ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 332

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Svezak 58.
18. prosinca 2015.


Sadržaj

 

I.   Zakonodavni akti

Stranica

 

 

DIREKTIVE

 

*

Direktiva Vijeća (EU) 2015/2376 od 8. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja

1

 

 

II.   Nezakonodavni akti

 

 

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2015/2377 od 26. listopada 2015. o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Sporazuma između Europske unije i Republike Palaua o izuzeću od obveze posjedovanja vize za kratkotrajni boravak

11

 

 

Sporazum između Europske unije i Republike Palaua o izuzeću od obveze posjedovanja vize za kratkotrajni boravak

13

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2378 оd 15. prosinca 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredaba Direktive Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) br. 1156/2012

19

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2379 оd 16. prosinca 2015. o odstupanju od uredaba (EZ) br. 2305/2003, (EZ) br. 969/2006, (EZ) br. 1067/2008 i Provedbene uredbe (EU) 2015/2081, Uredbe (EZ) br. 1964/2006 i Provedbene uredbe (EU) br. 480/2012 te Uredbe (EZ) br. 1918/2006 u pogledu datuma podnošenja zahtjeva za uvozne dozvole i izdavanja uvoznih dozvola u 2016. u okviru carinskih kvota za žitarice, rižu i maslinovo ulje te o odstupanju od Uredbe (EZ) br. 951/2006 u pogledu datuma za izdavanje izvoznih dozvola u 2016. u sektorima šećera i izoglukoze izvan kvote

46

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2380 оd 16. prosinca 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1484/95 u vezi s određivanjem reprezentativnih cijena u sektorima mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja

50

 

*

Uredba Komisije (EU) 2015/2381 оd 17. prosinca 2015. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS), u pogledu prosljeđivanja vremenskih okvira za novu regionalnu raspodjelu

52

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2382 оd 17. prosinca 2015. o odobrenju pripravka alfa-galaktozidaze (EC 3.2.1.22) dobivenog od Saccharomyces cerevisiae (CBS 615.94) i endo-1,4-beta-glukanaze (EC 3.2.1.4) dobivenog od Aspergillus niger (CBS 120604) kao dodatka hrani za životinje za kokoši nesilice i manje značajne vrste peradi za tov (nositelj odobrenja Kerry Ingredients and Flavours) ( 1 )

54

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2383 оd 17. prosinca 2015. o izmjeni Priloga I. Uredbi (EZ) br. 669/2009 u pogledu popisa hrane za životinje i hrane neživotinjskoga podrijetla koja podliježe povećanoj razini službenih kontrola uvoza ( 1 )

57

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2384 оd 17. prosinca 2015. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Narodne Republike Kine te o prekidu postupka za uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Brazila nakon revizije nakon isteka mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009

63

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2385 оd 17. prosinca 2015. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Ruske Federacije

91

 

*

Uredba Komisije (EU) 2015/2386 оd 17. prosinca 2015. o obveznom evidentiranju uvoza čeličnih šipki visoke otpornosti na zamor za armirani beton podrijetlom iz Narodne Republike Kine

111

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2387 оd 17. prosinca 2015. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

114

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2388 оd 17. prosinca 2015. o utvrđivanju koeficijenta dodjele koji se primjenjuje na količine obuhvaćene zahtjevima za uvozne dozvole podnesenima od 1. do 7. prosinca 2015. i o određivanju količina koje je potrebno dodati količini utvrđenoj za podrazdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2016. u okviru carinskih kvota koje su Uredbom (EZ) br. 533/2007 otvorene u sektoru mesa peradi

116

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2389 оd 17. prosinca 2015. o utvrđivanju koeficijenta dodjele koji se primjenjuje na količine obuhvaćene zahtjevima za uvozne dozvole podnesenima od 1. do 7. prosinca 2015. i o određivanju količina koje je potrebno dodati količini utvrđenoj za podrazdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2016. u okviru carinskih kvota koje su Uredbom (EZ) br. 1385/2007 otvorene u sektoru mesa peradi

119

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2390 оd 17. prosinca 2015. o utvrđivanju koeficijenta dodjele koji se primjenjuje na količine obuhvaćene zahtjevima za uvozne dozvole podnesenima od 1. do 7. prosinca 2015. u okviru carinskih kvota koje su Provedbenom uredbom (EU) 2015/2078 otvorene za meso peradi podrijetlom iz Ukrajine

122

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2391 оd 17. prosinca 2015. o određivanju količina koje je potrebno dodati količini utvrđenoj za podrazdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2016. u okviru carinskih kvota koje su Uredbom (EZ) br. 539/2007 otvorene u sektoru jaja i za albumin iz jaja

124

 

 

DIREKTIVE

 

*

Provedbena direktiva Komisije (EU) 2015/2392 оd 17. prosinca 2015. o Uredbi (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prijavljivanja stvarnih ili potencijalnih kršenja te Uredbe nadležnim tijelima

126

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2015/2393 od 8. prosinca 2015. o izmjeni Poslovnika Vijeća

133

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2015/2394 od 8. prosinca 2015. o stajalištu koje države članice trebaju zauzeti u ime Europske unije u vezi s odlukama koje treba donijeti Stalna komisija Eurocontrola u odnosu na uloge i zadaće Eurocontrola i centralizirane usluge

136

 

*

Provedbena odluka Vijeća (EU) 2015/2395 od 10. prosinca 2015. o izmjeni Provedbene odluke 2010/99/EU kojom se Republici Litvi odobrava produljenje primjene mjere kojom se odstupa od članka 193. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost

140

 

*

Provedbena odluka Vijeća (EU) 2015/2396 od 10. prosinca 2015. o izmjeni Provedbene odluke 2009/1008/EU kojom se Republici Latviji odobrava produljenje primjene mjere kojom se odstupa od članka 193. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost

142

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2015/2397 od 16. prosinca 2015. o imenovanju španjolskog člana i španjolskog zamjenika člana Odbora regija

144

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/2398 оd 17. prosinca 2015. o informacijama i dokumentaciji povezanima sa zahtjevom za uvrštenje postrojenja smještenog u trećoj zemlji na Europski popis postrojenja za recikliranje brodova ( 1 )

145

 

 

Ispravci

 

*

Ispravak Odluke Vijeća (ZVSP) 2015/1835 od 12. listopada 2015. o utvrđivanju statuta, sjedišta i načina djelovanja Europske obrambene agencije ( SL L 266, 13.10.2015. )

156

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


I. Zakonodavni akti

DIREKTIVE

18.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 332/1


DIREKTIVA VIJEĆA (EU) 2015/2376

od 8. prosinca 2015.

o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 115.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (3),

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)

Izazov koji predstavljaju prekogranično izbjegavanje poreza, agresivno porezno planiranje i štetno porezno natjecanje posljednjih se godina znatno povećao te se smatra ozbiljnim problemom u Uniji i na globalnoj razini. Smanjivanjem poreznih osnovica značajno se smanjuju nacionalni prihodi od poreza pa države članice ne mogu primjenjivati porezne politike koje pogoduju rastu. Izdavanje prethodnih poreznih mišljenja kojima se olakšava dosljedna i transparentna primjena zakona uobičajena je praksa, među ostalim, i u Uniji. Pojašnjavanjem poreznog prava poreznim obveznicima pruža se sigurnost poslovanja, može se potaknuti ulaganje i pravna usklađenost te stoga može biti poticajno za ostvarivanje daljnjeg razvoja jedinstvenog tržišta Unije na temelju načela i sloboda na kojima počivaju Ugovori. Međutim, mišljenja o strukturama koje se temelje na porezu dovela su u nekim slučajevima do niske razine oporezivanja umjetno visokih iznosa dobiti u zemlji koja je izdala, izmijenila ili obnovila prethodno mišljenje i prepustila su umjetno niske iznose dobiti oporezivanju u nekoj od drugih uključenih zemalja. Stoga je hitno potrebno povećati transparentnost. Da bi se to postiglo, potrebno je poboljšati alate i mehanizme uspostavljene Direktivom Vijeća 2011/16/EU (4).

(2)

Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 18. prosinca 2014. naglasilo potrebu hitnog jačanja napora u borbi protiv izbjegavanja poreza i agresivnog poreznog planiranja i na globalnoj razini i na razini Unije. Naglašavajući važnost transparentnosti, Europsko vijeće pozdravilo je namjeru Komisije da podnese prijedlog o automatskoj razmjeni informacija o poreznim mišljenjima u Uniji.

(3)

Direktivom 2011/16/EU predviđa se obvezna spontana razmjena informacija između država članica u pet posebnih slučajeva i u određenim rokovima. Spontana razmjena informacija u slučajevima kada nadležno tijelo jedne države članice ima razloga pretpostaviti da bi u drugoj državi članici moglo doći do gubitka poreza već se primjenjuje na porezna mišljenja koja pojedina država članica izdaje, mijenja ili obnavlja određenom poreznom obvezniku u pogledu budućeg tumačenja ili primjene poreznih propisa, a koja imaju prekograničnu dimenziju.

(4)

Međutim, učinkovitu spontanu razmjenu informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama otežava nekoliko važnih praktičnih poteškoća, poput prava države članice koja izdaje mišljenje da sama odluči koje je ostale države članice potrebno o tome obavijestiti. Stoga bi razmijenjene informacije prema potrebi trebale biti dostupne svim ostalim državama članicama.

(5)

Područjem primjene automatske razmjene prethodnih poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodnih sporazuma o transfernim cijenama izdanih, izmijenjenih ili obnovljenih za određenu osobu ili grupu osoba na koje se ta osoba ili grupa osoba ima pravo pozvati, trebalo bi obuhvatiti svaki materijalni oblik (neovisno o tome jesu li ona obvezujuće prirode ili ne i način na koji su izdana).

(6)

U svrhu pravne sigurnosti trebalo bi izmijeniti Direktivu 2011/16/EU uključivanjem primjerene definicije prethodnih poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodnih sporazuma o transfernim cijenama. Područje primjene tih definicija trebalo bi biti dovoljno široko da obuhvati veliki raspon situacija, među ostalim, ali ne isključivo, sljedeće vrste prethodnih poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodnih sporazuma o transfernim cijenama:

jednostrane prethodne sporazume o transfernim cijenama i/ili odluke,

bilateralne ili multilateralne prethodne sporazume o transfernim cijenama i odluke,

sporazume ili odluke kojima se određuje postojanje ili nepostojanje stalne poslovne jedinice,

sporazume ili odluke kojima se određuje postojanje ili nepostojanje činjenica s mogućim učinkom na poreznu osnovicu stalne poslovne jedinice,

sporazume ili odluke kojima se određuje porezni status hibridnih subjekata u jednoj državi članici koji se odnose na rezidenta druge jurisdikcije,

te sporazume ili odluke o utvrđivanju osnovice za amortizaciju imovine u jednoj državi članici koju stječe poduzeće grupe u drugoj jurisdikciji.

(7)

Porezni obveznici imaju pravo pozvati se na prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodne sporazume o transfernim cijenama tijekom npr. poreznih postupaka ili poreznih nadzora pod uvjetom da su činjenice na kojima se temelje prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazumu o transfernim cijenama ispravno prikazane i da porezni obveznici poštuju uvjete prethodnih poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnih sporazuma o transfernim cijenama.

(8)

Države članice razmjenjivat će informacije neovisno o tome poštuje li porezni obveznik uvjete prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama.

(9)

Pružanje informacija ne bi trebalo dovesti do otkrivanja trgovinske, industrijske ili poslovne tajne ili trgovinskog postupka kao ni do otkrivanja informacija koje bi bile suprotne javnom poretku.

(10)

Kako bi se iskoristile prednosti obvezne automatske razmjene prethodnih poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodnih sporazuma o transfernim cijenama, informacije bi se trebale priopćavati odmah nakon njihova izdavanja, izmjene ili obnove te bi stoga trebalo utvrditi pravilne intervale priopćavanja tih informacija. Iz istog je razloga primjereno predvidjeti obveznu automatsku razmjenu prethodnih poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodnih sporazuma o transfernim cijenama koji su izdani, izmijenjeni ili obnovljeni u okviru razdoblja od pet godina prije datuma primjene ove Direktive i koji su još valjani 1. siječnja 2014. Međutim, određene osobe ili grupe osoba s godišnjim neto prihodom grupe manjim od 40 000 000 EUR mogle bi se isključiti iz takve obvezne automatske razmjene pod određenim uvjetima.

(11)

Primjereno je da se zbog pravne sigurnosti, pod nizom vrlo strogih uvjeta, iz obvezne automatske razmjene isključe bilateralni ili multilateralni prethodni sporazumi o transfernim cijenama s trećim zemljama koje slijede okvir postojećih međunarodnih ugovora s tim zemljama, ako odredbe tih ugovora ne dopuštaju otkrivanje zemlji koja je treća strana, informacija zaprimljenih na temelju tog ugovora. Međutim, takvim bi slučajevima trebalo razmjenjivati informacije iz članka 8.a stavka 6. koje se odnose na zahtjeve koji vode do izdavanja takvih bilateralnih ili multilateralnih prethodnih sporazuma o transfernim cijenama. U takvim bi slučajevima stoga informacije koje se priopćuju trebale uključiti naznaku da se to pruža na temelju takvog zahtjeva.

(12)

Obveznom automatskom razmjenom prethodnih poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodnih sporazuma o transfernim cijenama trebala bi u svakom slučaju biti obuhvaćena dostava definiranog skupa osnovnih informacija kojima bi sve države članice imale pristup. Komisiju bi trebalo ovlastiti za donošenje praktičnih postupaka koji su potrebni za standardizaciju dostave tih informacija u skladu s postupkom utvrđenim u Direktivi 2011/16/EU (što uključuje Odbor za upravnu suradnju u oporezivanju) za utvrđivanje standardnog obrasca za razmjenu informacija. Tim bi se postupkom trebalo koristiti i pri donošenju budućih praktičnih postupaka za provedbu razmjene informacija, poput određivanja jezičnih zahtjeva koji bi se odnosili na razmjenu informacija uz korištenje takvim standardnim obrascem.

(13)

Pri izradi takvog standardnog obrasca za obveznu automatsku razmjenu informacija primjereno je uzeti u obzir rezultate rada foruma OECD-a o štetnim poreznim praksama, na kojem se izrađuje standardni obrazac u okviru akcijskog plana o smanjenju porezne osnovice i prijenosu dobiti. Primjerena je i bliska suradnja s OECD-om na koordinirani način, i to ne samo u području izrade takvog standardnog obrasca za obveznu automatsku razmjenu informacija. Krajnji cilj trebali bi biti jednaki uvjeti na globalnoj razini, na kojoj bi Unija trebala imati vodeću ulogu promicanjem ideje da bi opseg informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama koje se automatski razmjenjuju trebao biti širok.

(14)

Države članice trebale bi razmjenjivati osnovne informacije, a ograničeni skup osnovnih informacija trebalo bi priopćiti Komisiji. Time bi se Komisiji trebalo omogućiti da u svakom trenutku prati i ocjenjuje učinkovitu primjenu obvezne automatske razmjene informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama. Međutim, informacije koje Komisija dobije ne bi se trebale koristiti za druge svrhe. Štoviše, takvim priopćavanjem države članice ne bi bile oslobođene od obveze prijave državnih potpora Komisiji.

(15)

Povratna informacija države članice koja prima informacije državi članici koja ih šalje nužan je element funkcioniranja učinkovitog sustava automatske razmjene informacija. Stoga je primjereno naglasiti da bi nadležna tijela država članica trebala jednom godišnje poslati povratne informacije o automatskoj razmjeni informacija drugoj uključenoj državi članici. U praksi bi to obvezno pružanje povratnih informacija trebalo obavljati putem bilateralno dogovorenih mehanizama.

(16)

Kada je to potrebno, nakon faze obvezne automatske razmjene informacija iz ove Direktive, država članica trebala bi imati mogućnost pozvati se na članak 5. Direktive 2011/16/EU o razmjeni informacija na zahtjev kako bi od države članice koja je izdala mišljenje ili sporazum mogla dobiti dodatne informacije, uključujući cjelovit tekst prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama.

(17)

Primjereno je podsjetiti da članak 21. stavak 4. Direktive 2011/16/EU uređuje jezične zahtjeve i zahtjeve u vezi s prijevodom koji se odnose na zahtjeve za suradnju, uključujući zahtjeve za prosljeđivanje obavijesti i priložene dokumente. To bi se pravilo trebalo primjenjivati i u slučajevima kada država članica zatraži dodatne informacije nakon faze obvezne automatske razmjene osnovnih informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama.

(18)

Države članice trebale bi poduzeti sve razumne mjere potrebne za uklanjanje prepreka učinkovitoj i što široj obveznoj automatskoj razmjeni informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama.

(19)

Kako bi se unaprijedila uporaba resursa i olakšala razmjena informacija te kako sve države članice ne bi morale same razviti slične sustave za pohranu informacija, trebalo bi predvidjeti mogućnost uspostave središnjeg direktorija koji bi bio dostupan svim državama članicama i Komisiji i gdje bi države članice mogle preuzeti i pohraniti informacije umjesto da ih razmjenjuju sigurnom elektroničkom poštom. Komisija bi trebala donijeti praktične postupke potrebne za uspostavu takvog direktorija u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2. Direktive 2011/16/EU.

(20)

Uzimajući u obzir prirodu i opseg promjena uvedenih Direktivom Vijeća 2014/107/EU (5) i ovom Direktivom, trebalo bi produljiti rok za dostavu informacija, statistika i izvješća predviđenih Direktivom 2011/16/EU. Tim produljenjem trebalo bi se omogućiti da informacije koje se dostavljaju odražavaju iskustvo koje proizlazi iz tih promjena. Produženje bi se trebalo primjenjivati na statistiku i ostale informacije koje države članice trebaju dostaviti do 1. siječnja 2018. te na izvješće i, prema potrebi, prijedlog koji Komisija treba dostaviti do 1. siječnja 2019.

(21)

Postojeće odredbe o povjerljivosti trebalo bi izmijeniti kako bi odražavale proširenje obvezne automatske razmjene informacija na prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodne sporazume o transfernim cijenama.

(22)

Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela priznata Poveljom o temeljnim pravima Europske unije. Ovom se Direktivom posebno nastoji osigurati puno poštovanje prava na zaštitu osobnih podataka i slobode poslovanja.

(23)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, tj. učinkovitu administrativnu suradnju među državama članicama pod uvjetima koji su spojivi s pravilnim funkcioniranjem unutarnjeg tržišta, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego ih se zbog ujednačenosti i djelotvornosti može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(24)

Direktivu 2011/16/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2011/16/EU mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 3. mijenja se kako slijedi:

   ‚automatska razmjena’

(a)

točka 9. zamjenjuje se sljedećim:

„9.

(a)

za potrebe članka 8. stavka 1. i članka 8.a, znači sistematsko priopćavanje prethodno definiranih informacija drugoj državi članici, bez prethodnog zahtjeva, u prethodno utvrđenim pravilnim intervalima. Za potrebe članka 8. stavka 1. upućivanje na raspoložive informacije odnosi se na informacije iz poreznih podataka države članice koja priopćava informacije koje su dostupne u skladu s postupcima za prikupljanje i obradu podataka u toj državi članici;

(b)

za potrebe članka 8. stavka 3.a, znači sistematsko priopćavanje prethodno definiranih informacija o rezidentima u drugim državama članicama relevantnoj državi članici rezidentnosti, bez prethodnog zahtjeva, u prethodno utvrđenim pravilnim intervalima. U kontekstu članka 8. stavaka 3.a i 7.a, članka 21. stavka 2. i članka 25. stavaka 2. i 3. svaki pojam napisan nakošenim slovima ima značenje koje je navedeno u odgovarajućim definicijama navedenima u Prilogu I.;

(c)

za potrebe svih odredaba ove Direktive osim članka 8. stavaka 1.i 3.a te članka 8.a, znači sustavno priopćavanje prethodno definiranih informacija koje se pružaju u skladu s podtočkama (a) i (b) ove točke;”;

(b)

dodaju se sljedeće točke:

„14.

‚prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom’ znači svaki sporazum, priopćenje ili svaki drugi instrument ili mjera sa sličnim učincima, uključujući ono izdano, izmijenjeno ili obnovljeno u okviru poreznog nadzora, a koje ispunjava sljedeće uvjete:

(a)

izdano je, izmijenjeno ili obnovljeno od strane vlade ili porezne vlasti države članice, ili u njezino ime, ili teritorijalnih ili upravnih jedinica države članice, uključujući lokalne vlasti, neovisno o tome koristi li se ono stvarno;

(b)

izdano je, izmijenjeno ili obnovljeno određenoj osobi ili grupi osoba, i na njega se ta osoba ili grupa osoba ima pravo pozvati;

(c)

odnosi se na tumačenje ili primjenu zakonske ili upravne odredbe u vezi s primjenom ili provedbom nacionalnih poreznih zakona države članice ili teritorijalnih ili upravnih jedinica države članice, uključujući lokalne vlasti;

(d)

odnosi se na prekograničnu transakciju ili pitanje uspostavlja li se obavljanjem djelatnosti osobe u drugoj jurisdikciji stalna poslovna jedinica; i

(e)

donosi se prije transakcija ili obavljanja djelatnosti u drugoj jurisdikciji koje bi se mogle smatrati uspostavom stalne poslovne jedinice ili prije podnošenja porezne prijave za razdoblje u kojem su transakcija, niz transakcija ili djelatnosti obavljene.

Prekogranična transakcija može podrazumijevati, ali ne isključivo, ulaganje, isporuku robe, usluga, financiranja ili korištenje materijalne ili nematerijalne imovine i ne mora izravno uključivati osobu kojoj je upućeno prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom;

15.

‚prethodni sporazum o transfernim cijenama’ znači svaki sporazum, priopćenje ili drugi instrument ili mjera sa sličnim učincima, uključujući onaj izdan, izmijenjen ili obnovljen u okviru poreznog nadzora, a koji ispunjava sljedeće uvjete:

(a)

izdan je, izmijenjen ili obnovljen od strane vlade ili porezne vlasti države članice ili više država članica, ili u njezino/njihovo ime, među ostalim teritorijalnih ili upravnih jedinica države članice, uključujući lokalne vlasti, neovisno o tome koristi li se stvarno;

(b)

izdan je, izmijenjen ili obnovljen određenoj osobi ili grupi osoba, i na njega se ta osoba ili grupa osoba ima pravo pozvati; i

(c)

utvrđuje prije prekograničnih transakcija između povezanih poduzeća odgovarajući skup kriterija za utvrđivanje transfernih cijena za te transakcije ili utvrđuje raspodjelu dobiti stalnoj poslovnoj jedinici.

Poduzeća su povezana poduzeća ako jedno poduzeće izravno ili neizravno sudjeluje u upravljanju, kontroli ili kapitalu drugog poduzeća ili ako iste osobe sudjeluju, izravno ili neizravno, u upravljanju, kontroli ili kapitalu poduzećâ.

Transferne cijene su cijene po kojima poduzeće prenosi materijalnu ili nematerijalnu imovinu ili pruža usluge povezanim poduzećima te izraz ‚utvrđivanje transfernih cijena’ treba tumačiti u skladu s tim;

16.

za potrebe točke 14. ‚prekogranična transakcija’ znači transakcija ili niz transakcija:

(a)

u kojima neke od stranaka koje sudjeluju u transakciji ili nizu transakcija nisu rezidenti u svrhu oporezivanja u državi članici koja izdaje, mijenja ili obnavlja prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom;

(b)

u kojima je neka od stranaka koje sudjeluju u transakciji ili nizu transakcija istodobno rezident u svrhu oporezivanja u više jurisdikcija;

(c)

u kojima jedna od stranaka koje sudjeluju u transakciji ili nizu transakcija posluje u drugoj jurisdikciji preko stalne poslovne jedinice, a ta je transakcija ili niz transakcija dio poslovanja ili cjelokupno poslovanje stalne poslovne jedinice. Prekogranična transakcija ili niz transakcija obuhvaća i sporazume koje jedna osoba sklapa u pogledu poslovanja u drugoj jurisdikciji koje obavlja preko stalne poslovne jedinice; ili

(d)

takve transakcije ili niz transakcija imaju prekogranični učinak.

Za potrebe točke 15. ‚prekogranična transakcija’ znači transakcija ili niz transakcija u kojima sudjeluju povezana poduzeća koja nisu sva rezidenti za potrebe oporezivanja na području iste jurisdikcije ili transakcija ili niz transakcija koje imaju prekogranični učinak;

17.

za potrebe točaka 15. i 16. ‚poduzeće’ znači svaki oblik vođenja poslovanja.”

2.

U članku 8. brišu se stavci 4. i 5.

3.

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 8.a

Područje primjene i uvjeti obvezne automatske razmjene informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama

1.   Nadležno tijelo države članice, ako je izdano, izmijenjeno ili obnovljeno prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazum o transfernim cijenama nakon 31. prosinca 2016. automatskom razmjenom priopćava informacije u vezi s tim nadležnim tijelima ostalih država članica kao i Europskoj komisiji, uz ograničenje slučajeva iz stavka 8. ovog članka, u skladu s primjenjivim praktičnim postupcima donesenim na temelju članka 21.

2.   U skladu s primjenjivim praktičnim postupcima donesenima na temelju članka 21., nadležno tijelo države članice priopćuje informacije i nadležnim tijelima ostalih država članica kao i Europskoj komisiji uz ograničenje slučajeva iz stavka 8. ovog članka u odnosu na prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodne sporazume o transfernim cijenama koji su izdani, izmijenjeni ili obnovljeni u razdoblju od pet godina prije 1. siječnja 2017.

Ako su ta prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodni sporazumi o transfernim cijenama izdani, izmijenjeni ili obnovljeni između 1. siječnja 2012. i 31. prosinca 2013., takvo priopćivanje provodi se pod uvjetom da su još valjani 1. siječnja 2014.

Ako su ta prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodni sporazumi o transfernim cijenama izdani, izmijenjeni ili obnovljeni između 1. siječnja 2014. i 31. prosinca 2016., takvo priopćivanje provodi se bez obzira na to jesu li još valjani.

Države članice mogu iz priopćenja iz ovog stavka isključiti informacije o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama koji su izdani, izmijenjeni ili obnovljeni prije 1. travnja 2016. određenoj osobi ili grupi osoba, isključujući one koje obavljaju uglavnom financijske ili ulagačke djelatnosti, s godišnjim neto prihodom grupe, kako se navodi u članku 2. točki 5. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6), manjim od 40 000 000 EUR (ili jednakim iznosom u nekoj drugoj valuti) u fiskalnoj godini koja prethodi datumu izdavanja, izmjene ili obnove tih poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodnih sporazuma o transfernim cijenama.

3.   Ako međunarodni porezni sporazum na temelju kojeg je dogovoren prethodni sporazum o transfernim cijenama ne dopušta njegovo otkrivanje trećim stranama, bilateralni ili multilateralni prethodni sporazumi o transfernim cijenama s trećim zemljama isključeni su iz područja primjene automatske razmjene informacija u skladu s ovim člankom. U slučaju da međunarodni porezni sporazum u skladu s kojim je dogovoren prethodni sporazum o transfernim cijenama dopušta njegovo otkrivanje i nadležno tijelo treće zemlje daje odobrenje za objavljivanje informacija, takvi bilateralni ili multilateralni prethodni sporazumi o transfernim cijenama razmjenjivat će se u skladu s člankom 9.

Međutim, ako bi bilateralni ili multilateralni prethodni sporazumi o transfernim cijenama bili isključeni iz automatske razmjene informacija na temelju prvog podstavka prve rečenice ovog stavka, informacije iz stavka 6. ovog članka koje se navode u zahtjevu koji vodi do izdavanja takvih bilateralnih ili multilateralnih prethodnih sporazuma o transfernim cijenama umjesto toga razmjenjuju se u skladu s stavcima 1. i 2. ovog članka.

4.   Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se u slučaju kada se prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom odnosi isključivo na porezna davanja jedne fizičke osoba ili više njih.

5.   Razmjena informacija provodi se kako slijedi:

(a)

u odnosu na informacije koje se razmjenjuju na temelju stavka 1. – u roku od tri mjeseca nakon završetka polovine kalendarske godine tijekom koje su izdana, izmijenjena ili obnovljena prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazumi o transfernim cijenama;

(b)

u odnosu na informacije koje se razmjenjuju na temelju stavka 2. – prije 1. siječnja 2018.

6.   Informacije koje država članica priopćava na temelju stavaka 1. i 2. ovog članka uključuju sljedeće:

(a)

podatke o osobi, osim fizičke osobe, i prema potrebi o grupi osoba kojoj pripada;

(b)

sažetak sadržaja prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, uključujući opis relevantnih poslovnih aktivnosti ili transakcija ili niza transakcija u apstraktnim pojmovima, a da se ne otkriva trgovinska, industrijska ili poslovna tajna ili trgovinski postupak ili informacije koje bi bile suprotne javnom poretku;

(c)

datume izdavanja, izmjene ili obnove prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama;

(d)

početni datum razdoblja valjanosti prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, ako je naveden;

(e)

krajnji datum razdoblja valjanosti prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, ako je naveden;

(f)

vrstu prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama;

(g)

iznos transakcije ili niza transakcija prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, ako se takav iznos navodi u prethodnom poreznom mišljenju s prekograničnim učinkom ili prethodnom sporazumu o transfernim cijenama;

(h)

opis skupa kriterija koji se primjenjuju za utvrđivanje transfernih cijena ili samu transfernu cijenu u slučaju prethodnog sporazuma o transfernim cijenama;

(i)

utvrđivanje metode koja se primjenjuje za utvrđivanje transfernih cijena ili samu transfernu cijenu u slučaju prethodnog sporazuma o transfernim cijenama;

(j)

utvrđivanje drugih država članica, ako postoje, na koje bi prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazum o transfernim cijenama mogli utjecati;

(k)

utvrđivanje svake osobe, osim fizičkih osoba, u drugim državama članicama, ako postoje, na koje bi moglo utjecati prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazum o transfernim cijenama (pri čemu treba navesti s kojom su državom članicom te osobe povezane); i

(l)

podatak temelji li se priopćena informacija na samom prethodnom poreznom mišljenju s prekograničnim učinkom ili prethodnom sporazumu o transfernim cijenama ili na zahtjevu iz stavka 3. drugog podstavaka ovog članka.

7.   Kako bi olakšala razmjenu informacija iz stavka 6. ovog članka, Komisija donosi praktične postupke potrebne za provedbu ovog članka, uključujući mjere za standardizaciju priopćavanja informacija iz stavka 6. ovog članka, u okviru postupka za utvrđivanje standardnog obrasca iz članka 20. stavka 5.

8.   Informacije kako su definirane u stavku 6. točkama (a), (b), (h) i (k) ovog članka ne priopćavaju se Europskoj komisiji.

9.   Nadležno tijelo dotične države članice, utvrđene stavkom 6. točkom (j), bez odgode i po mogućnosti elektroničkim putem potvrđuje primitak informacija nadležnom tijelu koje ih je poslalo, a najkasnije u roku od sedam radnih dana. Ova se mjera primjenjuje sve dok direktorij iz članka 21. stavka 5. ne postane operativan.

10.   Države članice mogu u skladu s člankom 5. i s obzirom na članak 21. stavak 4. zatražiti dodatne informacije, uključujući cjeloviti tekst prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama.

Članak 8.b

Statistika o automatskoj razmjeni informacija

1.   Države članice do 1. siječnja 2018. Komisiji svake godine dostavljaju statistike o opsegu automatskih razmjena na temelju članaka 8. i 8.a te u mjeri u kojoj je to moguće informacije o administrativnim i drugim relevantnim troškovima i koristima povezanima s obavljenom razmjenom te o mogućim promjenama za porezne uprave i treće strane.

2.   Komisija do 1. siječnja 2019. podnosi izvješće, koje sadržava pregled i ocjenu statistike i informacija dobivenih na temelju stavka 1. ovog članka, o pitanjima kao što su administrativni i drugi relevantni troškovi i koristi automatske razmjene informacija te s tim povezani praktični aspekti. Prema potrebi, Komisija Vijeću predstavlja prijedlog u vezi s kategorijama i uvjetima utvrđenima u članku 8. stavku 1., uključujući uvjet da informacije o rezidentima u drugim državama članicama moraju biti dostupne, ili o stavkama iz članka 8. stavka 3.a, ili i o jednom i o drugom.

Prilikom razmatranja prijedloga koji je predstavila Komisija, Vijeće procjenjuje daljnje jačanje učinkovitosti i funkcioniranja automatske razmjene informacija i podizanja standarda te razmjene, s ciljem osiguravanja da:

(a)

nadležno tijelo svake države članice, automatskom razmjenom, priopćuje nadležnom tijelu bilo koje druge države članice informacije koje se odnose na porezna razdoblja od 1. siječnja 2019. o rezidentima u toj drugoj državi članici, za sve kategorije dohotka i kapitala navedene u članku 8. stavku 1., u skladu s njihovim tumačenjem u nacionalnom zakonodavstvu države članice koja priopćuje informacije; i

(b)

popisi kategorija i stavki utvrđenih u članku 8. stavcima 1. i 3.a proširuju se kako bi uključili druge kategorije i stavke, uključujući autorske naknade.

(6)  Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).”"

4.

U članku 20. dodaje se sljedeći stavak:

„5.   Komisija prije 1. siječnja 2017. donosi standardni obrazac, uključujući dogovore u vezi s jezikom u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2. Automatska razmjena informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama na temelju članka 8.a provodi se uporabom tog standardnog obrasca. Taj standardni obrazac ne smije premašiti sastavnice za razmjenu informacija iz članka 8.a stavka 6. i ostala povezana polja u vezi s tim komponentama koja su potrebna kako bi se postigli ciljevi članka 8.a.

Dogovori u vezi s jezikom iz prvog podstavka ne smiju sprečavati države članice da informacije iz članka 8.a priopćavaju bilo kojem od službenih i radnih jezika Unije. Međutim, tim dogovorima u vezi s jezikom može se predvidjeti da se ključni elementi takvih informacija šalju i na nekom drugom službenom i radnom jeziku Unije.”

5.

Članak 21. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Osobe koje imaju odgovarajuće ovlasti Ureda Komisije za sigurnosnu akreditaciju mogu imati pristup tim informacijama samo ako je to potrebno za zaštitu, održavanje i razvoj direktorija iz stavka 5. i mreže CCN.”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„5.   Komisija do 31. prosinca 2017. izrađuje siguran središnji direktorij države članice o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i pruža mu tehničku i logističku potporu, u kojemu se informacije koje se priopćavaju u okviru članka 8.a stavaka 1. i 2. evidentiraju kako bi se ispunio zahtjev za automatsku razmjenu iz tih stavaka. Nadležna tijela svih država članica imaju pristup informacijama koje se evidentiraju u tom direktoriju. Komisija također ima pristup informacijama evidentiranima u tom direktoriju, no unutar ograničenja utvrđenog u članku 8.a stavku 8. Komisija donosi potrebne praktične postupke u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

Dok taj siguran središnji direktorij ne postane operativan, automatska razmjena iz članka 8.a stavaka 1. i 2. provodi se u skladu sa stavkom 1. ovog članka i primjenjivim praktičnim postupcima.”

6.

Članak 23. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Države članice priopćavaju Komisiji godišnju ocjenu učinkovitosti automatske razmjene informacija iz članaka 8. i 8. a te postignute praktične rezultate. Komisija utvrđuje oblik i uvjete priopćavanja te godišnje ocjene u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.”;

(b)

stavci 5. i 6. brišu se.

7.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 23.a

Povjerljivost informacija

1.   Informacije koje su Komisiji priopćene na temelju ove Direktive Komisija smatra povjerljivim u skladu s odredbama primjenjivim na tijela Unije i ne smiju se koristiti u druge svrhe osim u svrhu određivanja poštuju li države članice, i u kojoj mjeri, ovu Direktivu.

