2.8.2016

Službeni list Europske unije

L 208/6

ODLUKA VIJEĆA (EU) 2016/1315

od 18. srpnja 2016.

o stajalištu koje u ime Europske unije treba zauzeti u okviru Odbora za pridruživanje, osnovanom Euromediteranskim sporazumom o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Hašemitske Kraljevine Jordana, s druge strane, u pogledu privremene izmjene Protokola 3. uz taj Sporazum o definiciji pojma „proizvoda s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje kao odgovor u korist izbjeglica koje bježe od sukoba u Siriji

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 4. prvi podstavak u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Hašemitske Kraljevine Jordana, s druge strane (1) („Sporazum”) stupio je na snagu 1. svibnja 2002. U skladu s člankom 89. Sporazuma osnovano je Vijeće za pridruživanje kako bi razmotrilo sva važna pitanja koja se pojave u okviru Sporazuma i sva ostala bilateralna ili međunarodna pitanja od zajedničkog interesa.

(2)	U skladu s člankom 92. Sporazuma osnovan je Odbor za pridruživanje koji je odgovoran za provedbu Sporazuma i na koji Vijeće za pridruživanje može potpuno ili djelomično prenijeti bilo koju svoju ovlast.

(3)	U skladu s člankom 94. stavkom 1. Sporazuma Odbor za pridruživanje ovlašen je donositi odluke o upravljanju Sporazumom, kao i u područjima za koja mu je Vijeće za pridruživanje prenijelo svoje ovlasti.

(4)	U skladu s člankom 2. Odluke Vijeća i Komisije 2002/357/EZ, EZUČ (2) stajalište koje Unija treba zauzeti u okviru Odbora za pridruživanje treba utvrditi Vijeće na prijedlog Komisije.

(5)	U skladu s člankom 39. Protokola 3. uz Sporazum, kako je izmijenjen Odlukom br. 1/2006 Vijeća za pridruživanje EU-Jordan (3), Odbor za pridruživanje može odlučiti izmijeniti odredbe tog Protokola.

(6)	Hašemitska Kraljevina Jordan („Jordan”) podnijela je međunarodnoj zajednici prijedloge za cjelovit pristup pružanju gospodarskog odgovora na sirijsku izbjegličku krizu.

(7)

U okviru međunarodne konferencije o pružanju potpore Siriji i regiji, održane u Londonu 4. veljače 2016., Jordan je izrazio namjeru da dopusti sirijskim izbjeglicama sudjelovanje na službenom tržištu rada u Jordanu te je naveo niz mjera koje namjerava poduzeti u tu svrhu, osobito s ciljem stvaranja približno 200 000 mogućnosti zapošljavanja za sirijske izbjeglice.

(8)	Jordan je u vezi s tom inicijativom 12. prosinca 2015. podnio poseban zahtjev za privremeno ublažavanje pravila o podrijetlu koje treba postati dostupno u skladu sa Sporazumom kako bi se povećao jordanski izvoz u Uniju i stvorile dodatne mogućnosti zapošljavanja, posebice za sirijske izbjeglice.

(9)

Nakon razmatranja zahtjeva Jordana, Vijeće, u ime Unije, smatra da je opravdano odobriti dodatna pravila o podrijetlu koja bi, pod uvjetima utvrđenima u Prilogu Nacrtu odluke Odbora za pridruživanje priloženom ovoj Odluci („Nacrt odluke Odbora za pridruživanje”), posebice u pogledu relevantnih proizvoda, proizvodnih zona i stvaranja dodatnih radnih mjesta za sirijske izbjeglice, trebala postati dostupna kao alternativa pravilima utvrđenima u Prilogu II. Protokolu 3. uz Sporazum za izvoz iz Jordana te bi trebala biti ona pravila koja Unija primjenjuje na uvoz iz najslabije razvijenih zemalja u okviru inicijative „Sve osim oružja” (EBA, engl. Everything But Arms) općeg sustava povlastica.

(10)	Prilog Nacrtu odluke Odbora za pridruživanje trebao bi se primjenjivati do 31. prosinca 2026., a srednjoročno preispitivanje trebalo bi provesti te bi se njime strankama omogućila provedba prilagodbi putem odluke Odbora za pridruživanje, ako je to potrebno.

(11)

Ostvarenje cilja Jordana koji se sastoji od stvaranja oko 200 000 mogućnosti zapošljavanja za sirijske izbjeglice predstavljalo bi značajnu prekretnicu i u odnosu na provedbu Nacrta odluke Odbora za pridruživanje. Sukladno tome, kada taj cilj bude ostvaren Unija i Jordan razmotrit će daljnje pojednostavnjenje uvjeta kako bi proizvođači u Jordanu ostvarili korist od Odluke Odbora za pridruživanje.

(12)

Primjena Priloga Odluci Odbora za pridruživanje trebala bi biti popraćena odgovarajućim obvezama praćenja i izvješćivanja te bi trebalo biti moguće suspendirati primjenu Priloga Odluci Odbora za pridruživanje ako više nisu ispunjeni uvjeti za njegovu primjenu ili ako su ispunjeni uvjeti za zaštitne mjere,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Stajalište koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Odbora za pridruživanje EU-Jordan osnovanom u skladu s člankom 92. Sporazuma, u pogledu privremene izmjene Protokola 3. uz taj Sporazum o definiciji pojma „proizvoda s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje, temelji se na Nacrtu Odluke tog Odbora za pridruživanje priloženom ovoj Odluci.

2. Predstavnici Unije u Odboru za pridruživanje mogu dogovoriti manje tehničke ispravke Nacrta odluke Odbora za pridruživanje bez daljnje odluke Vijeća.

Članak 2.

Odluka Odbora za pridruživanje nakon donošenja objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. srpnja 2016.

Za Vijeće

Predsjednica

F. MOGHERINI

(1) SL L 129, 15.5.2002., str. 3.

(2) Odluka Vijeća i Komisije 2002/357/EZ, EZUČ od 26. ožujka 2002. o sklapanju Euro-mediteranskog sporazuma o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Hašemitske Kraljevine Jordana, s druge strane (SL L 129, 15.5.2002., str. 1.).

(3) Odluka br. 1/2006 Vijeća za pridruživanje EU-Jordan od 15. lipnja 2006. o izmjeni Protokola 3. uz Euromediteranski sporazum o definiciji pojma „proizvoda s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje (SL L 209, 31.7.2006., str. 30.).

NACRT

ODLUKA br. [1]/2016 ODBORA ZA PRIDRUŽIVANJE EU-JORDAN

od [x.x.] 2016.

o izmjeni odredaba Protokola 3. uz Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Hašemitske Kraljevine Jordana, s druge strane, o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i popisa obrada ili prerada koje je potrebno obaviti na materijalima bez podrijetla kako bi određene kategorije proizvoda, proizvedenih u posebnim razvojnim zonama i industrijskim područjima te povezanih sa stvaranjem radnih mjesta za sirijske izbjeglice i Jordance, stekle status proizvoda s podrijetlom

ODBOR ZA PRIDRUŽIVANJE EU-JORDAN,

uzimajući u obzir Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Hašemitske Kraljevine Jordana, s druge strane („Sporazum”), a posebno članak 94. Sporazuma i članak 39. Protokola 3. uz Sporazum,

budući da:

(1)

Hašemitska Kraljevina Jordan („Jordan”) podnijela je međunarodnoj zajednici prijedloge za cjelovit pristup pružanju gospodarskog odgovora na sirijsku izbjegličku krizu te je u okviru te inicijative 12. prosinca 2015. podnijela poseban zahtjev za ublažavanje pravila o podrijetlu koja se primjenjuju u skladu sa Sporazumom kako bi se povećao jordanski izvoz u Uniju i stvorile dodatne mogućnosti zapošljavanja, posebice za sirijske izbjeglice, ali i za Jordance.

(2)

U okviru međunarodne konferencije o pružanju potpore Siriji i regiji, održane u Londonu 4. veljače 2016., Jordan je izrazio namjeru da promiče sudjelovanje sirijskih izbjeglica na službenom tržištu rada u Jordanu i da u tom kontekstu u roku od godine nakon konferencije stvori 50 000 mogućnosti zapošljavanja za sirijske izbjeglice uz opći cilj povećanja te brojke na približno 200 000 mogućnosti zapošljavanja u narednim godinama.

(3)

Privremenim ublažavanjem pravila o podrijetlu koja se primjenjuju omogućilo bi se da za potrebe određivanja povlaštenog postupanja pri uvozu u Uniju određena roba proizvedena u Jordanu podliježe manje strogim pravilima o podrijetlu od onih koja bi se inače primjenjivala. To privremeno ublažavanje pravila o podrijetlu koja se primjenjuju bilo bi dio podrške Unije Jordanu u kontekstu sirijske krize i to s ciljem smanjenja troškova koji nastaju udomljavanjem velikog broja sirijskih izbjeglica.

(4)	Unija smatra da bi se traženim ublažavanjem pravila o podrijetlu doprinijelo općem cilju stvaranja približno 200 000 mogućnosti zapošljavanja za sirijske izbjeglice.

(5)	Ublažavanje pravila o podrijetlu podlijegalo bi određenim uvjetima s ciljem osiguravanja da korist ostvaruju izvoznici koji doprinose jordanskom nastojanju za zapošljavanje sirijskih izbjeglica.

(6)	Prilog ovoj Odluci primjenjuje se na robu proizvedenu u proizvodnim postrojenjima koja se nalaze u posebnim razvojnim zonama i industrijskim područjima u Jordanu i čija proizvodnja doprinosi stvaranju radnih mjesta za sirijske izbjeglice i jordansko stanovništvo.

(7)	Tom se inicijativom želi potaknuti trgovina i ulaganja u tim razvojnim zonama i industrijskim područjima te time doprinijeti poboljšanim gospodarskim izgledima i mogućnostima zapošljavanja za sirijske izbjeglice i jordansko stanovništvo.

(8)

Stoga bi Prilog II. Protokolu 3. uz Sporazum trebalo dopuniti radi određivanja popisa obrada ili prerada koje je potrebno obaviti na materijalima bez podrijetla kako bi ti proizvodi stekli status proizvoda s podrijetlom. Taj bi se dopunski popis obrada ili prerada trebao temeljiti na pravilima o podrijetlu koja Unija primjenjuje za uvoz iz najslabije razvijenih zemalja u okviru inicijative „Sve osim oružja” (EBA, engl. Everything But Arms) općeg sustava povlastica.

(9)	Trebala bi postojati mogućnost privremene suspenzije primjene Priloga ovoj Odluci kojim se utvrđuje dopunski popis obrada i prerada u odnosu na određeno proizvodno postrojenje ako to postrojenje ne ispunjava uvjete utvrđene u članku 1. stavku 1. Priloga ovoj Odluci.

(10)

Trebala bi postojati i mogućnost privremene suspenzije primjene Priloga ovoj Odluci u pogledu bilo kojeg od proizvoda navedenih u članku 2. Priloga ovoj Odluci koji je uvezen u toliko povećanim količinama i pod takvim uvjetima da to uzrokuje značajne štete Unijinim proizvođačima sličnih ili izravno konkurentnih proizvoda na cijelom području ili jednom dijelu područja Unije ili značajne poremećaje u bilo kojem sektoru gospodarstva Unije u skladu s člancima 24. i 26. Sporazuma odnosno prijeti njihovim uzrokovanjem.

(11)

Ova bi Odluka trebala vrijediti tijekom ograničenog razdoblja dostatnog za pružanje poticaja dodatnim ulaganjima i stvaranju radnih mjesta te bi stoga trebala isteći 31. prosinca 2026. Unija i Jordan provest će srednjoročno preispitivanje na temelju članka 1. stavka 7. Priloga ovoj Odluci te odlukom Odbora za pridruživanje mogu izmijeniti Prilog ovoj Odluci s obzirom na iskustva stečena provedbom ove Odluke.

(12)

Ostvarenje cilja Jordana, koji je ta zemlja postavila u okviru međunarodne konferencije održane 4. veljače 2016., a koji se sastoji od stvaranja približno 200 000 mogućnosti zapošljavanja za sirijske izbjeglice predstavljalo bi značajnu prekretnicu i u odnosu na provedbu ove Odluke; Unija i Jordan će nakon toga razmotriti daljnje pojednostavnjenje ove mjere potpore. To bi iziskivalo izmjenu Priloga ovoj Odluci odlukom Odbora za pridruživanje,

DONIO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog II. Protokolu 3. uz Sporazum, koji sadržava popis obrada ili prerada koje je potrebno obaviti na materijalima bez podrijetla kako bi proizvedeni proizvod stekao status proizvoda s podrijetlom, mijenja se i dopunjuje Prilogom II.(a) Protokolu 3. uz Sporazum, koji se nalazi u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

U Prilogu II.(a) Protokolu 3. uz Sporazum, koji se nalazi u Prilogu ovoj Odluci, navode se uvjeti za primjenu i popis obrada ili prerada koje je potrebno obaviti na materijalima bez podrijetla kako bi proizvod proizveden na posebnim zemljopisnim područjima u vezi s dodatnim zapošljavanjem sirijskih izbjeglica stekao status proizvoda s podrijetlom.

Članak 3.

Prilog čini sastavni dio ove Odluke.

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja od strane Odbora za pridruživanje.

Primjenjuje se do 31. prosinca 2026.

Sastavljeno u [Ammanu] [Bruxellesu] [x.x.] 2016.

Za Odbor za pridruživanje EU-Jordan

PRILOG

PRILOG II.(a)

DOPUNA POPISA OBRADA ILI PRERADA KOJE JE POTREBNO OBAVITI NA MATERIJALIMA BEZ PODRIJETLA KAKO BI PROIZVEDENI PROIZVOD STEKAO STATUS PROIZVODA S PODRIJETLOM

Članak 1.

Zajedničke odredbe

1. Za proizvode navedene u Prilogu 2. mogu se, umjesto pravila navedenih u Prilogu II. Protokolu 3., primjenjivati i sljedeća pravila, pod uvjetom da ti proizvodi zadovoljavaju sljedeće uvjete:

(a)

obrada ili prerada koje je potrebno obaviti na materijalima bez podrijetla kako bi ti proizvodi stekli status proizvoda s podrijetlom odvija se u proizvodnim postrojenjima koja se nalaze u jednoj od sljedećih razvojnih zona i industrijskih područja: industrijski grad Alhussein Bin Abdullah II – Alkarak, industrijsko područje Aljeeza – Amman, industrijsko područje Alqastal – Amman, industrijsko područje Al Quwayrah – Aqaba, industrijski grad Al Tajamuat – Sahab, industrijski grad Dulail – Zarqa, industrijsko područje El-Hashmieh – Zarqa, industrijsko područje El-Ressaiefeh- Zarqa, industrijsko područje El-Sukhneh – Zarqa, razvojna zona Irbid i industrijski grad Irbid Alhassan, grad King Abdullah II Bin Alhussein – Sahab, razvojna zona King Hussein Bin Talal – Mafraq (uključujući industrijski grad Mafraq), razvojna zona Ma'an – Ma'an, industrijsko područje Marka – Amman, industrijski grad Muwaqqar – Amman, industrijsko područje Wadi El-Eisheh – Zarqa; i

(b)

udio sirijskih izbjeglica u ukupnoj radnoj snazi svakog proizvodnog postrojenja koje se nalazi u navedenim razvojnim zonama i industrijskim područjima u kojima se ti proizvodi obrađuju ili prerađuju iznosi najmanje 15 % tijekom prve i druge godine nakon stupanja na snagu ovog Priloga i najmanje 25 % od početka treće godine nakon stupanja na snagu ovog Priloga. Odgovarajući udio izračunava se jedanput godišnje u bilo kojem trenutku nakon stupanja na snagu ovog Priloga, pri čemu se uzima u obzir broj sirijskih izbjeglica zaposlenih na službenim i pristojnim radnim mjestima, na temelju ekvivalenta punog radnog vremena i koji su u skladu s jordanskim zakonodavstvom koje se primjenjuje dobili radnu dozvolu za razdoblje od najmanje 12 mjeseci.

2. Nadležna tijela Jordana prate poštovanje uvjeta utvrđenih u stavku 1.,dodjeljuju izvozniku proizvoda koji ispunjava te uvjete broj odobrenja i odmah povlače taj broj odobrenja ako navedeni uvjeti više nisu ispunjeni.

