri čemu se u obzir uzima dodatni stupanj koji je propisan u sustavu stupnjeva kreditne kvalitete koji je relevantan za izračun potrebnog solventnog kapitala.

(5)

Ovom se Uredbom uspostavlja sustav dodjele pri čemu se u obzir uzimaju kvalitativni i kvantitativni čimbenici. Potrebno je izbjegavati izazivanje nepotrebnog znatno nepovoljnijeg položaja onim vanjskim institucijama za procjenu kreditnog rizika koje, zbog njihova kasnijeg izlaska na tržište, daju ograničene kvantitativne informacije radi pažljivog održavanja ravnoteže bonitetnih i tržišnih pitanja. Stoga, kada su kvantitativne informacije ograničene, potrebno je smanjiti relevantnost kvantitativnih čimbenika za određivanje raspoređivanja. Kad god to postane potrebno, potrebno je ažurirati raspoređivanje kako bi ono odražavalo kvantitativne informacije koje su prikupljene nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

(6)

Raspored dodjele primjenjuje se na procjene kreditnih rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika koje su agencije za kreditni rejting koje su registrirane ili certificirane u skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (5) ili središnje banke koje izdaju kreditne rejtinge na koje se ne primjenjuje ta Uredba, te na procjene kreditnih rizika koje je poduprla vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika (ECAI) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009.

(7)

Ova Uredba temelji se na nacrtu provedbenih tehničkih standarda koji su Komisiji dostavila europska nadzorna tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje te Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala).

(8)

Komisija je 29. ožujka 2016. obavijestila Zajednički odbor europskih nadzornih tijela o svojoj namjeri da potvrdi nacrt provedbenih tehničkih standarda s izmjenama kako bi osigurala ravnotežu između stabilnog bonitetnog pristupa i potrebe za izbjegavanjem još veće koncentracije na već veoma koncentriranom tržištu kreditnih rejtinga, kojim dominiraju tri velike vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika i čiji zajednički tržišni udio iznosi otprilike 90 %. Komisija je u svojoj obavijesti posebno istaknula potrebu za izbjegavanjem automatske primjene nakon tri godine konzervativnijeg raspoređivanja svim vanjskim institucijama za procjenu kreditnog rizika koje nisu proizvele dovoljno rejtinga i neovisno o kvaliteti njihovih rejtinga, jer bi se tim pristupom riskiralo stvaranje regulatornih prepreka ulasku na tržište i potkopalo konkurentni položaj manjih/novijih vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika samo zato što one ne proizvode jednako mnogo rejtinga kao velike uspješne tvrtke. Zajednički odbor europskih nadzornih tijela u svojem je službenom mišljenju od 12. svibnja 2016. potvrdio svoje početno stajalište i nije ponovno podnio provedbene tehničke standarde izmijenjene u skladu s izmjenama koje je predložila Komisija.

(9)

(10)

Europska nadzorna tijela provela su otvoreno javno savjetovanje o nacrtu provedbenih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala moguće povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (6), Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (7) i Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (8),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Dodjela procjena kreditnih rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika na objektivan razmjer stupnja kreditne kvalitete propisana je u Prilogu.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. listopada 2016.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 335, 17.12.2009., str. 1.

(2) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1799 od 7. listopada 2016. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi s raspoređivanjem procjena kreditnog rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika u skladu s člankom 136. stavcima 1. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (vidjeti str. 3. ovoga Službenog lista).

(4) Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/35 od 10. listopada 2014. o dopuni Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 12, 17.1.2015., str. 1.).

(5) Uredba (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (SL L 302, 17.11.2009., str. 1.).

(6) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

(7) Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).

(8) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).

PRILOG

Dodjela procjena kreditnih rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika na objektivan razmjer stupnja kreditne kvalitete

Stupanj kreditne kvalitete	0	1	2	3	4	5	6
AM Best Europe-Rating Services Ltd.
Ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga izdavatelja	aaa	aa+, aa, aa-	a+, a, a-	bbb+, bbb, bbb-	bb+, bb, bb-	b+, b, b-	ccc+, ccc, ccc-, cc, c, rs
Ljestvica dugoročnih rejtinga duga	aaa	aa+, aa, aa-	a+, a, a-	bbb+, bbb, bbb-	bb+, bb, bb-	b+, b, b-	ccc+, ccc, ccc-, cc, c, d
Ljestvica rejtinga financijske snage		A++, A+	A, A-	B++, B+	B, B-	C++, C+	C, C-, D, E, F, S
Ljestvica kratkoročnih rejtinga		AMB-1+	AMB-1-	AMB-2, AMB-3	AMB-4
ARC Ratings S.A.
Ljestvica srednjoročnih i dugoročnih rejtinga izdavatelja	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica srednjoročnih i dugoročnih rejtinga izdanja	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga izdavatelja		A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga izdanja		A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, D
ASSEKURATA Assekuranz Rating-Agentur GmbH
Ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC/C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga gospodarskih subjekata		A++	A		B, C, D
Axesor SA
Globalna ljestvica rejtinga	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D, E
BCRA – Credit Rating Agency AD
Ljestvica dugoročnih rejtinga banaka	AAA	AA	A	BBB	BB	B	C, D
Ljestvica dugoročnih rejtinga osiguranja	iAAA	iAA	iA	iBBB	iBB	iB	iC, iD
Ljestvica dugoročnih rejtinga gospodarskih subjekata	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica dugoročnih rejtinga općina	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica dugoročnih rejtinga izdanja	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga banaka		A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga gospodarskih subjekata		A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga općina		A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga izdanja		A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, D
Banque de France
Globalna ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga izdavatelja		3++	3+, 3	4+	4, 5+	5, 6	7, 8, 9, P
Capital Intelligence
Međunarodna ljestvica dugoročnih rejtinga izdavatelja	AAA	AA	A	BBB	BB	B	C, RS, SD, D
Međunarodna ljestvica dugoročnih rejtinga izdanja	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Međunarodna ljestvica kratkoročnih rejtinga izdavatelja		A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, D
Međunarodna ljestvica kratkoročnih rejtinga izdanja		A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, D
Cerved Rating Agency S.p.A.
Ljestvica dugoročnih rejtinga gospodarskih subjekata	A1.1	A1.2, A1.3	A2.1, A2.2, A3.1	B1.1, B1.2	B2.1, B2.2	C1.1	C1.2, C2.1
Creditreform Ratings AG
Ljestvica dugoročnih rejtinga	AAA	AA	A	BBB	BB	B	C, D
CRIF S.p.A.
Globalna ljestvica dugoročnih rejtinga	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, D1, D2
Dagong Europe Credit Rating
Ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica kratkoročnih kreditnih rejtinga		A-1		A-2, A-3	B, C, D
DBRS Ratings Limited
Ljestvica dugoročnih rejtinga obveza	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga komercijalnih zapisa i duga		R-1 H, R-1 M	R-1 L	R-2, R-3	R-4, R-5, D
Ljestvica rejtinga sposobnosti plaćanja potraživanja		IC-1	IC-2	IC-3	IC-4	IC-5	D
European Rating Agency
Ljestvica dugoročnih rejtinga			AAA, AA, A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga			S1	S2	S3, S4, NS
EuroRating Sp. z o.o.
Globalna ljestvica dugoročnih rejtinga	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Euler Hermes Rating
Globalna ljestvica dugoročnih rejtinga	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, SD, D
FERI EuroRating Services AG
Ljestvica rejtinga FERI EuroRating	AAA	AA	A		BBB, BB	B	CCC, CC, D
Fitch France S.A.S., Fitch Deutschland GmbH, Fitch Italia S.p.A., Fitch Polska S.A., Fitch Ratings España S.A.U., Fitch Ratings Limited UK, Fitch Ratings CIS Limited
Ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga izdavatelja	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, RD, D
Financijske obveze gospodarskih subjekata – ljestvica dugoročnih rejtinga	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C
Međunarodna ljestvica dugoročnih IFS rejtinga	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C
Ljestvica kratkoročnih rejtinga		F1+	F1	F2, F3	B, C, RD, D
Ljestvica kratkoročnih IFS rejtinga		F1+	F1	F2, F3	B, C
GBB-Rating Gesellschaft für Bonitätsbeurteilung GmbH
Globalna ljestvica dugoročnih rejtinga	AAA	AA		A, BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
ICAP Group S.A
Globalna ljestvica dugoročnih rejtinga			AA, A	BB, B	C, D	E, F	G, H
Japan Credit Rating Agency Ltd
Ljestvica dugoročnih rejtinga izdavatelja	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, LD, D
Ljestvica dugoročnih rejtinga izdanja	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica kratkoročnih rejtinga izdavatelja		J-1+	J-1	J-2	J-3, NJ, LD, D
Ljestvica kratkoročnih kreditnih rejtinga izdanja		J-1+	J-1	J-2	J-3, NJ, D
Kroll Bond Rating Agency
Ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica kratkoročnih kreditnih rejtinga		K1+	K1	K2, K3	B, C, D
Moody's Investors Service Cyprus Ltd, Moody's France S.A.S., Moody's Deutschland GmbH, Moody's Italia S.r.l., Moody's Investors Service España S.A., Moody's Investors Service Ltd
Globalna ljestvica dugoročnih rejtinga	Aaa	Aa	A	Baa	Ba	B	Caa, Ca, C
Ljestvica rejtinga obvezničkih fondova	Aaa-bf	Aa-bf	A-bf	Baa-bf	Ba-bf	B-bf	Caa-bf, Ca-bf, C-bf
Globalna ljestvica kratkoročnih rejtinga		P-1	P-2	P-3	NP
Standard & Poor's Credit Market Services France S.A.S., Standard & Poor's Credit Market Services Italy S.r.l., Standard & Poor's Credit Market Services Europe Limited
Ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga izdavatelja	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, R, SD/D
Ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga izdanja	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
Ljestvica rejtinga financijske snage osiguravatelja	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, SD/D, R
Ljestvica rejtinga kvalitete zajmova fonda	AAAf	AAf	Af	BBBf	BBf	Bf	CCCf
Ljestvica rejtinga gospodarskih subjekata srednje veličine			MM1	MM2	MM3, MM4	MM5, MM6	MM7, MM8, MMD
Ljestvica kratkoročnih kreditnih rejtinga izdavatelja		A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, R, SD/D
Ljestvica kratkoročnih kreditnih rejtinga izdanja		A-1+	A-1	A-2, A-3	B, C, D
Scope Rating
Globalna ljestvica dugoročnih rejtinga	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC,C, D
Globalna ljestvica kratkoročnih rejtinga		S-1+	S-1	S-2	S-3, S-4
Spread Research
Međunarodna ljestvica dugoročnih rejtinga	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D
The Economist Intelligence Unit Ltd
Ljestvica raspona kreditnog rejtinga države	AAA	AA	A	BBB	BB	B	CCC, CC, C, D

