ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 118

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Svezak 59.
4. svibnja 2016.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/686 оd 3. svibnja 2016. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

1

 

 

ODLUKE

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/687 оd 28. travnja 2016. o usklađivanju frekvencijskog pojasa 694–790 MHz za zemaljske sustave koji se upotrebljavaju za pružanje usluga bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija i fleksibilnu nacionalnu upotrebu u Uniji (priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 2268)  ( 1 )

4

 

 

PREPORUKE

 

*

Preporuka Komisije (EU) 2016/688 оd 2. svibnja 2016. o praćenju i upravljanju prisutnosti dioksina i PCB-ova u ribi i proizvodima ribarstva iz baltičke regije ( 1 )

16

 

 

AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

 

*

Odluka br. 1/2016 Zajedničkog odbora Europske unije i Švicarske za zračni promet osnovanog na temelju Sporazuma između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o zračnom prometu od 11. travnja 2016. o zamjeni Priloga Sporazumu između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o zračnom prometu [2016/689]

24

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

4.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 118/1


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/686

оd 3. svibnja 2016.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. svibnja 2016.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL L 157, 15.6.2011., str. 1.


PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)

Oznaka KN

Oznaka treće zemlje (1)

Standardna uvozna vrijednost

0702 00 00

IL

203,5

MA

94,1

SN

225,9

TR

84,9

ZZ

152,1

0707 00 05

MA

83,2

TR

137,2

ZZ

110,2

0709 93 10

MA

95,4

TR

133,6

ZZ

114,5

0805 10 20

EG

51,1

IL

84,3

MA

61,6

TR

37,1

ZZ

58,5

0805 50 10

BR

116,1

MA

135,4

TR

130,3

ZA

143,4

ZZ

131,3

0808 10 80

AR

111,2

BR

96,0

CL

114,8

CN

73,3

NZ

135,2

US

225,3

ZA

97,6

ZZ

121,9


(1)  Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.


ODLUKE

4.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 118/4


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2016/687

оd 28. travnja 2016.

o usklađivanju frekvencijskog pojasa 694–790 MHz za zemaljske sustave koji se upotrebljavaju za pružanje usluga bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija i fleksibilnu nacionalnu upotrebu u Uniji

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 2268)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Odluku br. 676/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o regulatornom okviru za politiku radiofrekvencijskog spektra u Europskoj zajednici (Odluka o radiofrekvencijskom spektru) (1), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,

budući da:

(1)

U višegodišnjem programu za politiku radiofrekvencijskog spektra (RSPP) donesenom Odlukom 243/2012/EU (2) Europski parlament i Vijeće utvrdili su sljedeći cilj politike: do 2015. utvrditi najmanje 1 200 MHz odgovarajućeg spektra kao odgovor na rastuću potražnju za bežičnim podatkovnim prometom u Uniji. (3) Nadalje, RSPP-om Komisija i države članice ovlaštene su suradnjom osigurati raspoloživost spektra za proizvodnju sadržaja za radijske i televizijske emisije i specijalne događaje (PMSE) (4), za razvoj sigurnosnih usluga i slobodan promet s time povezanih uređaja te razvoj inovativnih interoperabilnih rješenja za sustav civilne zaštite i uklanjanja posljedica nesreća većih razmjera (PPDR) (5) te za „internet stvari” (eng. Internet of Things) (6). Skupina za politiku upravljanja radiofrekvencijskim spektrom (RSPG) donijela je izvješće o strateškim sektorskim potrebama za spektrom, u kojem se, među ostalim, obrađuje pitanje potrebe za spektrom za PPDR, PMSE i internet stvari (7).

(2)

Spektar u frekvencijskom pojasu 694–790 MHz (dalje u tekstu: „frekvencijski pojas 700 MHz”) od velike je važnosti za uvođenje isplativih zemaljskih bežičnih mreža visokog kapaciteta te široko rasprostranjene unutarnje i vanjske pokrivenosti. Radijskim pravilnikom Međunarodne telekomunikacijske unije radiodifuzijskim i pokretnim uslugama (osim pokretnih zrakoplovnih usluga) dodjeljuju se na ko-primarnoj osnovi frekvencijski pojas 700 MHz i oznake tog pojasa za međunarodne pokretne telekomunikacije (IMT). Taj se frekvencijski pojas trenutačno upotrebljava diljem Unije za digitalnu zemaljsku televiziju (DTT) i bežične audioopreme za PMSE.

(3)

U svojoj Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta (8) Komisija naglašava važnost frekvencijskog pojasa 700 MHz za osiguranje pružanja širokopojasnih usluga u ruralnim područjima i potrebu za koordiniranim oslobađanjem tog frekvencijskog pojasa, a da se pritom zadovolje posebne potrebe audiovizualne medijske distribucije kako bi se potaknula ulaganja u brze širokopojasne mreže i olakšala širenja naprednih digitalnih usluga.

(4)

U svojem mišljenju o dugoročnoj strategiji za frekvencijski pojas 470–790 MHz (9), RSPG preporučuje usklađeni pristup prenamjeni frekvencijskog pojasa 700 MHz za usluge bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija i stavljanje na raspolaganje tog pojasa pod usklađenim tehničkim zahtjevima diljem Unije.

(5)

Komisija je 11. ožujka 2013. u skladu s člankom 4. stavkom 2. Odluke o radiofrekvencijskom spektru ovlastila Europsku konferenciju poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) da, kao potporu prioritetima Unijine politike spektra, utvrdi usklađene tehničke zahtjeve za frekvencijski pojas 700 MHz u Uniji za pružanje usluga bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija i druge upotrebe.

(6)

CEPT je 28. studenoga 2014. i 1. ožujka 2016., kao odgovor na to ovlaštenje, donio izvješća br. 53 (10) i 60 (11). U njima se navodi osnova za tehničko usklađivanje frekvencijskog pojasa 700 MHz za usluge zemaljskih bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija, čime se omogućuje ekonomija razmjera za opremu u skladu s najnovijim međunarodnim trendovima u tom pojasu.

(7)

U izvješćima br. 53 i 60 CEPT-a predstavljene su i mogućnosti upotrebe dijelova frekvencijskog pojasa 700 MHz (takozvani dupleksni razmak i/ili zaštitni pojasevi) o kojima može odlučiti država članica („nacionalne mogućnosti”). Jedna od mogućnosti jest dodatna silazna veza (SDL), što znači odašiljanje preko bazne postaje samo silaznom vezom (downlink-only, tj. jednosmjerno) za pružanje usluga zemaljskih bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija, čime se rješava problem asimetrije prijenosa podataka jačanjem mogućnosti silazne veze takvih usluga. Druge nacionalne mogućnosti jesu PPDR, PMSE i komunikacije između dva uređaja (M2M) koje se temelje na zemaljskim sustavima koji se upotrebljavaju za pružanje usluga elektroničke komunikacije.

(8)

Usklađenim tehničkim zahtjevima osiguralo bi se preuzimanje frekvencijskog pojasa 700 MHz za usluge brzih zemaljskih bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija i ostale upotrebe u skladu s prioritetima politike spektra na razini Unije; njima bi se potaknulo jedinstveno tržište, smanjile štetne smetnje i olakšala koordinacija frekvencija.

(9)

Frekvencijski pojas 700 MHz trebao bi se stoga upotrebljavati za pružanje usluga zemaljskih bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija na temelju usklađene raspodjele kanala („glavna raspodjela”) i s time povezanih najmanje restriktivnih zajedničkih tehničkih zahtjeva, kada god ga države članice odrede za svu upotrebu osim za radiodifuzijske mreže visoke snage. Države članice mogu za usluge DTT-a iznimno i privremeno upotrebljavati dijelove frekvencijskog pojasa 700 MHz izvan glavne raspodjele, kako bi olakšale pravodobni prijelaz s emitiranja zemaljske televizije u pojasu, prema potrebi uzimajući u obzir nacionalne okolnosti, primjerice u pogledu izmjena prava upotrebe spektra za usluge DTT-a ili raspodjele usporednog emitiranja u skladu sa sporazumima između susjednih država članica o upravljanju rizicima prekograničnih smetnji.

(10)

Države članice trebale bi imati i mogućnost upotrebe dijelova frekvencijskog pojasa 700 MHz, u skladu sa specifičnim nacionalnim potrebama. Uz usluge zemaljskih bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija, time bi se mogla obuhvatiti i upotreba u skladu s prioritetima Unijine politike spektra, konkretno za PMSE, PPDS i internet stvari, a sve to u cilju osiguravanja učinkovite upotrebe spektra. U tom se pogledu frekvencijski pojas 790–791 MHz može upotrebljavati ne dovodeći u pitanje Odluku Komisije 2010/267/EU (12). Fleksibilnim usklađivanjem dostupnosti spektra u frekvencijskom pojasu 700 MHz u skladu s nacionalnim potrebama na temelju ograničenog broja nacionalnih mogućnosti omogućilo bi se postizanje ekonomije razmjera za opremu i prekograničnu koordinaciju, a trebalo bi je ograničiti na dostupna frekvencijska područja i, prema potrebi, povezanu dupleksnu metodu i raspodjelu kanala. Države članice trebale bi odlučiti o provedbi nacionalnih mogućnosti te o odgovarajućoj kombinaciji nacionalnih mogućnosti i organizirati njihovo paralelno funkcioniranje. Uvjetima upotrebe spektra za nacionalne mogućnosti trebalo bi se osigurati i paralelno funkcioniranje s uslugama zemaljskih bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija u skladu s glavnom raspodjelom.

(11)

Uslugama zemaljskih bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija i nacionalnim mogućnostima u frekvencijskom pojasu 700 MHz trebala bi se osigurati upotreba odgovarajuće zaštite postojećih usluga emitiranja zemaljske televizije i bežične audioopreme za PMSE ispod 694 MHz u skladu s njihovim regulatornim statusom. Možda će biti potrebno na nacionalnoj razini provesti dodatne mjere za upravljanje smetnjama između usluga bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija i usluga DTT-a, poput odašiljača bazne postaje za bežične širokopojasne elektroničke komunikacije, prijamnika DTT-a, odašiljača za emitiranje DTT-a i prijamnika bazne postaje za bežične širokopojasne elektroničke komunikacije, pri čemu mobilni operateri mogu primjenjivati odgovarajuće tehnike za smanjenje smetnji na pojedinačnoj osnovi.

(12)

Iako se mjerama u okviru Odluke o radiofrekvencijskom spektru ne dovode u pitanje prava država članica na organizaciju i upotrebu spektra za potrebe javnog reda i javne sigurnosti (tj. PPDR) (13), za takvu bi upotrebu bilo korisno zajedničko frekvencijsko područje kako bi se osigurao slobodan promet uređaja i interoperabilnih usluga u skladu s ciljem politike RSPP-a o dostupnosti spektra. Usklađenim tehničkim zahtjevima za usluge zemaljskih bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija omogućilo bi se i, ako je to potrebno i primjereno, u okviru glavne raspodjele, uvođenje usluga širokopojasnog PPDR-a kojima mogu koristiti ti tehnički zahtjevi pod uvjetom da mreža PPDR-a ima jednake značajke paralelnog funkcioniranja kao i mreže bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija. Ako države članice pružaju usluge elektroničkih komunikacija na neisključivoj osnovi, mogu, prema potrebi, upotrebljavati PPDR. U tom pogledu, u Izvješću RSPG-a o strateškim sektorskim potrebama za spektrom uzima se u obzir činjenica da se potrebe za spektrom za usluge širokopojasnog PPDR-a razlikuju za svaku državu članicu te da nacionalna rješenja ovise o političkim odlukama, uključujući odluke o metodi provođenja misija u cilju osiguravanja javne sigurnosti i o s time povezanoj ulozi nacionalnih tijela ili javnih subjekata.

(13)

Izvješća br. 53 i 60 CEPT-a odnose se na potrebu za postupkom za uspostavu audioopreme za PMSE, kako bi se osiguralo funkcioniranje bez smetnji za potrebnu kvalitetu usluge. Kako bi se poboljšalo paralelno funkcioniranje bežične audio opreme za PMSE koja se upotrebljava u zatvorenim prostorima i mreža mobilnih elektroničkih komunikacija uz upotrebu susjednih frekvencijskih pojaseva, države članice bi trebale poticati, ako je to moguće i potrebno, provedbu rješenja za smanjenje smetnji poput onih iz Provedbene odluke Komisije 2014/641/EU (14).

(14)

Države članice trebale bi sklopiti relevantne bilateralne prekogranične sporazume s drugim državama članicama i trećim zemljama. Takvi sporazumi između država članica i trećih zemalja mogli bi biti potrebni u relevantnim dijelovima područja država članica kako bi se osigurala provedba usklađenih parametara, izbjegle štetne smetnje i poboljšala učinkovitost spektra. U Izvješću RSPG-a o pristupu koordinaciji spektra za emitiranje u slučaju preraspodjele frekvencijskog pojasa 700 MHz (15) utvrđeni su tehnički zahtjevi i načela za prekograničnu koordinaciju između usluga zemaljskih bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija i emitiranja zemaljske televizije, uključujući koordinaciju s trećim zemljama.

(15)

Države članice trebale bi izvijestiti Komisiju o provedbi ove Odluke i upotrebi frekvencijskog pojasa 700 MHz, posebno u svrhu njegove prilagodbe budućem razvoju bežičnih sustava (npr. u kontekstu 5G-a ili interneta stvari) koji bi mogao utjecati na njegovu upotrebu za usluge zemaljskih bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija te na nacionalne mogućnosti. Time će se olakšati procjena njezina učinka na razini EU-a i po potrebi njezino pravodobno preispitivanje.

(16)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za radiofrekvencijski spektar,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Ovom Odlukom usklađuju se tehnički zahtjevi za dostupnost i učinkovitu upotrebu frekvencijskog pojasa 694–790 MHz u Uniji (dalje u tekstu: „700 MHz”) za zemaljske sustave koji se upotrebljavaju za pružanje usluga bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija. Cilj joj je također olakšati fleksibilnu nacionalnu upotrebu u skladu sa specifičnim nacionalnim potrebama i prioritetima politike spektra iz programa za politiku radiofrekvencijskog spektra (RSPP). Usklađeni zahtjevi za frekvencijski pojas 790–791 MHz predviđeni ovom Odlukom primjenjuju se ne dovodeći u pitanje odredbe Odluke 2010/267/EU.

Članak 2.

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„bežična audiooprema za PMSE” znači radijska oprema koja se upotrebljava za prijenos analognih ili digitalnih audiosignala između ograničenog broja predajnika i prijamnika, kao što su radijski mikrofoni, sustavi s ušnim monitorima ili audioveze, koji se upotrebljavaju uglavnom za proizvodnju televizijskih programa ili privatnih odnosno javnih društvenih ili kulturnih događaja;

2.

„radijske komunikacije za sustav civilne zaštite i uklanjanja posljedica nesreća većih razmjera (PPDR)” naziv je za radijske aplikacije koje se upotrebljavaju za javnu sigurnost, sigurnost i obranu, a kojima se koriste nacionalna tijela ili mjerodavnih operatera u skladu s odgovarajućim nacionalnim potrebama u pogledu javne sigurnosti i zaštite, uključujući hitne situacije;

3.

