ISSN 1977-0847 |
||
Službeni list Europske unije |
L 313 |
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Svezak 58. |
Sadržaj |
|
I. Zakonodavni akti |
Stranica |
|
|
DIREKTIVE |
|
|
* |
Direktiva (EU) 2015/2193 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz srednjih uređaja za loženje ( 1 ) |
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP |
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
I. Zakonodavni akti
DIREKTIVE
28.11.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 313/1 |
DIREKTIVA (EU) 2015/2193 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 25. studenoga 2015.
o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz srednjih uređaja za loženje
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
(1) |
Odlukom br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) („Program djelovanja”) potvrđuje se da su tijekom prošlih desetljeća emisije onečišćujućih tvari u zrak znatno smanjene, ali da su istovremeno razine onečišćenja zraka i dalje problematične u mnogim dijelovima Europe te da su građani Unije i dalje izloženi tvarima koje onečišćuju zrak i potencijalno štete njihovom zdravlju i dobrobiti. Prema Programu djelovanja, ekosustavi su i dalje ugroženi prekomjernim taloženjem dušika i sumpora povezanim s emisijama iz prometa, neodrživom poljoprivrednom praksom i proizvodnjom energije. U mnogim područjima Unije razine onečišćenja zraka i dalje su iznad granica koje je postavila Unija te standardi kvalitete zraka Unije i dalje ne ispunjavaju ciljeve koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija. |
(2) |
Radi osiguranja zdravog okoliša za sve, Programom djelovanja poziva se na dopunu mjera na lokalnoj razini odgovarajućom politikom na nacionalnoj razini i razini Unije. Posebno je potrebno pojačati napore radi ostvarivanja potpune usklađenosti sa zakonodavstvom Unije o kvaliteti zraka i definirati strateške ciljeve i djelovanja nakon 2020. |
(3) |
Znanstvene ocjene pokazuju da prosječno skraćenje životnog vijeka građana Unije uzrokovano onečišćenjem zraka iznosi osam mjeseci. |
(4) |
Iako sve više doprinose onečišćenju zraka, emisije onečišćujućih tvari nastalih loženjem goriva u srednjim uređajima za loženje općenito nisu uređene na razini Unije, osobito zbog povećane uporabe biomase kao goriva, potaknute politikama u području klime i energije. |
(5) |
Loženje goriva u određenim malim uređajima za loženje i napravama obuhvaćeno je provedbenim mjerama kako je navedeno u Direktivi 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5). Hitno su potrebne dodatne mjere u okviru Direktive 2009/125/EZ kako bi se popunila preostala regulatorna praznina. Loženje goriva u velikim uređajima za loženje obuhvaćeno je Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (6) od 7. siječnja 2013., a Direktiva 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7) i dalje se primjenjuje na velike uređaje za loženje obuhvaćene člankom 30. stavkom 2. Direktive 2010/75/EU do 31. prosinca 2015. |
(6) |
Komisija je u svojem izvješću Europskom parlamentu i Vijeću od 17. svibnja 2013. o preispitivanjima koja se provode u skladu s člankom 30. stavkom 9. i člankom 73. Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama, a koje se odnosi na emisije od intenzivnog uzgoja stoke i uređaja za loženje, zaključila da je u pogledu loženja goriva u srednjim uređajima za loženje potvrđen jasan potencijal za troškovno učinkovito smanjenje emisija u zrak. |
(7) |
Međunarodne obveze Unije u vezi s onečišćenjem zraka, koje su osmišljene radi suzbijanja zakiseljavanja, eutrofikacije, prizemnog ozona i emisija krutih čestica, dogovorene su Protokolom iz Göteborga uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka koji je izmijenjen 2012. kako bi se ojačale postojeće obveze smanjivanja sumporova dioksida, dušikovih oksida, amonijaka i hlapljivih organskih spojeva te uvele nove obveze smanjivanja sitnih krutih čestica (PM 2,5) koje treba ostvariti od 2020. |
