17.9.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 253/1

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

17.9.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 253/4

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/2078 (2) otvorene su godišnje carinske kvote za uvoz proizvoda iz sektora mesa peradi podrijetlom iz Ukrajine.

(2)

Količine obuhvaćene zahtjevima za uvozna prava podnesenima od 1. do 7. rujna 2016. za podrazdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2016. za kvotu rednog broja 09.4273 premašuju raspoložive količine. Stoga je potrebno odrediti u kojoj se mjeri uvozna prava mogu dodjeljivati i odrediti koeficijent dodjele koji će se primjenjivati na količine za koje je podnesen zahtjev, izračunan u skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe Komisije (EZ) br. 1301/2006 (3) u vezi s njezinim člankom 7. stavkom 2.

(3)

Kako bi se osigurala učinkovitost mjere, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

17.9.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 253/6

(1)

Dana 21. ožujka 2016. BDEW je elektroničkom poštom uputio zahtjev Komisiji u skladu s člankom 35. Direktive 2014/25/EU (dalje u tekstu: Zahtjev).

(2)

Zahtjev koji je podnio BDEW, udruga koja predstavlja poduzetnike u njemačkom energetskom sektoru i sektoru vodnog gospodarstva koji se smatraju naručiteljima u smislu članka 4. Direktive 2014/25/EU, odnosi se na sljedeće djelatnosti, kako je opisano u Zahtjevu:

(3)

Zahtjev je bio popraćen mišljenjem njemačkog Saveznog ureda za kartele – Bundeskartellamt (dalje u tekstu: BKartA) od 11. prosinca 2015. (dalje u tekstu: Mišljenje). U tom Mišljenju, BKartA ocjenjuje tržišta za maloprodajnu opskrbu električnom energijom i plinom te zaključuje da su uvjeti za izuzimanje maloprodajne opskrbe električnom energijom i plinom RLM i SLP potrošača ispunjeni.

(4)

Direktiva 2014/25/EU primjenjuje se na dodjelu ugovora za obavljanje djelatnosti povezanih s maloprodajnom opskrbom električnom energijom i plinom, osim ako je ta djelatnost izuzeta u skladu s člankom 34. te Direktive.

(5)

Člankom 34. Direktive 2014/25/EU predviđa se da ugovori kojima se namjerava omogućiti obavljanje jedne od djelatnosti na koje se Direktiva primjenjuje nisu predmet Direktive ako je u državi članici u kojoj se ta djelatnost obavlja ona izravno izložena natjecanju na tržištima kojima pristup nije ograničen. Izravno izlaganje tržišnom natjecanju ocjenjuje se na temelju objektivnih kriterija, uzimajući u obzir posebne značajke predmetnog sektora.

(6)

Smatra se da pristup tržištu nije ograničen ako je država članica provela i primijenila odredbe relevantnog zakonodavstva Zajednice kojim se otvara određeni sektor ili jedan njegov dio. To je zakonodavstvo navedeno u Prilogu III. Direktivi 2014/25/EU. Za sektor električne energije odnosi se na Direktivu 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2). Za sektor plina odnosi se na Direktivu 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(7)

Njemačka je prenijela direktive 2009/72/EZ i 2009/73/EZ u nacionalni Zakon o energetskoj industriji – Energiewirtschaftsgesetz (dalje u tekstu: EnWG). Prodaja električne energije i plina regulirana je u dijelu 4., članku 36. et seq. EnWG-a. Njemačka Uredba o standardnoj opskrbi električnom energijom – Stromgrundversorgungsverordnung (dalje u tekstu: StromGVV) (4) i Uredba o standardnoj opskrbi plinom – Gasgrundversorgungsverordnung (dalje u tekstu: GasGVV) (5) također sadržavaju posebne zakonske propise za prodaju električne energije i plina. Slijedom toga, u skladu s člankom 34. stavkom 1., pristup tržištu treba smatrati neograničenim na cijelom državnom području Savezne Republike Njemačke.