„radijske komunikacije između dva uređaja (M2M)” naziv je za radijske poveznice za prijenos informacija među fizičkim ili virtualnim subjektima koji čine složeni ekosustav, uključujući internet stvari; takve se radijske veze mogu ostvariti uslugama elektroničkih komunikacija (npr. na temelju mobilnih tehnologija) ili drugim uslugama temeljenima na dopuštenoj ili nedopuštenoj upotrebi spektra.

Članak 3.

1.   Kada odrede i stave na raspolaganje frekvencijski pojas 700 MHz za svu upotrebu osim za radiodifuzijske mreže visoke snage, države članice:

(a)

određuju i stavljaju na raspolaganje, na neisključivoj osnovi, frekvencijske pojaseve 703–733 MHz i 758–788 MHz za zemaljske sustave koji se upotrebljavaju za pružanje usluga bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija u skladu s parametrima određenima u odjeljcima A.1., B i C Priloga;

(b)

prema nacionalnim odlukama i izboru određuju i stavljaju na raspolaganje dijelove frekvencijskog pojasa 700 MHz, osim onih iz stavka 1.(a), za upotrebu u skladu s parametrima određenima u odjeljcima od A.2. do A.5. Priloga.

2.   Države članice olakšavaju paralelno funkcioniranje različitih upotrebi iz stavka 1.

Članak 4.

Države članice osiguravaju da se sustavima iz članka 3. stavka 1. točaka (a) i (b) pruža odgovarajuća zaštita postojećim sustavima u susjednom pojasu 470–694 MHz, odnosno uslugama emitiranja digitalne zemaljske televizije i bežičnoj audioopremi za PMSE u skladu s njihovim regulatornim statusom.

Članak 5.

Države članice olakšavaju prekograničnu koordinaciju sporazumâ s ciljem poticanja funkcioniranja sustavâ iz članka 3. stavka 1. točke (a) i, prema potrebi, onih iz članka 3. stavka 1. točke (b), uzimajući u obzir postojeće regulatorne postupke i prava te odgovarajuće međunarodne sporazume.

Članak 6.

Države članice prate upotrebu frekvencijskog pojasa 700 MHz i o svojim nalazima obavješćuju Komisiju na njezin zahtjev ili na vlastitu inicijativu kako bi se, prema potrebi, omogućilo pravodobno preispitivanje ove Odluke.

Članak 7.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 28. travnja 2016.

Za Komisiju

Günther OETTINGER

Član Komisije


(1)  SL L 108, 24.4.2002., str. 1.

(2)  Odluka br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra (SL L 81, 21.3.2012., str. 7.).

(3)  Članak 3. točka (b) RSPP-a.

(4)  Članak 8. stavak 5. RSPP-a.

(5)  Članak 8. stavak 3. RSPP-a.

(6)  Članak 8. stavak 6. RSPP-a.

(7)  Dokument RSPG13-540rev2.

(8)  Vidjeti: http://ec.europa.eu/priorities/digital-single-market/index_hr.htm

(9)  Dokument RSPG 15-595 završna verzija; poveznica: http://rspg-spectrum.eu/wp-content/uploads/2013/05/RSPG15-595_final-RSPG_opinion_UHF.pdf

(10)  Poveznica na Izvješće br. 53 CEPT-a: http://www.erodocdb.dk/Docs/doc98/official/pdf/CEPTREP053.PDF

(11)  Poveznica na Izvješće 60 CEPT-a: http://www.erodocdb.dk/Docs/doc98/official/pdf/CEPTREP060.PDF

(12)  Odluka Komisije 2010/267/EU od 6. svibnja 2010. o usklađenim tehničkim uvjetima za uporabu frekvencijskog pojasa 790-862 MHz za terestričke sustave koji mogu pružati elektroničke komunikacijske usluge u Europskoj uniji (SL L 117, 11.5.2010., str. 95.).

(13)  Članak 1. stavak 4. Odluke o radijskom spektru.

(14)  Provedbena Odluka Komisije 2014/641/EU od 1. rujna 2014. o usklađenim tehničkim zahtjevima uporabe radiofrekvencijskog spektra za bežičnu audioopremu za proizvodnju programa pri prijenosu posebnih događaja u Uniji (SL L 263, 3.9.2014., str. 29.).

(15)  Dokument RSPG13-524 rev1; poveznica: https://circabc.europa.eu/d/a/workspace/SpacesStore/614d3daf-76a0-402d-8133-77d2d3dd2518/RSPG13-524%20rev1%20Report_700MHz_reallocation_REV.pdf


PRILOG

PARAMETRI IZ ČLANKA 3.

A.   Opći parametri

1.

U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a), u pojasevima 703–733 MHz i 758–788 MHz frekvencijska je raspodjela sljedeća:

(a)

dodijeljene veličine blokova u višekratnicima su od 5 MHz (1);

(b)

način rada jest dupleks s frekvencijskom podjelom (FDD); dupleksni razmak iznosi 55 MHz pri čemu je odašiljanje krajnje postaje (uzlazna veza FDD-a) smješteno u donjem dijelu pojasa 703–733 MHz, a odašiljanje bazne postaje (silazna veza FDD-a) smješteno je u gornjem dijelu pojasa 758–788 MHz;

(c)

donja granica frekvencije dodijeljenog bloka poravnava se ili razmješta u višekratnicima od 5 MHz od ruba pojasa 703 MHz.

Ne dovodeći u pitanje pravo država članica na organizaciju i upotrebu spektra za javnu sigurnost i javnu zaštitu te obranu, ako se primjenjuju radijske komunikacije za PPDR, trebali bi se upotrebljavati tehnički zahtjevi za usluge bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija.

2.

U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b), frekvencijska je raspodjela u frekvencijskom pojasu 738–758 MHz za upotrebu u cijelosti ili djelomično za zemaljske sustave koji se upotrebljavaju za pružanje usluga bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija sljedeća:

(a)

gornji rub pojasa određenog područja spektra iznosi ili 758 MHz ili 753 MHz; taj je rub primjenjiv samo u vezi s frekvencijskom raspodjelom u skladu s odjeljkom A.3., počevši od 753 MHz;

(b)

donji rub pojasa određenog područja spektra počinje na jednoj od sljedećih frekvencija: 738 MHz, 743 MHz, 748 MHz ili 753 MHz;

(c)

način rada ograničen je na odašiljanje bazne postaje („samo silazna veza”) u skladu s tehničkim parametrima iz odjeljka B;

(d)

dodijeljene veličine blokova u određenom području spektra u višekratnicima su od 5 MHz (1); gornja granica frekvencije dodijeljenog bloka poravnava se ili razmješta u višekratnicima od 5 MHz od gornjeg ruba pojasa.

3.

U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b), frekvencijska je raspodjela u frekvencijskim pojasevima 698–703 MHz, 733–736 MHz, 753–758 MHz i 788–791 MHz za upotrebu za radijske komunikacije za PPDR u cijelosti ili djelomično sljedeća: način rada jest dupleks s frekvencijskom podjelom (FDD); dupleksni razmak iznosi 55 MHz pri čemu je odašiljanje krajnje postaje (uzlazna veza PPDR-a) smješteno u jednom od sljedećih frekvencijskih pojaseva: 698–703 MHz i 733–736 MHz ili u oba, a odašiljanje bazne postaje (silazna veza PPDR-a) smješteno u jednom od sljedećih frekvencijskih pojaseva: 753–758 MHz i 788–791 MHz ili u oba.

Frekvencijski pojasevi 703–733 MHz i 758–788 MHz ili njihovi dijelovi mogu se upotrebljavati i za radijske komunikacije za PPDR. Ta je upotreba navedena u odjeljku A.1.

4.

U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b), frekvencijska je raspodjela u frekvencijskim pojasevima 733–736 MHz i 788–791 MHz za upotrebu za radijske komunikacije između dva uređaja (M2M) sljedeća: način rada jest dupleks s frekvencijskom podjelom (FDD); dupleksni razmak iznosi 55 MHz pri čemu je odašiljanje krajnje postaje (uzlazna veza M2M-a) smješteno u frekvencijskom pojasu 733–736 MHz, a odašiljanje bazne postaje (silazna veza M2M-a) smješteno u frekvencijskom pojasu 788–791 MHz.

5.

U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b), države članice odlučuju o frekvencijskoj raspodjeli u frekvencijskim pojasevima 694–703 MHz i 733–758 MHz za upotrebu za bežičnu audioopremu za PMSE u cijelosti ili djelomično. Kako bi se poboljšalo paralelno funkcioniranje bežične audio opreme za PMSE koja se upotrebljava u zatvorenim prostorima u frekvencijskim pojasevima 694–703 MHz i/ili 733–758 MHz i mobilnih elektroničkih komunikacijskih mreža, države članice omogućavaju, kada je to izvedivo i potrebno, provedbu rješenja za smanjenje smetnji.

B.   Tehnički zahtjevi za bazne postaje za zemaljske sustave koji se upotrebljavaju za pružanje usluga elektroničkih komunikacija u frekvencijskom pojasu 738–788 MHz

Sljedeći tehnički parametri za bazne postaje, koji se nazivaju „maska ruba bloka” (Block Edge Mask, BEM), upotrebljavaju se za osiguranje paralelnog funkcioniranja među susjednim mrežama te zaštite drugih usluga i primjene u susjednim pojasevima. Mogu se primjenjivati i manje strogi tehnički parametri ako se o njima međusobno dogovore predmetni operateri ili uprave, uz uvjet da su ti parametri u skladu s tehničkim zahtjevima koji se primjenjuju za zaštitu drugih usluga ili namjena, uključujući one u susjednim pojasevima ili one koji podliježu prekograničnim obvezama.

BEM (2) je maska za odašiljanje koja se definira kao funkcija frekvencije u odnosu na „rub bloka”, koji je frekvencijska granica bloka spektra za koji su operateru dodijeljena prava upotrebe. BEM se sastoji od nekoliko elemenata koji su utvrđeni za određene pojasne širine mjerne frekvencije. „Rub pojasa” označuje frekvencijsku granicu područja spektra za određenu upotrebu.

BEM-ovi za bazne postaje navedeni u nastavku razvijeni su za opremu koja se upotrebljava za mobilne mreže. Jednaki BEM-ovi za bazne postaje primjenjuju se za upotrebu za silaznu vezu FDD-a u frekvencijskom pojasu 758–788 MHz (kako je definirano u odjeljku A.1.) i neobveznu upotrebu samo silazne veze u frekvencijskom pojasu 738–758 MHz (kako je definirano u odjeljku A.2.). BEM-ovi služe za zaštitu drugih blokova spektra koji se upotrebljavaju za usluge elektroničke komunikacije (uključujući upotrebu samo silazne veze) te za druge usluge i primjene u susjednim pojasevima. Na nacionalnoj se razini mogu primijeniti dodatne mjere kojima se ne ograničava ekonomija razmjera za opremu kako bi se olakšalo paralelno funkcioniranje usluga elektroničke komunikacije i drugih upotreba frekvencijskog pojasa 700 MHz.

BEM bazne postaje čine ograničenja snage unutar i izvan bloka. Ograničenje snage unutar bloka primjenjuje se na blok dodijeljen operateru. Ograničenja snage izvan bloka primjenjuju se na spektar u frekvencijskom pojasu 700 MHz ili izvan njega izvan dodijeljenog bloka. U tablici 1. navedeni su različiti elementi spektra BEM-a bazne postaje, pri čemu se svi elementi BEM-a osim elemenata „unutar bloka” primjenjuju na ograničenja snage izvan bloka. Neobavezna ograničenja snage unutar bloka navedena su u tablici 2. Ograničenja snage izvan bloka za različite elemente BEM-a navedena su u tablicama od 3. do 8.

Za dobivanje BEM-a bazne postaje za određeni blok u silaznoj vezi FDD-a ili u frekvencijskom pojasu 738–758 MHz ako se upotrebljava za neobaveznu upotrebu samo silazne veze, elementi BEM-a upotrebljavaju se kako slijedi:

ograničenje unutar bloka upotrebljava se za blok dodijeljen operateru,

utvrđuju se prijelazne regije i upotrebljavaju se odgovarajuća ograničenja snage. Prijelazne regije mogu se preklapati sa zaštitnim pojasevima, susjednim pojasevima i dupleksnim razmakom, pa se u tom slučaju upotrebljavaju prijelazna ograničenja snage,

za preostali dodijeljeni spektar koji čini osnovu (kako je definirano u tablici 1.), upotrebljavaju se osnovna ograničenja snage,

za preostali spektar u zaštitnim pojasevima (tj. koji nije obuhvaćen prijelaznim regijama i ne upotrebljava se za PPDR ili radijske komunikacije M2M) upotrebljavaju se ograničenja snage za zaštitne pojaseve,

za spektar u frekvencijskom pojasu 733–758 MHz koji se ne upotrebljava samo za silaznu vezu ni PPDR ni radijske komunikacije M2M, upotrebljavaju se ograničenja snage za dupleksni razmak.

Tablica 1.

Definicija elemenata BEM-a za blokove u skladu s odjeljcima A.1. i A.2.

Element BEM-a

Definicija

Unutar bloka

Odnosi se na blok za koji se izvodi BEM.

Osnova

Spektar koji se upotrebljava u frekvencijskim pojasevima 703–733 MHz (tj. uzlazna veza FDD-a) i 758–788 MHz (tj. silazna veza FDD-a) te u frekvencijskom pojasu 738–758 MHz samo za silaznu vezu (ako je primjenjivo), za emitiranje digitalne zemaljske televizije ispod ruba pojasa od 694 MHz, za zemaljske sustave koji se upotrebljavaju za pružanje usluga elektroničkih komunikacija iznad 790 MHz (i uzlazna i silazna veza), za radijske komunikacije za PPDR u frekvencijskom pojasu 700 MHz (i uzlazna i silazna veza) te za radijske komunikacije M2M u frekvencijskom pojasu 700 MHz (i uzlazna i silazna veza).

Prijelazna regija

Spektar od 0 do 10 MHz ispod i od 0 do 10 MHz iznad bloka dodijeljenog operateru; prijelazna ograničenja snage ne primjenjuju se u frekvencijskom području u kojem se preklapaju prijelazne regije i spektar koji se upotrebljava za uzlaznu vezu FDD-a, uzlaznu vezu PPDR-a ili uzlaznu vezu M2M.

Zaštitni pojasevi

(a)

spektar između donjeg ruba frekvencijskog pojasa 700 MHz i donjeg ruba uzlazne veze FDD-a (tj. 694–703 MHz);

(b)

spektar između gornjeg ruba silazne veze FDD-a (tj. 788 MHz) i donjeg ruba silazne veze FDD-a u skladu s Odlukom 2010/267/EU (tj. 791 MHz).

U slučaju preklapanja prijelazne regije i zaštitnog pojasa upotrebljavaju se ograničenja snage za prijelazne regije. Ako se spektar upotrebljava za PPDR ili radijske komunikacije M2M, upotrebljavaju se osnovna ili prijelazna ograničenja snage.

Dupleksni razmak

Spektar u frekvencijskom pojasu 733–758 MHz.