(8) |
Komunikacijom Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 18. prosinca 2013. naslovljenom „Program Čisti zrak za Europu” poziva se na djelovanje s ciljem kontrole emisija tvari koje onečišćuju zrak iz srednjih uređaja za loženje, čime se dovršava regulatorni okvir za sektor uređaja za loženje. Programom Čisti zrak nadopunjuje se program za smanjenje onečišćenja do 2020. utvrđen u Komunikaciji Komisije Vijeću i Europskom parlamentu od 21. rujna 2005. naslovljenoj „Tematska strategija o onečišćenju zraka” i razvijaju ciljevi za smanjenje učinaka u razdoblju do 2030. Radi ostvarivanja svih tih strateških ciljeva trebalo bi utvrditi regulatorni plan, uključujući mjere za kontrolu emisija iz srednjih uređaja za loženje. |
(9) |
Srednje uređaje za loženje trebalo bi izgraditi i njima upravljati tako da se promiče energetska učinkovitost. Pri nadograđivanju srednjih uređaja za loženje ili donošenju odluka o većim ulaganjima posebno bi trebalo uzeti u obzir takva razmatranja, kao i ekonomske aspekte, tehničke mogućnosti i životni vijek postojećih srednjih uređaja za loženje. |
(10) |
Kako bi se osiguralo da se zbog rada srednjih uređaja za loženje ne pogorša kvaliteta zraka, mjere za ograničenje emisija sumporovog dioksida, dušikovih oksida i krutih čestica u zrak ne bi smjele dovesti do porasta emisija ostalih onečišćujućih tvari poput ugljikova monoksida. |
(11) |
Iz područja primjene ove Direktive trebalo bi izuzeti srednje uređaje za loženje koji već podliježu minimalnim zahtjevima na razini Unije, poput uređaja na koje se primjenjuje pravilo akumulacije iz poglavlja III. Direktive 2010/75/EU ili uređaja za spaljivanje ili suspaljivanje krutog ili tekućeg otpada i koji su stoga obuhvaćeni poglavljem IV. te direktive. |
(12) |
Iz područja primjene ove Direktive trebalo bi izuzeti i određene druge srednje uređaje za loženje na temelju njihovih tehničkih svojstava ili njihove upotrebe za određene djelatnosti. |
(13) |
Budući da srednji uređaji za loženje u kojima se upotrebljavaju rafinerijska goriva, sama ili s drugim gorivima, za proizvodnju energije u okviru rafinerija mineralnih ulja i plina, kao i kotlovi utilizatori unutar postrojenja za proizvodnju celuloze podliježu razinama emisija koje su povezane s najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) iz zaključaka o NRT-u koji su već uspostavljeni Direktivom 2010/75/EU, ova se Direktiva ne bi trebala primjenjivati na takve uređaje. |
(14) |
Ova Direktiva trebala bi se primjenjivati na uređaje za loženje, uključujući kombinaciju koju čine dva nova srednja uređaja za loženje ili više njih, s ukupnom ulaznom toplinskom snagom jednakom ili većom od 1 MW i manjom od 50 MW. Pojedinačni uređaji za loženje ulazne toplinske snage manje od 1 MW ne bi se trebali uzimati u obzir za potrebe izračunavanja ukupne ulazne toplinske snage kombinacije uređaja za loženje. Kako bi se izbjegla regulatorna praznina, ova Direktiva trebala bi se primjenjivati i na kombinaciju koju čine novi srednji uređaji za loženje ako je ukupna ulazna toplinska snaga jednaka ili veća od 50 MW, ne dovodeći u pitanje poglavlje III. Direktive 2010/75/EU. |
(15) |
Kako bi se osiguralo kontrolu emisija sumporovog dioksida, dušikovih oksida i krutih čestica u zrak, svaki srednji uređaj za loženje trebao bi raditi samo ako mu je nadležno tijelo izdalo dozvolu ili ako ga je nadležno tijelo registriralo, na temelju informacija koje je dostavio operater. |
(16) |
Radi kontrole emisija u zrak iz srednjih uređaja za loženje, u ovoj bi Direktivi trebalo utvrditi granične vrijednosti emisije i zahtjeve za praćenje. |
(17) |
Granične vrijednosti emisije navedene u Prilogu II. ne bi se trebale primjenjivati na srednje uređaje za loženje smještene na Kanarskim otocima, u francuskim prekomorskim departmanima, na Azorima i Madeiri zbog tehničkih i logističkih problema povezanih s izoliranim lokacijama takvih uređaja. Dotične države članice trebale bi odrediti granične vrijednosti emisije za takve uređaje kako bi se smanjile njihove emisije u zrak i potencijalni rizici za ljudsko zdravlje i okoliš. |