(8)

Izravno izlaganje tržišnom natjecanju treba procijeniti na temelju više pokazatelja, od kojih nijedan nije odlučujući sam po sebi. Za tržišta koja su predmet ove odluke tržišni udio glavnih sudionika na predmetnom tržištu kriterij je koji je potrebno uzeti u obzir. S obzirom na značajke dotičnih tržišta daljnje kriterije također treba uzeti u obzir.

(9)

Iako bi se u određenim slučajevima mogla razmotriti uža ili šira definicija tržišta, precizna definicija mjerodavnog tržišta može ostati otvorena za potrebe ove Odluke u mjeri u kojoj rezultat analize ostaje isti neovisno o tome temelji li se na užoj ili široj definiciji.

(10)

Ovom Odlukom ne dovodi se u pitanje primjena pravila o tržišnom natjecanju i drugim područjima prava Unije. Konkretno, kriteriji i metodologija upotrijebljeni za ocjenjivanje izravnog izlaganja tržišnom natjecanju na temelju članka 34. Direktive 2014/25/EU nisu nužno istovjetni onima upotrijebljenima za ocjenjivanje na temelju članka 101. ili 102. Ugovora ili Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (6). Ovu je točku potvrdio i Opći sud u nedavnoj presudi (7).

(11)

Treba imati na umu da je cilj ove Odluke utvrditi jesu li usluge na koje se odnosi Zahtjev izložene razini tržišnog natjecanja (na tržištima kojima pristup nije ograničen u smislu članka 34. Direktive 2014/25/EU) kojom će se osigurati da se, i u nedostatku discipline koja proizlazi iz detaljnih pravila o nabavi utvrđenih u Direktivi 2014/25/EU, javna nabava za obavljanje predmetnih djelatnosti provede na transparentan i nediskriminirajući način na temelju kriterija kojima se kupcima omogućuje utvrđivanje rješenja koje je sveukupno ekonomski najpovoljnije.

(12)

Na temelju presedana Komisije, mjerodavno tržište proizvoda za opskrbu električnom energijom na maloprodajnoj razini jest maloprodajno tržište električne energije (8). Što se tiče opskrbe električnom energijom krajnjih potrošača, Komisija razlikuje opskrbu malih potrošača (privatna kućanstva, mala poduzeća) i opskrbu velikih industrijskih potrošača priključenih na visoko i srednjenaponsku mrežu (industrijski i veliki komercijalni potrošači) (9). To se razlikovanje odnosi na različite zahtjeve i profile na strani potražnje te različite usluge i tehnologije na strani opskrbe (10).

(13)

Poput Komisije, BKartA također razlikuje male i velike potrošače koje se opskrbljuje električnom energijom na temelju njihova različitog potrošačkog ponašanja (11). Pri tome razlikuje potrošače čija se potrošnja električne energije bilježi mjerenjem potrošnje („RLM potrošači”) i potrošače čija se potrošnja električne energije naplaćuje na temelju standardnog profila opterećenja („SLP potrošači”).

(14)

RLM potrošači imaju godišnju potrošnju od više od 100 MWh i stoga su, u pravilu, industrijski ili veliki komercijalni potrošači (12). Zbog visokih troškova povezanih s RLM-om, to se isplati samo kada se dosegnu velike količine potrošnje. Uporaba električne energije kao čimbenika proizvodnje i troška karakteristična je za RLM potrošače. Za ovu skupinu potrošača uporaba električne energije karakterističan je čimbenik proizvodnje i troška u njihovoj vlastitoj proizvodnji. Potražnja je u biti orijentirana i strukturirana različito od potražnje SLP potrošača (13).

(15)

SLP potrošači korisnici su električne energije s relativno niskim količinama potrošnje. Oni su privatni korisnici (s potrošnjom do 10 000 KWh godišnje) i mala poduzeća (s godišnjom potrošnjom električne energije do 100 MWh) u smislu odjeljka 3. br. 22. njemačkog Zakona o energetskoj industriji (EnWG), koji kupuju energiju prvenstveno za svoju vlastitu potrošnju kod kuće ili za svoju vlastitu potrošnju u profesionalne, poljoprivredne ili poslovne svrhe (14).