U slučaju preklapanja prijelazne regije i dijela dupleksnog razmaka koji se ne upotrebljava samo za silaznu vezu ili za radijske komunikacije za PPDR ili za radijske komunikacije M2M, upotrebljavaju se prijelazna ograničenja snage.

Zahtjevi unutar bloka

Tablica 2.

Ograničenje snage unutar bloka bazne postaje

Frekvencijsko područje

Maksimalni srednji EIRP (3)

Pojasna širina mjerne frekvencije

Blok dodijeljen operateru

Nije obavezno.

Ako upravna tijela žele postaviti gornju granicu, može se primijeniti vrijednost koja ne prelazi 64 dBm/5 MHz po anteni.

5 MHz

Zahtjevi izvan bloka

Tablica 3.

Osnovno ograničenje snage bazne postaje

Frekvencijsko područje

Pojasna širina zaštićenog bloka

Maksimalni srednji EIRP

Pojasna širina mjerne frekvencije

Frekvencije za uzlaznu vezu u području 698–736 MHz (4)

≥ 5 MHz

– 50 dBm po ćeliji (5)

5 MHz

3 MHz

– 52 dBm po ćeliji (5)

3 MHz (4)

≤ 3 MHz

– 64 dBm po ćeliji (5)

200 kHz (4)

Uzlazna frekvencija FDD-a kako je definirano u Odluci 2010/267/EU (tj. 832–862 MHz)

≥ 5 MHz

– 49 dBm po ćeliji (5)

5 MHz

Frekvencije za silaznu vezu u području 738–791 MHz

≥ 5 MHz

16 dBm po anteni

5 MHz

3 MHz

14 dBm po anteni

3 MHz

< 3 MHz

2 dBm po anteni

200 kHz

Frekvencije za silaznu vezu FDD-a, kako je definirano u Odluci 2010/267/EU (tj. 791–821 MHz)

≥ 5 MHz

16 dBm po anteni

5 MHz


Tablica 4.

Prijelazna ograničenja snage bazne postaje u području 733–788 MHz

Frekvencijsko područje

Maksimalni srednji EIRP

Pojasna širina mjerne frekvencije

– 10 do – 5 MHz od donjeg ruba bloka

18 dBm po anteni

5 MHz

– 5 do 0 MHz od donjeg ruba bloka

22 dBm po anteni

5 MHz

0 do + 5 MHz od gornjeg ruba bloka

22 dBm po anteni

5 MHz

+ 5 do + 10 MHz od gornjeg ruba bloka

18 dBm po anteni

5 MHz


Tablica 5.

Prijelazna ograničenja snage bazne postaje iznad 788 MHz

Frekvencijsko područje

Maksimalni srednji EIRP

Pojasna širina mjerne frekvencije

788–791 MHz za blok s gornjim rubom na 788 MHz

21 dBm po anteni

3 MHz

788–791 MHz za blok s gornjim rubom na 783 MHz

16 dBm po anteni

3 MHz

788–791 MHz za blok s gornjim rubom na 788 MHz za zaštitu sustavâ s pojasnom širinom < 3 MHz

11 dBm po anteni

200 kHz

788–791 MHz za blok s gornjim rubom na 783 MHz za zaštitu sustavâ s pojasnom širinom < 3 MHz

4 dBm po anteni

200 kHz

791–796 MHz za blok s gornjim rubom na 788 MHz

19 dBm po anteni

5 MHz

791–796 MHz za blok s gornjim rubom na 783 MHz

17 dBm po anteni

5 MHz

796–801 MHz za blok s gornjim rubom na 788 MHz

17 dBm po anteni

5 MHz


Tablica 6.

Ograničenja snage bazne postaje za dio dupleksnog razmaka koji se ne upotrebljava samo za silaznu vezu ili za radijske komunikacije za PPDR ili za radijske komunikacije M2M

Frekvencijsko područje

Maksimalni srednji EIRP

Pojasna širina mjerne frekvencije

– 10 do 0 MHz odstupanja od donjeg ruba pojasa silazne veze FDD-a ili donjeg ruba najnižeg bloka samo silazne veze, ali iznad gornjeg ruba pojasa uzlazne veze FDD-a

16 dBm po anteni

5 MHz

Više od 10 MHz odstupanja od donjeg ruba pojasa silazna veze FDD-a ili donjeg ruba najnižeg bloka samo silazne veze, ali iznad ruba pojasa uzlazne veze FDD-a

– 4 dBm po anteni

5 MHz


Tablica 7.

Ograničenja snage bazne postaje za dio zaštitnih pojaseva koji se ne upotrebljavaju za radijske komunikacije za PPDR ili za radijske komunikacije M2M

Frekvencijsko područje

Maksimalni srednji EIRP

Pojasna širina mjerne frekvencije

Spektar između donjeg ruba pojasa frekvencijskog pojasa 700 MHz i donjeg ruba pojasa uzlazne veze FDD-a (tj. 694–703 MHz);

– 32 dBm po ćeliji (6)

1 MHz

Spektar između gornjeg ruba pojasa silazne veze FDD-a i donjeg ruba pojasa silazne veze FDD-a, kako je definirano u Odluci 2010/267/EU (tj. 788–791 MHz)

14 dBm po anteni

3 MHz


Tablica 8.

Osnovna ograničenja snage bazne postaje za spektar ispod 694 MHz

Frekvencijsko područje

Maksimalni srednji EIRP

Pojasna širina mjerne frekvencije

Frekvencije ispod 694 MHz ako je emitiranje digitalne zemaljske televizije zaštićeno

– 23 dBm po ćeliji (7)

8 MHz

C.   Tehnički zahtjevi za krajnje postaje za usluge elektroničke komunikacije u frekvencijskom pojasu 703–733 MHz

BEM-ovi za krajnje postaje navedeni u nastavku razvijeni su za opremu koja se upotrebljava za mobilne mreže.

BEM krajnje postaje čine ograničenja snage unutar i izvan bloka. Ograničenje snage unutar bloka primjenjuje se na blok dodijeljen operateru. Ograničenja snage izvan bloka primjenjuju se na sljedeće elemente spektra: dupleksni razmak između uzlazne veze FDD-a i silazne veze FDD-a (uključujući spektar samo silazne veze, ako je primjenjivo), zaštitni pojas između gornje granice spektra koji se upotrebljava za televizijsko emitiranje (694 MHz) i uzlazne veze FDD-a (tj. 694–703 MHz) te na spektar koji se upotrebljava za televizijsko emitiranje (tj. ispod 694 MHz).

Zahtjevi BEM-a za krajnje postaje navedeni su u tablicama od 9. do 12. (8) Ograničenja snage određena su kao ekvivalentna izotropna izračena snaga (EIRP) za krajnje postaje namijenjene tome da budu nepokretne ili instalirane te kao ukupna izračena snaga (TRP) (9) za krajnje postaje namijenjene tome da budu pokretne ili nomadske.

Uprava tijela mogu ublažiti ograničenje snage unutar bloka u određenim situacijama, npr. nepokretne krajnje postaje u ruralnim područjima pod uvjetom da nije ugrožena zaštita drugih usluga, mreža i aplikacija te da su ispunjene prekogranične obveze.

Zahtjevi unutar bloka

Tablica 9.

Ograničenje snage unutar bloka za krajnje postaje

Maksimalna srednja snaga

23 dBm (10)

Zahtjevi izvan bloka

Tablica 10.

Ograničenja snage za krajnje postaje za zaštitni pojas 694–703 MHz

Frekvencijsko područje

Maksimalni srednji EIRP izvan bloka

Pojasna širina mjerne frekvencije

694–698 MHz

– 7 dBm

4 MHz

698–703 MHz

2 dBm

5 MHz


Tablica 11. (neobvezno)

Ograničenja snage za krajnje postaje za dupleksni razmak

Frekvencijsko područje

Maksimalni srednji EIRP izvan bloka

Pojasna širina mjerne frekvencije

733–738 MHz

2 dBm

5 MHz

738–753 MHz

– 6 dBm

5 MHz

753–758 MHz

– 18 dBm

5 MHz

Objašnjenje uz tablicu 11.

Ograničenja snage dobivena su iz maske za odašiljanje spektra kako je navedeno u stavku 4.2.3. dokumenta ETSI EN 301 908-13 v6.2.1, što znači da će oprema koja se temelji na LTE-u sama po sebi biti u skladu s ograničenjima odašiljanja iz tablice 11. Da bi se osigurala usklađenost takve opreme s navedenim ograničenjima snage, nije potrebno dodatno ispitivanje.

Tablica 12.

Ograničenja snage za krajnje postaje za frekvencije ispod 694 MHz koje se upotrebljavaju za zemaljsko emitiranje (neželjeno odašiljanje)

Frekvencijsko područje

Maksimalna srednja snaga izvan bloka

Pojasna širina mjerne frekvencije

470–694 MHz

– 42 dBm

8 MHz

Objašnjenje uz tablicu 12.

1.

Utvrđivanje ograničenja neželjenih odašiljanja temelji se na emitiranju DTT-a s pomoću sustava DVB-T2 i WBB širine pojasa 10 MHz za središnje odvajanje frekvencije između emitiranja DTT-a i sustava WBB od 18 MHz (ako se uzmu u obzir televizijski kanal od 8 MHz, zaštitni pojas od 9 MHz i sustav WBB pojasne širine od 10 MHz). Ako države članice žele na nacionalnoj osnovi dopustiti upotrebu sustava WBB pojasne širine veće od 10 MHz te ako se neželjena snaga izvan bloka veća od – 42 dBm/8 MHz generira u pojasu ispod 694 MHz, trebale bi razmotriti sljedeće:

(a)

ili upotrebu veće pojasne širine sustava WBB počevši od frekvencije iznad 703 MHz, tako da se i dalje poštuje potrebno ograničenje snage izvan bloka;

(b)

i/ili primjenu tehnike za smanjenje smetnji kako je navedeno u napomeni 3.

2.

Vrijednost granice neželjenih odašiljanja izvan bloka izvodi se s obzirom na fiksni prijem DTT-a. Države članice koje žele razmotriti prijem prijenosnog DTT-a koji se upotrebljava u zatvorenim prostorima možda će na pojedinačnoj osnovi trebati provesti daljnje mjere na nacionalnoj i lokalnoj razini (vidjeti napomenu 3.).

3.

Primjeri potencijalnih tehnika za smanjenje smetnji koje države članice mogu razmotriti obuhvaćaju dodatno filtriranje DTT-a, smanjenje snage unutar bloka krajnje postaje, smanjenje pojasne širine odašiljanja krajnje postaje ili upotrebu tehnika navedenih na popisu mogućih tehnika za smanjenje smetnji iz Izvješća br. 30 CEPT-a koji nije konačan.

4.

Dodatna razmatranja paralelnog funkcioniranja sustava WBB-a i emitiranja DTT-a sljedeća su: radi smanjenja blokiranja prijamnika DTT-a nastalog zbog odašiljanja bazne postaje, na nacionalnoj razini može se primijeniti dodatno vanjsko filtriranje na ulazu lanca prijamnika DTT-a, posebno kako bi se izbjeglo preopterećenje zasićenja u pojačalima antena; nadalje, mogu se pojaviti smetnje televizijskih odašiljača na prijemnike bazne postaje zbog snage odašiljača unutar pojasa ili zbog neželjenih odašiljanja. U takvim slučajevima mogu se na nacionalnoj razini primjenjivati odgovarajuće tehnike za smanjenje smetnji na pojedinačnoj osnovi.


(1)  5 MHz ili više; time se ne sprječava pojasna širina manjih kanala u dodijeljenom bloku.

(2)  BEM se temelji na analizi i simulacijama minimalnog gubitka pri povezivanju (MCL). Elementi BEM-a definiraju se po ćeliji ili po anteni, ovisno o načinu paralelnog funkcioniranja na koji su dobivene.

(3)  Ekvivalentna izotropna izračena snaga (EIRP) ukupna je snaga izračena u bilo kojem smjeru na jednom mjestu, neovisno o konfiguraciji baznih postaja.

(4)  Upravna tijela mogu odabrati mjerenje pojasne širine od 3 MHz ili 200 kHz za zaštitu veličine bloka od 3 MHz, ovisno o upotrebljavanim nacionalnim mogućnostima.

(5)  Na lokacijama s više sektora, vrijednost po „ćeliji” odgovara vrijednosti za jedan od sektora.

(6)  Na lokacijama s više sektora, vrijednost po „ćeliji” odgovara vrijednosti za jedan od sektora.

(7)  Na lokacijama s više sektora, vrijednost po „ćeliji” odgovara vrijednosti za jedan od sektora.

(8)  ETSI može uzeti u obzir dodatne zahtjeve u usklađenim normama.

(9)  Ukupna izračena snaga (TRP) mjera je snage koju antena stvarno izrači. TRP se definira kao integral snage odašiljane u različitim smjerovima na cijelom području zračenja.

(10)  Ova vrijednost podliježe dopuštenom odstupanju od najviše + 2 dB kako bi se u obzir uzeli rad u iznimnim uvjetima okoliša i širenje proizvodnje.


PREPORUKE

4.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 118/16


PREPORUKA KOMISIJE (EU) 2016/688

оd 2. svibnja 2016.

o praćenju i upravljanju prisutnosti dioksina i PCB-ova u ribi i proizvodima ribarstva iz baltičke regije

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1881/2006 (1) utvrđuju se najveće dopuštene količine za dioksine, za zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-ova te za PCB-ove koji nisu slični dioksinima u ribi i proizvodima ribarstva. Tom su Uredbom predviđena odstupanja za Finsku, Švedsku i Latviju za stavljanje na domaće tržište lososa, baltičke haringe veće od 17 cm, zlatovčice, riječne paklare, pastrve, ulovljenih u divljini, te proizvoda dobivenih od tih riba, podrijetlom iz baltičke regije, koji su namijenjeni potrošnji na njihovu državnom području, a koji premašuju najveće dopuštene količine.

(2)

Neke ribe i proizvodi ribarstva iz baltičke regije redovito premašuju najveće dopuštene količine. Nije moguće provjeriti je li svaka pojedinačna serija riba i proizvoda ribarstva u skladu s najvećim dopuštenim količinama. Stoga je, kako bi se osiguralo da se na tržište stavljaju samo ribe i proizvodi ribarstva koji su u skladu sa zakonodavstvom EU-a, utvrđen popis riba iz baltičke regije za koje se može očekivati nesukladnost. Taj je popis sastavljen na temelju raspoloživih podataka te ga treba redovito ažurirati. Za ribe i proizvode ribarstva iz baltičke regije za koje se ne može zajamčiti sukladnost na temelju raspoloživih podataka o prisutnosti, utvrđene su posebne mjere upravljanja rizikom kako bi se osiguralo da se na tržište stavljaju samo ribe i proizvodi ribarstva koji su u skladu sa zakonodavstvom EU-a.

(3)

Potrebno je nastaviti pratiti prisutnost dioksina i PCB-ova u ribi i proizvodima ribarstva iz baltičke regije. Primjereno je preporučiti najmanji broj uzoraka ribe i proizvoda ribarstva koje je potrebno analizirati na koordinirani način, na temelju količine ulova,

DONIJELA JE OVU PREPORUKU:

1.