(18) |
Kako bi se postojećim srednjim uređajima za loženje ostavilo dovoljno vremena za tehničku prilagodbu zahtjevima ove Direktive, granične vrijednosti emisije trebale bi se početi primjenjivati na te uređaje po isteku utvrđenog roka od datuma početka primjene ove Direktive. |
(19) |
Kako bi se u obzir uzele određene specifične okolnosti kad bi primjena graničnih vrijednosti emisije uzrokovala nerazmjerno visoke troškove u usporedbi s koristima za okoliš, državama članicama trebalo bi omogućiti da od obveze usklađenosti s graničnim vrijednostima emisije navedenima u ovoj Direktivi izuzmu srednje uređaje za loženje koji se upotrebljavaju u izvanrednim situacijama te koji su pušteni u pogon na određeno vrijeme. |
(20) |
Zbog infrastrukturnih ograničenja s kojima se suočavaju postojeći srednji uređaji za loženje koji su dio malih izoliranih sustava (SIS) ili mikro izoliranih sustava (MIS) i zbog potrebe da se omogući njihovo međusobno povezivanje, takvim bi uređajima trebalo dati više vremena da se prilagode graničnim vrijednostima emisije navedenima u ovoj Direktivi. |
(21) |
S obzirom na ukupne prednosti grijanja energijom iz toplana u smislu doprinosa smanjenju uporabe goriva u kućanstvima koja uzrokuju visoke razine onečišćenja zraka i u smislu poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja emisija CO2, državama članicama trebalo bi omogućiti da postojećim srednjim uređajima za loženje koji ustupaju znatnu količinu proizvedene korisne toplinske energije javnoj mreži za isporuku toplinske energije daju više vremena da se prilagode graničnim vrijednostima emisije navedenima u ovoj Direktivi. |
(22) |
S obzirom na novija ulaganja u postrojenja na biomasu čija je svrha povećati upotrebu obnovljivih izvora energije, a koja su već dovela do smanjenih emisija onečišćujućih tvari te kako bi se uzelo u obzir s tim povezane investicijske cikluse, državama članicama trebalo bi omogućiti da tim postrojenjima daju više vremena da se prilagode graničnim vrijednostima emisije navedenima u ovoj Direktivi. |
(23) |
S obzirom na ključnu ulogu stanica za komprimiranje plina za pouzdanost i siguran rad nacionalnih mreža za transport plina i specifična ograničenja koja se odnose na njihovu modernizaciju, državama članicama trebalo bi omogućiti da srednjim uređajima za loženje koji pokreću takve stanice daju više vremena za prilagodbu graničnim vrijednostima emisije dušikovih oksida navedenima u ovoj Direktivi. |
(24) |
U skladu s člankom 193. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ova Direktiva ne sprečava države članice da zadrže ili uvedu strože zaštitne mjere. Takve mjere primjerice mogu biti potrebne u zonama u kojima se ne poštuju granične vrijednosti kvalitete zraka. U takvim slučajevima države članice trebale bi procijeniti je li potrebno primjenjivati strože granične vrijednosti emisije od onih koje se zahtijevaju u ovoj Direktivi, kao dio izrade planova za kvalitetu zraka u skladu s Direktivom 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8). Pri takvim procjenama trebalo bi uzeti u obzir ishod razmjene informacija o najvećem ostvarivom smanjenju emisija koje se može postići najboljim raspoloživim tehnologijama i onima koje su u nastanku. Komisija bi takvu razmjenu informacija trebala organizirati s državama članicama, zainteresiranim granama industrije, uključujući operatere i pružatelje tehnologija, te nevladinim organizacijama, uključujući one koje se zalažu za zaštitu okoliša. |
(25) |
Države članice trebale bi osigurati da operater srednjeg uređaja za loženje poduzme potrebne mjere u slučaju neusklađenosti s ovom Direktivom. Države članice trebale bi uspostaviti sustav za provjeru usklađenosti srednjih uređaja za loženje sa zahtjevima ove Direktive. |