2.   Informacije koje država članica priopći Komisiji u skladu s člankom 23. te izvješća ili dokumenti koje Komisija sastavi koristeći se takvim informacijama mogu se proslijediti drugim državama članicama. Takve prenesene informacije obuhvaćene su obvezom službene tajne i uživaju zaštitu namijenjenu sličnim informacijama u skladu s nacionalnim zakonodavstvom države članice koja ih je primila.

Izvješća i dokumente iz prvog podstavka koje je sastavila Komisija države članice mogu upotrebljavati samo u analitičke svrhe te ih ne smiju objavljivati niti davati na raspolaganje drugim osobama ili tijelima bez izričite suglasnosti Komisije.”

8.

U članku 25. umeće se sljedeći stavak:

„1.a   Uredba (EZ) br. 45/2001 primjenjuje se na svaku obradu osobnih podataka u okviru ove Direktive u institucijama i tijelima Unije. Međutim, za potrebe ispravne primjene ove Direktive, opseg obveza i prava predviđenih člankom 11., člankom 12. stavkom 1. i člancima od 13. do 17. Uredbe (EZ) br. 45/2001 ograničen je u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se zaštitili interesi iz članka 20. stavka 1. točke (b) te Uredbe.”

Članak 2.

1.   Države članice do 31. prosinca 2016. donose i objavljuju zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih mjera.

One primjenjuju te mjere od 1. siječnja 2017.

Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. prosinca 2015.

Za Vijeće

Predsjednik

P. GRAMEGNA


(1)  Mišljenje od 27. listopada 2015. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  SL C 332, 8.10.2015., str. 64.

(3)  Mišljenje od 14. listopada 2015. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(4)  Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

(5)  Direktiva Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 359, 16.12.2014., str. 1.).


II. Nezakonodavni akti

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

18.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 332/11


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2015/2377

od 26. listopada 2015.

o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Sporazuma između Europske unije i Republike Palaua o izuzeću od obveze posjedovanja vize za kratkotrajni boravak

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 77. stavak 2. točku (a) u vezi s člankom 218. stavkom 5.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) br. 509/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (1) upućivanje na Republiku Palau prebačeno je iz Priloga I. u Prilog II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 539/2001 (2).

(2)

Uz upućivanje na Republiku Palau priložena je bilješka u kojoj se navodi da se izuzeće od obveze posjedovanja vize primjenjuje od dana stupanja na snagu sporazuma o izuzeću od obveze posjedovanja vize koji se treba sklopiti s Europskom unijom.

(3)

Vijeće je 9. listopada 2014. donijelo odluku kojom ovlašćuje Komisiju za otvaranje pregovara s Republikom Palauom o sklapanju sporazuma između Europske unije i Republike Palaua o izuzeću od obveze posjedovanja vize za kratkotrajni boravak („Sporazum”).

(4)

Pregovori o Sporazumu otvoreni su 17. prosinca 2014. te su uspješno zaključeni njegovim parafiranjem, putem razmjene pisama, 27. svibnja 2015. od strane Republike Palaua i 10. lipnja 2015. od strane Unije.

(5)

Sporazum bi trebalo potpisati, a izjave priložene Sporazumu trebalo bi odobriti u ime Unije. Sporazum bi se trebao primjenjivati privremeno od dana koji slijedi nakon dana njegova potpisivanja do završetka postupaka potrebnih za njegovo formalno sklapanje.

(6)

Ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ (3); Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(7)

Ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojima Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ (4); Irska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Odluke te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odobrava se potpisivanje, u ime Unije, Sporazuma između Europske unije i Republike Palaua o izuzeću od obveze posjedovanja vize za kratkotrajni boravak („Sporazum”), podložno sklapanju navedenog Sporazuma.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Izjave priložene ovoj Odluci odobravaju se u ime Unije.

Članak 3.

Predsjednika Vijeća ovlašćuje se da odredi jednu ili više osoba ovlaštenih za potpisivanje Sporazuma u ime Unije.

Članak 4.

Sporazum se privremeno primjenjuje od dana koji slijedi nakon dana njegova potpisivanja (5) do završetka postupaka potrebnih za njegovo sklapanje.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Luxembourgu 26. listopada 2015.

Za Vijeće

Predsjednica

C. DIESCHBOURG


(1)  Uredba (EU) br. 509/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 539/2001 o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (SL L 149, 20.5.2014., str. 67.).

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 539/2001 od 15. ožujka 2001. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (SL L 81, 21.3.2001., str. 1.).

(3)  Odluka Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 131, 1.6.2000., str. 43.).

(4)  Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).

(5)  Glavno tajništvo Vijeća objavit će datum potpisivanja Sporazuma u Službenom listu Europske unije.


18.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 332/13


SPORAZUM

između Europske unije i Republike Palaua o izuzeću od obveze posjedovanja vize za kratkotrajni boravak

EUROPSKA UNIJA, dalje u tekstu „Unija” ili „EU”, i

REPUBLIKA PALAU, dalje u tekstu „Palau”,

dalje u tekstu zajednički „ugovorne stranke”,

S CILJEM daljnjeg razvoja prijateljskih odnosa između ugovornih stranaka i u želji olakšanja putovanja osiguranjem ulaska i kratkotrajnog boravka bez viza za svoje građane,

UZIMAJUĆI U OBZIR Uredbu (EU) br. 509/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 539/2001 o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (1), a kojom je, među ostalim, 19 trećih zemalja, uključujući Palau, premješteno na popis trećih zemalja čiji su državljani izuzeti od obveze posjedovanja vize za kratkotrajni boravak u državama članicama,

IMAJUĆI NA UMU da se u članku 1. Uredbe (EU) br. 509/2014 navodi da se za tih 19 zemalja izuzeće od obveze posjedovanja vize primjenjuje od dana stupanja na snagu sporazuma o izuzeću od obveze posjedovanja vize koji se treba sklopiti s Unijom,

ŽELEĆI zaštititi načelo jednakog postupanja prema svim građanima EU-a,

VODEĆI RAČUNA o tome da osobe koje putuju u svrhu obavljanja plaćene aktivnosti tijekom svojeg kratkotrajnog boravka nisu obuhvaćene ovim Sporazumom pa se stoga na tu kategoriju nastavljaju primjenjivati odgovarajuća pravila prava Unije i nacionalnog prava država članica te nacionalnog prava Palaua o obvezi posjedovanja vize ili o izuzeću od te obveze i o pristupu zapošljavanju,

VODEĆI RAČUNA o Protokolu o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde i Protokolu o schengenskoj pravnoj stečevini uključenoj u okvir Europske unije, koji su priloženi Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, te potvrđujući da se odredbe ovog Sporazuma ne primjenjuju na Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Svrha

Ovim Sporazumom predviđa se izuzeće od obveze posjedovanja vize za građane Unije i građane Palaua kada putuju na područje druge ugovorne stranke na razdoblje od najviše 90 dana unutar bilo kojeg razdoblja od 180 dana..

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)

„država članica” znači bilo koja država članica Unije, osim Ujedinjene Kraljevine i Irske;

(b)

„građanin Unije” znači državljanin države članice kako je definirana u točki (a);

(c)

„građanin Palaua” znači svaka osoba koja ima državljanstvo Palaua;

(d)

„schengenski prostor” znači prostor bez unutarnjih granica koji se sastoji od državnih područja država članica, kako su definirane u točki (a), koje u cijelosti primjenjuju schengensku pravnu stečevinu.

Članak 3.

Područje primjene

1.   Građani Unije koji imaju valjanu običnu, diplomatsku, službenu ili posebnu putovnicu, koju je izdala neka od država članica, mogu bez vize ući na državno područje Palaua i na njemu boraviti tijekom razdoblja boravka kako je definirano u članku 4. stavku 1.

Građani Palaua koji imaju valjanu običnu, diplomatsku, službenu ili posebnu putovnicu, koju je izdao Palau, mogu bez vize ući na državno područje država članica i na njemu boraviti tijekom razdoblja boravka kako je definirano u članku 4. stavku 2.

2.   Stavak 1. ovog članka ne primjenjuje se na osobe koje putuju u svrhu obavljanja plaćene aktivnosti.

Za tu kategoriju osoba svaka država članica zasebno može odlučiti uvesti obvezu posjedovanja vize za građane Palaua ili je ukinuti, u skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 539/2001 (2).

Za tu kategoriju osoba Palau može donijeti odluku o obvezi posjedovanja vize ili o izuzeću od te obveze za građane svake države članice zasebno u skladu sa svojim nacionalnim pravom.

3.   Izuzeće od obveze posjedovanja vize predviđeno ovim Sporazumom primjenjuje se ne dovodeći u pitanje propise ugovornih stranaka u vezi s uvjetima za ulazak i kratkotrajni boravak. Države članice i Palau zadržavaju pravo odbiti ulazak i kratkotrajni boravak na svojim državnim područjima ako nije ispunjen jedan od tih uvjeta ili više njih.

4.   Izuzeće od obveze posjedovanja vize primjenjuje se bez obzira na vrstu prijevoza kojim se koristi za prelazak granica ugovornih stranaka.

5.   Pitanja koja nisu obuhvaćena ovim Sporazumom uređena su pravom Unije, nacionalnim pravom država članica i nacionalnim pravom Palaua.

Članak 4.

Trajanje boravka

1.   Građani Unije mogu boraviti na državnom području Palaua najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

2.   Građani Palaua mogu boraviti na državnom području država članica koje u cijelosti primjenjuju schengensku pravnu stečevinu najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana. To razdoblje izračunava se neovisno o bilo kojem boravku u državi članici koja još ne primjenjuje u cijelosti schengensku pravnu stečevinu.

Građani Palaua mogu boraviti najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana na državnom području svake države članice koja još ne primjenjuje u cijelosti schengensku pravnu stečevinu, neovisno o razdoblju boravka izračunanom za državno područje država članica koje u cijelosti primjenjuju schengensku pravnu stečevinu.

3.   Ovim se Sporazumom ne utječe na mogućnost Palaua i država članica da produlje razdoblje boravka na više od 90 dana u skladu sa svojim nacionalnim pravom i pravom Unije.

Članak 5.

Teritorijalna primjena

1.   U pogledu Francuske Republike ovaj Sporazum primjenjuje se samo na europsko područje Francuske Republike.

2.   U pogledu Kraljevine Nizozemske ovaj Sporazum primjenjuje se samo na europsko područje Kraljevine Nizozemske.

Članak 6.

Zajednički odbor za upravljanje Sporazumom

1.   Ugovorne stranke osnivaju Zajednički odbor stručnjaka (dalje u tekstu „Odbor”) koji se sastoji od predstavnika Unije i predstavnika Palaua. Uniju predstavlja Europska komisija.

2.   Odbor, među ostalim, ima sljedeće zadaće:

(a)

praćenje provedbe ovog Sporazuma;

(b)

predlaganje izmjena ili dopuna ovom Sporazumu;

(c)

rješavanje sporova koji proizlaze iz tumačenja ili primjene ovog Sporazuma.

3.   Odbor se sastaje prema potrebi, na zahtjev jedne od ugovornih stranaka.

4.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 7.

Odnos između ovog Sporazuma i postojećih bilateralnih sporazuma o izuzeću od obveze posjedovanja vize između država članica i Palaua

Ovaj Sporazum ima prednost pred svim bilateralnim sporazumima ili dogovorima sklopljenima između pojedinih država članica i Palaua u mjeri u kojoj se njima uređuju pitanja koja su obuhvaćena područjem primjene ovog Sporazuma.

Članak 8.

Završne odredbe

1.   Ugovorne stranke ratificiraju ili odobravaju ovaj Sporazum u skladu sa svojim unutarnjim postupcima te Sporazum stupa na snagu prvog dana drugog mjeseca nakon kasnijeg od dva dana na koji su ugovorne stranke jedna drugu obavijestile da su gore navedeni postupci završeni.

Ovaj se Sporazum primjenjuje privremeno od dana koji slijedi nakon dana njegova potpisivanja.

2.   Ovaj se Sporazum sklapa na neodređeno vrijeme, osim ako se otkaže u skladu sa stavkom 5.

3.   Ovaj se Sporazum može izmijeniti pisanim sporazumom ugovornih stranaka. Izmjene stupaju na snagu nakon što ugovorne stranke obavijeste jedna drugu o završetku unutarnjih postupaka potrebnih u tu svrhu.

4.   Svaka ugovorna stranka može u cijelosti ili djelomično suspendirati ovaj Sporazum, posebno zbog razloga javnog poretka, zaštite nacionalne sigurnosti ili zaštite javnog zdravlja, nezakonite imigracije ili nakon ponovnog uvođenja obveze posjedovanja vize od strane neke od ugovornih stranaka. Odluka o suspenziji priopćuje se drugoj ugovornoj stranci najkasnije dva mjeseca prije njezina planiranog stupanja na snagu. Ugovorna stranka koja je suspendirala primjenu ovog Sporazuma odmah obavješćuje drugu ugovornu stranku ako prestanu postojati razlozi za tu suspenziju te ukida tu suspenziju.

5.   Svaka ugovorna stranka može otkazati ovaj Sporazum pisanom obaviješću drugoj ugovornoj stranci. Ovaj Sporazum prestaje važiti 90 dana od dana takve obavijesti.

6.   Palau može suspendirati ili otkazati ovaj Sporazum samo u odnosu na sve države članice.

7.   Unija može suspendirati ili otkazati ovaj Sporazum samo u odnosu na sve svoje države članice.

Sastavljeno u po dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.

Съставено в Брюксел на седми декември две хиляди и петнадесета година.

Hecho en Bruselas, el siete de diciembre de dos mil quince.

V Bruselu dne sedmého prosince dva tisíce patnáct.

Udfærdiget i Bruxelles den syvende december to tusind og femten.

Geschehen zu Brüssel am siebten Dezember zweitausendfünfzehn.

Kahe tuhande viieteistkümnenda aasta detsembrikuu seitsmendal päeval Brüsselis.

Έγινε στις Βρυξέλλες, στις εφτά Δεκεμβρίου δύο χιλιάδες δεκαπέντε.

Done at Brussels on the seventh day of December in the year two thousand and fifteen.

Fait à Bruxelles, le sept décembre deux mille quinze.

Sastavljeno u Bruxellesu sedmog prosinca dvije tisuće petnaeste.

Fatto a Bruxelles, addì sette dicembre duemilaquindici.

Briselē, divi tūkstoši piecpadsmitā gada septītajā decembrī.

Priimta du tūkstančiai penkioliktų metų gruodžio septintą dieną Briuselyje.

Kelt Brüsszelben, a kétezer-tizenötödik év december havának hetedik napján.

Magħmul fi Brussell, fis-seba jum ta’ Diċembru fis-sena elfejn u ħmistax.

Gedaan te Brussel, de zevende december tweeduizend vijftien.

Sporządzono w Brukseli dnia siódmego grudnia roku dwa tysiące piętnastego.

Feito em Bruxelas, em sete de dezembro de dois mil e quinze.

Întocmit la Bruxelles la șapte decembrie două mii cincisprezece.

V Bruseli siedmeho decembra dvetisíctridsať.

V Bruslju, dne sedmega decembra leta dva tisoč petnajst.

Tehty Brysselissä seitsemäntenä päivänä joulukuuta vuonna kaksituhattaviisitoista.

Som skedde i Bryssel den sjunde december år tjugohundrafemton.

За Европейския съюз

Рог la Unión Europea

Za Evropskou unii

For Den Europæiske Union

Für die Europäische Union

Euroopa Liidu nimel

Για την Ευρωπαϊκή Ένωση

For the European Union

Pour l'Union européenne

Za Europsku uniju

Per l'Unione europea

Eiropas Savienības vārdā –

Europos Sąjungos vardu

Az Európai Unió részéről

Għall-Unjoni Ewropea

Voor de Europese Unie

W imieniu Unii Europejskiej

Pela União Europeia

Pentru Uniunea Europeană

Za Európsku úniu

Za Evropsko unijo

Euroopan unionin puolesta

För Europeiska unionen

Image

За Република Палау

Por la República de Palaos

Za Republiku Palau

For Republikken Palau

Für die Republik Palau

Belau Vabariigi nimel

Για τη Δημοκρατία του Παλάου

For the Republic of Palau

Pour la République des Palaos

Za Republiku Palau

Per la Repubblica di Palau

Palau Republikas vārdā –

Palau Respublikos vardu

Palaui Köztársaság részéről

Għar-Repubblika ta' Palau

Voor de Republiek Palau

W imieniu Republiki Palau

Pela República de Palau

Pentru Republica Palau

Za Palauskú republiku

Za Republiko Palau

Palaun tasavallan puolesta

För Republiken Palau

Image


(1)  SL L 149, 20.5.2014., str. 67.

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 539/2001 od 15. ožujka 2001. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (SL L 81, 21.3.2001., str. 1.).


ZAJEDNIČKA IZJAVA U POGLEDU ISLANDA, NORVEŠKE, ŠVICARSKE I LIHTENŠTAJNA

Ugovorne stranke primaju na znanje bliski odnos između Europske unije i Norveške, Islanda, Švicarske i Lihtenštajna, posebno na temelju sporazumâ od 18. svibnja 1999. i 26. listopada 2004. o pridruživanju navedenih zemalja provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine.

U takvim je okolnostima poželjno da tijela Norveške, Islanda, Švicarske i Lihtenštajna, s jedne strane, i Palaua, s druge strane, bez odgode sklope bilateralne sporazume o izuzeću od obveze posjedovanja vize za kratkotrajni boravak pod sličnim uvjetima kao u ovom Sporazumu.


ZAJEDNIČKA IZJAVA O TUMAČENJU KATEGORIJE OSOBA KOJE PUTUJU U SVRHU OBAVLJANJA PLAĆENE AKTIVNOSTI, KAKO JE PREDVIĐENO U ČLANKU 3. STAVKU 2. OVOG SPORAZUMA

Želeći osigurati zajedničko tumačenje, ugovorne stranke suglasne su da, za potrebe ovog Sporazuma, kategorija osoba koje obavljaju plaćenu aktivnost obuhvaća osobe koje ulaze na područje druge ugovorne stranke u svrhu obavljanja plaćenog zanimanja ili plaćene aktivnosti kao zaposlenik ili pružatelj usluga.

Ta kategorija ne bi trebala obuhvaćati:

poslovne ljude, tj. osobe koje putuju za potrebe poslovanja (a nisu zaposlene u zemlji druge ugovorne stranke),

sportaše ili umjetnike koji obavljaju aktivnost na ad hoc osnovi,

novinare koje su poslali mediji iz njihove zemlje boravišta, i

pripravnike premještene unutar poduzeća.

Provedbu ove izjave nadzire Zajednički odbor u okviru svojih odgovornosti na temelju članka 6. ovog Sporazuma te on može predložiti izmjene kada, na temelju iskustava ugovornih stranaka, to smatra potrebnim.


ZAJEDNIČKA IZJAVA O TUMAČENJU RAZDOBLJA OD 90 DANA U BILO KOJEM RAZDOBLJU OD 180 DANA, KAKO JE NAVEDENO U ČLANKU 4. OVOG SPORAZUMA

Ugovorne stranke suglasne su da razdoblje od najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, kako je predviđeno u članku 4. ovog Sporazuma, znači neprekidni posjet ili nekoliko uzastopnih posjeta čije ukupno trajanje ne premašuje 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

Pojam „bilo koji” podrazumijeva primjenu pomičnog referentnog razdoblja od 180 dana, promatrajući unatrag u odnosu na svaki dan boravka prethodno razdoblje od 180 dana, kako bi se provjerilo poštuje li se i dalje zahtjev boravka od najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana. Među ostalim, to znači da se u slučaju odsutnosti u neprekinutom razdoblju od 90 dana dozvoljava novi boravak u trajanju do 90 dana.


ZAJEDNIČKA IZJAVA O OBAVJEŠĆIVANJU GRAĐANA O SPORAZUMU O IZUZEĆU OD OBVEZE POSJEDOVANJA VIZE

Prepoznajući važnost transparentnosti za građane Europske unije i građane Palaua, ugovorne stranke suglasne su osigurati potpuno širenje informacija o sadržaju i posljedicama sporazuma o izuzeću od obveze posjedovanja vize i povezanim pitanjima, kao što su uvjeti ulaska.


UREDBE

18.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 332/19


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2378

оd 15. prosinca 2015.

o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredaba Direktive Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) br. 1156/2012

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (1), a posebno njezin članak 20. stavke 1., 3. i 4. te članak 21. stavak 1.,

budući da:

(1)

Direktivom 2011/16/EU zamijenjena je Direktiva Vijeća 77/799/EEZ (2). Izvršene su znatne prilagodbe brojnih pravila koja se odnose na administrativnu suradnju u području oporezivanja, posebno u pogledu razmjene informacija među državama članicama s ciljem poboljšanja učinkovitosti i djelotvornosti prekogranične razmjene informacija.

(2)

Direktivom Vijeća 2014/107/EU (3) izmijenjena je Direktiva 2011/16/EU radi uvođenja obvezne automatske razmjene informacija o financijskim računima i s time povezanog skupa pravila izvješćivanja i dubinske analize.

(3)

Kako bi se osiguralo funkcioniranje novog pravnog okvira, na temelju Direktive 2011/16/EU zahtijeva se da se određena pravila o standardnim obrascima i elektroničkom obliku te praktična rješenja za razmjenu informacija među državama članicama donesu u okviru provedbenih akata. Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1156/2012 (4) utvrđuju se detaljna pravila u pogledu standardnih obrazaca i elektroničkog oblika koje je potrebno upotrebljavati u odnosu na Direktivu 2011/16/EU.

(4)

S obzirom na promjene koje su potrebne radi provedbe Direktive 2011/16/EU i kako bi se povećala čitljivost provedbenog akta, prikladno je staviti izvan snage Provedbenu uredbu (EU) br. 1156/2012 i odrediti nova konsolidirana pravila.

(5)

Radi lakše razmjene informacija Direktivom 2011/16/EU zahtijeva se da se razmjena informacija na temelju te Direktive provodi s pomoću standardnih obrazaca, osim obvezne automatske razmjene informacija.

(6)

Standardni obrasci trebali bi sadržavati određeni broj polja koja trebaju biti dovoljno raznolika kako bi države članice mogle jednostavno obuhvatiti sve relevantne slučajeve, upotrebljavajući odgovarajuća polja za svaki pojedini slučaj.

(7)

Za potrebe obvezne automatske razmjene informacija Direktivom 2011/16/EU od Komisije se zahtijeva da donese i praktična rješenja i uvede/prihvati elektronički oblik. U cilju osiguravanja svrsishodnosti informacija koje se razmjenjuju te učinkovitosti same razmjene trebalo bi utvrditi detaljna pravila u tom pogledu.

(8)

Uvjetom da obvezna automatska razmjena informacija o pet kategorija dohotka i kapitala u skladu s člankom 8. stavkom 1. Direktive 2011/16/EU podliježe raspoloživosti informacija opravdava se da se odgovarajući elektronički oblik ne određuje iznad razine opće strukture i razreda elemenata od kojih se sastoji elektronički oblik, a detaljni elementi koji se razmjenjuju u okviru svakog od tih razreda i dalje podliježu raspoloživosti u svakoj državi članici.

(9)

Uzimajući u obzir da informacije koje se razmjenjuju u skladu s člankom 8. stavkom 3.a Direktive 2011/16/EU prikupljaju izvještajne financijske institucije u skladu s primjenjivim pravilima izvješćivanja i dubinske analize utvrđenima u prilozima I. i II. Direktivi 2011/16/EU te da razmjena, u skladu s time, ne podliježe uvjetu raspoloživosti informacija, elektronički oblik koji se upotrebljava trebao bi se, suprotno tome, proširiti kako bi se obuhvatila najniža razina detaljnosti i uključio svaki element, zajedno sa svim njegovim eventualnim bitnim atributima.

(10)

U skladu s Direktivom 2011/16/EU informacije bi, onoliko koliko je to moguće, trebalo prenositi elektronički s pomoću zajedničke komunikacijske mreže („CCN”). Trebalo bi prema potrebi utvrditi praktična rješenja za komunikaciju. Detaljna pravila trebala bi se primjenjivati na dostavu izvješća, izjava i drugih dokumenata koji nisu sadržani u samim razmijenjenim informacijama, nego se njima te informacije podupiru i, u slučaju komunikacije izvan mreže CCN te ne uzimajući u obzir druge bilateralne dogovore, na dostavu i utvrđivanje razmijenjenih informacija.

(11)

Zakoni, pravilnici i drugi propisi u državama članicama koji su potrebni radi poštovanja članka 8. stavka 3.a Direktive 2011/16/EU o obveznoj automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima primjenjuju se od 1. siječnja 2016. Ova bi se Uredba stoga trebala primjenjivati od istog dana.

(12)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za administrativnu suradnju u području oporezivanja,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Standardni obrasci za razmjenu informacija na zahtjev, spontane razmjene informacija, obavijesti i povratne informacije

1.   U pogledu obrazaca koji se koriste, „polje” znači mjesto na obrascu na kojem se bilježe informacije koje se razmjenjuju u skladu s Direktivom 2011/16/EU.

2.   Obrazac koji se upotrebljava za zahtjeve za informacije i za upravne istrage u skladu s člankom 5. Direktive 2011/16/EU te odgovore na njih, kao i s njima povezane potvrde primitka, zahtjeve za dodatne informacije opće prirode, obavijesti o nemogućnosti ili odbijanju odgovora na zahtjev u skladu s člankom 7. te Direktive mora biti u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.

3.   Obrazac koji se upotrebljava za spontanu razmjenu informacija te potvrdu primitka takvih informacija u skladu s člancima 9. i 10. Direktive 2011/16/EU mora biti u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

4.   Obrazac koji se upotrebljava za zahtjeve za prosljeđivanje upravne obavijesti u skladu s člankom 13. stavcima 1. i 2. Direktive 2011/16/EU te za odgovore na takve zahtjeve u skladu s člankom 13. stavkom 3. te Direktive mora biti u skladu s Prilogom III. ovoj Uredbi.

5.   Obrazac koji se upotrebljava za povratne informacije u skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive 2011/16/EU mora biti u skladu s Prilogom IV. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Elektronički oblik za obveznu automatsku razmjenu informacija

1.   Elektronički oblik koji treba upotrebljavati za obveznu automatsku razmjenu informacija u skladu s člankom 8. stavkom 1. Direktive 2011/16/EU mora biti u skladu s Prilogom V. ovoj Uredbi.

2.   Elektronički oblik koji treba upotrebljavati za obveznu automatsku razmjenu informacija u skladu s člankom 8. stavkom 3.a Direktive 2011/16/EU mora biti u skladu s Prilogom VI. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Praktična rješenja koja se odnose na upotrebu CCN mreže

1.   Dostava izvješća, izjava i svih drugih dokumenata na koje se upućuje u informacijama koje se dostavljaju u skladu s Direktivom 2011/16/EU moguća je i drugim sredstvima komunikacije, a ne samo s pomoću CCN mreže.

2.   Ako se razmjena informacija na koje se upućuje u Direktivi 2011/16/EU ne vrši elektronički s pomoću CCN mreže i ako između dviju dotičnih strana nije dogovoreno drukčije, informacije se šalju s popratnim dopisom u kojem se opisuju dostavljene informacije i koji nadležno tijelo koje dostavlja informacije propisno potpisuje.

Članak 4.

Stavljanje izvan snage

Provedbena uredba (EU) br. 1156/2012 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2016.

Upućivanja na Provedbenu uredbu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.

Članak 5.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2016.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 64, 11.3.2011., str. 1.

(2)  Direktiva Vijeća 77/799/EEZ od 19. prosinca 1977. o međusobnoj pomoći nadležnih tijela država članica u području izravnog oporezivanja (SL L 336, 27.12.1977., str. 15.).

(3)  Direktiva Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 359, 16.12.2014., str. 1.).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1156/2012 od 6. prosinca 2012. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredaba Direktive Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (SL L 335, 7.12.2012., str. 42.).


PRILOG I.

Obrazac iz članka 1. stavka 2.

Obrazac za razmjenu informacija na zahtjev i za upravne istrage u skladu s člankom 5. Direktive 2011/16/EU i odgovore na njih, kao i s njima povezane potvrde primitka, zahtjeve za dodatne informacije opće prirode, obavijesti o nemogućnosti ili odbijanju odgovora na zahtjev u skladu s člankom 7. Direktive 2011/16/EU sadržava sljedeća polja (1):

pravna osnova,

redni broj,

datum,

naziv tijela koje podnosi zahtjev i tijela koje prima zahtjev,

ime osobe koja je predmet provjere ili istrage,

općeniti opis slučaja i, prema potrebi, posebne informacije opće prirode kojima će se vjerojatno omogućiti procjena očekivanog značaja traženih informacija za upravu i provedbu nacionalnih zakona država članica u pogledu poreza iz članka 2. Direktive 2011/16/EU,

porezna namjena za koju se informacije traže,

razdoblje obuhvaćeno istragom,

ime i adresa svake osobe za koju se vjeruje da raspolaže traženim informacijama,

ispunjavanje zakonske obveze propisane člankom 16. stavkom 1. Direktive 2011/16/EU,

ispunjavanje zakonske obveze propisane člankom 17. stavkom 1. Direktive 2011/16/EU,

argumentiran zahtjev za posebnu istražnu radnju i razlozi zbog kojih je provođenje takve posebne istražne radnje odbijeno,

potvrda primitka zahtjeva za informacijama,

zahtjev za dodatne informacije opće prirode,

razlozi nemogućnosti ili odbijanja dostave informacija,

razlozi zbog kojih tijelo koje prima zahtjev nije u mogućnosti odgovoriti na njega u odgovarajućem roku te datum do kojeg smatra da bi moglo odgovoriti.


(1)  Međutim, u obrascu koji se upotrebljava u određenom slučaju trebaju se pojaviti samo ona polja koja se u tom slučaju doista i popunjavaju.


PRILOG II.

Obrazac iz članka 1. stavka 3.

Obrazac za spontanu razmjenu informacija te potvrdu primitka takvih informacija u skladu s člancima 9. i 10. Direktive 2011/16/EU sadržava sljedeća polja (1):

pravna osnova,

redni broj,

datum,

naziv tijela koje podnosi zahtjev i tijela koje prima zahtjev,

ime osobe koja je predmet spontane razmjene informacija,

razdoblje obuhvaćeno spontanom razmjenom informacija,

ispunjavanje zakonske obveze propisane člankom 16. stavkom 1. Direktive 2011/16/EU,

potvrda primitka spontano razmijenjenih informacija.


(1)  Međutim, u obrascu koji se upotrebljava u određenom slučaju trebaju se pojaviti samo ona polja koja se u tom slučaju doista i popunjavaju.


PRILOG III.

Obrazac iz članka 1. stavka 4.

Obrazac za zahtjev za prosljeđivanje upravne obavijesti u skladu s člankom 13. stavcima 1. i 2. Direktive 2011/16/EU te za odgovore na takve zahtjeve u skladu s člankom 13. stavkom 3. te Direktive sadržava sljedeća polja (1):

pravna osnova,

redni broj,

datum,

naziv tijela koje podnosi zahtjev i tijela koje prima zahtjev,

ime i adresa adresata instrumenta ili odluke,

druge informacije koje mogu olakšati identifikaciju adresata,

predmet instrumenta ili odluke,

odgovor tijela koje prima zahtjev u skladu s člankom 13. stavkom 3. Direktive 2011/16/EU, uključujući datum priopćavanja instrumenta ili odluke adresatu.


(1)  Međutim, u obrascu koji se upotrebljava u određenom slučaju trebaju se pojaviti samo ona polja koja se u tom slučaju doista i popunjavaju.


PRILOG IV.

Obrazac iz članka 1. stavka 5.

Obrazac za povratne informacije u skladu s člankom 14. stavkom 1. Direktive 2011/16/EU sadržava sljedeća polja (1):

redni broj,

datum,

naziv nadležnog tijela koje izdaje povratne informacije,

opće povratne informacije o dostavljenim informacijama,

rezultati izravno povezani s dostavljenim informacijama.


(1)  Međutim, u obrascu koji se upotrebljava u određenom slučaju trebaju se pojaviti samo ona polja koja se u tom slučaju doista i popunjavaju.


PRILOG V.

Elektronički oblik iz članka 2. stavka 1.

Elektronički oblik za obveznu automatsku razmjenu informacija u skladu s člankom 8. stavkom 1. Direktive 2011/16/EU sukladan je sa sljedećom strukturom stabla i sadržava sljedeće razrede elemenata (1):

(a)

Za opću poruku:

Image

(b)

Za tijelo koje dostavlja informacije o dohotku od rada ili direktorskih naknada:

Image

(c)

Za tijelo koje dostavlja informacije o mirovinama:

Image

(d)

Za tijelo koje dostavlja informacije o proizvodima životnog osiguranja:

Image

(e)

Za tijelo koje dostavlja informacije o vlasništvu nad nekretninama i dohotku od njih:

Image

(f)

Za tijelo u slučaju da ne treba priopćiti informacije povezane s određenom kategorijom:

Image

(g)

Za tijelo za potvrdu o primitku informacija za određenu kategoriju:

Image

(1)  Međutim, u elektroničkom obliku koji se upotrebljava u određenom slučaju trebaju se pojaviti samo razredi elemenata koji su stvarno dostupni i primjenjivi u tom slučaju.


PRILOG VI.

Elektronički oblik iz članka 2. stavka 2.

Elektronički oblik za obveznu automatsku razmjenu informacija u skladu s člankom 8. stavkom 3.a Direktive 2011/16/EU sukladan je sljedećoj strukturi stabla i sadržava sljedeće elemente i atribute (1):

(a)

Za opću poruku:

Image Image Image Image Image Image Image Image Image Image Image

(b)

U pogledu vrsta uobičajenih za Zakon o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u inozemnim financijskim institucijama i zajedničke standarde izvješćivanja iz poruke u prethodnoj točki (a):

Image Image Image Image

(c)

U pogledu vrsta uobičajenih za OECD iz poruke u prethodnoj točki (a):

Image Image Image

(1)  Međutim, u elektroničkom obliku koji se upotrebljava u određenom slučaju trebaju se pojaviti samo elementi i atributi koji su stvarno primjenjivi u tom slučaju u skladu s pravilima izvješćivanja i dubinske analize iz priloga I. i II. Direktivi 2011/16/EU.


18.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 332/46


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2379

оd 16. prosinca 2015.

o odstupanju od uredaba (EZ) br. 2305/2003, (EZ) br. 969/2006, (EZ) br. 1067/2008 i Provedbene uredbe (EU) 2015/2081, Uredbe (EZ) br. 1964/2006 i Provedbene uredbe (EU) br. 480/2012 te Uredbe (EZ) br. 1918/2006 u pogledu datuma podnošenja zahtjeva za uvozne dozvole i izdavanja uvoznih dozvola u 2016. u okviru carinskih kvota za žitarice, rižu i maslinovo ulje te o odstupanju od Uredbe (EZ) br. 951/2006 u pogledu datuma za izdavanje izvoznih dozvola u 2016. u sektorima šećera i izoglukoze izvan kvote

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1095/96 od 18. lipnja 1996. o primjeni povlastica utvrđenih u Prilogu CXL. sastavljenom po zaključenju pregovora u okviru članka XXIV. stavka 6. GATT-a (1), a posebno njezin članak 1.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (2), a posebno njezin članak 20. točku (n), članak 144. točku (g) i članak 187. točku (e),

budući da:

(1)

Uredbama Komisije (EZ) br. 2305/2003 (3), (EZ) br. 969/2006 (4), (EZ) br. 1067/2008 (5) i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/2081 (6) utvrđuju se posebne odredbe za podnošenje zahtjeva za uvozne dozvole i za izdavanje uvoznih dozvola za ječam u okviru kvote 09.4126, za kukuruz u okviru kvote 09.4131, za običnu pšenicu, koja nije visoke kakvoće, u okviru kvota 09.4123, 09.4124, 09.4125 i 09.4133 te određenih žitarica podrijetlom iz Ukrajine u okviru kvota 09.4306, 09.4307 i 09.4308.