Danska, Njemačka, Poljska, Latvija, Estonija, Litva, Finska i Švedska trebale bi, uz aktivno sudjelovanje subjekata u poslovanju s hranom, pratiti prisutnost dioksina, dioksinima sličnih PCB-ova i PCB-ova koji nisu slični dioksinima u ribi i proizvodima ribarstva, kao što su jetra, iz baltičke regije, u skladu s Prilogom I. ovoj Preporuci.

2.

Kako bi se osigurala reprezentativnost uzoraka za uzorkovanu seriju, države članice i subjekti u poslovanju s hranom trebali bi slijediti postupke uzorkovanja utvrđene u Uredbi Komisije (EU) br. 589/2014 (2).

3.

Metoda analize koja se upotrebljava za praćenje prisutnosti dioksina, dikosinima sličnih PCB-ova i PCB-ova koji nisu slični dioksinima treba biti u skladu s kriterijima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 589/2014.

4.

Države članice trebale bi osigurati da se analitički rezultati redovito dostavljaju EFSA-i (svakih šest mjeseci) u formatu za podnošenja podataka EFSA-e u skladu sa zahtjevima iz Smjernica EFSA-e za standardni opis uzorka (SSD) za hranu i hranu za životinje (3) te njezinim dodatnim posebnim zahtjevima za izvješćivanje.

Uzorci mogu biti pojedinačne ribe ili skupni uzorci, ali u slučaju skupnih uzoraka ribe moraju biti jednake veličine te ulovljene u istoj zoni ICES-a/području.

Za baltičku haringu, losos, (morsku) pastrvu i papalinu primjenjuju se posebni dodatni zahtjevi za izvješćivanje (ako još nisu izričito predviđeni u uobičajenom formatu za izvješćivanje):

zona ulova, po mogućnosti zona ICES-a (ako nije dostupna zona ICES-a, prihvatljive su i druge oznake, primjerice područje FAO-a ili naziv dijela Baltičkog mora). U slučaju ribe iz jezera ili rijeka, potrebno je navesti naziv jezera ili rijeke.

Mogu se dostaviti podaci bez točnog navođenja zone u kojoj su ribe ulovljene ako se što je preciznije moguće navede područje u kojemu su ulovljene,

datum ulova,

veličina ribe/starost ribe/težina ribe,

Mjerenje veličine ribe treba provesti na način utvrđen u Uredbi (EZ) br. 2187/2005 (4). Veličina i težina najvažniji su parametri. Podaci o starosti mogu se dostaviti ako je ona poznata,

podaci o analiziranoj matrici (mišićno meso, jetra …),

udjel masti ribe/riba u uzorku,

podaci o preradi (obrezana, dimljena ili drukčije prerađena),

svi ostali relevantni podaci (primjerice o vrsti uzorka u slučaju da predviđeni stupci ne sadržavaju dovoljno pojedinosti: primjerice rezultat za pojedinačnu ribu).

5.

Ako je to moguće, raspoložive podatke iz uzoraka uzetih od 2009. nadalje, koji još uvijek nisu dostavljeni u bazu podataka EFSA-e, potrebno je dostaviti EFSA-i u formatu za podnošenje podataka EFSA-e.

6.

Na temelju trenutačno raspoloživih podataka u Prilogu II. navode se podaci o prisutnosti dioksina, dioksinima sličnih PCB-ova i PCB-ova koji nisu slični dioksinima u nekim ribljim vrstama određene starosti, veličine i iz određenog zemljopisnog područja (zona ICES-a), a posebno u pogledu njihove sukladnosti s najvećim dopuštenim količinama utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1881/2006.

7.

Kako bi se osiguralo da se na tržište stavljaju samo ribe i proizvodi ribarstva koji su u skladu sa zakonodavstvom EU-a, za ribu iz baltičke regije preporučuje se primjena mjera upravljanja rizikom kako su navedene u Prilogu III. Države članice iz točke 1. mogu poduzeti nacionalne mjere za provedbu mjera upravljanja rizikom preporučenih u Prilogu III.

Sastavljeno u Bruxellesu 2. svibnja 2016.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije


(1)  Uredba Komisije (EZ) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani (SL L 364, 20.12.2006., str. 5.).

(2)  Uredba Komisije (EU) br. 589/2014 od 2. lipnja 2014. o metodama uzorkovanja i analitičkim metodama za kontrolu količina dioksina, dioksinima sličnih PCB-a i PCB-a koji nisu slični dioksinu u određenoj hrani i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 252/2012 (SL L 164, 3.6.2014., str. 18.).

(3)  http://www.efsa.europa.eu/en/datex/datexsubmitdata.htm

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2187/2005 od 21. prosinca 2005. o tehničkim mjerama za očuvanje ribolovnih resursa u vodama Baltičkog mora, Malog i Velikog Belta i Øresunda, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1434/98 i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 88/98 (SL L 349, 31.12.2005., str. 1.).


PRILOG I.

1.

Najmanji broj uzoraka baltičke haringe (Clupea harengus membras) koji je preporučeno uzeti u 2016. za analizu prisutnosti dioksina, dioksinima sličnih PCB-ova i PCB-ova koji nisu slični dioksinima, po mogućnosti u zonama ICES-a 28-1, 28-2, 29, 30, 31 i 32.

 

DE

DK

EE

FIN

LT

LV

PL

SE

Ukupno

Haringa

7

5

7

20

4

4

9

14

70

2.

Najmanji broj uzoraka papaline (Sprattus sprattus) koji je preporučeno uzeti u 2017. za analizu prisutnosti dioksina, dioksinima sličnih PCB-ova i PCB-ova koji nisu slični dioksinima, po mogućnosti u zonama ICES-a 29, 30, 31 i 32.

 

DE

DK

EE

FIN

LT

LV

PL

SE

Ukupno

Papalina

5

8

8

5

5

9

18

12

70

3.

Najmanji broj uzoraka lososa (Salmo salar) i pastrve (Salmo trutta, Oncorhynchus mykiss) koji je preporučeno uzeti u 2018. za analizu prisutnosti dioksina, dioksinima sličnih PCB-ova i PCB-ova koji nisu slični dioksinima.

 

DE

DK

EE

FIN

LT

LV

PL

SE

Ukupno

Losos/pastrva

5

12

5

15

5

5

11

12

70

4.

Najmanji broj uzoraka koji je preporučeno uzeti godišnje od 2016. do 2018. za analizu prisutnosti dioksina, dioksinima sličnih PCB-ova i PCB-ova koji nisu slični dioksinima.

 

DE

DK

EE

FIN

LT

LV

PL

SE

Ukupno

Neke riblje vrste (*)

10

10

10

10

10

10

10

10

80


(*)  Atlantski bakalar (Gadus morhua), iverak zlatopjeg (Pleuronectes platessa), riječna paklara (Lampetra fluviatilis), zlatovčica (Salvelinus sp.) krupatica (Blicca bjoerkna), jegulja (Anguilla Anguilla), deverika (Abramis brama), iverak (Platichthys flesus), grgeč (Perca fluviatilis), štuka (Esox lucius), smuđ (Sander lucioperca), bodorka (Rutilus rutilus), mala ozimica (Coregonus Albula), iglica (Belone belone), europski snjetac (Osmerus eperlanus), oblić (Psetta maxima), nosara (Vimba vimba), bjelica (Coregonus sp.) i pišmolj (Merlangius merlangus).


PRILOG II.

Podaci o prisutnosti dioksina, dioksinima sličnih PCB-ova i PCB-ova koji nisu slični dioksinima u nekim ribljim vrstama određene starosti, veličine i iz određenog zemljopisnog područja (zona ICES-a), a posebno u pogledu njihove sukladnosti s najvećom dopuštenom količinom utvrđenom u Uredbi (EZ) br. 1881/2006.

1.   Veličina ribe

Veličina svake ribe iz ovog Priloga mjeri se kako je prikazano na slici ispod, od vrha usta do kraja repne peraje.

Image

2.   Najmanje veličine određenih ribljih vrsta čiji je ulov dopušten u baltičkoj regiji s obzirom na održivost (Uredba (EZ) br. 2187/2005)

losos (Salmo salar) (cijela baltička regija osim zone ICES-a 31): najmanja veličina je 60 cm (stoga nije dopušten ulov riba < 2 kg),

losos (Salmo salar) (ICES 31): najmanja veličina je 50 cm (stoga nije dopušten ulov riba < 2 kg),

morska pastrva (Salmo trutta) (ICES 22, 23, 24 i 25 te ICES 29, 30, 31 i 32): najmanja veličina je 40 cm (stoga nije dopušten ulov riba < 2 kg),

morska pastrva (Salmo trutta) (ICES 26, 27 i 28): najmanja veličina je 50 cm (stoga nije dopušten ulov riba < 2 kg).

3.   Podaci o prisutnosti dioksina, dioksinima sličnih PCB-ova i PCB-ova koji nisu slični dioksinima u nekim ribljim vrstama određene starosti, veličine i iz određenog zemljopisnog područja (zona ICES-a)

3.1.   Baltička haringa

U zonama ICES-a 22, 23, 24, 25, 26 i 27: za baltičku haringu neovisno o veličini pretpostavlja se da je u skladu s najvećom dopuštenom količinom.

U zonama ICES-a 28-1, 29, 30, 31 i 32: za baltičku haringu ≤ 17 cm pretpostavlja se da je u skladu s najvećom dopuštenom količinom, dok se za baltičku haringu > 17 cm sumnja da nije u skladu s najvećom dopuštenom količinom.

U zoni ICES-a 28-2: za baltičku haringu ≤ 21 cm pretpostavlja se da je u skladu s najvećom dopuštenom količinom, dok se za baltičku haringu > 21 cm sumnja da nije u skladu s najvećom dopuštenom količinom.

3.2.   Losos

Losos iz zona ICES-a 22 i 23 dolazi iz sjevernog Atlantika, a ne iz baltičke regije, te stoga nije obuhvaćen ovim zaključcima u pogledu prisutnosti dioksina i PCB-ova i zajedničkih mjera upravljanja rizikom.

Za losos < 2 kg pretpostavlja se da je u skladu s najvećom dopuštenom količinom (ali se njegov ulov ne dopušta zbog razloga održivosti – u skladu s Uredbom (EZ) br. 2187/2005; najmanja veličina 60 cm, a za zonu ICES-a 31: 50 cm).

U zonama ICES-a 24, 25, 26:

losos težine veće od 2 kg te do 5,5 kg: u skladu nakon obrezivanja (obrezivanjem se sadržaj dioksina/dioksinima sličnih PCB-ova smanjuje za približno 30 % – takav je rezultat dobiven samo u zonama ICES-a 24, 25, 26),

manji losos (2–4 kg), neobrezan: sumnja se u nesukladnost iako je većina lososa u skladu s najvećom dopuštenom količinom,

veći losos (4–5,5 kg): sumnja se u nesukladnost za većinu lososa,

obrezani losos < 5,5 kg: u skladu s najvećom dopuštenom količinom,

losos koji je obrezan i kojem je uklonjen trbušni dio < 7,9 kg: u skladu s najvećom dopuštenom količinom.

U zonama ICES-a 27, 28, 29, 30, 31 i 32:

losos > 2 kg (veći od 60 cm): sumnja se da nije u skladu s najvećom dopuštenom količinom.

3.3.   Pastrva

Za (morsku) pastrvu < 2 kg pretpostavlja se da je u skladu s najvećom dopuštenom količinom (ali se njezin ulov ne dopušta zbog razloga održivosti u skladu s Uredbom (EZ) br. 2187/2005; najmanja veličina za zone ICES-a 22, 23, 24, 25, 29, 30, 31 i 32: 40 cm, a za zone ICES-a 26, 27 i 28: 50 cm).

U zonama ICES-a 22, 23, 24, 25, 26:

(morska) pastrva težine veće od 2 kg te do 4,5 kg: u skladu nakon obrezivanja i uklanjanja trbušnog dijela,

manja (morska) pastrva (2–4 kg): sumnja se u nesukladnost iako je većina (morske) pastrve u skladu s najvećom dopuštenom količinom,

veća (morska) pastrva: sumnja se u nesukladnost za većinu (morske) pastrve.

U zonama ICES-a 27, 28, 29, 30, 31 i 32:

za svu (morsku pastrvu) > 2 kg (veća od 40/50 cm) sumnja se da nije u skladu s najvećom dopuštenom količinom.

3.4.   Papalina

U zonama ICES-a 22, 23, 24, 25, 26, 27 i 28: pretpostavlja se da je u skladu s najvećom dopuštenom količinom.

U zonama ICES-a 29, 30, 31 i 32: ako su papaline manje od 12,5 cm te starosti manje od 5 godina, pretpostavlja se da su u skladu s najvećom dopuštenom količinom. Ako su veće od 12,5 cm, sumnja se da nisu u skladu s najvećom dopuštenom količinom.

3.5.   Jetra bakalara

Sumnja se u nesukladnost.

3.6.   Riječna paklara

U zoni ICES-a 28: sumnja se u nesukladnost.

U zoni ICES-a 32: pretpostavlja se da je u skladu s najvećom dopuštenom količinom.

3.7.   Ostale riblje vrste

Ne trguje se zlatovčicom te se na njezin lokalni ulov primjenjuje odstupanje (Švedska/Finska).

Za ostale riblje vrste pretpostavlja se da su u skladu s najvećom dopuštenom količinom.


PRILOG III.

Preporučene mjere upravljanja rizikom koje trebaju poduzeti nadležna tijela kako bi se osiguralo da je riba iz baltičke regije koja se stavlja na tržište u EU-u u skladu s najvećim dopuštenim količinama kako su utvrđene u Uredbi (EZ) br. 1881/2006.

1.   Opće preporučene mjere upravljanja rizikom

Sljedivost je od presudne važnosti.

Ako se na trgovinu haringom, lososom, morskom pastrvom i papalinom s drugim državama članicama EU-a ili njihovo stavljanje na domaće tržište ne primjenjuje odstupanje, u popratnim dokumentima potrebno je navesti zonu ICES-a u kojoj je riba ulovljena. Prema potrebi trebalo bi jasno naznačiti da je serija uzorkovana i analizirana na prisutnost dioksina, zbroja dioksina i dioksinima sličnih PCB-ova te PCB-ova koji nisu slični dioksinima, u skladu sa zakonodavstvom EU-a, te da je utvrđeno da je u skladu s tim zakonodavstvom. Izvješće o analizi može se priložiti ili ga je potrebno staviti na raspolaganje na zahtjev.

Ako nije moguće dostaviti precizne podatke o zoni ICES-a u kojoj je riba ulovljena, za trgovinu haringom > 17 cm, lososom, morskom pastrvom i papalinom > 12,5 cm s drugim državama članicama EU-a ili njihovo stavljanje na domaće tržište na koje se ne primjenjuje odstupanje, uvijek je potrebno uzorkovati seriju riba te je analizirati na prisutnost dioksina, zbroja dioksina i dioksinima sličnih PCB-ova i PCB-ova koji nisu slični dioksinima, u skladu sa zakonodavstvom EU-a, radi provjere sukladnosti s tim zakonodavstvom. To je potrebno jasno navesti u popratnim dokumentima. Izvješće o analizi može se priložiti ili ga je potrebno staviti na raspolaganje na zahtjev.