(26) |
Kako bi se osigurala učinkovita primjena i provedba ove Direktive, inspekcije bi po mogućnosti i prema potrebi trebalo uskladiti s onima koje se zahtijevaju na temelju ostalog zakonodavstva Unije. |
(27) |
Odredbe ove Direktive o pristupu informacijama koje se odnose na njezinu provedbu trebalo bi primjenjivati tako da se osigura puni učinak Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9). |
(28) |
Kako bi se smanjilo opterećenje malim i srednjim poduzećima koja upravljaju srednjim uređajima za loženje, administrativne obveze operatera koje se odnose na pružanje informacija, praćenje i izvješćivanje trebaju biti proporcionalne i izbjegavati udvostručavanje, a pritom nadležnom tijelu omogućivati učinkovitu provjeru usklađenosti. |
(29) |
Kako bi osigurala dosljednost i usklađenost informacija koje države članice dostavljaju u vezi s provedbom ove Direktive i promicala razmjenu informacije između država članica i Komisije, Komisija bi, uz pomoć Europske agencije za okoliš, trebala razviti elektronički sustav izvješćivanja koji bi bio dostupan i državama članicama za internu upotrebu u svrhu nacionalnog izvješćivanja i upravljanja podacima. |
(30) |
Komisija bi trebala na temelju najsuvremenijih tehnologija procijeniti potrebu da se izmijene granične vrijednosti emisije navedene u Prilogu II. za nove srednje uređaje za loženje. U tom bi kontekstu Komisija trebala razmotriti i potrebu određivanja posebnih graničnih vrijednosti emisije za druge onečišćujuće tvari, poput ugljikova monoksida, i moguće minimalne standarde energetske učinkovitosti. |
(31) |
Radi prilagodbe znanstvenom i tehničkom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s prilagođavanjem odredaba o procjeni usklađenosti iz Priloga III. dijela 2. točke 2. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način. |
(32) |
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Direktive te kako bi se obveze država članica u pogledu izvješćivanja pojednostavile i učinile učinkovitijima, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu određivanja tehničkih formata izvješćivanja. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (10). |
(33) |
S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest poboljšanje kvalitete okoliša i zdravlja ljudi, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj Uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. |
(34) |
Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela priznata posebno u Povelji Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”). Ovom se Direktivom posebno nastoji osigurati primjena članka 37. Povelje o zaštiti okoliša. |
(35) |
U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima (11), države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava veza između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive, zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata, |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Predmet
Ovom Direktivom utvrđuju se pravila za kontrolu emisija sumporovog dioksida (SO2), dušikovih oksida (NOx) i krutih čestica u zrak iz srednjih uređaja za loženje, čime bi se smanjile emisije u zrak i potencijalni rizici od tih emisija za zdravlje ljudi i okoliš.
Ovom se Direktivom također utvrđuju pravila za praćenje emisija ugljikova monoksida (CO).
Članak 2.
Područje primjene
1. Ova se Direktiva primjenjuje na uređaje za loženje s ulaznom toplinskom snagom jednakom ili većom od 1 MW i manjom od 50 MW („srednji uređaji za loženje”), bez obzira na vrstu goriva koje upotrebljavaju.
2. Ova se Direktiva također primjenjuje na kombinaciju koju čine novi srednji uređaji za loženje u skladu s člankom 4., uključujući kombinaciju kada je ukupna ulazna toplinska snaga jednaka ili veća od 50 MW, osim ako ta kombinacija čini uređaj za loženje obuhvaćen poglavljem III. Direktive 2010/75/EU.