(16)

BKartA definira tri dodatna odvojena tržišta proizvoda za opskrbu SLP potrošača (15):

(17)

Zahtjev obuhvaća tržište za opskrbu električnom energijom RLM potrošača i SLP potrošača s posebnim ugovorima. Zahtjev ne obuhvaća SLP tržište standardne opskrbe i tržište električne energije za grijanje, na kojima, prema Mišljenju BKartA-e, uvjeti za izuzeće nisu ispunjeni.

(18)

Komisija razlikuje sljedeća tržišta: opskrba prirodnim plinom i. malih potrošača (uključujući kućanstva) i ii. velikih potrošača koji su podijeljeni na velike industrijske potrošače i elektrane (19).

(19)

Prilikom definiranja tržišta, BKartA se usredotočuje na faze opskrbe i razlikuje opskrbu velikih i malih potrošača prirodnim plinom, razlikujući odvojena tržišta za opskrbu RLM i SLP potrošača (20). RLM potrošači imaju godišnju potrošnju od više od 1,5 GWh, dok SLP potrošači imaju godišnju potrošnju do 1,5 GWh (21).

(20)

Odstupajući od svoje ranije prakse pri donošenju odluka u odnosu na SLP potrošače, BKartA sada dodatno razlikuje – u sektoru električne energije:

(21)

Razlika između ova dva tržišta temelji se na činjenici da standardna i pomoćna opskrba uključuje praktično sveobuhvatnu obvezu sklapanja ugovora (23). Standardni opskrbljivač dužan je opskrbiti privatne potrošače, a odredbe i uvjeti opskrbe većim su dijelom propisani zakonom. Nadalje, postoji značajna razlika u cijeni između standardne opskrbe i opskrbe na temelju posebnih ugovora (24).

(22)

Zahtjev obuhvaća tržište za opskrbu plinom RLM potrošača i SLP potrošača s posebnim ugovorom.

(23)

S obzirom na čimbenike ispitane u uvodnim izjavama 12. do 21., za potrebe procjene jesu li uvjeti utvrđeni u članku 34. Direktive 2014/25/EU ispunjeni, te ne dovodeći u pitanje primjenu drugog zakonodavstva Unije, relevantna tržišta proizvoda su sljedeća:

(24)

U svojoj Odluci M.5496 Vattenfall/Nuon Energy (25) Komisija je utvrdila da je tržište za velike (ili RLM) potrošače u Njemačkoj nacionalno, dok za male potrošače i potrošače iz kategorije kućanstvo (ili SLP) može biti regionalno, ovisno o veličini distributera. Međutim, na kraju je ostavila otvorenom preciznu definiciju relevantnog zemljopisnog tržišta. U svojoj Odluci M. 7778 – Vattenfall/Engie/GASAG (26) Komisija je ponovno raspravila bi li i tržište za maloprodajnu opskrbu električnom energijom malih potrošača kao i tržište za maloprodajnu opskrbu plinom malih potrošača u Njemačkoj trebalo definirati kao regionalno te konačno ostavila definicije obaju tržišta otvorenima.

(25)

BKartA je utvrdila da je tržište za maloprodajnu opskrbu električnom energijom nacionalno i za RLM i za SLP potrošače. U potonjem slučaju, odstupila je od svoje ranije definicije tržišta povezane s mrežom, s obzirom na promjenu konkurentnih uvjeta potrošača s posebnim ugovorom, koji sada mogu birati među širokim rasponom opskrbljivača.

(26)

Iako većina regionalnih opskrbljivača koji nude posebne ugovore za SLP potrošače ima regionalni fokus, znatan (i sve veći) broj opskrbljivača trguje izvan vlastitog utvrđenog opskrbnog područja. 4 % svih opskrbljivača, što je istovjetno s više od 30 društava, opskrbljuje potrošače u 251 – 500 mrežnih područja, tj. na cijelom državnom području. Ostalih 56 poduzetnika posluje u više od 500 mrežnih područja, što pokriva cijelu zemlju.