Nadležno tijelo u luci iskrcaja odgovorno je za provođenje potrebnih kontrola radi osiguranja sukladnosti sa zakonodavstvom.

Trebalo bi staviti na raspolaganje dokumentirane dokaze u pogledu sudbine ribe koja se ne može staviti na tržište za prehranu ljudi.

2.   Posebne preporučene mjere upravljanja rizikom

2.1.   Baltička haringa

baltička haringa iz zona ICES-a 22, 23, 24, 25, 26 i 27 → može se stavljati na tržište za prehranu ljudi,

baltička haringa iz zona ICES-a 28-1, 29, 30, 31, 32:

Švedska i Finska:

Bez sortiranja, baltička haringa može se stavljati samo na domaće tržište.

Za trgovinu s drugim državama članicama EU-a: obvezno sortiranje haringe na ≤ 17 cm i > 17 cm prije stavljanja na tržište (budući da se sortiranje provodi prema širini, riječ je o približnoj veličini, ali to nije problem):

baltička haringa ≤ 17 cm može se stavljati na tržište za prehranu ljudi,

baltička haringa > 17 cm može se stavljati na tržište ili prerađivati za prehranu ljudi samo na domaćem tržištu ili se može stavljati na tržište izvan domaćeg tržišta samo ako je analizom pojedinačne serije utvrđena sukladnost).

Njemačka, Danska, Estonija, Latvija, Litva i Poljska:

obvezno sortiranje baltičke haringe na ≤ 17 cm i > 17 cm prije stavljanja na tržište (budući da se sortiranje provodi prema širini, riječ je o približnoj veličini, ali to nije problem):

baltička haringa ≤ 17 cm može se stavljati na tržište za prehranu ljudi,

baltička haringa > 17 cm ne smije se stavljati na tržište ili prerađivati za prehranu ljudi ako analizom pojedinačne serije nije utvrđena sukladnost.

Baltička haringa iz zona ICES-a 28-2:

Švedska i Finska:

Bez sortiranja, baltička haringa može se stavljati samo na domaće tržište.

Za trgovinu s drugim državama članicama EU-a: obvezno sortiranje baltičke haringe na ≤ 21 cm i > 21 cm (budući da se sortiranje provodi prema širini, riječ je o približnoj veličini, ali to nije problem):

baltička haringa ≤ 21 cm može se stavljati na tržište ili prerađivati za prehranu ljudi,

baltička haringa > 21 cm može se stavljati na tržište ili prerađivati za prehranu ljudi samo na domaćem tržištu ili se može stavljati na tržište izvan domaćeg tržišta samo ako je analizom pojedinačne serije utvrđena sukladnost).

Njemačka, Danska, Estonija, Latvija, Litva i Poljska:

obvezno sortiranje baltičke haringe na ≤ 21 cm i > 21 cm prije stavljanja na tržište (budući da se sortiranje provodi prema širini, riječ je o približnoj veličini, ali to nije problem):

baltička haringa ≤ 21 cm može se stavljati na tržište za prehranu ljudi,

baltička haringa > 21 cm ne smije se stavljati na tržište ili prerađivati za prehranu ljudi, ako analizom pojedinačne serije nije utvrđena sukladnost.

2.2.   Losos

losos iz zona ICES-a 24, 25 i 26:

Švedska, Finska i Latvija:

losos se može stavljati na domaće tržište (odstupanje),

trgovina s drugim državama članicama EU-a: moguća samo ako je analizom pojedinačne serije utvrđena sukladnost sa zakonodavstvom EU-a.

Njemačka, Danska, Estonija, Litva i Poljska:

losos veći od 2 kg može se stavljati na tržište za prehranu ljudi samo ako je analizom pojedinačne serije utvrđena sukladnost sa zakonodavstvom EU-a,

losos težine manje od 5,5 kg u skladu je sa zakonodavstvom nakon obrezivanja (postupak koji se primjenjuje u Danskoj i Poljskoj samo za zone ICES-a 24, 25 i 26), a losos težine veće od 5,5 kg te do 7,9 kg u skladu je sa zakonodavstvom nakon obrezivanja i uklanjanja trbušnog dijela (postupak koji se primjenjuje u Poljskoj za zone ICES-a 24, 25 i 26),

obrezani losos > 5,5 kg i obrezani losos kojem je uklonjen trbušni dio > 7,9 kg mogu se stavljati na tržište za prehranu ljudi samo ako je analizom pojedinačne serije utvrđena sukladnost sa zakonodavstvom EU-a.

Losos iz zona ICES-a 27, 28, 29, 30, 31 i 32:

Švedska, Finska i Latvija:

losos se može stavljati na domaće tržište (odstupanje),

trgovina s drugim državama članicama EU-a: moguća samo ako je analizom pojedinačne serije utvrđena sukladnost sa zakonodavstvom EU-a.

Njemačka, Danska, Estonija, Litva i Poljska:

losos se može stavljati na tržište za prehranu ljudi samo ako je analizom pojedinačne serije utvrđena sukladnost sa zakonodavstvom EU-a.

2.3.   (Morska) pastrva

(morska) pastrva iz zona ICES-a 22, 23, 24, 25 i 26:

Švedska i Finska:

(morska) pastrva može se stavljati na domaće tržište (odstupanje),

trgovina s drugim državama članicama EU-a: moguća samo ako je analizom pojedinačne serije utvrđena sukladnost sa zakonodavstvom EU-a.

Njemačka, Danska, Estonija, Latvija, Litva i Poljska:

(morska) pastrva težine veće od 2 kg: pastrva se može stavljati na tržište za prehranu ljudi samo ako je analizom pojedinačne serije utvrđena sukladnost sa zakonodavstvom EU-a,

(morska) pastrva koja je obrezana i kojoj je uklonjen trbušni dio < 4,5 kg: u skladu sa zakonodavstvom (postupak koji se primjenjuje u Poljskoj za zone ICES-a 22, 23, 24, 25, 26),

(morska) pastrva koja je obrezana i kojoj je uklonjen trbušni dio > 4,5 kg može se stavljati na tržište za prehranu ljudi ako je analizom pojedinačne serije utvrđena sukladnost sa zakonodavstvom EU-a.

(morska) pastrva iz zona ICES-a 27, 28, 29, 30, 31 i 32:

Švedska i Finska:

(morska) pastrva može se stavljati na domaće tržište (odstupanje),

trgovina s drugim državama članicama EU-a: moguća samo ako je analizom pojedinačne serije utvrđena sukladnost sa zakonodavstvom EU-a.

Njemačka, Danska, Estonija, Latvija, Litva i Poljska:

(morska) pastrva može se stavljati na tržište za prehranu ljudi samo ako je analizom pojedinačne serije utvrđena sukladnost sa zakonodavstvom EU-a.

2.4.   Papalina

Papalina iz zona ICES-a 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28 može se stavljati na tržište za prehranu ljudi.

Papalina iz zona ICES-a 29, 30, 31, 32:

obvezno sortiranje na papaline ≤ 12,5 cm i papaline > 12,5 cm;

papaline ≤ 12,5 cm mogu se stavljati na tržište za prehranu ljudi;

papaline > 12,5 cm ne smiju se stavljati na tržište ili prerađivati za prehranu ljudi ako analizom pojedinačne serije nije utvrđena sukladnost sa zakonodavstvom.

2.5.   Jetra bakalara

Sumnja se da jetra bakalara ulovljenoga u baltičkoj regiji nije u skladu sa zakonodavstvom te je stoga prije stavljanja na tržište EU-a potrebno analizirati svaku seriju radi dokazivanja sukladnosti.


AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

4.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 118/24


ODLUKA br. 1/2016 ZAJEDNIČKOG ODBORA EUROPSKE UNIJE I ŠVICARSKE ZA ZRAČNI PROMET OSNOVANOG NA TEMELJU SPORAZUMA IZMEĐU EUROPSKE ZAJEDNICE I ŠVICARSKE KONFEDERACIJE O ZRAČNOM PROMETU

od 11. travnja 2016.

o zamjeni Priloga Sporazumu između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o zračnom prometu [2016/689]

ODBOR EUROPSKE UNIJE I ŠVICARSKE ZA ZRAČNI PROMET,

uzimajući u obzir Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o zračnom prometu (dalje u tekstu: Sporazum), a osobito njegov članak 23. stavak 4.,

ODLUČIO JE:

Jedini članak

Prilog Sporazumu zamjenjuje se Prilogom ovoj Odluci od 15. svibnja 2016.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. travnja 2016.

Za Zajednički odbor

Voditelj Delegacije Europske unije

Filip CORNELIS

Voditelj Delegacije Švicarske

Christian HEGNER


PRILOG

Za potrebe ovog Sporazuma:

Ugovorom iz Lisabona, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009., Europska unija zamjenjuje i nasljeđuje Europsku zajednicu,

kad god akti navedeni u ovom Prilogu sadržavaju upućivanje na države članice Europske zajednice, koja je zamijenjena Europskom unijom, ili zahtjev za poveznicu s potonjom, u smislu ovog Sporazuma smatra se da se upućivanja jednako odnose na Švicarsku ili na zahtjev za poveznicu sa Švicarskom,

upućivanja na uredbe Vijeća (EEZ) br. 2407/92 i (EEZ) br. 2408/92 iz članaka 4., 15., 18., 27. i 35. Sporazuma smatraju se upućivanjima na Uredbu (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća,

ne dovodeći u pitanje članak 15. ovog Sporazuma, izrazom „zračni prijevoznik Zajednice” u sljedećim direktivama i uredbama Zajednice obuhvaćen je zračni prijevoznik koji ima licenciju i glavno mjesto poslovanja te registrirano sjedište, ako ga ima, u Švicarskoj u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 1008/2008. Svako upućivanje na Uredbu (EEZ) br. 2407/92 tumači se kao upućivanje na Uredbu (EZ) br. 1008/2008,

svako upućivanje u sljedećim tekstovima na članke 81. i 82. Ugovora ili na članke 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije tumači se kao upućivanje na članke 8. i 9. ovog Sporazuma.

1.   Liberalizacija zrakoplovstva i drugi propisi o civilnom zrakoplovstvu

br. 1008/2008

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici

br. 2000/79

Direktiva Vijeća od 27. studenoga 2000. o Europskom sporazumu o organizaciji radnog vremena mobilnog osoblja u civilnom zrakoplovstvu, koji su sklopili Udruga europskih zračnih prijevoznika (AEA), Udruženje europskih radnika u prometu (ETF), Europska udruga osoblja pilotskih kabina (ECA), Udruga europskih regionalnih zračnih prijevoznika (ERA) i Međunarodna udruga zračnih prijevoznika (IACA)

br. 93/104

Direktiva Vijeća od 23. studenoga 1993. o određenim aspektima organizacije radnog vremena, kako je izmijenjena:

Direktivom 2000/34/EZ

br. 437/2003

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. veljače 2003. o statističkim podacima u odnosu na prijevoz putnika, tereta i pošte u zračnom prometu

br. 1358/2003

Uredba Komisije od 31. srpnja 2003. o provedbi Uredbe (EZ) br. 437/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima u odnosu na prijevoz putnika, tereta i pošte u zračnom prometu i o izmjeni njezinih priloga I. i II.

br. 785/2004

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o zahtjevima za zračne prijevoznike i operatore zrakoplova u vezi s osiguranjem, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) br. 285/2010

br. 95/93

Uredba Vijeća od 18. siječnja 1993. o zajedničkim pravilima za dodjelu slotova u zračnim lukama Zajednice (članci 1.–12.), kako je izmijenjena:

Uredbom (EZ) br. 793/2004

br. 2009/12

Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o naknadama zračnih luka

br. 96/67

Direktiva Vijeća od 15. listopada 1996. o pristupu tržištu zemaljskih usluga u zračnim lukama Zajednice

(članci 1.–9., 11.–23. i 25.)

br. 80/2009

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2009. o Kodeksu poslovanja računalnih sustava rezervacija i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2299/89

2.   Pravila tržišnog natjecanja

br. 1/2003

Uredba Vijeća od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora o EZ-u (članci 1.–13., 15.–45.)

(U mjeri u kojoj je ta Uredba relevantna za primjenu ovog Sporazuma. Uključenje ove Uredbe ne utječe na podjelu zadataka u skladu s ovim Sporazumom.)

br. 773/2004

Uredba Komisije od 7. travnja 2004. o postupcima koje Komisija vodi na temelju članaka 81. i 82. Ugovora o EZ-u, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EZ) br. 1792/2006

Uredbom Komisije (EZ) br. 622/2008

br. 139/2004

Uredba Vijeća od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (Uredba EZ-a o koncentracijama)

(članci 1.–18., članak 19. stavci 1.–2. i članci 20.–23.)

S obzirom na članak 4. stavak 5. Uredbe o koncentracijama, između Europske zajednice i Švicarske primjenjuje se sljedeće:

1.

u pogledu koncentracije, kako je definirana u članku 3. Uredbe (EZ) br. 139/2004 i koja nema dimenziju Zajednice u smislu članka 1. te Uredbe te koja se može preispitati prema nacionalnom pravu tržišnog natjecanja najmanje triju država članica EZ-a i Švicarske Konfederacije, osobe ili poduzetnici iz članka 4. stavka 2. te Uredbe mogu, prije prijavljivanja nadležnim tijelima, obrazloženim podneskom obavijestiti Komisiju EZ-a da bi koncentraciju trebala ispitati Komisija;

2.

Europska komisija bez odgode prosljeđuje sve podneske Švicarskoj Konfederaciji u skladu s člankom 4. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 139/2004 i prethodnim stavkom;

3.

ako Švicarska Konfederacija izrazi protivljenje zahtjevu za upućivanje predmeta, švicarsko tijelo nadležno za tržišno natjecanje zadržava svoju nadležnost i predmet se ne upućuje iz Švicarske Konfederacije u skladu s ovim stavkom.

S obzirom na rokove iz članka 4. stavaka 4. i 5., članka 9. stavaka 2. i 6. i članka 22. stavka 2. Uredbe o koncentracijama:

1.

Europska komisija bez odgode šalje Švicarskoj Konfederaciji sve relevantne dokumente u skladu s člankom 4. stavcima 4. i 5., člankom 9. stavcima 2. i 6. i člankom 22. stavkom 2.;

2.

rokovi iz članka 4. stavaka 4. i 5., članka 9. stavaka 2. i 6. i članka 22. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 139/2004 za Švicarsku Konfederaciju počinju teći kad švicarsko tijelo nadležno za tržišno natjecanje primi relevantne dokumente.

br. 802/2004

Uredba Komisije od 7. travnja 2004. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 o kontroli koncentracija između poduzetnika (članci 1.–24.), kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EZ) br. 1792/2006

Uredbom Komisije (EZ) br. 1033/2008

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1269/2013

br. 2006/111

Direktiva Komisije od 16. studenoga 2006. o transparentnosti financijskih odnosa između država članica i javnih poduzeća, kao i o financijskoj transparentnosti unutar određenih poduzeća

br. 487/2009

Uredba Vijeća od 25. svibnja 2009. o primjeni članka 81. stavka 3. Ugovora na određene kategorije sporazuma i usklađenih praksi u sektoru zračnog prometa

3.   Sigurnost zračnog prometa

br. 216/2008

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 91/670/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1592/2002 i Direktive 2004/36/EZ, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EZ) br. 690/2009

Uredbom (EZ) br. 1108/2009

Uredbom Komisije (EU) br. 6/2013

Agencija i u Švicarskoj uživa ovlasti koje su joj dodijeljene u skladu s odredbama Uredbe.