12.10.2016

Službeni list Europske unije

L 275/27

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1801

оd 11. listopada 2016.

o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi s raspoređivanjem procjena kreditnog rizika vanjskih institucija za sekuritizaciju u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (1), a posebno njezin članak 270. treći podstavak,

budući da:

(1)

Člankom 270. Uredbe (EU) br. 575/2013 zahtijeva se, za sve vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika (VIPKR), specifikacija toga kojim stupnjevima kreditne kvalitete iz poglavlja 5. te Uredbe odgovara relevantna kreditna procjena koju izdaje VIPKR („raspoređivanje”). VIPKR-ovi su agencije za kreditni rejting koje su registrirane ili certificirane u skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (2) ili središnje banke koje izdaju kreditne rejtinge koji su izuzeti od primjene te Uredbe.

(2)

Određeni slični pojmovi i koncepti kojima se koristi u Uredbi (EZ) br. 1060/2009 i u Uredbi (EU) br. 575/2013 mogu izazvati zabunu. „Kreditna procjena” termin je koji se upotrebljava u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 i za „oznake” raznih kategorija rejtinga VIPKR-ova i za dodjelu takvog rejtinga određenoj stavci. Međutim, u točkama (h) i (a) članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1060/2009 ta se dva koncepta jasno razlikuju upotrebom termina „kategorija rejtinga” i „kreditni rejting”. Da bi se izbjegla zbrka, uzimajući u obzir potrebu za tim da se na ta dva koncepta upućuje odvojeno te uzimajući u obzir komplementarnost tih dviju uredaba, ti bi se termini u ovoj Uredbi trebali upotrebljavati u smislu Uredbe (EZ) br. 1060/2009.

(3)

Člankom 267. Uredbe (EU) br. 575/2013 dopušteno je koristiti se kreditnim rejtinzima za određivanje pondera rizika sekuritizacijske pozicije samo ako je taj kreditni rejting izdao ili potvrdio VIPKR u skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009. Nadalje, člankom 268. točkom (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 korištenje kreditnim rejtingom VIPKR-a uvjetuje se time da VIPKR, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1060/2009, objavi postupke, metodologije, pretpostavke i ključne elemente na kojima su te procjene zasnovane. Osim toga člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1060/2009 predviđeno je da se kategorije rejtinga dodijeljene strukturiranim financijskim instrumentima jasno razlikuju u odnosu na kategorije rejtinga za ostale subjekte. Stoga je primjereno specificirati samo vezu između kreditnih procjena VIPKR-ova i stupnjeva kreditne kvalitete iz poglavlja 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 onih kategorija rejtinga za sekuritizacijske pozicije koje ispunjuju sve te uvjete.

(4)

Pri raspoređivanju kreditnog rejtinga za sekuritizacijske pozicije trebalo bi u obzir uzeti kvantitativne čimbenike, primjerice stope statusa neispunjavanja obveza, stope gubitka, povijesne rezultate kreditnih rejtinga, kao i kvalitativne čimbenike, primjerice obujam transakcija, metodologiju i značenje kategorija rejtinga. Trebalo bi međutim istaknuti da se sekuritizacijski kreditni rejtinzi primjenjuju na širok raspon transakcija, uz povijesne rezultate koji su tijekom financijske krize u razdoblju od 2007. do 2009. bili vrlo heterogeni. Nadalje, zbog te krize mijenjaju se i metodologije VIPKR-ova i Unijin regulatorni pristup sekuritizaciji, a o sekuritizacijskom okviru raspravlja se i na međunarodnoj razini. Kako bi se u obzir uzeli razvoj regulatornog okvira i heterogeni rezultati sekuritizacijskih kreditnih rejtinga te izbjegli poremećaji na sekuritizacijskom tržištu, potrebno je naglasiti kvalitativne aspekte u analizi dostupnih kvantitativnih podataka.

(5)

U kontekstu kvalitativne analize, da bi se osigurala objektivnost i dosljednost raspoređivanja te u cilju neometane tržišne tranzicije, potrebno je pouzdati se u raspoređivanje kreditnih procjena u odnosu na stupnjeve kreditne kvalitete objavljene 2006. na temelju članka 97. Direktive 2006/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3). Raspoređivanje koje se primjenjivalo na VIPKR-ove koji su u to vrijeme izdavali sekuritizacijske rejtinge nije se temeljilo samo na kvantitativnoj metodologiji raspoređivanja nego i na povijesnim dokazima koji su se odnosili na rezultate kreditnih rejtinga prije financijske krize. To raspoređivanje osmišljeno je kako bi se osigurala načelna objektivnost i dosljednost u okruženju obilježenom relativnim stupnjevima rizika izraženima različitim stupnjevima rejtinga koji su se primjenjivali pri dodjeli kreditnog rejtinga VIPKR-ova koji su u to vrijeme poslovali na sekuritizacijskom tržištu.

(6)

Novi VIPKR-ovi koji su na sekuritizacijsko tržište ušli nakon uspostave raspoređivanja 2006. na temelju članka 97. Direktive 2006/48/EZ nisu dodijelili dostatan broj rejtinga kako bi se povijesni rezultati tih rejtinga procijenili sa statističkom pouzdanošću. Bez obzira na to, raspoređivanje kreditnih procjena na stupnjeve kreditne kvalitete VIPKR-ova s dužim stažom treba proširiti na nove VIPKR-ove kako bi se uspostavila ravnoteža između toga da se osmisli razborito raspoređivanje za sve VIPKR-ove i izbjegne izazivanje nepovoljnijeg tržišnog položaja.

(7)

S obzirom na to da se za izračun iznosa rizikom ponderirane izloženosti prema standardiziranom pristupu za sekuritizaciju u skladu s člankom 251. Uredbe (EU) br. 575/2013 primjenjuju odvojeni stupnjevi kreditne kvalitete, koji se razlikuju od onih koji se primjenjuju na sekuritizacijske pozicije prema metodi zasnovanoj na rejtinzima iz članka 261. te Uredbe, trebalo bi predvidjeti odvojena raspoređivanja za standardizirani pristup i za metodu zasnovanu na rejtinzima.

(8)

I članak 251. i članak 261. Uredbe (EU) br. 575/2013 sadržavaju upućivanja na stupnjeve kreditne kvalitete za resekuritizacijske pozicije. Zbog toga su sekuritizacijskim okvirom Uredbe (EU) br. 575/2013 obuhvaćene i resekuritizacijske pozicije. Zato bi raspoređivanjem trebalo obuhvatiti kreditne rejtinge dodijeljene i sekuritizacijskim i resekuritizacijskim pozicijama.

(9)

Kad se završi tekuća regulatorna reforma u području kapitalnih zahtjeva primjenjivih na sekuritizacije te u cilju uzimanja u obzir novih povijesnih dokaza kojima je obuhvaćeno dostatno razdoblje nakon krize, raspoređivanje bi se trebalo ažurirati ako bi se na temelju dostupnih informacija moglo pridonijeti postizanju u cijelosti dosljedne i objektivne kvantitativne metodologije raspoređivanja u skladu s člankom 270. točkama (b) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 te uz intenzivnije razmatranje kvantitativnih dokaza.

(10)

S obzirom na istaknutost kvalitativnih aspekata u analizi rezultata sekuritizacijskog rejtinga nužno je redovito pratiti dostavljene podatke kako bi se u obzir uzeo doprinos revizije dodijeljenih raspoređivanja u slučaju bilježenja statusa neispunjivanja obveza sekuritizacijskih pozicija te kako bi se, ako je to prikladno, razmotrila izmjena u određivanju raspoređivanja u skladu s člankom 270. točkom (d) Uredbe (EU) br. 575/2013.

(11)	Ova se Uredba temelji na nacrtu provedbenih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo).

(12)

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provelo je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu provedbenih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analiziralo je moguće povezane troškove i koristi te zatražilo mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (4),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Tablice raspoređivanja prema standardiziranom pristupu

Veza između kategorije rejtinga svakog VIPKR-a za sekuritizacijske pozicije prema standardiziranom pristupu i stupnjeva kreditne kvalitete prema standardiziranom pristupu iz tablice 1. u članku 251. Uredbe (EU) br. 575/2013 utvrđena je u Prilogu I. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Tablice raspoređivanja prema metodi zasnovanoj na rejtinzima

Veza između kategorije rejtinga svakog VIPKR-a za sekuritizacijske pozicije prema IRB pristupu i stupnjeva kreditne kvalitete iz tablice 4. u članku 261. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 utvrđena je u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. listopada 2016.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 176, 27.6.2013., str. 1.

(2) Uredba (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (SL L 302, 17.11.2009., str. 1.).

(3) Direktiva 2006/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o osnivanju i obavljanju djelatnosti kreditnih institucija (SL L 177, 30.6.2006., str. 1.).