(27)

Za potrebe ocjenjivanja jesu li uvjeti utvrđeni u članku 34. Direktive 2014/25/EU ispunjeni, te ne dovodeći u pitanje primjenu drugog zakonodavstva Unije, relevantno zemljopisno tržište za maloprodajnu opskrbu električnom energijom nacionalno je za RLM i SLP potrošače s posebnim ugovorom. Čak i ako bi se ocjena usredotočila na regionalnu razinu, usporediva tržišna ograničenja postojala bi na tržištu za maloprodajnu opskrbu električnom energijom malih potrošača.

(28)

U svojoj Odluci M.5467 RWE/Essent (27) Komisija je utvrdila da postoje dokazi da je maloprodajno tržište plina regionalno. Međutim, na kraju je ostavila otvorenom preciznu definiciju relevantnog zemljopisnog tržišta.

(29)

BKartA je utvrdila da je tržište za maloprodajnu opskrbu električnom energijom nacionalno i za RLM i za SLP potrošače. Odstupivši od svoje ranije definicije tržišta povezane s mrežom, BKartA je uočila promjene konkurentnih uvjeta za RLM i SLP potrošače s posebnim ugovorom, koji sada mogu birati među širokim rasponom opskrbljivača.

(30)

U svojoj Odluci o spajanju EWE/VNG-a (28) BKartA je detaljno ispitala okvirne uvjete sektora plina, provodeći mnoga istraživanja tržišta u kontekstu postupka. Zaključila je da je tržište za opskrbu RLM potrošača nacionalno, a nije više povezano s mrežom ili tržišnim područjem. BKartA je utvrdila da je brzorastuće tržišno natjecanje proželo tradicionalna područja distribucije. Za SLP potrošače BKartA je također zaključila da je tržište nacionalno. SLP potrošači mogu birati među dovoljnim brojem opskrbljivača (prosječno oko 10), čije maksimalne cijene nisu više od 10 % iznad najjeftinije stope. Iako većina opskrbljivača plinom ima regionalni fokus, više od 50 (ili 7 %) njih posluje na nacionalnoj osnovi.

(31)

Za potrebe ocjenjivanja jesu li uvjeti utvrđeni u članku 34. Direktive 2014/25/EU ispunjeni, te ne dovodeći u pitanje primjenu drugog zakonodavstva Unije, ove Odluke, Komisija će smatrati da je relevantno zemljopisno tržište za maloprodajnu opskrbu plinom nacionalno za RLM i SLP potrošače s posebnim ugovorom. Čak i ako bi se ocjena usredotočila na regionalnu razinu, usporediva tržišna ograničenja postojala bi na tržištu za maloprodajnu opskrbu plinom malih potrošača.

(32)

Ukupne količine otkupa električne energije u Njemačkoj su sljedeće, prema zajedničkom Izvješću o nadzoru koji su izradile njemačka nacionalna regulatorna agencija – Bundesnetzagentur (dalje u tekstu: BNetzA) i BKartA (dalje u tekstu: Izvješće o nadzoru):

(33)

S obzirom na raspodjelu prodaje svim potrošačima na njemačkom tržištu, podnositelj zahtjeva dostavio je podatke na temelju godišnjih podataka opskrbljivačima električne energije za 2012. To pokazuje da zajednički tržišni udio četiriju najvećih društava iznosi otprilike 41,6 %. Dva najveća opskrbljivača, RWE i E.ON, ne podliježu pravilima o javnoj nabavi.

(34)

Prema Izvješću o nadzoru iz 2015., ispitani opskrbljivači električne energije prodali su ukupno otprilike 268 TWh električne energije RLM potrošačima diljem Njemačke. Otprilike 88 TWh može se pripisati četirima najvećim poduzećima (RWE, Vattenfall, EnBW i E.ON) na tržištu za RLM potrošače. Rezultat toga je ukupni tržišni udio četiriju najvećih poduzeća na tom tržištu od otprilike 33 % (33).