(2)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1964/2006 (7) i Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 480/2012 (8) utvrđuju se posebne odredbe za podnošenje zahtjeva za uvozne dozvole i za izdavanje uvoznih dozvola za rižu podrijetlom iz Bangladeša u okviru kvote 09.4517 i za lomljenu rižu u okviru kvote 09.4079.

(3)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1918/2006 (9) utvrđuju se posebne odredbe za podnošenje zahtjeva za uvozne dozvole i za izdavanje uvoznih dozvola za maslinovo ulje podrijetlom iz Tunisa u okviru raspoložive kvote.

(4)

S obzirom na državne praznike u 2016. trebalo bi, u određenim razdobljima, napraviti odstupanja od uredaba (EZ) br. 2305/2003, (EZ) br. 969/2006, (EZ) br. 1067/2008 i Provedbene uredbe (EU) 2015/2081, Uredbe (EZ) br. 1964/2006 te Provedbene uredbe (EU) br. 480/2012 te Uredbe (EZ) br. 1918/2006 u pogledu datuma za podnošenje zahtjeva za uvozne dozvole i za izdavanje uvoznih dozvola kako bi se osiguralo poštovanje veličina dotičnih kvota.

(5)

Člankom 7.d stavkom 1. Uredbe Komisije (EZ) br. 951/2006 (10) utvrđuje se da se izvozne dozvole za šećer i izoglukozu izvan kvote izdaju od petka koji slijedi nakon tjedna u kojem su podneseni zahtjevi za izdavanje dozvole, osim ako Komisija u međuvremenu ne donese neke posebne mjere.

(6)

S obzirom na državne praznike u 2016. i njihov učinak na objavljivanje Službenog lista Europske unije, razdoblje između podnošenja zahtjeva i dana kada dozvole trebaju biti izdane bit će prekratko da bi se osiguralo pravilno upravljanje tržištem. To bi razdoblje stoga trebalo produljiti.

(7)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Žitarice

1.   Odstupajući od članka 3. stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EZ) br. 2305/2003, zahtjevi za izdavanje uvoznih dozvola za ječam za 2016. u okviru kvote 09.4126 ne mogu se podnijeti prije ponedjeljka 4. siječnja 2016. ni nakon petka 16. prosinca 2016. u 13:00 h (prema briselskom vremenu).

2.   Odstupajući od članka 3. stavka 4. prvog podstavka Uredbe (EZ) br. 2305/2003, uvozne dozvole za ječam za 2016. izdane u okviru kvote 09.4126 za koje su zahtjevi podneseni tijekom razdoblja navedenih u Prilogu I. ovoj Uredbi izdaju se na odgovarajuće datume iz tog Priloga, podložno mjerama donesenima u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe Komisije (EZ) br. 1301/2006. (11)

3.   Odstupajući od članka 4. stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EZ) br. 969/2006, zahtjevi za izdavanje uvoznih dozvola za kukuruz za 2016. u okviru kvote 09.4131 ne mogu se podnijeti prije ponedjeljka 4. siječnja 2016. ni nakon petka 16. prosinca 2016. u 13:00 h (prema briselskom vremenu).

4.   Odstupajući od članka 4. stavka 4. prvog podstavka Uredbe (EZ) br. 969/2006, uvozne dozvole za kukuruz za 2016. izdane u okviru kvote 09.4131 za koje su zahtjevi podneseni tijekom razdoblja navedenih u Prilogu I. ovoj Uredbi izdaju se na odgovarajuće datume iz tog Priloga, podložno mjerama donesenima u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe Komisije (EZ) br. 1301/2006.

5.   Odstupajući od članka 4. stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EZ) br. 1067/2008, zahtjevi za izdavanje uvoznih dozvola za običnu pšenicu koja nije visoke kakvoće za 2016. u okviru kvota 09.4123, 09.4124, 09.4125 i 09.4133 ne mogu se podnijeti prije ponedjeljka 4. siječnja 2016. ni nakon petka 16. prosinca 2016. u 13:00 h (prema briselskom vremenu).

6.   Odstupajući od članka 4. stavka 4. prvog podstavka Uredbe (EZ) br. 1067/2008, uvozne dozvole za običnu pšenicu koja nije visoke kakvoće za 2016. izdane u okviru kvota 09.4123, 09.4124, 09.4125 i 09.4133 za koje su zahtjevi podneseni tijekom razdoblja navedenih u Prilogu I. ovoj Uredbi izdaju se na odgovarajuće datume iz tog Priloga, podložno mjerama donesenima u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe Komisije (EZ) br. 1301/2006.

7.   Odstupajući od članka 2. stavka 1. drugog podstavka Provedbene uredbe (EU) br. 2015/2081, zahtjevi za izdavanje uvoznih dozvola za žitarice podrijetlom iz Ukrajine za 2016. u okviru kvota 09.4306, 09.4307 i 09.4308 ne mogu se podnijeti prije ponedjeljka 4. siječnja 2016. ni nakon petka 16. prosinca 2016. u 13:00 h (prema briselskom vremenu).

8.   Odstupajući od članka 2. stavka 3. Provedbene uredbe (EU) 2015/2081, uvozne dozvole za žitarice podrijetlom iz Ukrajine za 2016. koje su izdane u okviru kvota 09.4306, 09.4307 i 09.4308 za koje su zahtjevi podneseni tijekom razdoblja navedenih u Prilogu I. ovoj Uredbi izdaju se na odgovarajuće datume iz tog Priloga, podložno mjerama donesenima u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe Komisije (EZ) br. 1301/2006.

Članak 2.

Riža

1.   Odstupajući od članka 4. stavka 3. prvog podstavka Uredbe (EZ) br. 1964/2006, zahtjevi za izdavanje uvoznih dozvola za rižu podrijetlom iz Bangladeša za 2016. u okviru kvote 09.4517 ne mogu se podnijeti prije ponedjeljka 4. siječnja 2016. ni nakon petka 9. prosinca 2016. u 13:00 h (prema briselskom vremenu).

2.   Odstupajući od članka 2. stavka 1. trećeg podstavka Provedbene uredbe (EU) br. 480/2012, zahtjevi za izdavanje uvoznih dozvola za lomljenu rižu za 2016. u okviru kvote 09.4079 ne mogu se podnijeti prije ponedjeljka 4. siječnja 2016. ni nakon petka 9. prosinca 2016. u 13:00 h (prema briselskom vremenu).

Članak 3.

Maslinovo ulje

1.   Odstupajući od članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1918/2006 zahtjevi za izdavanje uvoznih dozvola za maslinovo ulje podrijetlom iz Tunisa ne mogu se podnijeti nakon utorka 13. prosinca 2016.

2.   Odstupajući od članka 3. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1918/2006, uvozne dozvole za maslinovo ulje podrijetlom iz Tunisa za koje su zahtjevi podneseni tijekom razdoblja navedenih u Prilogu II. ovoj Uredbi izdaju se na odgovarajuće datume iz tog Priloga, podložno mjerama donesenima u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe Komisije (EZ) br. 1301/2006.

Članak 4.

Šećer i izoglukoza izvan kvote

Odstupajući od članka 7.d stavka 1. Uredbe (EZ) br. 951/2006, izvozne dozvole za šećer i izoglukozu izvan kvote za koje su zahtjevi podneseni tijekom razdoblja navedenih u Prilogu III. ovoj Uredbi izdaju se na odgovarajuće datume iz tog Priloga, prema potrebi uzimajući u obzir posebne mjere iz članka 9. stavaka 1. i 2. Uredbe Komisije(EZ) br. 951/2006.

Članak 5.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Prestaje vrijediti 10. siječnja 2017.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. prosinca 2015.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 146, 20.6.1996., str. 1.

(2)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(3)  Uredba Komisije (EZ) br. 2305/2003 od 29. prosinca 2003. o otvaranju i predviđanju upravljanja tarifnom kvotom Zajednice za uvoz ječma iz trećih zemalja (SL L 342, 30.12.2003., str. 7.).

(4)  Uredba Komisije (EZ) br. 969/2006 od 29. lipnja 2006. o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskom kvotom Zajednice za uvoz kukuruza iz trećih zemalja (SL L 176, 30.6.2006., str. 44.).

(5)  Uredba Komisije (EZ) br. 1067/2008 od 30. listopada 2008. o otvaranju i upravljanju carinskim kvotama Zajednice za običnu pšenicu, koja nije visoke kakvoće, iz trećih zemalja i o odstupanju od Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 (SL L 290, 31.10.2008., str. 3.).

(6)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2081 od 18. studenoga 2015. o otvaranju uvoznih carinskih kvota Unije za određene žitarice podrijetlom iz Ukrajine i upravljanju tim kvotama (SL L 302, 19.11.2015., str. 81.).

(7)  Uredba Komisije (EZ) br. 1964/2006 od 22. prosinca 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za otvaranje i upravljanje uvoznom kvotom za rižu podrijetlom iz Bangladeša, na temelju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3491/90 (SL L 408, 30.12.2006., str. 19.).

(8)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 480/2012 od 7. lipnja 2012. o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskom kvotom za lomljenu rižu oznake KN 1006 40 00 za proizvodnju prehrambenih proizvoda oznake KN 1901 10 (SL L 148, 8.6.2012., str. 1.).

(9)  Uredba Komisije (EZ) br. 1918/2006 od 20. prosinca 2006. o otvaranju i utvrđivanju upravljanja carinskom kvotom za maslinovo ulje podrijetlom iz Tunisa (SL L 365, 21.12.2006., str. 84.).

(10)  Uredba Komisije (EZ) br. 951/2006 od 30. lipnja 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 318/2006 u pogledu trgovine s trećim zemljama u sektoru šećera (SL L 178, 1.7.2006., str. 24.).

(11)  Uredba Komisije (EZ) br. 1301/2006 od 31. kolovoza 2006. o utvrđivanju zajedničkih pravila za upravljanje uvoznim carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode kojima upravlja sustav uvoznih dozvola (SL L 238, 1.9.2006., str. 13.).


PRILOG I.

Razdoblja za podnošenje zahtjeva za izdavanje uvoznih dozvola za žitarice

Datumi izdavanja

Od petka 18. ožujka u 13.00 h prema briselskom vremenu do petka 25. ožujka 2016. u 13.00 h prema briselskom vremenu

Prvi radni dan od ponedjeljka 4. travnja 2016.

Od petka 21. listopada u 13.00 h prema briselskom vremenu do petka 28. listopada 2016. u 13.00 h prema briselskom vremenu

Prvi radni dan od ponedjeljka 7. studenoga 2016.


PRILOG II.

Razdoblja za podnošenje zahtjeva za izdavanje uvoznih dozvola za maslinovo ulje

Datumi izdavanja

Ponedjeljak 21. ili utorak 22. ožujka 2016.

Prvi radni dan od petka 1. travnja 2016.

Ponedjeljak 2. ili utorak 3. svibnja 2016.

Prvi radni dan od petka 13. svibnja 2016.

Ponedjeljak 9. ili utorak 10. svibnja 2016.

Prvi radni dan od srijede 18. svibnja 2016.

Ponedjeljak 18. ili utorak 19. srpnja 2016.

Prvi radni dan od srijede 27. srpnja 2016.

Ponedjeljak 8. ili utorak 9. kolovoza 2016.

Prvi radni dan od srijede 17. kolovoza 2016.

Ponedjeljak 24. ili utorak 25. listopada 2016.

Prvi radni dan od četvrtka 3. studenoga 2016.


PRILOG III.

Razdoblja za podnošenje zahtjeva za izdavanje izvoznih dozvola za šećer i izoglukozu izvan kvote

Datumi izdavanja

Od ponedjeljka 24. do petka 28. listopada 2016.

Prvi radni dan od utorka 8. studenoga 2016.

Od ponedjeljka 19. do petka 23. prosinca 2016.

Prvi radni dan od petka 6. siječnja 2017.


18.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 332/50


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2380

оd 16. prosinca 2015.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1484/95 u vezi s određivanjem reprezentativnih cijena u sektorima mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 183. točku (b),

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 510/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o utvrđivanju trgovinskih aranžmana primjenjivih na određenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EZ) br. 1216/2009 i (EZ) br. 614/2009 (2), a posebno njezin članak 5. stavak 6. točku (a),

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1484/95 (3) utvrđena su detaljna pravila za provedbu sustava dodatnih uvoznih carina i određene su reprezentativne cijene u sektorima mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja.

(2)

Iz redovitog praćenja podataka na temelju kojih se određuju reprezentativne cijene za proizvode u sektorima mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja proizlazi da je reprezentativne uvozne cijene za određene proizvode potrebno izmijeniti, uzimajući u obzir razlike u cijeni ovisno o podrijetlu.

(3)

Uredbu (EZ) br. 1484/95 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Budući da je potrebno osigurati što skoriju primjenu te mjere nakon što ažurirani podaci postanu dostupni, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu na dan objave,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 1484/95 zamjenjuje se tekstom u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. prosinca 2015.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL L 150, 20.5.2014., str. 1.

(3)  Uredba Komisije (EZ) br. 1484/95 od 28. lipnja 1995. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu sustava dodatnih uvoznih carina i određivanju dodatnih uvoznih carina u sektorima mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja te stavljanju izvan snage Uredbe br. 163/67/EEZ (SL L 145, 29.6.1995., str. 47.).


PRILOG

„PRILOG I.

Oznaka KN

Naziv robe

Reprezentativna cijena

(EUR/100 kg)

Jamstvo iz članka 3.

(EUR/100 kg)

Podrijetlo (1)

0207 12 10

Trupovi pilića pod nazivom ‚70 % piletina’, smrznuti

130,1

0

AR

0207 12 90

Trupovi pilića pod nazivom ‚65 % piletina’, smrznuti

154,5

145,7

0

0

AR

BR

0207 14 10

Rezani dijelovi peradi vrste Gallus domesticus bez kostiju, smrznuti

286,0

197,1

343,8

219,0

4

32

0

24

AR

BR

CL

TH

0207 27 10

Rezani dijelovi puretine bez kostiju, smrznuti

329,9

244,7

0

16

BR

CL

0408 91 80

Jaja bez ljuske, sušena

431,0

0

AR

1602 32 11

Pripravci nekuhane peradi vrste Gallus domesticus

225,1

19

BR


(1)  Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EZ) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom ‚ZZ’ označava se ‚drugo podrijetlo’.”


18.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 332/52


UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2381

оd 17. prosinca 2015.

o provedbi Uredbe (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS), u pogledu prosljeđivanja vremenskih okvira za novu regionalnu raspodjelu

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (1), a posebno njezin članak 5. stavak 5.,

budući da:

(1)

Uredba (EZ) br. 1059/2003 predstavlja pravni okvir za regionalno razvrstavanje kako bi se omogućili prikupljanje, obrada i širenje usklađenih regionalnih statističkih podataka u Uniji.

(2)

U skladu s člankom 5. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1059/2003, prilikom izmjene razvrstavanja prema NUTS-u, predmetna država članica šalje Komisiji vremenske okvire za novu regionalnu raspodjelu, kako bi se zamijenili već poslani podaci. Komisija treba odrediti popis vremenskih okvira te njihovo trajanje uzimajući u obzir izvedivost njihove izrade. Vremenske je okvire potrebno podnijeti unutar dvije godine od izmjena razvrstavanja prema NUTS-u.

(3)

Razvrstavanje prema NUTS-u izmijenjeno je Uredbom Komisije (EU) br. 1319/2013 (2) s učinkom od 1. siječnja 2015. i Uredbom Komisije (EU) br. 868/2014 (3) s učinkom od 1. siječnja 2016.

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za europski statistički sustav,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Države članice prosljeđuju Komisiji vremenske okvire za novu regionalnu raspodjelu u skladu s popisom navedenim u Prilogu.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 154, 21.6.2003., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EU) br. 1319/2013 od 9. prosinca 2013. o izmjeni priloga Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 342, 18.12.2013., str. 1.).

(3)  Uredba Komisije (EU) br. 868/2014 od 8. kolovoza 2014. o izmjeni priloga Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (SL L 241, 13.8.2014., str. 1.).


PRILOG

Početna godina obveze prosljeđivanja po statističkom području

Područje

Druga razina NUTS-a

Treća razina NUTS-a

Poljoprivreda – poljoprivredni računi

2007. (1)

 

Poljoprivreda – populacije životinja

2010.

 

Poljoprivreda – proizvodnja kultura

2007.

 

Poljoprivreda – proizvodnja mlijeka

2010.

 

Poljoprivreda – struktura poljoprivrednih gospodarstava

2010.

2010. (1)

Demografija – stanovništvo, živorođeni, preminuli

1990. (2)

1990. (2)

Tržište rada – zaposlenost, nezaposlenost

2010.

2010. (1)

Zaštita okoliša – postrojenja za obradu otpada

2010.

 

Zdravstvo – uzroci smrti

1994. (3)

 

Zdravstvo – infrastruktura

1993. (1)

 

Zdravstvo – pacijenti

2000. (1)

 

Informacijsko društvo

2010. (1)

 

Regionalni gospodarski računi – računi kućanstava

2000.

 

Regionalni gospodarski računi – regionalni računi

2000.

2000.

Znanost i tehnologija – rashodi i osoblje u istraživanju i razvoju

2011.

 

Turizam

2012.

 


(1)  Prosljeđivanje nije obvezno.

(2)  Prosljeđivanje nije obvezno za referentno razdoblje od 1990. do 2012.

(3)  Prosljeđivanje nije obvezno za referentno razdoblje od 1994. do 2010.


18.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 332/54


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2382

оd 17. prosinca 2015.

o odobrenju pripravka alfa-galaktozidaze (EC 3.2.1.22) dobivenog od Saccharomyces cerevisiae (CBS 615.94) i endo-1,4-beta-glukanaze (EC 3.2.1.4) dobivenog od Aspergillus niger (CBS 120604) kao dodatka hrani za životinje za kokoši nesilice i manje značajne vrste peradi za tov (nositelj odobrenja Kerry Ingredients and Flavours)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima hrani za životinje (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđa se odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje tog odobrenja.

(2)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za odobravanje pripravka alfa-galaktozidaze (EC 3.2.1.22) dobivenog od Saccharomyces cerevisiae (CBS 615.94) i endo-1,4-beta-glukanaze (EC 3.2.1.4) dobivenog od Aspergillus niger (CBS 120604). Uz navedeni zahtjev priloženi su podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

Taj se zahtjev odnosi na odobrenje pripravka alfa-galaktozidaze (EC 3.2.1.22) dobivenog od Saccharomyces cerevisiae (CBS 615.94) i endo-1,4-beta-glukanaze (EC 3.2.1.4) dobivenog od Aspergillus niger (CBS 120604) kao dodatka hrani za životinje za kokoši nesilice i manje značajne vrste peradi za tov i traži se da ga se razvrsta u kategoriju dodataka „zootehnički dodaci”.

(4)

Upotreba pripravka alfa-galaktozidaze (EC 3.2.1.22) dobivene od Saccharomyces cerevisiae (CBS 615.94) i endo-1,4-beta-glukanaze (EC 3.2.1.4) dobivene od Aspergillus niger (CBS 120604) odobrena je na deset godina za tovne piliće Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 237/2012 (2) te za piliće uzgajane za nesenje i manje značajne vrste peradi za tov Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1365/2013 (3).

(5)

Europska agencija za sigurnost hrane (dalje u tekstu: „Agencija”) u mišljenju od 28. travnja 2015. (4) zaključila je da u predloženim uvjetima upotrebe pripravak alfa-galaktozidaze (EC 3.2.1.22) dobivene od Saccharomyces cerevisiae (CBS 615.94) i endo-1,4-beta-glukanaze (EC 3.2.1.4) dobivene od Aspergillus niger (CBS 120604) nema negativan učinak na zdravlje životinja, zdravlje ljudi ili okoliš te da bi mogao povećati masu jaja kokoši nesilica. S obzirom na to da se način djelovanja može smatrati jednakim, taj se zaključak može primijeniti i na manje značajne vrste peradi za nesenje. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodi analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(6)

Ocjena pripravka alfa-galaktozidaze (EC 3.2.1.22) dobivenog od Saccharomyces cerevisiae (CBS 615.94) i endo-1,4-beta-glukanaze (EC 3.2.1.4) dobivenog od Aspergillus niger (CBS 120604) pokazuje da su uvjeti za odobravanje utvrđeni u članku 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 ispunjeni. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu tog pripravka kako je naveden u Prilogu ovoj Uredbi.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Pripravak naveden u Prilogu, koji pripada kategoriji dodataka hrani za životinje „zootehnički dodaci” i funkcionalnoj skupini „tvari za poticanje probavljivosti”, odobrava se kao dodatak hrani za životinje pod uvjetima utvrđenima u tom Prilogu.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 268, 18.10.2003., str. 29.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 237/2012 od 19. ožujka 2012. o odobrenju alfa-galaktozidaze (EC 3.2.1.22) dobivene od Saccharomyces cerevisiae (CBS 615.94) i endo-1,4-beta-glukanaze (EC 3.2.1.4) dobivene od Aspergillus niger (CBS 120604) kao dodatka hrani za životinje za tovne piliće (nositelj odobrenja Kerry Ingredients and Flavours) (SL L 80, 20.3.2012., str. 1.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1365/2013 оd 18. prosinca 2013. o odobrenju pripravka alfa-galaktozidaze dobivenog od Saccharomyces cerevisiae (CBS 615.94) i endo-1,4-beta-glukanaze dobivenog od Aspergillus niger (CBS 120604) kao dodatka hrani za životinje za manje značajne vrste peradi za tov i piliće uzgajane za nesenje (nositelj odobrenja Kerry Ingredients and Flavours) (SL L 343, 19.12.2013., str. 31.).

(4)  EFSA Journal 2015.; 13(5):4107.


PRILOG

Identifikacijski broj dodatka hrani za životinje

Naziv nositelja odobrenja

Dodatak hrani za životinje

Sastav, kemijska formula, opis, analitička metoda

Vrsta ili kategorija životinje

Najviša dob

Najmanja dopuštena količina

Najveća dopuštena količina

Ostale odredbe

Datum isteka valjanosti odobrenja

Jedinice aktivnosti/kg potpune krmne smjese s udjelom vlage od 12 %

Kategorija zootehničkih dodataka hrani za životinje. Funkcionalna skupina: tvari za poticanje probavljivosti

4a17

Kerry Ingredients and Flavours

Alfa-galaktozidaza

(EC 3.2.1.22)

Endo-1,4-beta-glukanaza

(EC 3.2.1.4)

Sastav dodatka hrani za životinje

Pripravak alfa-galaktozidaze (EC 3.2.1.22) dobiven od Saccharomyces cerevisiae (CBS 615.94) i endo-1,4-beta-glukanaze (EC 3.2.1.4) dobiven od Aspergillus niger (CBS 120604), u krutom stanju s minimalnom aktivnosti:

1 000 U (1) alfa-galaktozidaze/g,

5 700 U (2) endo-1,4-beta-glukanaze/g.

Karakteristike aktivne tvari

Alfa-galaktozidaza dobivena od Saccharomyces cerevisiae (CBS 615.94) Endo-1,4-beta-glukanaza dobivena od Aspergillus niger (CBS 120604)

Metoda analize  (3)

Utvrđivanje:

kolorimetrijska metoda kojom se mjeri p-nitrofenol koji se djelovanjem alfa-galaktozidaze oslobađa iz supstrata p-nitrofenil-alfa-galaktopiranozida,

kolorimetrijska metoda kojom se mjeri boja topiva u vodi koja se djelovanjem endo-1,4-beta-glukanaze oslobađa iz supstrata križno vezanog azurin ječam glukana.

Kokoši nesilice

100 U alfa-galaktozidaze

1.

U uputama za uporabu dodatka hrani i premiksa potrebno je navesti temperaturu skladištenja, rok valjanosti i stabilnost pri peletiranju.

2.

Najveća preporučena doza:

100 U alfa-galaktozidaze/kg,

570 U endo-1,4-beta-glukanaze/kg.

3.

Radi sigurnosti pri rukovanju se upotrebljavaju zaštita za dišne organe, naočale i rukavice.

7. siječnja 2026.

Manje značajne vrste peradi za nesenje

570 U endo-1,4-beta-glukanaze


(1)  1 U je količina enzima koja oslobađa 1 μmol p-nitrofenola u minuti iz p-nitrofenil-alfa-galaktopiranozida (pNPG) pri pH 5,0 i 37 °C.

(2)  1 U je količina enzima koja oslobađa 1 mg reducirajućeg šećera (ekvivalent glukoze) u minuti iz beta-glukana pri pH 5,0 i 50 °C.

(3)  Podaci o analitičkim metodama dostupni su na sljedećoj adresi referentnog laboratorija: https://ec.europa.eu/jrc/en/eurl/feed-additives/evaluation-reports.


18.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 332/57


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2383

оd 17. prosinca 2015.

o izmjeni Priloga I. Uredbi (EZ) br. 669/2009 u pogledu popisa hrane za životinje i hrane neživotinjskoga podrijetla koja podliježe povećanoj razini službenih kontrola uvoza

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja (1), a posebno njezin članak 15. stavak 5.,

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 669/2009 (2) utvrđena su pravila o povećanoj razini službenih kontrola koje se trebaju provoditi nad uvozom hrane za životinje i hrane neživotinjskoga podrijetla kako je navedeno u Prilogu I. toj Uredbi („popis”) na ulaznim mjestima u područja iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 882/2004.

(2)

Člankom 2. Uredbe (EZ) br. 669/2009 utvrđeno je da je popis potrebno redovito revidirati, i najmanje kvartalno, uzimajući u obzir barem izvore informacija iz tog članka.

(3)

Pojava i važnost nedavnih incidenata u vezi s hranom prijavljenih putem sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, nalazi revizija u trećim zemljama koje je proveo Ured za hranu i veterinarstvo te tromjesečna izvješća o pošiljkama hrane za životinje i hrane neživotinjskoga podrijetla koje države članice podnose Komisiji u skladu s člankom 15. Uredbe (EZ) br. 669/2009 upućuju na to da bi taj popis trebalo izmijeniti.

(4)

Posebno bi popis trebalo izmijeniti brisanjem unosâ za robu za koju raspoložive informacije upućuju na sveukupno zadovoljavajući stupanj usklađenosti s relevantnim sigurnosnim zahtjevima predviđenima zakonodavstvom Unije i za koje povećana razina službenih kontrola stoga više nije opravdana. Stoga je potrebno izbrisati unos na popisu koji se odnosi na stolno grožđe iz Perua.

(5)

Radi osiguravanja dosljednosti i jasnoće primjereno je Prilog I. Uredbi (EZ) br. 669/2009 zamijeniti tekstom utvrđenim u Prilogu ovoj Uredbi.

(6)

Uredbu (EZ) br. 669/2009 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 669/2009 izmjenjuje se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2016.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 165, 30.4.2004., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 669/2009 od 24. srpnja 2009. o provedbi Uredbe (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na povećanu razinu službenih kontrola uvoza određene hrane za životinje i hrane neživotinjskoga podrijetla te o izmjeni Odluke 2006/504/EZ (SL L 194, 25.7.2009., str. 11.).


PRILOG

„PRILOG I.

Hrana za životinje i hrana neživotinjskoga podrijetla koja podliježe povećanoj razini službenih kontrola na određenom ulaznom mjestu

Hrana za životinje i hrana

(namjena)

Oznaka KN (1)

Pododjeljak TARIC

Zemlja podrijetla

Opasnost

Učestalost fizičkih i identifikacijskih pregleda (%)

Suho grožđe

0806 20

 

Afganistan (AF)

Ohratoksin A

50

(Hrana)

 

 

Bademi, u ljusci

0802 11

 

Australija (AU)

Aflatoksini

20

Bademi, oljušteni

0802 12

 

(Hrana)

 

 

Kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Brazil (BR)

Aflatoksini

10

Kikiriki, oljušten

1202 42 00

 

Maslac od kikirikija

2008 11 10

 

Kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91;

2008 11 96;

2008 11 98

 

(Hrana za životinje i hrana)

 

 

Južnoamerički grah

(Vigna unguiculata spp. sesquipedalis)

ex 0708 20 00;

ex 0710 22 00

10

10

Kambodža (KH)

Rezidue pesticida (2)  (3)

50

Patlidžani

0709 30 00;

 

ex 0710 80 95

72

(Hrana – svježe, rashlađeno ili smrznuto povrće)

 

 

Lišće celera (Apium graveolens)

ex 0709 40 00

20

Kambodža (KH)

Rezidue pesticida (2)  (4)

50

(Hrana – svježe ili rashlađeno začinsko bilje)

 

 

Brassica oleracea

(ostale jestive kupusnjače, ‚kineska brokula’) (5)

ex 0704 90 90

40

Kina (CN)

Rezidue pesticida (2)

50

(Hrana – svježa ili rashlađena)

 

 

Čaj, aromatiziran ili nearomatiziran

0902

 

Kina (CN)

Rezidue pesticida (2)  (6)

10

(Hrana)

 

 

Patlidžani

0709 30 00;

 

Dominikanska Republika (DO)

Rezidue pesticida (2)  (7)

10

ex 0710 80 95

72

Gorka dinja (Momordica charantia)

ex 0709 99 90;

ex 0710 80 95

70

70

(Hrana – svježe, rashlađeno ili smrznuto povrće)

 

 

Južnoamerički grah

(Vigna unguiculata spp. sesquipedalis)

ex 0708 20 00;

ex 0710 22 00

10

10

Dominikanska Republika (DO)

Rezidue pesticida (2)  (7)

20

Paprika (slatka i ostala) (Capsicum spp.)

0709 60 10;

0710 80 51

 

(Hrana – svježe, rashlađeno ili smrznuto povrće)

ex 0709 60 99;

ex 0710 80 59

20

20

Jagode (svježe)

0810 10 00

 

Egipat (EG)

Rezidue pesticida (2)  (8)

10

(Hrana)

 

 

Paprika (slatka i ostala) (Capsicum spp.)

0709 60 10;

0710 80 51

 

Egipat (EG)

Rezidue pesticida (2)  (9)

10

(Hrana – svježa, rashlađena ili smrznuta)

ex 0709 60 99;

ex 0710 80 59

20

20

Kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Gambija (GM)

Aflatoksini

50

Kikiriki, oljušten

1202 42 00

 

Maslac od kikirikija

2008 11 10

 

Kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91;

2008 11 96;

2008 11 98

 

(Hrana za životinje i hrana)

 

 

Lišće divljeg betel papra (Piper betle L.)

ex 1404 90 00

10

Indija (IN)

Salmonela (10)

50

(Hrana)

 

 

Sezamovo sjeme

1207 40 90

 

Indija (IN)

Salmonela (10)

20

(Hrana – svježa ili rashlađena)

 

 

Capsicum annuum, cijeli

0904 21 10

 

Indija (IN)

Aflatoksini

20

Capsicum annuum, drobljeni ili mljeveni

ex 0904 22 00

10

Sušeni plodovi roda Capsicum, cijeli, osim slatke paprike (Capsicum annuum)

0904 21 90

 

Muškatni oraščić

(Myristica fragrans)

0908 11 00;

0908 12 00

 

(Hrana – sušeni začini)

 

 

Enzimi; pripremljeni enzimi

3507

 

Indija (IN)

Kloramfenikol

50

(Hrana za životinje i hrana)

 

 

Muškatni oraščić

(Myristica fragrans)

0908 11 00;

0908 12 00

 

Indonezija (ID)

Aflatoksini

20

(Hrana – sušeni začini)

 

 

Grašak u mahuni (neoljušten)

ex 0708 10 00

40

Kenija (KE)

Rezidue pesticida (2)  (11)

10

(Hrana – svježa ili rashlađena)

 

 

Maline

0811 20 31;

 

Srbija (RS)

Norovirus

10

(Hrana – svježa)

ex 0811 20 11;

ex 0811 20 19

10

10

Sjemenke lubenice (Egusi, Citrullus lanatus) i proizvodi dobiveni od njih

ex 1207 70 00;

ex 1106 30 90;

ex 2008 99 99

10

30

50

Sijera Leone (SL)

Aflatoksini

50

(Hrana)

 

 

Kikiriki, u ljusci

1202 41 00

 

Sudan (SD)

Aflatoksini

50

Kikiriki, oljušten

1202 42 00

 

Maslac od kikirikija

2008 11 10

 

Kikiriki, drukčije pripremljen ili konzerviran

2008 11 91;

2008 11 96;

2008 11 98

 

(Hrana za životinje i hrana)

 

 

Paprika (osim slatke) (Capsicum spp.)

ex 0709 60 99

20

Tajland (TH)

Rezidue pesticida (2)  (12)

10

(Hrana – svježa ili rashlađena)

 

 

Južnoamerički grah

(Vigna unguiculata spp. sesquipedalis)

ex 0708 20 00;

ex 0710 22 00

10

10

Tajland (TH)

Rezidue pesticida (2)  (13)

20

Patlidžani

0709 30 00;

 

ex 0710 80 95

72

(Hrana – svježe, rashlađeno ili smrznuto povrće)

 

 

Sušene marelice

0813 10 00

 

Turska (TR)

Sulfiti (14)

10

Marelice, drukčije pripremljene ili konzervirane

2008 50 61

 

(Hrana)

 

 

Slatka paprika (Capsicum annuum)

0709 60 10;

0710 80 51

 

Turska (TR)

Rezidue pesticida (2)  (15)

10

(Hrana – svježe, rashlađeno ili smrznuto povrće)

 

 

Lišće vinove loze

ex 2008 99 99

11; 19

Turska (TR)

Rezidue pesticida (2)  (16)

50

(Hrana)

 

 

Pistacije, u ljusci

0802 51 00

 

Sjedinjene Američke Države (US)

Aflatoksini

20

Pistacije, oljuštene

0802 52 00

 

(Hrana)

 

 

Sušene marelice

0813 10 00

 

Uzbekistan (UZ)

Sulfiti (14)

50

Marelice, drukčije pripremljene ili konzervirane

2008 50 61

 

(Hrana)

 

 

Listovi korijandra

ex 0709 99 90

72

Vijetnam (VN)

Rezidue pesticida (2)  (17)

50

Bosiljak (sveti bosiljak, obični bosiljak)

ex 1211 90 86;

ex 2008 99 99

20

75

Metvica

ex 1211 90 86;

ex 2008 99 99

30

70

Peršin

ex 0709 99 90

40

(Hrana – svježe ili rashlađeno začinsko bilje)

 

 

Bamija

ex 0709 99 90

20

Vijetnam (VN)

Rezidue pesticida (2)  (17)

50

Paprika (osim slatke) (Capsicum spp.)

ex 0709 60 99

20

(Hrana – svježa ili rashlađena)

 

 

Pitaja

ex 0810 90 20

10

Vijetnam (VN)

Rezidue pesticida (2)  (17)

20

(Hrana – svježa ili rashlađena)

 

 


(1)  Ako je potrebno ispitati samo određene proizvode pod oznakom KN, a ne postoji nikakva posebna potpodjela pod tom oznakom, oznaka KN obilježava se s ‚ex’.

(2)  Rezidue barem onih pesticida koji su navedeni u programu kontrole donesenom u skladu s člankom 29. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.) koji se mogu analizirati multirezidualnim metodama temeljenima na tehnici GC-MS i LC-MS (pesticidi se prate samo u/na proizvodima biljnog podrijetla).

(3)  Rezidue klorbufama.

(4)  Rezidue fentoata.

(5)  Vrste iz roda Brassica oleracea L. convar. Botrytis (L) Alef var. Italica Plenck, kultivar alboglabra. Poznate i kao ‚Kai Lan’, ‚Gai Lan’, ‚Gailan’, ‚Kailan’, ‚Chinese bare Jielan’.