3. Ova Direktiva ne primjenjuje se na:
(a) |
uređaje za loženje obuhvaćene poglavljem III. ili poglavljem IV. Direktive 2010/75/EU; |
(b) |
uređaje za loženje obuhvaćene Direktivom 97/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12); |
(c) |
uređaje za loženje na poljoprivrednim gospodarstvima s ukupnom ulaznom toplinskom snagom manjom od ili jednakom 5 MW, koji kao gorivo upotrebljavaju isključivo neprerađeni gnoj peradi, kao što je navedeno u članku 9. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (13); |
(d) |
uređaje za loženje u kojima se plinoviti proizvodi loženja upotrebljavaju za izravno zagrijavanje, sušenje ili neki drugi oblik obrade predmeta ili materijala; |
(e) |
uređaje za loženje u kojima se plinoviti proizvodi loženja upotrebljavaju za izravno zagrijavanje plinom koje se upotrebljava za grijanje zatvorenih prostora kako bi se poboljšali uvjeti na radnom mjestu; |
(f) |
uređaje za naknadno spaljivanje namijenjene za pročišćavanje otpadnih plinova iz industrijskih procesa izgaranjem, a koji ne rade kao zasebni uređaji za loženje; |
(g) |
bilo koja tehnička naprava koja se upotrebljava za pogon vozila, brodova ili zrakoplova; |
(h) |
plinske turbine te plinske motore i dizelske motore, kada se koriste na morskim platformama; |
(i) |
postrojenja za obnovu katalizatora iz procesa katalitičkog krekiranja; |
(j) |
postrojenja za pretvaranje vodikovog sulfida u sumpor; |
(k) |
reaktore koji se koriste u kemijskoj industriji; |
(l) |
baterijske peći na koks; |
(m) |
Cowperove peći; |
(n) |
krematorije; |
(o) |
uređaje za loženje u kojima se upotrebljavaju rafinerijska goriva, sama ili s drugim gorivima, za proizvodnju energije u okviru rafinerija mineralnih ulja i plina; |
(p) |
kotlove utilizatore unutar postrojenja za proizvodnju celuloze. |
4. Ova se Direktiva ne primjenjuje na istraživačke, razvojne ili ispitivačke aktivnosti povezane sa srednjim uređajima za loženje. Države članice mogu odrediti posebne uvjete za primjenu ovog stavka.
Članak 3.
Definicije
Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
„emisija” znači ispuštanje tvari iz uređaja za loženje u zrak; |
2. |
„granična vrijednost emisije” znači dopuštena količina tvari sadržanih u otpadnim plinovima iz uređaja za loženje koja se smije ispustiti u zrak tijekom određenog razdoblja; |
3. |
„dušikovi oksidi” (NOx) znači dušikov oksid i dušikov dioksid, izraženi kao dušikov dioksid (NO2); |
4. |
„krute čestice” znači čestice bilo kojeg oblika, strukture ili gustoće raspršene u plinovitoj fazi u uvjetima prikupljanja uzorka koje se mogu prikupiti filtriranjem pod utvrđenim uvjetima nakon reprezentativnog uzorkovanja plina koji se analizira, a koji se nalaze uzlazno od filtra i na njemu se zadržavaju nakon sušenja pod utvrđenim uvjetima; |
5. |
„uređaj za loženje” znači svaka tehnička naprava u kojoj goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj način dobivena toplina; |
6. |
„postojeći uređaj za loženje” znači uređaj za loženje koji je stavljen u upotrebu prije 20. prosinca 2018. ili za koji je dozvola izdana prije 19. prosinca 2017. u skladu s nacionalnim zakonodavstvom pod uvjetom da je uređaj stavljen u upotrebu najkasnije 20. prosinca 2018.; |
7. |
„novi uređaj za loženje” znači uređaj za loženje koji nije postojeći uređaj za loženje; |
8. |
„motor” znači plinski motor, dizelski motor ili motor s više vrsta goriva; |
9. |
„plinski motor” znači motor s unutarnjim izgaranjem koji radi prema Ottovu radnom ciklusu, a gorivo se u njemu pali iskrom; |
10. |
„dizelski motor” znači motor s unutarnjim izgaranjem koji radi prema dizelskom ciklusu, a gorivo se u njemu pali kompresijskim paljenjem; |
11. |