PRILOG I.

Tablica raspoređivanja prema standardiziranom pristupu u skladu s upućivanjem iz članka 1.

Stupanj kreditne kvalitete	1	2	3	4	Svi ostali
ARC Ratings S.A.
Srednjoročna i dugoročna izdanja	AAASF do AA-SF	A+SF do A-SF	BBB+SF do BBB-SF	BB+SF do BB-SF	Ispod BB-SF
Kratkoročna izdanja	A-1+SF, A-1SF	A-2SF	A-3SF		Ispod A-3SF
Axesor SA
Ljestvica rejtinga za strukturirano financiranje	AAA(sf) do AA-(sf)	A+(sf) do A-(sf)	BBB+(sf) do BBB-(sf)	BB+(sf) do BB-(sf)	Ispod BB-(sf)
Creditreform Ratings AG
Ljestvica dugoročnog rejtinga	AAA sf, AA- sf	A+ sf do A- sf	BBB+ sf do BBB- sf	BB+ sf do BB- sf	Ispod BB- sf
DBRS Ratings Limited
Ljestvica dugoročnog rejtinga obveza	AAA (sf) do AA (low) (sf)	A (high) (sf) do A (low) (sf)	BBB (high) (sf) do BBB (low) (sf)	BB (high) (sf) do BB (low) (sf)	Ispod BB (low) (sf)
Ljestvica kratkoročnih rejtinga komercijalnih zapisa i duga	R-1 (high) (sf) do R-1 (low) (sf)	R-2 (high) (sf) do R-2 (low) (sf)	R-3 (sf)		Ispod R-3 (sf)
FERI EuroRating Services AG
Ljestvica rejtinga	AAAsf do AA-sf	A+sf do A-sf	BBB+sf do BBB-sf	BB+sf do BB-sf	Ispod BB-sf
Fitch Ratings
Ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga izdavatelja	AAAsf do AA-sf	A+sf do A-sf	BBB+sf do BBB-sf	BB+sf do BB-sf	Ispod BB-sf
Ljestvica kratkoročnih rejtinga	F1+sf, F1sf	F2sf	F3sf		Ispod F3sf
Japan Credit Rating Agency Ltd
Ljestvica dugoročnih rejtinga izdavatelja	AAA do AA-	A+ do A-	BBB+ do BBB-	BB+ do BB-	Ispod BB-
Ljestvica kratkoročnih rejtinga izdavatelja	J-1+, J-1	J-2	J-3		Ispod J-3
Kroll Bond Rating Agency
Dugoročni krediti	AAA (sf) do AA- (sf)	A+ (sf) do A- (sf)	BBB+ (sf) do BBB- (sf)	BB+ (sf) do BB- (sf)	Ispod BB- (sf)
Kratkoročni krediti	K1+ (sf), K1 (sf)	K2 (sf)	K3 (sf)		Ispod K3 (sf)
Moody's Investors Service
Globalna ljestvica dugoročnih rejtinga	Aaa(sf) do Aa3(sf)	A1(sf) do A3(sf)	Baa1(sf) do Baa3(sf)	Ba1(sf) do Ba3(sf)	Ispod Ba3(sf)
Globalna ljestvica kratkoročnih rejtinga	P-1(sf)	P-2(sf)	P-3(sf)		NP(sf)
Standard & Poor's Ratings Services
Ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga izdavatelja	AAA (sf) do AA- (sf)	A+ (sf) do A- (sf)	BBB+ (sf) do BBB- (sf)	BB+ (sf) do BB- (sf)	Ispod BB- (sf)
Ljestvica kratkoročnih kreditnih rejtinga izdavatelja	A-1+ (sf), A-1 (sf)	A-2 (sf)	A-3 (sf)		Ispod A-3 (sf)
Scope Rating AG
Globalna ljestvica dugoročnih rejtinga	AAASF do AA-SF	A+SF do A-SF	BBB+SF do BBB-SF	BB+SF do BB-SF	Ispod BB-SF
Globalna ljestvica kratkoročnih rejtinga	S-1+SF, S-1SF	S-2SF	S-3SF		S-4SF

PRILOG II.

Tablica raspoređivanja prema metodi zasnovanoj na rejtinzima u skladu s upućivanjem iz članka 2.

Stupanj kreditne kvalitete

Svi ostali

ARC Ratings S.A.

Srednjoročna i dugoročna izdanja

AAASF

AA+SF do AA-SF

A+SF

ASF

A-SF

BBB+SF

BBBSF

BBB-SF

BB+SF

BBSF

BB-SF

Ispod BB-SF

Kratkoročna izdanja

A-1+SF, A-1SF

A-2SF

A-3SF

Ispod A-3SF

Axesor SA

Ljestvica rejtinga za strukturirano financiranje

AAA(sf)

AA+(sf) do AA-(sf)

A+(sf)

A(sf)

A-(sf)

BBB+(sf)

BBB(sf)

BBB-(sf)

BB+(sf)

BB(sf)

BB-(sf)

Ispod BB-(sf)

Creditreform Ratings AG

Ljestvica dugoročnog rejtinga

AAA sf

AA+ sf do AA- sf

A+ sf

A sf

A- sf

BBB+ sf

BBB sf

BBB- sf

BB+ sf

BB sf

BB- sf

Ispod BB- sf

DBRS Ratings Limited

Ljestvica dugoročnog rejtinga obveza

AAA (sf)

AA (high) (sf) do AA (low) (sf)

A (high) (sf)

A (sf)

A (low) (sf)

BBB (high) (sf)

BBB (sf)

BBB (low) (sf)

BB (high) (sf)

BB (sf)

BB (low) (sf)

Ispod BB (low) (sf)

Ljestvica kratkoročnih rejtinga komercijalnih zapisa i duga

R-1 (high) (sf) do R-1 (low) (sf)

R-2 (high) (sf) do R-2 (low) (sf)

R-3 (sf)

Ispod R-3 (sf)

FERI EuroRating Services AG

Ljestvica rejtinga

AAAsf

AA+sf do AA-sf

A+sf

Asf

A-sf

BBB+sf

BBBsf

BBB-sf

BB+sf

BBsf

BB-sf

Ispod BB-sf

Fitch Ratings

Ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga izdavatelja

AAAsf

AA+sf do AA-sf

A+sf

Asf

A-sf

BBB+sf

BBBsf

BBB-sf

BB+sf

BBsf

BB-sf

Ispod BB-sf

Ljestvica kratkoročnih rejtinga

F1+sf, F1sf

F2sf

F3sf

Ispod Bsf

Japan Credit Rating Agency Ltd

Ljestvica dugoročnih rejtinga izdavatelja

AAA

AA+ do AA-

A+

A-

BBB+

BBB

BBB-

BB+

BB-

Ispod BB-

Ljestvica kratkoročnih rejtinga izdavatelja

J-1+, J-1

J-2

J-3

Ispod J-3

Kroll Bond Rating Agency

Dugoročni krediti

AAA (sf)

AA+ (sf) do AA- (sf)

A+ (sf)

A (sf)

A- (sf)

BBB+ (sf)

BBB (sf)

BBB- (sf)

BB+ (sf)

BB (sf)

BB- (sf)

Ispod BB- (sf)

Kratkoročni krediti

K1+ (sf), K1 (sf)

K2 (sf)

K3 (sf)

Ispod K3 (sf)

Moody's Investors Service

Globalna ljestvica dugoročnih rejtinga

Aaa(sf)

Aa1(sf) do Aa3(sf)

A1(sf)

A2(sf)

A3(sf)

Baa1(sf)

Baa2(sf)

Baa3(sf)

Ba1(sf)

Ba2(sf)

Ba3(sf)

Ispod Ba3(sf)

Globalna ljestvica kratkoročnih rejtinga

P-1(sf)

P-2(sf)

P-3(sf)

NP(sf)

Standard & Poor's Ratings Services

Ljestvica dugoročnih kreditnih rejtinga izdavatelja

AAA (sf)

AA+ (sf) do AA- (sf)

A+ (sf)

A (sf)

A- (sf)

BBB+ (sf)

BBB (sf)

BBB- (sf)

BB+ (sf)

BB (sf)

BB- (sf)

Ispod BB- (sf)

Ljestvica kratkoročnih kreditnih rejtinga izdavatelja

A-1+ (sf), A-1 (sf)

A-2 (sf)

A-3 (sf)

Ispod A-3 (sf)

Scope Rating AG

Globalna ljestvica dugoročnih rejtinga

AAASF

AA+SF do AA-SF

A+SF

ASF

A-SF

BBB+SF

BBBSF

BBB-SF

BB+SF

BBSF

BB-SF

Ispod BB-SF

Globalna ljestvica kratkoročnih rejtinga

S-1+SF, S-1SF

S-2SF

S-3SF

S-4SF

12.10.2016

Službeni list Europske unije

L 275/39

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2016/1804

оd 10. listopada 2016.

o detaljnim pravilima za primjenu članaka 34. i 35. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 6351)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (1), a posebno njezin članak 35. stavak 6.,

nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom za ugovore o javnoj nabavi,

budući da:

(1)

Imajući u vidu rokove propisane za provođenje postupka na temelju članka 35. Direktive 2014/25/EU, potrebno je predvidjeti da zahtjevi koji se odnose na primjenjivost njezina članka 34. moraju sadržavati informacije koje su korisne i relevantne za procjenu zahtjeva. U tu je svrhu potrebno sastaviti popis informacija koje takvi zahtjevi trebaju sadržavati te drugih praktičnih postupaka koji se na njih odnose.