(6)  Rezidue trifluralina.

(7)  Rezidue acefata, aldikarba (zbroj aldikarba, njegova sulfoksida i njegova sulfona, izražen kao aldikarb), amitraza (amitraz uključujući metabolite koji sadržavaju udio 2,4-dimetilanilina izražen kao amitraz), diafentiurona, dikofola (zbroj p, p′ i o,p′ izomera), ditiokarbamata (ditiokarbamati izraženi kao CS2, uključujući maneb, mankozeb, metiram, propineb, tiram i ziram) i metiokarba (zbroj metiokarba i metiokarb sulfoksida i sulfona, izražen kao metiokarb).

(8)  Rezidue heksaflumurona, metiokarba (zbroj metiokarba i metiokarb sulfoksida i sulfona, izražen kao metiokarb), fentoata i tiofanat-metila.

(9)  Rezidue dikofola (zbroj p, p′ i o,p′ izomera), dinotefurana, folpeta, prokloraza (zbroj prokloraza i njegovih metabolita koji sadržavaju udio 2,4,6-triklorofenola, izražen kao prokloraz), tiofanat-metila i triforina.

(10)  Referentna metoda EN/ISO 6579 ili metoda validirana u odnosu na nju kako je navedeno u članku 5. Uredbe Komisije (EZ) br. 2073/2005 od 15. studenoga 2005. o mikrobiološkim kriterijima za hranu (SL L 338, 22.12.2005., str. 1.).

(11)  Rezidue acefata i diafentiurona.

(12)  Rezidue formetanata: zbroj formetanata i njegovih soli izražen kao formetanat(hidroklorid), protiofosa i triforina.

(13)  Rezidue acefata, dikrotofosa, protiofosa, kvinalfosa i triforina.

(14)  Referentne metode: EN 1988-1:1998, EN 1988-2:1998 ili ISO 5522:1981.

(15)  Rezidue diafentiurona, formetanata: zbroj formetanata i njegovih soli izražen kao formetanat(hidroklorid) i tiofanat-metila.

(16)  Rezidue ditiokarbamata (ditiokarbamati izraženi kao CS2, uključujući maneb, mankozeb, metiram, propineb, tiram i ziram) i metrafenona.

(17)  Rezidue ditiokarbamata (ditiokarbamati izraženi kao CS2, uključujući maneb, mankozeb, metiram, propineb, tiram i ziram), fentoata i kvinalfosa.”


18.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 332/63


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2384

оd 17. prosinca 2015.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Narodne Republike Kine te o prekidu postupka za uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Brazila nakon revizije nakon isteka mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

A.   POSTUPAK

1.   Mjere na snazi

(1)

Nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”), Vijeće je Uredbom (EZ) br. 925/2009 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Armenije, Brazila i Narodne Republike Kine („NRK” ili „Kina”).

(2)

Mjere su bile u obliku ad valorem pristojbe koja je iznosila 13,4 % na uvoz iz Armenije, 17,6 % na uvoz iz Brazila i 30 % na uvoz iz NRK-a, osim za društva Alcoa (Shanghai) Aluminium Products Co., Ltd (6,4 %), Alcoa (Bohai) Aluminium Industries Co., Ltd (6,4 %), Shandong Loften Aluminium Foil Co., Ltd (20,3 %) i Zhenjiang Dingsheng Aluminium Co., Ltd (24,2 %).

(3)

Preuzimanje obveze koje je ponudio jedan brazilski proizvođač izvoznik Komisija je prihvatila Odlukom Komisije 2009/736/EZ (3).

2.   Zahtjev za reviziju nakon isteka mjere

(4)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (4) antidampinških mjera na snazi, Komisija je zaprimila zahtjev za pokretanje postupka revizije nakon isteka tih mjera protiv Brazila i NRK-a u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(5)

Zahtjev su podnijeli AFM Aluminiumfolie Merseburg GmbH, Alcomet AD, Eurofoil Luxembourg SA, Hydro Aluminium Rolled Products GmbH, Impol d.o.o. i Symetal S.A. („podnositelji zahtjeva”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje određenih aluminijskih folija u Uniji.

(6)

Zahtjev se temeljio na obrazloženju da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

(7)

Podnositelji zahtjeva nisu zahtijevali pokretanje ispitnog postupka revizije nakon isteka antidampinških mjera protiv uvoza podrijetlom iz Armenije. Te su mjere stoga istekle 7. listopada 2014. (5).

3.   Pokretanje revizije nakon isteka mjere

(8)

Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije nakon isteka mjere te je 4. listopada 2014. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije  (6) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije nakon isteka mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

4.   Usporedni antidampinški ispitni postupak

(9)

Komisija je usporedno, 8. listopada 2014., najavila pokretanje antidampinškog ispitnog postupka u skladu s člankom 5. Osnovne uredbe u vezi s uvozom određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Rusije u Uniju (7) („usporedni ispitni postupak”).

(10)

U tom ispitnom postupku Komisija je u srpnju 2015. Uredbom (EU) 2015/1081 (8) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Rusije. Privremene mjere uvedene su na razdoblje od šest mjeseci.

(11)

Komisija je 17. prosinca 2015. Uredbom (EU) 2015/2385 (9) uvela konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Rusije.

(12)

Dvama usporednim ispitnim postupcima obuhvaćeno je isto razdoblje ispitnog postupka revizije te isto razmatrano razdoblje kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 13.

5.   Ispitni postupak

5.1.   Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje

(13)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2013. do 30. rujna 2014. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

5.2.   Strane na koje se odnosi ispitni postupak i odabir uzorka

(14)

Komisija je o pokretanju revizije nakon isteka mjere službeno obavijestila podnositelje zahtjeva, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike iz Brazila i NRK-a, poznate uvoznike, korisnike i trgovce za koje se zna da se na njih odnosi ispitni postupak i predstavnike zemalja izvoznica.

(15)

Zainteresirane strane imale su mogućnost u pisanom obliku iznijeti stavove i zatražiti raspravu u roku koji je određen u Obavijesti o pokretanju postupka. Svim zainteresiranim stranama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da ih se sasluša, omogućeno je saslušanje.

(16)

Komisija je u svojoj Obavijesti o pokretanju postupka najavila da će možda odabrati uzorak proizvođača i uvoznika iz NRK-a, proizvođača iz Unije te nepovezanih uvoznika u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz Brazila nije bio predviđen.

Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz NRK-a

(17)

Od 12 poznatih kineskih proizvođača dva su dostavila odgovor na upitnik za odabir uzorka. S obzirom na ograničen broj društava koja surađuju odabir uzorka nije bio potreban.

Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(18)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje i proizvodnje. Uzorak se sastojao od šest proizvođača iz Unije i njihovih povezanih društava s obzirom na to da je na početku ispitnog postupka unutarnja struktura grupe bila nejasna u pogledu funkcija proizvodnje i preprodaje dotičnog proizvoda. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su više od 70 % ukupne proizvodnje u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe na privremeni uzorak. Unutar zadanog roka nisu primljene nikakve primjedbe i stoga je privremeni uzorak potvrđen. Uzorak se smatra reprezentativnim za industriju Unije.

(19)

U ožujku 2015. jedan od proizvođača iz Unije u uzorku prodao je cijelu svoju djelatnost uključujući opremu, prava, dozvole, obveze prema zaposlenicima i postojeće ugovore novom društvu. Budući da je do te promjene došlo nakon razdoblja ispitnog postupka ona nije relevantna za ispitni postupak u skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe.

Odabir uzorka nepovezanih uvoznika

(20)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(21)

S četrnaest poznatih uvoznika/korisnika stupilo se u kontakt u početnoj fazi te su pozvani da objasne svoju djelatnost i, prema potrebi, popune obrazac o odabiru uzorka koji je priložen uz Obavijest o pokretanju postupka.

(22)

Na obrazac o odabiru uzorka odgovorilo je pet društava. Od njih su četiri društva bili namatači, tj. industrijski korisnici koji su dotični proizvod uvozili radi daljnje prerade prije ponovne prodaje, a jedan je bio trgovac koji, međutim, nije uvozio dotični proizvod tijekom razmatranog razdoblja. Zbog ograničenog broja društava koja su odgovorila na obrazac o odabiru uzorka, odabir uzorka nije bio opravdan.

(23)

Javila su se druga dva korisnika. Njima je poslan upitnik za korisnike.

Upitnici i suradnja

(24)

Komisija je tražila i provjerila sve podatke koje je smatrala nužnima za potrebe utvrđivanja dampinga, nastale štete i interesa Unije.

(25)

Komisija je poslala upitnike na šest proizvođača iz Unije u uzorku i njihova povezana društva, dva brazilska proizvođača izvoznika i dva kineska proizvođača izvoznika, jednog trgovca i šest prethodno navedenih korisnika utvrđenih u Uniji.

(26)

Odgovori na upitnik primljeni su od svih proizvođača iz Unije u uzorku te od tri korisnika.

(27)

Na upitnik su odgovorila dva kineska proizvođača izvoznika i jedan brazilski proizvođač. Drugi brazilski proizvođač prvotno je izrazio svoj interes za suradnju u ispitnom postupku, ali nije odgovorio na upitnik. Stoga je tom društvu poslano pismu o namjeri Komisije da primijeni članak 18. Osnovne uredbe. Društvo je odgovorilo da neće ispuniti upitnik, ali da će njegove stavove zastupati Brazilsko udruženje proizvođača aluminija (Associação Brasileira do Aluminió, „ABAL”). Osim toga, pisani podnesci primljeni su od ABAL-a.

Posjeti radi provjere

(28)

Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

 

Proizvođači iz Unije:

Aluminiumfolie Merseburg GmbH, Merseburg, Njemačka

Alcomet AD, Šumen, Bugarska

Eurofoil Luxemburg SA, Dudelange, Luksemburg i njegovo povezano društvo Eurofoil France SAS, Rugles, Francuska

Hydro Aluminium Slim S.p.a., Cisterna di Latina, Italija

Impol d.o.o., Maribor, Slovenija

Symetal S.A., Atena, Grčka

 

Korisnici:

Cofresco Frischhalteprodukte GmbH & Co KG, Minden, Njemačka

Sphere Group, Pariz, Francuska

 

Proizvođač izvoznik iz Brazila:

Companhia Brasileira de Aluminio (CBA), São Paulo, Brazil

 

Proizvođači izvoznici iz NRK-a:

Zhenjiang Dingsheng Aluminium Industries Joint-Stock Limited Company, Zhenjiang, NRK i njegova povezana društva Hangzhou Five Star Aluminium Company, Hangzhou, NRK; Hangzhou Dinsheng Import & Export, Hangzhou, NRK i Dingsheng Aluminium Industries (Hong Kong) Trading Co, Hong Kong.

Nanshan Light Alloy co. Ltd., Yantai, NRK

 

Proizvođači iz zemlje tržišnoga gospodarstva:

Assan Alüminyum San. ve Tic. A.S, Istanbul, Turska

Panda Aluminium Inc. Co., Ankara, Turska

B.   DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

1.   Dotični proizvod

(29)

Dotični je proizvod aluminijska folija debljine ne manje od 0,008 mm i ne veće od 0,018 mm, bez podloge, samo valjane i dalje neobrađene, u svitcima širine ne veće od 650 mm i mase veće od 10 kg („veliki svitci”), podrijetlom iz Brazila i NRK-a, koja je trenutačno obuhvaćena oznakom KN ex 7607 11 19 (oznaka TARIC 7607111910) („dotični proizvod”). Dotični proizvod uobičajeno je poznat po nazivom „aluminijska folija za domaćinstvo”.

(30)

Aluminijska folija za domaćinstvo proizvodi se od čistog aluminija koji se najprije lijeva u debele trake (debljine nekoliko milimetara, tj. do 1 000 puta deblje od dotičnog proizvoda) i zatim valja u različitim fazama do željene debljine. Nakon valjanja folija se obrađuje termičkim procesom žarenja i na kraju namotava na kolutove (svitke).

(31)

Te kolutove aluminijske folije za domaćinstvo poduzeća za obradu na kraju proizvodnog lanca, tzv. namatači, zatim namotavaju u manje svitke. Dobiveni proizvod (tj. svitci za široku potrošnju koji nisu dotični proizvod) upotrebljava se za višenamjensko kratkotrajno umatanje, uglavnom u domaćinstvima, pripremi i dostavi hrane i pića te maloprodaji hrane i cvijeća.

2.   Istovjetni proizvod

(32)

Ispitnim postupkom se pokazalo da dotični proizvod, proizvod koji se proizvodi i prodaje na brazilskim i kineskim domaćim tržištima, proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu u Turskoj, koja je služila kao analogna zemlja, te proizvod koji u Uniji proizvodi i prodaje industrija Unije imaju jednaka osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te jednake osnovne namjene.

(33)

Komisija je stoga zaključila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

C.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

(34)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će zbog isteka postojećih mjera doći do nastavka ili ponavljanja dampinga iz Brazila i NRK-a.

1.   Brazil

(35)

Jedan proizvođač iz Brazila surađivao je u ispitnom postupku. Prije uvođenja početnih mjera proizvođač je predstavljao 100 % izvoza aluminijske folije za domaćinstvo iz Brazila u Uniju.

1.1.   Izostanak izvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

(36)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije bilo izvoza aluminijske folije za domaćinstvo iz Brazila u Uniju. Stoga ne postoji vjerojatnost nastavka dampinga iz Brazila. Procjena je stoga bila ograničena na vjerojatnost ponavljanja dampinga na temelju izvoznih cijena prema ostalim trećim zemljama.

1.2.   Vjerojatnost ponavljanja dampinga

(37)

Komisija je analizirala postoji li vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjera. Pritom su analizirani sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Brazilu, izostanak dampinga iz Brazila na ostala tržišta i privlačnost tržišta Unije.

1.2.1.   Proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Brazilu

(38)

Za iskorištenost kapaciteta brazilskog proizvođača koji surađuje utvrđeno je da premašuje 90 %, a za neiskorišteni rezervni kapacitet da iznosi 3 000 tona godišnje. To iznosi jednako kao 6 % proizvodnje industrije Unije te 3 % potrošnje u Uniji. Stoga je zaključeno da ne postoji znatan rezervni kapacitet koji bi se mogao usmjeriti na tržište Unije u slučaju isteka mjera protiv Brazila.

(39)

Ostala dva poznata brazilska proizvođača nisu surađivala u ispitnom postupku te se njihovi rezervni kapaciteti stoga nisu mogli provjeriti. U studiji koju su dostavili podnositelji zahtjeva procijenjeno je da zajednički kapacitet za aluminijske folije ostala dva proizvođača iznosi 58 000 tona za sve vrste aluminijskih folija zajedno, što je jednako ukupnom kapacitetu brazilskog proizvođača koji surađuje. Smatra se da nije vjerojatno da bi ta dva proizvođača imala znatan rezervni kapacitet koji bi bio usmjeren na tržište Unije u slučaju isteka mjera protiv Brazila: nisu izvozili u Uniju, niti tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije niti prije uvođenja početnih mjera.

1.2.2.   Izostanak dampinga iz Brazila na ostala tržišta

(40)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije brazilski proizvođač koji surađuje izvozio je jednom kupcu u SAD-u. Taj izvoz predstavljao je 68 % ukupnog brazilskog izvoza aluminijske folije za domaćinstvo u SAD u 2013., što proizvođača koji surađuje čini najvećim brazilskim izvoznikom aluminijskih folija. Taj je izvoz predstavljao 33 % cjelokupnog brazilskog izvoza aluminijske folije za domaćinstvo u 2013. Za taj je izvoz utvrđeno da nije bilo dampinga usporedbom izvozne cijene s uobičajenom vrijednošću Brazilu. Izostanak dampinga utvrđen je metodologijom navedenom u nastavku.

1.2.2.1.   Uobičajena vrijednost

(41)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je najprije ispitala je li ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima koju je ostvario proizvođač iz Brazila koji surađuje bio reprezentativan u usporedbi s ukupnim obujmom izvoza, odnosno je li ukupni obujam te domaće prodaje predstavljao najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje dotičnog proizvoda iz Brazila. Na temelju toga utvrđeno je da je domaća prodaja u Brazilu bila reprezentativna.

(42)

Komisija je potom ispitala može li se za domaću prodaju istovjetnog proizvoda smatrati da je izvršena u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno utvrđivanjem udjela profitabilne domaće prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Utvrđeno je da je domaća prodaja izvršena u uobičajenom tijeku trgovine.

(43)

Uobičajena vrijednost stoga se temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni koja je izračunana kao ponderirana prosječna cijena profitabilne domaće prodaje ostvarene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

1.2.2.2.   Određivanje izvozne cijene

(44)

Izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe na temelju izvoznih cijena stvarno plaćenih ili naplativih prvom nezavisnom kupcu.

1.2.2.3.   Usporedba

(45)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena proizvođača izvoznika koji surađuje uspoređene su na temelju cijena franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe izvršene su odgovarajuće prilagodbe za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena.

(46)

Na temelju toga učinjene su prilagodbe za razlike u fizičkim svojstvima, troškove prijevoza, prekooceanskog prijevoza i osiguranja, troškove rukovanja, utovara i popratne troškove, troškove pakiranja, troškove kredita, popuste i provizije u svim slučajevima u kojima se pokazalo da utječu na usporedivost cijena.

1.2.2.4.   Dampinška marža

(47)

Na temelju toga Komisija je utvrdila da u izvozu u SAD nije bio prisutan damping.

(48)

Komisija stoga smatra da nije vjerojatno da bi proizvođači izvoznici iz Brazila prodavali dotični proizvod na tržištu Unije po dampinškim cijenama u slučaju stavljanja postojećih mjera izvan snage.

1.2.3.   Privlačnost tržišta Unije

(49)

Cijene su na brazilskom domaćem tržištu privlačne, što dokazuje činjenica da se velika većina proizvodnje proda na domaćem tržištu. Ta je domaća prodaja profitabilna. Razine cijena u Brazilu slične su cijenama na tržištu Unije.

(50)

Stoga se ne očekuje da će se, ako mjere isteknu, brazilski izvoz na tržište Unije znatno povećati zbog sniženja cijena proizvođača iz Unije.

1.2.4.   Tvrdnje zainteresiranih strana koje se odnose na vjerojatnost ponavljanja dampinga iz Brazila

(51)

Dvije zainteresirane strane, ABAL i CBA, tvrdile su da ne postoji vjerojatnost ponavljanja dampinga iz Brazila zbog sljedećih razloga:

i.

izostanak brazilskog izvoza dotičnog proizvoda na tržište Unije;

ii.

Brazil je nedavno postao neto uvoznik aluminija umjesto da je neto izvoznik zbog povećane domaće potražnje u Brazilu;

iii.

povećanje troškova proizvodnje zbog povećanih troškova sirovine i električne energije, što je rezultiralo padom konkurentnosti brazilskih proizvoda;

iv.

izostanak masivnog izvoza aluminijske konverterske folije iz Brazila u Uniju, sličnog proizvoda koji ne podliježe antidampinškim mjerama;

v.

prisutnost povezanih društava koja već imaju poslovni nastan u Uniji, odgovornih za opsluživanje tržišta Unije, umjesto da se oslanja na izvoz iz Brazila;

vi.

izostanak rezervnih kapaciteta i smanjenje proizvodnje u Brazilu te mala vjerojatnost preusmjeravanja ili povećanja kapaciteta koja proizlazi iz toga;

vii.

razlika u fizičkim svojstvima između proizvoda koji se prodaju na domaćem tržištu i proizvoda koji se izvoze.

(52)

U pogledu prve tvrdnje, izostanak brazilskog izvoza u Uniju potvrđen je ispitnim postupkom. Međutim, Komisija smatra da su postojeće antidampinške mjere možda razlog izostanka izvoza. Izostanak izvoza stoga nije sam po sebi dostatan dokaz na temelju kojeg se može zaključiti da ne postoji rizik od ponavljanja dampinga.

(53)

U pogledu druge tvrdnje, status Brazila kao neto uvoznika primarnog aluminija od 2014. potvrđen je ispitnim postupkom. Povećanje domaće potražnje u Brazilu isto je tako potvrđeno: od 2009. do 2013. domaća potrošnja svih aluminijskih proizvoda povećala se za 48 %, a potrošnja aluminijskih folija za 24 %. Međutim, zainteresirane strane nisu dostavile dokaze o tome da bi zbog ove činjenice nužno nestao rizik od ponavljanja dampinga. Unatoč tome, povećana domaća potražnja u Brazilu smatrala se čimbenikom koji povećava privlačnost domaćeg tržišta pri analizi privlačnosti tržišta Unije, kako je prethodno objašnjeno.

(54)

U pogledu treće tvrdnje, ispitnim postupkom potvrđene su više cijene na domaćem tržištu, no to nije bilo dostatno kako bi se zaključilo da se damping ne bi mogao ponoviti zbog visokih domaćih cijena.

(55)

U pogledu četvrte tvrdnje, zainteresirane strane nisu dostavile dokaze o tome da bi ponašanje u vezi s jednim proizvodom moglo biti upotrijebljeno za predviđanje ponašanja u vezi s drugim proizvodom. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(56)

U pogledu pete tvrdnje, ispitnim postupkom potvrđeno je da postoje povezana društva brazilskih proizvođača koji ne surađuju, a imaju poslovni nastan u Uniji. Međutim, kako niti jedno od tih društava nije surađivalo u ispitnom postupku, nije bilo moguće utvrditi proizvode li ona doista istovjetni proizvod kojim opskrbljuju tržište Unije. Stoga ova tvrdnja nije mogla biti provjerena.

(57)

U pogledu šeste tvrdnje, ispitnim postupkom potvrđen je izostanak znatnog rezervnog kapaciteta. To je razmotreno pri procjeni proizvodnog kapaciteta i rezervnog kapaciteta u Brazilu, kako je prethodno objašnjeno.

(58)

U pogledu sedme tvrdnje, razlike u fizičkim svojstvima propisno su uzete u obzir pri usporedbi uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena, kako je prethodno objašnjeno.

1.2.5.   Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga iz Brazila

(59)

Ispitnim postupkom pokazalo se da je rezervni kapacitet u Brazilu koji bi se mogao usmjeriti na tržište Unije u slučaju isteka mjera protiv Brazila ograničen. Primjena dampinških praksi na ostala tržišta nije utvrđena. Privlačnost tržišta Unije brazilskim proizvođačima smatra se ograničenom s obzirom na visoku privlačnost njihova domaćeg tržišta te sličnost razina cijena.

(60)

S obzirom na navedeno, smatra se da nije vjerojatno da bi se ponovio damping iz Brazila u slučaju isteka mjera.

(61)

Posljedično, postupak je potrebno prekinuti za uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz Brazila.

2.   NRK

(62)

Dva proizvođača iz NRK-a surađivala su u ispitnom postupku. Prvotno su naveli 4 264 tone uvoza u Uniju, što bi prema podacima Eurostata odgovaralo iznosu od 250 % do 350 % ukupnog kineskog uvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Tijekom ispitnog postupka za obujam izvoza utvrđeno je da iznosi između 900 i 1 100 tona za prvog proizvođača, što odgovara od 53 % do 90 % ukupnog izvoza iz NRK-a u Uniju. Većina tog izvoza izvršena je u okviru režima unutarnje proizvodnje te on, stoga, nije podlijegao antidampinškim ili carinskim pristojbama. Za drugog proizvođača utvrđeno je da nije izvozio dotični proizvod u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

2.1.   Odabir analogne zemlje i izračun uobičajene vrijednosti

(63)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je pozvala sve zainteresirane strane da dostave svoje primjedbe na njezin prijedlog da se Turska upotrijebi kao treća zemlja tržišnoga gospodarstva za potrebe određivanja uobičajene vrijednosti u pogledu NRK-a. U početnom ispitnom postupku za analognu zemlju odabrana je Turska.

(64)

Jedna zainteresirana strana izrazila je rezerve u vezi s prijedlogom da se Turska upotrijebi te je predložila Južnu Afriku kao alternativnu analognu zemlju, tvrdeći da bi Južna Afrika bila prikladnija jer bi se struktura troškova turskih proizvođača razlikovala od kineske struktura troškova te da je Turska uvela antidampinške pristojbe od 22 % protiv kineskog uvoza svih vrsta aluminijske folije u srpnju 2014.

(65)

Uz prijedloge zainteresiranih strana i sama je Komisija nastojala utvrditi odgovarajuću analognu zemlju. Kao dodatne potencijalne analogne zemlje utvrdila je Indiju, Japan, Južnu Koreju, Ujedinjene Arapske Emirate, SAD i Tajvan zbog njihovog velikog obujma proizvodnje aluminijskih folija. Međutim, utvrđeno je da Japan, SAD i Tajvan proizvode tanje aluminijske folije, ali ne dotični proizvod.

(66)

Zahtjevi za suradnju poslani su poznatim proizvođačima u Indiji, Južnoj Africi, Južnoj Koreji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Turskoj. Suradnju su prihvatila samo dva proizvođača izvoznika iz Turske. Proizvođači iz ostalih potencijalnih analognih zemalja nisu dostavili odgovor.

(67)

Za Tursku je utvrđeno da je važan proizvođač aluminijske folije, da ima otvoreno tržište te da nema iskrivljenja u vezi s cijenama sirovine ili energenata. Za postupke proizvodnje u Turskoj i NRK-u utvrđeno je da su slični. Turska je odabrana kao analogna zemlja kako bi se odredila uobičajena vrijednost za NRK u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe,a posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorima dvaju društava koja surađuju.

(68)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe najprije je ispitano je li ukupni obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima koju su ostvarili proizvođači iz Turske koji surađuju bio reprezentativan u usporedbi s ukupnim obujmom izvoza u Uniju, odnosno je li ukupni obujam te domaće prodaje predstavljao najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje dotičnog proizvoda u Uniju. Na temelju toga utvrđeno je da je domaća prodaja u analognoj zemlji bila reprezentativna.

(69)

Ispitano je i može li se domaća prodaja istovjetnog proizvoda smatrati izvršenom u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno utvrđivanjem udjela profitabilne domaće prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Za domaću prodaju jednog od proizvođača utvrđeno je da je izvršena u uobičajenom tijeku trgovine, dok se profitabilnost prodaje drugog proizvođača nije mogla utvrditi zbog nedostatka detaljnih podataka troškovnog računovodstva.

(70)

Uobičajena vrijednost drugog proizvođača nije se mogla izračunati u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe zbog nedostatka detaljnih podataka troškovnog računovodstva.

(71)

Uobičajena vrijednost stoga se temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni prvog proizvođača, koja je izračunana kao ponderirana prosječna cijena profitabilne domaće prodaje ostvarene tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(72)

Jedan kineski proizvođač tvrdio je da uobičajena vrijednost ne može biti valjano izračunana na temelju domaće prodaje samo jednog turskog proizvođača. Štoviše, kineski proizvođač naglasio je da je zbog povjerljive prirode poslovnih podataka turskog proizvođača nemoguće procijeniti ili potkrijepiti dobivenu dampinšku maržu.

(73)

Upotreba podataka jednog proizvođača iz analogne zemlje u skladu je sa sudskom praksom Suda Europske unije prema kojoj se takve cijene mogu koristiti ako su one rezultat stvarnog tržišnog natjecanja na domaćem tržištu. Kako je navedeno u prethodnim uvodnim izjavama 68. i 69., postoji nekoliko domaćih turskih proizvođača, a i Turska je uvoznik aluminijskih folija. Stoga, Komisija smatra da su cijene na turskom tržištu rezultat stvarnog tržišnog natjecanja te da ne postoji element koji upućuje na to da se cijene jednog proizvođača ne mogu koristiti za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. U pogledu poslovnih podataka, Komisija mora štititi povjerljivost podataka koje su strane dostavile te stoga ne može kineskom proizvođaču otkriti tržišno osjetljive informacije u vezi s turskim proizvođačem. Tvrdnje navedenog kineskog izvoznika se stoga moraju odbiti

2.2.   Određivanje izvozne cijene

(74)

Izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe na temelju izvoznih cijena stvarno plaćenih ili naplativih prvim nezavisnim kupcima.

(75)

Jedan kineski proizvođač naglasio je da je njegova stopa povrata PDV-a pogrešno izračunana. Izračun je u skladu s time izmijenjen te je Komisija ponovno objavila revidirani nalaz dotičnom proizvođaču.

2.3.   Usporedba

(76)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena proizvođača izvoznika koji surađuje uspoređene su na temelju cijena franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe izvršene su odgovarajuće prilagodbe za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena.

(77)

Na temelju toga učinjene su prilagodbe za troškove prijevoza, prekooceanskog prijevoza i osiguranja, troškove rukovanja, utovara i popratne troškove, troškove pakiranja, troškove kredita, popuste i provizije u svim slučajevima u kojima se pokazalo da utječu na usporedivost cijena.

(78)

Jedan kineski proizvođač tvrdio je da uobičajena uvozna pristojba od 7,5 % u Turskoj povećava domaće cijene za isti iznos te da je to potrebno prilagoditi kako bi usporedba bila primjerena. Kineski proizvođač tvrdio je i da prilagodba za troškove pakiranja nije opravdana jer se troškovi pakiranja odnose na sve proizvođače gdje god imali poslovni nastan.

(79)

Komisija je istaknula da i u Kini postoje uvozne pristojbe za aluminijske folije. Stoga, čini se da usporedba nije iskrivljena zbog postojanja slične uvozne pristojbe u Turskoj. Osim toga, čak i kad bi prilagodba za uvoznu pristojbu bila odobrena, time se ne bi promijenila činjenica da postoji znatan damping od strane kineskih izvoznika na tržište Unije. U pogledu troškova pakiranja, učinjena je prilagodba za kineske izvozne cijene i turske domaće cijene kako bi se neutralizirale sve razlike u pakiranju. Posljedično, prilagodba troška pakiranja ne može uzrokovati iskrivljavanje u usporedbi. Stoga se te tvrdnje moraju odbiti.

2.4.   Dampinška marža

(80)

Kao što je predviđeno člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda iz analogne zemlje uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda.

(81)

Na temelju toga, ponderirana prosječna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznosi:

Društvo

Dampinška marža

Zhenjiang Dingsheng Aluminium Industries Joint-Stock Limited Company, Zhenjiang, NRK

28,1 %

2.5.   Vjerojatnost nastavka dampinga iz NRK

(82)

Slijedom nalaza o postojanju dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije Komisija je ispitala vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizirani su sljedeći dodatni elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u, damping iz NRK-a na ostala tržišta i privlačnost tržišta Unije.

2.5.1.   Proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u

(83)

Za iskorištenost kapaciteta dva kineska proizvođača koji surađuju utvrđeno je da iznose 85 % i 90 %. Za ta dva proizvođača utvrđeno je da rezervni kapacitet iznosi 50 000 tona. To iznosi jednako kao ukupna proizvodnja industrije Unije te više od 50 % potrošnje u Uniji. Nadalje, jedno od društava koje surađuje bilo je u postupku izgradnje 40 000 tona dodatnog kapaciteta za valjanje folije. Stoga je zaključeno da postoji znatan rezervni kapacitet koji bi se, barem djelomično, mogao usmjeriti na tržište Unije u slučaju isteka mjera protiv NRK-a.

(84)

Ostali poznati kineski proizvođači nisu surađivali u ispitnom postupku te njihovi rezervni kapaciteti stoga nisu mogli biti provjereni. U studiji koju su dostavili podnositelji zahtjeva procijenjeno je da je zajednički kapacitet za aluminijske folije ostalih kineskih proizvođača koji ne surađuju otprilike deset puta veći od zajedničkog kapaciteta dva proizvođača koji surađuju. U studiji je procijenjeno da je ukupni kineski proizvodni kapacitet za sve vrste aluminijske folije veći od ukupne domaće potrošnje u Kini za 450 000 tona. U studiji se isto tako predviđa da će kineski proizvodni kapacitet nastaviti rasti s 2,5 milijuna tona u 2014. na 2,8 milijuna tona u 2018. te da nije vjerojatno da će rast kineske domaće potrošnje s 2,1 milijuna tona na 2,4 milijuna tona u istom razdoblju biti dostatan da u potpunosti apsorbira rastući kapacitet. Stoga se smatra vjerojatnim da će među proizvođačima koji ne surađuju postojati dodatni rezervni kapacitet koji bi se mogao, barem djelomično, usmjeriti na tržište Unije u slučaju isteka mjera protiv NRK-a.

(85)

Jedan kineski proizvođač, iako nije osporavao nalaze u vezi s obujmima rezervnog kapaciteta, tvrdio je da je nerealno pretpostaviti da bi se cijeli rezervni kapacitet usmjerio na tržište Unije.

(86)

Komisija smatra, u skladu sa svojim procjenama u uvodnim izjavama 84. i 97., da bi se rezervni kapacitet mogao, barem djelomično, usmjeriti na tržište Unije. Uvodna izjava 83. je u skladu s time izmijenjena.

2.5.2.   Damping iz NRK-a na ostala tržišta

(87)

Za izvozne cijene na ostalima tržištima tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije jednog kineskog proizvođača koji surađuje (s time da su glavna izvozna odredišta bili Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, SAD, Egipat i Indija) utvrđeno je da su ispod uobičajene vrijednosti utvrđene u prethodnim uvodnim izjavama 63. do 71. te da su stoga dampinške. Izvozne cijene na ostalim tržištima drugog kineskog proizvođača nije bilo moguće prikupiti.

(88)

S obzirom na postojanje dampinga na ostala tržišta Komisija zaključuje da proizvođač izvoznik iz NRK-a prodaje dotični proizvod trećim zemljama po dampinškim cijenama. Komisija stoga smatra da je vjerojatno da bi u slučaju stavljanja postojećih mjera izvan snage proizvođači izvoznici iz NRK-a isto tako prodavali dotični proizvod po dampinškim cijenama na tržištu Unije.

(89)

Jedan kineski proizvođač tvrdio je da nalaz o dampingu u izvozu na druga tržišta nije bitan budući da je opseg revizije ograničen na tržište Unije, a ne na svjetsko tržište. Prema kineskom proizvođaču, usporedba cijena između tržišta nije prikladna budući da se strukture cijena u drugim dijelovima svijeta mogu razlikovati. Nadalje, prisutnost izvoza iz Unije na tim istim tržištima isto je tako potrebno usporediti, što bi moglo rezultirati nalazom o tome da su domaće cijene Unije previsoke.

(90)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 82., Komisija je u obzir uzela nekoliko pokazatelja za procjenu vjerojatnosti dampinga na tržište Unije. Komisija smatra da postoji veća vjerojatnost da će izvoznici koji vrše damping na drugim tržištima isto tako vršiti damping i u Uniji, u usporedbi s izvoznicima koji ne vrše damping na drugim tržištima. Zbog ovog razloga ovo je relevantan pokazatelj za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka dampinga. Stoga se ta tvrdnja mora odbiti.

(91)

Tvrdnja koja se odnosi na ponašanje proizvođača iz Unije u vezi s izvozom obrađena je u uvodnoj izjavi 171.

2.5.3.   Privlačnost tržišta Unije

(92)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 114. u nastavku, ispitnim postupkom pokazalo se da bi kineski uvoz izvršen pod uobičajenim režimom uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u prosjeku snizio cijene industrije Unije za 12,2 % u izostanku antidampinških mjera. Štoviše, utvrđeno je da je kineski uvoz izvršen u okviru režima unutarnje proizvodnje, koji stoga ne podliježe antidampinškim ili carinskim pristojbama i koji je činio oko 75 % kineskog uvoza, snizio prodajne cijene industrije Unije za 18 %. Kineske cijene isto su tako niže od izvoznih cijena bilo koje druge zemlje u Uniju. Te razlike u cijeni ukazuju na privlačnost tržišta Unije i sposobnost kineskih izvoznika da budu konkurentni s obzirom na cijenu u slučaju stavljanja mjera izvan snage.