3. Dokaz o podrijetlu sastavljen u skladu s ovim Prilogom sadržava sljedeću izjavu na engleskom jeziku: „Derogation – Annex II(a) of Protocol 3 – name of the Development Zone or industrial area and authorisation number granted by the competent authorities of Jordan”.

4. Kada u skladu s člankom 33. stavkom 5. ovog Protokola, kako je izmijenjen Odlukom br. 1/2006 Vijeća za pridruživanje EU-Jordana (1), carinska tijela Jordana obavješćuju Europsku komisiju ili carinska tijela država članica Europske unije („države članice”) koja su to zatražila o rezultatima provjere, ona navode da proizvodi iz članka 2. ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 1.

5. Kada postupak provjere ili bilo koja druga dostupna informacija upućuje na to da uvjeti utvrđeni u stavku 1. nisu ispunjeni, Jordan na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Europske komisije ili carinskih tijela država članica hitno provodi odgovarajuće istrage ili osigurava provedbu takvih istraga radi utvrđivanja i sprječavanja takvih kršenja pravila. Europska komisija ili carinska tijela država članica mogu sudjelovati u istragama u tu svrhu.

6. Svake godine nakon stupanja na snagu ovog Priloga Jordan podnosi Europskoj komisiji izvješće o funkcioniranju i učincima ovog Priloga, koje uključuje statističke podatke o proizvodnji i izvozu na razini osam znamenki ili na najpreciznijoj dostupnoj razini te popis poduzeća koja se bave proizvodnjom u razvojnim zonama i industrijskim područjima, na kojem je za svaku godinu posebno naveden postotak sirijskih izbjeglica zaposlenih u svakom od njih. Stranke zajednički preispituju takva izvješća i sva pitanja povezana s provedbom i praćenjem ovog Priloga u okviru postojećih tijela osnovanih u skladu sa Sporazumom o pridruživanju, a posebno u okviru Pododbora za industriju, trgovinu i usluge. Stranke također razmatraju uključivanje relevantnih međunarodnih organizacija, kao što su Međunarodna organizacija rada i Svjetska banka, u proces praćenja.

7. Četiri godine nakon stupanja na snagu ovog Priloga stranke provode srednjoročno preispitivanje kako bi utvrdile treba li, s obzirom na iskustva provedbe ovog Priloga i razvoj sukoba u Siriji, provesti bilo kakve izmjene. Na temelju tog srednjoročnog preispitivanja Odbor za pridruživanje može razmotriti moguće izmjene ovog Priloga.

8. Kada Jordan ostvari svoj cilj olakšavanja većeg sudjelovanja sirijskih izbjeglica na službenom tržištu rada izdavanjem ukupno oko 200 000 radnih dozvola sirijskim izbjeglicama, stranke će razmotriti daljnje pojednostavnjenje odredaba ovog Priloga uzimajući u obzir razvoj sirijske izbjegličke krize. Odbor za pridruživanje može izmijeniti ovaj Prilog u tu svrhu.

(a)	Unija može uputiti predmet Odboru za pridruživanje ako smatra da nema dovoljno dokaza da Jordan ili jedno od proizvodnih postrojenja ispunjava uvjete utvrđene u stavku 1. Prilikom upućivanja predmeta navodi se može li se neispunjavanje uvjeta utvrđenih u stavku 1. pripisati Jordanu ili jednom od proizvodnih postrojenja.
(b)	Ako Odbor za pridruživanje u roku od 90 dana nakon što mu je predmet upućen ne proglasi da su uvjeti utvrđeni u stavku 1. ispunjeni ili ako ne izmijeni ovaj Prilog, primjena ovog Priloga se suspendira. Opseg je suspenzije onaj koji je Unija navela prilikom upućivanja predmeta Odboru za pridruživanje.
(c)	Odbor za pridruživanje može također odlučiti produljiti rok od 90 dana te u tom slučaju suspenzija proizvodi učinke ako Odbor za pridruživanje unutar produljenog roka nije poduzeo nijednu od mjera navedenih u točki (b).
(d)	Primjena ovog Priloga može se nastaviti ako Odbor za pridruživanje tako odluči.
(e)	Ovaj se Prilog u slučaju suspenzije nastavlja primjenjivati u razdoblju od 4 mjeseca u pogledu robe koja se na datum privremene suspenzije Priloga nalazi u provozu ili se nalazi u privremenom smještaju u carinskim skladištima ili u slobodnim zonama u Uniji i za koju je dokaz o podrijetlu ispravno sastavljen u skladu s odredbama ovog Priloga prije datuma privremene suspenzije.

10. Ako je proizvod koji je naveden u članku 2. i koji ostvaruje korist od primjene ovog Priloga uvezen u toliko povećanim količinama i pod takvim uvjetima da to uzrokuje značajnu štetu Unijinim proizvođačima sličnih ili izravno konkurentnih proizvoda na cijelom području ili jednom dijelu područja Unije ili značajne poremećaje u bilo kojem sektoru gospodarstva Unije u skladu s člancima 24. i 26. Sporazuma odnosno prijeti njihovim uzrokovanjem, Unija može uputiti predmet na razmatranje Odboru za pridruživanje. Ako Odbor za pridruživanje u roku od 90 dana nakon što mu je predmet upućen ne donese odluku o uklanjanju takve značajne štete ili značajnih poremećaja odnosno njihove prijetnje ili ako se ne postigne drugo zadovoljavajuće rješenje, primjena ovog Priloga suspendira se u pogledu tog proizvoda sve dok Odbor za pridruživanje ne donese odluku kojom proglašava da su oni uklonjeni ili dok stranke ne postignu zadovoljavajuće rješenje i o tome ne obavijeste Odbor za pridruživanje.

11. Ovaj Prilog primjenjuje se od dana stupanja na snagu odluke Odbora za pridruživanje kojoj je priložen pa do 31. prosinca 2026.

Članak 2.

Popis proizvoda i potrebnih obrada i prerada

Popis proizvoda na koje se primjenjuje ovaj Prilog te pravila obrade i prerade koja se mogu primjenjivati kao alternativa pravilima navedenima u Prilogu II. navedeni su u nastavku.

Prilog I. Protokolu 3. uz Sporazum, koji sadržava uvodne napomene uz popis u Prilogu II. Protokolu 3. uz Sporazum, primjenjuje se mutatis mutandis na popis u nastavku, podložno sljedećim izmjenama:

U napomeni 5.2. sljedeći osnovni materijali dodaju se u drugi podstavak:

—	staklena vlakna,

—	kovana vlakna.

U napomeni 7.3. tekst se zamjenjuje sljedećim:

Za potrebe tarifnih brojeva ex 2707 i 2713, jednostavne aktivnosti poput čišćenja, pretakanja, desalinizacije, odvajanja vode, filtriranja, bojenja, obilježavanja, dobivanja sadržaja sumpora zbog miješanja proizvoda s različitim sadržajima sumpora, bilo koja njihova kombinacija ili slične aktivnosti ne daju status proizvoda s podrijetlom.

ex poglavlje 25.

Sol; sumpor; zemlja i kamen; sadra; vapno i cement; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 2519

Drobljeni prirodni magnezijev karbonat (magnezit) u hermetički zatvorenim kontejnerima i magnezijev oksid, neovisno o tome je li čist, osim topljena magnezijeva oksida ili mrtvo pečena (sinterirana) magnezijeva oksida

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim može se upotrijebiti prirodni magnezijev karbonat (magnezit).

ex poglavlje 27.

Mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije; bitumenske tvari; mineralni voskovi, osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 2707

Ulja u kojima masa aromatskih premašuje masu nearomatskih sastojaka, slična mineralnim uljima dobivenim destilacijom ugljenih katrana na visokim temperaturama, gdje je destilirano više od 65 % njihova opsega na temperaturi do 250 °C (uključujući mješavinu esencije nafte i benzola), a namijenjeni su za pogonsko ili toplinsko gorivo

Postupci rafiniranja i/ili jedan specifični proces ili više njih (2)

ili

Druge radnje u kojima su svi upotrijebljeni materijali tarifnog broja različitog od broja proizvoda. Međutim materijali iz istog tarifnog broja mogu se upotrijebiti uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne premašuje 50 % cijene proizvoda franko tvornica.

2710

Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih materijala, osim sirovih; proizvodi nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu, s masenim udjelom od 70 % ili većim naftnih ulja ili ulja dobivenih od bitumenskih materijala koji čine osnovne sastojke tih proizvoda; otpadna ulja

Postupci rafiniranja i/ili jedan specifični proces ili više njih (3)

ili

2711

Naftni plinovi i ostali plinoviti ugljikovodici

Postupci rafiniranja i/ili jedan specifični proces ili više njih

ili

2712

Vazelin; parafinski vosak, mikro-kristalni naftni vosak, prešani parafini, ozokerit, vosak od mrkog ugljena i lignita, vosak od treseta, ostali mineralni voskovi i slični proizvodi dobiveni sintezom ili drugim postupcima, neovisno o tome jesu li obojeni

Postupci rafiniranja i/ili jedan specifični proces ili više njih (3)

ili

2713

Naftni koks, naftni bitumen i drugi ostaci od nafte ili ulja od bitumenskih materijala

Postupci rafiniranja i/ili jedan specifični proces ili više njih (2)

ili

ex poglavlje 28.

Anorganski kemijski proizvodi; organski ili anorganski spojevi plemenitih kovina, kovina rijetkih zemlji, radioaktivnih elemenata ili izotopa; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim materijali iz istog tarifnog broja mogu se upotrijebiti uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne premašuje 20 % cijene proizvoda franko tvornica.

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 2811

Sumporni trioksid

Proizvodnja od sumpornog dioksida

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 2840

Natrijev perborat

Proizvodnja od dinatrijevog tetraborata pentahidrata

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

2843

Plemenite kovine u koloidnom stanju; anorganski ili organski spojevi plemenitih kovina, neovisno o tome jesu li kemijski određeni; amalgami plemenitih kovina

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući ostale materijale iz tarifnog broja 2843

ex 2852

–	spojevi žive s unutarnjim eterima i njihovi halogeni, sulfonirani, nitrirani ili nitrozni derivati

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja. Međutim vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz tarifniog broja 2909 ne premašuje 20 % cijene proizvoda franko tvornica.

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

–	spojevi žive s nukleinskim kiselinama i njihovim solima, neovisno o tome jesu li kemijski određene; ostali heterociklički spojevi

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja. Međutim vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz tarifnih brojeva 2852 , 2932 , 2933 i 2934 ne premašuje 20 % cijene proizvoda franko tvornica.

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex poglavlje 29.

Organske kemikalije; osim sljedećeg:

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 2905

Kovinski alkoholati alkohola iz ovog tarifnog broja, te od etanola; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući ostale materijale iz tarifnog broja 2905 . Međutim kovinske alkoholate iz ovog tarifnog broja može se upotrijebiti uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne premašuje 20 % cijene proizvoda franko tvornica.

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

2905 43 ;

2905 44 ;

2905 45

Manitol; D-glucitol (sorbitol); glicerol (glicerin)

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog podbroja, osim tarifnog podbroja proizvoda. Međutim materijali iz istog tarifnog podbroja kao i proizvod mogu se upotrijebiti uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne premašuje 20 % cijene proizvoda franko tvornica.

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

2915

Zasićene acikličke mono-karboksilne kiseline i njihovi anhidridi, halogenidi, peroksidi i perkiseline; njihovi halogeni, sulfonirani, nitrirani ili nitrozni derivati

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja. Međutim vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz tarifnih brojeva 2915 i 2916 ne premašuje 20 % cijene proizvoda franko tvornica.

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 2932

–	unutarnji eteri i njihovi halogeni, sulfonirani, nitrirani ili nitrozni derivati

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja. Međutim vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz tarifniog broja 2909 ne premašuje 20 % cijene proizvoda franko tvornica.

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

–	ciklični acetati i hemi-acetali te njihovi halogeni, sulfonirani, nitrirani ili nitrozni derivati

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

2933

Heterociklički spojevi samo s dušikovim heteroatomom (heteroatomima)

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja. Međutim vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz tarifnih brojeva 2932 i 2933 ne premašuje 20 % cijene proizvoda franko tvornica.

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

2934

Nukleinske kiseline i njihove soli, neovisno o tome jesu li kemijski određene; ostali heterociklički spojevi

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja. Međutim vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz tarifnih brojeva 2932 , 2933 i 2934 ne premašuje 20 % cijene proizvoda franko tvornica.

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

poglavlje 31.

Gnojiva

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

poglavlje 32.

Ekstrakti za štavljenje ili bojenje; tanini i njihovi derivati; bojila, pigmenti i druge tvari za bojenje; boje i lakovi; kitovi i druge mase za brtvljenje; tiskarske boje i tinte

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex poglavlje 33.

Eterična ulja i rezinoidi; parfumerijski, kozmetički ili toaletni proizvodi; osim sljedećeg:

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 3301

Eterična ulja (bez terpentina ili s terpentinom), uključujući takozvane konkrete i absolue; rezinoidi; ekstrahirani oleorezini; koncentrati eteričnih ulja u mastima, neeteričnim uljima, voskovima ili sličnom, dobiveni ekstrakcijom eteričnih ulja s pomoću masti ili maceracijom; sporedni terpenski provodi dobiveni deterpenacijom eteričnih ulja; vodeni destilati i vodene otopine eteričnih ulja

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući materijale različite „skupine” (4) iz ovog tarifnog broja. Međutim materijali iz istog tarifnog broja mogu se upotrijebiti uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne premašuje 20 % cijene proizvoda franko tvornica.

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex poglavlje 34.

Sapun, organska površinski aktivna sredstva, pripravci za pranje, pripravci za podmazivanje, umjetni voskovi, pripremljeni voskovi, pripravci za poliranje i čišćenje, svijeće i slični proizvodi, paste za modeliranje, „zubarski voskovi” te zubarski pripravci na osnovi sadre, osim sljedećeg:

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 3404

Umjetni voskovi i pripremljeni voskovi:

—	na osnovi parafina, naftnih voskova, voskova od bitumenskih minerala, prešanog parafina ili parafina s odstranjenim uljem

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja

poglavlje 35.

Bjelančevinaste tvari; modificirani škrobovi; ljepila; enzimi

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda, u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

poglavlje 37.

Proizvodi za fotografsku i kinematografsku uporabu

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex poglavlje 38.

Razni kemijski proizvodi; osim sljedećeg:

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 3803

Rafinirano talno ulje

Rafiniranje sirovog talnog ulja

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 3805

Alkoholi sulfatnog terpentina, pročišćeni

Pročišćivanje destilacijom ili rafiniranjem sirova alkohola od sulfatnog terpentina

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

3806 30

Smolni esteri

Proizvodnja od smolnih kiselina

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 3807

Drvni katran (smola drvnog katrana)

Destilacija drvnog katrana

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

3809 10

Sredstva za doradu, nosači bojila, sredstva za ubrzavanje bojenja i fiksiranje bojila i drugi proizvodi i pripravci (na primjer sredstva za apreturu i nagrizanje), koji se upotrebljavaju u tekstilnoj, papirnoj, kožarskoj i sličnim industrijama, nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu: na osnovi škrobnih tvari

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

3823

Industrijske monokarbonske masne kiseline; kisela ulja od rafinacije; industrijski masni alkoholi

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, uključujući ostale materijale iz tarifnog broja 3823

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

3824 60

Sorbitol, osim onog iz tarifnog podbroja 2905 44

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog podbroja, osim tarifnog podbroja proizvoda i osim materijala iz tarifnog podbroja 2905 44 . Međutim materijali iz istog tarifnog podbroja kao i proizvod mogu se upotrijebiti uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne premašuje 20 % cijene proizvoda franko tvornica.

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex poglavlje 39.

Plastične mase i proizvodi od plastičnih masa; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda.

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 3907

–	kopolimer, izrađen od polikarbonata i kopolimera akrilonitrilbutadienstirena (ABS)

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

–

poliester

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja od polikarbonata tetrabroma-(bisfenol A)

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 3920

ploča ili prevlaka ionomera

Proizvodnja od termoplastične djelomične soli koja je kopolimer etilena i metakrilične kiseline, djelomično neutralizirane kovinskim ionima, u prvom redu cinka i natrija

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 3921

Folije od plastičnih masa, metalizirane

Proizvodnja od visoko prozirne poliesterske folije debljine manje od 23 mikrona (6)

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex poglavlje 40.