„motor s više vrsta goriva” znači motor s unutarnjim izgaranjem koji radi prema dizelskom ciklusu i koristi se kompresijskim paljenjem kada u njemu izgaraju tekuća goriva, a kada u njemu izgaraju plinovita goriva, radi prema Ottovu ciklusu; |
12. |
„plinska turbina” znači svaki rotirajući stroj koji pretvara toplinsku energiju u mehanički rad, a uglavnom se sastoji od kompresora, toplinske naprave u kojoj gorivo oksidira kako bi zagrijalo radnu tekućinu i turbine; uključuje plinske turbine otvorenog ciklusa i kombiniranog ciklusa te plinske turbine u kogeneracijskom načinu rada, s dodatnim izgaranjem ili bez njega; |
13. |
„mali izolirani sustav” (SIS) znači mali izolirani sustav kako je definiran u članku 2. točki 26. Direktive 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14); |
14. |
„mikro izolirani sustav” (MIS) znači mikro izolirani sustav kako je definiran u članku 2. točki 27. Direktive 2009/72/EZ; |
15. |
„gorivo” znači bilo koji kruti, tekući ili plinoviti gorivi materijali; |
16. |
„rafinerijsko gorivo” znači kruti, tekući ili plinoviti gorivi materijal nastao procesima destilacije i konverzije pri preradi sirove nafte, uključujući rafinerijski loživi plin, sintetski plin, rafinerijska ulja i naftni koks; |
17. |
„otpad” znači otpad kako je definiran u članku 3. točki 1. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15); |
18. |
„biomasa” znači bilo što od sljedećeg:
|
19. |
„plinsko ulje” znači:
|
20. |
„prirodni plin” znači metan koji nastaje u prirodnim uvjetima s najviše 20 % (volumni udio) inertnih i drugih sastavnih dijelova; |
21. |
„teško loživo ulje” znači:
|
22. |
„radni sati” znači vrijeme, izraženo u satima, tijekom kojeg uređaj za loženje radi i ispušta emisije u zrak, osim razdoblja uključivanja i isključivanja; |
23. |
„operater” znači svaka fizička ili pravna osoba koja upravlja radom uređaja za loženje ili ga kontrolira ili, ako je to predviđeno nacionalnim pravom, osoba na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom radu uređaja; |
24. |
„zona” znači dio državnog područja države članice koji je odredila sama država članica za potrebe procjene kvalitete zraka i upravljanja kvalitetom zraka, kao što je utvrđeno u Direktivi 2008/50/EZ. |
Članak 4.
Akumuliranje
Kombinacija koju čine dva nova srednja uređaja za loženje ili više njih za potrebe ove Direktive smatra se jednim srednjim uređajem za loženje i njihova ulazna toplinska snaga zbraja se u svrhu izračuna ukupne ulazne toplinske snage uređaja u sljedećim slučajevima:
— |
kada se otpadni plinovi takvih srednjih uređaja za loženje ispuštaju kroz zajednički dimnjak, ili |
— |
kada bi se, uzimajući u obzir tehničke i ekonomske čimbenike, otpadni plinovi takvih srednjih uređaja za loženje mogli, prema mišljenju nadležnog tijela, ispuštati kroz zajednički dimnjak. |
Članak 5.
Dozvole i registracija
1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da nijedan novi srednji uređaj za loženje ne radi ako nema dozvolu ili ako nije registriran.
2. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da, od 1. siječnja 2024., nijedan postojeći srednji uređaj za loženje s ulaznom toplinskom snagom većom od 5 MW ne radi ako nema dozvolu ili ako nije registriran.
Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da, od 1. siječnja 2029., niti jedan postojeći srednji uređaj za loženje s ulaznom toplinskom snagom manjom od ili jednakom 5 MW ne radi ako nema dozvolu ili ako nije registriran.
3. Države članice određuju postupak za izdavanje dozvole ili registraciju u odnosu na srednje uređaje za loženje. Ti postupci uključuju barem obvezu operatera da obavijesti nadležno tijelo o radu ili namjeri rada srednjeg uređaja za loženje te da dostavi barem informacije navedene u Prilogu I.