(2)

Kako bi se zajamčila pravna sigurnost te u svrhu transparentnosti, obavijesti o primitku ili povlačenju zahtjeva koji se odnose na primjenjivost članka 34. Direktive 2014/25/EU, obavijesti o produljenju ili suspenziji roka u kojem Komisija donosi provedbene akte koji se odnose na te zahtjeve i obavijesti o primjenjivosti članka 34. u slučaju da u određenom roku nije donesen provedbeni akt trebaju biti objavljene u Službenom listu Europske unije. Isto je tako potrebno utvrditi koje informacije trebaju biti sadržane u tim obavijestima.

(3)

Kad je riječ posebno o informacijama koje se zahtijevaju i o tekstu obavijesti, ova se Odluka temelji na iskustvu stečenom primjenom Odluke Komisije 2005/15/EZ (2) u kojoj su utvrđena detaljna pravila za primjenu postupka iz članka 30. Direktive 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) jer su materijalni uvjeti za izuzimanje djelatnosti od odredbi Direktive 2004/17/EZ uglavnom jednaki onima iz članka 34. Direktive 2014/25/EU.

(4)	Potrebno je napomenuti da se procjenom izravne izloženosti tržišnom natjecanju koja se može izvršiti u kontekstu Direktive 2014/25/EU ne dovodi u pitanje potpuna primjena zakona o tržišnom natjecanju.

(5)	Ova bi Odluka trebala zamijeniti Odluku 2005/15/EZ donesenu na temelju Direktive 2004/17/EZ. Odluku 2005/15/EZ trebalo bi stoga staviti izvan snage,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Zahtjevi koji se odnose na primjenjivost članka 34. Direktive 2014/25/EU podneseni u skladu s člankom 35. te Direktive („zahtjevi koji se odnose na primjenjivost članka 34.”) sadržavaju barem informacije navedene u Prilogu I. ovoj Odluci. Ti su zahtjevi u skladu sa strukturom Priloga I. ovoj Odluci.

2. Ako je neovisno nacionalno tijelo nadležno za dotičnu djelatnost donijelo obrazloženo i utemeljeno stajalište, kako je navedeno u članku 35. Direktive 2014/25/EU, ono se prilaže zahtjevu.

3. Osim u posebnim slučajevima navedenima u članku 40. stavku 1. četvrtom podstavku te ako je opća upotreba elektroničkih sredstava komunikacije odgođena u skladu s člankom 106. stavkom 2. Direktive 2014/25/EU, zahtjevi iz stavka 1. i stajališta iz stavka 2. dostavljaju se u elektroničkom obliku na adresu e-pošte u tu svrhu naznačenu na internetskim stranicama Komisije i priopćavaju državama članicama.

4. Ako zahtjev iz stavka 1. ili stajalište iz stavka 2. nije dostavljeno u elektroničkom obliku u skladu s člankom 40. stavkom 1. ili člankom 106. stavkom 2. Direktive 2014/25/EU, dostavlja se u tri primjerka poštom ili drugom odgovarajućom kurirskom službom na adresu Komisije objavljenu na njezinim internetskim stranicama i priopćava državama članicama.

Članak 2.

1. Ako Komisija zaprimi zahtjev koji se odnosi na primjenjivost članka 34. i ako se smatra da pristup tržištu nije ograničen u skladu s člankom 34. stavkom 3. prvim podstavkom Direktive 2014/25/EU, Komisija objavljuje obavijest koja sadržava informacije navedene u dijelu A Priloga II. ovoj Odluci.

Ako Komisija zaprimi zahtjev koji se odnosi na primjenjivost članka 34. i ako se slobodan pristup tržištu ne može pretpostaviti u skladu s člankom 34. stavkom 3. prvim podstavkom Direktive 2014/25/EU, Komisija objavljuje obavijest koja sadržava informacije navedene u dijelu B Priloga II. ovoj Odluci.

2. Ako je rok za donošenje provedbenih akata iz članka 35. Direktive 2014/25/EU produljen u skladu sa stavkom 1. četvrtim podstavkom Priloga IV. toj Direktivi, Komisija objavljuje obavijest koja sadržava informacije navedene u dijelu A Priloga III. ovoj Odluci.

3. Ako je rok za donošenje provedbenih akata iz članka 35. Direktive 2014/25/EU suspendiran u skladu sa stavkom 2. Priloga IV. toj Direktivi, Komisija objavljuje obavijest koja sadržava informacije navedene u dijelu B Priloga III. ovoj Odluci. Po isteku suspenzije Komisija objavljuje obavijest koja sadržava informacije navedene u dijelu C Priloga III. ovoj Odluci.

4. Ako podnositelj zahtjeva povuče zahtjev koji se odnosi na primjenjivost članka 34. Direktive 2014/25/EU, Komisija objavljuje obavijest koja sadržava informacije navedene u dijelu D Priloga III. ovoj Odluci.

5. Ako ugovori kojima se namjerava omogućiti obavljanje određene djelatnosti i projektni natječaji koji se provode za obavljanje takve djelatnosti prestanu biti predmetom Direktive 2014/25/EU jer Komisija nije donijela provedbeni akt u roku određenom u Prilogu IV. toj Direktivi, Komisija objavljuje obavijest koja sadržava informacije navedene u Prilogu IV. ovoj Odluci.

6. Informacije predviđene u obavijestima navedenima u prilozima II. III. i IV. mogu se, prema potrebi, mijenjati i upotpunjavati, na primjer u slučaju znatne izmjene već podnesenog zahtjeva u skladu s člankom 35. stavkom 4. Direktive 2014/25/EU.

7. Obavijesti iz stavaka od 1. do 5. objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

Članak 3.

Odluka 2005/15/EZ stavlja se izvan snage.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. listopada 2016.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 94, 28.3.2014., str. 243.

(2) Odluka Komisije 2005/15/EZ od 7. siječnja 2005. o detaljnim pravilima za primjenu postupka iz članka 30. Direktive 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga (SL L 7, 11.1.2005., str. 7.).

(3) Direktiva 2004/17/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga (SL L 134, 30.4.2004., str. 1.).

PRILOG I.

INFORMACIJE KOJE TREBAJU BITI NAVEDENE U ZAHTJEVIMA KOJI SE ODNOSE NA PRIMJENJIVOST ČLANKA 34. DIREKTIVE 2014/25/EU

1. Odjeljak 1. – Identitet i status podnositelja zahtjeva

Člankom 35. Direktive 2014/25/EU predviđeno je da zahtjeve koji se odnose na primjenjivost članka 34. podnose države članice ili, ako zakonodavstvo dotične države članice to dopušta, naručitelji. Ovisno o slučaju, izraz „podnositelj zahtjeva” može se odnositi na državu članicu ili naručitelje. Taj se izraz koristi samo zbog jednostavnosti.

1.1. Puni naziv i adresa podnositelja zahtjeva:

U slučaju da djelatnost obuhvaćenu ovim zahtjevom obavljaju poduzeća koja su povezana (1) s podnositeljem prijave, smatra se da se izraz „podnositelj prijave” odnosi i na subjekt naveden pod 1.1. i na dotična povezana poduzeća. Stoga je, posebno kad je riječ o odjeljcima 5. i 6. navedenima u nastavku, potrebno dostaviti tražene informacije za „podnositelja prijave”, kako je određeno.

1.2. Status podnositelja zahtjeva: javni naručitelj (2), javno poduzeće (3) ili privatno poduzeće?

1.3. Za javnog naručitelja: podnosite li zahtjev za svoju državu članicu i u njezino ime?

Ako je odgovor potvrdan, dostavite tražene informacije za svaku točku navedenu u odjeljcima od 2. do uključivo 6. Posebno s obzirom na točke iz odjeljaka 5. i 6., navedite potrebne informacije za svaki od subjekata koji obavljaju djelatnosti obuhvaćene ovim zahtjevom. Međutim, ako je takvih subjekata mnogo, informacije mogu biti ograničene na one subjekte čiji je udio na dotičnom geografskom tržištu 10 % ili više (4). Ako su informacije slične ili iste za nekoliko subjekata, ti subjekti mogu biti grupirani, uz uvjet da je to naznačeno.

1.4. Za naručitelje (javne naručitelje, javna poduzeća i privatna poduzeća koja obavljaju jednu od djelatnosti na koje se odnosi Direktiva 2014/25/EU (5)): navedite odredbu nacionalnog propisa u kojoj je određeno da naručitelji mogu podnositi zahtjeve na temelju članka 35.

2. Odjeljak 2. – Opis djelatnosti obuhvaćene ovim zahtjevom

2.1. Opišite djelatnost na koju se, prema vašem mišljenju, primjenjuju uvjeti iz članka 34. stavka 1. (6). Dotična djelatnost može biti dio većeg sektora (7) ili se može obavljati samo u određenim dijelovima dotične države članice.

2.2. Ako nije riječ o državnom području kao cjelini, naznačite područje u kojem se obavlja djelatnost obuhvaćena ovim zahtjevom. Navedite samo ono područje u kojem smatrate da su ispunjeni uvjeti iz članka 34. stavka 1.

3. Odjeljak 3. – Relevantno tržište

Mjerodavno tržište proizvoda sastoji se od svih proizvoda i/ili usluga koje kupci smatraju međusobno zamjenjivima ili zamjenjivima zbog njihovih karakteristika, cijena ili namijenjene svrhe (8).

Sljedeći se čimbenici obično smatraju bitnima za određivanje mjerodavnog tržišta proizvoda te ih je pri provođenju analize potrebno uzeti u obzir (9):

—	vlastita i unakrsna cjenovna elastičnost potražnje relevantnih proizvoda i/ili usluga,

—	bilo koje razlike u krajnjoj upotrebi proizvoda,

—	razlike u cijeni između dva proizvoda,

—	cijena prelaska s jednog proizvoda na drugi, u slučaju dva potencijalno konkurentna proizvoda,

—	uspostavljene ili uvriježene sklonosti kupaca prema jednoj vrsti ili kategoriji proizvoda,

—	klasifikacija proizvoda (klasifikacije koje primjenjuju trgovinska udruženja itd.).