Kaučuk i proizvodi od kaučuka i gume; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

4012

Protektirane ili rabljene vanjske pneumatske gume; pune gume ili gume sa zračnim komorama, protektori (gazni sloj) i štitnici, od gume:

–	protektirane gume, pune gume ili gume za napuhavanje, od gume

Protektiranje upotrebljavanih guma

–

ostalo

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnih brojeva 4011 i 4012

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex poglavlje 41.

Sirova koža (osim krzna) i štavljena koža; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

4101 do 4103

Sirove kože životinja vrste goveda (uključujući bivolje) ili kopitara (svježe ili soljene, sušene, lužene, piklane ili drukčije konzervirane, ali neštavljene niti pergamentno obrađene niti drukčije dalje obrađene), neovisno o tome jesu li s dlakom ili ne, cijepane ili ne; sirove ovčje ili janjeće kože (svježe ili soljene, sušene, lužene, piklane ili drukčije konzervirane, ali neštavljene, niti pergamentno obrađene, niti drukčije dalje obrađene), neovisno o tome jesu li s vunom ili su cijepane ili ne, osim onih isključenih napomenom 1.(c) uz poglavlje 41.; ostale sirove kože (svježe ili soljene, sušene, lužene, piklane ili drukčije konzervirane, ali neštavljene, niti pergamentno obrađene, niti drukčije dalje obrađene), neovisno o tome jesu li bez dlake ili cijepane ili ne, osim onih isključenih napomenom 1.(b) ili 1.(c) uz poglavlje 41.

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja

4104 do 4106

Štavljene ili „crust” kože, bez vune ili dlake, neovisno o tome jesu li cijepane, ali ne dalje obrađene

Ponovno štavljenje štavljenih ili predštavljenih koža iz podbrojeva 4104 11 , 4104 19 , 4105 10 , 4106 21 , 4106 31 ili 4106 91 ,

ili

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

4107 , 4112 , 4113

Kože dalje obrađene nakon štavljenja ili „crust” obrade

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim materijali iz podbrojeva 4104 41 , 4104 49 , 4105 30 , 4106 22 , 4106 32 i 4106 92 mogu se upotrijebiti samo ako se vrši postupak ponovnog štavljenja štavljene ili „crust” kože u suhom stanju.

poglavlje 42.

Proizvodi od kože; sedlarski i remenarski proizvodi; predmeti za putovanje, ručne torbe i slični spremnici; proizvodi od životinjskih crijeva (osim od dudovog svilca)

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex poglavlje 43.

Prirodno i umjetno krzno; proizvodi od krzna; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

4301

Sirova krzna (uključujući glave, repove, šape i ostale komade ili odsječke prikladne za krznarsku uporabu), osim sirovih koža iz tarifnih brojeva 4101 , 4102 ili 4103

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja

ex 4302

Štavljena ili obrađena krzna, sastavljena:

–	nape, četvorine i slični oblici

Bijeljenje ili bojenje, uz to rezanje i sastavljanje nesastavljenih štavljenih ili obrađenih kožica krzna

–

ostalo

Proizvodnja od nesastavljenih štavljenih ili dorađenih krzna

4303

Odjeća, pribor za odjeću i ostali proizvodi od krzna

Proizvodnja od nesastavljenog, štavljenog ili dorađenog krzna iz tarifnog broja 4302

ex poglavlje 44.

Drvo i drvni proizvodi; drveni ugljen; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 4407

Drvo obrađeno po dužini rezanjem, glodanjem, sječenjem ili ljuštenjem, debljine veće od 6 mm, blanjano, brušeno ili spajano na krajevima

Blanjanje, brušenje ili spajanje na krajevima

ex 4408

Listovi za furniranje (uključujući one dobivene rezanjem laminiranog drva nožem) i za šperploče, debljine ne veće od 6 mm, spojeni, i ostalo drvo piljeno po duljini, sječeno ili ljušteno, debljine do 6 mm, blanjano, brušeno ili spajano na krajevima

Spajanje, blanjanje, brušenje ili spajanje na krajevima

ex 4410 do ex 4413

Rubne letvice i vijenci od drva za pokućstvo, okvire, za unutarnju dekoraciju

Prerada u obliku rubnih letvica i vijenaca

ex 4415

Drveni sanduci, kutije, gajbe, bubnjevi i slična drvena ambalaža, od drveta

Proizvodnja od dasaka, nerezanih u bilo kojim veličinama

ex 4418

–	građevinska stolarija i građa, drvena

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim mogu se upotrijebiti celularne drvene ploče, piljena šindra i cijepana šindra.

–	rubne letvice i vijenci

Prerada u obliku rubnih letvica i vijenaca

ex 4421

Drvo obrađeno za šibice; drveni klinovi ili igle za obuću

Proizvodnja od drva iz bilo kojeg tarifnog broja, osim obrađenog drva iz tarifnog broja 4409

ex poglavlje 51.

Vuna, fina ili gruba životinjska dlaka; pređa i tkanine od konjske dlake; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

5106 do 5110

Pređa od vune, fine ili grube životinjske dlake ili konjske dlake

Predenje prirodnih vlakana ili ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana koju prati predenje (7)

5111 do 5113

Tkanine od vune, fine ili grube životinjske dlake ili od konjske dlake:

Tkanje (7)

ili

Tisak s najmanje dvije radnje obrade ili završne obrade (npr. pranje, bijeljenje, mercerizacija, termofiksacija, čupavljenje, kalandriranje, obrada za otpornost na skupljanje, trajna dorada, dekatiranje, impregnacija, krpanje i odstranjivanje čvorova) uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih tkanina bez tiska ne premašuje 47,5 % cijene proizvoda franko tvornica

ex poglavlje 52.

Pamuk; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

5204 do 5207

Pamučna pređa i konac

Predenje prirodnih vlakana ili ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana koju prati predenje (7)

5208 do 5212

Pamučne tkanine:

Tkanje (7)

ili

ex poglavlje 53.

Ostala biljna tekstilna vlakna; papirna pređa i tkanine od papirne pređe; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

5306 do 5308

Pređa od ostalih biljnih tekstilnih vlakana; papirna pređa

Predenje prirodnih vlakana ili ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana koju prati predenje (7)

5309 do 5311

Tkanine od ostalih biljnih tekstilnih vlakana; tkanine od papirne pređe:

Tkanje (7)

5401 do 5406

Pređa, monofilament i konac od umjetnih ili sintetičkih filamenata

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana koju prati predenje ILI predenje prirodnih vlakana (7)

5407 i 5408

Tkanine od umjetne ili sintetičke filament pređe:

Tkanje (7)

ili

5501 do 5507

Umjetna ili sintetička rezana vlakna

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana

5508 do 5511

Pređa i konac za šivanje od umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana

Predenje prirodnih vlakana ili ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana koju prati predenje (7)

5512 do 5516

Tkanine od umjetnih ili sintetičkih rezanih vlakana:

Tkanje (7)

ili

ex poglavlje 56.

Vata, pust i netkani materijal; posebna pređa; konopi, uzice i užad te proizvodi od njih; osim sljedećeg:

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana koju prati predenje ili predenje prirodnih vlakana

ili

Flokiranje koje prati bojenje ili tisak (7)

5602

Pust, neovisno o tome je li impregniran, prevučen, prekriven ili laminiran:

–	iglani pust

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana koju prati oblikovanje tkanine

Međutim:

—	polipropilensko vlakno iz tarifnog broja 5402 ,

—	polipropilenska vlakna iz tarifnog broja 5503 ili 5506 , ili

—	polipropilenski filament kučine iz tarifnog broja 5501 ,

pri čemu je u svim primjerima učešće svakog monofilamenta ili vlakna manje od 9 deciteksa,

može se upotrijebiti, uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne premašuje 40 % cijene proizvoda franko tvornica

ili

Samo oblikovanje tekstila u slučaju pusta napravljenog od prirodnih vlakana (7)

–

ostalo

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana koju prati oblikovanje tkanine

ili

Samo oblikovanje tekstila u slučaju pusta napravljenog od prirodnih vlakana (7)

5603

Netkani materijali, neovisno o tome jesu li impregnirani, prevučeni, prekriveni ili laminirani ili ne

Bilo koji postupak bez tkanja, uključujući probadanje iglom

5604

Nit i kord od gume, prekriveni tekstilnim materijalom; tekstilna pređa, vrpce i slično iz tarifnih brojeva 5404 ili 5405 , impregnirani, prevučeni, prekriveni ili obloženi s gumom ili plastičnom masom:

–	niti i kord od gume, prekriveni tekstilnim materijalom

Proizvodnja od gumenih niti ili jezgri koje nisu prekrivene tekstilom

–

ostalo

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana koju prati predenje ili predenje prirodnih vlakana (7)

5605

Metalizirana pređa, neovisno o tome je li obavijena, što se sastoji od tekstilne pređe, vrpca i sličnih oblika iz tarifnih brojeva 5404 ili 5405 , kombiniranih s kovinom u obliku niti, vrpca ili praha ili prekrivenih kovinom

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana koju prati predenje ili predenje prirodnih i/ili rezanih umjetnih ili sintetičkih vlakana (7)

5606

Obavijena pređa, obavijene vrpce i slični oblici iz tarifnih brojeva 5404 ili 5405 (osim obavijenih proizvoda iz tarifnog broja 5605 i obavijene pređe od konjskih dlaka iz grive i repa); šenil-pređa (uključujući flokiranu šenil-pređu); efektna pređa s petljama

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana koju prati predenje ili predenje prirodnih i/ili rezanih umjetnih ili sintetičkih vlakana

ili

Predenje koje prati flokiranje

ili

Flokiranje koje prati bojenje (7)

poglavlje 57.

Sagovi i drugi tekstilni podni pokrivači:

Predenje prirodnih i/ili rezanih umjetnih ili sintetičkih vlakana ili ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata, koju u svakom slučaju prati tkanje

ili

Proizvodnja od kokosove pređe ili sisal pređe ili pređe jute

ili

Flokiranje koje prati bojenje ili tisak

ili

Tafting koji prati bojenje ili tisak

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana koju prate tehnike bez tkanja, uključujući probadanje iglom (7)

Međutim:

—	polipropilensko vlakno iz tarifnog broja 5402 ,

—	polipropilenska vlakna iz tarifnog broja 5503 ili 5506 , ili

—	polipropilenski filament kučine iz tarifnog broja 5501 ,

pri čemu je u svim primjerima učešće svakog monofilamenta ili vlakna manje od 9 deciteksa, uz uvjet da njihova vrijednosti ne premašuje 40 % cijene proizvoda franko tvornica

Tkanine od jute smiju se upotrebljavati kao podloga

ex poglavlje 58.

Posebne tkanine; tekstilne tkanine dobivene tafting postupkom; čipka; tapiserije; pozamenterija; vez; osim sljedećeg:

Tkanje (7)

ili

5805

Tapiserije ručno tkane, vrsta gobelins, flanders, aubusson, bauveais i slično te tapiserije iglom rađene (na primjer sitnim bodom i križićima), neovisno o tome jesu li gotovi proizvodi

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

5810

Vez u metraži, u vrpcama ili motivima

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 50 % cijene proizvoda franko tvornica

5901

Tekstilne tkanine prevučene ljepilom ili škrobnim tvarima koje se upotrebljavaju za vanjsko uvezivanje knjiga i u slične svrhe; tkanine za kopiranje; kanafas pripremljen za slikanje; krute tkanine (buckram) i slične krute tkanine koje se upotrebljavaju u izradi šešira

Tkanje koje prati bojenje ili flokiranje ili prevlačenje

ili

Flokiranje koje prati bojenje ili tisak

5902

Kord tkanine za vanjske pneumatske gume od najlonske pređe ili ostalih poliamida, poliestera i viskoznog rajona, velike čvrstoće:

–	sa sadržajem 90 % masenog udjela ili manje tekstilnih tvari

Tkanje

–

ostalo

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana koju prati tkanje

5903

Tekstilni materijali impregnirani, premazani, prevučeni, prekriveni ili laminirani plastičnim masama, osim onih iz tarifnog broja 5902

Tkanje koje prati bojenje ili prevlačenje

ili

Tisak s najmanje dvije radnje obrade ili završne obrade (npr. pranje, bijeljenje, mercerizacija, termofiksacija, čupavljenje, cijeđenje, obrada za otpornost na skupljanje, trajna dorada, dekatiranje, impregnacija, krpanje i odstranjivanje čvorova) uz uvjet da ukupna vrijednost upotrijebljenih tkanina bez tiska ne premašuje 47,5 % cijene proizvoda franko tvornica

5904

Linoleum, neovisno o tome je li rezan u oblike; podni pokrivači na tekstilnoj podlozi premazanoj, prevučenoj ili prekrivenoj, neovisno o tome jesu li rezani u oblike

Tkanje koje prati bojenje ili prevlačenje (7)

5905

Tekstilne zidne obloge:

–	impregnirane, premazane ili prekrivene gumom, plastičnim tvarima ili drugim tvarima

Tkanje koje prati bojenje ili prevlačenje

–

ostalo

Predenje prirodnih i/ili rezanih umjetnih ili sintetičkih vlakana ili ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata, koju u svakom slučaju prati tkanje

ili

Tkanje koje prati bojenje ili prevlačenje

ili

Tisak s najmanje dvije radnje obrade ili završne obrade (npr. pranje, bijeljenje, mercerizacija, termofiksacija, čupavljenje, cijeđenje, obrada za otpornost na skupljanje, trajna dorada, dekatiranje, impregnacija, krpanje i odstranjivanje čvorova) uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih tkanina bez tiska ne premašuje 47,5 % cijene proizvoda franko tvornica (7)

5906

Gumirani tekstilni materijali, osim onih iz tarifnog broja 5902 :

–	Pletene ili kukičane tkanine

Predenje prirodnih i/ili rezanih umjetnih ili sintetičkih vlakana ili ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata, koju u svakom slučaju prati pletenje

ili

Pletenje koje prati bojenje ili prevlačenje

ili

Bojenje pređe od prirodnih vlakana koje prati pletenje (7)

–	ostale tkanine od pređe na temelju sintetskog vlakna, što sadržavaju više od 90 % tekstilnih tvari u masi

Ekstruzija umjetnih ili sintetičkih vlakana koju prati tkanje

–

ostalo

Tkanje koje prati bojenje ili prevlačenje

ili

Bojenje pređe od prirodnih vlakana koju prati tkanje

5907

Tekstilne tkanine na drugi način impregnirane, premazane, prevučene ili prekrivene; platna oslikana za kazališne kulise, umjetničke radionice i sličnu upotrebu

Tkanje koje prati bojenje ili flokiranje ili prevlačenje

ili

Flokiranje koje prati bojenje ili tisak

ili

5908

Tekstilni stijenjevi, tkani, prepleteni ili pleteni, za svjetiljke, peći, upaljače, svijeće i slično; čarapice za plinsku rasvjetu i cjevaste pletene tkanine za čarapice; neovisno o tome jesu li impregnirane

–	čarapice za plinsku rasvjetu, impregnirane

Proizvodnja od cjevasto pletenog vlakna za plinsku rasvjetu

–

ostalo

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

5909 do 5911

Tekstilni proizvodi za industrijsku upotrebu:

–	diskovi ili obruči za poliranje, osim od pusta iz tarifnog broja 5911

Tkanje

–	tkanine, najčešće korištene u proizvodnji papira ili za druge tehničke svrhe, postavljene pustom ili ne, neovisno o tome jesu li impregnirane ili presvučene ili ne, cjevaste ili beskonačne, s jednom osnovom i/ili potkom ili više njih, ili ravno tkane s više osnova i/ili potki iz tarifnog broja 5911

Tkanje (7)

–

ostalo

Ekstruzija pređe od umjetnih ILI sintetičkih filamenata ili predenje prirodnih ili rezanih umjetnih ili sintetičkih vlakna, koju prati tkanje (7)

ili

Tkanje koje prati bojenje ili prevlačenje

poglavlje 60.