Komisija i u Švicarskoj uživa ovlasti koje su joj dodijeljene za odluke u skladu s člankom 11. stavkom 2., člankom 14. stavcima 5. i 7., člankom 24. stavkom 5., člankom 25. stavkom 1., člankom 38. stavkom 3. podtočkom i., člankom 39. stavkom 1., člankom 40. stavkom 3., člankom 41. stavcima 3. i 5., člankom 42. stavkom 4., člankom 54. stavkom 1. i člankom 61. stavkom 3.

Neovisno o horizontalnoj prilagodbi predviđenoj u drugoj alineji Priloga Sporazumu između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o zračnom prometu, smatra se da se upućivanja na „države članice” iz članka 65. Uredbe ili iz odredaba Odluke 1999/468/EZ navedene u toj odredbi ne odnose na Švicarsku.

Ništa se u ovoj Uredbi ne tumači tako da se na Europsku agenciju za sigurnost zračnog prometa (EASA) prenosi ovlast za postupanje u ime Švicarske u skladu s međunarodnim sporazumima za bilo koje druge svrhe osim za pomoć pri izvršenju njezinih obveza na temelju navedenih sporazuma.

Za potrebe ovog Sporazuma, tekst Uredbe tumači se uz sljedeće prilagodbe:

(a)

članak 12. mijenja se kako slijedi:

i.

u stavku 1. nakon riječi „Zajednica” umeću se riječi „ili Švicarska”;

ii.

u stavku 2. točki (a) nakon riječi „Zajednica” umeću se riječi „ili Švicarska”;

iii.

u stavku 2. brišu se točke (b) i (c);

iv.

dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Kad god Zajednica pregovara s trećom zemljom o sklapanju sporazuma u skladu s kojim država članica ili Agencija može izdati certifikate na temelju certifikata koje su izdala zrakoplovna tijela te treće zemlje, nastoji za Švicarsku dobiti ponudu za sličan sporazum s predmetnom trećom zemljom. Švicarska zauzvrat nastoji s trećim zemljama sklopiti sporazume koji odgovaraju sporazumima Zajednice.”;

(b)

u članku 29. dodaje se sljedeći stavak:

„4.   Iznimno od odredaba članka 12. stavka 2. točke (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica, švicarski državljani koji imaju sva prava kao državljani mogu se zaposliti na osnovi ugovora s izvršnim direktorom Agencije.”;

(c)

u članku 30. dodaje se sljedeći stavak:

„Švicarska na Agenciju primjenjuje Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije koji je naveden u Prilogu A ovom Prilogu, u skladu s Dodatkom Prilogu A.”;

(d)

u članku 37. dodaje se sljedeći stavak:

„Švicarska u potpunosti sudjeluje u Upravnom odboru i unutar njega ima ista prava i obveze kao države članice Europske unije, osim prava glasa.”;

(e)

u članku 59. dodaje se sljedeći stavak:

„12.   Švicarska sudjeluje u financijskom doprinosu iz stavka 1. točke (b) u skladu sa sljedećom formulom:

Formula

pri čemu je:

S

=

dio proračuna Agencije koji nije obuhvaćen naknadama i pristojbama iz stavka 1. točaka (c) i (d)

a

=

broj pridruženih zemalja

b

=

broj država članica EU-a

c

=

doprinos Švicarske proračunu ICAO

C

=

ukupni doprinos država članica EU-a i pridruženih zemalja proračunu ICAO.”;

(f)

u članku 61. dodaje se sljedeći stavak:

„Odredbe koje se odnose na financijski nadzor koje provodi Zajednica u Švicarskoj u vezi sa sudionicima u aktivnostima Agencije utvrđene su u Prilogu B ovom Prilogu.”;

(g)

Prilog II. Uredbi proširuje se kako bi uključio sljedeće zrakoplove kao proizvode obuhvaćene člankom 2. stavkom 3. točkom (a) podtočkom ii. Uredbe Komisije (EZ) br. 1702/2003 od 24. rujna 2003. o utvrđivanju provedbenih pravila za certifikaciju plovidbenosti i ekološku certifikaciju zrakoplova i s njima povezanih proizvoda, dijelova i uređaja te za certifikaciju projektnih i proizvodnih organizacija (1):

 

A/c – [HB-IMY, HB-IWY] – tip Gulfstream G-IV

 

A/c – [HB-IMJ, HB-IVZ, HB-JES] – tip Gulfstream G-V

 

A/c – [HB-ZCW, HB-ZDF] – tip MD900.

br. 1108/2009

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 216/2008 u području aerodroma, upravljanja zračnim prometom i usluga u zračnoj plovidbi i o stavljanju izvan snage Direktive 2006/23/EZ

br. 1178/2011

Uredba Komisije od 3. studenoga 2011. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka vezano za članove posade zrakoplova u civilnom zrakoplovstvu u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) br. 290/2012

Uredbom Komisije (EU) br. 70/2014

Uredbom Komisije (EU) br. 245/2014

Uredbom Komisije (EU) 2015/445

br. 3922/91

Uredba Vijeća od 16. prosinca 1991. o usklađivanju tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka u području civilnog zrakoplovstva (članci 1.–3., članak 4. stavak 2., članci 5.–11. i članak 13.), kako je izmijenjena:

Uredbom (EZ) br. 1899/2006

Uredbom (EZ) br. 1900/2006

Uredbom Komisije (EZ) br. 8/2008

Uredbom Komisije (EZ) br. 859/2008

br. 996/2010

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o istragama i sprečavanju nesreća i nezgoda u civilnom zrakoplovstvu i stavljanju izvan snage Direktive 94/56/EZ, kako je izmijenjena:

Uredbom (EU) br. 376/2014

br. 104/2004

Uredba Komisije od 22. siječnja 2004. o utvrđivanju pravila o organizaciji i sastavu Žalbenog odbora Europske agencije za sigurnost zračnog prometa

br. 2111/2005

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2005. o uspostavi popisa Zajednice koji sadržava zračne prijevoznike na koje se primjenjuje zabrana letenja unutar Zajednice, o informiranju putnika u zračnom prometu o identitetu zračnog prijevoznika koji obavlja let i stavljanju izvan snage članka 9. Direktive 2004/36/EZ

br. 473/2006

Uredba Komisije od 22. ožujka 2006. o utvrđivanju provedbenih pravila za popis Zajednice onih zračnih prijevoznika na koje se primjenjuje zabrana letenja unutar Zajednice iz poglavlja II. Uredbe (EZ) br. 2111/2005 Europskog parlamenta i Vijeća

br. 474/2006

Uredba Komisije od 22. ožujka 2006. o uspostavi popisa Zajednice onih zračnih prijevoznika na koje se primjenjuje zabrana letenja unutar Zajednice iz poglavlja II. Uredbe (EZ) br. 2111/2005 Europskog parlamenta i Vijeća, kako je zadnje izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/2322

br. 1332/2011

Uredba Komisije od 16. prosinca 2011. o zahtjevima uporabe zajedničkoga zračnog prostora i operativnim procedurama za izbjegavanje sudara u zraku

br. 646/2012

Provedbena uredba Komisije od 16. srpnja 2012. o propisivanju detaljnih pravila o globama i periodičnim novčanim kaznama u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća

br. 748/2012

Uredba Komisije od 3. kolovoza 2012. o utvrđivanju provedbenih pravila za certifikaciju plovidbenosti i ekološku certifikaciju zrakoplova i s njima povezanih proizvoda, dijelova i uređaja te za certifikaciju projektnih i proizvodnih organizacija, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) br. 7/2013

Uredbom Komisije (EU) br. 69/2014

Uredbom Komisije (EU) 2015/1039

br. 965/2012

Uredba Komisije od 5. listopada 2012. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka u vezi s letačkim operacijama u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) br. 800/2013

Uredbom Komisije (EU) br. 71/2014

Uredbom Komisije (EU) br. 83/2014

Uredbom Komisije (EU) br. 379/2014

Uredbom Komisije (EU) 2015/140

Uredbom Komisije (EU) 2015/1329

Uredbom Komisije (EU) 2015/640

br. 2012/780

Odluka Komisije od 5. prosinca 2012. o pravima pristupa Europskoj središnjoj bazi podataka za sigurnosne preporuke i pripadajuće odgovore, uspostavljenoj člankom 18. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 996/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama i sprečavanju nesreća i nezgoda u civilnom zrakoplovstvu i stavljanju izvan snage Direktive 94/56/EZ

br. 628/2013

Provedbena uredba Komisije od 28. lipnja 2013. o metodama rada Europske agencije za sigurnost zračnog prometa prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora u području standardizacije i praćenju primjene pravila Uredbe (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 736/2006

br. 139/2014

Uredba Komisije оd 12. veljače 2014. o utvrđivanju zahtjeva i upravnih postupaka u vezi s aerodromima u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća

br. 319/2014

Uredba Komisije od 27. ožujka 2014. o pristojbama i naknadama koje ubire Europska agencija za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 593/2007

br. 452/2014

Uredba Komisije od 29. travnja 2014. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka u vezi s letačkim operacijama operatora iz trećih zemalja u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća

br. 1321/2014

Uredba Komisije od 26. studenoga 2014. o kontinuiranoj plovidbenosti zrakoplova i aeronautičkih proizvoda, dijelova i uređaja te o odobravanju organizacija i osoblja uključenih u te poslove, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) 2015/1088

Uredbom Komisije (EU) 2015/1536

br. 2015/340

Uredba Komisije оd 20. veljače 2015. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka koji se odnose na dozvole i certifikate kontrolora zračnog prometa u skladu s Uredbom (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 923/2012 i o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EU) br. 805/2011

br. 2015/640

Uredba Komisije оd 23. travnja 2015. o dodatnim specifikacijama u pogledu plovidbenosti za određenu vrstu operacija i o izmjeni Uredbe (EU) br. 965/2012

br. 2015/1018

Provedbena uredba Komisije оd 29. lipnja 2015. o utvrđivanju popisa u kojem se klasificiraju događaji u civilnom zrakoplovstvu koje treba obvezno prijaviti u skladu s Uredbom (EU) br. 376/2014 Europskog parlamenta i Vijeća

4.   Zaštita zračnog prostora

br. 300/2008

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o zajedničkim pravilima u području zaštite civilnog zračnog prometa i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2320/2002

br. 272/2009

Uredba Komisije od 2. travnja 2009. o dopunjavanju zajedničkih osnovnih standarda zaštite civilnog zračnog prometa utvrđenih u Prilogu Uredbi (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) br. 297/2010

Uredbom Komisije (EU) br. 720/2011

Uredbom Komisije (EU) br. 1141/2011

Uredbom Komisije (EU) br. 245/2013

br. 1254/2009

Uredba Komisije od 18. prosinca 2009. o utvrđivanju mjerila na temelju kojih se državama članicama omogućuje odstupanje od zajedničkih osnovnih standarda zaštite civilnog zračnog prometa i donošenje alternativnih mjera zaštite

br. 18/2010

Uredba Komisije od 8. siječnja 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa specifikacijama za nacionalne programe kontrole kvalitete u području zaštite civilnog zračnog prometa

br. 72/2010

Uredba Komisije od 26. siječnja 2010. o utvrđivanju postupaka za provođenje inspekcija Komisije u području zaštite zračnog prometa

br. 2015/1998

Provedbena uredba Komisije od 5. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu zajedničkih osnovnih standarda iz područja zaštite zračnog prometa, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/2426

br. 2015/8005

Provedbena odluka Komisije od 16. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu zajedničkih osnovnih standarda iz područja zaštite zračnog prometa koje sadržavaju informacije iz članka 18. točke (a) Uredbe (EZ) br. 300/2008

5.   Upravljanje zračnim prometom

br. 549/2004

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o utvrđivanju okvira za stvaranje jedinstvenog europskoga neba (Okvirna uredba), kako je izmijenjena:

Uredbom (EZ) br. 1070/2009

Komisija ima u Švicarskoj prava dodijeljena na temelju članaka 6., 8., 10., 11. i 12.

Članak 10. mijenja se kako slijedi:

U stavku 2., riječi „na razini Zajednice” zamjenjuju se riječima „na razini Zajednice, uključujući Švicarsku”.

Neovisno o horizontalnoj prilagodbi na koju se upućuje u drugoj alineji Priloga Sporazumu između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o zračnom prometu, smatra se da se upućivanja na „države članice” iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 549/2004 ili iz odredaba Odluke 1999/468/EZ navedene u toj odredbi ne odnose na Švicarsku.

br. 550/2004

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o pružanju usluga u zračnoj plovidbi u jedinstvenom europskom nebu (Uredba o pružanju usluga), kako je izmijenjena:

Uredbom (EZ) br. 1070/2009

Komisija u odnosu na Švicarsku ima ovlasti koje su joj dodijeljene na temelju članaka 9.a, 9.b, 15., 15.a, 16. i 17.

Za potrebe ovoga Sporazuma odredbe ove Uredbe mijenjaju se kako slijedi:

(a)

članak 3. mijenja se kako slijedi:

u stavku 2. nakon riječi „Zajednica” umeću se riječi „i Švicarska”;

(b)

članak 7. mijenja se kako slijedi:

u stavku 1. i stavku 6. nakon riječi „Zajednica” umeću se riječi „i Švicarska”;

(c)

članak 8. mijenja se kako slijedi:

u stavku 1. nakon riječi „Zajednica” umeću se riječi „i Švicarska”;

(d)

članak 10. mijenja se kako slijedi:

u stavku 1. nakon riječi „Zajednica” umeću se riječi „i Švicarska”;

(e)

članak 16. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Komisija svoju odluku upućuje državama članicama i o tome obavješćuje davatelja usluga, ako je pravno nadležan.”.

br. 551/2004

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o organizaciji i korištenju zračnog prostora u jedinstvenom europskom nebu (Uredba o zračnom prostoru), kako je izmijenjena:

Uredbom (EZ) br. 1070/2009.

Komisija u Švicarskoj ima prava koja su joj dodijeljena na temelju članaka 3.a, 6. i 10.

br. 552/2004

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. o interoperabilnosti Europske mreže za upravljanje zračnim prometom (Uredba o interoperabilnosti), kako je izmijenjena:

Uredbom (EZ) br. 1070/2009.

Komisija u Švicarskoj ima prava koja su joj dodijeljena na temelju članaka 4. i 7. i članka 10. stavka 3.