(93)

Stoga se može opravdano očekivati da će se, u slučaju stavljanja mjera izvan snage, znatan dio trenutačnog kineskog izvoza preusmjeriti prema Uniji.

(94)

Vrijedi prisjetiti se da je početnim ispitnim postupkom, prije uvođenja početnih mjera, utvrđeno da je kineski tržišni udjel na tržištu Unije iznosio 30,72 %. Stoga se može očekivati da će, ako mjere isteknu, kineski izvoz, koji trenutačno obuhvaća 2 % tržišta Unije, znatno porasti kako bi se vratio izgubljeni tržišni udjel u Uniji.

(95)

Jedan kineski proizvođač tvrdio je da je malo sniženje dio uobičajenog mehanizma određivanja cijena kad god se strani proizvođači natječu s domaćim proizvođačima. Sniženje cijene od 12,2 % ne bi bilo nerazumno te ne bi izazvalo poteškoće proizvođačima iz Unije.

(96)

Nalaz o sniženju sam po sebi ne dovodi do zaključka o nepoštenom ponašanju izvoznika. Međutim, utvrđena marža sniženja je u ovom slučaju ukazala na vjerojatne razine cijena kineskog uvoza u slučaju isteka mjera te na njegov kapacitet za preuzimanje tržišnog udjela u Uniji na štetu industrije Unije. Osim toga, utvrđeno je da bi taj uvoz vjerojatno bio dampinški. Argument da razina sniženja cijene od 12,2 % ne bi bila nerazumna nije bio bitan u ovom kontekstu te je stoga odbijen.

2.5.4.   Zaključak o vjerojatnosti nastavka dampinga iz NRK-a

(97)

Ispitnim postupkom pokazalo se da je kineski uvoz nastavio ulaziti na tržište Unije po dampinškim cijenama sa znatnim dampinškim maržama. Pokazalo se i da je rezervni kapacitet proizvodnje dotičnog proizvoda u NRK-u znatan u usporedbi s potrošnjom u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Vjerojatno je da bi se u slučaju isteka mjera protiv NRK-a taj rezervni kapacitet usmjerio, barem djelomično, na tržište Unije.

(98)

Osim toga, izvoz iz NRK-a u treće zemlje izvršen je po dampinškim cijenama. Ponašanje kineskog izvoza u vezi s određivanjem cijena na tržištima trećih zemalja pokazuje vjerojatnost nastavka dampinga na tržištu Unije u slučaju isteka mjera.

(99)

Nadalje, privlačnost tržište Unije u pogledu cijena upućuje na rizik od preusmjeravanja kineskog izvoza prema tržištu Unije u slučaju isteka mjera koje su na snazi.

(100)

S obzirom na navedeno, postoji vjerojatnost da će se, u slučaju isteka mjera, kineski dampinški uvoz dotičnog proizvoda znatno povećati ako mjere koje su na snazi isteknu.

D.   DEFINICIJA INDUSTRIJE UNIJE

(101)

Istovjetni proizvod proizvodilo je dvanaest poznatih proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Oni predstavljaju „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(102)

Procijenjeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosila 47 349 tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju statističkih podataka Eurostata, provjerenih odgovora na upitnik proizvođača iz Unije u uzorku i procijenjenih podataka koji se odnose na proizvođače koji nisu u uzorku, a koje su dostavili podnositelji zahtjeva. Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 18., proizvođači iz Unije odabrani u uzorku predstavljali su više od 70 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

E.   STANJE NA TRŽIŠTU UNIJE

1.   Uvodne napomene

(103)

Podatke o proizvodnji, proizvodnom kapacitetu, obujmu prodaje, zaposlenosti i obujmu izvoza koji se odnose na cijelu industriju Unije za razmatrano razdoblje dostavili su podnositelji zahtjeva. Podaci su procijenjeni, dostavljeni u najvećem i najmanjem mogućem rasponu te raščlanjeni u dvije kategorije: proizvođači iz Unije u uzorku i proizvođači iz Unije koji nisu u uzorku. Za proizvođače iz Unije u uzorku Komisija je upotrijebila stvarne provjerene podatke koje su ta društva dostavila u svojim odgovorima na upitnik. Za proizvođače iz Unije koji nisu u uzorku upotrijebljeni su podaci koje su dostavili podnositelji zahtjeva. Te su procjene stavljene na raspolaganje zainteresiranim stranama kako bi dostavile primjedbe. Međutim, nisu primljene nikakve primjedbe.

2.   Potrošnja u Uniji

(104)

U ovom ispitnom postupku upotrijebljeni su podaci o potrošnji u Uniji koji su bili utvrđeni i objavljeni u usporednom ispitnom postupku. Utvrđeni su na temelju ukupnog procijenjenog obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije i ukupnog obujma uvoza na temelju podataka Eurostata, ispravljenih, prema potrebi, na temelju provjerenih podataka koje je dostavio proizvođač izvoznik iz usporednog ispitnog postupka koji se odnosio na uvoz iz Rusije i odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku.

(105)

Budući da u Rusiji postoji samo jedan proizvođač izvoznik, sve brojke koje se odnose na tog izvoznika bilo je potrebno navesti u obliku raspona radi povjerljivosti. Štoviše, kako bi se izbjegla mogućnost da se ruski obujam uvoza izračuna metodom odbitka, bilo je potrebno koristiti raspone za obujme potrošnje i uvoza iz ostalih trećih zemalja.

(106)

Na temelju toga potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Potrošnja aluminijske folije za domaćinstvo u Uniji (u tonama)

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Potrošnja u Uniji

[71 300 – 82 625]

[74 152 – 92 540]

[84 847 – 108 239]

[83 421 – 105 760]

Indeks (2011. = 100)

100

[104 – 112]

[119 – 131]

[117 – 128]

Izvor: podaci o potrošnji objavljeni u usporednom ispitnom postupku na temelju podataka Eurostata, odgovori na upitnik i podaci koje su dostavili podnositelji zahtjeva.

(107)

Potrošnja u Uniji povećala se od 2011. do 2013., ali se smanjila od 2013. do razdoblja ispitnog postupka revizije. Potrošnja se tijekom razmatranog razdoblja općenito povećala od 17 % do 28 %. Povećanje potrošnje od 2011. do razdoblja ispitnog postupka uglavnom odražava povećanje uvoza iz Rusije i ostalih trećih zemalja, dok se prodaja industrije Unije na tržištu Unije samo malo povećala (vidjeti uvodnu izjavu 134.).

3.   Obujam, cijene i tržišni udjel uvoza iz NRK-a

(108)

Budući da se ispitnim postupkom utvrdilo da nema vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga iz Brazila (vidjeti uvodnu izjavu 60.), analiza obujma, cijena i tržišnog udjela uvoza ograničena je na uvoz iz NRK-a. Komisija je utvrdila obujam i cijene uvoza iz NRK-a na temelju podataka Eurostata.

(a)   Obujam i tržišni udjel uvoza iz NRK-a

(109)

Uvoz u Uniju iz NRK-a razvijao se kako slijedi:

Tablica 2.

Obujam i tržišni udjel uvoza iz NRK-a

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

NRK

Obujam uvoza pod uobičajenim režimom uvoza (u tonama)

[2 000 – 2 300]

[200 – 400]

[150 – 350]

[300 – 400]

Obujam uvoza pod uvoznim režimom unutarnje proizvodnje (u tonama)

[800 – 1 000]

[700 – 1 000]

[950 – 1 300]

[900 – 1 300]

Ukupni obujam uvoza (svi režimi) (u tonama)

[2 843 – 3 205]

[967 – 1 378]

[1 137 – 1 603]

[1 222 – 1 699]

Indeks (2011. = 100)

100

[34 – 43]

[40 – 50]

[43 – 53]

Tržišni udjel

4 %

1 %

1 %

2 %

Izvor: podaci Eurostata.

(110)

Obujam uvoza iz NRK-a smanjio se tijekom razmatranog razdoblja od 47 % do 57 %, uz odgovarajuće smanjenje tržišnog udjela s 4 % na 2 %, odnosno smanjenje od 2 postotna boda. Obujam i tržišni udjel uvoza iz NRK-a ostali su na niskim razinama tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(b)   Cijene uvoza i sniženje cijena

(111)

U tablici u nastavku teksta prikazana je prosječna cijena dampinškog uvoza.

Tablica 3.

Prosječna cijena dampinškog uvoza

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

NRK

Prosječna cijena (EUR/tona)

2 251

2 417

2 306

2 131

Indeks (2011. = 100)

100

107

102

95

Izvor: podaci Eurostata.

(112)

Prosječne cijene uvoza iz NRK-a smanjile su se tijekom razmatranog razdoblja s 2 251 EUR/tona na 2 131 EUR/tona, to jest, zabilježeno je smanjenje od oko 5 %. Cijene kineskog uvoza bile su u prosjeku niže od prodajnih cijena industrije Unije na tržištu Unije i cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(113)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije oko 75 % kineskog uvoza, što predstavlja tržišni udjel od više od 1 %, izvršeno je u okviru režima unutarnje proizvodnje te stoga nije podlijegao antidampinškim ili carinskim pristojbama. Utvrđeno je da snižava prodajne cijene industrije Unije za 18 %. U pogledu proizvođača izvoznika koji surađuje, koji je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije predstavljao oko 53 % do 90 % kineskog uvoza te ostvario 98 % svog uvoza u okviru režima unutarnje proizvodnje, utvrđena je marža sniženja u rasponu od 15 % do 18 %.

(114)

Preostalih 25 % kineskog uvoza izvršeno je u okviru uobičajenog režima uvoza. Kada se kineskim CIF cijenama dodaju carinske i antidampinške pristojbe, kineske cijene izračunane za taj uvoz bile su u prosjeku više nego prodajne cijene industrije Unije na tržištu Unije te je stoga nastalo negativno sniženje (– 12,5 %). Međutim, kada se uvozne cijene razmotre bez antidampinških pristojbi nastaje sniženje od 12,2 %.

(115)

Pri razmatranju cjelokupnog kineskog uvoza, bez obzira na režim uvoza te uz dodavanje primjenjivih carinskih i antidampinških pristojbi CIF cijenama uvoza izvršenog u okviru uobičajenog režima, utvrđeno je da kineske cijene u prosjeku snižavaju prodajne cijene industrije Unije za 10,2 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(116)

Jedan kineski proizvođač tvrdio je da je marža sniženja od 18 % utvrđena za kineski uvoz izvršen u okviru režima unutarnje proizvodnje netočna jer cijene proizvođača iz Unije uključuju „ugrađenu uobičajenu tarifu od 7,5 %” protiv koje domaći korisnici ne mogu dobiti pravnu pomoć ako u izvoz u treće zemlje uključe aluminijsku foliju za domaćinstvo proizvedenu u Uniji. Međutim, zainteresirana strana nije potkrijepila tu tvrdnju, te, posebice, nije objasnila pojam „ugrađene uobičajene tarife”. U svakom slučaju, podsjeća se da uvoz izvršen u okviru režima unutarnje proizvodnje ne podliježe carinskim pristojbama, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 113. Stoga ne bi bilo opravdano učiniti prilagodbe za carinske pristojbe koje se ne snose. Potrebno je istaknuti i da je Komisija propisno primijenila prilagodbe za carinske pristojbe pri utvrđivanju marže sniženja za uvoz izvršen u okviru uobičajenog režima u uvodnoj izjavi 114. te za cjelokupni kineski uvoz bez obzira na režim uvoza u uvodnoj izjavi 115. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(117)

Isti kineski proizvođač tvrdio je da je potrebno odbiti stopu carinske pristojbe od marži sniženja od 12,2 % i 10,2 % utvrđenih u uvodnoj izjavi 114. i 115. Međutim, pojašnjeno je da je Komisija, kako bi utvrdila te margine, već uzela u obzir carinsku pristojbu primjenjivu na uvoz izvršen u okviru uobičajenog režima. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

4.   Uvoz iz ostalih trećih zemalja

Tablica 4.

Uvoz iz ostalih trećih zemalja (svi režimi uvoza)

Zemlja

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Brazil

Obujam (u tonama)

0

0

0

0

Rusija

Obujam (u tonama)

[19 532 – 26 078]

[23 243 – 34 422]

[27 345 – 39 116]

[26 368 – 37 812]

 

Indeks (2011. = 100)

100

[119 – 132]

[140 – 150]

[135 – 145]

 

Tržišni udjel

29 %

34 %

34 %

34 %

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

[2 145 – 2 650]

[2 038 – 2 624]

[1 952 – 2 571]

[1 973 – 2 597]

 

Indeks (2011. = 100)

100

[95 – 99]

[91 – 97]

[92 – 98]

Turska

Obujam (u tonama)

[5 120 – 6 100]

[8 090 – 10 553]

[11 213 – 14 213]

[11 520 – 14 579]

 

Indeks (2011. = 100)

100

[158 – 173]

[219 – 233]

[225 – 239]

 

Tržišni udjel

7 %

11 %

13 %

13 %

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

2 950

2 743

2 710

2 571

 

Indeks (2011. = 100)

100

93

92

87

Ostale treće zemlje (ne uključujući Kinu)

Obujam (u tonama)

[3 100 – 3 750]

[279 – 750]

[1 891 – 3 000]

[3 162 – 4 313]

 

Indeks (2011. = 100)

100

[9 – 20]

[61 – 80]

[102 – 115]

 

Tržišni udjel

4 %

1 %

2 %

4 %

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

2 878

2 830

2 687

2 406

 

Indeks (2011. = 100)

100

98

93

84

Ukupno

Obujam (u tonama)

[29 000 – 35 000]

[33 000 – 43 000]

[41 000 – 54 000]

[42 000 – 56 000]

 

Indeks (2011. = 100)

100

[113 – 125]

[142 – 155]

[145 – 160]

 

Tržišni udjel

41 %

46 %

50 %

51 %

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

2 538

2 453

2 401

2 367

 

Indeks (2011. = 100)

100

97

95

93

Izvor: podaci Eurostata, podaci koji se odnose na Rusiju utvrđeni i objavljeni u usporednom ispitnom postupku.

(118)

Tijekom razmatranog razdoblja uvoz iz ostalih trećih zemalja u Uniju povećao se za između 45 % i 60 %, što je brže od progresije potrošnje u Uniji. Tržišni udjel ostalih trećih zemalja stoga se povećao s 41 % na 51 % tijekom tog razdoblja.

(119)

Tijekom cijelog razmatranog razdoblja nije bilo uvoza iz Brazila. Obujam uvoza iz Rusije povećao se između 40 % i 50 % od 2011. do 2013., uz blago smanjenje u razdoblju ispitnog postupka revizije. Odgovarajući tržišni udjel povećao se s 29 % u 2011. na 34 % u 2012. te se zatim zadržao na stalnoj razini do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije. Tijekom razmatranog razdoblja obujam uvoza iz Turske povećao se od 125 % do 139 % te se njegov tržišni udjel povećao s oko 7 % na 13 %. Tijekom razmatranog razdoblja turske uvozne cijene snižene su za 13 %, ali su ostale iznad razine cijena uvoza iz ostalih trećih zemalja, uključujući Rusiju i Kinu, te su bile na sličnim razinama kao cijene industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(120)

Uvoz iz ostalih trećih zemalja, ne uključujući NRK, Rusiju i Tursku, općenito se povećao od 2 % od 15 %. Međutim, budući da se potrošnja u Uniji povećala, njihov ukupan tržišni udjel smanjio se s 4 % u 2011. na oko 2 % u 2013., a zatim se povećao na 4 % do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije; njihove cijene bile su niže od cijena industrije Unije, osim u 2012.

(121)

Cijene uvoza iz ostalih trećih zemalja bile su više od cijene uvoza iz NRK-a tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(122)

Jedan kineski proizvođač tvrdio je da je Komisijina analiza uvoza iz ostalih trećih zemalja navedena u uvodnim izjavama 118. – 121. trebala obuhvatiti cijelo tržište folije umjesto da je bila usredotočena na dotični proizvod budući da odluke koje donose proizvođači iz Unije u vezi s drugim vrstama folije navodno utječu na njihovu proizvodnju dotičnog proizvoda. Tvrdnja nije bila potkrijepljena. U svakom slučaju, ispitnim postupkom se utvrdilo, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 185., da je najveći proizvođač aluminijske folije za domaćinstvo iz Unije u uzorku proizvodio isključivo aluminijsku foliju za domaćinstvo te da se proizvođači iz Unije za koje je utvrđeno da proizvode aluminijsku foliju za domaćinstvo i drugu vrstu folije koja se naziva aluminijska konverterska folija ne mogu jednostavno prebaciti s proizvodnje jednog proizvoda na proizvodnju drugog jer je proizvodnja oba proizvoda u određenim količinama bila potrebna kako bi se postigla najveća moguća učinkovitost. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 185., ispitnim postupkom se pokazalo i da su proizvođači iz Unije u uzorku imali stabilan omjer proizvodnje dviju vrsta folija tijekom razmatranog razdoblja. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(123)

Jedan kineski proizvođač istaknuo je da korisnici moraju uvoziti aluminijsku foliju za domaćinstvo od proizvođača izvoznika iz trećih zemalja, budući da proizvodni kapacitet proizvođača iz Unije predstavlja manje od 50 % potrošnje u Uniji. Kineski proizvođač je na temelju toga tvrdio da se proizvođači izvoznici natječu međusobno, a ne s proizvođačima iz Unije u opskrbljivanju korisnika koje ne opslužuju proizvođači iz Unije. Međutim, ta tvrdnja nije bila potkrijepljena. Prvo, tvrdnja da proizvodni kapacitet proizvođača iz Unije predstavlja manje od 50 % potrošnje u Uniji nije točna. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 106. i 129., proizvodni kapacitet industrije Unije predstavljao je između 58 % i 74 % potrošnje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te je bio iznad 55 % tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Osim toga, kako je prikazano u tablici 5., u ispitnom postupku utvrđeno je da je industrija Unije imala rezervni kapacitet tijekom cijelog razmatranog razdoblja koji se mogao iskoristiti za opsluživanje tržišta Unije da nije bilo konkurentnog dampinškog uvoza. Nadalje, uvoz iz trećih zemalja natjecao se i s istovjetnim proizvodom koji je proizvela industrija Unije jer su se postojeći kupci proizvođača iz Unije mogli prebaciti na dobavljače iz trećih zemalja. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

5.   Gospodarsko stanje industrije Unije

5.1.   Opće napomene

(124)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitala sve gospodarske čimbenike i pokazatelje koji utječu na stanje industrije Unije.

(125)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 18., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(126)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 103., Komisija je makroekonomske pokazatelje koji se odnose na cijelu industriju Unije ocijenila na temelju podataka koje su dostavili podnositelji zahtjeva i koji su propisno provjereni za društva u uzorku. Komisija je mikroekonomske pokazatelje koji se odnose samo na društva u uzorku ocijenila na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(127)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udjel, rast, zaposlenost, produktivnost i visina dampinške marže.

(128)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

5.2.   Makroekonomski pokazatelji

5.2.1.   Proizvodnja, proizvodni kapaciteti i iskorištenost kapaciteta

(129)

Ukupna proizvodnja Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Obujam proizvodnje (u tonama)

44 316

46 165

48 796

47 349

Indeks (2011. = 100)

100

104

110

107

Proizvodni kapacitet (u tonama)

54 777

54 485

59 186

61 496

Indeks (2011. = 100)

100

99

108

112

Iskorištenost kapaciteta

81 %

85 %

82 %

77 %

Indeks (2011. = 100)

100

105

102

95

Izvor: odgovori na upitnik, podaci koje su dostavili podnositelji zahtjeva.

(130)

Proizvodnja se mijenjala tijekom razmatranog razdoblja. Iako se od 2011. do 2013. povećavala, smanjila se od 2013. do razdoblja ispitnog postupka revizije. Obujam proizvodnje općenito se povećao za 7 % tijekom razmatranog razdoblja.

(131)

Proizvodni kapacitet povećao se za 12 % tijekom razmatranog razdoblja.

(132)

Budući da se proizvodni kapacitet povećao više od obujma proizvodnje, iskorištenost kapaciteta smanjila se za 5 % tijekom razmatranog razdoblja.

(133)

Jedan kineski proizvođač tvrdio je da kapacitet postrojenja za proizvodnju aluminijske folije ne bi trebao biti izražen u tonama jer isti strojevi u određenom vremenskom razdoblju proizvode različite mase folija, ovisno o debljini i širini folije. U odgovoru na ovu tvrdnju ne osporava se da na kapacitet postrojenja izražen u tonama može utjecati debljina ili širina proizvedenih folija. Međutim, uvoz dotičnog proizvoda i određeni čimbenici štete poput potrošnje, obujma prodaje i proizvodnje utvrđeni su upotrebom tona kao mjerne jedinice. U analizi štete se zbog dosljednosti upotrebljava ista mjerna jedinica za potrebe usporedbe. Štoviše, ispitnim postupkom se nije ukazalo na promjene u ponudi proizvoda proizvodnje industrije Unije zbog kojih bi upotreba tona kao mjernih jedinica postalo nevažeće. Također se ističe da dotična zainteresirana strana nije dostavila kvantitativne informacije iz kojih bi bilo vidljivo da bi različite mjerne jedinice izmijenile analizu čimbenika štete. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

5.2.2.   Obujam prodaje i tržišni udjel

(134)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udjel razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udjel

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Obujam prodaje (u tonama)

[41 007 – 45 870]

[41 007 – 49 081]

[42 647 – 52 292]

[41 827 – 50 457]

Indeks (2011. = 100)

100

[100 – 107]

[104 – 114]

[102 – 110]

Tržišni udjel

55 %

53 %

49 %

47 %

Izvor: odgovori na upitnik, podaci Eurostata, podaci koje su dostavili podnositelji zahtjeva.

(135)

Obujam prodaje aluminijske folije za domaćinstvo blago se povećao tijekom razmatranog razdoblja. Obujam prodaje uglavnom se povećao od 2011. do 2013., tj. između 4 % i 14 %. Obujam prodaje smanjio se tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije; općenito se tijekom razmatranog razdoblja obujam prodaje povećao od 2 % do 10 %. Međutim, povećanje obujma prodaje, uzimajući u obzir istodobno povećanje potrošnje i povećanje uvoza, dovelo je do smanjenja tržišnog udjela industrije Unije s 55 % u 2011. na 47 % u razdoblju ispitnog postupka revizije, tj. do smanjenja od 8 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja.

5.2.3.   Rast

(136)

Iako se potrošnja u Uniji povećala od 17 % do 28 % tijekom razmatranog razdoblja, obujam prodaje industrije Unije povećao se od 2 % do 10 % što je dovelo do gubitka tržišnog udjela od 8 postotnih bodova.

5.2.4.   Zaposlenost i produktivnost

(137)

Zaposlenost i produktivnost razvijale su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Broj zaposlenika

769

787

758

781

Indeks (2011. = 100)

100

102

99

102

Produktivnost (u tonama po zaposleniku)

58

59

64

61

Indeks (2011. = 100)

100

102

112

105

Izvor: odgovori na upitnik, podaci koje su dostavili podnositelji zahtjeva.

(138)

Zaposlenost u industriji Unije mijenjala se tijekom razmatranog razdoblja i općenito se blago povećala za 2 %.

(139)

Od 2011. do 2013. produktivnost se povećala zbog većeg povećanja proizvodnje od zaposlenosti. Od 2013. do razdoblja ispitnog postupka revizije produktivnost se smanjila za 7 %, ali je ostala viša nego na početku razmatranog razdoblja u 2011.

5.2.5.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(140)

Dampinška marža uvoza iz NRK-a iznosila je 28,1 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije (vidjeti uvodnu izjavu 81.), ali njezin utjecaj na stanje industrije Unije bio je ograničen zbog antidampinških mjera na snazi kojima se uspješno obuzdao obujam dampinškog uvoza.

(141)

Međutim, kako je utvrđeno u usporednom ispitnom postupku, obujam dampinškog uvoza iz Rusije znatno se povećao tijekom razmatranog razdoblja. Tim je uvozom prouzročena materijalna šteta industriji Unije. Oporavak industrije Unije stoga nije bio moguć unatoč postojanju antidampinških mjera.

5.3.   Mikroekonomski pokazatelji

5.3.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(142)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene i troškovi

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji (EUR/tona)

2 932

2 714

2 705

2 597

Indeks (2011. = 100)

100

93

92

89

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona)

2 995

2 794

2 699

2 651

Indeks (2011. = 100)

100

93

90

89

Izvor: odgovori na upitnik.

(143)

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji stalno se smanjivala te se općenito smanjila za 11 % tijekom razmatranog razdoblja.

(144)

Unatoč tom smanjenju, jedinični trošak proizvodnje ostao je iznad prosječne prodajne cijene industrije Unije te industrija Unije nije mogla prodajnom cijenom pokriti svoj trošak proizvodnje, osim 2013. Usporednim ispitnim postupkom utvrđeno je da industrija Unije nije mogla povisiti svoju prodajnu cijenu zbog pritiska dampinškog uvoza iz Rusije na cijene.

5.3.2.   Troškovi rada

(145)

Prosječni troškovi rada industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Troškovi rada

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

21 692

22 207

20 603

20 594

Indeks (2011. = 100)

100

102

95

95

Izvor: odgovori na upitnik.

(146)

Između 2011. i razdoblja ispitnog postupka revizije prosječni troškovi rada po zaposleniku proizvođača iz Unije u uzorku smanjili su se za 5 %. Troškovi rada najprije su se povećali za 2 % između 2011. i 2012., a zatim su se smanjili između 2012. i 2013. te su nakon toga ostali stabilni tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

5.3.3.   Zalihe

(147)

Razine zaliha industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Završne zalihe

1 931

1 999

2 133

2 085

Indeks (2011. = 100)

100

104

110

108

Završne zalihe kao postotak proizvodnje

5 %

5 %

5 %

5 %

Indeks (2011. = 100)

100

100

100

100

Izvor: odgovori na upitnik.

(148)

Zalihe se ne mogu smatrati relevantnim pokazateljem štete u ovom sektoru jer se proizvodnja i prodaja uglavnom temelje na narudžbama i, u skladu s tim, proizvođači obično drže ograničene zalihe. Stoga se kretanja zaliha navode samo u svrhu informiranja.

(149)

Završne zalihe tijekom razmatranog razdoblja općenito su se povećale za 8 %. Iako su se zalihe od 2011. do 2013. povećale za 10 %, od 2013. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije blago su se smanjile. Završne zalihe kao postotak proizvodnje ostale su stabilne tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

5.3.4.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(150)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

– 2,2 %

– 2,9 %

0,2 %

– 2,1 %

Indeks (2011. = 100)

100

65

209

104

Novčani tok (EUR)

1 505 960

2 909 820

3 365 140

1 962 349

Indeks (2011. = 100)

100

193

223

130

Ulaganja (EUR)

3 271 904

5 404 990

4 288 862

4 816 442

Indeks (2011. = 100)

100

165

131

147

Povrat ulaganja

– 4 %

– 5 %

0 %

– 3 %

Indeks (2011. = 100)

100

60

209

108

Izvor: odgovori na upitnik.

(151)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije bilježila je gubitak, osim 2013. kad je ostvarila profitnu maržu malo iznad praga isplativosti. Profitabilnost se smanjila od 2011. do 2012., povećala se 2013., ali se zatim opet smanjila u razdoblju ispitnog postupka revizije kad je dosegnula sličnu razinu kao 2011. Općenito se profitabilnost povećala za 4 % tijekom razmatranog razdoblja, što odgovara povećanju od 0,1 postotnog boda i zbog čega industrija Unije nije mogla ostvariti dobit tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Kako je utvrđeno u usporednom ispitnom postupku, razlog toj situaciji najvećim je dijelom pritisak na cijene koji je vršio uvoz iz Rusije koji je ulazio u Uniju po dampinškim cijenama kojima su snižene cijene industrije Unije te zbog kojeg industrija Unije nije mogla povećati svoje cijene kako bi pokrila svoj trošak proizvodnje.

(152)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da samostalno financira svoje djelatnosti. Novčani tok mijenjao se tijekom razmatranog razdoblja i zabilježio je uzlazno kretanje. Neto novčani tok općenito se povećao za 30 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, potrebno je napomenuti da je, u apsolutnim vrijednostima, novčani tok ostao na niskim razinama u usporedbi s ukupnim prometom u pogledu dotičnog proizvoda.

(153)

Ulaganja su se povećala za 47 % tijekom razmatranog razdoblja. Ulaganja su se od 2011. do 2012. povećala za 65 %, smanjila su se tijekom 2013. i ponovno se povećala tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Uglavnom su predstavljala ulaganja potrebna za nove strojeve i ostala su na prilično niskim razinama tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u usporedbi s ukupnim prometom.

(154)

Povrat ulaganja dobit je u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Kao i ostali financijski pokazatelji, povrat ulaganja od proizvodnje i prodaje istovjetnog proizvoda bio je negativan od 2011., osim 2013. kad je iznosio 0 %, što je odraz kretanja profitabilnosti. Povrat ulaganja općenito se blago smanjio za 8 % tijekom razmatranog razdoblja.

(155)

U pogledu sposobnosti prikupljanja kapitala, smanjenje sposobnosti ostvarivanja novčane dobiti za istovjetni proizvod proizvođača iz Unije u uzorku bilo je uzrok slabljenja njihova financijskog stanja zbog smanjenja interno ostvarenih sredstava. Na temelju ispitnog postupka utvrđeno je da se sposobnost prikupljanja kapitala općenito pogoršala tijekom razmatranog razdoblja.

6.   Zaključak o šteti

(156)

Nekoliko najvažnijih pokazatelja štete kretalo se negativno. U pogledu profitabilnosti industrija je bilježila gubitak tijekom gotovo cijelog razmatranog razdoblja, osim 2013. kad je dosegnula razinu samo malo višu od praga isplativosti; tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije industrija Unije zabilježila je negativnu dobit od – 2,1 %. Prodajne cijene smanjile su se tijekom razmatranog razdoblja za 11 %. Jedinični trošak koji se isto tako smanjio za 11 % ostao je viši od prosječne prodajne cijene tijekom cijelog razmatranog razdoblja, osim 2013. Tržišni udjel industrije Unije smanjio se za 8 postotnih bodova, tj. sa 55 % u 2011. na 47 % u razdoblju ispitnog postupka revizije.

(157)

Neki pokazatelji štete razvijali su se pozitivno tijekom razmatranog razdoblja. Obujam proizvodnje povećao se tijekom razmatranog razdoblja za 7 %, a proizvodni kapacitet za 12 %. Međutim, ta povećanja nisu odgovarala povećanju potrošnje, koje je bilo puno veće, odnosno, iznosilo je od 17 % do 28 %. Obujam prodaje povećao se od 2 % do 10 %. Međutim, na tržištu sa sve većom potrošnjom to nije dovelo do povećanja tržišnog udjela, nego, naprotiv, do gubitka tržišnog udjela za 8 postotnih bodova. Ulaganja su se povećala za 47 %. Odnosila su se na nove strojeve i ostala su na prilično niskim razinama tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Slično tome, novčani tok povećao se za 30 % tijekom razmatranog razdoblja, ali je ostao na niskim razinama. Navedena pozitivna kretanja stoga ne isključuju postojanje štete.

(158)

Brazilski proizvođač koji surađuje i Brazilsko udruženje proizvođača aluminija tvrdili su da prema analizi javno dostupnih financijskih dokumenata podnositelja zahtjeva nema materijalne štete. To je u suprotnosti s rezultatima ispitnog postupka koji su se temeljili na stvarno provjerenim podacima industrije Unije koji se odnose na aluminijsku foliju za domaćinstvo. Neki proizvođači Unije nisu proizvodili isključivo aluminijsku foliju za domaćinstvo i stoga se iz javno dostupnih financijskih dokumenata ne može vidjeti stvarno stanje industrije Unije za aluminijsku foliju za domaćinstvo. Stoga se zaključci o gospodarskom stanju industrije Unije u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe ne bi trebali temeljiti na javno dostupnim financijskim dokumentima, nego na detaljnijim i provjerenim podacima koji su dostupni u okviru ispitnog postupka. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(159)

Iste zainteresirane strane tvrdile su da su statistički podaci i tvrdnje koje je objavilo Europsko udruženje proizvođača aluminijske folije (engl. European Aluminium Foil Association, „EAFA”) ukazali na to da industriji Unije nije nanesena šteta tijekom razmatranog razdoblja, uključujući razdoblje ispitnog postupka revizije. Međutim, utvrđeno je da su se korišteni statistički podaci i tvrdnje odnosili ili na cjelokupni sektor proizvodnje aluminijske folije ili na kategoriju „manjih mjera” koja obuhvaća aluminijsku foliju za domaćinstvo, ali i druge vrste folija poput konverterskih folija i folija korištenih za fleksibilnu ambalažu. Na temelju toga nije bilo moguće donijeti smislen zaključak u vezi s dotičnim proizvodom te je ta tvrdnja stoga odbijena.

(160)

Jedan kineski proizvođač tvrdio je da se promjena jediničnog troška, opisana u uvodnoj izjavi 156., ne može uskladiti s promjenom cijene aluminija na Londonskoj burzi metala („cijena na LME-u”). U odgovoru na ovu tvrdnju mora se istaknuti da je cijena koju proizvođači iz Unije plaćaju talionicama aluminija ili trgovcima aluminijem zbroj cijene na LME-u i dodatne naknade poznate pod nazivom „premija za metal”. Bilo kakvu procjenu jediničnog troška proizvođača iz Unije temeljenu isključivo na cijeni na LME-u potrebno je stoga smatrati nepotpunom. Tvrdnja je stoga odbijena.

(161)

Ista zainteresirana strana tvrdila je da bi usklađenje promjene jediničnog troška s promjenom cijene aluminija i dalje bilo nemoguće čak i da se u obzir uzela premija za metal. Međutim, ta tvrdnja nije bila potkrijepljena. Osim toga, ispitnim postupkom pokazalo se da su se cijene na LME-u tijekom razmatranog razdoblja smanjile za više od 20 %, dok se premija za metal tijekom razmatranog razdoblja više nego udvostručila. Uzimajući u obzir cijenu na LME-u i premiju za metal zajedno, trošak aluminija kojeg su plaćali proizvođači iz Unije se tijekom razmatranog razdoblja smanjio za oko 11 %. To smanjenje je u skladu sa smanjenjem jediničnog troška navedenog za isto razdoblje u uvodnoj izjavi 156. te je zapravo čak i identično s njim. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(162)

Jedan kineski proizvođač uputio je na uvodnu izjavu 156. te tvrdio da su mogući uzroci štete bili jeftini uvoz, navodno viši troškovi proizvodnje, nedostatak interesa za aluminijsku foliju za domaćinstvo jer bi cijene za ostale kategorije folije u Uniji bile više te nedostatak interesa na tržištu Unije jer bi cijene aluminijske folije za kućanstvo bile više na izvoznim tržištima. U pogledu viših troškova proizvodnje, proizvođač iz Kine naveo je visoku premiju za metal i činjenicu da industrija Unije upotrebljava kombinaciju dviju metoda proizvodnje, toplo valjanje i kontinuirano lijevanje, dok bi korištenje isključivo metode kontinuiranog lijevanja bilo troškovno učinkovitije.