Pletene ili kukičane tkanine

Predenje prirodnih i/ili rezanih umjetnih ili sintetičkih vlakana ili ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata, koju u svakom slučaju prati pletenje

ili

Pletenje koje prati bojenje ili flokiranje ili prevlačenje

ili

Flokiranje koje prati bojenje ili tisak

ili

Bojenje pređe od prirodnih vlakana koje prati pletenje

ili

Končanje ili teksturiranje koje prati pletenje uz uvjet da vrijednost upotrijebljene nekončane/neteksturirane pređe ne premašuje 47,5 % cijene proizvoda franko tvornica

poglavlje 61.

Odjeća i pribor za odjeću, pleteni ili kukičani:

–	dobiveni šivanjem ili spajanjem na drukčiji način dvaju ili više pletenih ili kukičanih materijala, koji su bili razrezani u oblike ili su bili proizvedeni već oblikovani

Proizvodnja od tkanine

–

ostalo

Predenje prirodnih i/ili rezanih umjetnih ili sintetičkih vlakana ili ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata, koju u svakom slučaju prati pletenje (pleteni u određene oblike)

ili

Bojenje pređe od prirodnih vlakana koje prati pletenje (pleteni u određene oblike) (7)

ex poglavlje 62.

Odjeća i pribor za odjeću, koji nisu pleteni ili kukičani; osim sljedećeg:

Proizvodnja od tkanine

6213 i 6214

Rupčići, šalovi, rupci, marame, velovi i slični proizvodi:

–

vezeni

Izrađeni tkanjem (uključujući rezanje)

ILI

Proizvodnja od pređe [10]ili Proizvodnja od nevezenih tkanina, uz uvjet da vrijednost nevezenih tkanina ne premašuje 40 % cijene proizvoda franko tvornica (8)

ILI

–

ostalo

Izrađeni tkanjem (uključujući rezanje)

ili

Sastavljanje nakon kojeg slijedi tisak s najmanje dvije pripremne ili završne obrade (npr. pranje, bijeljenje, mercerizacija, termofiksacija, čupavljenje, cijeđenje, obrada za otpornost na skupljanje, trajna dorada, dekatiranje, impregnacija, krpanje i odstranjivanje čvorova), uz uvjet da vrijednost upotrijebljenih tkanina bez tiska ne premašuje 47,5 % cijene proizvoda franko tvornica (7) (8)

6217

Ostali gotovi pribor za odjeću; dijelovi odjeće ili pribora za odjeću, osim onih iz tarifnog broja 6212 :

–

vezeni

Izrađeni tkanjem (uključujući rezanje)

ili

Proizvodnja od nevezenih tkanina, uz uvjet da vrijednost nevezenih tkanina ne premašuje 40 % cijene proizvoda franko tvornica (8)

–	protupožarna oprema od tkanine pokrivene poliesterskom aluminiziranom folijom

Izrađeni tkanjem (uključujući rezanje)

ili

Prevlačenje uz uvjet da vrijednost svih upotrijebljenih nepresvučenih materijala ne premašuje 40 % cijene proizvoda franko tvornica koje prati izrada (uključujući krojenje) (8)

–	međupostave za ovratnike i orukvice, razrezane

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda, u kojoj vrijednost upotrijebljenih materijala ne premašuje 40 % cijene proizvoda franko tvornica

ex poglavlje 63.

Ostali gotovi tekstilni proizvodi; kompleti; rabljena odjeća i rabljeni tekstilni proizvodi; krpe; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

6301 do 6304

Pokrivači, debeli vuneni pokrivači, posteljno rublje itd.; zavjese itd.; ostali proizvodi za unutarnje opremanje:

–	od pusta ili netkanog materijala

Bilo koji postupak bez tkanja, uključujući probadanje iglom koji prati izrada (uključujući krojenje)

–

ostalo:

– –

vezeni

Tkanje ili pletenje koje prati izrada (uključujući krojenje)

ili

Proizvodnja od nevezenih tkanina, uz uvjet da vrijednost nevezenih tkanina ne premašuje 40 % cijene proizvoda franko tvornica (8) (9)

– –

ostalo

Tkanje ili pletenje koje prati izrada (uključujući krojenje)

6305

Vreće i vrećice, vrsta koje se rabe za pakiranje robe

Tkanje ili pletenje i izrada (uključujući krojenje) (7)

6306

Cerade, nadstrešnice i vanjski platneni zastori; šatori; jedra za čamce, daske za jedrenje ili suhozemna vozila; proizvodi za kampiranje

–	od netkanog materijala

Bilo koji postupak bez tkanja, uključujući probadanje iglom koji prati izrada (uključujući krojenje)

–

ostalo

Izrađeni tkanjem (uključujući rezanje) (7) (8)

ili

Prevlačenje uz uvjet da vrijednost svih upotrijebljenih nepresvučenih materijala ne premašuje 40 % cijene proizvoda franko tvornica koje prati izrada (uključujući krojenje)

6307

Ostali gotovi proizvodi, uključujući modne krojeve za odjeću

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 40 % cijene proizvoda franko tvornica

6308

Kompleti koji se sastoje od komada tkanine i pređa, neovisno o tome jesu li s priborom ili bez njega, za izradu prostirki, tapiserija, vezenih stolnjaka i salveta, ili sličnih tekstilnih proizvoda, pripremljenih u pakiranja za prodaju na malo

Svaki proizvod u setu mora zadovoljavati određeno pravilo koje vrijedi i kada nije u setu. Međutim set može sadržavati i proizvode bez pravog podrijetla uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne premašuje 25 % cijene proizvoda franko tvornica.

ex poglavlje 64.

Obuća, nazuvci i slični proizvodi; dijelovi tih proizvoda; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim od složenoga gornjišta obuće pričvršćenog na unutarnje potplate ili druge dijelove potplata iz tarifnog broja 6406

6406

Dijelovi obuće (uključujući gornjište neovisno o tome je li pričvršćeno na unutarnji potplat osim na vanjski potplat); izmjenjivi ulošci za obuću, umeci za potpetice i slični proizvodi; nazuvci, zaštitne dokoljenice i slični proizvodi te njihovi dijelovi

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

poglavlje 65.

Pokrivala za glavu i njihovi dijelovi

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ex poglavlje 68.

Proizvodi od kamena, sadre, cementa, betona, azbesta, tinjca i sličnih materijala, osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 6803

Proizvodi od prirodna ili aglomerirana škriljevca

Proizvodnja od obrađena škriljevca

ex 6812

Proizvodi od azbesta; proizvodi od mješavine na osnovi azbesta ili mješavine na osnovi azbesta i magnezijeva karbonata

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja

ex 6814

Proizvodi od tinjca; uključujući i aglomerirani ili rekonstituirani tinjac, na podlozi od papira, kartona ili ostalih materijala

Proizvodnja od obrađenog tinjca (obuhvaćen aglomerirani ili rekonstruirani tinjac)

poglavlje 69.

Keramički proizvodi

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex poglavlje 70.

Staklo i stakleni proizvodi, osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

7006

Staklo iz tarifnih brojeva 7003 , 7004 i 7005 , svijeno, s obrađenim rubovima, gravirano, brušeno,

–	podloga od staklene ploče, presvučena tan kim dielektričnim filmom, poluprovodljiva u skladu sa SEMII standardom (10)

Proizvodnja od neprevučenih staklenih ploča (podloge) iz tarifnog broja 7006

–

ostalo

Proizvodnja od materijala iz tarifnog broja 7001

7010

Opletene boce, boce, staklenke, lonci, fiole, ampule i ostali spremnici, od stakla, za transport ili pakiranje robe; staklenke za konzerviranje; čepovi, poklopci i ostali zatvarači, od stakla

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Rezanje staklenih predmeta, uz uvjet da ukupna vrijednost upotrijebljenih nerezanih predmeta ne premašuje 50 % vrijednosti cijene franko tvornica

7013

Stakleni proizvodi vrsta što ih se rabi za stolom, u kuhinji, za toaletnu uporabu, u uredima, za unutarnje opremanje ili slične namjene (osim onih iz tarifnog broja 7010 ili 7018 )

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Rezanje staklenih predmeta, uz uvjet da ukupna vrijednost upotrijebljenih nerezanih predmeta ne premašuje 50 % vrijednosti cijene franko tvornica

ili

Ukrašavanje rukom (izuzevši svilotisak) puhanih staklenih proizvoda, ako vrijednost puhanog staklenog predmeta ne premašuje 50 % vrijednost gotova proizvoda franko tvornica

ex 7019

Predmeti od staklenih vlakana (osim pređe)

Proizvodnja od:

—	neobojenih strukova, roving prediva, pređe ili rezanog vlakna, ili

—	staklene vune

ex poglavlje 71.

Prirodni ili kultivirani biseri, drago i poludrago kamenje, plemenite kovine, kovine presvučene plemenitim kovinama i proizvodi od njih; imitacije draguljarskih predmeta; kovani novac, osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

7106 , 7108 i 7110

Plemenite kovine:

–	u sirovim oblicima

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnih brojeva 7106 , 7108 i 7110

ili

Elektrolitička, termička ili kemijska separacija plemenitih kovina iz tarifnih brojeva 7106 , 7108 ili 7110

ili

Fuzija i/ili međusobno legiranje plemenitih kovina iz tarifnih brojeva 7106 , 7108 ili 7110 ili njihovo legiranje s običnim kovinama

–	poluobrađene ili u prahu

Proizvodnja od neobrađenih plemenitih kovina

ex 7107 , ex 7109 i ex 7111

Kovine platirane plemenitim kovinama, u poluprerađenom obliku

Proizvodnja iz neobrađenih kovina platiranih plemenitim kovinama

7115

Ostali predmeti od plemenitih kovina ili od kovina platiranih plemenitim kovinama

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

7117

Imitacije draguljarskih proizvoda

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja od dijelova običnih kovina, nepozlaćenih, neposrebrenih, neplatiniranih, uz uvjet da vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 50 % vrijednosti proizvoda franko tvornica

ex poglavlje 73.

Proizvodi od željeza ili čelika; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ex 7301

Žmurje (talpe)

Proizvodnja od materijala iz tarifnog broja 7207

7302

Dijelovi za izgradnju željezničkih i tramvajskih kolosijeka, od željeza ili čelika: tračnice, tračnice vodilice i ozubljene tračnice, skretnički jezičci, skretnička srca, skretničko polužje i drugi dijelovi skretnica, pragovi, vezice, klizni jastuci, stezni klinovi, podložne ploče, elastične pritiskalice, uporne pločice, spojne motke i drugi dijelovi posebno zasnovani (konstruirani) za postavljanje, spajanje i pričvršćivanje tračnica

Proizvodnja od materijala iz tarifnog broja 7206

7304 , 7305 i 7306

Cijevi, šuplji profili od željeza (osim od lijevanog željeza) ili čelika

Proizvodnja od materijala iz tarifnog broja 7206 , 7207 , 7208 , 7209 , 7210 , 7211 , 7212 , 7218 , 7219 , 7220 ili 7224

ex 7307

Cijevi ili pribor za cijevi od nehrđajućeg čelika

Savijanje, bušenje, razvrtavanje, izvlačenje, brušenje i pjeskarenje od neobrađenih materijala, uz uvjet da ukupna vrijednost upotrijebljenih neobrađenih materijala ne premašuje 35 % cijene proizvoda franko tvornica

7308

Konstrukcije (isključujući montažne zgrade iz tarifnog broja 9406 ) i dijelovi konstrukcija (na primjer mostovi i sekcije mostova, vrata prijevodnica (splavnica), tornjevi, rešetkasti stupovi, krovovi, kosturi krovišta, vrata i prozori te okviri za njih, pragovi za vrata, kapci, ograde, potporni stupovi i stupovi), od željeza ili čelika; željezni ili čelični limovi, šipke, profili, cijevi i slično, pripremljeni za upotrebu u konstrukcijama

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim ne mogu se upotrijebiti zavareni kutovi, kalupi i profili iz tarifnog broja 7301 .

ex 7315

Lanci protiv klizanja

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala iz tarifnog broja 7315 ne premašuje 50 % cijene proizvoda franko tvornica

ex poglavlje 74.

Bakar i predmeti napravljeni od njega; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

7403

Rafinirani bakar i slitine bakra, u sirovim oblicima

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja

ex poglavlje 76.

Aluminij i predmeti napravljeni od njega; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

7601

Aluminij u sirovim oblicima

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja

7607

Folije od aluminija (neovisno o tome jesu li tiskane ili s podlogom od papira, kartona, plastičnih masa ili sličnih materijala ili ne) debljine (ne računajući podlogu) ne veće od 0,2 mm

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja osim tarifnog broja proizvoda i tarifnog broja 7606

ex poglavlje 78.

Olovo i predmeti napravljeni od njega; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

7801

Olovo u sirovim oblicima:

–	rafinirano olovo

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja

–

ostalo

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim ne mogu se upotrijebiti otpaci i ostaci iz tarifnog broja 7802 .

poglavlje 80.

Kositar i predmeti napravljeni od njega

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ex poglavlje 82.

Alati, nožarski proizvodi, žlice i vilice, od običnih kovina; dijelovi za njih od običnih kovina; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8206

Alati iz dvaju ili više tarifnih brojeva od 8202 do 8205 , u setovima za pojedinačnu prodaju

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnih brojeva 8202 do 8205 . Međutim alati iz tarifnih brojeva od 8202 do 8205 mogu se upotrijebiti u sklopu setova uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne premašuje 15 % cijene seta franko tvornica.

8211

Noževi s reznim oštricama, nazubljeni ili ne (uključujući vrtlarske noževe), osim noževa iz tarifnog broja 8208 , i njihove oštrice

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim mogu se upotrijebiti oštrice noža i ručke od običnih kovina.

8214

Ostali nožarski proizvodi (na primjer strojevi za šišanje i striženje, mesarske ili kuhinjske sjekire s dugom oštricom i kratkim drškom (bradve, satare), sjeckalice i slične sprave za sjeckanje, noževi za papir); sprave i setovi sprava za njegu ruku ili nogu (manikir i pedikir) (uključujući i rašpe za nokte)

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim mogu se upotrijebiti ručke od običnih kovina.

8215

Žlice, vilice, grabilice, žlice za obiranje, lopatice za serviranje kolača, noževi za ribu, noževi za maslac, štipaljke za šećer i slični kuhinjski ili stolni proizvodi

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim mogu se upotrijebiti ručke od običnih kovina.

ex poglavlje 83.

Razni proizvodi od običnih kovina; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 8302

Ostali proizvodi za montiranje, podešavanje i slični proizvodi prikladni za građenje te automatski zatvarači za vrata

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim materijali iz tarifnog broja 8302 mogu se upotrijebiti uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne premašuje 20 % cijene proizvoda franko tvornica.

ex 8306

Kipići i drugi ukrasni predmeti od običnih kovina

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim materijali iz tarifnog broja 8306 mogu se upotrijebiti uz uvjet da njihova ukupna vrijednost ne premašuje 30 % cijene proizvoda franko tvornica.

ex poglavlje 84.

Nuklearni reaktori, kotlovi, strojevi i mehanički uređaji; njihovi dijelovi; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8401

Nuklearni reaktori; neozračeni gorivi elementi (ulošci) za nuklearne reaktore; strojevi i aparati za odvajanje (separaciju) izotopa

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8407

Klipni motori s unutarnjim izgaranjem na paljenje pomoću svjećica s pravocrtnim i rotacijskim kretanjem klipa

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8408

Klipni motori s unutarnjim izgaranjem na paljenje pomoću kompresije (dizelski ili poludizelski motori)

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8427

Viličari; ostala radna kolica opremljena uređajima za dizanje ili rukovanje

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8482

Valjni ležajevi

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex poglavlje 85.

Električni strojevi i oprema te njihovi dijelovi; aparati za snimanje ili reprodukciju zvuka; aparati za snimanje ili reprodukciju televizijske slike i zvuka, njihovi dijelovi i pribor; osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8501 , 8502

Električni motori i električni generatori; električni generatorski agregati i rotacijski pretvarači (konvertori)

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda i tarifnog broja 8503

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8513

Prijenosne električne svjetiljke, konstruirane za rad s vlastitim izvorom energije (na primjer primarnim baterijama, akumulatorima, elektromagnetima), osim opreme za rasvjetu iz tarifnog broja 8512

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8519

Aparati za snimanje ili reprodukciju zvuka

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda i tarifnog broja 8522

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8521

Aparati za snimanje ili reprodukciju slike, neovisno o tome imaju li ugrađen videoprijamnik

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda i tarifnog broja 8522

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8523

Pripremljeni nesnimljeni nosači zvuka ili nosači sličnih zapisa, osim proizvoda iz poglavlja 37.