Za potrebe ovoga Sporazuma odredbe ove Uredbe mijenjaju se kako slijedi:

(a)

članak 5. mijenja se kako slijedi:

u stavku 2. nakon riječi „Zajednica” umeću se riječi „ili Švicarska”;

(b)

članak 7. mijenja se kako slijedi:

u stavku 4. nakon riječi „Zajednica” umeću se riječi „ili Švicarska”;

(c)

Prilog III. mijenja se kako slijedi:

u odjeljku 3., drugoj i posljednjoj alineji, nakon riječi „Zajednica” umeću se riječi „ili Švicarska”.

br. 2150/2005

Uredba Komisije od 23. prosinca 2005. o utvrđivanju zajedničkih pravila za fleksibilno korištenje zračnog prostora

br. 1033/2006

Uredba Komisije od 4. srpnja 2006. o utvrđivanju zahtjeva o postupcima za planove leta u fazi prije polijetanja za jedinstveno europsko nebo, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 923/2012

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 428/2013

br. 1032/2006

Uredba Komisije od 6. srpnja 2006. o utvrđivanju zahtjeva za automatske sustave za razmjenu podataka o letu u svrhu obavješćivanja, koordinacije i prijenosa letova između jedinica kontrole zračnog prometa, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EZ) br. 30/2009

br. 730/2006

Uredba Komisije od 11. svibnja 2006. o klasifikaciji zračnog prostora i o pristupu u zračni prostor letova koji se obavljaju u skladu s pravilima vizualnog letenja iznad razine leta 195, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 923/2012

br. 219/2007

Uredba Vijeća od 27. veljače 2007. o uspostavljanju zajedničkog poduzeća za razvoj nove generacije Europskog sustava upravljanja zračnim prometom (SESAR), kako je izmijenjena:

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1361/2008

Uredbom Vijeća (EU) br. 721/2014

br. 633/2007

Uredba Komisije od 7. lipnja 2007. o utvrđivanju zahtjeva za primjenu protokola za prijenos poruka o letu koji se upotrebljava u svrhu obavješćivanja, koordinacije i prijenosa letova između jedinica kontrole zračnog prometa, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) br. 283/2011

br. 482/2008

Uredba Komisije od 30. svibnja 2008. o uspostavi sustava za osiguranje sigurnosti softvera koji moraju uvesti pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 2096/2005

br. 29/2009

Uredba Komisije od 16. siječnja 2009. o utvrđivanju zahtjeva u vezi s uslugama podatkovnih veza za jedinstveno europsko nebo, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/310.

Za potrebe ovoga Sporazuma tekst Uredbe tumači se uz sljedeću prilagodbu:

u Prilogu I. dijelu A dodaje se „UIR Švicarske”.

br. 262/2009

Uredba Komisije od 30. ožujka 2009. o utvrđivanju zahtjeva u vezi s usklađenom dodjelom i uporabom Mode S upitnih kodova za jedinstveno europsko nebo

br. 73/2010

Uredba Komisije od 26. siječnja 2010. o utvrđivanju zahtjeva o kvaliteti zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija za jedinstveno europsko nebo, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1029/2014

br. 255/2010

Uredba Komisije od 25. ožujka 2010. o utvrđivanju zajedničkih pravila za upravljanje protokom zračnog prometa, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 923/2012

br. C(2010) 5134

Odluka Komisije od 29. srpnja 2010. o imenovanju tijela za vrednovanje rezultata jedinstvenog europskog neba

br. 2014/672

Provedbena odluka Komisije od 24. rujna 2014. o produljenju imenovanja tijela za reviziju performansi jedinstvenog europskog neba

br. 176/2011

Uredba Komisije od 24. veljače 2011. o informacijama koje se moraju dostaviti prije uspostavljanja i izmjene funkcionalnog bloka zračnog prostora

br. 677/2011

Uredba Komisije od 7. srpnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu mrežnih funkcija za upravljanje zračnim prometom (ATM) i izmjeni Uredbe (EU) br. 691/2010, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 970/2014

br. 2011/4130

Odluka Komisije od 7. srpnja 2011. o imenovanju mrežnog upravitelja mrežnih funkcija za upravljanje zračnim prometom (ATM) jedinstvenog europskog neba

br. 1034/2011

Provedbena uredba Komisije od 17. listopada 2011. o nadzoru sigurnosti u upravljanju zračnim prometom i uslugama u zračnoj plovidbi i o izmjeni Uredbe (EU) br. 691/2010

br. 1035/2011

Provedbena uredba Komisije od 17. listopada 2011. o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružanje usluga u zračnoj plovidbi i izmjeni uredaba (EZ) br. 482/2008 i (EU) br. 691/2010, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 923/2012

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 448/2014

br. 1206/2011

Provedbena uredba Komisije od 22. studenoga 2011. o utvrđivanju zahtjeva u vezi s identifikacijom zrakoplova u okviru nadzora za jedinstveno europsko nebo

Za potrebe ovoga Sporazuma tekst Uredbe tumači se uz sljedeću prilagodbu:

u Prilogu I. dodaje se „UIR Švicarske”.

br. 1207/2011

Provedbena uredba Komisije od 22. studenoga 2011. o utvrđivanju zahtjeva u vezi s učinkovitošću i interoperabilnošću nadzora za Jedinstveno europsko nebo, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1028/2014

br. 923/2012

Provedbena uredba Komisije od 26. rujna 2012. o utvrđivanju zajedničkih pravila zračnog prometa i operativnih odredaba u vezi s uslugama i postupcima u zračnoj plovidbi te o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1035/2011 i uredaba (EZ) br. 1265/2007, (EZ) br. 1794/2006, (EZ) br. 730/2006, (EZ) br. 1033/2006 i (EU) br. 255/2010, kako je izmijenjena:

Uredbom Komisije (EU) 2015/340

br. 1079/2012

Provedbena uredba Komisije od 16. studenoga 2012. o utvrđivanju zahtjeva za razmak između govornih kanala za jedinstveno europsko nebo, kako je izmijenjena:

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 657/2013

br. 390/2013

Provedbena uredba Komisije od 3. svibnja 2013. o utvrđivanju plana performansi za usluge u zračnoj plovidbi i mrežne funkcije

br. 391/2013

Provedbena uredba Komisije od 3. svibnja 2013. o uspostavi zajedničkog sustava obračuna naknada za usluge u zračnoj plovidbi

br. 409/2013

Provedbena uredba Komisije od 3. svibnja 2013. o definiciji zajedničkih projekata, uspostavi upravljanja i utvrđivanju poticaja za potporu provedbi europskoga glavnog plana upravljanja zračnim prometom

br. 2014/132

Provedbena odluka Komisije od 11. ožujka 2014. kojom se postavljaju ciljevi performansi na razini Unije za mrežu za upravljanje zračnim prometom i granične vrijednosti za upozoravanje za drugo referentno razdoblje od 2015. do 2019. godine

br. 716/2014

Provedbena uredba Komisije od 27. lipnja 2014. o uspostavljanju Zajedničkog pilot-projekta za potporu provedbe Glavnog plana upravljanja europskim zračnim prometom

6.   Okruženje i buka

br. 2002/30

Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 26. ožujka 2002. o utvrđivanju pravila i postupaka u vezi s uvođenjem operativnih ograničenja vezanih uz buku u zračnim lukama Zajednice (članci 1.–12. i 14.–18.)

(Primjenjuju se izmjene Priloga I. koje proizlaze iz Priloga II. poglavlja 8. (Prometna politika) odjeljka G (Zračni promet) točke 2. Akta o uvjetima pristupanja Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike i prilagodbe Ugovora na kojima se temelji Europska unija.)

br. 89/629

Direktiva Vijeća od 4. prosinca 1989. o ograničavanju emisije buke civilnih dozvučnih mlaznih zrakoplova

(članci 1.–8.)

br. 2006/93

Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uređenju uporabe zrakoplova obuhvaćena dijelom II. poglavljem 3. sveskom 1. Priloga 16. Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, drugo izdanje (1988.)

7.   Zaštita potrošača

br. 90/314

Direktiva Vijeća od 13. lipnja 1990. o putovanjima, odmorima i kružnim putovanjima u paket aranžmanima.

(članci 1.–10.)

br. 93/13

Direktiva Vijeća od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima

(članci 1.–11.)

br. 2027/97

Uredba Vijeća od 9. listopada 1997. o odgovornosti zračnih prijevoznika u slučaju nesreća (članci 1.–8.), kako je izmijenjena:

Uredbom (EZ) br. 889/2002

br. 261/2004

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta u polasku te o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 295/91

(članci 1.–18.)

br. 1107/2006

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o pravima osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti u zračnom prijevozu.

8.   Razno

br. 2003/96

Direktiva Vijeća od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije

(članak 14. stavak 1. točka (b) i članak 14. stavak 2.)

9.   Prilozi

A

:

Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije

B

:

Uredbe o financijskom nadzoru od strane Europske unije u pogledu švicarskih sudionika u djelatnostima EASA-e


(1)  SL L 243, 27.9.2003., str. 6.

PRILOG A

PROTOKOL O POVLASTICAMA I IMUNITETIMA EUROPSKE UNIJE

VISOKE UGOVORNE STRANKE,

UZIMAJUĆI U OBZIR da, u skladu s člankom 343. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i člankom 191. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (dalje u tekstu: EZAE), Europska unija i EZAE uživaju na državnim područjima država članica takve povlastice i imunitete koji su potrebni za obavljanje njihovih zadataka,

SPORAZUMJELE SU SE o sljedećim odredbama, koje se prilažu Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju:

POGLAVLJE I.

DOBRA, SREDSTVA, IMOVINA I POSLOVANJE EUROPSKE UNIJE

Članak 1.

Prostorije i zgrade Unije su nepovredive. Ne smiju se pretraživati, privremeno oduzeti, zaplijeniti niti izvlastiti. Dobra i imovina Unije ne smiju biti predmetom upravnih ili sudskih mjera prisile bez ovlaštenja Suda Europske unije.

Članak 2.

Arhive Unije su nepovredive.

Članak 3.

Unija, njezina imovina, prihodi i druga dobra oslobođeni su svih izravnih poreza.

Vlade država članica, kad god je to moguće, poduzimaju odgovarajuće mjere za doznačivanje ili povrat iznosa neizravnih poreza ili trgovačkih poreza uključenih u cijenu pokretnina ili nekretnina, u slučajevima kad Unija za svoje službene potrebe obavlja veće kupnje, čija cijena uključuje i ovakve poreze. Međutim, primjena ovih odredaba ne smije prouzročiti narušavanje tržišnog natjecanja u Uniji.

Ne odobrava se oslobođenje od poreza i davanja koji se plaćaju kao naknade za javne komunalne usluge.

Članak 4.

Unija je oslobođena svih carina, zabrana i ograničenja pri uvozu i izvozu na predmete namijenjene njezinoj službenoj uporabi; tako uvezenim predmetima ne smije se raspolagati, ni uz naplatu ni besplatno, na državnom području zemlje u koju su uvezeni, osim prema uvjetima koje odobri vlada te zemlje.

Uniju se isto tako oslobađa svih carina te svih zabrana i ograničenja pri uvozu i izvozu svojih publikacija.

POGLAVLJE II.

KOMUNIKACIJA I PROPUSNICE LAISSEZ-PASSER

Članak 5.

Pri službenoj komunikaciji i prijenosu svih svojih dokumenata institucije Unije na državnom području svake države članice uživaju tretman koji ta država priznaje diplomatskim misijama.

Službena korespondencija i ostala službena komunikacija institucija Unije ne podliježu cenzuri.

Članak 6.

Predsjednici institucija Unije mogu članovima i službenicima tih institucija izdati propusnice laissez-passer u obliku koji Vijeće propisuje običnom većinom, a koje vlasti država članica priznaju kao valjane putne isprave. Te propusnice laissez-passer izdaju se dužnosnicima i ostalim službenicima pod uvjetima utvrđenima u Pravilniku o osoblju za dužnosnike i uvjetima zapošljavanja ostalih službenika Unije.

Komisija može sklopiti sporazume na temelju kojih se te propusnice laissez-passer priznaju kao valjane putne isprave na državnom području trećih zemalja.

POGLAVLJE III.

ZASTUPNICI EUROPSKOG PARLAMENTA

Članak 7.

Slobodno kretanje zastupnika Europskog parlamenta koji putuju u mjesto ili iz mjesta zasjedanja Europskog parlamenta ne podliježe nikakvim administrativnim ili drugim ograničenjima.

Zastupnicima Europskog parlamenta priznaju se pri carinskoj i tečajnoj kontroli:

(a)

od strane njihove vlade, jednake olakšice koje se odobravaju višim dužnosnicima prilikom putovanja u inozemstvo radi privremenih službenih misija;

(b)

od strane vlada ostalih država članica, jednake olakšice koje se priznaju predstavnicima stranih vlada na privremenim službenim misijama.

Članak 8.

Zastupnici Europskog parlamenta ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja, zadržavanja ili sudskog postupka radi izraženih mišljenja ili glasovanja pri obnašanju svojih dužnosti.

Članak 9.

Za vrijeme zasjedanja Europskog parlamenta njegovi zastupnici uživaju:

(a)

na državnom području svoje države, imunitet koji se priznaje zastupnicima parlamenta te države;

(b)

na državnom području bilo koje druge države članice, imunitet od svake mjere zadržavanja i od sudskog postupka.

Imunitet se isto tako primjenjuje na zastupnike tijekom putovanja u mjesto i iz mjesta zasjedanja Europskog parlamenta.

Ako je zastupnik zatečen pri počinjenju kaznenog djela, pozivanje na imunitet nije moguće i u tom slučaju Europski parlament može ostvariti pravo na ukidanje imuniteta jednom od svojih zastupnika.

POGLAVLJE IV.

PREDSTAVNICI DRŽAVA ČLANICA KOJI SUDJELUJU U RADU INSTITUCIJA EUROPSKE UNIJE

Članak 10.

Predstavnici država članica koji sudjeluju u radu institucija Unije, njihovi savjetnici i tehnički stručnjaci uživaju uobičajene povlastice, imunitete i olakšice prilikom obnašanja svojih dužnosti te za vrijeme putovanja u mjesto i iz mjesta sastajanja.

Ovaj se članak primjenjuje i na članove savjetodavnih tijela Unije.

POGLAVLJE V.

DUŽNOSNICI I OSTALI SLUŽBENICI EUROPSKE UNIJE

Članak 11.

Na državnom području svake države članice i bez obzira na njihovo državljanstvo, dužnosnici i ostali službenici Unije:

(a)

podložno odredbama Ugovora o, s jedne strane, propisima o odgovornosti dužnosnika i ostalih službenika prema Uniji i, s druge strane, nadležnosti Suda Europske unije u sporovima između Unije i njezinih dužnosnika i ostalih službenika, uživaju imunitet od sudskih postupaka u pogledu djela koja počine pri obnašanju službenih dužnosti, uključujući izgovorene ili napisane riječi. Taj imunitet uživaju i nakon prestanka obnašanja dužnosti;

(b)

zajedno sa svojim supružnicima i uzdržavanim članovima obitelji, ne podliježu imigracijskim ograničenjima ni formalnostima za prijavu stranaca;

(c)

u pogledu monetarnih ili tečajnih propisa uživaju jednake olakšice koje se uobičajeno priznaju dužnosnicima međunarodnih organizacija;

(d)

imaju pravo bez carine uvesti svoj namještaj i druge predmete za osobnu uporabu prilikom prvog preuzimanja dužnosti u dotičnoj državi te pravo da ih nakon prestanka dužnosti u toj državi ponovno izvezu bez carine, podložno u oba slučaja uvjetima koje vlada države u kojoj ostvaruju to pravo smatra potrebnima;

(e)

imaju pravo bez carine uvesti motorno vozilo za osobnu uporabu, kupljeno u državi svojeg posljednjeg boravišta ili u državi čiji su državljani, prema uvjetima koji vrijede na domaćem tržištu te države te ga ponovno izvesti bez carine, podložno u oba slučaja uvjetima koje vlada države u kojoj ostvaruju to pravo smatra potrebnima.