Mjerodavno geografsko tržište sastoji se od područja u kojima dotični subjekti sudjeluju u ponudi i potražnji proizvoda ili usluga, u kojima su uvjeti tržišnog natjecanja dovoljno homogeni i razlikuju se od susjednih područja jer su posebno uvjeti tržišnog natjecanja znatno drugačiji u tim područjima (10).

Čimbenici koji su važni za ocjenu mjerodavnog geografskog tržišta uključuju (11):

—	prirodu i karakteristike dotičnog proizvoda ili dotične usluge,

—	postojanje zapreka za ulazak na tržište,

—	sklonosti potrošača,

—	znatne razlike u tržišnim udjelima ili u cijeni između susjednih područja,

—	troškove prijevoza.

3.1. U kontekstu navedenog objasnite definiciju mjerodavnog tržišta proizvoda ili više njih koja, prema vašem mišljenju, treba biti temelj za analizu Komisije.

U odgovoru navedite razloge za pretpostavke ili zaključke, potkrijepljene odgovarajućim empirijskim dokazima (12), i objasnite na koji su način prethodno navedeni čimbenici uzeti u obzir. Posebno navedite konkretne proizvode ili usluge na koje neposredno ili posredno utječe ovaj zahtjev te kategorije proizvoda koji se smatraju pogodnim zamjenama prema vašoj definiciji tržišta.

U pitanjima u nastavku, ta definicija ili više njih navode se kao „mjerodavno tržište proizvoda ili više njih”.

3.2. Objasnite definiciju mjerodavnog geografskog tržišta ili više njih koja, prema vašem mišljenju, treba biti temelj za analizu Komisije. U odgovoru navedite razloge za pretpostavke ili zaključke, potkrijepljene odgovarajućim empirijskim dokazima (13), i objasnite na koji su način navedeni čimbenici uzeti u obzir. Posebno navedite geografsko područje na kojem su dotični subjekt ili više njih aktivni na mjerodavnom tržištu proizvoda i, ako smatrate da mjerodavno geografsko tržište obuhvaća više od jedne države članice, navedite razloge za to.

U pitanjima u nastavku, ta definicija ili više njih navode se kao „mjerodavno geografsko tržište ili više njih”.

4. Odjeljak 4. – Primjenjivost zakonodavnih akata iz Priloga III. Direktivi 2014/25/EU

4.1. Je li djelatnost obuhvaćena ovim zahtjevom podložna nekom od zakonodavnih akata iz Priloga III. Direktive 2014/25/EU (14)? Ako je odgovor potvrdan, navedite nacionalni propis ili više njih kojima se prenosi dotični propis Unije.

5. Odjeljak 5. – Informacije o mjerodavnom tržištu i pristupu tome tržištu

Ovaj odjeljak mora biti popunjen bez obzira na odgovor na točku 4.1.

Za određene djelatnosti ili činjenično stanje određenog podnositelja zahtjeva neke točke možda nisu važne. U tom slučaju naznačite svaku točku koja se na vas ne primjenjuje.

Podnositelj zahtjeva može navesti samo precizno upućivanje na svaku točku odgovarajućeg dijela obrazloženog i opravdanog stajališta iz članka 35. Direktive 2014/25/EU koje je donijelo neovisno nacionalno tijelo nadležno za dotičnu djelatnost, a u kojem se analiziraju dotične točke.

5.1. Navedite razloge zašto smatrate da pristup relevantnom tržištu nije ograničen.

5.2. Za svako relevantno tržište, za svaku od posljednje tri financijske godine (15) i za svako od sljedećih područja:

(a)	područje EGP-a;

(b)	EU u cjelini;

(c)	područje država EFTA-e u cjelini;

(d)	svaku državu članicu i svaku državu EFTA-e u kojoj podnositelj zahtjeva obavlja djelatnost; i

(e)	mjerodavno geografsko tržište (16), ako podnositelj zahtjeva smatra da je riječ o različitom tržištu,

navedite informacije iz točaka od 5.2.1. do 5.2.9.:

5.2.1.

procjena ukupne veličine tržišta u smislu prodajne vrijednosti (u eurima) i volumena (jedinice) (17), navodeći temelj za izračune i upotrijebljene izvore te prilažući dokumentaciju, ako takva postoji, radi potvrde tih izračuna;

5.2.2.

prodaja u vrijednosti i volumenu, kao i procjena tržišnog udjela podnositelja zahtjeva;

5.2.3.

procjena tržišnog udjela u vrijednosti (prema potrebi i u volumenu) svih konkurenata (uključujući uvoznike) koji imaju najmanje 10 % geografskog tržišta koje se uzima u obzir. Dostavite dokumentaciju, ako takva postoji, radi potvrde izračuna tih tržišnih udjela, kao i nazive tih konkurenata, njihove adrese, telefonske brojeve, brojeve telefaksa i prikladne osobe za kontakt;

5.2.4.

procjena ukupne vrijednosti, volumena i izvora uvoza izvan područja EGP-a te navedite:

(a)	udio uvoza koji se može pripisati podnositelju zahtjeva;

(b)	procjenu koliko bilo kakve kvote, carinske i necarinske zapreke trgovini čine zapreku tom uvozu; i

(c)	procjenu opsega u kojem prijevoz i drugi troškovi utječu na taj uvoz;

5.2.5.

koliko trgovinu između država unutar područja EGP-a narušavaju:

(a)	troškovi prijevoza i ostali troškovi; i

(b)	ostale necarinske zapreke trgovini;

5.2.6.

način na koji podnositelj zahtjeva proizvodi i prodaje proizvode i usluge, na primjer, jesu li proizvedeni lokalno ili se prodaju kroz lokalne distribucijske mreže;

5.2.7.

usporedba cijena podnositelja zahtjeva i cijena njegovih konkurenata u svakoj državi članici i državi EFTA-e i slična usporedba cijena između EU-a, država EFTA-e i ostalih područja gdje se ti proizvodi proizvode (npr. istočna Europa, Sjedinjene Američke Države, Japan ili bilo koje drugo odgovarajuće područje);

5.2.8.

priroda i doseg vertikalne integracije podnositelja zahtjeva u usporedbi s najvećim konkurentima;

5.2.9.

informacije o strukturi troškova podnositelja zahtjeva (18). Isto tako, navedite svu imovinu ili infrastrukturu koja se koristi zajedno s ostalim subjektima ili upotrebljava za obavljanje više od jedne djelatnosti obuhvaćene Direktivom 2014/25/EU. Ako upotreba takve imovine ili infrastrukture podliježe posebnim uvjetima, kao što su obveza pružanja univerzalne usluge ili posebna prava, navedite pojedinosti.

5.3. Navedite sljedeće informacije:

5.3.1. Je li tijekom posljednjih pet godina bilo znatnih ulazaka na geografsko tržište/geografska tržišta kad je riječ o relevantnim proizvodima (19)? Ako je odgovor potvrdan, ako je to moguće, navedite naziv, adresu, telefonski broj, broj telefaksa dotičnog poduzeća, kao i prikladnu osobu za kontakt te procjenu njegova trenutačnog tržišnog udjela.

5.3.2. Prema mišljenju podnositelja zahtjeva, postoje li poduzeća (uključujući ona koja trenutačno djeluju samo na tržištima izvan EU-a ili izvan EGP-a) koja bi mogla ući na tržište? Ako je odgovor potvrdan, objasnite zašto i navedite naziv takvih poduzeća, njihove adrese, telefonske brojeve, brojeve telefaksa i primjerene osobe za kontakt te procijenite kad će se taj ulazak vjerojatno dogoditi.

5.3.3. Opišite razne čimbenike koji utječu na ulazak na relevantna tržišta, iz geografske i proizvodne perspektive. Pritom, prema potrebi, uzmite u obzir sljedeće:

(a)	ukupne troškove ulaska (istraživanje i razvoj, potrebne sustave distribucije, promotivne aktivnosti, oglašavanje, uslugu nakon prodaje itd.) na razini jednakoj onoj značajnog uspješnog konkurenta navodeći tržišni udio takvog konkurenta;

(b)	zakonske ili regulatorne prepreke ulasku, poput vladinih odobrenja ili postojanja bilo kakvih normi;

(c)	sva ograničenja proizašla iz postojanja patenata, znanja i iskustava te ostalih prava intelektualnog vlasništva na tim tržištima te sva ograničenja proizašla iz licenciranja takvih prava;

(d)	je li podnositelj zahtjeva nositelj licence ili davatelj licence za upotrebu patenata, znanja i iskustava te ostalih prava na relevantnim tržištima;

(e)	važnost ekonomije razmjera za proizvodnju proizvoda na relevantnim tržištima;

(f)	pristup izvorima opskrbe, kao što je dostupnost sirovina.

ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

5.3.4. Koliko su istraživanje i razvoj važni za sposobnost održavanja dugoročne konkurentnosti poduzeća koje djeluje na relevantnom tržištu ili više njih? Objasnite prirodu istraživanja i razvoja koje provodi podnositelj zahtjeva na relevantnim tržištima.

Pri tome, prema potrebi, uzmite u obzir sljedeće:

(a)	trendove i intenzitet istraživanja i razvoja (20) na tim tržištima i kad je riječ o podnositelju zahtjeva;

(b)	tehnološki razvoj na tim tržištima tijekom odgovarajućeg vremenskog razdoblja (posebno razvoj proizvoda i/ili usluga, proizvodnih procesa, sustava distribucije itd.);

(c)	glavne inovacije na tim tržištima i poduzeća koja su ih uvela;

(d)	ciklus inovacija na tim tržištima i položaj stranaka u tom ciklusu inovacija.