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8525

Odašiljači za radiodifuziju ili televiziju, neovisno o tome imaju li ugrađen prijamnik ili aparat za snimanje ili reprodukciju zvuka; televizijske kamere, digitalne kamere i druge videokamere (kamkorderi)

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda i tarifnog broja 8529

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8526

Radari, radionavigacijski uređaji i uređaji za radio-daljinsko upravljanje

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda i tarifnog broja 8529

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8527

Prijamnici radiodifuzije, neovisno o tome jesu li kombinirani, u istom kućištu, s aparatom za snimanje ili reprodukciju zvuka ili sa satom ili ne

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda i tarifnog broja 8529

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8528

Monitori i projektori, koji nemaju ugrađen televizijski prijamnik; televizijski prijamnici, neovisno o tome imaju li ugrađeni prijamnik radiodifuzije ili aparat za snimanje ili reprodukciju zvuka ili slike ili ne

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda i tarifnog broja 8529

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8535 do 8537

Električni aparati za uklapanje, isklapanje ili zaštitu električnih strujnih krugova ili za spajanje na ili u električnim strujnim krugovima; konektori za optička vlakna, snopove optičkih vlakana ili optičke kabele; ploče, pultovi, stolovi, ormari i ostali nosači, za električno upravljanje ili razdiobu električne struje

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda i tarifnog broja 8538

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8540 11 i 8540 12

Katodne cijevi za televizijske prijamnike, uključujući katodne cijevi za videomonitore

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 8542 31 do ex 8542 33 i ex 8542 39

monolitni integrirani krugovi

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 50 % cijene proizvoda franko tvornica

ili

Postupak difuzije u kojem se integrirani krugovi formiraju na supstratu poluvodiča selektivnim uvođenjem odgovarajućeg dopanta, neovisno o tome jesu li sastavljeni i/ili ispitani u trećim državama ili ne

8544

Izolirana žica (uključujući emajliranu i anodiziranu žicu), kabeli (uključujući koaksijalne kabele) i ostali izolirani električni vodiči neovisno o tome jesu li opremljeni konektorima; kabeli od optičkih vlakana izrađeni od pojedinačno oplaštenih vlakana, neovisno o tome sadržavaju li električne vodiče ili su opremljeni konektorima ili ne

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8545

Ugljene elektrode, ugljene četkice, ugljen za žarulje, ugljen za baterije i drugi proizvodi od grafita ili od drugog ugljena, s kovinom ili bez nje, za električne svrhe

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8546

Električni izolatori od bilo kojeg materijala

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8547

Izolacijski dijelovi za električne strojeve, uređaje ili opremu, izrađeni u cijelosti od izolacijskog materijala ili samo s manjim dijelovima od kovina (na primjer čahure s navojem) ugrađenim za vrijeme oblikovanja isključivo za svrhe montaže, osim izolatora iz tarifnog broja 8546 ; elektrovodljive cijevi i njihove spojnice, od običnih kovina obloženih izolacijskim materijalom

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8548

Otpaci i ostaci od primarnih ćelija, primarnih baterija i električnih akumulatora; istrošene primarne ćelije, primarne baterije i električni akumulatori; električni dijelovi strojeva ili aparata i koji nisu spomenuti ni obuhvaćeni na drugom mjestu u ovom poglavlju

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

poglavlje 86.

Željezničke ili tramvajske lokomotive, vagoni i njihovi dijelovi; željeznički ili tramvajski kolosiječni sklopovi i pribor i njihovi dijelovi; mehanička (uključujući elektromehanička) prometna signalna oprema za prometne putove svih vrsta

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex poglavlje 87.

Vozila, osim željezničkih ili tramvajskih vagona i lokomotiva te njihovi dijelovi i pribor; osim sljedećeg:

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

8711

Motocikli (uključujući i mopede), bicikli i slična vozila s pomoćnim motorom, s bočnom prikolicom ili bez nje; bočne prikolice

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex poglavlje 90.

Optički, fotografski, kinematografski, mjerni i kontrolni instrumenti, instrumenti za kontrolu točnosti, medicinski ili kirurški instrumenti i aparati; njihovi dijelovi i pribor, osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

9002

Leće, prizme, zrcala i drugi optički elementi, neovisno od kojeg materijala, montirani, koji su dijelovi ili pribor instrumenata ili aparata, osim takvih optički neobrađenih staklenih elemenata

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

9033

Dijelovi i pribor (nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu u ovom poglavlju) za strojeve, uređaje, instrumente ili aparate iz poglavlja 90.

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

poglavlje 91.

Ure i njihovi dijelovi

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

poglavlje 94.

Pokućstvo; oprema za postelje, madraci, nosači madraca, jastuci i slični punjeni proizvodi; svjetiljke i ostala rasvjetna tijela, nespomenuta niti uključena na drugom mjestu; osvijetljeni znakovi, osvijetljene pločice s imenima ili slično; montažne zgrade

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex poglavlje 95.

Igračke, rekviziti za društvene igre i šport; njihovi dijelovi i pribor, osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

ex 9506

Palice za golf i njihovi dijelovi

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim grubo oblikovani blokovi za izradu glava za palice za golf mogu se upotrijebiti.

ex poglavlje 96.

Razni gotovi proizvodi, osim sljedećeg:

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda

ili

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

9601 i 9602

Obrađena bjelokost, kost, kornjačevina, rog, jelenji rog, koralj, sedef i ostali materijal životinjskog podrijetla za rezbarenje te proizvodi od tih materijala (uključujući proizvode dobivene oblikovanjem).

Obrađeni materijali biljnog ili mineralnog podrijetla za rezbarenje i proizvodi od tih materijala; proizvodi uobličeni ili rezbareni od voska, stearina, prirodnih guma ili prirodnih smola ili od masa za modeliranje te drugi uobličeni ili rezbareni proizvodi, nespomenuti niti uključeni na drugom mjestu; obrađena, nestvrdnuta želatina (osim želatine iz tarifnog broja 3503 ) i proizvodi od nestvrdnute želatine

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja

9603

Metle, četke (uključujući četke što su dijelovi strojeva, aparata ili vozila), ručno pogonjene mehaničke sprave za čišćenje poda, bez motora, četke za paučinu i peruške; pripremljene vezice i snopovi za izradu metli ili četaka; pripremljene vezice i snopovi za izradu metli i četaka; brisači prozora, podova i slično (osim onih s valjkom)

Proizvodnja u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

9605

Putni setovi za osobnu toaletu, šivanje ili čišćenje cipela ili odjeće

9606

Dugmad, kopčice koje se zatvaraju utiskivanjem ili na drugi način, dugmad za presvlačenje i ostali dijelovi tih proizvoda; nedovršena dugmad

Proizvodnja:

—	od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda, i

—	u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

9608

Kemijske olovke; flomasteri i markeri s vrhom od pusta ili drugog poroznog materijala; nalivpera i slična pera na punjenje; pera za kopiranje; tehničke olovke; držala za pera, držala za olovke i slična držala; dijelovi (uključujući kape i klipse) navedenih proizvoda, osim onih iz tarifnog broja 9609

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda. Međutim pera i njihovi vrhovi iz istog tarifnog broja kao i proizvod mogu se upotrijebiti.

9612

Vrpce za pisaće strojeve ili slične vrpce, natopljene tiskarskom bojom ili drukčije pripremljene za davanje otisaka, neovisno o tome jesu li na svicima ili u patronama; jastučići za žigove, neovisno o tome jesu li natopljeni tintom ili ne, s kutijom ili bez kutije

Proizvodnja:

—	od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja, osim iz tarifnog broja proizvoda, i

—	u kojoj vrijednost svih upotrijebljenih materijala ne premašuje 70 % cijene proizvoda franko tvornica

9613 20

Džepni upaljači, plinski, punivi

Proizvodnja u kojoj ukupna vrijednost upotrijebljenih materijala iz tarifnog broja 9613 ne premašuje 30 % cijene proizvoda franko tvornica

9614

Lule za pušenje (uključujući glave lula) i usnici za cigare ili cigarete te dijelovi za njih

Proizvodnja od materijala iz bilo kojeg tarifnog broja

(1) Odluka br. 1/2006 Odbora za pridruživanje EU-Jordan od 15. lipnja 2006. o izmjeni Protokola 3. uz Euromediteranski sporazum o definiciji pojma „proizvoda s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje (SL L 209, 31.7.2006., str. 30.).

(2) Za posebne uvjete povezane sa „specifičnim procesima” vidjeti uvodne napomene 7.1. i 7.3.

(3) Za posebne uvjete povezane sa „specifičnim procesima” vidjeti uvodnu napomenu 7.2.

(4) „Skupinom” se smatra bilo koji dio tarifnog broja odvojen od ostatka točka-zarezom.

(5) U slučaju proizvoda koji se sastoje od materijala razvrstanih u tarifne brojeve od 3901 do 3906 s jedne strane i tarifne brojeve od 3907 do 3911 s druge strane, to se ograničenje primjenjuje samo na skupinu materijala koja u tom proizvodu prevladava po težini.

(6) Sljedeće folije smatraju se visoko prozirnima: folije čije je optičko zamućenje, mjereno u skladu s ASTM-D 1003-16 Gardner Hazemeter (tj. Hazefaktor), manje od 2 %.

(7) Za posebne uvjete koji se odnose na proizvode izrađene od mješavine tekstilnih materijal vidjeti uvodnu napomenu 5.

(8) Vidjeti uvodnu napomenu 6.

(9) Za pletene ili kukičane proizvode, neelastične ili gumirane, dobivene šivanjem ili sastavljanjem komadića pletene ili kukičane tkanine (izrezane ili ispletene u oblik), vidjeti uvodnu napomenu 6.

(10) SEMI – Institut za poluvodičku opremu i materijale.

2.8.2016

Službeni list Europske unije

L 208/46

PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2016/1318

оd 29. srpnja 2016.

o smjernicama za promicanje zgrada približno nulte energije i najboljoj praksi kojom će se osigurati da do 2020. sve nove zgrade budu zgrade približno nulte energije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,

budući da:

(1)	Zgrade su od ključne važnosti za politiku energetske učinkovitosti EU-a jer na njih otpada gotovo 40 % (1) ukupne potrošnje energije.

(2)

Važnost sektora građevinarstva u poboljšavanju energetske učinkovitosti istaknuta je u Komunikaciji Komisije o energetskoj učinkovitosti i njezinom doprinosu energetskoj sigurnosti i Okviru za klimatsku i energetsku politiku do 2030. (2) te u njezinoj Komunikaciji o okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom (3).

(3)	Potpuna provedba i primjena postojećeg zakonodavstva u području energetike prepoznaje se kao prvi prioritet u uspostavi energetske unije.

(4)	Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada glavni je pravni instrument koji se odnosi na energetsku učinkovitost zgrada u kontekstu ciljeva energetske učinkovitosti do 2020.

(5)	U članku 9. Direktive utvrđen je poseban cilj da do kraja 2020. sve nove zgrade moraju biti zgrade s približno nultim ili vrlo niskim energetskim potrebama. Približno nulta odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se u znatnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora.

(6)

Nacionalnim zakonodavstvom kojim se prenose zahtjevi iz članka 9. stavka 1. mora se osigurati da do 31. prosinca 2020. sve nove zgrade budu zgrade približno nulte energije. Isti cilj približno nulte energije, ali s kraćim rokom do 31. prosinca 2018. odnosi se na nove zgrade u kojima su smještena tijela javne vlasti odnosno koje su u vlasništvu tijela javne vlasti. Time bi se trebao stvoriti transparentni nacionalni pravni okvir za gospodarske subjekte u pogledu zahtjeva za energetsku učinkovitost novih zgrada od kraja 2020.

(7)	Usporedno sa zahtjevima za nove zgrade, Direktivom se zahtijeva od država članica da uspostave politike kojima će se poticati adaptacija zgrada koje se obnavljaju u zgrade približno nulte energije.

(8)	Komisija je Europskom parlamentu i Vijeću dostavila izvješće o napretku država članica prema zgradama približno nulte energije (4). Od država članica prikupljene su dodatne informacije u okviru njihovih obveza izvješćivanja o toj temi.

(9)

Napredak koji ostvaruju države članice postupno se povećao, ali bi ga trebalo ubrzati. Iako se povećao broj mjera za podupiranje povećanja broja zgrada približno nulte energije na nacionalnoj razini, države članice trebale bi pojačati napore kako bi osigurale da sve nove zgrade budu zgrade približno nulte energije do ciljnih datuma navedenih u Direktivi.

(10)

Trenutačno je u tijeku revizija Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada. Načela za zgrade približno nulte energije jedan su od stupova postojeće Direktive i postat će norma za nove zgrade od 2020. Tijekom revizije ocijenit će se hoće li biti potrebne dodatne mjere za 2030. Razvoj novih politika i pristupa trebao bi biti na čvrstim temeljima. Od ključne je važnosti da zahtjevi za zgrade približno nulte energije za 2020. budu potpuno provedeni.

(11)	To se dodatno podupire člankom 9. stavkom 4. Direktive u kojem je predviđeno da Komisija može državama članicama izdati preporuku u pogledu zgrada približno nulte energije,

DONIJELA JE OVU PREPORUKU:

Države članice trebale bi slijediti smjernice predviđene u Prilogu ovoj Preporuci. Postupanje u skladu s tim smjernicama pomoći će u osiguravanju da do 31. prosinca 2020. sve nove zgrade budu zgrade približno nulte energije te će državama članicama olakšati razvoj nacionalnih planova za povećanje broja zgrada približno nulte energije.

2.	Preporuka se objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. srpnja 2016.

Za Komisiju

Miguel ARIAS CAÑETE

Član Komisije

(1) Vidjeti u: Energy, transport and environment indicators, izdanje iz 2012., Europska komisija. Za potrebe ove procjene zbrojena je ukupna potrošnja energije za sektor kućanstava i usluga. Ona uključuje, primjerice, potrošnju energije za uređaje, ali ne uključuje potrošnju energije u industrijskim zgradama.

(2) SWD(2014) 255 final.

(3) Paket mjera za energetsku uniju COM(2015) 80 final.

(4) COM(2013) 483 final/2.

PRILOG

1. UVOD

Nakon uvođenja zahtjeva u pogledu energetske učinkovitosti u nacionalne građevinske propise, nove zgrade danas troše upola manje energije nego uobičajene zgrade iz 1980.-ih.

Direktivom o energetskoj učinkovitosti zgrada (dalje u tekstu: „EPBD” ili „Direktiva”) zahtijeva se od država članica da uspostave minimalne zahtjeve za energetsku učinkovitost novih zgrada i postojećih zgrada koje se podvrgavaju značajnoj obnovi. U skladu s tim minimalnim zahtjevima u EPBD-u je utvrđen jasan zahtjev da sve nove zgrade moraju do kraja desetljeća imati približno nulte ili vrlo niske energetske potrebe i ispunjavati uvjete za zgrade približno nulte energije (NZEB). Međutim, postojeći fond zgrada star je i energetski neučinkovit i sporo se obnavlja. U skladu s EPBD-om, postojeći fond zgrada trebalo bi također postupno prilagoditi postojećim normama.

Potpuna provedba i primjena postojećeg zakonodavstva u području energije priznaje se kao prvi prioritet u uspostavi energetske unije (1). Dva ključna zahtjeva u okviru postojećeg pravnog okvira jesu osiguravanje da sve nove zgrade budu zgrade približno nulte energije do 31. prosinca 2020. (dvije godine ranije za javne zgrade) i podupiranje adaptacije postojećih zgrada u zgrade približno nulte energije.

2. KONTEKST: ODREDBE O ZGRADAMA PRIBLIŽNO NULTE ENERGIJE IZ DIREKTIVE O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI ZGRADA

2.1. Pojam zgrade približno nulte energije (NZEB)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada (EPBD) zgrada približno nulte energije „…znači zgrada koja ima vrlo visoku energetsku učinkovitost utvrđenu u skladu s Prilogom I. Ta približno nulta odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u krugu zgrade ili u blizini zgrade.”