Članak 12.

Dužnosnici i ostali službenici Unije dužni su plaćati porez u korist Unije na plaće, nadnice i prihode koje im isplaćuje Unija, u skladu s uvjetima i postupkom koje utvrđuju Europski parlament i Vijeće, uredbama u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom te nakon savjetovanja s navedenim institucijama.

Oslobođeni su od plaćanja nacionalnih poreza na plaće, nadnice i prihode koje im isplaćuje Unija.

Članak 13.

U primjeni poreza na dohodak, na bogatstvo i na nasljedstvo te pri primjeni konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sklopljenih između država članica Unije, za dužnosnike i ostale službenike Unije koji isključivo radi obnašanja svojih dužnosti u službi Unije imaju boravište na državnom području države članice koja nije država njihove porezne rezidentnosti, u trenutku stupanja u službu Unije, smatra se, kako u državi njihova stvarnog boravišta tako i u državi njihove porezne rezidentnosti, da su zadržali rezidentnost u potonjoj državi, pod uvjetom da je ta država članica Unije. Ta se odredba primjenjuje i na bračnog druga ako on/ona ne obavlja zasebno plaćeno zanimanje te na djecu koju uzdržavaju i za koju skrbe osobe iz ovog članka.

Pokretna imovina koja pripada osobama iz prethodnoga članka i koja se nalazi na državnom području države u kojoj borave oslobođena je poreza na nasljedstvo u toj državi; za takvu se imovinu pri procjeni tog poreza smatra, uz poštovanje prava trećih zemalja i moguće primjene odredbi međunarodnih konvencija o dvostrukom oporezivanju, da se nalazi u državi porezne rezidentnosti.

Pri primjeni odredaba ovog članka ne uzima se u obzir rezidentnost stečena isključivo zbog obnašanja dužnosti u službi drugih međunarodnih organizacija.

Članak 14.

Europski parlament i Vijeće, uredbama u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s dotičnim institucijama, utvrđuju sustav doprinosa za socijalno osiguranje za dužnosnike i ostale službenike Unije.

Članak 15.

Europski parlament i Vijeće, uredbama, u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom i nakon savjetovanja s ostalim predmetnim institucijama, utvrđuju kategorije dužnosnika i ostalih službenika Unije na koje se u cijelosti ili djelomično primjenjuju odredbe članka 11., članka 12. stavka 2. i članka 13.

Imena, razredi te adrese dužnosnika i drugih službenika uključenih u takve kategorije periodično se dostavljaju vladama država članica.

POGLAVLJE VI.

POVLASTICE I IMUNITETI MISIJA TREĆIH ZEMALJA KOJE SU AKREDITIRANE PRI EUROPSKOJ UNIJI

Članak 16.

Država članica na čijem državnom području Unija ima sjedište priznaje misijama trećih zemalja koje su akreditirane pri Uniji uobičajeni diplomatski imunitet i povlastice.

POGLAVLJE VII.

OPĆE ODREDBE

Članak 17.

Dužnosnicima i ostalim službenicima Unije priznaju se povlastice, imuniteti i olakšice isključivo u interesu Unije.

Svaka institucija Unije mora ukinuti imunitet priznat dužnosniku ili drugom službeniku kad god smatra da ukidanje tog imuniteta nije u suprotnosti s interesima Unije.

Članak 18.

U smislu primjene ovog Protokola institucije Unije surađuju s odgovornim tijelima dotičnih država članica.

Članak 19.

Članci od 11. do 14. i članak 17. primjenjuju se na članove Komisije.

Članak 20.

Članci od 11. do 14. i članak 17. primjenjuju se na suce, nezavisne odvjetnike, tajnike i pomoćne izvjestitelje Suda Europske unije, ne dovodeći u pitanje odredbe članka 3. Protokola o Statutu Suda Europske unije koje se odnose na imunitet sudaca i nezavisnih odvjetnika od sudskih postupaka.

Članak 21.

Ovaj se Protokol isto tako primjenjuje na Europsku investicijsku banku, na članove njezinih tijela, na njezine zaposlenike i na predstavnike država članica koji sudjeluju u njezinim aktivnostima, ne dovodeći u pitanje odredbe Protokola o Statutu Banke.

Osim toga, Europska investicijska banka oslobođena je svakog oblika oporezivanja ili nameta slične naravi pri osnivanju i bilo kakvom povećanju kapitala te od različitih formalnosti koje mogu biti s tim povezane u državi sjedišta Banke. Isto tako, u slučaju prestanka postojanja ili likvidacije ne postoje nikakvi nameti. Konačno, aktivnosti Banke i njezinih tijela koje se obavljaju u skladu sa Statutom ne podliježu porezu na promet.

Članak 22.

Ovaj se Protokol isto tako primjenjuje na Europsku središnju banku, na članove njezinih tijela i na njezine službenike, ne dovodeći u pitanje odredbe Protokola o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke.

Osim toga, Europska središnja banka oslobođena je svakog oblika oporezivanja ili nameta slične naravi pri osnivanju i bilo kakvom povećanju kapitala te od različitih formalnosti koje mogu biti s tim povezane u državi sjedišta Banke. Aktivnosti Banke i njezinih tijela koje se obavljaju u skladu sa Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke ne podliježu porezu na promet.

Dodatak

Postupci za primjenu Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije u Švicarskoj

1.   Proširenje primjene na Švicarsku

Gdje god Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije (dalje u tekstu: Protokol) sadržava upućivanja na države članice, smatra se da se ta upućivanja jednako primjenjuju na Švicarsku, osim ako se sljedećim odredbama utvrdi drukčije.

2.   Oslobađanje Agencije od neizravnog oporezivanja (uključujući PDV)

Robe i usluge koje se izvoze iz Švicarske ne podliježu švicarskom porezu na dodanu vrijednost (PDV). U slučaju roba i usluga pruženih Agenciji u Švicarskoj za njezinu službenu uporabu, oslobađanje od PDV-a u skladu s člankom 3. stavkom 2. Protokola izvodi se putem povrata. Oslobađanje od plaćanja PDV-a odobrava se ako stvarna kupovna cijena roba i usluga navedenih na računu ili jednakovrijednom dokumentu ukupno iznosi najmanje 100 švicarskih franaka (uključujući porez).

Povrat PDV-a odobrava se nakon podnošenja švicarskih obrazaca predviđenih za tu svrhu Glavnom odjelu za PDV Savezne porezne uprave. Zahtjevi za povrat moraju se u pravilu obračunati u roku od tri mjeseca nakon datuma na koji su zaprimljeni zajedno s potrebnim popratnim dokumentima.

3.   Postupci primjene pravila za osoblje Agencije

U pogledu članka 12. stavka 2. Protokola, Švicarska, u skladu s načelima svojeg nacionalnog prava i u smislu članka 2. Uredbe Vijeća (Euratom, EZUČ, EZZ) br. 549/69 (1), oslobađa dužnosnike i ostale službenike Agencije od saveznih, kantonskih i općinskih poreza na plaće, nadnice i primanja koja im isplaćuje Europska unija i koja podliježu unutarnjem porezu u korist Unije.

Švicarska se za potrebe primjene članka 13. Protokola ne smatra državom članicom u smislu gore navedene točke 1.

Dužnosnici i ostali službenici Agencije te članovi njihovih obitelji koji su uključeni u sustav socijalnog osiguranja za dužnosnike i ostale službenike Europske unije nisu obvezni uključiti se u švicarski sustav socijalnog osiguranja.

Sud Europske unije ima isključivu nadležnost u svim pitanjima o odnosima između Agencije ili Komisije i njihova osoblja koja su povezana s primjenom Uredbe Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (2) i drugim odredbama prava Europske unije kojim se utvrđuju uvjeti rada.


(1)  Uredba Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 549/69 od 25. ožujka 1969. o utvrđivanju kategorija dužnosnika i ostalih službenika Europskih zajednica na koje se primjenjuju odredbe članka 12., članka 13. drugog stavka i članka 14. Protokola o povlasticama i imunitetima Zajednica (SL L 74, 27.3.1969., str. 1.).

(2)  Uredba (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 Vijeća od 29. veljače 1968. kojom se utvrđuje Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica i kojom se uvode posebne mjere koje se privremeno primjenjuju na dužnosnike Komisije (Uvjeti zaposlenja ostalih službenika) (SL L 56, 4.3.1968., str. 1.).

PRILOG B

FINANCIJSKI NADZOR ŠVICARSKIH SUDIONIKA U DJELATNOSTIMA U OKVIRU EUROPSKOG SPORAZUMA O ZRAČNOM PROMETU

Članak 1.

Izravna komunikacija

Agencija i Komisija izravno komuniciraju sa svim fizičkim ili pravnim osobama sa sjedištem u Švicarskoj koje sudjeluju u djelatnostima Agencije kao izvođači, sudionici u programima Agencije, primatelji isplata iz proračuna Agencije ili Zajednice ili kao podizvođači. Te osobe mogu Komisiji i Agenciji izravno slati sve odgovarajuće informacije i dokumentaciju koju moraju podnijeti na temelju instrumenata navedenih u ovoj Odluci i na temelju ugovora ili sporazuma sklopljenih u skladu s navedenim propisima te odluka donesenih u skladu s navedenim propisima.

Članak 2.

Provjere

1.   U skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (1) i Financijskom uredbom koju je Upravljački odbor Agencije donio 26. ožujka 2003., u skladu s Uredbom Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj Financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (2) te s drugim instrumentima iz ove Odluke, sklopljenim ugovorima ili sporazumima te odlukama donesenima s korisnicima sa sjedištem u Švicarskoj, mogu se predvidjeti znanstvene, financijske, tehnološke ili druge revizije koje dužnosnici Agencije i Komisije ili druge osobe koje su ovlastile Agencija i Komisija mogu u bilo kojem trenutku provesti u prostorima korisnika i njihovih podizvođača.

2.   Dužnosnici Agencije i Komisije te druge osobe koje su ovlastili Agencija i Komisija moraju imati primjeren pristup lokacijama, radovima i dokumentima te svim drugim informacijama koje su potrebne radi izvršenja tih revizija, uključujući informacije u elektroničkom obliku. Ovo pravo pristupa izričito se navodi u ugovorima ili sporazumima sklopljenima radi provedbe instrumenata iz ove Odluke.

3.   Revizorski sud Europske unije ima jednaka prava kao i Komisija.

4.   Revizije se mogu vršiti do pet godina nakon isteka valjanosti ove Odluke ili u skladu s uvjetima navedenima u sklopljenim ugovorima ili sporazumima te u donesenim odlukama.

5.   O revizijama koje će se izvršiti na državnom području Švicarske treba unaprijed obavijestiti Švicarski savezni ured za reviziju. Ta obavijest nije pravni uvjet za izvršenje revizija.

Članak 3.

Provjere na licu mjesta

1.   U okviru ovoga Sporazuma Komisija (OLAF) je ovlaštena izvršiti provjere na licu mjesta i inspekcije na švicarskom državnom području, u skladu s uvjetima navedenima u Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (3).

2.   Provjere i preglede na licu mjesta priprema i provodi Komisija u bliskoj suradnji sa Švicarskim saveznim uredom za reviziju ili drugim nadležnim švicarskim tijelima koje odredi Švicarski savezni ured za reviziju, koji se pravovremeno obavješćuju o predmetu, svrsi i pravnoj osnovi provjera i pregleda kako bi mogli osigurati svu potrebnu pomoć. S tim ciljem dužnosnici nadležnih švicarskih tijela mogu sudjelovati u provjerama na licu mjesta i pregledima.

3.   Komisija i nadležna švicarska tijela mogu zajedno izvršiti provjere na licu mjesta i preglede ako to žele navedena nadležna švicarska tijela.

4.   Ako sudionici u programu odbiju provjeru ili inspekciju na terenu, švicarska tijela, djelujući u skladu s nacionalnim propisima, inspektorima Komisije pružaju potrebnu pomoć kako bi im se omogućilo da obave svoju dužnost provođenja provjere ili inspekcije na terenu.

5.   Komisija u najkraćem mogućem roku obavješćuje Švicarski savezni ured za reviziju o svim činjenicama ili sumnjama u pogledu nepravilnosti koje je otkrila tijekom provjere na licu mjesta ili inspekcije. U svakom slučaju, Komisija mora navedeno tijelo obavijestiti o rezultatima takvih provjera i pregleda.

Članak 4.

Informacije i savjetovanja

1.   U smislu pravilne provedbe ovog Priloga nadležna tijela Švicarske i Zajednice redovito razmjenjuju informacije te, na zahtjev jedne od stranaka, provode savjetovanja.

2.   Nadležna švicarska tijela bez odgode obavješćuju Agenciju i Komisiju o svim činjenicama ili sumnjama koje otkriju u pogledu nepravilnosti povezanih sa sklapanjem i provedbom ugovora ili sporazuma donesenih primjenom instrumenata navedenih u ovoj Odluci.

Članak 5.

Povjerljivost

Informacije u bilo kojem obliku, priopćene ili stečene na temelju ovoga Priloga, obuhvaća profesionalna tajna te su jednako zaštićene kao što su slične informacije zaštićene švicarskim zakonom i odgovarajućim odredbama koje se primjenjuju na institucije Zajednice. Takve se informacije smiju priopćiti samo osobama kojima su one potrebne za obnašanje njihove službene dužnosti u institucijama Zajednice, državama članicama ili u Švicarskoj i ne smiju se upotrebljavati u druge svrhe osim za osiguranje učinkovite zaštite financijskih interesa ugovornih stranaka.

Članak 6.

Administrativne mjere i kazne

Ne dovodeći u pitanje primjenu švicarskog kaznenog prava, Agencija ili Komisija mogu izreći upravne mjere i kazne u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 1605/2002, Uredbom Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (4) te Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (5).

Članak 7.

Povrat i provedba

Odluke koje Agencija ili Komisija donesu unutar područja primjene ove Odluke i kojima se uvode novčane obveze za osobe, a ne države, provode se u Švicarskoj.

Nalog za provedbu mora izdati tijelo koje odredi švicarska vlada, koje mora o tome obavijestiti Agenciju ili Komisiju, pri čemu nije potrebna nikakva druga kontrola osim provjere vjerodostojnosti akta. Provedba se mora odvijati u skladu sa švicarskim poslovnikom. Zakonitost odluke o provedbi podliježe nadzoru Suda Europske unije.

Presude koje Sud Europske unije donese na temelju klauzule o arbitraži provode se pod jednakim uvjetima.


(1)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(2)  SL L 357, 31.12.2002., str. 72.

(3)  SL L 292, 15.11.1996, str. 2.

(4)  SL L 357, 31.12.2002, str. 1.

(5)  SL L 312, 23.12.1995, str. 1.