(163)

U odgovoru na ove tvrdnje podsjeća se da se iz uvodnih izjava 156. i 157. može zaključiti da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. U pogledu tvrdnji o troškovima proizvodnje, kao prvo se ističe, u pogledu uloge premije za metal kao potencijalnog čimbenika štete, da je u usporednom ispitnom postupku utvrđeno da proizvođači iz Unije i ruski proizvođač izvoznik snose usporedive troškove pri nabavi sirovine za proizvodnju aluminijske folije za domaćinstvo jer su tržišne cijene te sirovine u Rusiji i na tržištu Unije izravno povezane s Londonskom burzom metala. Stoga se može zaključiti da razina premije za metal nije bila čimbenik štete tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. U pogledu potencijalne uloge metoda proizvodnje, ispitnim postupkom se pokazalo da se kontinuirano lijevanje koristilo za proizvodnju gotovo dvije trećine aluminijske folije za domaćinstvo koju je industrija Unije proizvela tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Bilo koja razlika u troškovnoj učinkovitosti bi stoga bila ublažena prevagom korištenja kontinuiranog lijevanja kao metode proizvodnje u Uniji. U uvodnoj izjavi 185. objašnjeno je i da nije bilo naznaka da je industrija Unije izgubila zanimanje za aluminijsku foliju za domaćinstvo. Ispitnim postupkom isto se tako nije pokazalo da su proizvođači iz Unije zanemarivali tržište Unije u korist izvoznih tržišta aluminijske folije za domaćinstvo. Ispitnim postupkom se pokazalo da su proizvođači iz Unije izvezli svega 1 182 tone aluminijske folije za domaćinstvo u treće zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, što predstavlja manje od 3 % domaće prodaje proizvođača iz Unije tijekom istog razdoblja. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(164)

Na temelju navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

F.   VJEROJATNOST PONAVLJANJA ILI NASTAVKA ŠTETE

1.   Uvodne napomene

(165)

Budući da se utvrdilo da nema vjerojatnosti ponavljanja dampinga za uvoz iz Brazila, analiza vjerojatnosti ponavljanja ili nastavka štete ograničena je na uvoz iz NRK-a.

(166)

Kako bi se procijenila vjerojatnost ponavljanja ili nastavka štete ako mjere protiv NRK-a isteknu, analizirao se mogući utjecaj kineskog uvoza na tržište Unije i na industriju Unije u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(167)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 124. – 164., industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Tijekom čitavog razmatranog razdoblja kineski uvoz bio je prisutan na tržištu Unije samo u ograničenim količinama, dok su se obujam uvoza i tržišni udjel iz Rusije povećali tijekom istog razdoblja. U usporednom ispitnom postupku zaključeno je da je uvoz iz Rusije bio dampinški te da je njime nanesena materijalna šteta industriji Unije, dok je uvoz iz Kine, s obzirom na njegov mali obujam i razine cijena, pridonio svega djelomično šteti koju je industrija Unije pretrpjela, međutim, prekidanja uzročno-posljedične veze između uvoza iz Rusije i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Kako je navedeno u uvodnim izjavama 80. – 100., istodobno se ispitnim postupkom pokazalo da je kineski uvoz bio na razinama dampinških cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije te da postoji vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju isteka mjera.

2.   Rezervni kapacitet, trgovinski tokovi i privlačnost tržišta Unije te ponašanje NRK-a u vezi s određivanjem cijena

(168)

Znatan rezervni kapacitet u NRK-u koji domaća potražnja u Kini i izvozna tržišta izuzev tržišta Unije ne mogu u potpunosti apsorbirati, nastavak dampinga tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije sa znatnim dampinškim maržama i praksa dampinga na tržišta trećih zemalja kineskih izvoznika, detaljno opisani u uvodnim izjavama 82. – 100., jasno ukazuju da postoji velika vjerojatnost da bi se obujam kineskog dampinškog uvoza znatno povećao u slučaju isteka mjera na snazi.

(169)

U slučaju stavljanja mjera na snazi izvan snage, kineske uvozne cijene najvjerojatnije bi snizile prodajne cijene industrije Unije na tržištu Unije. Ispitnim postupkom pokazalo se da bi uvoz iz Kine izvršen u okviru uobičajenog režima uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije u prosjeku snizio cijene industrije Unije za 12,2 % u izostanku antidampinških mjera (10).

(170)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 92. – 94., tržište Unije privlačno je kineskom uvozu s obzirom na to da su cijene na tržištu Unije bile u velikoj mjeri u skladu s cijenama na drugim izvoznim tržištima. Osim toga, Turska je u srpnju 2014. uvela antidampinške mjere protiv Kine za niz aluminijskih folija, uključujući dotični proizvod. Stoga je vjerojatno da bi se dio proizvodnje koji se prethodno izvozio u Tursku preusmjerio na tržištu Unije u slučaju stavljanja mjera protiv Kine izvan snage. Stoga, može se zaključiti da bi ukidanje mjera najvjerojatnije rezultirao znatnim povećanjem kineskog uvoza po dampinškim cijenama čime bi se znatno snizile cijene industrije Unije, što bi pak prouzročilo daljnju štetu industriji Unije.

(171)

Brazilski proizvođač koji surađuje i Brazilsko udruženje proizvođača aluminija tvrdili su da se na temelju statističkih podataka koje je objavila EAFA može utvrditi da su proizvođači aluminijske folije iz Unije povećali svoj izvoz na tržišta trećih zemalja čime bi se pokazalo da su ta tržišta trećih zemalja privlačnija od tržišta Unije. U pogledu ove tvrdnje utvrđeno je da su se statistički podaci koje su te strane koristile odnosili ili na cjelokupni sektor proizvodnje aluminijske folije ili na kategoriju „manjih mjera” koja uključuje aluminijsku foliju za domaćinstvo, ali i druge vrste folija poput konverterskih folija i folija korištenih za fleksibilnu ambalažu. Na temelju toga nije moguće donijeti smislen zaključak koji se odnosi samo na dotični proizvod. Osim toga, ispitnom postupkom je utvrđeno da je obujam dotičnog proizvoda kojeg je industrija Unije izvezla na tržišta trećih zemalja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije iznosio svega 1 182 tone, što predstavlja manje od 3 % njihove domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga su tvrdnje iznesene u tom pogledu odbijene.

3.   Zaključak

(172)

S obzirom na nalaz ispitnog postupka, može se zaključiti da bi ukidanje mjera protiv NRK-a najvjerojatnije rezultirao znatnim povećanjem kineskog uvoza po dampinškim cijenama čime bi se znatno snizile cijene industrije Unije, što bi pak prouzročilo daljnju štetu industriji Unije.

G.   INTERES UNIJE

1.   Uvodna napomena

(173)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih mjera protiv NRK-a bilo protivno interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, trgovaca, uvoznika i korisnika.

2.   Interes industrije Unije

(174)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 167., materijalna šteta uglavnom proizlazi iz dampinškog izvoza iz Rusije dok je izvoz iz Kine samo djelomično pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Utvrđeno je i da postoji vjerojatnost nastavka štete u slučaju isteka mjera protiv Kine.

(175)

U slučaju ukidanja mjera protiv Kine vjerojatno je da bi se kineski uvoz nastavio na tržište Unije u znatnom obujmu po dampinškim cijenama koje bi znatno snizile prodajne cijene industrije Unije te vršile veći pritisak na cijene nego što ga je vršio ruski dampinški uvoz tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Industrija Unije bila bi primorana uskladiti se s nižim razinama cijena te time povećati svoje gubitke.

3.   Interes korisnika

(176)

Korisnici u Uniji su namatači čija se djelatnost sastoji od trgovanja materijalom za umatanje (aluminijskom folijom, ali i papirom i plastikom) nakon što se aluminijska folija za domaćinstvo namota u male svitke („svitci za široku potrošnju”) i ponovno pakira za potrebe industrije i maloprodaje. Šest se društava javilo i dobilo upitnik. Tri su društva surađivala u ispitnom postupku tako da su dostavila odgovore na upitnike. Dva društva koja surađuju provjerena su na licu mjesta.

(177)

Ispitnim postupkom pokazalo se da je aluminijska folija za domaćinstvo glavna sirovina za namatače i da predstavlja oko 80 % njihova ukupnog troška proizvodnje.

(178)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije niti jedan od tri korisnika koji surađuju nije uvozio iz NRK-a. Njihovi glavni izvori opskrbe bili su industrija Unije, Rusija i Turska.

(179)

Budući da su namatači dobavljači širokog raspona proizvoda za pakiranje, za tri društva koja surađuju djelatnost koja je uključivala aluminijsku foliju za domaćinstvo predstavljala je manje od jedne šestine do najviše jedne trećine njihove ukupne djelatnost.

(180)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije svi su korisnici koji surađuju naveli da su općenito profitabilni. U pogledu djelatnosti koja je uključivala dotični proizvod, za dva proizvođača koji surađuju utvrđeno je da su profitabilni dok za trećeg nije bilo moguće donijeti zaključak jer raspodjela njegovih troškova prodaje te općih i administrativnih troškova nije bila jasna.

(181)

S obzirom na prethodni nalaz, smatra se da zadržavanje mjera protiv Kine neće imati znatan negativan utjecaj na stanje korisnika.

4.   Interes uvoznika/trgovaca

(182)

Nijedno društvo koje se bavi trgovinom aluminijske folije za domaćinstvo te koje je uvozilo i preprodavalo aluminijsku foliju za domaćinstvo podrijetlom iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja nije se javilo nakon objave Obavijesti o pokretanju postupka. Ispitnim postupkom se pokazalo da su industrija Unije i proizvođači izvoznici aluminijsku foliju za domaćinstvo uglavnom prodavali izravno korisnicima. Na temelju toga, nema naznaka da bi uvođenje mjera imalo negativan učinak na stanje uvoznika/trgovaca.

5.   Izvori opskrbe

(183)

Neke zainteresirane strane tvrdile su da industrija Unije nema dovoljno kapaciteta za pokrivanje cijele potražnje u Uniji. Te su strane stoga tvrdile da bi, u slučaju da se zadrže mjere protiv Brazila i Kine te, istodobno, uvedu konačne mjere protiv Rusije, Unija bila suočena s nedostatka opskrbe što bi dovelo do povećanja cijene aluminijske folije za domaćinstvo. Kao posljedica toga, i namatači bi morali povećati svoje cijene svitaka za široku potrošnju na štetu kupaca.

(184)

U odgovoru na ovu tvrdnju ispitnim postupkom se pokazalo da industrija Unije ima višak kapaciteta te da može povećati proizvodnju i prodaju aluminijske folije za domaćinstvo u Uniji. Štoviše, dostupni su drugi izvori opskrbe, kao što su Turska, Armenija te Južna Afrika. Konačno, potrebno je podsjetiti i da je cilj antidampinških mjera uspostaviti ravnopravne uvjete u Uniji, a ne spriječiti ulaz kineskog i ruskog uvoza na tržište Unije, koji bi trebali ući na tržište po primjerenim razinama cijena.

6.   Ostale tvrdnje

(185)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da je industrija Unije izgubila interes za aluminijsku foliju za domaćinstvo te da joj je iz tog razloga korištenje uvozne aluminijske folije za domaćinstvo jedina opcija. Međutim, ispitnim postupkom pokazalo se da je najveći proizvođač aluminijske folije za domaćinstvo iz Unije u uzorku proizvodio isključivo aluminijsku foliju za domaćinstvo. Za druge proizvođače iz Unije u uzorku utvrđeno je da koriste svoja proizvodna postrojenja za proizvodnju kombinacije aluminijske folije za domaćinstvo i aluminijske konverterske folije („ACF”) koja je drukčiji proizvod i ima drukčije primjene od aluminijske folije za domaćinstvo. Ti drugi proizvođači iz Unije imali su relativno stabilan omjer proizvodnje i prodaje između aluminijske folije za domaćinstvo i aluminijske konverterske folije tijekom razmatranog razdoblja. Stoga se ispitnim postupkom nisu potvrdile tvrdnje da je industrija Unije izgubila interes za aluminijsku foliju za domaćinstvo te je ta tvrdnja odbijena.

7.   Zaključak o interesu Unije

(186)

Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi na temelju kojih bi se zaključilo da zadržavanje postojećih mjera na snazi za uvoz aluminijske folije za domaćinstvo podrijetlom iz NRK-a nije u interesu Unije.

H.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(187)

Sve strane bile su obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti da se postojeće mjere protiv NRK-a zadrže te da se postojeće mjere protiv Brazila stave izvan snage. Nakon te objave odobreno im je i razdoblje za davanje primjedbi. Podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir ako su bili opravdani.

(188)

Iz prethodno navedenoga slijedi, kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, da je potrebno zadržati antidampinške mjere primjenjive na uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz NRK-a, uvedene Uredbom (EZ) br. 925/2009. S druge strane, potrebno je dopustiti da mjere primjenjive na uvoz iz Brazila isteknu.

(189)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji (11). Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke kojima se dokazuje da promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva toga društva ne utječe na njegovo pravo na korist od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(190)

Uredba je u skladu s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz aluminijske folije debljine ne manje od 0,008 mm i ne veće od 0,018 mm, bez podloge, samo valjane i dalje neobrađene, u svitcima širine ne veće od 650 mm i mase veće od 10 kg, koja je trenutačno obuhvaćena oznakom KN ex 7607 11 19 (oznaka TARIC 7607111910), podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jest sljedeća:

Zemlja

Društvo

Antidampinška pristojba

Dodatna oznaka TARIC

NRK

Alcoa (Shanghai) Aluminium Products Co., Ltd i Alcoa (Bohai) Aluminium Industries Co., Ltd

6,4 %

A944

Shandong Loften Aluminium Foil Co., Ltd

20,3 %

A945

Zhenjiang Dingsheng Aluminium Co., Ltd

24,2 %

A946

Sva ostala društva

30,0 %

A999

3.   Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

4.   Primjena pojedinačnih stopa pristojbi utvrđenih za društva navedena u stavku 2. uvjetuje se predočenjem valjanog trgovačkog računa carinskim tijelima država članica na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik tijela koje je izdalo račun, uz navođenje njegova/njezina imena i funkcije, sastavljena kako slijedi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) aluminijske folije prodane za izvoz u Europsku uniju, obuhvaćene ovim računom, proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) iz Narodne Republike Kine. Izjavljujem da su podaci navedeni na ovom računu potpuni i točni.” Ako se ovakav račune ne predoči, primijenit će se stopa pristojbe primjenjiva na „sva ostala društva”.

5.   Prekida se antidampinški postupak u vezi s uvozom proizvoda spomenutog u članku 1. stavku 1. podrijetlom iz Brazila.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 51.

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 925/2009 od 24. rujna 2009. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određene aluminijske folije podrijetlom iz Armenije, Brazila i Narodne Republike Kine (SL L 262, 6.10.2009., str. 1.).

(3)  Odluka Komisije 2009/736/EZ od 5. listopada 2009. o prihvaćanju ponuđenog preuzimanja obveze u vezi s antidampinškim postupkom koji se odnosi na uvoz određene aluminijske folije podrijetlom, među ostalim, iz Brazila (SL L 262, 6.10.2009., str. 50.).

(4)  Obavijest o predstojećem isteku određenih antidampinških mjera (SL C 49, 21.2.2014., str. 7.).

(5)  Obavijest o isteku određenih antidampinških mjera (SL C 350, 4.10.2014., str. 22.).

(6)  Obavijest o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Brazila i Narodne Republike Kine (SL C 350, 4.10.2014., str. 11.).

(7)  Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka koji se odnosi na uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Rusije (SL C 354, 8.10.2014., str. 14.).

(8)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1081 оd 3. srpnja 2015. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Rusije (SL L 175, 4.7.2015., str. 14.).

(9)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2385 оd 17. prosinca 2015. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Rusije (vidjeti stranicu 91 ovoga Službenog lista).

(10)  Za utvrđivanje stope sniženja od 12,2 % u obzir se uzela činjenica da je stopa carinske pristojbe iznosila 4 % tijekom prva tri mjeseca razdoblja ispitnog postupka revizije te se potom povećala na 7,5 %. Primjena trenutačno primjenjive stope carinske pristojbe od 7,5 % na cijelo razdoblje imalo bi zanemariv učinak, budući da bi stopu sniženja smanjilo za svega 0,5 %.

(11)  European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, Rue de la Loi/Wetstraat 170, 1040 Bruxelles/Brussel, BELGIQUE/BELGIË.


18.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 332/91


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2385

оd 17. prosinca 2015.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Ruske Federacije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

budući da:

A.   POSTUPAK

1.   Privremene mjere

(1)

Europska komisija („Komisija”) uvela je 4. srpnja 2015. privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Ruske Federacije („Rusija”) Provedbenom uredbom (EU) 2015/1081 (2) („Privremena uredba”).

(2)

Postupak je pokrenut 8. listopada 2014. nakon zahtjeva koji su 25. kolovoza 2014. podnijeli AFM Aluminiumfolie Merseburg GmbH, Alcomet AD, Eurofoil Luxembourg SA, Hydro Aluminium Rolled Products GmbH i Impol d.o.o. („podnositelji zahtjeva”) u ime proizvođača koji predstavljaju više od 25 % ukupne proizvodnje aluminijskih folija u Uniji. Zahtjev je sadržavao dokaze prima facie o dampingu navedenog proizvoda i o posljedičnoj materijalnoj šteti, što se smatralo dovoljnim opravdanjem za pokretanje ispitnog postupka.

2.   Daljnji postupak

(3)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”) nekoliko zainteresiranih strana dostavilo je pisane podneske u kojima su iznijele stavove o privremenim nalazima. Stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane.

(4)

Intervenciju službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima zatražili su jedini izvoznik, grupa Rusal i petero korisnika. Saslušanje izvoznika održano je u prisutnosti predstavnika Rusije 14. listopada 2015. Glavna pitanja o kojima se raspravljalo bila su primjena članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe za izračunavanje izvozne cijene i utjecaj uvoza aluminijske konverterske folije iz Narodne Republike Kine („NRK”) na stanje industrije Unije. Saslušanje korisnika održano je 23. listopada 2015., nakon roka za dostavu primjedbi na konačnu objavu. Glavna pitanja o kojima se raspravljalo bila su navodno izbjegavanje antidampinških mjera na uvoz aluminijske folije za domaćinstvo iz NRK-a, utjecaj uvoza iz trećih zemalja na štetu koju je pretrpjela industrija Unije, utjecaj uvođenja antidampinških mjera na uvoz aluminijske folije za domaćinstvo iz Rusije na korisnike i mogućnost da se kao vrsta mjere upotrijebi najniža uvozna cijena.

(5)

Osim toga, 27. listopada 2015. petero namatača zatražilo je saslušanje s podnositeljima zahtjeva. Međutim, podnositelji zahtjeva nisu pokazali interes za sudjelovanje u tom saslušanju.

(6)

Komisija je razmotrila dostavljene usmene i pisane primjedbe zainteresiranih strana te je, prema potrebi, u skladu s tim izmijenila privremene nalaze.

(7)

Komisija je obavijestila sve strane o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Rusije i konačno naplatiti iznose osigurane privremenom pristojbom („konačna objava”). Svim je stranama dano razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu.

(8)

Primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane razmotrene su i uzete u obzir kada je to bilo primjereno.

3.   Odabir uzorka

(9)

Nakon privremene objave jedan proizvođač iz Unije u uzorku prodao je svoju cjelokupnu djelatnost, uključujući opremu, prava, dozvole, obveze prema zaposlenicima i postojeće ugovore novome društvu. Budući da se dogodila nakon razdoblja ispitnog postupka, ta promjena nije relevantna za procjenu štete na temelju članka 6. stavka 1. Osnovne uredbe.

(10)

Budući da nije bilo primjedaba u vezi s metodom odabira uzorka, potvrđuju se privremeni nalazi iz uvodnih izjava 7. do 13. Privremene uredbe.

4.   Razdoblje ispitnog postupka i razmatrano razdoblje

(11)

Kako je utvrđeno uvodnom izjavom 19. Privremene uredbe, ispitnim postupkom u vezi s dampingom i štetom obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2013. do 30. rujna 2014. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(12)

Nakon privremene objave ruska nadležna tijela tvrdila su da pri utvrđivanju kretanja u analizi štete nije ispunjen temeljni zahtjev objektivnosti utvrđen člankom 3. stavkom 2. Osnovne uredbe jer su razdobljem ispitnog postupka obuhvaćeni i podaci o zadnjem tromjesečju 2013.

(13)

Razdoblje ispitnog postupka utvrđeno je u skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe. Osim toga, Komisija se oslonila na dostatno reprezentativan rok za ispitivanje kretanja svih bitnih gospodarskih čimbenika i pokazatelja koji utječu na stanje industrije, tj. na razdoblje ispitnog postupka i tri cijele financijske godine koje su prethodile razdoblju ispitnog postupka. Činjenica da postoji djelomično preklapanje između razdoblja ispitnog postupka i jedne od godina obuhvaćenih razmatranim razdobljem ne utječe na objektivnost utvrđivanja štete koje je provela Komisija. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

B.   DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

(14)

Kako je utvrđeno uvodnom izjavom 20. Privremene uredbe, dotični je proizvod aluminijska folija debljine ne manje od 0,008 mm i ne veće od 0,018 mm, bez podloge, samo valjane i dalje neobrađene, u svitcima širine ne veće od 650 mm i mase veće od 10 kg („veliki svitci”), podrijetlom iz Rusije, koja je trenutačno obuhvaćena oznakom KN ex 7607 11 19 (oznaka TARIC 7607111910) („dotični proizvod”). Dotični proizvod uobičajeno je poznat pod nazivom „aluminijska folija za domaćinstvo”.

(15)

Nakon privremene objave nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da uvoz iz Rusije nije konkurencija aluminijskoj foliji za domaćinstvo koju proizvodi industrija u Uniji, no tu tvrdnju nisu dalje objasnile ili potkrijepile. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(16)

Budući da nije bilo drugih primjedaba na dotični proizvod i istovjetni proizvod, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 21. do 28. Privremene uredbe.

C.   DAMPING

(17)

Pojedinosti o izračunavanju dampinga utvrđene su uvodnim izjavama 29. do 52. Privremene uredbe.

(18)

Nakon privremene objave grupa Rusal osporila je prilagodbe izvozne cijene provedene kako je opisano u uvodnim izjavama 40. do 42. Privremene uredbe. Grupa Rusal tvrdila je da su oduzimanje troškova prodaje, općih i administrativnih troškova i dobiti povezanog trgovca opravdani samo u slučaju transakcija po načelu DDP („delivery duty paid” – isporučeno i ocarinjeno), a ne u slučaju transakcija po načelu DAP („delivery at place of destination” – isporučeno na mjestu) ili CIF („cost, insurance and freight” – cijena, osiguranje i vozarina).

(19)

U odgovoru na tu tvrdnju napominje se da je Komisija izvoznu cijenu utvrdila u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe zbog postojećeg povezanog odnosa između proizvođača i njihova povezanog trgovca. Ispitnim postupkom pokazalo se da se taj povezani odnos primjenjuje na sve vrste transakcija bez obzira na njihove komercijalne uvjete. Osim toga, grupa Rusal nije dostavila dokaze o tome zašto upotrijebljena profitna marža možda nije opravdana. Stoga se tvrdnje iznesene u tom pogledu smatraju nepotkrijepljenima i potrebno ih je odbiti. U pogledu troškova prodaje te općih i administrativnih troškova, strana koja tvrdi da postoji pretjerana prilagodba mora dostaviti konkretne dokaze i izračune kojima opravdava svoju tvrdnju i posebno ponuditi drugu stopu prilagodbe čiju primjenu predlaže. Međutim, grupa Rusal u svojem podnesku nakon privremene objave nije dostavila ništa od navedenog.

(20)

Na temelju prethodno navedenog, tvrdnja proizvođača izvoznika je odbijena.

(21)

Nakon konačne objave grupa Rusal ponovila je svoje neslaganje u pogledu prilagodbi koje su provedene za troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe za transakcije DAP i CIF. Grupa Rusal ne osporava primjenu članka 2. stavka 9. s obzirom na to da je u sve vrste transakcija (npr. po načelima DDP-a, DAP-a i CIF-a) uključen povezani trgovac. Međutim, u pogledu transakcija koje se obavljaju u skladu s uvjetima CIF-a i DAP-a, grupa Rusal osporava primjenjivost prilagodbi u skladu s člankom 2. stavkom 9. drugim i trećim podstavkom, posebno troškova prodaje te opće i administrativne troškove i dobiti. Smatra da je u skladu s načelima CIF-a i DAP-a roba kupcu isporučena prije nego što je uvezena i zato te prilagodbe nisu primjenjive. Grupa Rusal u svojem je podnesku navela nekoliko slučajeva u kojima Komisija očito nije provela prilagodbe u skladu s člankom 2. stavkom 9. Naposljetku, grupa Rusal tvrdi da, u alternativnom slučaju, ako Komisija smatra da se primjenom članka 2. stavka 9. zahtijeva automatska prilagodba za razumne troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit, službe Komisije trebale bi prepoznati da je trgovac bio integrirani odjel proizvođača izvoznika u transakcijama prema načelima CIF-a i DAP-a te posljedično primjenjivati članak 2. stavak 8. Osnovne uredbe na te transakcije.

(22)

U odgovoru na to Komisija potvrđuje da je u slučaju grupe Rusal na sve vrste transakcija potrebno primijeniti prilagodbu na osnovi razumne marže za troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit u skladu s člankom 2. stavkom 9. drugim i trećim podstavkom. Iako se u transakcijama u skladu s načelima CIF-a roba isporučuje prije njezina puštanja u slobodan promet te čak i ako je carinjenje odgovornost kupca (za razliku od transakcija po uvjetima DPP-a), to ne mijenja činjenicu da prodaju obavlja povezani trgovac koji snosi troškove prodaje te opće i administrativne troškove i koji obično za svoje usluge očekuje ostvarivanje dobiti. S obzirom na činjenicu da je trgovac povezan s proizvođačem izvoznikom člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe podrazumijeva se da su podaci tog trgovca po definiciji nepouzdani i da bi tijelo koje provodi ispitni postupak trebalo utvrditi njegove troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit na razumnoj osnovi. Osim toga, člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe ne isključuju se prilagodbe za troškove nastale prije uvoza ako te troškove obično snosi uvoznik. Stoga nije opravdano potpuno isključivanje prilagodbe za troškove prodaje te opće i administrativne troškove i dobit u dijelu koji se odnosi na prodaju obavljenu u skladu s uvjetima CIF-a. Zaista, činjenicom da povezano društvo obavlja samo određene funkcije ne sprječava se Komisiju u provedbi prilagodbi u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe, ali se ona može odraziti u nižem iznosu troškova prodaje te općih i administrativnih troškova koji se odbijaju od cijene po kojoj se dotični proizvod prvi put preprodaje nezavisnom kupcu. U svakom je slučaju teret dokazivanja na zainteresiranoj strani koja namjerava osporavati opseg prilagodbi na temelju članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe. Stoga, ako ta strana prilagodbe smatra prekomjernima, mora dostaviti posebne dokaze i izračune kojima se opravdavaju te tvrdnje. U pogledu transakcija u skladu s načelima DAP-a potrebno je napomenuti da su mjesta isporuke uvelike unutar carinskog područja EU-a te je stoga, s obzirom na stupanj uključenosti trgovca, razlika u usporedbi s prodajom u skladu s uvjetima DDP-a još manja. U pogledu prošlih slučajeva koje je spomenula grupa Rusal važno je najprije napomenuti da je mišljenje Komisije u skladu sa sudskom praksom sudova Unije. Nadalje, Komisija ima velik diskrecijski prostor u području mjera za zaštitu trgovine i u izvršavanju tog diskrecijskog prava nije vezana svojim prošlim procjenama. U svakom slučaju, činjenično stanje razlikovalo se u svakom od slučajeva na koje je uputila grupa Rusal. Naposljetku, u pogledu alternativnog zahtjeva za primjenu članka 2. stavka 8. Osnovne uredbe Komisija upućuje na obrazloženja iz ove uvodne izjave i uvodne izjave 19. te ponavlja kako je sama činjenica da su izvoznik i povezano društvo povezani dovoljna kako bi Komisija stvarne izvozne cijene smatrala nepouzdanima jer je povezanost izvoznika i povezanog društva jedan od brojnih razloga zbog kojih se stvarne izvozne cijene mogu smatrati nepouzdanima.

(23)

U pogledu kvantifikacije prilagodbe za troškove prodaje te opće i administrativne troškove, po primitku primjedaba na privremenu objavu, Komisija je grupu Rusal pozvala da odredi onaj dio troškova prodaje te općih i administrativnih troškova za koji smatra da nije primjenjiv na transakcije prema načelima CIF-a i DAP-a i da nije razuman te da za to dostavi dokaze potrebne na temelju sudske prakse. Međutim, u tom pogledu nisu dostavljeni dokazi jer je grupa Rusal dostavljanje bilo kakvih informacija uvjetovala time da Komisija prihvati njezino pravno tumačenje članka 2. stavka 9. Osnovne uredbe. Budući da grupa Rusal u tom pogledu nije dostavila nikakve elemente, tu je tvrdnju potrebno odbiti.

(24)

Budući da nije bilo daljnjih primjedaba, potvrđuju se privremeni nalazi kako su utvrđeni uvodnim izjavama 29. do 52. Privremene uredbe, a konačna dampinška marža izražena u postocima cijena CIF-a na granici Unije, s neplaćenom carinom, ostaje nepromijenjena:

Društvo

Konačna dampinška marža

Grupa Rusal

34,0 %

Sva ostala društva

34,0 %

D.   ŠTETA

1.   Definicija industrije Unije i proizvodnje Unije

(25)

Promjena koja se spominje u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 9. nije utjecala na definiciju industrije Unije.

(26)

Budući da nije bilo primjedaba u odnosu na definiciju industrije Unije i proizvodnje Unije, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 53. do 55. Privremene uredbe.

2.   Potrošnja u Uniji

(27)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu potrošnje u Uniji, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 56. do 60. Privremene uredbe.

3.   Uvoz iz dotične zemlje

(28)

Budući da nije bilo primjedaba u odnosu na uvoz iz dotične zemlje, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 61. do 70. Privremene uredbe.

4.   Gospodarsko stanje industrije Unije

(29)

Nakon privremene objave jedna je zainteresirana strana tvrdila da će međuzavisnost tržišta aluminijske folije za domaćinstvo i tržišta aluminijske konverterske folije utjecati na analizu gospodarskog stanja industrije Unije. Ta je strana tvrdila da je međuzavisnost tih tržišta prouzročena trima glavnim pretpostavkama: i. svi proizvođači iz Unije u uzorku mogli su aluminijsku foliju za domaćinstvo i aluminijsku konvertersku foliju proizvoditi na istim proizvodnim postrojenjima i opremi; ii. relativno jednostavno prebacivanje s proizvodnje aluminijske folije za domaćinstvo na aluminijsku konvertersku foliju i obrnuto; te iii. cijene potražnje obaju proizvoda vrlo su prilagodljive. Ta je strana na kraju tvrdila da proizvođači iz Unije nisu bili u mogućnosti razlikovati gospodarske čimbenike koji se odnose na svaki od tih proizvoda zasebno te da je stoga Komisija trebala primijeniti članak 3. stavak 8. Osnovne uredbe i svoju procjenu štete temeljiti na široj osnovi.

(30)

Potrebno je napomenuti da je aluminijska konverterska folija ipak različit proizvod od aluminijske folije za domaćinstvo, a različite su im i primjene. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 131. Privremene uredbe, najveći proizvođač aluminijske folije za domaćinstvo iz Unije u uzorku proizvodio je jedino aluminijsku foliju za domaćinstvo. Kako se isto tako navodi u toj uvodnoj izjavi, ispitnim postupkom pokazalo se da se proizvođači iz Unije koji su proizvodili aluminijsku foliju za domaćinstvo i aluminijsku konvertersku foliju nisu mogli jednostavno prebaciti s jednog proizvoda na drugi, jer je oba proizvoda potrebno proizvoditi u određenim količinama kako bi se postigla najveća moguća učinkovitost. Osim toga, ispitnim postupkom pokazalo se da su proizvođači iz Unije u uzorku imali stabilan omjer proizvodnje dviju vrsta folija. Nadalje, proizvođači iz Unije koji su proizvodili aluminijsku foliju za domaćinstvo i aluminijsku konvertersku foliju mogli su odvojiti gospodarske i financijske podatke za proizvodnju i prodaju aluminijske folije za domaćinstvo od podataka za proizvodnju i prodaju aluminijske konverterske folije. Stoga se analiza štete navedena u uvodnim izjavama 71. do 108. Privremene uredbe odnosi samo na proizvodnju i prodaju aluminijske folije za domaćinstvo u Uniji, a tvrdnja da je Komisija trebala primijeniti članak 3. stavak 8. Osnovne uredbe bila je stoga odbijena.

(31)

Nakon konačne objave ta je zainteresirana strana izrazila neslaganje sa zaključkom Komisije da u ovom slučaju nije bila primjenjiva primjena članka 3. stavka 8. Osnovne uredbe. Zainteresirana strana ponovila je svoje argumente iznesene u prethodno navedenim uvodnim izjavama 29. i 30. ne priloživši nove elemente. Ustrajala je i na tome da Komisija nije mogla utvrditi da je većina proizvođača iz Unije mogla odvojiti gospodarske i financijske podatke za proizvodnju aluminijske folije za domaćinstvo od podataka za proizvodnju aluminijske konverterske folije, no tu tvrdnju nije potkrijepila. Stoga Komisija potvrđuje da se u ovom slučaju nije morala pozvati na članak 3. stavak 8. Osnovne uredbe jer se na temelju provjerenih podataka proizvođača iz Unije u uzorku mogla provesti odvojena identifikacija proizvodnje istovjetnog proizvoda. Budući da su navodi te zainteresirane strane samo tvrdnje koje sadržavaju netočne činjenice, odbija ih se.

(32)

Nakon privremene objave ruska su nadležna tijela od Komisije zatražila da dostavi inačice odgovora bez povjerljivih podataka proizvođača iz Unije u uzorku i sve ostale dokaze o materijalnoj šteti. Zatražila su i pristup podacima o metodologiji koju je Komisija primijenila za procjenu materijalne štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije.

(33)

Komisija podsjeća da su ruska nadležna tijela i sve ostale zainteresirane strane 25. kolovoza 2015. (nakon njihovih podnesaka na privremenu objavu) bili obaviješteni o točnome postupku koji je potrebno slijediti kako bi se dobio pristup javnom spisu. Inačice odgovora bez povjerljivih podataka bile su dovoljno iscrpne i iz njih se u prihvatljivoj mjeri mogla razumjeti bit podataka dostavljenih kao povjerljivih. Ostali dokazi kojima se podupiru nalazi o materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije prikazani su u uvodnim izjavama 71. do 108. Privremene uredbe.

5.   Zaključak o šteti

(34)

Nakon privremene objave dvije su zainteresirane strane tvrdile da nisu svi pokazatelji štete bili negativni i da će se postojanjem uzlaznog kretanja nekih pokazatelja štete dokazati da industrija Unije nije pretrpjela materijalnu štetu. Tvrdilo se i da nedovoljan rast obujma prodaje industrije Unije ne ukazuje na materijalnu štetu jer je on posljedica nedostatnog proizvodnog kapaciteta u trenutku kad je potražnja u Uniji rasla.

(35)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe nalaz o materijalnoj šteti temelji se na ukupnoj procjeni svih relevantnih pokazatelja štete. Zaključci doneseni samo na temelju odabranih pokazatelja štete u ovom bi slučaju iskrivili analizu. Stoga, u skladu sa zaključkom iz uvodne izjave 106. Privremene uredbe, iako su proizvodni kapacitet, proizvodnja i prodaja industrije Unije u razmatranom razdoblju povećani, to je povećanje bilo manje od povećanja potrošnje. Unatoč teškom financijskom stanju industrije Unije, proizvođači iz Unije usmjerili su svoje investicijske napore u povećanje kapaciteta kako bi se iskoristilo povećanje potrošnje u Uniji. Međutim, budući da cijene nisu mogli povisiti do razine kojom se pokrivaju troškovi, njihova je sposobnost ulaganja u povećanje kapaciteta bila ograničena. Proizvođači su donekle mogli financirati gubitke nastale u proizvodnji i prodaji aluminijske folije za domaćinstvo iz dobiti ostvarene od prodaje ostalih proizvoda. Ipak, takva strategija proizvodnje proizvoda s gubitkom za industriju Unije dugoročno je neodrživa. Stoga je odbijena tvrdnja da nisu svi pokazatelji štete upućivali na negativno kretanje i da zato nije bilo materijalne štete.