Prvim dijelom definicije utvrđuje se energetska učinkovitost kao ključni element koji zgradu čini zgradom približno nulte energije. Ta energetska učinkovitost mora biti vrlo visoka i utvrđena u skladu s Prilogom I. Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada. U drugom dijelu definicije navedena su vodeća načela za postizanje te visoke učinkovitosti pokrivanjem preostale niske količine energije u vrlo značajnoj mjeri energijom iz obnovljivih izvora.

Pojam zgrade približno nulte energije temelji se na činjenici da obnovljiva energija i mjere učinkovitosti zajedno funkcioniraju. Ako se nalazi u krugu zgrade, obnovljivom energijom smanjit će se neto isporučena energija. U mnogim slučajevima obnovljiva energija u krugu zgrade neće biti dovoljna da bi se energetske potrebe približile nuli bez daljnjih mjera energetske učinkovitosti ili znatnog smanjenja faktora primarne energije za obnovljive izvore energije izvan zgrade. Prema tome, višim i strožim zahtjevima za vrlo učinkovite zgrade približno nulte energije potaknut će se i veće korištenje obnovljive energije generirane u krugu zgrade te bi se trebalo pridonijeti promjeni faktora primarne energije za nositelje energije izvan zgrade s obzirom na njihov sadržaj obnovljive energije.

Iako se EPBD-om utvrđuje okvirna definicija zgrada približno nulte energije, za njegovu detaljnu primjenu u praksi (npr. što je„vrlo visoka energetska učinkovitost” i što bi bio preporučeni znatni doprinos „energije iz obnovljivih izvora”) odgovorne su države članice kada prenose članak 9. Direktive u svoje nacionalne pravne sustave.

2.1.1. Što je energetska učinkovitost „zgrade približno nulte energije”?

Energetska učinkovitost definira se kao (2)„…količina energije koja je potrebna da se zadovolje energetske potrebe povezane s uobičajenim korištenjem zgrade, što uključuje, među ostalim, energiju koja se koristi za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu tople vode i rasvjetu”. U Delegiranoj uredbi Komisije (EU) br. 244/2012 (3) i njezinim pratećim smjernicama (4) navedene su korisne upute kako izračunati energetsku učinkovitost zgrade (5).

U skladu s Prilogom I. točkom 3. Uredbe, izračun energetske učinkovitosti započinje s izračunom ukupnih energetskih potreba (6) za grijanje i hlađenje i završava s izračunom neto primarne enegije. „Smjer” izračuna kreće se od potreba zgrade do izvora (tj. do primarne energije).

U skladu s EPBD-om, države članice mogu upotrijebiti vlastite nacionalne faktore primarne energije za pretvaranje ukupne isporučene energije u primarnu energiju i za izračun energetske učinkovitosti zgrade.

Potrošnja primarne energije mora se izračunati uporabom faktora primarne energije koji su specifični za svaki nositelj energije (npr. električnu energiju, loživo ulje, biomasa, daljinsko grijanje i hlađenje). U popratnim smjernicama uz Delegiranu uredbu preporučuje se uporaba istog faktora primarne energije od 2,5 za isporučenu i izvezenu električnu energiju.

Energijom proizvedenom u krugu zgrade (koja se upotrebljava u krugu ili se izvozi) smanjuju se potrebe za primarnom energijom povezane s isporučenom energijom.

Krajnji cilj izračuna energetske učinkovitosti jest utvrditi ukupnu godišnju potrošnju energije u neto primarnoj energiji, što odgovara potrošnji energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju, toplu vodu i rasvjetu. Taj godišnji izračun ravnoteže u skladu je s postojećim okvirom EPBD-a. Međutim, iz istraživanja se može zaključiti da bi moglo biti korisno izračunavati energetsku ravnotežu u kraćim vremenskim razmacima (npr. pratiti dnevne i sezonske učinke) (7).

U skladu s člankom 4. stavkom 1., u okviru minimalnih zahtjeva moraju se uzimati u obzir opći unutarnji klimatski uvjeti, kako bi se izbjegli mogući negativni učinci, npr. nedostatno prozračivanje. Kako bi se izbjeglo pogoršavanje kvalitete zraka u zatvorenim prostorima, smanjenje udobnosti i pogoršavanje zdravstvenih uvjeta u europskim zgradama (8), postupno postroživanje minimalnih zahtjeva u pogledu energetske učinkovitosti uslijed provedbe NZEB-a u cijeloj Europi trebalo bi provoditi zajedno s odgovarajućim strategijama za zatvorene prostore.

Slično tomu, istraživanja (9) pokazuju da se u novim i obnovljenim zgradama često ne postiže planirana energetska učinkovitost. Trebalo bi uspostaviti mehanizme za kalibraciju izračuna energetske učinkovitosti sa stvarnom potrošnjom energije.

2.1.2. Odnos između troškovno optimalnih razina i razina zgrada približno nulte energije

EPBD-om se uspostavlja sustav referentnih vrijednosti (načelo „troškovno optimalne razine”) na temelju kojeg će države članice uspostavljati zahtjeve u pogledu energetske učinkovitosti sadržane u nacionalnim ili regionalnim građevinskim propisima i provoditi redovite revizije. U skladu s EPBD-om, troškovno optimalnom razinom (10) uspostavlja se minimalna razina ambicioznosti za obnovu zgrada i nove zgrade.

U skladu sa zahtjevima za troškovno optimalnu razinu iz članka 5. Direktive, nacionalni minimalni zahtjevi u pogledu energetske učinkovitosti moraju se preispitati svakih pet godina i postrožiti ako su znatno manje ambiciozni od nacionalnih troškovno optimalnih razina.

Troškovno optimalnom metodologijom omogućuje se državama članicama da definiraju niz zahtjeva za zgrade približno nulte energije 2020. To zahtijeva ocjenjivanje i usporedbu različitih mjera energetske učinkovitosti i obnovljive energije, pojedinačno i zajedno, u okviru paketa mjera koji će se primjenjivati na referentne zgrade.

U skladu s tim, kako bi definirale i ostvarile razinu zgrada približno nulte energije, države članice mogu upotrijebiti različite kombinacije mjera koje se odnose na izolaciju ili druge mjere energetske učinkovitosti, uključivanje vrlo učinkovitih tehničkih sustava zgrada i uporabu obnovljivih izvora energije u krugu zgrade (11). U okviru izračunavanja troškovno optimalnih razina države članice moraju istražiti doprinos svake od tih triju vrsta mjera.

Države članice moraju definirati faktore primarne energije po nositelju energije. Ti se faktori primarne energije mogu temeljiti na nacionalnim ili regionalnim godišnjim prosječnim vrijednostima ili na specifičnim vrijednostima. Tim bi se faktorima trebao uzeti u obzir sadržaj obnovljive energije u energiji koja je isporučena zgradi, uključujući iz izvora u blizini, kako bi se obnovljivi izvori energije u krugu zgrade ili izvan izgrade mogli staviti u jednaki položaj.

Važno je imati na umu da će se, za većinu novih zgrada, pojam zgrada približno nulte energije primjenjivati od siječnja 2021. (za nove javne zgrade od siječnja 2019.). Do tada će troškovi tehnologije vjerojatno biti niži kao posljedica zrelijih tržišta i većih količina. Stoga će razine potrošnje energije za zgrade približno nulte energije vjerojatno odgovarati troškovno optimalnoj razini za 2020.

Iz dokaza se može zaključiti da su postojeće tehnologije povezane s uštedama energije, energetskom učinkovitosti i obnovljivim energijama dovoljne da se njima zajednički može ostvariti odgovarajući cilj u smislu zgrada približno nulte energije (12). Nije utvrđen nedostatak tehnologije koji bi trebalo prevladati do 2021. Na temelju analize troškovno optimalnih razina iz izvješća u skladu s člankom 5. EPBD-a može se zaključiti da se može ostvariti jednostavan prelazak s troškovne optimalnosti na zgrade približno nulte energije (13).

Svaki petogodišnji troškovno optimalni ciklus prilika je za pretvaranje postignuća energetske učinkovitosti u nacionalne građevinske propise kako se budu dokazivale nove tehnologije i prilika za izmjenu pravila o učinkovitosti zgrada u cilju smanjivanja jaza do troškovno optimalnih razina. Nakon 2020. načelom troškovno optimalnih razina omogućit će se trajno poboljšanje razine ambicioznosti zahtjeva za zgrade približno nulte energije u okviru redovitog preispitivanja nacionalnih građevinskih propisa za nove i postojeće zgrade.

2.1.3. Kakav je doprinos obnovljivih izvora energije?

Posebno važan cilj je uključivanje obnovljivih izvora energije u uvođenje zgrada približno nulte energije na nacionalnoj razini. Direktivom 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14) (dalje u tekstu: Direktiva o obnovljivim izvorima energije) zahtijeva se od država članica da u svoje građevinske zakonske i podzakonske akte uvedu odgovarajuće mjere kako bi se u građevinskom sektoru povećao udio svih vrsta energije iz obnovljivih izvora (15).

Takvim mjerama nadopunjuju se zahtjevi za zgrade približno nulte energije iz EPBD-a. Odredbama EPBD-a prirodno se potiče uporaba obnovljivih izvora energije, posebno u krugu zgrade jer se proizvodnjom energije u krugu zgrade smanjuje potrebna količina primarne energije povezana s isporučenom energijom. Tako su obnovljivi izvori energije u krugu zgrade uvijek dio izračuna energetske učinkovitosti zgrade.

Dok nekoliko država članica propisuje udio obnovljive energije u korištenoj primarnoj energiji ili minimalni doprinos obnovljive energije u kWh/(m2.y), druge se koriste neizravnim zahtjevom kao što je niska uporaba neobnovljivih izvora primarne energije koji se može ispuniti samo ako je obnovljiva energija dio idejnog rješenja zgrade (16). Tom se fleksibilnošću omogućuje prilagodba nacionalnim okolnostima i lokalnim uvjetima (vrsta zgrade, klima, troškovi usporedivih obnovljivih tehnologija i pristupačnost, optimalna kombinacija s mjerama na strani potražnje, izgrađenost prostora i slično). Sustavi za proizvodnju obnovljive energije koji se najčešće upotrebljavaju u zgradama približno nulte energije su solarno toplinski i fotonaponski sustavi na zgradama. Drugi obnovljivi izvori energije koji se upotrebljavaju u tim zgradama su geotermalni izvori (iz toplinskih crpki iz tla) i biomase.

Na primjer, tehnologije za dobivanje obnovljive energije poput solarno toplinskih i fotonaponskih sustava isplativije su u mediteranskim klimama (koje obilježava viša stopa sunčevog zračenja) nego u drugim klimama. Stoga te tehnologije mogu imati viši relativni doprinos strožim zahtjevima energetske učinkovitosti.

U pogledu obnovljivih izvora energije izvan zgrade, uključujući one koji se nalaze u blizini kao što su daljinsko grijanje i hlađenje (17), udio obnovljive energije u mješavini nositelja energije (primjerice u mješavini mreže električne energije kada je električna energija nositelj energije) utjecat će na energetsku učinkovitost zgrade kroz faktore primarne energije. Države članice iskorištavaju tu fleksibilnost jer se za različite nositelje energije općenito mogu uočiti znatno drugačiji faktori primarne energije, a posebno za većinu obnovljivih izvora energije i za tehnologije za njihovo korištenje (18).

2.2. Što mora biti obuhvaćeno nacionalnim primijenjenim definicijama zgrada približno nulte energije?

Većina država članica (19) već upotrebljava pokazatelj potrošnje primarne energije u kWh/(m2.y) u skladu s Prilogom I. Nadalje, države članice često uključuju druge parametre kao što su U-vrijednosti sastavnih dijelova ovojnice zgrade, neto i ukupna energija za grijanje i hlađenje i emisije CO2.

Otprilike 60 % država članica utvrdilo je detaljnu primjenu definicije zgrada približno nulte energije u pravnom dokumentu (npr. propisi o gradnji i odluke o energiji).

Detaljna primjena definicije približno nulte energije u praksi u državi članici mora uključivati brojčani pokazatelj potrošnje primarne energije u kWh/(m2.y) (20). Ova detaljna primjena mora biti uključena u nacionalne mjere za prenošenje ili u nacionalni plan za povećanje broja zgrada približno nulte energije.

2.3. Nove zgrade: rokovi za ciljeve u pogledu zgrada približno nulte energije

Člankom 9. stavkom 1. EPBD-a zahtijeva se od država članica da

„…osiguravaju da:

(a)	do 31. prosinca 2020. sve nove zgrade budu zgrade približno nulte energije i

(b)	nakon 31. prosinca 2018. nove zgrade u kojima su smještena tijela javne vlasti odnosno koje su u vlasništvu tijela javne vlasti budu zgrade približno nulte energije.”

Nacionalno zakonodavstvo kojim se prenose zahtjevi iz članka 9. stavka 1. mora sadržavati odredbe, mjere ili politike kojima će se osigurati da do 31. prosinca 2020. sve nove zgrade budu zgrade približno nulte energije. Isto se primjenjuje za nove zgrade u kojima su smještena tijela javne vlasti odnosno koje su u vlasništvu tijela javne vlasti, i one moraju postati zgrade približno nulte energije do 31. prosinca 2018.

U cilju priprema za provedbu članka 9. stavka 1. nacionalni planovi za povećanje broja zgrada približno nulte energije morali su sadržavati, među ostalim, prijelazne ciljeve za poboljšanje energetske učinkovitosti novih zgrada do 2015. Ti su se ciljevi mogli odnositi na najmanji postotak novih zgrada koje će biti zgrade približno nulte energije, do tog datuma.

Države članice moraju osigurati da su zahtjevi iz članka 9. stavka 1. točke (a) ispunjeni do 31. prosinca 2020. i 31. prosinca 2018. za članak 9. stavak 1. točku (b). Iako su ti datumi u budućnosti, rok za prenošenje članka 9. bio je 9. siječnja 2013. (21). Do toga datuma sve odredbe o zgradama približno nulte energije iz članka 9. morale su biti uključene u nacionalne mjere za prenošenje. Tako dugotrajna priprema doista je nužna s obzirom na to koliko vremena treba za planiranje, ishođenje dozvola i izgradnju zgrada.

Utvrđivanjem tih ciljeva u nacionalnom zakonodavstvu stvara se transparentnost u pogledu političkih ciljeva i osigurava vidljivost gospodarskim subjektima i drugim dionicima u pogledu budućih zahtjeva za energetsku učinkovitost novih zgrada.

Nadalje, člankom 9. stavkom 1. zahtijeva se od država članica da osiguraju da do mjerodavnih datuma „sve nove zgrade budu zgrade približno nulte energije”. Zbog toga bi građani koji 2021. budu kupovali nove zgrade ili stanove mogli očekivati da se tržište razvija u skladu s tim ciljevima i da su zgrade zgrade približno nulte energije.

Na temelju iskustva u građevinskom sektoru može se zaključiti da bi rokovi za kraj gradnje ili dovršetak zgrade mogli biti nesigurni i moglo bi doći do kašnjenja. Države članice trebale bi uračunati razdoblje valjanosti građevinskih dozvola, trajanje gradnje i dovršetak građevinskih radova te ciljeve iz članka 9. stavka 1. EPBD-a kako bi izbjegle rizik od neispunjenja obveze osiguravanja da „do siječnja 2021. sve nove zgrade budu zgrade približno nulte energije”.

2.4. Politike i mjere za promicanje zgrada približno nulte energije

U skladu s člankom 9. stavkom 1. države članice moraju sastaviti nacionalne planove za povećanje broja zgrada približno nulte energije. Minimalni elementi koji trebaju biti uključeni u nacionalne planove utvrđeni su u članku 9. stavku 3. kako slijedi:

„Nacionalni planovi obuhvaćaju, među ostalim, sljedeće elemente:

(a)	detaljan prikaz primjene definicije zgrade približno nulte energije u praksi u državi članici, u skladu s njezinim nacionalnim, regionalnim i lokalnim uvjetima, uključujući brojčani pokazatelj potrošnje primarne energije u kWh/m2 godišnje…;

(b)	prijelazne ciljeve za poboljšanje energetske učinkovitosti novih zgrada do 2015. godine…;

(c)

informacije o politikama i financijskim ili drugim mjerama […], uključujući pojedinosti u pogledu korištenja energije iz obnovljivih izvora u novim zgradama i u postojećim zgradama koje se podvrgavaju značajnoj obnovi u kontekstu članka 13. stavka 4. Direktive 2009/28/EZ i članaka 6. i 7. ove Direktive.”