SPORAZUMI O SURADNJI

5.3.5. Postoje li na relevantnim tržištima sporazumi o suradnji (horizontalni i vertikalni)?

5.3.6. Navedite pojedinosti o najvažnijim sporazumima o suradnji koje je podnositelj zahtjeva sklopio na relevantnim tržištima, kao što su istraživanje i razvoj, licenciranje, zajednička proizvodnja, specijalizacija, distribucija, dugoročna opskrba i sporazumi o razmjeni informacija.

6. Odjeljak 6. – Izlaganje tržišnom natjecanju

Za određene djelatnosti ili činjenično stanje određenog podnositelja zahtjeva neke točke možda nisu važne. U tom slučaju naznačite svaku točku koja se na vas ne primjenjuje.

Prema članku 34. stavku 2. Direktive 2014/25/EU, odluka o tome je li aktivnost neposredno izložena tržišnom natjecanju mora se donijeti na temelju kriterija koji su u skladu s odredbama UFEU-a o tržišnom natjecanju, kao što su karakteristike dotične robe ili dotičnih usluga, postojanje alternativne robe ili alternativnih usluga, cijene te stvarna ili potencijalna prisutnost više dobavljača dotične robe ili dotičnih usluga.

6.1. Objasnite zašto smatrate da je djelatnost obuhvaćena ovim zahtjevom u potpunosti izložena tržišnom natjecanju na relevantnom tržištu proizvoda na relevantnom geografskom tržištu ili više njih. Posebno navedite sljedeće informacije:

OPĆI UVJETI NA RELEVANTNOM TRŽIŠTU

6.1.1. Navedite pet najvećih neovisnih dobavljača (21) podnositelja zahtjeva i njihove pojedinačne udjele u kupnjama koje obavlja podnositelj zahtjeva (kupnja sirovina ili robe koja se koristi u proizvodnji relevantnih proizvoda). Navedite nazive tih dobavljača, njihove adrese, telefonske brojeve, brojeve telefaksa i prikladne osobe za kontakt.

Navedite i poduzeća koja su povezana s podnositeljem zahtjeva te njihove pojedinačne udjele u kupnjama koje obavlja podnositelj zahtjeva (kupnja sirovina ili robe koja se koristi u proizvodnji relevantnih proizvoda). Navedite nazive tih poduzeća, njihove adrese, telefonske brojeve, brojeve telefaksa i prikladne osobe za kontakt.

STRUKTURA PONUDE NA RELEVANTNIM TRŽIŠTIMA

6.1.2. Opišite distribucijske kanale i mreže usluga nakon prodaje koji postoje na relevantnim tržištima. Pritom, prema potrebi, uzmite u obzir sljedeće:

(a)	postojeće sustave distribucije i njihovu važnost na tim tržištima. Obavljaju li distribuciju treće strane ili poduzeća povezana s podnositeljem zahtjeva?

(b)	postojeće mreže usluga nakon prodaje (npr. održavanje i popravci) i njihovu važnosti na tim tržištima. Pružaju li te usluge treće strane ili poduzeća povezana s podnositeljem zahtjeva?

6.1.3. Prema potrebi, dostavite procjenu ukupnog kapaciteta diljem EU-a i EFTA-e u posljednje tri godine. Koliki je bio kapacitet podnositelja zahtjeva i kolika je bila stopa iskorištenosti njegovih kapaciteta tijekom tog razdoblja?

6.1.4. Navedite sva druga razmatranja o ponudi koja smatrate bitnima.

STRUKTURA POTRAŽNJE NA RELEVANTNIM TRŽIŠTIMA

6.1.5. Navedite pet najvećih neovisnih kupaca podnositelja zahtjeva na relevantnom tržištu i njihove pojedinačne udjele u ukupnoj prodaji relevantnih proizvoda podnositelja zahtjeva. Navedite nazive svakog od tih kupaca, njihove adrese, telefonske brojeve, brojeve telefaksa i prikladne osobe za kontakt.

6.1.6. Objasnite strukturu potražnje u smislu:

(a)	različitih faza tržišta, npr. pokretanja, širenja, sazrijevanja i opadanja, kao i predviđanje stope rasta potražnje;

(b)	važnosti sklonosti kupaca, u smislu vjernosti određenoj marki, razlikovanja proizvoda i pružanja cjelovitog raspona proizvoda;

(c)	stupnja koncentracije ili raspršenosti potražnje;

(d)	segmentacije kupaca u različite skupine s opisom „tipičnog kupca” u svakoj skupini;

(e)	važnosti ekskluzivnih ugovora o distribuciji te drugih dugoročnih ugovora;

(f)	značaja javnih naručitelja, državnih poduzeća ili sličnih tijela kao izvora potražnje.

6.1.7. Procijenite stupanj aktivnosti kupca u smislu promjene dobavljača i ponovnog sklapanja ugovora u posljednjih pet godina. Radi potvrđivanja procjena navedite i upotrijebljene izvore te potrebne dokumente, ako takvi postoje.

(1) U smislu članka 29. stavka 1. Direktive 2014/25/EU, „ ‚povezano društvo’ znači bilo koje poduzeće čiji su godišnji financijski izvještaji konsolidirani s godišnjim financijskim izvještajima naručitelja u skladu sa zahtjevima Direktive 2013/34/EU” Europskog parlamenta i vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.). U članku 29. stavku 2. dodaje se da „u slučaju subjekata koji ne podliježu Direktivi 2013/34/EU ‚povezano društvo’ znači svako društvo koje:

(a)	može izravno ili neizravno biti podložno prevladavajućem utjecaju naručitelja;

(b)	može imati prevladavajući utjecaj na naručitelja; ili

(c)	zajedno s naručiteljem pod prevladavajućim je utjecajem drugog društva na osnovi vlasništva, financijskog sudjelovanja ili pravila po kojima su ta društva uređena.”

(2) Prema članku 3. Direktive 2014/25/EU „ ‚javni naručitelji’ znači tijela državne, regionalne ili lokalne vlasti, javnopravna tijela ili udruženja koja je osnovalo jedno ili nekoliko takvih tijela vlasti ili jedno ili više takvih javnopravnih tijela.

‚Javnopravna tijela’ znači tijela koja posjeduju sve od sljedećih značajki:

(a)	uspostavljena su posebno u svrhu zadovoljavanja potreba u općem interesu, a nisu industrijske ili trgovačke naravi;

(b)	imaju pravnu osobnost; i

(c)

većim dijelom financiraju ih tijela državne, regionalne ili lokalne vlasti ili druga javnopravna tijela ili su podložna upravljačkom nadzoru od strane tih tijela, ili imaju upravni, upraviteljski ili nadzorni odbor, a više od polovice članova tih odbora imenovala je država, regionalna ili lokalna tijela ili druga javnopravna tijela.”

(3) Prema članku 4. stavku 2. Direktive 2014/25/EU „ ‚javno poduzeće’ znači svako poduzeće u kojem javni naručitelji mogu imati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju svojeg vlasništva u njemu, svojeg financijskog sudjelovanja u njemu ili na temelju pravila kojima je ono uređeno.

Prevladavajući utjecaj od strane javnih naručitelja podrazumijeva se u bilo kojem od sljedećih slučajeva u kojima ti javni naručitelji, izravno ili neizravno:

(a)	drže većinu upisanog kapitala poduzeća;

(b)	kontroliraju većinu glasova koji se odnose na dionice koje je poduzeće izdalo;

(c)	mogu imenovati više od polovice upravnog, rukovodnog ili nadzornog tijela poduzeća.”

(4) Vidjeti odjeljak 3.

(5) Relevantne djelatnosti ili relevantni sektori mogu se sažeti na sljedeći način:

električna energija (proizvodnja, prijenos, distribucija); plin (proizvodnja, prijenos, distribucija); toplina (proizvodnja, prijenos, distribucija); ugljikovodici (vađenje); ugljen i ostala kruta goriva (istraživanje i vađenje); voda za piće (proizvodnja, prijenos, distribucija); gradski prijevoz (autobus, podzemna željeznica itd.); željeznice (prijevoz osoba i dobara; omogućivanje pristupa infrastrukturi i upravljanje stvarnim uslugama prijevoza, odnosno njihovo obavljanje); luke (morske ili riječne luke, infrastruktura koja će postati dostupna i upravljanje infrastrukturom/rad infrastrukture); zračne luke (omogućivanje pristupa infrastrukturi i upravljanje infrastrukturom/rad infrastrukture) i poštanske usluge. Za točne definicije navedenih djelatnosti vidjeti članke od 7. do 14. Direktive 2014/25/EU.

(6) „Ugovori kojima se namjerava omogućiti obavljanje djelatnosti koja se spominje u člancima od 8. do 14. nisu predmet ove Direktive ako država članica ili naručitelji, nakon podnošenja zahtjeva u skladu s člankom 35., mogu dokazati da je djelatnost koja se obavlja u toj državi članici izravno izložena natjecanju na tržištima kojima pristup nije ograničen; kao ni projektni natječaji koji se provode za obavljanje takve djelatnosti u tom geografskom području. …”

(7) Kao primjer može poslužiti proizvodnja električne energije samo na uobičajene načine, što je dio većeg sektora električne energije.

(8) Prema potrebi, navedite i jesu li proizvodi lako zamjenjivi; jesu li savršene zamjene, manje savršene zamjene ili djelomične zamjene.

Za svaki proizvod (za potrebe ove definicije izraz „proizvod” odnosi se na proizvode ili usluge) postoji velik broj zamjena. To uključuje sve zamjene koje se mogu zamisliti za dotični proizvod, tj. svi proizvodi koji mogu manje ili više ispuniti zahtjeve kupca. Raspon zamjena kreće se od vrlo sličnih (ili savršenih) zamjena (proizvodi koje bi kupci odmah odabrali, npr. u slučaju vrlo malog povećanja cijene dotičnog proizvoda) do zamjena koje se uvelike razlikuju od tog proizvoda (ili nesavršenih zamjena) (proizvodi koje bi kupci odabrali samo u slučaju znatnog povećanja cijene dotičnog proizvoda).