4. Nadležno tijelo registrira ili započinje postupak izdavanja dozvole za srednji uređaj za loženje u roku od mjesec dana od kada je operater pružio informacije iz stavka 3. Nadležno tijelo obavješćuje operatera o toj registraciji ili o početku postupka izdavanja dozvole.
5. Nadležno tijelo vodi registar s informacijama o svakom srednjem uređaju za loženje, uključujući informacije navedene u Prilogu I. i informacije dobivene u skladu s člankom 9. Postojeći srednji uređaji za loženje uvrštavaju se u registar od datuma registracije ili od datuma izdavanja dozvole u skladu s ovom Direktivom. Nadležno tijelo stavlja javnosti na raspolaganje informacije sadržane u registru, među ostalim i objavom na internetu, u skladu s Direktivom 2003/4/EZ.
6. Ne dovodeći u pitanje obvezu posjedovanja dozvole ili registracije srednjih uređaja za loženje, države članice u opća obvezujuća pravila mogu uključiti zahtjeve za određene kategorije srednjih uređaja za loženje. Ako su opća obvezujuća pravila donesena, dozvola ili registracija može jednostavno sadržavati upućivanje na takva pravila.
7. Za srednje uređaje za loženje koji su dio postrojenja obuhvaćenog poglavljem II. Direktive 2010/75/EU, smatra se da su zahtjevi iz ovog članka ispunjeni putem usklađenosti s tom direktivom.
8. Svaka dozvola koja je izdana ili svaka registracija koja je izvršena u skladu s drugim nacionalnim zakonodavstvom ili zakonodavstvom Unije može se kombinirati s dozvolom ili registracijom koja se zahtijeva na temelju stavka 1. tako da čini jednu dozvolu ili registraciju, pod uvjetom da ta jedna dozvola ili registracija sadržava informacije koje se zahtijevaju ovim člankom.
Članak 6.
Granične vrijednosti emisije
1. Ne dovodeći u pitanje poglavlje II. Direktive 2010/75/EU, prema potrebi granične vrijednosti emisije navedene u Prilogu II. ovoj Direktivi primjenjuju se na srednje uređaje za loženje.
Granične vrijednosti emisije navedene u Prilogu II. ne primjenjuju se na srednje uređaje za loženje smještene na Kanarskim otocima, u francuskim prekomorskim departmanima, na Azorima i na Madeiri. Dotične države članice određuju granične vrijednosti emisije za te uređaje kako bi se smanjile njihove emisije u zrak i potencijalni rizici za ljudsko zdravlje i okoliš.
2. Od 1. siječnja 2025. emisije SO2, NOx i krutih čestica u zrak iz postojećeg srednjeg uređaja za loženje ulazne toplinske snage iznad 5 MW ne smiju premašivati granične vrijednosti emisije navedene u Prilogu II. dijelu 1. tablicama 2. i 3.
Od 1. siječnja 2030. emisije SO2, NOx i krutih čestica u zrak iz postojećeg srednjeg uređaja za loženje ulazne toplinske snage manje od ili jednake 5 MW ne smiju premašivati granične vrijednosti emisije navedene u Prilogu II. dijelu 1. tablicama 1. i 3.
3. Države članice mogu izuzeti postojeće srednje uređaje za loženje koji ne rade više od 500 radnih sati godišnje, izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, od obveze usklađenosti s graničnim vrijednostima emisije navedenima u Prilogu II. dijelu 1. tablicama 1., 2. i 3.
Države članice mogu povećati ograničenje iz prvog podstavka na 1 000 radnih sati u sljedećim izvanrednim situacijama odnosno izvanrednim okolnostima:
— |
za proizvodnju rezervne energije na povezanim otocima u slučaju prekida glavnog izvora energije otoka, |
— |
za srednje uređaje za loženje korištene za proizvodnju topline u slučajevima iznimno hladnih vremenskih uvjeta. |
U svim slučajevima navedenima u ovom stavku za uređaje u kojima se upotrebljavaju kruta goriva primjenjuje se granična vrijednost emisije za krute čestice od 200 mg/Nm3.