2.5. Podupiranje adaptacije postojećih zgrada u zgrade približno nulte energije

EPBD uključuje i obveze u pogledu zgrada približno nulte energije povezane s postojećim zgradama bez ciljnih datuma ili obveze utvrđivanja minimalnih zahtjeva u pogledu energetske učinkovitosti. U članku 9. stavku 2. EPBD-a zahtijeva se od država članica da „po uzoru na javni sektor, izrađuju politike i poduzimaju mjere kao što je određivanje ciljeva za poticanje pretvorbe zgrada koje se obnavljaju u zgrade približno nulte energije i o tome obavješćuju Komisiju u svojim nacionalnim planovima…”

Podupiranje adaptacije postojećih zgrada u zgrade približno nulte energije u skladu s člankom 9. stavkom 2. EPBD-a trebalo bi uključivati kao element povećanje korištenja energije iz obnovljivih izvora (članak 9. stavak 3. točka (c)). Nadalje, člankom 13. stavkom 6. Direktive o obnovljivim izvorima energije zahtijeva se od država članica da promiču uporabu obnovljive energije za grijanje i hlađenje u svojim građevinskim zakonima i propisima.

Stoga je cilj članka 9. stavka 2. povećati temeljitost obnova uspostavom nacionalnih politika za potporu većih obnova postojećih zgrada kako bi ih se dovelo na razinu zgrada približno nulte energije. Obveza iz članka 9. stavka 2. EPBD-a nadopunjuje se nacionalnim dugoročnim građevinskim strategijama iz članka 4. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (22) (EED), što bi trebalo dovesti do povećanih stopa obnove iskorištavanjem financijskih sredstava i ulaganja u obnovu zgrada. Tim se dugoročnim strategijama obnove spajaju navedeni elementi EED-a (stopa obnove) i EPBD-a (temeljitost obnove).

U okvirnoj definiciji zgrada približno nulte energije iz EPBD-a ne razlikuje se između novih i postojećih zgrada. Takvo razlikovanje moglo bi biti zavaravajuće za potrošače kao i različite ocjene u certifikaciji energetske učinkovitosti za nove i postojeće zgrade.

„Adaptacija u zgrade približno nulte energije” stoga znači onoliko velika adaptacija koliko je potrebno za ispunjavanje zahtjeva energetske učinkovitosti razine zgrada približno nulte energije. To ne znači da za postojeće zgrade ne mogu postojati različiti rokovi i financijska potpora uzimajući u obzir dulje vrijeme koje je potrebno da se za postojeće zgrade adaptirane u zgrade približno nulte energije postigne troškovno optimalna razina.

3. NAPREDAK DRŽAVA ČLANICA PREMA CILJU ZGRADA PRIBLIŽNO NULTE ENERGIJE

3.1. Primijenjene nacionalne definicije zgrada približno nulte energije

Brojčani pokazatelji ne mogu se uspoređivati među državama članicama jer se upotrebljavaju različite metodologije za izračun energetske učinkovitosti (23). Neke države članice proširile su područje primjene brojčanog pokazatelja uključivanjem neobavezne potrošnje energije, primjerice potrošnje energije u uređajima. Dokazano je da se uključivanjem rasvjete i uređaja mogu ostvariti optimalnija rješenja, posebno za potrošnju električne energije (24).

Uz ovo upozorenje, dostupni dokazi (25) upućuju na to da je u slučajevima kada je utvrđen brojčani pokazatelj raspon zahtjeva prilično širok od 0 kWh/(m2.y) do 270 kWh/(m2.y) (što uključuje uporabu energije u uređajima) i većinom se navode kao potrošnja primarne energije u kWh/m2/y. Više vrijednosti većinom se odnosi na bolnice ili druge specijalizirane nestambene zgrade.

Većina država članica nastoji postići da potrošnja primarne energije stambenih zgrada nije veća od 50 kWh/(m2.y). Najveća potrošnja primarne energije kreće se od 20 kWh/(m2.y) u Danskoj, 33 kWh/(m2.y) u Hrvatskoj (obala) do 95 kWh/(m2.y) u Latviji. Nekoliko zemalja (Belgija (Bruxelles), Estonija, Francuska, Irska, Slovačka, Ujedinjena Kraljevina, Bugarska, Danska, Hrvatska (kontinentalna), Malta i Slovenija) nastoje ostvariti 45 ili 50 kWh/(m2.y) (26).

U pogledu udjela obnovljive energije izvješćivanje je prilično različito pri čemu je samo nekoliko zemalja definiralo posebni najmanji postotak, a većina je davala kvalitativne izjave.

Nijedna država članica još nije prijavila zakonodavni sustav u skladu s kojim se zahtjevi za zgrade približno nulte energije u posebnim i opravdanim slučajevima neće primjenjivati kada je analiza troškova i koristi u gospodarskom životnom ciklusu zgrade negativna, što je dopušteno u skladu s člankom 9. stavkom 6. EPBD-a.

3.2. Politike i mjere za promicanje zgrada približno nulte energije

U ocjeni stanja iz listopada 2014. (27) navedeno je da su države članice u svojim nacionalnim planovima i nacionalnim akcijskim planovima za energetsku učinkovitost prijavile široki raspon politika i mjera kojima se podupiru ciljevi zgrada približno nulte energije, iako često nije jasno u kojoj su mjeri te mjere posebno usmjerene na zgrade približno nulte energije. U odnosu na stanje prijavljeno u Komisijinom izvješću o napretku iz 2013. (28) povećao se broj politika i mjera koje su prijavile države članice.

Više od dvije trećine država članica uspostavilo je politike i mjere u kategorijama podizanja razine svijesti i obrazovanja, jačanja regulacije sektora graditeljstva i energetskog certifikata. Ostali načini promicanja zgrada približno nulte energije jesu financijski instrumenti i mjere potpore, uključujući primjerice politike poticaja, kredite sa sniženim kamatama, energetske bonuse za privatne osobe, mehanizme bespovratnih sredstava za uvođenje obnovljive energije, savjete i financijska sredstva za ugroženo stanovništvo i subvencionirane kamate za energetski učinkovite domove.

Većina politika i mjera koje su prijavile države članice primjenjuju se i na javne zgrade. Opseg mjera za javne zgrade bitno se razlikuje među državama članicama od onih koje se primjenjuju na zgrade državne vlasti do onih koje se primjenjuju na sve zgrade u javnom vlasništvu ili na sve zgrade koje se upotrebljavaju u javne svrhe. Neke države članice imaju posebne mjere za javne zgrade. To su većinom kampanje praćenja (npr. „NRClick” je energetski računovodstveni sustav za usporedbu različitih općina u Belgiji) i prezentacijski projekti (npr. u Njemačkoj zgrada približno nulte energije za Saveznu agenciju za okoliš (Umweltbundesamt)).

Tijekom 2015. pripremljen je pregled stanja nacionalnih planova za zgrade približno nulte energije u cijelom EU-u (29). Ovom najnovijom analizom potvrđen je kontinuirani napredak u pogledu količine i kvalitete nacionalnih mjera za promicanje zgrada približno nulte energije, uključujući detaljnu primjenu definicije, privremene ciljeve do 2015. i financijske i ostale politike. U ovom je izvješću utvrđeno nekoliko primjernih ili pionirskih okvira politika.

Neke države članice procijenile su koristi od uvođenja zgrada približno nulte energije. Stvorit će se nova radna mjesta s punim radnim vremenom: 649–1 180 u Bugarskoj, 4 100–6 200 u Poljskoj, 1 390–2 203 u Rumunjskoj. Bugarska očekuje dodatna ulaganja od 38–69 milijuna EUR, Poljska od 240 do 365 milijuna EUR i Rumunjska 82–130 milijuna EUR. Predviđeni su minimalni zahtjevi za primarnu energiju od 70 kWh/m2/y (Bugarska i Poljska) do 100 kWh/m2/y (Rumunjska) tijekom 2015., ali oni će 2020. iznositi između 30 kWh/m2/y i 50 kWh/m2/y. Postotak obnovljive energije povećat će se s 20 % koliko je iznosio 2015. na 40 % 2020. Emisije CO2 smanjit će se s 8–10 kg CO2/m2/y na 3–7 kg CO2/m2/y 2020.

Nedavne studije upućuju na to da su u zgradama približno nulte energije u Europi ekonomski izvediva smanjenja energije od 80 % i više, iako se mješavina odabranih mjera znatno razlikuje ovisno o klimi. Iz rezultata se može zaključiti da je širok pristup učinkovitosti u kombinaciji s obnovljivim mjerama izvediv u cijelom EU-u, uz različite troškove (30).

4. PREPORUKE

4.1. Primjena definicije zgrada približno nulte energije u praksi: kada je ciljana razina energetske učinkovitosti zgrada približno nulte energije postavljena prenisko?

U ovom odjeljku navedena su opća načela i čimbenici koje bi države članice trebale uzeti u obzir kada razvijaju definiciju zgrade približno nulte energije koja će se primjenjivati na nacionalnoj razini, u skladu s EPBD-om.

Ne može se postaviti jedinstvena razina zahtjeva za zgrade približno nulte energije u cijelom EU-u. Potrebna je fleksibilnost kako bi se uzeo u obzir učinak klimatskih uvjeta na potrebe grijanja i hlađenja i na troškovnu učinkovitost paketa energetske učinkovitosti i mjera korištenja izvora obnovljive energije.

Neovisno o tome, pojmovima „približno nulta” i „vrlo niska količina” energije koji su uvedeni EPBD-om označuju se opseg i ograničenja diskrecijskog prava država članica. Pri definiranju zgrada približno nulte energije trebalo bi se voditi načelom postizanja približno izjednačene energetske bilance tih zgrada.

Razina približno nulte energije za nove zgrade ne smije biti ispod (manje stroga od) troškovno optimalne razine za 2021. koja će se izračunati u skladu s člankom 5. Direktive. Troškovno optimalna razina je minimalna razina željene učinkovitosti zgrada približno nulte energije. Razina energetske učinkovitosti zgrada približno nulte energije za nove zgrade utvrdit će se primjenom najbolje tehnologije koja je dostupna i raširena na tržištu u to vrijeme, na temelju financijskih aspekata i pravnih i političkih razmatranja na nacionalnoj razini.

Uspostava brojčanih referentnih vrijednosti za pokazatelje potrošnje primarne energije zgrada približno nulte energije, na razini EU-a, najkorisnija je kada su vrijednosti koje će se uspoređivati s tim referentnim vrijednostima dobivene transparentnim metodologijama izračuna. Trenutačno se dovršavaju norme (31) kojima će se omogućiti transparentna usporedba nacionalnih i regionalnih metodologija izračuna.

Uzimajući u obzir ta razmatranja, referentne vrijednosti obično se navode u obliku energetskih potreba. Osnovni je razlog za to činjenica da su energetske potrebe početna točka za izračun primarne energije i stoga je vrlo niska razina energetskih potreba za grijanje i hlađenje ključni preduvjet za zgrade približno nulte primarne energije. Vrlo niske energetske potrebe preduvjet su i za postizanje znatnog udjela energije iz obnovljivih izvora energije i približno nulte primarne energije.

Kada se predviđaju cijene i tehnologije za 2020. referentne vrijednosti za energetsku učinkovitost zgrada približno nulte energije nalaze se u sljedećim rasponima za različite klimatske zone EU-a (32):

Sredozemlje:

—	Uredski prostori: 20–30 kWh/(m2.y) neto primarne energije odnosno obično 80–90 kWh/(m2.y) potrošnje primarne energije pokriveno s 60 kWh/(m2.y) iz obnovljivih izvora u krugu zgrade,

—	Nova obiteljska kuća: 0–15 kWh/(m2.y) neto primarne energije odnosno obično 50–65 kWh/(m2.y) potrošnje primarne energije pokriveno s 50 kWh/(m2.y) iz obnovljivih izvora u krugu zgrade,

Oceanska zona:

—	Uredski prostori: 40–55 kWh/(m2.y) neto primarne energije odnosno obično 85–100 kWh/(m2.y) potrošnje primarne energije pokriveno s 45 kWh/(m2.y) iz obnovljivih izvora u krugu zgrade,

—	Nova obiteljska kuća: 15–30 kWh/(m2.y) neto primarne energije odnosno obično 50–65 kWh/(m2.y) potrošnje primarne energije pokriveno s 35 kWh/(m2.y) iz obnovljivih izvora u krugu zgrade, i

Kontinentalna zona:

—	Uredski prostori: 40–55 kWh/(m2.y) neto primarne energije odnosno obično 85–100 kWh/(m2.y) potrošnje primarne energije pokriveno s 45 kWh/(m2.y) iz obnovljivih izvora u krugu zgrade,

—	Nova obiteljska kuća: 20–40 kWh/(m2.y) neto primarne energije odnosno obično 50–70 kWh/(m2.y) potrošnje primarne energije pokriveno s 30 kWh/(m2.y) iz obnovljivih izvora u krugu zgrade,

Nordijska zona:

—	Uredski prostori: 55–70 kWh/(m2.y) neto primarne energije odnosno obično 85–100 kWh/(m2.y) potrošnje primarne energije pokriveno s 30 kWh/(m2.y) iz obnovljivih izvora u krugu zgrade,

—	Nova obiteljska kuća: 40–65 kWh/(m2.y) neto primarne energije odnosno obično 65–90 kWh/(m2.y) potrošnje primarne energije pokriveno s 25 kWh/(m2.y) iz obnovljivih izvora u krugu zgrade.

Savjetuje se države članice da upotrijebe obnovljive izvore energije u integriranom projektu za pokrivanje niskih energetskih zahtjeva zgrada (33).

Neke države članice odlučile su povezati razinu zgrada približno nulte energije s jednim od najboljih razreda energetske učinkovitosti (npr. razred gradnje A++), kako je navedeno u energetskom certifikatu. Ovaj se pristup preporučuje, kada je popraćen jasnim pokazateljem energetske učinkovitosti, kako bi ulagači mogli dobiti jasne informacije te u cilju usmjeravanja tržišta prema zgradama približno nulte energije.

4.2. Izvršavanje obveze kako bi se osiguralo da nove zgrade od kraja 2020. budu zgrade približno nulte energije

Da bi se nove zgrade mogle pripremiti za ostvarivanje ciljeva zgrada približno nulte energije možda će biti potrebna prilagodba postojećih praksi. Minimalni zahtjevi u pogledu energetske učinkovitosti i zahtjevi približno nulte energije trebali bi se ocjenjivati uzimajući u obzir rokove iz članka 9. stavka 1.

Nadalje, države članice moraju osigurati da su uspostavljeni odgovarajući mehanizmi sankcija za slučajeve kada nove zgrade nisu u skladu sa zahtjevima energetske učinkovitosti. To može podrazumijevati različite sankcije za nove zgrade nakon isteka rokova za zgrade približno nulte energije.

Savjetuje se državama članicama da ocijene te elemente što je prije moguće kako bi se osiguralo da su ostvareni ciljevi zgrada približno nulte energije. Jednako se tako preporučuje da države članice definiraju mehanizam koji će se primjenjivati za praćenje ispunjavanja ciljeva zgrada približno nulte energije. Tim mehanizmom trebalo bi se nadzirati i ostvarivanje privremenih ciljeva za 2015. u skladu s člankom 9. stavkom 1. te mogućih dodatnih postignuća na nacionalnoj razini do 2020. Time će se pojačati postojeći planovi za zgrade približno nulte energije i pridonijeti mehanizmima praćenja u budućnosti.

4.3. Politike i mjere za promicanje zgrada približno nulte energije

U većini država članica odabran je niz politika za povećanje broja zgrada približno nulte energije (npr. podizanje razine svijesti i informiranja, obrazovanje i osposobljavanje, jačanje građevinskih propisa te energetski certifikati, što su odabrale: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Mađarska, Njemačka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Švedska, Slovenija, Ujedinjena Kraljevina). Međutim, politike se ponekad čine općenitima i usmjerenima na „sve zgrade”. Njihova posebna potpora zgradama približno nulte energije nije uvijek dovoljno jasna niti je jasno u kojoj se mjeri njima u praksi pridonosi postizanju cilja u pogledu zgrada približno nulte energije u određenoj zemlji. Stoga se preporučuje stvaranje snažnijih veza između politika, mjera i zgrada približno nulte energije.