(35)

Ukupno je SLP potrošačima s posebnim ugovorom u 2014. prodano otprilike 103 TWh, što odgovara 64 % ukupne količine prodane SLP potrošačima (34). U 2014. kumulativna prodaja četiriju najvećih poduzeća iznosila je otprilike 37 TWh, što je dovelo do ukupnog tržišnog udjela četiriju najvećih poduzeća od otprilike 36 % (35).

(36)

Tržišne udjele većih članova BDEW-a koji se mogu smatrati naručiteljima podnositelj zahtjeva dostavio je u povjerljivom prilogu Zahtjevu. Ti tržišni udjeli iznose […] za opskrbu RLM potrošača i […] za opskrbu SLP potrošača.

(37)

Kao što proizlazi iz konstantne prakse u pogledu odluka Komisije u skladu s člankom 30. Direktive 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (36), Komisija je smatrala da je u pogledu opskrbe električnom energijom ukupan tržišni udio najvećih triju poduzeća relevantan. U Odluci Komisije 2010/403/EU (37) ukupan tržišni udio triju najvećih trgovaca električnom energijom na malo u Italiji iznosio je 43,89 %. U Odluci Komisije 2007/706/EZ (38), koja se odnosi na Švedsku, taj tržišni udio iznosio je 43 %. U ovom slučaju, tržišni udio triju najvećih trgovaca na malo na njemačkom tržištu električne energije iznosi 36,8 %.

(38)

Velik je broj opskrbljivača aktivnih na njemačkom tržištu električne energije. U svom Mišljenju, BKartA navodi da je više od 50 opskrbljivača aktivno na 82 % svih mrežnih područja. U prosjeku njemački krajnji potrošači (koji obuhvaćaju i RLM i SLP potrošače) mogu birati između 106 opskrbljivača u svom mrežnom području (39).

(39)

Dodatni dokaz učinkovitog tržišnog natjecanja visoka je stopa promjene u opskrbi električnom energijom. Stopa promjene opskrbljivača među RLM potrošačima (industrijski i komercijalni potrošači) u 2014. iznosila je oko 11 %. Stopa promjene među industrijskim i komercijalnim potrošačima ostala je manje-više konstantna od 2006 (40). Nisu nastali nikakvi troškovi zbog promjene opskrbljivača električnom energijom.

(40)

Suprotno tome, mijenjanje među SLP potrošačima znatno se povećalo od 2006. i iznosi 3,8 milijuna (41). Udio standardne opskrbe privatnih potrošača u 2014. iznosio je 32,8 %, što znači da je 67,2 % privatnih potrošača promijenilo svoje ugovore o opskrbi električnom energijom najmanje jednom i stoga je pod posebnim ugovorom (42).

(41)

Učinkovitije tržišno natjecanje očituje se i u smanjenju važnosti standardnih opskrbljivača kao ugovornih stranaka. Oni su, međutim, i dalje dominantni za privatne potrošače: u 2014. 43 % njih imalo je poseban ugovor s lokalnim standardnim opskrbljivačem. 32,8 % privatnih potrošača imalo je klasičan ugovor o standardnoj opskrbi (2012.: 36,7 %). 24 % svih potrošača opskrbio je poduzetnik koji nije standardni opskrbljivač (2012.: 20,1 %) (43). Situacija je drugačija za komercijalne i industrijske potrošače s posebnim ugovorima. Od ukupne količine isporučene RLM potrošačima, u 2014. otprilike 66 % otpadalo je na ugovore o opskrbi s opskrbljivačem koji nije lokalni standardni opskrbljivač, a otprilike 34 % na posebne ugovore sa standardnim opskrbljivačem. Manje od 1 % RLM potrošača ima ugovor o standardnoj opskrbi, tako da standardna opskrba igra vrlo ograničenu ulogu.