(36)

Nakon konačne objave ruska nadležna tijela ponovila su svoju tvrdnju iznesenu prije privremene faze da, prema financijskim dokumentima dostupnim podnositeljima zahtjeva, materijalne štete neće biti.

(37)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 107. Privremene uredbe, neki proizvođači iz Unije nisu proizvodili isključivo aluminijsku foliju za domaćinstvo i stoga se iz javno dostupnih financijskih dokumenata ne može vidjeti stvarno stanje industrije Unije u pogledu aluminijske folije za domaćinstvo. Štoviše, rezultati ispitnog postupka temelje se na stvarnim provjerenim podacima industrije Unije koji se odnose na aluminijsku foliju za domaćinstvo. Ta je tvrdnja stoga odbijena.

(38)

Nakon konačne objave jedna zainteresirana strana ponovila je svoju tvrdnju da je kretanje za većinu relevantnih čimbenika i pokazatelja koji utječu na stanje industrije aluminijske folije za domaćinstvo Unije u razmatranom razdoblju bilo uzlazno. Tvrdila je nadalje da se Komisijina analiza stanja u industriji Unije temelji na svega nekoliko pokazatelja.

(39)

Međutim, Komisijina analiza stanja u industriji Unije temelji se na svim čimbenicima iznesenima u odjeljku D. Privremene uredbe. Činjenica da je kretanje nekih pokazatelja štete, kao što su proizvodnja, proizvodni kapacitet i obujam prodaje tijekom razmatranog razdoblja bilo uzlazno, ne umanjuje ukupan zaključak da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe. Pokazatelje se ne može promatrati pojedinačno, nego je potrebno u obzir uzeti i njihove međusobne odnose. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 106. Privremene uredbe, tijekom razmatranog razdoblja obujam proizvodnje povećao se za 7 %, a proizvodni kapacitet za 12 % Međutim, ta su povećanja zaostajala za povećanjem potrošnje, koje je bilo puno veće, odnosno, iznosilo je (od 17 % do 28 %) tijekom razmatranog razdoblja. Posljedično, iako je obujam prodaje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja povećan za između (2 % i 10 %), na tržištu s još većim povećanjem potrošnje, to povećanje obujma prodaje nije dovelo do povećanja tržišnog udjela, nego naprotiv, do gubitka tržišnog udjela za 8 postotnih bodova. To pokazuje da industrija Unije nije mogla ostvariti korist od povećanja potrošnje. Nadalje, iako povećana za 47 % tijekom razmatranog razdoblja, ulaganja su još su uvijek zaostajala za ulaganjima nužnim da se održi korak s povećanjem potrošnje. Naposljetku, novčani tok bilo je pozitivan, ali je u smislu apsolutne vrijednosti ostao nizak. Zbog toga analiza uzlaznog kretanja nekih pokazatelja u korelaciji s ostalim čimbenicima, de facto potvrđuje štetno stanje industrije Unije. Stoga su tvrdnje iznesene u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 38. odbijene.

(40)

Nakon konačne objave petero namatača tvrdilo je, u kontekstu zahtijevanja da se mjere uvedu u obliku najmanje uvozne cijene, da je prodajna cijena proizvođača iz Unije koji proizvodi samo aluminijsku foliju za domaćinstvo povećana nakon razdoblja ispitnog postupka, a cijena aluminija smanjena. Strane su tvrdile i da su se te činjenice pretočile u veću dobit za tog proizvođača iz Unije.

(41)

U skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe do prethodno navedenog zaključka o šteti došlo se na temelju provjerenih podataka za razmatrano razdoblje, ne uzimajući u obzir podatke iz razdoblja nakon ispitnog postupka, i na temelju reprezentativnih podataka za sva društva iz uzorka, a ne samo za jednog izoliranog proizvođača iz Unije. Stoga su tvrdnje iznesene u uvodnoj izjavi 40. odbijene.

(42)

Na temelju prethodno navedenoga i budući da nije bilo drugih primjedaba, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 71. do 108. Privremene uredbe da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe. Industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu što se najviše odrazilo u negativnoj profitabilnosti tijekom gotovo cijelog razmatranog razdoblja.

E.   UZROČNOST

1.   Učinak dampinškog uvoza

(43)

Nakon privremene objave neke su zainteresirane strane ponovile svoje tvrdnje podnesene prije uvođenja privremenih pristojbi, odnosno da šteta koju je pretrpjela industrija Unije nije prouzročena ruskim uvozom, nego ostalim čimbenicima kao što su nemogućnost industrije Unije da poveća svoj proizvodni kapacitet u skladu s povećanom potražnjom, uvoz iz trećih zemalja poput Turske i NRK-a te povećanje proizvodnje aluminijske konverterske folije u industriji Unije na štetu aluminijske folije za domaćinstvo.

(44)

U uvodnim izjavama 49. do 97. navedenima u nastavku opisani su ostali čimbenici koji su utjecali na nastanak materijalne štete za industriju Unije.

(45)

Osim toga, jedna je strana tvrdila da se 2013. profitabilnost industrije Unije povećala, a tad je obujam ruskog uvoza zabilježio svoj najveći apsolutni obujam te da to navodno dokazuje da ruski uvoz nije imao utjecaja na profitabilnost industrije Unije i da stoga nije prouzročio materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Unije.

(46)

Kako je prikazano u uvodnoj izjavi 99. Privremene uredbe, tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost industrije Unije blago je varirala između – 2,9 % i 0,2 %. Profitabilnost industrije Unije 2013. jedva je premašila prag isplativosti, odnosno dosegnula je 0,2 %. Iako je obujam ruskog uvoza te godine bio najveći, njegov tržišni udjel zadržao se na stalnoj razini od 34 %. Stoga ovo manje privremeno poboljšanje profitabilnosti industrije Unije nije utjecalo na zaključak da je sveukupna profitabilnost industrije Unije bila negativna (osim 2013.) i da je ostala manja od ciljne dobiti od 5 % tijekom čitavog razmatranog razdoblja. Nije utjecalo ni na zaključak izveden u uvodnoj izjavi 116. Privremene uredbe da je postojala uzročno-posljedična veza između pogoršanja stanja industrije Unije i ruskog dampinškog uvoza čiji je tržišni udjel bio stalan i znatan. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(47)

S obzirom na prethodno navedeno, utvrđena je uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i materijalne štete na temelju toga što su istodobno postojali znatan obujam uvoza iz Rusije (tržišni udjel samo jednog proizvođača iznosio je 34 %) i velik pritisak na cijene izazvan tim uvozom na tržište Unije (sniženje cijena za oko 12 %).

(48)

Budući da nije bilo drugih primjedaba u odnosu na učinke dampinškog uvoza, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 110. do 116. Privremene uredbe.

2.   Učinak drugih čimbenika

2.1.   Učinak uvoza iz ostalih zemalja

(49)

Nakon privremene objave pozornost Komisije privukla je činjenica da je u tablicu 11. Privremene uredbe u ukupan uvoz pogrešno uključen i uvoz iz Rusije. Tablicom u nastavku zamjenjuje se tablica 11. Privremene uredbe:

Tablica 1.

Uvoz iz ostalih trećih zemalja

Zemlja

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka

NRK

Obujam

(u tonama)

[2 843 – 3 205]

[967 – 1 378]

[1 137 – 1 603]

[1 222 – 1 699]

Indeks

(2011. = 100)

100

[34 – 43]

[40 – 50]

[43 – 53]

Tržišni udjel

(%)

4

1

1

2

Prosječna cijena

(EUR/tona)

2 251

2 417

2 306

2 131

Indeks

(2011. = 100)

100

107

102

95

Turska

Obujam

(u tonama)

[5 120 – 6 100]

[8 090 – 10 553]

[11 213 – 14 213]

[11 520 – 14 579]

Indeks

(2011. = 100)

100

[158 – 173]

[219 – 233]

[225 – 239]

Tržišni udjel

(%)

7

11

13

13

Prosječna cijena

(EUR/tona)

2 950

2 743

2 710

2 571

Indeks

(2011. = 100)

100

93

92

87

Ostale treće zemlje

Obujam

(u tonama)

[3 100 – 3 750]

[279 – 750]

[1 891 – 3 000]

[3 162 – 4 313]

Indeks

(2011. = 100)

100

[9 – 20]

[61 – 80]

[102 – 115]

Tržišni udjel

(%)

4

1

2

4

Prosječna cijena

(EUR/tona)

2 878

2 830

2 687

2 406

Indeks

(2011. = 100)

100

98

93

84

Ukupan uvoz (bez Rusije)

Obujam

(u tonama)

[10 677 – 10 761]

[9 037 – 9 902]

[14 855 – 16 831]

[15 226 – 17 491]

Indeks

(2011. = 100)

100

[85 – 92]

[138 – 158]

[141 – 164]

Tržišni udjel

(%)

16

13

17

19

Prosječna cijena

(EUR/tona)

2 750

2 712

2 669

2 505

Indeks

(2011. = 100)

100

99

97

91

Izvor: Eurostat i odgovor na upitnik.

(50)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da Komisija nije odvojila i razlikovala štetne učinke uvoza iz NRK-a i Turske, a druga je zainteresirana strana tvrdila da je Komisija podcijenila utjecaj uvoza iz trećih zemalja na stanje industrije Unije.

(51)

U pogledu uvoza iz NRK-a, nakon privremene objave utvrđeno je da je zbog pogreške u pisanju bilo potrebno unijeti manje ispravke razine sniženja cijene prouzročenog kineskim uvozom koja je navedena u uvodnoj izjavi 118. Privremene uredbe. Nakon ispravka utvrđeno je da su zbog prosječne cijene ukupnog obujma uvoza iz NRK-a u Uniju u razdoblju ispitnog postupka cijene industrije Unije snižene za 10,2 %, a ne 13 %, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 118. Privremene uredbe.

(52)

Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 118. Privremene uredbe, obujam uvoza iz NRK-a smanjio se za (47 % – 57 %) uz odgovarajuće smanjenje tržišnog udjela između 4 % i 2 % tijekom razmatranog razdoblja, a zbog cijena tog uvoza cijene industrije Unije snižene su za 10,2 %. Komisija je na temelju toga u uvodnoj izjavi 121. Privremene uredbe zaključila da je kineski uvoz djelomično pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije, a da zbog njega nije prekinuta uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz Rusije i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Budući da je tržišni udjel kineskog uvoza bio nizak i pokazivao silazno kretanje tijekom razmatranog razdoblja, pritisak na cijene proizvođača iz Unije koji je njime izazvan nije mogao biti toliki da proizvođači iz Unije ne bi mogli povisiti svoje cijene na razinu profitabilnosti. Stoga se potvrđuje zaključak da zbog kineskog uvoza nije prekinuta uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza iz Rusije i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 121. Privremene uredbe.

(53)

Kretanja vezana za uvoz iz Turske, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 119. Privremene uredbe, bila su uzlazna tijekom razmatranog razdoblja i njegov je tržišni udjel u razdoblju ispitnog postupka dosegao 13 % zbog veće potražnje na tržištu Unije koju proizvođači iz Unije nisu mogli zadovoljiti, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 35. Međutim, iako su se tijekom razmatranog razdoblja smanjile za 13 %, turske uvozne cijene bile su na sličnim razinama kao cijene industrije Unije i znatno iznad razine cijena ruskog uvoza. Čak i da je kretanje tržišnog udjela turskog uvoza bilo uzlazno, zbog razina njegovih cijena sličnih cijenama industrije Unije (ponekad i viših), pritisak na cijene proizvođača iz Unije koji je njime izazvan nije mogao biti toliki da proizvođači iz Unije ne bi mogli povisiti svoje cijene na razinu profitabilnosti. Slijedom toga, potvrđuje se zaključak da zbog turskog uvoza nije prekinuta uzročno-posljedična veza između dampinškog ruskog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(54)

Nakon konačne objave jedna je zainteresirana strana djelomično ponovila svoju tvrdnju iz privremene faze da Komisija nije odvojila i razlikovala štetne učinke uvoza iz Turske. Tvrdila je i da povećanjem obujma turskog uvoza nanesena šteta industriji Unije u smislu tržišnog udjela i iskorištenosti kapaciteta čime je navodno prekinuta uzročno-posljedična veza između uvoza iz Rusije i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(55)

Točno je da se tijekom razmatranog razdoblja povećao tržišni udjel turskog uvoza, a smanjio tržišni udjel industrije Unije. Međutim, turski je uvoz predstavljao tržišni udjel od 13 % u razdoblju ispitnog postupka, dok je tržišni udjel ruskog uvoza iznosio 34 %. Osim toga, turske su cijene bile na jednakoj razini kao cijene industrije Unije, dok je zbog ruskog uvoza cijena industrije Unije snižena za (3 % – 7 %). Osim toga, naglašava se da je neodrživo za industriju koja ostvaruje gubitak, a takva je industrija aluminijske folije za domaćinstvo, da kontinuirano povećava svoj obujam prodaje i istodobno stvara gubitke. Industriji je prvo potrebno da svoje cijene poveća do razine kojom se pokrivaju troškovi, prije nego što još više poveća svoj obujam prodaje. Međutim, to nije bilo moguće zbog pritiska prouzročenog znatnim obujmom dampinškog uvoza iz Rusije. Stoga je odbijena tvrdnja da je turskim uvozom prekinuta uzročno-posljedična veza između uvoza iz Rusije i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(56)

Tvrdilo se nadalje da su turske uvozne cijene više od ruskih uvoznih cijena jer se turski proizvođači specijaliziraju i svoj izvoz na tržište Unije usredotočuju na tanje folije debljine između 0,008 mm i 0,009 mm koje ruski proizvođač ne izvozi na tržište Unije. Ta tvrdnja nije bila potkrijepljena dokazima i stoga je odbijena.

(57)

Obujam uvoza iz preostalih trećih zemalja smanjivao se između 2011. i 2013. za (od 20 % do 39 %), a zatim se na kraju razdoblja ispitnog postupka povećao za (od 2 % do 15 %). Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 120. Privremene uredbe, njegov tržišni udjel smanjio se s 4 % u 2011. na 2 % u 2013., a zatim se povećao na 4 % krajem razdoblja ispitnog postupka. U istoj uvodnoj izjavi Privremene uredbe navodi se i da su razine njegovih cijena bile niže od prodajnih cijena industrije Unije, osim u 2012., ali više od ruskih uvoznih cijena tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Dakle, pritisak na cijene proizvođača iz Unije izazvan uvozom iz ostalih trećih zemalja nije mogao biti toliki da zbog njega ti proizvođači ne bi mogli povisiti svoje cijene na razinu profitabilnosti. Stoga se potvrđuje zaključak da se uvozom iz ostalih trećih zemalja nije prekinula uzročno-posljedična veza između dampinškog ruskog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(58)

Budući da nije bilo drugih primjedaba, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 117. do 122. Privremene uredbe.

2.2.   Razvoj potrošnje u Uniji

(59)

Nakon privremene objave dvije zainteresirane strane tvrdile su da industrija Unije nije uspjela zadovoljiti potrebe izazvane povećanom potrošnjom unatoč ulaganjima u povećanje proizvodnog kapaciteta, što je navodno prouzročilo pretrpljenu štetu.

(60)

Prvo, ta strana nije objasnila kako je povećanje potrošnje u Uniji samo po sebi moglo nepovoljno utjecati na industriju Unije i dovesti do raskidanja uzročno-posljedične veze između dampinškog uvoza iz Rusije i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Naprotiv, u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno uz izostanak dampinškog uvoza, opravdano je očekivati da će industrija Unije imati koristi od povećane potrošnje.

(61)

Drugo, ruski je uvoz uspio svoj tržišni udjel povećati za 5 postotnih bodova, a proizvođači iz Unije izgubili su 8 postotnih bodova svojeg tržišnog udjela, odnosno, on je u razmatranom razdoblju smanjen s 55 % na 47 %.

(62)

Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 78. Privremene uredbe, proizvođači iz Unije uložili su napore u povećanje proizvodnog kapaciteta, no oni su zbog teške financijske situacije bili ograničeni. Teška financijska situacija industrije Unije prouzročena dampinškim uvozom razlog je razmjerno niske razine ulaganja. Nadalje, iako se tijekom razmatranog razdoblja proizvodni kapacitet industrije Unije blago povećao, iskorištenost kapaciteta smanjila se zbog dampinškog ruskog uvoza po niskim cijenama. Osim toga, obujam proizvodnje industrije Unije blago se povećao, a njegov se tržišni udjel kontinuirano smanjivao tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Prema tome, ne može ga se smatrati uzrokom materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije. Stoga su te primjedbe odbijene.

(63)

Budući da nije bilo drugih primjedaba u odnosu na navedeno, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 123. do 125. Privremene uredbe.

2.3.   Izvozni rezultati industrije Unije

(64)

Budući da nije bilo primjedaba u odnosu na učinak izvoznih rezultata industrije Unije, potvrđeni su zaključci iz uvodnih izjava 126. do 128. Privremene uredbe.

2.4.   Aktivnost industrije Unije na tržištu aluminijskih konverterskih folija

(65)

Nakon privremene objave jedna je strana tvrdila da Komisija aluminijsku konvertersku foliju nije uzela u obzir kao jedan od čimbenika. Ponovila je svoju tvrdnju da su neki proizvođači iz Unije radije povećali proizvodnju i prodaju unosnijeg proizvoda, aluminijske konverterske folije, na štetu proizvodnje aluminijske folije za domaćinstvo. Ta je strana tvrdila i da je Komisija propustila razmotriti utjecaj proizvodnje i prodaje aluminijske konverterske folije i s njom povezanog gospodarskog stanja na ukupno gospodarsko stanje industrije Unije u pogledu aluminijske folije za domaćinstvo. Ta je tvrdnja ponovljena nakon konačne objave, no novi podaci nisu dostavljeni.

(66)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 81. Privremene uredbe, nekoliko proizvođača iz Unije proizvodilo je aluminijsku foliju za domaćinstvo i aluminijsku konvertersku foliju, a najveći proizvođač aluminijske folije za domaćinstvo u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka nije proizvodio aluminijsku konvertersku foliju. Osim toga, ispitnim postupkom pokazalo se da su proizvođači iz Unije u uzorku imali stabilan omjer proizvodnje dviju vrsta folija i stoga je zaključeno da u industriji Unije nije bilo prebacivanja na proizvodnju aluminijske konverterske folije na štetu aluminijske folije za domaćinstvo. U svakom slučaju, da je takvog prebacivanja bilo, ono bi prije bilo posljedica dampinškog uvoza iz Rusije zbog kojeg su cijene aluminijske folije za domaćinstvo pod stalnim znatnim pritiskom, a proizvođači iz Unije ne mogu svoje cijene povećati na razinu profitabilnosti. Štoviše, ispitnim postupkom pokazalo se da je kretanje profitabilnosti dotičnog proizvoda usporedivo u svim društvima u uzorku, bez obzira na to koliki je udjel proizvodnje aluminijske folije za domaćinstvo i aluminijske konverterske folije u njihovoj ukupnoj proizvodnji. Tvrdnja opisana u uvodnoj izjavi 65. stoga se odbija.

(67)

Budući da u tom pogledu nema drugih primjedaba, potvrđuju se zaključci utvrđeni uvodnim izjavama 129. do 132. Privremene uredbe.

2.5.   Trošak sirovina

(68)

Nakon privremene objave ruska nadležna tijela izrazila su neslaganje sa zaključkom Komisije da razvoj cijene aluminija na Londonskoj burzi metala („LME”) nije utjecao na činjenicu da je zbog ruskih uvoznih cijena snižena prodajna cijena industrije Unije te je izvršen pritisak na tržište Unije zbog čega industrija Unije nije mogla povisiti svoju prodajnu cijenu na razinu na kojoj bi se pokrio trošak proizvodnje.

(69)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 136. Privremene uredbe ispitnim postupkom pokazalo se da industrija Unije i ruski proizvođači izvoznici snose usporedive troškove kad nabavljaju aluminij za proizvodnju aluminijske folije za domaćinstvo jer su tržišne cijene aluminija u Rusiji i u Uniji izravno povezane s LME-om. Osim toga, prodajne cijene industrije Unije i ruske uvozne cijene aluminijske folije za domaćinstvo snižene su slijedom kretanja cijene aluminija na LME-u, a ispitnim postupkom utvrđeno je da su ruske uvozne cijene aluminijske folije za domaćinstvo stalno bile niže od cijena industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja te su ih snižavale za (od 3 % do 7 %) tijekom razdoblja ispitnog postupka. Osim toga, prodajnim cijenama industrije Unije za aluminijsku foliju za domaćinstvo nije se pokrivao jedinični trošak proizvodnje unatoč tome što je jedinični trošak proizvodnje bio smanjen. Razlog tome bio je pritisak na cijene prouzročen velikim obujmom dampinškog uvoza zbog kojeg su snižavane prodajne cijene industrije Unije koja nije mogla povećati svoje prodajne cijene i iskoristiti smanjenje troškova sirovina.

(70)

Nakon konačne objave ruska nadležna tijela ponovila su svoju tvrdnju da je pritisak na cijene na tržištu Unije izazvan cijenama aluminija na LME-u, a ne ruskim uvozom aluminijske folije za domaćinstvo, no za to nisu dostavila nove dokaze. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(71)

Budući da u tom pogledu nema drugih primjedaba, potvrđuju se zaključci utvrđeni uvodnim izjavama 133. do 136. Privremene uredbe.

2.6.   Kumulirani učinci ostalih čimbenika

(72)

Nakon privremene objave jedna zainteresirana strana tvrdila je da Komisija nije dostavila procjenu kumuliranih učinaka svih ostalih čimbenika, no nije navela pravnu osnovu svoje tvrdnje ni objasnila kako je, s obzirom na činjenice iz ovoga predmeta, to moglo za posljedicu imati pripisivanje štete nastale zbog ostalih čimbenika dampinškom ruskom uvozu.

(73)

Prvo, Komisija u skladu s Osnovnom uredbom nije obvezna izraditi procjenu kumuliranih učinaka ostalih čimbenika kad analizira njihov utjecaj. Drugo, Komisija je u ovom slučaju propisno razlikovala i razdvojila učinke svih ostalih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije pojedinačno od štetnih učinaka ruskog dampinškog uvoza. Komisija je zbog toga mogla zaključiti da je šteta koja se pripisuje dampinškom ruskom uvozu zaista prouzročena tim uvozom, a ne ostalim čimbenicima. Komisija je dakle ispunila svoju obvezu i nije ruskom dampinškom uvozu pripisala štetu koju su izazvali ostali uzročnici. Stoga skupna analiza svih poznatih čimbenika nije potrebna. U svakom slučaju, ta zainteresirana strana nije iznijela podatke kojima se dokazuje da je Komisija u ovom slučaju nepropisno ruskom dampinškom uvozu pripisala štetu koju su prouzročili ostali čimbenici. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

2.7.   Navodno izbjegavanje antidampinških mjera na uvoz aluminijske folije za domaćinstvo iz NRK-a

(74)

Nakon konačne objave ruski proizvođač izvoznik i nekoliko namatača prvi su put tvrdili da se antidampinške mjere koje su na snazi za uvoz aluminijske folije za domaćinstvo iz NRK-a izbjegavaju putem njezina neznatno izmijenjenog oblika kojim se omogućuje da ona u Eurostatu bude zabilježena kao aluminijska konverterska folija obuhvaćena oznakom KN 7607 11 19. Osim toga, strane su tvrdile da je aluminijska folija debljine od 0,007 mm do 0,2 mm prikazana u kineskim statističkim bazama podataka u stvari aluminijska folija za domaćinstvo kojom se pod oznakama 7607 11 90 i 7607 11 20 izbjegavaju antidampinške mjere. Stoga je procijenjeno da je obujam uvoza kojim se izbjegavaju antidampinške mjere bio oko 30 000 tona godišnje i tvrdilo se da je time prouzročena šteta industriji Unije.

(75)

Podsjeća se da je Komisija 2012. pokrenula ispitni postupak u pogledu mogućeg izbjegavanja antidampinških mjera uvedenih na uvoz određene aluminijske folije podrijetlom iz Narodne Republike Kine uvozom određenih aluminijskih folija u svitcima koji su nežareni i širine veće od 650 mm, podrijetlom iz NRK-a (3), Uredbom Vijeća (EZ) br. 925/2009 (4). Međutim, Komisija je 2. srpnja 2013. okončala ispitni postupak (5) i nije proširila na uvoz određene aluminijske folije u svicima koji su nežareni i širine veće od 650 mm podrijetlom iz NRK-a antidampinške mjere na uvoz određene aluminijske folije podrijetlom iz NRK-a, nakon što su podnositelji zahtjeva zahtjev povukli.

(76)

Ovim postupkom nije obuhvaćena navodna praksa izbjegavanja. U svakom slučaju, Komisija je provela analizu uvoza aluminijske folije za domaćinstvo i aluminijske konverterske folije iz NRK-a na temelju statističkih podataka iz kineske baze podataka koje je dostavilo društvo Goodwill China Business Information Ltd i statističkih podataka Eurostata.

(77)

Kineski izvoz aluminijske folije preko dviju oznaka u kineskim statističkim podacima koji spominju zainteresirane strane, prikazane su u tablici navedenoj u nastavku:

Tablica 2.

Izvoz aluminijske folije za domaćinstvo i aluminijske konverterske folije iz NRK-a u Uniju

Tona

Oznaka KN

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam

7607 11 90

18 786

17 177

22 444

24 760

Obujam

7607 11 20

4 730

3 915

6 826

8 172

Obujam

Ukupno

23 515

21 091

29 270

32 932

Izvor: Goodwill China Business Information Ltd.

(78)

Potrebno je napomenuti da se kineske oznake u prethodno navedenoj tablici ne odnose izričito na aluminijsku foliju za domaćinstvo te je tim oznakama obuhvaćena i aluminijska konverterska folija. Zainteresirane strane jednostavno su pretpostavile da ukupan obujam izvezen preko tih dviju oznaka čini aluminijska folija za domaćinstvo kojom se izbjegavaju antidampinške mjere, zanemarivši činjenicu da je pod tim oznakama uvršten i izvoz prave aluminijske konverterske folije.

(79)

Štoviše, napominje se i to da se oznaka KN 7607 11 19 u Eurostatu dodatno dijeli na dvije različite oznake, jednu za aluminijsku foliju za domaćinstvo (7607111910) i drugu za aluminijsku konvertersku foliju (7607111990). Ukupan uvoz aluminijske konverterske folije iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja prikazan je u tablici u nastavku:

Tablica 3.

Uvoz aluminijske konverterske folije iz NRK-a

Tona

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka

Obujam

25 506

20 996

28 135

36 464

Izvor: Eurostat.

(80)

Na temelju prethodno navedenog, iako se ne isključuje da je dio uvezenog obujma deklariranog kao aluminijska konverterska folija zaista bio aluminijska folija za domaćinstvo kojom su izbjegnute antidampinške mjere, jasno je da su zainteresirane strane preuveličale obujam navodne aluminijske folije za domaćinstvo kojom se izbjegavaju antidampinške mjere jer je tijekom razmatranog razdoblja ukupan obujam uvoza aluminijske konverterske folije iz NRK-a bio manji od navodnog obujma aluminijske folije za domaćinstvo za koju su izbjegnute antidampinške mjere (odnosno 30 000 tona), osim tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju podataka koje su dostavile strane ni na temelju podataka koje je prikupila Komisija nije moguće razdvojiti navodnu aluminijsku foliju za domaćinstvo za koju su izbjegnute antidampinške mjere i stvarnu aluminijsku konvertersku foliju pod tim oznakama i stoga Komisija nije u mogućnosti procijeniti koliki je obujam aluminijske folije za domaćinstvo za koji su izbjegnute antidampinške mjere, ako je postojao.

(81)

Budući da strane svoju tvrdnju nisu poduprle dostavivši druge dokaze, zaključeno je da obujam za koji su izbjegnute antidampinške mjere, ako je postojao, nije bio toliki da bi se njime prekinula uzročno-posljedična veza između dampinškog ruskog uvoza i materijalne štete koju je pretrpjela industrija Unije.

2.8.   Ostale tvrdnje

(82)

Ruska nadležna tijela tvrdila su da Komisija nije uzela u obzir opće kretanje pada cijena na svjetskom tržištu aluminijske folije za domaćinstvo.

(83)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 67., 91. i 118. do 120. Privremene uredbe, cijene u Uniji i uvozne cijene iz Rusije, Turske, NRK-a i ostalih trećih zemalja smanjene su tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, cijene ruskog uvoza bile su stalno niže od prodajnih cijena u Uniji i snižavale ih za (od 3 % do 7 %) u znatnom obujmu. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(84)

Druga zainteresirana strana tvrdila je da se profitabilnost industrije Unije nije povećala zbog proširenja njezina proizvodnog kapaciteta i povećanih ulaganja.

(85)

Za proizvodnju aluminijske folije za domaćinstvo intenzivno se upotrebljavaju strojevi. Zbog toga za povećanje proizvodnog kapaciteta industrija Unije mora ulagati u strojeve. Međutim, s računovodstvenog gledišta, utjecaj amortizacije strojeva u ukupnim troškovima proizvodnje ograničena je, između 3 % i 5 %, i slijedom toga ne može znatno utjecati na profitabilnost industrije Unije. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(86)

Nakon konačne objave ruska nadležna tijela tvrdila su, ne dostavivši za to dokaze, da su u statističkim podacima iz Rusije prikazani samo podaci za aluminijsku foliju za domaćinstvo prosječne kakvoće, a radi se o proizvodu niže cijene, dok su statistički podaci Unije i ostalih velikih trećih zemalja odraz mješovitih podataka o aluminijskoj foliji za domaćinstvo i skupljim folijama.

(87)

Ispitnim postupkom nije otkrivena takva razlika u kvaliteti između aluminijske folije za domaćinstvo koju su proizveli proizvođači iz Unije i one proizvedene u Rusiji. Namatači koji aluminijsku foliju za domaćinstvo kupuju od proizvođača iz Unije, Rusije i ostalih trećih zemalja, posebno iz Turske, nisu iznosili tvrdnje o razlici u kvaliteti između aluminijskih folija za domaćinstvo nabavljenih iz različitih izvora tijekom ispitnog postupka. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(88)

Nakon konačne objave jedna je zainteresirana strana tvrdila i da je, u okviru ovog postupka, Komisija zanemarila činjenicu da je četvero od šestero proizvođača iz Unije u uzorku navelo postojanje štetnog dampinškog uvoza aluminijske konverterske folije iz NRK-a.

(89)

Točno je da je Komisija 12. prosinca 2014. pokrenula antidampinški postupak koji se odnosi na uvoz određene aluminijske folije podrijetlom iz Narodne Republike Kine (6), odnosno na aluminijsku konvertersku foliju. Kako je objašnjeno u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 30., aluminijska folija za domaćinstvo i aluminijska konverterska folija dva su različita proizvoda koji se prodaju na dvama različitim tržištima. Šteta koju je industrija Unije pretrpjela, ako jest, zbog proizvodnje i prodaje aluminijske konverterske folije ne odražava se na stanje industrije aluminijske folije za domaćinstvo. Osim toga, Komisija je ispitni postupak u vezi s aluminijskom konverterskom folijom iz NRK-a prekinula ne uvevši mjere (7). Točnije, u okviru završenog postupka Komisija nije došla ni do kakvih nalaza u pogledu toga šteti li se industriji Unije uvozom aluminijske konverterske folije iz NRK-a. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(90)

Nakon konačne objave petero namatača tvrdilo je da je ruska aluminijska folija za domaćinstvo tek neznatna konkurencija aluminijskoj foliji za domaćinstvo koju proizvode proizvođači iz Unije u uzorku. Tvrdilo se nadalje da se ruska aluminijska folija za domaćinstvo na tržištu natječe s aluminijskom folijom za domaćinstvo uvezenom iz Turske i NRK-a.

(91)

Ta tvrdnja nije bila potkrijepljena dokazima i stoga je odbijena.

(92)

Namatači su tvrdili i da, općenito, većina proizvođača iz Unije u uzorku aluminijsku foliju za domaćinstvo ne prodaje namatačima jer to nije aluminijska folija za domaćinstvo namijenjena za proizvodnju svitaka za široku potrošnju, nego aluminijska konverterska folija koja se lako prodaje po cijenama od oko 3 000 EUR po toni.

(93)

Ta tvrdnja sadržava netočne činjenice. Potrebno je prvo napomenuti da je, kao što se navodi u tablici 7. Privremene uredbe, prosječna prodajna cijena industrije Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka bila 2 597 EUR po toni, a ne 3 000 EUR, kako se tvrdi. Osim toga, ispitnim postupkom potvrđeno je da su svi proizvođači iz Unije u uzorku aluminijsku foliju za domaćinstvo prodavali namatačima. Četvorica namatača koji su surađivali u ispitnom postupku i dostavili odgovor na upitnik, kupovali su aluminijsku foliju za domaćinstvo od proizvođača iz Unije. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(94)

Petero namatača tvrdilo je i da je proizvođač iz Unije u uzorku koji proizvodi samo aluminijsku foliju za domaćinstvo de facto prouzročio materijalnu štetu ostalim proizvođačima iz Unije u uzorku jer su zbog njegovih prodajnih cijena snižene prodajne cijene ostalih proizvođača iz Unije u uzorku. Osim toga, tvrdilo se i da bi, budući da se profitabilnost industrije Unije računa na temelju proizvođača iz Unije u uzorku, tj. nije obuhvaćena cijela industrija Unije, Komisija trebala ograničiti i analizu tržišnog udjela samo na društva u uzorku, a ne obuhvatiti cijelu industriju Unije.

(95)

Tijekom razmatranog razdoblja prodajne cijene proizvođača iz Unije koji proizvodi samo aluminijsku foliju za domaćinstvo bile su u skladu s prosječnim cijenama industrije Unije, a određenih su godina bile čak i više. Stoga je činjenično netočno tvrditi da su zbog cijena tog proizvođača iz Unije snižene cijene ostalih proizvođača u uzorku.

(96)

U pogledu drugog dijela tvrdnje, Komisija podsjeća da se analiza štete provodi na razini industrije Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe kako je utvrđeno uvodnom izjavom 53. Privremene uredbe. Osim toga, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 9. Privremene uredbe, zbog velikog broja proizvođača iz Unije odabir uzoraka proveden je u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. U uzorak je odabrano šest društava koja čine više od 70 % ukupne proizvodnje Unije. Unutar zadanog roka nisu primljene nikakve primjedbe u odnosu na odabir uzorka te se stoga smatralo da je uzorak reprezentativan za industriju Unije. Osim toga. zbog provedbe odabira uzoraka, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 73. Privremene uredbe, Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje. Popis tih pokazatelja prikazan je u uvodnim izjavama 74. i 75. Privremene uredbe. Iz toga slijedi da je profitabilnost mikropokazatelj i izračunava se na temelju podataka o proizvođačima iz Unije u uzorku, a tržišni je udjel makropokazatelj i potrebno ga je izračunati u odnosu na cijelu industriju Unije. U okviru obiju metodologija Komisija ima pravo dolaziti do nalaza koji kao takvi vrijede za cijelu industriju Unije.

(97)

Stoga su tvrdnje iznesene u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 94. odbijene.