Kako bi olakšala pružanje tih informacija Komisija je državama članicama stavila na raspolaganje neobavezni predložak čija se uporaba preporučuje kako bi se olakšala usporedivost i analiza planova zgrada približno nulte energije (34).

4.4. Podupiranje adaptacije postojećih zgrada u zgrade približno nulte energije

Najbolje prakse usmjerena na pretvorbu postojećih zgrada obuhvaćaju sve od tehnološke svijesti (35), mehanizama poticaja do financijskih instrumenata, mehanizama oporezivanja, ekonomskih instrumenata kao što su mehanizmi za obveznu uštedu energije, tržišnih instrumenata kao što su javno-privatna partnerstva za poticanje obnove zgrada ili centri u kojima se na jednom mjestu mogu dobiti savjeti o obnovi energije (36).

Pristup koji se primjenjuje u nekim državama članicama na način da se financijska potpora za obnovu zgrada povezuje s postizanjem visokih energetskih razreda koji odgovaraju razini zgrada približno nulte energije može se smatrati dobrom praksom za poticanje adaptacije postojećih zgrada na nacionalnoj razini u zgrade približno nulte energije.

Većina država članica u posljednjem je desetljeću uvela mjere usmjerene na postojeće zgrade i nedavno su u okviru nacionalnih strategija za obnovu definirane nove perspektive za budućnost u skladu s člankom 4. Direktive o energetskoj učinkovitosti. Države članice trebale bi razviti usklađene mješavine instrumenata politike (pakete politika) koji samo djelomično ovise o javnim proračunima.

Potrebni su pouzdani podaci za praćenje učinka politika, uključujući stvarnu energetsku učinkovitost i unutarnje okruženje, a to se posebno odnosi na obnovu zgrada. U nekim zemljama s ograničenim mogućnostima za obnovljivu solarnu energiju (npr. sjever Europe) potrebne su politike kojima se podupiru alternativne mjere (npr. biomasa). Donošenje planova i uvođenje pokazatelja također je dobar alat za zadovoljavanje posebnih potreba i praćenje provedbe. Savjetuje se državama članicama da dodatno pojačaju i ocijene donesene mjere kako bi mogle uspješno poticati troškovno učinkovite velike obnove i obnove do razine zgrada približno nulte energije.

5. SAŽETAK PREPORUKA

Načela za zgrade približno nulte energije jedan su od stupova postojeće direktive i postat će norma za nove zgrade od 2020. Savjetuje se državama članicama da pojačaju napore usmjerene na potpunu provedbu i primjenu odredaba EPBD-a kako bi osigurale da sve nove zgrade postanu zgrade približno nulte energije do ciljnih datuma navedenih u Direktivi.

Savjetuje se državama članicama da utvrde dovoljno ambiciozne nacionalne definicije zgrada približno nulte energije – ne manje od predviđene troškovno optimalne razine minimalnih zahtjeva – te da upotrebljavaju obnovljive izvore energije u integriranom projektu kako bi pokrile niske energetske potrebe zgrada približno nulte energije. Preporučene referentne vrijednosti navedene su u odjeljku 4.1. Trebalo bi osigurati odgovarajuće unutarnje okruženje kako bi se izbjeglo pogoršanje unutarnje kvalitete zraka, smanjenje udobnosti i pogoršavanje zdravstvenih uvjeta u zgradama u Europi.

Kako bi se osiguralo da nove zgrade budu zgrade približno nulte energije od kraja 2020. države članice trebale bi što je prije moguće ocijeniti je li potrebna prilagodba postojeće prakse. Preporučuje se i da države članice definiraju mehanizam koji će se primjenjivati za praćenje postizanja ciljeva zgrada približno nulte energije i da razmotre mogućnosti uspostave različitih sankcija za nove zgrade po isteku rokova za zgrade približno nulte energije.

Politikama i mjerama za promicanje zgrada približno nulte energije trebalo bi se preciznije pojasniti u kojoj se mjeri njima pridonosi postizanju ciljeva zgrada približno nulte energije. Preporučuje se stvaranje snažnijih veza između politika, mjera i zgrada približno nulte energije. Kako bi olakšala pružanje tih informacija Komisija je državama članicama stavila na raspolaganje neobavezni predložak čija se uporaba preporučuje u cilju olakšavanja usporedivosti i analiza planova.

Komisija preporučuje državama članicama da ubrzaju napredak u razvoju politika potpore koje su posebno usmjerene na obnovu postojećih zgrada do razina zgrada približno nulte energije. Države članice trebale bi razviti usklađene mješavine instrumenata politike (pakete politika) kako bi osigurale potrebnu dugoročnu stabilnost za ulagače u učinkovite zgrade, uključujući velike obnove i obnove zgrada do razine zgrade približno nulte energije. Preporučuje se prikupljanje pouzdanih podataka za praćenje učinaka politike u cilju zadovoljavanja posebnih potreba i praćenja provedbe obnove postojećih zgrada.

(1) COM(2015) 80 final.

(2) Članak 2. stavak 4.

(3) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 244/2012 od 16. siječnja 2012. o dopuni Direktive 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća o energetskim svojstvima zgrada utvrđivanjem usporednog metodološkog okvira za izračunavanje troškovno optimalnih razina za minimalne zahtjeve energetskih svojstava zgrada i dijelova zgrada (SL L 81, 21.3.2012., str. 18.).

(4) Smjernice kojima se utvrđuje usporedni metodološki okvir za izračunavanje troškovno optimalnih razina za minimalne zahtjeve u pogledu energetske učinkovitosti zgrada (SL C 115, 19.4.2012., str. 1.).

(5) Vidjeti tablicu na stranici 10. Smjernica.

(6) „Energetska potreba”, „isporučena energija” i „neto primarna energija” trebali bi se čitati u skladu s definicijama iz Delegirane uredbe (EU) br. 244/2012 i njezinim popratnim smjernicama.

(7) Vidjeti na primjer „Analysis of load match and grid interaction indicators in net zero energy buildings with simulated and monitored data”, Applied Energy, 31. prosinca 2014., stranice 119.–131.

(8) Izvješće JRC-a o „Promicanju zdravih i energetski učinkovitih zgrada u Europskoj uniji”, 2016.

(9) Vidjeti na primjer „Predicted vs. actual energy performance of non-domestic buildings: Using post-occupancy evaluation data to reduce the performance gap”, Anna Carolina Menezes, Andrew Cripps, Dino Bouchlaghem & Richard Buswell (2012.), Applied Energy, Volume 97, stranice 355.–364., http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0306261911007811/

(10) Označava razinu energetske učinkovitosti koja rezultira najmanjim troškom tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja zgrade.

(11) „Energija iz obnovljivih izvora” obuhvaća energiju iz obnovljivih nefosilnih izvora, tj. energija vjetra, sunčeva energija,aerotermalna, geotermalna, hidrotermalna energija i energija oceana, hidroenergija, biomasa, deponijski plin, plin iz postrojenjaza pročišćavanje otpadnih voda i bioplinovi.

(12) „Towards nearly zero-energy buildings- Definition on common principles under the EPBD” (http://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/nzeb_full_report.pdf), koju je izradio Ecofys zaEuropsku komisiju, Glavnu upravu za energetiku.

(13) Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o napretku državačlanica u postizanju troškovno optimalnih razina minimalnih zahtjeva energetske učinkovitosti.

(14) Direktiva 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ (SL L 140, 5.6.2009., str. 16.).

(15) Vidjeti članak 13. stavak 4. Direktive o obnovljivim izvorima energije.

(16) EPBD Usklađeno djelovanje, III. knjiga, 2016.

(17) Sustavi daljinskog grijanja i hlađenja u EU-u čine otprilike 10–13 % opskrbe energijom za grijanje i hlađenje na tržištu EU-a.

(18) Vidjeti bilješku 12.

(19) 23 države članice i jedna od belgijskih regija.

(20) U skladu s člankom 9. stavkom 3. točkom (a).

(21) Članak 28. stavak 1. drugi podstavak.

(22) Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

(23) Trenutačnim aktivnostima normizacije i projektima kao što je projekt GE2O (http://www.geoclusters.eu/) nastoje se prevladati takva ograničenja uz istodobno priznavanje prirodnih razlika kao što je klima.

(24) Oblikovanje optimalnih putova za realizaciju zgrada približno nulte energije u Europi – predstavila Delia D'Agostino na konferenciji WSED-a u veljači 2016. (http://www.wsed.at/en/programme/young-researchers-conference-energy-efficiency-biomass/).

(25) http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52013DC0483R(01)&from=EN.Ovo izvješće uključuje informacije iz svih država članica osim iz Grčke i Španjolske, koje nisuposlale nacionalni plan ili konsolidirani predložak do 18. rujna 2014. Novija tablica s pregledomnacionalnih definicija zgrada približno nulte energije dostupna je ovdje: http://ec.europa.eu/energy/en/topics/energy-efficiency/buildings/nearly-zero-energy-buildings

(26) Vidjeti informacije uključene u sažeto izvješće JRC-a o nacionalnim planovima za zgrade približno nulte energije za 2016., informativni članak BPIE-a iz siječnja 2015. (http://bpie.eu/uploads/lib/document/attachment/128/BPIE_factsheet_nZEB_definitions_across_Europe.pdf) i ažurirane informacije koje je objavila Komisija u listopadu 2014. (https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/Updated%20progress%20report%20NZEB.pdf).

(27) https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/Updated%20progress%20report%20NZEB.pdf

(28) http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52013DC0483R(01)&from=EN

(29) Sažeto izvješće JRC-a o nacionalnim planovima za zgrade približno nulte energije za 2016., dostupno na sljedećoj internetskoj stranici: http://iet.jrc.ec.europa.eu/energyefficiency/publications/all

(30) Vidjeti bilješku 24.

(31) Mandat Komisije M/480 za CEN u pogledu razrade normi iz EPBD-a.

(32) U studiji „Ususret zgradama približno nulte energije – Definicija zajedničkih načela u okviru EPBD-a” (http://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/nzeb_full_report.pdf), koju je izradio Ecofys za Europsku komisiju, Glavnu upravu za energetiku:

—	Sredozemlje je Zona 1.: Katanija (ostali: Atena, Larnaca, Luga, Sevilja, Palermo),

—	Oceanska zona je Zona 4.: Pariz (ostali: Amsterdam, Berlin, Bruxelles, Kopenhagen, Dublin, London, Macon, Nancy, Prag, Varšava),

—	Kontinentalna zona je Zona 3.: Budimpešta (ostali: Bratislava, Ljubljana, Milano, Beč),

—	Nordijska zona je Zona 5.: Stockholm (Helsinki, Riga, Stockholm, Gdansk, Tovarene),

(33) Integrirana energetska učinkovitost zgrade odgovara količini neto primarne energije koja je potrebna za zadovoljavanje različitih potreba povezanih s njezinom uobičajenom uporabom i mora uključivati potrebe za energijom za grijanje i hlađenje, potrebe za toplom vodom kod kuće i ugrađenu rasvjetu. Zbog toga se, osim kvalitete izolacije u zgradi, u okviru integrirane učinkovitosti uzimaju u obzir postrojenja za grijanje, postrojenja za hlađenje, energija za prozračivanje, rasvjetna tijela, položaj i orijentacija zgrade, zadržavanje topline, aktivni solarni sustavi i drugi obnovljivi izvori energije.

(34) Predlošci koje su ispunile države članice dostupni su na ovoj internetskoj stranici: http://ec.europa.eu/energy/en/topics/energy-efficiency/buildings/nearly-zero-energy-buildings

(35) EU podupire razvoj tehnologije u okviru programa Obzor 2020. – posebno u okviru javno-privatnog partnerstva za energetski učinkovite zgrade: https://ec.europa.eu/research/industrial_technologies/energy-efficient-buildings_en.html

(36) Vidjeti bilješku 22.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 208

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Svezak 59. 2. kolovoza 2016.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1313 оd 1. kolovoza 2016. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu uvjeta za odobrenje aktivne tvari glifosat ( 1 )	1
		Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1314 оd 1. kolovoza 2016. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	4
		ODLUKE
	*	Odluka Vijeća (EU) 2016/1315 od 18. srpnja 2016. o stajalištu koje u ime Europske unije treba zauzeti u okviru Odbora za pridruživanje, osnovanom Euromediteranskim sporazumom o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, te Hašemitske Kraljevine Jordana, s druge strane, u pogledu privremene izmjene Protokola 3. uz taj Sporazum o definiciji pojma proizvoda s podrijetlom i načinima administrativne suradnje kao odgovor u korist izbjeglica koje bježe od sukoba u Siriji	6
	*	Odluka Vijeća (EU) 2016/1316 od 26. srpnja 2016. o izmjeni Odluke 2009/908/EU o utvrđivanju mjera za provedbu Odluke Europskog vijeća o predsjedanju Vijećem i o predsjedanju pripremnim tijelima Vijeća	42
	*	Odluka Vijeća (EU) 2016/1317 od 28. srpnja 2016. o imenovanju člana Odbora regija, kojeg je predložila Kraljevina Belgija	45
		PREPORUKE
	*	Preporuka Komisije (EU) 2016/1318 оd 29. srpnja 2016. o smjernicama za promicanje zgrada približno nulte energije i najboljoj praksi kojom će se osigurati da do 2020. sve nove zgrade budu zgrade približno nulte energije	46
	*	Preporuka Komisije (EU) 2016/1319 оd 29. srpnja 2016. o izmjeni Preporuke 2006/576/EZ u pogledu deoksinivalenola, zearalenona i okratoksina A u hrani za kućne ljubimce ( 1 )	58

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	MA	166,9
0702 00 00	ZZ	166,9
0707 00 05	TR	116,3
0707 00 05	ZZ	116,3
0709 93 10	TR	144,6
0709 93 10	ZZ	144,6
0805 50 10	AR	187,3
	CL	157,0
	MA	157,0
	TR	153,3
	UY	171,3
	ZA	165,3
	ZZ	165,2
0806 10 10	BR	163,2
	EG	214,9
	MA	183,3
	MX	378,3
	US	233,8
	ZZ	234,7
0808 10 80	AR	182,2
	BR	108,4
	CL	127,5
	NZ	140,5
	PE	106,8
	US	177,7
	UY	99,9
	ZA	108,5
	ZZ	131,4
0808 30 90	AR	207,1
	CL	143,6
	TR	164,7
	ZA	127,9
	ZZ	160,8
0809 29 00	TR	239,6
	US	485,5
	ZZ	362,6
0809 30 10 , 0809 30 90	TR	166,5
0809 30 10 , 0809 30 90	ZZ	166,5

Nizozemska (**)	siječanj–lipanj	2016.
Slovačka (**)	srpanj–prosinac	2016.
Malta (**)	siječanj–lipanj	2017.
Estonija	srpanj–prosinac	2017.
Bugarska	siječanj–lipanj	2018.
Austrija	srpanj–prosinac	2018.
Rumunjska	siječanj–lipanj	2019.
Finska	srpanj–prosinac	2019.
Hrvatska	siječanj–lipanj	2020.
Njemačka	srpanj–prosinac	2020.
Portugal	siječanj–lipanj	2021.
Slovenija	srpanj–prosinac	2021.
Francuska	siječanj–lipanj	2022.
Češka	srpanj–prosinac	2022.
Švedska	siječanj–lipanj	2023.
Španjolska	srpanj–prosinac	2023.
Belgija	siječanj–lipanj	2024.
Mađarska	srpanj–prosinac	2024.
Poljska	siječanj–lipanj	2025.
Danska	srpanj–prosinac	2025.
Cipar	siječanj–lipanj	2026.
Irska	srpanj–prosinac	2026.
Litva	siječanj–lipanj	2027.
Grčka	srpanj–prosinac	2027.
Italija	siječanj–lipanj	2028.
Latvija	srpanj–prosinac	2028.
Luksemburg	siječanj–lipanj	2029.
Nizozemska	srpanj–prosinac	2029.
Slovačka	siječanj–lipanj	2030.
Malta	srpanj–prosinac	2030.


	(1) Tekst značajan za EGP