Pri definiranju relevantnog tržišta Komisija razmatra samo proizvode kojima se mogu lako zamijeniti dotični proizvodi. Lako zamjenjivi proizvodi su oni koje bi kupci odabrali zbog umjerenog, ali zamjetnog povećanja cijene dotičnog proizvoda (npr. 5 %). Na taj način Komisija može procijeniti konkurentnost u kontekstu relevantnog tržišta sačinjenog od svih proizvoda koje bi kupci lako odabrali.

Međutim, to ne znači da Komisija ne uzima u obzir ograničenja na natjecateljsko ponašanje dotičnih subjekata do kojih dolazi zbog postojanja nesavršenih zamjena (onih koje kupac ne bi odabrao zbog umjerenog, ali zamjetnog povećanja cijene dotičnog proizvoda (npr. 5 %)). Ti se učinci uzimaju u obzir nakon definiranja tržišta i kvantificiranja tržišnog udjela.

Stoga je važno da Komisija ima informacije o proizvodima kojima se mogu lako zamijeniti dotični proizvodi i o manje savršenim zamjenama. [Primjer savršene zamjene kad je riječ o potražnji: električna energija dobivena iz ugljena i ona proizvedena iz obnovljivih izvora].

Djelomičnim zamjenama smatraju se oni proizvodi i usluge koji su međusobno zamjenjivi samo unutar određenog geografskog područja, samo tijekom dijela godine ili samo pri određenim upotrebama [Primjer: u putničkom su prijevozu željeznica, podzemna željeznica, tramvaj i autobus djelomično međusobno zamjenjivi na nacionalnoj razini jer ti oblici prijevoza istodobno postoje samo na određenom geografskom području. Međutim, unutar tog područja, mogu se smatrati savršenim zamjenama.].

(9) Taj popis nije konačan i podnositelj zahtjeva može navesti druge čimbenike.

(10) Vidjeti članak 34. stavak 2. drugi podstavak Direktive 2014/25/EU.

(11) Taj popis nije konačan i podnositelj zahtjeva može navesti druge čimbenike.

(12) Odnosno činjenice i dokazi koji se mogu neovisno provjeriti. Sve provedene analize moraju se moći ponoviti na neovisan način. Ako postoje popratni dokazi proizašli iz empirijske analize, podnositelj zahtjeva mora posebno navesti izvore, neobrađene podatke i sve pojedinosti o posebnim tehničkim koracima poduzetima radi donošenja konačnih zaključaka.

(13) Odnosno činjenice i dokazi koji se mogu neovisno provjeriti. Sve provedene analize moraju se moći ponoviti na neovisan način. Ako postoje popratni dokazi proizašli iz empirijske analize, podnositelj zahtjeva mora posebno navesti izvore, neobrađene podatke i sve pojedinosti o posebnim tehničkim koracima poduzetima radi donošenja konačnih zaključaka.

(14) Prilog III. glasi:

A.	Prijenos ili distribucija plina ili toplinske energije Direktiva 2009/73/EZ

B.	Proizvodnja, prijenos ili distribucija električne energije Direktiva 2009/72/EZ

C.	Proizvodnja, prijevoz ili distribucija pitke vode [Nema unosa]

D.	Naručitelji u području željezničkih usluga Željeznički prijevoz tereta Direktiva 2012/34/EU Međunarodni željeznički prijevoz putnika Direktiva 2012/34/EU Željeznički prijevoz putnika u domaćem prometu [Nema unosa]

E.	Naručitelji u području usluga gradske željeznice, tramvaja, trolejbusa ili autobusa [Nema unosa]

F.	Naručitelji u području poštanskih usluga Direktiva 97/67/EZ

G.	Vađenje nafte ili plina Direktiva 94/22/EZ

H.	Istraživanje i vađenje ugljena ili drugih krutih goriva [Nema unosa]

I.	Naručitelji u području morskih ili riječnih luka, ili drugih terminalnih objekata [Nema unosa]

J.	Naručitelji u području instalacija zračne luke [Nema unosa]

(15) Informacije tražene pod naslovima 5.2.1. i 5.2.2. u nastavku trebaju se dostaviti za sva područja iz točaka (a), (b), (c), (d) i (e).

(16) Vidjeti odjeljak 3.

(17) Za dotična geografska područja vrijednost i volumen tržišta trebaju odražavati proizvodnju uvećanu za uvoz te umanjenu za izvoz.

(18) To prema potrebi obuhvaća sinergije do kojih može doći (npr. u slučaju zajedničke proizvodnje različitih proizvoda ili ponovne upotrebe nusproizvoda), uz kvantificiranje njihova razmjera. Štoviše, kad god je to moguće, informacije sadržavaju procjenu tržišnog položaja podnositelja zahtjeva kad je riječ o isplativosti (npr. usporedbom strukture troškova podnositelja zahtjeva sa strukturom troškova jednog od bliskih konkurenata i/ili strukturom troškova onih koji posluju u istoj industriji ili istom sektoru).

(19) Vidjeti odjeljak 3.

(20) Intenzitet istraživanja i razvoja definira se kao izdaci za istraživanje i razvoj u omjeru s prometom.

(21) Neovisni dobavljači su dobavljači koji nisu povezani s podnositeljem zahtjeva. Za definiciju povezanih poduzeća vidjeti bilješku 1. uz točku 1.1.

PRILOG II.

INFORMACIJE KOJE TREBAJU BITI NAVEDENE U OBAVIJESTIMA O ZAHTJEVIMA KOJI SE ODNOSE NA PRIMJENJIVOST ČLANKA 34. DIREKTIVE 2014/25/EU

A. Pristup tržištu smatra se neograničenim u skladu s člankom 34. stavkom 3. prvim podstavkom Direktive 2014/25/EU

Zahtjev [države članice/naručitelja (1)]

Komisija je […] primila zahtjev u skladu s člankom 35. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2). Prvi radni dan nakon primitka zahtjeva je […].

Ovaj zahtjev [ime relevantne države članice/naziv relevantnog naručitelja] (3) odnosi se na [kratko navođenje relevantnog sektora ili relevantne djelatnosti] u [toj državi/navedite ime dotične države članice]. U članku 34. Direktive 2014/25/EU navodi se da „ugovori kojima se namjerava omogućiti obavljanje djelatnosti koja se spominje u člancima od 8. do 14. nisu predmet ove Direktive ako država članica ili naručitelji, nakon podnošenja zahtjeva u skladu s člankom 35., mogu dokazati da je djelatnost koja se obavlja u toj državi članici izravno izložena natjecanju na tržištima kojima pristup nije ograničen; kao ni projektni natječaji koji se provode za obavljanje takve djelatnosti u tom geografskom području.” Ocjenom izravne izloženosti tržišnom natjecanju koja se može provesti u kontekstu Direktive 2014/25/EU ne dovodi se u pitanje potpuna primjena zakona o tržišnom natjecanju.

Komisiji je odobren rok od [90 (4)/105 (5)] (6) radnih dana za donošenje odluke o ovom zahtjevu, počevši od navedenog radnog dana. Taj rok stoga istječe […].

U skladu s člankom 35. stavkom 5. Direktive 2014/25/EU, daljnji zahtjevi koji se odnose na [kratko navođenje relevantnog sektora ili relevantne djelatnosti] u [ime dotične države članice] prije isteka roka započetog u pogledu ovog zahtjeva ne smatraju se novim postupcima i rješavaju se u kontekstu ovog zahtjeva.

B. Slobodan pristup tržištu ne može se pretpostaviti na temelju članka 34. stavka 3. prvog podstavka Direktive 2014/25/EU

Zahtjev [države članice/naručitelja (7)]

Komisija je […] primila zahtjev u skladu s člankom 35. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (8). Prvi radni dan nakon primitka zahtjeva je […].

Ovaj zahtjev [ime relevantne države članice/naziv relevantnog naručitelja] (9) odnosi se na [kratko navođenje relevantnog sektora ili relevantne djelatnosti] u [toj državi/navedite ime dotične države članice]. U članku 34. Direktive 2014/25/EU navodi se da „ugovori kojima se namjerava omogućiti obavljanje djelatnosti koja se spominje u člancima od 8. do 14. nisu predmet ove Direktive ako država članica ili naručitelji, nakon podnošenja zahtjeva u skladu s člankom 35., mogu dokazati da je djelatnost koja se obavlja u toj državi članici izravno izložena natjecanju na tržištima kojima pristup nije ograničen; kao ni projektni natječaji koji se provode za obavljanje takve djelatnosti u tom geografskom području.” Ocjenom izravne izloženosti tržišnom natjecanju koja se može provesti u kontekstu Direktive 2014/25/EU ne dovodi se u pitanje potpuna primjena zakona o tržišnom natjecanju.

Komisiji je odobren rok od [130 (10)/145 (11)] (12) radnih dana za donošenje odluke o ovom zahtjevu, počevši od navedenog radnog dana. Taj rok stoga istječe […].

(1) Izbrisati nepotrebno.

(2) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

(3) Izbrisati nepotrebno.

(4) U skladu sa stavkom 1.a Priloga IV. Direktivi 2014/25/EU.

(5) U skladu sa stavkom 1.a Priloga IV. Direktivi 2014/25/EU zajedno s drugim podstavkom navedenog stavka 1.

(6) Izbrisati nepotrebno: tih 105 radnih dana primjenjivat će se ako zahtjev nije popraćen obrazloženim i utemeljenim stajalištem, koje je donijelo neovisno nacionalno tijelo nadležno za dotičnu djelatnost koje temeljito analizira uvjete za moguću primjenjivost članka 34. stavka 1. na dotičnu djelatnost.

(7) Izbrisati nepotrebno.

(8) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

(9) Izbrisati nepotrebno.

(10) U skladu sa stavkom 1.b Priloga IV. Direktivi 2014/25/EU.