(42)

U 2014. veleprodajna tržišta električne energije u Njemačkoj obilježena su visokom likvidnošću. Pored bilateralne trgovine, trgovine na veliko izvan mjesta izvršenja, burze električne energije igraju ključnu ulogu. One stvaraju pouzdan trgovinski forum i istodobno pružaju važne cjenovne signale za sudionike na tržištu u drugim sektorima električne energije.

(43)

U 2014. povećala se likvidnost promptnih i terminskih tržišta. Obujam trgovanja dan unaprijed na EPEX SPOT-u (44) i EXAA-i (45) povećao se s 254 TWh u 2013. na 269 TWh u 2014. Obujam trgovanja dan unaprijed na EPEX SPOT-u povećao se za 30 %. Obujam trgovanja terminskim ugovorima o električnoj energiji na EEX-u povećao se za 21 %, sa 669 TWh na 812 TWh. Suprotno tome, došlo je do pada od 17 % u obujmu trgovanja ročnicama putem brokerskih platformi. U 2014. brokerske platforme posredovale su terminske ugovore o električnoj energiji s ukupnim obujmom od oko 4 500 TWh (46). Visoka likvidnost veleprodajnog tržišta olakšava sudionicima na maloprodajnom tržištu da se natječu primjerice s afirmiranim poduzećima koja imaju vlastite proizvodne mogućnosti.

(44)

Došlo je do dodatnog smanjenja prosječnih veleprodajnih cijena u 2014. Prosječne cijene na promptnom tržištu doživjele su pad u usporedbi s prethodnom godinom od oko 13 %. Prosječna dnevna disperzija cijena bila je manja u usporedbi s prethodnom godinom. Cijene za ročnice električne energije također su pale u 2014. S 35,09 EUR po MWh, prosječna godišnja cijena ročnica Phelix Base Year Future pala je nešto više od 10 % u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna godišnja cijena ročnica Phelix Peak Year Future iznosila je 44,40 EUR po MWh, pola od brojke iz 2008.

(45)

Što se tiče cijene električne energije, Njemačka ima jednu od najviših cijena u EU-u za privatne potrošače (47). To je uglavnom zbog činjenice da na cijenu električne energije utječu porezi, doprinosi za socijalno osiguranje i nameti. Cijena prije poreza je u prosjeku EU-a. Za industrijske potrošače razina cijene uključujući porez veća je od prosjeka EU-28, ali ispod prosjeka ako se isključe porezi (48).

(46)

Analiza koju su izvršile BNetzA i BKartA u maloprodajnom sektoru opskrbe plinom pokazala je da je u 2014. oko 391 TWh plina prodano RLM potrošačima (uključujući prodaju elektranama na plin). Kumulativna prodaja triju najjačih poduzeća iznosila je 123 TWh. Ukupan tržišni udio tih poduzeća bio je, stoga, otprilike 32 % RLM potrošača (49).

(47)

Analiza izvršena u maloprodajnom sektoru opskrbe plinom pokazala je da je u 2014. oko 321 TWh plina prodano SLP potrošačima. Od toga je na posebne ugovore otpadalo 261 TWh, a na ugovore o standardnoj opskrbi 60 TWh. Kumulativna prodaja triju najjačih poduzeća u smislu prodaje za SLP potrošače iznosila je otprilike 71 TWh, od čega je otprilike 6 TWh otpadalo na posebne ugovore. To rezultira ukupnim tržišnim udjelom triju najjačih poduzeća u smislu prodaje od otprilike 19 % za SLP potrošače s posebnim ugovorom i 22 % za SLP potrošače (50).

(48)

Tržišne udjele većih članova BDEW-a koji se mogu smatrati naručiteljima podnositelj zahtjeva dostavio je u povjerljivom prilogu Zahtjevu. Ti tržišni udjeli iznose […] za opskrbu RLM potrošača i […] za opskrbu SLP potrošača.