3.   Zaključak o uzročnosti

(98)

Nijedan od argumenta koje su podnijele zainteresirane strane ne dokazuje da je osim dampinškog uvoza iz Rusije bilo čimbenika čiji bi utjecaj mogao prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i ustanovljene materijalne štete. S obzirom na prethodno navedeno, zaključuje se da je zbog dampinškog uvoza iz Rusije industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(99)

Stoga se potvrđuju zaključci iz uvodnih izjava 137. do 141. Privremene uredbe.

F.   INTERES UNIJE

1.   Interes industrije Unije

(100)

Nakon privremene objave ruska nadležna tijela tvrdila su da će uvođenje mjera na uvoz iz Rusije dovesti do povećanja uvoza aluminijske folije za domaćinstvo iz ostalih trećih zemalja, posebno iz Turske i NRK-a i da stoga uvođenje antidampinških mjera za uvoz iz Rusije nije u interesu industrije Unije.

(101)

Kako je utvrđeno uvodnom izjavom 147. Privremene uredbe, antidampinškim mjerama potrebno je samo ponovno uspostaviti ravnopravne uvjete u Uniji kako bi se industriji Unije omogućilo da se na tržištu Unije po primjerenim cijenama natječe s uvozom iz ostalih trećih zemalja, uključujući Rusiju, NRK i Tursku. Činjenica da ostale treće zemlje povećavaju svoj uvoz nije sama po sebi pokazatelj da industrija Unije neće moći imati koristi od uvedenih antidampinških mjera. Očekuje se da će industrija Unije doista povećati obujam prodaje i tržišni udjel i povećati svoje prodajne cijene na razinu profitabilnosti.

(102)

Antidampinškim mjerama koje su na snazi protiv NRK-a trebalo bi se osigurati da kineski uvoz na tržište Unije ulazi po cijenama primjerenih razina budući da su razine turskih cijena tijekom razmatranog razdoblja već bile na istoj razini kao prodajne cijene industrije Unije te zbog njih nije bilo pritiska na cijene na tržištu.

(103)

Komisija smatra da se tim argumentom ne opovrgava pretpostavka utvrđena člankom 21. Osnovne uredbe u korist uvođenja mjera i potrebe da se otklone učinci ruskog dampinškog uvoza kojim se narušava trgovina i da se ponovno uspostave ravnopravni uvjeti.

(104)

Stoga su te tvrdnje odbijene.

(105)

Budući da nije bilo drugih primjedaba u pogledu interesa industrije Unije, potvrđuje se zaključak iz uvodne izjave 149. Privremene uredbe.

2.   Interes uvoznika/trgovaca

(106)

Budući da nije bilo primjedaba u pogledu interesa nepovezanih uvoznika i trgovaca, potvrđuje se zaključak iz uvodne izjave 150. Privremene uredbe.

3.   Interes korisnika

(107)

Nakon privremene objave i konačne objave nekoliko korisnika (namatači koji proizvode takozvane „svitke za široku potrošnju”) ponovilo je svoje tvrdnje iznesene prije uvođenja privremenih mjera, no nisu dostavili nijedan novi dokaz.

(108)

Jedan namatač tvrdio je posebno da će utjecaj antidampinških pristojbi na njegovu profitabilnost biti znatan jer on neće moći pristojbu prenijeti na svojeg kupca.

(109)

Ta tvrdnja nije potkrijepljena. Osim toga, na temelju brojki koje je dostavio taj namatač, ispitnim postupkom pokazano se da će namatač, čak i kad ne može pristojbu prenijeti na svojeg kupca, još uvijek biti profitabilan.

(110)

Nadalje, ispitnim postupkom pokazalo se da se marže koje namatači dodaju na kupovnu cijenu aluminijske folije za domaćinstvo mogu znatno razlikovati, odnosno iznose između 5 % i 70 %, ovisno o prodajnoj strategiji namatača. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 154. Privremene uredbe, djelatnost tih namatača koji aluminijsku foliju za domaćinstvo uvoze iz Rusije predstavljala je samo manje od jedne šestine do najviše jedne četvrtine njihove ukupne djelatnosti. Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 155. Privremene uredbe, sva su društva koja surađuju općenito su bila profitabilna.

(111)

Nakon konačne objave jedna strana tvrdila je da namatači na kupovnu cijenu ne dodaju nikakvu maržu i da uvećanje od 5 % do 70 % na kupovnu cijenu koje utvrdila Komisija u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 110. nije odraz postupaka namatača i njihove profitabilnosti.

(112)

Podsjeća se na to da se djelatnost namatača sastoji od namatanja aluminijskih folija iz jednog velikog svitka u manje svitke za široku potrošnju. Namatači ne mijenjaju kemijska svojstva aluminijske folije. Marža iz uvodne izjave 110. izračunana je uspoređivanjem kupovne cijene aluminijske folije u velikim svitcima s prodajnom cijenom aluminijskih folija u svitcima za široku potrošnju za namatače koji su surađivali. Troškovi za namatače nastaju tijekom ponovnog pakiranja, no ti su troškovi niski jer je glavni izvor troška aluminijska folija, za čiju izradu odlazi oko 80 % ukupnih troškova proizvodnje. Troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi znatno se razlikuju od jednog do drugog namatača, ovisno o namatačevoj prodajnoj strategiji. Zbog toga je točno da marža nije pokazatelj poslovanja i profitabilnosti društva, nego pokazuje da na profitabilnost namatača znatan utjecaj ima razina troškova prodaje te općih i administrativnih troškova.

(113)

Tvrdilo se i da Komisija u analizi stanja u industriji namatača nije uzela u obzir uvoz proizvoda na kraju proizvodnog lanca, odnosno svitke za široku potrošnju iz trećih zemalja poput Turske, Norveške, Švicarske, Indije i Malezije kojim je zamijenjen smanjeni uvoz aluminijske folije za domaćinstvo iz NRK-a. Međutim, ta strana nije dostavila dokaze o utjecaju takvog uvoza na stanje u industriji namatača.

(114)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 162. Privremene uredbe, antidampinške mjere na uvoz svitaka za široku potrošnju iz NRK-a uvedene su 2013. čime je na industriju na kraju proizvodnog lanca smanjen pritisak dampinškog uvoza koji je doveo do materijalne štete. U tablici koja slijedi u nastavku prikazana su kretanja vezana za uvoz svitaka za široku potrošnju nakon uvođenja antidampinških mjera za uvoz svitaka za široku potrošnju iz NRK-a za zemlje koje spominje ta strana:

Tablica 4.

Obujam uvoza svitaka za široku potrošnju (u tonama)

 

2013.

Razdoblje ispitnog postupka

NRK

4 317,60

3 776,10

 

 

 

Indija

672,70

847,10

Malezija

605,30

752,10

Norveška

2 866,20

324,60

Švicarska

22,00

30,50

Turska

2 059,80

2 498,80

Ukupno

6 226,0

4 453,10

Izvor: Eurostat

(115)

Obujam uvoza iz NRK-a iznosio je 12 994 tone tijekom razdoblja ispitnog postupka početnog antidampinškog ispitnog postupka za uvoz svitaka za široku potrošnju iz NRK-a (vidjeti tablicu 2. Uredbe Komisije (EU) br. 833/2012 (8)). Nakon uvođenja mjera obujam uvoza svitaka za široku potrošnju iz NRK-a smanjen je za 8 676 tona u 2013. (odnosno na 4 317,60 tona), a za 9 218 tona u razdoblju ispitnog postupka trenutačnog ispitnog postupka (odnosno na 3 776,10 tona). Obujam tog smanjenja veći je od ukupnoga obujma uvoza svitaka za široku potrošnju iz pet zemalja koje spominje taj namatač i naveden je u prethodno navedenoj tablici 4. (za 28 % u 2013. i za 52 % u razdoblju ispitnog postupka). Stoga je tvrdnja da je uvozom iz prethodno navedenih zemalja zamijenjeno smanjenje uvoza iz NRK-a neutemeljena te je bila odbijena.

(116)

Nakon konačne objave nekoliko namatača tvrdilo je da djelatnost koja uključuje aluminijsku foliju za domaćinstvo čini prosječno veći udjel u njihovoj ukupnoj djelatnosti nego što to navodi Komisija u uvodnoj izjavi 154. Privremene uredbe. Ta tvrdnja temeljila se na podacima koje je dostavilo dvoje korisnika koji nisu surađivali u ispitnom postupku. Stoga se tvrdilo da Komisija ne bi trebala umanjivati važnost aluminijske folije za domaćinstvo u proizvodnim troškovima namatača.

(117)

U tom pogledu valja napomenuti da se nalazi Komisije u uvodnoj izjavi 154. Privremene uredbe temelje na provjerenim podacima dobivenim od namatača koji su surađivali i stoga su odraz njihova stvarnog stanja. Prethodno spomenuti dodatni podaci dostavljeni su tek nakon konačne objave i stoga ih u tako kasnoj fazi postupka više nije bilo moguće provjeriti. Stoga su odbijeni.

(118)

Nakon konačne objave dvojica namatača tvrdili su da će uvođenje antidampinških mjera za uvoz aluminijske folije za domaćinstvo iz Rusije negativno utjecati na njihovu profitabilnost.

(119)

Ta dvojica namatača nisu se javljali tijekom ispitnog postupka i to su učinili tek nakon konačne objave, a samo je jedan od njih dostavio odgovor na upitnik u toj vrlo kasnoj fazi ispitnog postupka. Stoga Komisija nije mogla provjeriti te nove podatke. Komisija na temelju toga ne može procijeniti razinu njihove profitabilnosti i utjecaj uvođenja antidampinških mjera za uvoz aluminijske folije za domaćinstvo iz Rusije na njihovu profitabilnost. Stoga je njihova tvrdnja odbijena.

(120)

Nakon konačne objave petero namatača tvrdilo je da trošak antidampinške pristojbe neće moći prenijeti na kupce zbog sljedećih razloga: 1. oni prodaju na temelju ugovornih aranžmana, a cijene se temelje na formuli povezanoj s cijenom aluminija na LME-u; 2. zbog pritiska na cijenu i tržišnog natjecanja prouzročenog svitcima za široku potrošnju izrađenih od aluminijske folije za domaćinstvo podrijetlom iz NRK-a uvezenom uz izbjegavanje pristojbi, ne mogu pregovarati o podizanju cijene svitaka za široku potrošnju na tržištu Unije; i 3. zato što će se uvoz u Uniju svitaka za široku potrošnju iz trećih zemalja, čak ako trenutačno jest malen, vjerojatno povećavati u budućnosti.

(121)

Ispitnim postupkom pokazalo se da će, iako namatači ne mogu antidampinšku pristojbu prenijeti na kupce, učinak uvođenja antidampinških mjera za uvoz aluminijske folije za domaćinstvo iz Rusije na namatače biti ograničen. Ispitnim postupkom pokazalo se i da na tržištu postoje dvije vrste namatača: jedna kategorija namatača koji prodaju svitke za široku potrošnju robnih marki i imaju znatne troškove prodaje te opće i administrativne troškove i druga kategorija namatača koji prodaju svitke za široku potrošnju bez oznake robne marke, čiji su troškovi prodaje te opći i administrativni troškovi niski. Ispitnim postupkom otkriveno je nadalje da će namatači koji surađuju i imaju niske troškove prodaje te opće i administrativne troškove vjerojatno ostati profitabilni nakon uvođenja antidampinških mjera za uvoz aluminijske folije za domaćinstvo iz Rusije, pod pretpostavkom da će se i cijene industrije Unije povećati za 5 % kako bi industrija Unije dosegnula ciljnu dobit. Namatači koji surađuju i koji prodaju svitke za široku potrošnju pod robnom markom imaju visoke marže i visoke troškove prodaje te opće i administrativne troškove. Stoga se smatralo da mogu apsorbirati tu pristojbu.

(122)

Budući da nije bilo drugih primjedaba u pogledu interesa potrošača potvrđuju se uvodne izjave 151. do 163. privremene Uredbe.

4.   Izvori opskrbe

(123)

Nakon privremene objave nekoliko namatača ponovilo je svoje tvrdnje podnesene prije uvođenja privremenih mjera u pogledu nestašice opskrbe, ne dostavivši, međutim, nove dokaze u tom pogledu.

(124)

Prvo, svrha antidampinških mjera nije isključiti uvoz iz Rusije s tržišta Unije, nego uspostaviti ravnopravne uvjete na tržištu Unije. Stoga će namatači i nakon uvođenja antidampinških mjera moći uvoziti aluminijsku foliju za domaćinstvo iz Rusije, ali po primjerenim razinama cijena. Osim toga, podsjeća se da je antidampinška mjera utvrđena na razini marže štete, koja je ispod razine dampinške marže, pa će zato uvoz iz Rusije još uvijek moći na tržište Unije stizati po dampinškoj, iako ne i štetnoj cijeni.

(125)

Tvrdilo se da se Južna Afrika i Indija ne mogu smatrati drugim izvorom opskrbe koji može zamijeniti uvoz iz Rusije jer je obujam uvoza iz tih zemalja vrlo malen.

(126)

Točno je da je uvoz iz Južne Afrike i Indije tijekom cijelog razmatranog razdoblja bio malen u usporedbi s uvozom iz Rusije, međutim, time se ne isključuje mogućnost da te zemlje povećaju svoj izvoz na tržište Unije kad se ponovno uspostave ravnopravni uvjeti.

(127)

Tvrdilo se i da će proizvođači aluminijske folije za domaćinstvo iz Unije povećati svoju proizvodnju aluminijske konverterske folije zbog navodno većih marži na tržištu aluminijske konverterske folije u usporedbi s onom za aluminijsku foliju za domaćinstvo, umjesto da povećaju kapacitet i proizvodnju aluminijske folije za domaćinstvo.

(128)

Kako je objašnjeno u prethodno navedenim uvodnim izjavama 30. i 62., ispitnim postupkom pokazalo se da je industrija Unije zainteresirana za nastavak proizvodnje aluminijske folije za domaćinstvo i da je, uostalom, njezina fleksibilnost za prijelaz s proizvodnje aluminijske folije za domaćinstvo na aluminijsku konvertersku foliju ograničena. Naposljetku se podsjeća i na to da najveći proizvođač aluminijske folije za domaćinstvo u Uniji nije proizvodio aluminijsku konvertersku foliju. Stoga je ta tvrdnja odbijena.

(129)

Nakon konačne objave nekoliko namatača je na temelju podataka dostavljenih kao povjerljivih tvrdilo da u Uniji i Turskoj nema dostupnog proizvodnog kapaciteta. Tvrdilo se i da je nakon uvođenja antidampinških mjera za uvoz aluminijske folije za domaćinstvo iz Armenije, armenski proizvođač s proizvodnim kapacitetom od 25 000 tona godišnje svoj izvoz preusmjerio na tržište SAD-a. Osim toga, ta je strana tvrdila da s obzirom na to da će cijene aluminijske folije na tržištu Unije ostati niske zbog izbjegavanja antidampinških mjera na uvoz aluminijske folije za domaćinstvo iz NRK-a, nije vjerojatno da će armenski proizvođač svoj izvoz preusmjeriti na tržište Unije. Nadalje, u pogledu Brazila, namatači su upućivali na usporedni antidampinški ispitni postupak o uvozu aluminijske folije za domaćinstvo iz Brazila i NRK-a u kojem je Komisija zaključila da se ne očekuje da će se brazilski izvoz na tržište Unije u budućnosti znatno povećati. Osim toga, tvrdilo se da Južna Afrika i Indija ne mogu biti pouzdan i važan drugi izvor opskrbe jer je rezervni kapacitet za proizvodnju folije u tim zemljama ograničen.

(130)

Dokaze dostavljene kao povjerljivi nije se smatralo dostatnima za donošenje zaključka da u Turskoj i Uniji nije dostupan dostatan proizvodni kapacitet. Ispitnim postupkom de facto se dokazalo da u Uniji postoji rezervni kapacitet kako se navodi u uvodnoj izjavi 79. Privremene uredbe. U pogledu turskih proizvođača, ispitnim je postupkom pokazano i da su turski proizvođači zainteresirani za tržište Unije jer su tijekom razmatranog razdoblja povećali obujam svoje prodaje. S obzirom na to da će se cijene na tržištu Unije nakon uvođenja antidampinških mjera na uvoz aluminijske folije za domaćinstvo iz Rusije vjerojatno povećati do razine kojom se pokrivaju troškovi, očekuje se da će turskom proizvođaču tržište Unije i dalje biti privlačno i da će dio svoje proizvodnje preusmjeriti na tržište Unije.

(131)

Antidampinške mjere na uvoz aluminijske folije za domaćinstvo iz Armenije istekle su 7. listopada 2014. (9), pa je ulazak uvozne aluminijske folije za domaćinstvo iz Armenije na tržište Unije slobodan. Tvrdnje o navodnom izbjegavanju pristojbi iscrpno su obrađene u prethodno navedenim uvodnim izjavama 74. do 81. Nakon uvođenja antidampinških mjera na uvoz aluminijske folije za domaćinstvo iz Rusije očekuje se povećanje cijena aluminijske folije za domaćinstvo na tržištu Unije na razinu kojom se pokrivaju troškovi. Stoga nije isključeno da će zbog toga armenski proizvođač svoj izvoz preusmjeriti na tržište Unije.

(132)

U pogledu Brazila, mjere su stavljene izvan snage, a ulazak uvozne aluminijske folije za domaćinstvo iz Brazila na tržište Unije slobodan je. Međutim, nije isključeno da će, kad se cijene na tržištu Unije povećaju na razinu kojom se pokrivaju troškovi, brazilski proizvođači tržište Unije smatrati privlačnijim od vlastitog tržišta i tržišta trećih zemalja te stoga dio proizvodnje preusmjeriti u Uniju.

(133)

Kad je riječ o Indiji i Južnoj Africi, koje se smatra drugim izvorom opskrbe kako se navodi u uvodnoj izjavi 165. Privremene uredbe, potrebno je prvo napomenuti da se u podacima kojima su strane poduprle svoju tvrdnju nije istaknuta razlika između aluminijske folije za domaćinstvo i aluminijske konverterske folije. Ipak, čak i ako rezervni kapacitet u tim zemljama jest malen, kad se cijene na tržištu Unije povećaju na razinu kojom se pokrivaju troškovi, nije isključeno da će ono postati privlačnije za indijske i južnoafričke proizvođače koji će svoju proizvodnju preusmjeriti na tržište Unije.

(134)

Stoga su tvrdnje iznesene u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 129. odbijene.

(135)

Budući da nije bilo drugih primjedaba potvrđuju se uvodne izjave 164. do 168. Privremene uredbe.

5.   Ostale tvrdnje

(136)

Nakon privremene objave jedna je strana tvrdila da je konačne mjere potrebno uvesti na način kojim će se u najmanjoj mjeri narušiti i ograničiti trgovina, no tu tvrdnju nije dalje obrazložila.

(137)

Nakon konačne objave ta je zainteresirana strana ponovila svoju tvrdnju iz prethodno navedene uvodne izjave 136., no nije uz nju dostavila dodatne podatke.

(138)

U tom pogledu, naglašava se da Komisija, kad odlučuje o razini antidampinških mjera, primjenjuje pravilo manjeg iznosa pristojbe u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe i kako je opisano u uvodnoj izjavi 143. u nastavku.

(139)

Budući da nije bilo drugih primjedaba potvrđuju se uvodne izjave 169. do 172. Privremene uredbe.

6.   Zaključak o interesu Unije

(140)

Budući da nije bilo drugih primjedaba u pogledu interesa Unije, potvrđuju se zaključci iz uvodne izjave 173. Privremene uredbe.

G.   KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE

1.   Razina uklanjanja štete (marža štete)

(141)

Nakon privremene objave dvije zainteresirane strane osporavale su ciljnu dobit upotrijebljenu za određivanje razine uklanjanja štete kako je navedeno u uvodnim izjavama 175. do 177. Privremene uredbe. Strane su tvrdile da bi profitna marža od 2 % bila razina dobiti provjerena na tržištu te bi je trebalo upotrijebiti za određivanje razine uklanjanja štete. Međutim, ta tvrdnja nije bila potkrijepljena i stoga je odbijena.

(142)

Budući da nije bilo drugih primjedaba u vezi s razinom uklanjanja štete, potvrđuju se su zaključci iz uvodnih izjava 175. do 177. Privremene uredbe.

2.   Konačne mjere

(143)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, potrebno je uvesti konačne antidampinške mjere na uvoz dotičnog proizvoda na razini marže štete, u skladu s pravilom niže pristojbe.

(144)

Nakon konačne objave nekoliko namatača tvrdilo je da je konačne mjere potrebno uvesti u obliku najmanje uvozne cijene („MIP”). Strane su predložile da se MIP utvrdi na razini neznatno većoj od profitabilne cijene proizvođača koji proizvodi samo aluminijsku foliju za domaćinstvo. Nakon saslušanja službenika za saslušanja strane su dostavile dodatne informacije tvrdeći da je cijena aluminija smanjena nakon razdoblja ispitnog postupka.

(145)

U kontekstu odlučivanja o postojanju interesa Unije, kako se razmatra u članku 21. stavku 1. Osnovne uredbe, informacije koje se odnose na razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka mogu se uzeti u obzir za te potrebe (10). Međutim, i dalje se primjenjuje uvjet da su ti podaci provjereni i reprezentativni za cijelu industriju Unije. Budući da je zahtjev za MIP-om podnesen u kasnoj fazi postupka, Komisija nije imala vremena za slanje upitnika zainteresiranim stranama i organizaciju posjeta radi provjere. Informacije koje su dostavile strane koje su tražile MIP nisu se mogle provjeriti i nisu bile reprezentativne za cijelu industriju Unije. Istina je da se u dostavljenim informacijama upućuje na povećanje prodajnih cijena dok se cijena aluminija smanjuje, no Komisija ne može donijeti važne zaključke na temelju neprovjerenih i nereprezentativnih podataka.

(146)

Osim toga, razinu MIP-a trebalo bi računati na temelju reprezentativnih podataka za cijelu industriju Unije, a ne samo na temelju jednog proizvođača iz Unije, kako su predložili korisnici. Nadalje, podatke koji su upotrijebljeni za izračun MIP-a potrebno je provjeriti i, budući da je zahtjev za MIP podnesen u kasnoj fazi postupka, Komisija nije mogla prikupiti i provjeriti potrebne podatke. Stoga se smatralo da predloženi MIP nije primjeren.

(147)

U svakom slučaju, promjena vrste mjere zahtijevala bi potpunu objavu svim zainteresiranim stranama, inače bi se u znatnoj mjeri prekršila postupovna prava industrije Unije. Budući da je ta tvrdnja iskazana u kasnoj fazi ispitnog postupka, Komisija nije imala dovoljno vremena za takvu objavu zainteresiranim stranama.

(148)

Osim toga, činjenica da izvoznik u Uniji prodaje s pomoću povezanog trgovca, izvozne su cijene nepouzdane.

(149)

Stoga se, s obzirom na navedeno, smatralo da u su ovom konkretnom slučaju okolnosti takve da uvođenje MIP-a nije opravdano.

(150)

Ipak, potrebno je napomenuti da namatači i dalje mogu zatražiti privremenu reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 3. Osnovne uredbe, ako su uvjeti ispunjeni.

(151)

Na temelju prethodno navedenog, stope pristojbi koje će se uvesti određene su kako slijedi:

Zemlja

Društvo

Dampinška marža (%)

Marža štete

(%)

Konačna antidampinška pristojba

(%)

Rusija

Ural Foil OJSC, regija Sverdlovsk; OJSC Rusal Sayanal, regija Hakasija, grupa Rusal

34,0

12,2

12,2

Sva ostala društva

 

 

12,2

3.   Konačna naplata privremenih pristojbi

(152)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete nanesene industriji Unije, potrebno je konačno naplatiti iznose osigurane privremenom antidampinškom pristojbom, koja je uvedena Privremenom uredbom.

4.   Preuzimanje obveza

(153)

Grupa Rusal je nakon konačne objave ponudila preuzimanje obveze u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(154)

Komisija je temeljito ispitala ponudu. Važno je napomenuti da je Rusal složena grupa društava s više od 40 postrojenja u 13 zemalja. Grupa posebno obuhvaća jednog povezanog proizvođača u Armeniji (Armenal) koji proizvodi dotični proizvod i prodaje ga Uniji. S obzirom na odnos između ruskih proizvođača izvoznika i Armenala, ta će društva vjerojatno prodavati dotični proizvod istim kupcima ili kupcima koji su povezani s jednim od tih kupaca u Uniji. Zato postoji rizik od međusobne kompenzacije. Osim toga, grupa Rusal posluje u okviru vrlo složenih prodajnih kanala što uključuje i povezane trgovce i povezane agente u Rusiji i izvan nje. Povezani trgovac i povezani agent prodaju u Uniju i ostale proizvode, a ti ostali proizvodi u stvari čine većinu prometa povezanog trgovca. U takvim se okolnostima ne može isključiti mogućnost da oba dotična proizvoda budu prodana istome kupcu. Takve transakcije podrazumijevale bi visok rizik od međukompenzacije i u svakom bi slučaju posebno otežale praćenje preuzimanja obveze.

(155)

Na temelju prethodno navedenog zaključuje se da bi prihvaćanje preuzimanja obveze bilo nepraktično te se zato ponuda za preuzimanje obveze mora odbiti.

(156)

Odbor osnovan u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 nije donio mišljenje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz aluminijske folije debljine ne manje od 0,008 mm i ne veće od 0,018 mm, bez podloge, samo valjane i dalje neobrađene, u svitcima širine ne veće od 650 mm i mase veće od 10 kg, koja je trenutačno obuhvaćena oznakom KN ex 7607 11 19 (oznaka TARIC 7607111910), podrijetlom iz Rusije.

2.   Stope konačne antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, proizvoda opisanog u stavku 1. iznose 12,2 %.

3.   Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

Članak 2.

Konačno se naplaćuju iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama na temelju Uredbe (EU) br. 2015/1081.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 51.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1081 оd 3. srpnja 2015. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih aluminijskih folija podrijetlom iz Rusije (SL L 175, 4.7.2015., str. 14.).

(3)  Uredba Komisije (EU) br. 973/2012 od 22. listopada 2012. o pokretanju ispitnog postupka o mogućem izbjegavanju antidampinških mjera uvedenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 925/2009 na uvoz određene aluminijske folije podrijetlom iz Narodne Republike Kine uvozom određene aluminijske folije u svicima koji su nežareni i širine veće od 650 mm podrijetlom iz Narodne Republike Kine, te o uvjetovanju takvog uvoza evidentiranjem (SL L 293, 23.10.2012., str. 28.).

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 925/2009 od 24. rujna 2009. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određene aluminijske folije podrijetlom iz Armenije, Brazila i Narodne Republike Kine (SL L 262, 6.10.2009., str. 1.).

(5)  Uredba Komisije (EU) br. 638/2013 od 2. srpnja 2013. o okončanju ispitnog postupka o mogućem izbjegavanju antidampinških mjera uvedenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 925/2009 na uvoz određene aluminijske folije podrijetlom iz Narodne Republike Kine uvozom određene aluminijske folije u svicima koji su nežareni i širine veće od 650 mm, podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 184, 3.7.2013., str. 1.).

(6)  Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka koji se odnosi na uvoz određene aluminijske folije podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL C 444, 12.12.2014., str. 13.).

(7)  Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/1928 od 23. listopada 2015. o prekidanju antidampinškog postupka koji se odnosi na uvoz određene aluminijske folije podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 281, 27.10.2015., str. 16.).

(8)  Uredba Komisije (EU) br. 833/2012 od 17. rujna 2012. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih aluminijskih folija u svitcima podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 251, 18.9.2012., str. 29.).

(9)  Obavijest o predstojećem isteku određenih antidampinških mjera (SL C 49, 21.2.2014., str. 7.).

(10)  Presuda Općeg suda od 25. listopada 2011. u predmetu br. T-192/08. Transnational Company „Kazchrome” AO, stavak 221.


18.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 332/111


UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2386

оd 17. prosinca 2015.

o obveznom evidentiranju uvoza čeličnih šipki visoke otpornosti na zamor za armirani beton podrijetlom iz Narodne Republike Kine

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 14. stavak 5.,

nakon obavješćivanja država članica,

budući da:

(1)

Dana 30. travnja 2015. Europska komisija („Komisija”) najavila je objavom obavijesti u Službenom listu Europske unije  (2) („obavijest o pokretanju postupka”) pokretanje antidampinškog postupka („antidampinški postupak”) povezanog s uvozom u Uniju čeličnih šipki visoke otpornosti na zamor za armirani beton („HFP Rebars”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”) nakon pritužbe koju je 17. ožujka 2015. podnijela Europska federacija proizvođača željeza i čelika („Eurofer” ili „podnositelj pritužbe”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje proizvoda HFP Rebars u Uniji.

1.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

(2)

Proizvod koji podliježe evidentiranju („predmetni proizvod”) jesu željezne ili čelične šipke ili žice visoke otpornosti na zamor za armirani beton od željeza, nelegiranog čelika ili legiranog čelika (osim od nehrđajućeg čelika, brzoreznog čelika ili silicijskomanganskog čelika), samo toplovaljane i dalje neobrađene, ali uključujući one usukane nakon valjanja; te šipke odnosno žice imaju udubljenja, rebra, žljebove ili druge deformacije dobivene tijekom postupka valjanja ili su usukane nakon valjanja; ključna značajka visoke otpornosti na zamor jest sposobnost izdržljivosti uslijed opetovanog naprezanja bez lomljenja i, posebno, sposobnost izdržljivosti više od 4,5 milijuna ciklusa opterećenja s pomoću omjera naprezanja (min/max) od 0,2 i rasponom naprezanja većim od 150 MPa, podrijetlom iz NRK-a te trenutačno obuhvaćene oznakama KN ex 7214 20 00, ex 7228 30 20, ex 7228 30 41, ex 7228 30 49, ex 7228 30 61, ex 7228 30 69, ex 7228 30 70 i ex 7228 30 89. Te oznake KN navedene su samo u informativne svrhe i nemaju obvezujući učinak na razvrstavanje proizvoda.

2.   ZAHTJEV

(3)

Podnositelj pritužbe predao je 19. studenoga 2015. zahtjev za evidentiranje u skladu s člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe. Podnositelj pritužbe zatražio je obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda kako bi se naknadno mogle primijeniti mjere protiv tog uvoza od datuma tog evidentiranja.

3.   RAZLOZI ZA EVIDENTIRANJE

(4)

U skladu s člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe Komisija može naložiti carinskim tijelima da poduzmu odgovarajuće korake evidentiranja uvoza tako da se mjere mogu naknadno primijeniti na taj uvoz. Na zahtjev industrije Unije, koji sadrži dostatne dokaze za opravdanje mjera, uvoz može podlijegati evidentiranju.

(5)

Podnositelj pritužbe tvrdi da je evidentiranje opravdano jer je predmetni proizvod i dalje dampinški te da su uvoznici itekako bili svjesni ili su trebali biti svjesni dampinških praksi koje su se protegnule na dulje vremensko razdoblje i koje su prouzrokovale štetu industriji Unije. Podnositelj pritužbe nadalje tvrdi da se uvozom iz Kine uzrokuje šteta industriji Unije te da je došlo do znatnog povećanja razine tog uvoza čak i nakon razdoblja ispitnog postupka i da bi se ozbiljno ugrozio pozitivan učinak antidampinške pristojbe ako se takva pristojba primijeni.

(6)

Komisija smatra da su uvoznici bili svjesni ili su trebali biti svjesni dampinških praksi izvoznikâ. Pritužba je sadržavala dostatne dokaze prima facie u tom pogledu i to je bilo navedeno u obavijesti o pokretanju postupka (3). U verziji pritužbe koja nije bila povjerljive prirode dampinške marže procijenjene su na 20 – 30 % za uvoz iz Kine. S obzirom na raspon mogućeg dampinga razumno je pretpostaviti da su uvoznici bili svjesni ili su trebali biti svjesni situacije.

(7)

Podnositelj pritužbe pružio je u pritužbi dokaz o uobičajenoj vrijednosti na temelju informacija o cijenama proizvođačâ u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Dokaz o dampingu temelji se na usporedbi tako utvrđenih uobičajenih vrijednosti s izvoznom cijenom (na razini franko tvornica) predmetnog proizvoda pri prodaji za izvoz u Uniju. Kineska izvozna cijena utvrđena je na temelju objavljenih cijena kineske izvozne prodaje u Uniju.

(8)

Osim toga, podnositelj pritužbe pružio je i u pritužbi i u zahtjevu za evidentiranje dostatne dokaze u obliku nedavnih ispitnih postupaka koje su provela druga nadležna tijela (npr. Kanade, Egipta i Malezije) u kojima su opisane dampinške prakse kineskih izvoznika i koje uvoznici prima facie nisu mogli niti smjeli ignorirati.

(9)

Od pokretanja postupka u travnju 2015. Komisija je utvrdila daljnje povećanje od otprilike 38 % pri usporedbi količine uvoza u razdoblju od travnja 2014. do ožujka 2015. (tj. razdoblje ispitnog postupka) s razdobljem od travnja do rujna 2015. (tj. razdoblje nakon pokretanja postupka). Iz toga je vidljivo da je došlo do znatnog povećanja uvoza predmetnog proizvoda iz Kine nakon pokretanja trenutačnog ispitnog postupka.

(10)

Podnositelj pritužbe u pritužbi i u zahtjevu za evidentiranje naveo je i dokaze prima facie o trendu smanjivanja uvoznih prodajnih cijena. Dokazi proizlaze iz javno dostupnih statističkih podataka Eurostata koji pokazuju da su se jedinične vrijednosti uvoza iz NRK-a smanjile sa 431 EUR po toni tijekom razdoblja ispitnog postupka na 401 EUR po toni u razdoblju nakon razdoblja ispitnog postupka. To je još jedna naznaka da su uvoznici kineskih materijala bili svjesni ili da su trebali biti svjesni dampinga.

(11)

Nadalje, u pritužbi postoje dostatni dokazi prima facie da je prouzrokovana šteta. U podnescima dostavljenima u okviru ispitnog postupka, uključujući zahtjev za evidentiranje, postoje dokazi da bi nastavak porasta tog uvoza mogao prouzročiti dodatnu štetu. U kontekstu vremenskog roka povećanje količine dampinškog uvoza i ponašanje kineskih proizvođača izvoznika u pogledu određivanja cijena vjerojatno bi u ozbiljnoj mjeri ugrozilo pozitivan učinak svih konačnih pristojbi, osim ako bi se te pristojbe primijenile retroaktivno. Osim toga, s obzirom na pokretanje trenutačnog postupka i uzimajući u obzir razvoj uvoza iz Kine u smislu cijena i dosadašnjih količina, razumno je pretpostaviti da bi se razina uvoza predmetnog proizvoda mogla dodatno povećati prije donošenja privremenih mjera, ako postoje, te da bi uvoznici mogli brzo povećati zalihe.

4.   POSTUPAK

(12)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da je podnositelj pritužbe pružio dostatne dokaze prima facie da opravda obvezno evidentiranje uvoza predmetnog proizvoda u skladu s člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe.

(13)

Sve zainteresirane strane pozivaju se da iznesu svoja stajališta u pisanom obliku i dostave dokaze kojima ih potkrjepljuju. Nadalje, Komisija može saslušati zainteresirane strane uz uvjet da podnesu zahtjev u pisanom obliku i da dokažu da postoje posebni razlozi zbog kojih ih treba saslušati.

5.   EVIDENTIRANJE

(14)

U skladu s člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe uvoz predmetnog proizvoda trebao bi podlijegati evidentiranju kako bi se, ako se ispitnim postupkom utvrde nalazi koji dovedu do uvođenja antidampinških pristojbi, ako su ispunjeni potrebni uvjeti, osigurala retroaktivna naplata pristojbi na evidentirani uvoz u skladu s člankom 10. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(15)

Podnositelj pritužbe u pritužbi procjenjuje da prosječna dampinška marža za predmetni proizvod iznosi 20–30 %, a prosječna marža sniženja cijena 15–30