(11) U skladu sa stavkom 1.b Priloga IV. Direktivi 2014/25/EU zajedno s drugim podstavkom navedenog stavka 1.

(12) Izbrisati nepotrebno: tih 145 radnih dana primjenjivat će se ako zahtjev nije popraćen obrazloženim i utemeljenim stajalištem, koje je donijelo neovisno nacionalno tijelo nadležno za dotičnu djelatnost koje temeljito analizira uvjete za moguću primjenjivost članka 34. stavka 1. na dotičnu djelatnost.

PRILOG III.

INFORMACIJE KOJE TREBAJU BITI NAVEDENE U OBAVIJESTIMA O ZAHTJEVIMA KOJI SE ODNOSE NA PRIMJENJIVOST ČLANKA 34. DIREKTIVE 2014/25/EU – PRODULJENJE ILI SUSPENZIJA RAZDOBLJA ZA DONOŠENJE PROVEDBENIH AKATA ILI POVLAČENJE ZAHTJEVA

A. Produljenje razdoblja za donošenje provedbenih akata

Zahtjev [države članice/naručitelja (1)] – produljenje roka

Komisija je […] primila zahtjev u skladu s člankom 35. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2).

Ovaj zahtjev [ime dotične države članice/naziv relevantnog naručitelja] (3) odnosi se na [kratko navođenje relevantnog sektora ili relevantne djelatnosti] u [toj državi/navedite ime dotične države članice]. Relevantna je obavijest objavljena na stranici br. […] SLEU-a C br. […] od […]. [Prvotni/produljeni] (4) rok bio je […].

U skladu sa stavkom 1. četvrtim podstavkom Priloga IV. Direktivi 2014/25/EU Komisija može produljiti rok uz suglasnost onih koji su podnijeli zahtjev za predmetno izuzeće. Zbog kratko obrazloženje produljenja] te uz suglasnost [ime dotične države članice/naziv relevantnog naručitelja] (5), razdoblje u kojem Komisija treba donijeti odluku o ovom zahtjevu produljuje se za […] radnih dana.

Krajnji je rok stoga […].

B. Suspenzija razdoblja za donošenje provedbenih akata

Komisija je […] primila zahtjev u skladu s člankom 35. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6). Prvi radni dan nakon primitka zahtjeva bio je […], a prvotno razdoblje u kojem je Komisija trebala donijeti odluku o ovom zahtjevu bilo je [90/105/130/145] (7) radnih dana.

Ovaj zahtjev [ime relevantne države članice/naziv relevantnog naručitelja] (8) odnosi se na [kratko navođenje relevantnog sektora ili relevantne djelatnosti] u [toj državi/navedite ime dotične države članice]. Relevantna je obavijest objavljena na stranici br. […] SLEU-a C br. […] od […]. [Prvotni/produljeni] (9) rok bio je […].

U skladu sa stavkom 2. Priloga IV. Direktivi 2014/25/EU Komisija može zahtijevati da dotična država članica ili dotični naručitelj, ili neovisno nadležno nacionalno tijelo ili bilo koje drugo nadležno nacionalno tijelo dostavi sve potrebne informacije ili dopuni, odnosno pojasni informacije dostavljene u odgovarajućem roku. Dana […] Komisija je zatražila da se dodatne informacije dostave najkasnije do […].

U slučaju kašnjenja ili nepotpunih odgovora (10), prvotni se rok suspendira za razdoblje između isteka roka utvrđenog u zahtjevu za informacije i zaprimanja potpunih i točnih informacija.

Krajnji će rok stoga isteći [… (11)] radnih dana nakon primitka potpunih i točnih informacija.

C. Kraj suspenzije razdoblja za donošenje provedbenih akata

Komisija je […] primila zahtjev u skladu s člankom 35. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (12).

Ovaj zahtjev [ime relevantne države članice/naziv relevantnog naručitelja] (13) odnosi se na [kratko navođenje relevantnog sektora ili relevantne djelatnosti] u [toj državi/navedite ime dotične države članice]. Relevantna je obavijest objavljena na stranici br. […] SLEU-a C br. […] od […].

Dana […] Komisija je zatražila da se dodatne informacije dostave najkasnije do […]. Kako je najavljeno u obavijesti objavljenoj na stranici br. […] SLEU-a C br. […] od […], krajnji je rok produljen za […] radnih dana nakon primitka potpunih i točnih informacija. Potpune i točne informacije zaprimljene su […].

Krajnji je rok stoga […].

D. Povlačenje zahtjeva koji se odnosi na primjenjivost članka 34. Direktive 2014/25/EU

Komisija je […] primila zahtjev u skladu s člankom 35. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (14).

Ovaj zahtjev [ime relevantne države članice/naziv relevantnog naručitelja] (15) odnosi se na [kratko navođenje relevantnog sektora ili relevantne djelatnosti] u [toj državi/navedite ime dotične države članice]. Relevantna je obavijest objavljena na stranici br. […] SLEU-a C br. […] od […]. [Prvotni/produljeni] (16) rok bio je […].

Dana […] podnositelj zahtjeva povukao je zahtjev, koji se stoga smatra ništavnim. Zbog toga nema razloga za donošenje odluke o tome primjenjuje li se članak 34. Direktive 2014/25/EU na [kratko navođenje relevantnog sektora ili relevantne djelatnosti] u [toj državi/navedite ime dotične države članice]. Direktiva 2014/25/EU stoga se i dalje primjenjuje u skladu sa svojim odredbama u slučaju kad naručitelji dodjeljuju ugovore za obavljanje [kratko navođenje relevantnog sektora ili relevantne djelatnosti] u [navedite ime dotične države članice] i kad provode projektne natječaje za obavljanje te djelatnosti u tom geografskom području.

(1) Izbrisati nepotrebno.

(3) Izbrisati nepotrebno.

(4) Izbrisati nepotrebno.

(5) Izbrisati nepotrebno.

(6) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

(7) Izbrisati nepotrebno.

(8) Izbrisati nepotrebno.

(9) Izbrisati nepotrebno.

(10) Vidjeti drugu rečenicu navedenog stavka 2. Priloga IV.

(11) Prvotni broj raspoloživih radnih dana umanjen za broj radnih dana između prvog radnog dana nakon primitka zahtjeva za izuzeće i isteka roka za dostavu dodatnih informacija.

(12) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

(13) Izbrisati nepotrebno.

(14) Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).

(15) Izbrisati nepotrebno.

(16) Izbrisati nepotrebno.

PRILOG IV.

INFORMACIJE KOJE TREBAJU BITI NAVEDENE U OBAVIJESTIMA O ZAHTJEVIMA KOJI SE ODNOSE NA PRIMJENJIVOST ČLANKA 34. DIREKTIVE 2014/25/EU – PRIMJENJIVOST ČLANKA 34. STAVKA 1. DIREKTIVE U SLUČAJU KAD PROVEDBENI AKT NIJE DONESEN U ODREĐENOM ROKU

Zahtjev [države članice/naručitelja (1)]

Komisija je […] primila zahtjev u skladu s člankom 35. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2).

Ovaj zahtjev [ime relevantne države članice/naziv relevantnog naručitelja] (3) odnosi se na [kratko navođenje relevantnog sektora ili relevantne djelatnosti] u [toj državi/navedite ime dotične države članice]. Relevantna je obavijest objavljena na stranici br. […] SLEU-a C br. […] od […]. [Prvotni/produljeni] (4) rok bio je […].

Budući da je razdoblje za donošenje odluke isteklo […], a odluka nije donesena, članak 34. stavak 1. navedene Direktive smatra se primjenjivim. Stoga se odredbe Direktive 2014/25/EU ne primjenjuju na dodjelu ugovora za obavljanje [kratko navođenje relevantnog sektora ili relevantne djelatnosti] u [navedite ime dotične države članice] ni na projektne natječaje za obavljanje te djelatnosti u tom geografskom području.

(1) Izbrisati nepotrebno.

(3) Izbrisati nepotrebno.

(4) Izbrisati nepotrebno.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 275

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 59. 12. listopada 2016.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1798 оd 30. rujna 2016. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (ข้าวสังข์หยดเมืองพัทลุง (Khao Sangyod Muang Phatthalung) (ZOZP))	1
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1799 оd 7. listopada 2016. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi s raspoređivanjem procjena kreditnog rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika u skladu s člankom 136. stavcima 1. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	3
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1800 оd 11. listopada 2016. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi s dodjelom procjena kreditnih rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika do objektivnog razmjera stupnja kreditne kvalitete u skladu s Direktivom 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	19
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1801 оd 11. listopada 2016. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi s raspoređivanjem procjena kreditnog rizika vanjskih institucija za sekuritizaciju u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	27
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1802 оd 11. listopada 2016. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 414/2013 o određivanju postupka za odobravanje jednakih biocidnih proizvoda u skladu s Uredbom (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	34
		Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1803 оd 11. listopada 2016. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	37
		ODLUKE
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/1804 оd 10. listopada 2016. o detaljnim pravilima za primjenu članaka 34. i 35. Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga (priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 6351) ( 1 )	39

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	MA	173,9
0702 00 00	ZZ	173,9
0707 00 05	TR	132,0
0707 00 05	ZZ	132,0
0709 93 10	TR	131,1
0709 93 10	ZZ	131,1
0805 50 10	AR	92,8
	CL	103,2
	TR	104,3
	UY	51,2
	ZA	104,2
	ZZ	91,1
0806 10 10	BR	285,5
	EG	206,9
	TR	146,1
	US	210,1
	ZZ	212,2
0808 10 80	AR	100,0
	BR	100,2
	CL	154,6
	NZ	142,5
	US	141,5
	ZA	112,9
	ZZ	125,3
0808 30 90	CN	101,3
	TR	134,9
	ZZ	118,1


	(1) Tekst značajan za EGP