(49)

Postoji velika raznolikost opskrbljivača na tržištu krajnjih potrošača u sektoru plina. Više od 50 opskrbljivača plinom dostupno je potrošačima u gotovo 74 % mreža (51). Uzimajući u obzir samo privatne potrošače (SLP potrošače), njih opskrbljuje 50 ili više opskrbljivača plinom u gotovo 60 % mrežnih područja (52). Raznolikost opskrbljivača povećala se posljednjih godina.

(50)

Stopa promjene opskrbljivača među RLM potrošačima (industrijski i komercijalni potrošači) u 2014. bila je malo manja od 12 %, te je stabilna posljednjih godina (53). Među SLP potrošačima (privatni potrošači), ukupan broj promjena opskrbljivača ostao je stabilan u usporedbi s prethodnom godinom. SLP potrošači s posebnim ugovorom su, po definiciji, već promijenili opskrbljivača barem jednom kako bi izašli iz osnovne opskrbe (54).

(51)

U 2014. 19 % privatnih potrošača opskrbljivao je opskrbljivač plinom koji nije standardni opskrbljivač. Malo manje od 57 % privatnih potrošača opskrbljivao je njihov standardni opskrbljivač plinom na temelju posebnog ugovora. 24 % količine plina isporučene privatnim potrošačima prodano je na temelju standardnog ugovora (55). Međutim, standardni opskrbljivači igraju manju ulogu među RLM potrošačima (industrijski i komercijalni potrošači) s posebnim ugovorima. Od ukupne količine isporučene RLM potrošačima, u 2014. 67 % je otpadalo na ugovore o opskrbi s opskrbljivačem koji nije lokalni standardni opskrbljivač i otprilike samo 33 % na posebne ugovore sa standardnim opskrbljivačem. Manje od 1 % RLM potrošača ima ugovor o standardnoj opskrbi (56).

(52)

Likvidnost veleprodajnih tržišta prirodnog plina u Njemačkoj dodatno se povećala u 2014. Daleko najveći udio trgovanja prirodnim plinom na veliko obavlja se bilateralno, to jest izvan burze („izvan mjesta izvršenja” – OTC). Prednost je bilateralnog trgovanja što se može obavljati fleksibilno, tj. posebice bez potrebe pribjegavanja ograničenom nizu ugovora. Značajnu ulogu u OTC trgovanju ima posredovanje putem brokerskih platformi. Bilateralno trgovanje na veliko značajno se povećalo. U 2014. trgovačke transakcije prirodnog plina ugovorene na brokerskim platformama s Njemačkom kao opskrbnim područjem iznosile su 3 000 TWh. To odgovara povećanju od 15 %. Burzovne transakcije plina na promptnom tržištu više su se nego udvostručile u 2014. i iznosile su oko 129 TWh. To odgovara pet puta većem obujmu od promptnog tržišta u 2012. Obujam terminskih ugovora porastao je s 29 TWh u 2013. na 83 TWh u 2014 (57).

(53)

2014. obilježile su znatno niže veleprodajne cijene plina. Dnevne referentne cijene koje je izračunao EEX pale su za otprilike 22 % (godišnji prosjek) i prosječne prekogranične cijene koje je izračunala BAFA (Savezni ured za gospodarstvo i kontrolu izvoza) pale su za 15 %. Ovaj pad cijena uglavnom se pripisuje padu njemačke i europske potrošnje plina.

(54)

Cijene plina vrlo su slične prosjeku EU-a, kako za privatne tako i za industrijske potrošače (58).

(55)

Za maloprodajnu opskrbu električnom energijom RLM i SLP potrošača s posebnim ugovorom u Njemačkoj, situacija se može sažeti kako slijedi: ukupni tržišni udjeli triju najvećih maloprodajnih opskrbljivača su niski, stupanj izmjene opskrbljivača je zadovoljavajući, nema kontrole cijena krajnjeg korisnika i likvidnost veleprodajnog tržišta je visoka. U svom Mišljenju BKartA ocjenjuje da su ta tržišta izravno izložena tržišnom natjecanju.

(56)

Uzimajući u obzir čimbenike ispitane u uvodnim izjavama 32. do 45., uvjet izravnog izlaganja tržišnom natjecanju utvrđen u članku 34. stavku 1. Direktive 2014/25/EU trebalo bi smatrati ispunjenim za maloprodajnu opskrbu električnom energijom RLM i SLP potrošača s posebnim ugovorom na čitavom državnom području Savezne Republike Njemačke.

(57)

Za maloprodajnu opskrbu prirodnim plinom RLM i SLP potrošača s posebnim ugovorom u Njemačkoj, situacija se može sažeti kako slijedi: ukupni tržišni udjeli triju najvećih maloprodajnih opskrbljivača su niski, stupanj izmjene opskrbljivača je zadovoljavajući, nema kontrole cijena krajnjeg korisnika i likvidnost veleprodajnog tržišta je visoka. U svom Mišljenju BKartA ocjenjuje da su ta tržišta izravno izložena tržišnom natjecanju.

(58)

Uzimajući u obzir čimbenike ispitane u uvodnim izjavama 46. do 54., uvjet izravnog izlaganja tržišnom natjecanju utvrđen u članku 34. stavku 1. Direktive 2014/25/EU trebalo bi smatrati ispunjenim za maloprodajnu opskrbu prirodnim plinom RLM i SLP potrošača s posebnim ugovorom na državnom području Savezne Republike Njemačke.

(59)

Ova se Odluka temelji na pravnom i činjeničnom stanju od ožujka 2016. do svibnja 2016. kako proizlazi iz informacija koje su dostavili podnositelj zahtjeva i BKartA. Nju se može revidirati u slučaju da, uslijed značajnih promjena pravnog ili činjeničnog stanja, uvjeti za primjenjivost članka 34. Direktive 2014/25/EU ne budu više ispunjeni.

(60)

S obzirom na to da su neke usluge koje su povezane s maloprodajnom opskrbom električnom energijom (59) i plinom (60) i dalje podložne Direktivi 2014/25/EU, napominje se da bi s ugovorima o javnoj nabavi kojima se obuhvaća više djelatnosti trebalo postupati u skladu s člankom 6. te Direktive. To znači da je, ako naručitelj sudjeluje u „mješovitoj” javnoj nabavi, odnosno javnoj nabavi namijenjenoj za podršku obavljanja djelatnosti izuzetih iz primjene Direktive 2014/25/EU i djelatnosti koje nisu izuzete iz nje, potrebno uzeti u obzir djelatnosti za koje je ugovor prvenstveno namijenjen. U slučaju takve mješovite javne nabave, gdje je svrha prvenstveno podržavanje djelatnosti koje nisu izuzete, primjenjuju se odredbe Direktive 2014/25/EU. Ako je objektivno nemoguće utvrditi kojoj je djelatnosti ugovor prvenstveno namijenjen, ugovor se dodjeljuje u skladu s pravilima navedenima u članku 6. stavku 3. Direktive 2014/25/EU (61).

(61)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Savjetodavnog odbora za ugovore o javnoj nabavi,

(a)

maloprodajna opskrba električnom energijom potrošača čija se potrošnja bilježi mjerenjem potrošnje (registrierende Leistungsmessung – RLM) i potrošača čija se potrošnja naplaćuje na temelju standardnog niskog profila (SLP), uz iznimku SLP potrošača koji se opskrbljuju pod standardnim uvjetima opskrbe propisanima zakonom i tržišta električne energije za grijanje na državnom području Savezne Republike Njemačke;

(b)

maloprodajna opskrba prirodnim plinom potrošača čija se potrošnja bilježi mjerenjem potrošnje (registrierende Leistungsmessung – RLM) i potrošača čija se potrošnja naplaćuje na temelju standardnog niskog profila (SLP), uz iznimku SLP potrošača koji se opskrbljuju pod standardnim uvjetima opskrbe propisanima zakonom na državnom području Savezne Republike Njemačke.