4. Postojeći srednji uređaji za loženje koji su dio SIS-a ili MIS-a moraju biti u skladu s graničnim vrijednostima emisije navedenima u Prilogu II. dijelu 1. tablicama 1., 2. i 3. od 1. siječnja 2030.
5. Do 1. siječnja 2030. države članice mogu izuzeti postojeće srednje uređaje za loženje s ulaznom toplinskom snagom većom od 5 MW od obveze usklađenosti s graničnim vrijednostima emisije navedenima u Prilogu II., pod uvjetom da je najmanje 50 % korisne topline proizvedene u uređaju, izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, isporučeno u obliku pare ili vruće vode javnoj mreži za isporuku toplinske energije. Ako postoji takvo izuzeće, granične vrijednosti emisije koje utvrđuje nadležno tijelo ne smiju premašivati 1 100 mg/Nm3 za SO2 i 150 mg/Nm3 za krute čestice.
Do 1. siječnja 2030. države članice mogu izuzeti srednje uređaje za loženje u kojima se kao glavno gorivo upotrebljava kruta biomasa, a koji su smješteni u zonama u kojima je prema procjenama na temelju Direktive 2008/50/EZ osigurana sukladnost s graničnim vrijednostima iz te direktive, od obveze usklađenosti s graničnim vrijednostima emisije za krute čestice navedenima u Prilogu II. ovoj Direktivi. Ako postoji takvo izuzeće, granične vrijednosti emisije koje utvrđuje nadležno tijelo ne smiju premašivati 150 mg/Nm3 za krute čestice.
Nadležno tijelo u svakom slučaju osigurava da se ne uzrokuje značajno onečišćenje i da je postignuta visoka razina zaštite okoliša u cijelosti.
6. Do 1. siječnja 2030. države članice mogu izuzeti postojeće srednje uređaje za loženje s ulaznom toplinskom snagom većom od 5 MW koji se koriste za pokretanje stanica za komprimiranje plina potrebnih da se osigura sigurnost i zaštita nacionalnog sustava za transport plina, od obveze usklađenosti s graničnim vrijednostima emisije za NOx navedenima u Prilogu II. dijelu 1. tablici 3.
7. Od 20. prosinca 2018. emisije SO2, NOx i krutih čestica u zrak iz novog srednjeg uređaja za loženje ne smiju premašivati granične vrijednosti emisije navedene u Prilogu II. dijelu 2.
8. Države članice mogu izuzeti nove srednje uređaje za loženje koji ne rade više od 500 radnih sati godišnje, izraženo kao trogodišnji pomični prosjek, od obveze usklađenosti s graničnim vrijednostima emisije navedenima u Prilogu II. dijelu 2. Ako postoji takvo izuzeće, granična vrijednost emisije za krute čestice od 100 mg/Nm3 primjenjuje se za uređaje u kojima se upotrebljavaju kruta goriva.
9. U zonama ili dijelovima zona u kojima se ne poštuju granične vrijednosti kvalitete zraka utvrđene Direktivom 2008/50/EZ, države članice procjenjuju potrebu da se za pojedinačne srednje uređaje za loženje u tim zonama ili dijelovima zona primjenjuju strože granične vrijednosti emisije od onih navedenih u ovoj Direktivi, u sklopu izrade planova za kvalitetu zraka iz članka 23. Direktive 2008/50/EZ, uzimajući u obzir rezultate razmjene informacija iz stavka 10. ovog članka, pod uvjetom da bi primjena takvih graničnih vrijednosti emisije učinkovito doprinijela znatnom poboljšanju kvalitete zraka.
10. Komisija s državama članicama, uključenim industrijama i nevladinim organizacijama organizira razmjenu informacija o razinama emisija ostvarivima upotrebom najboljih raspoloživih tehnologija i tehnologija u nastanku i o povezanim troškovima.
Komisija objavljuje rezultate razmjene informacija.
11. Nadležno tijelo može odobriti, na rok od najviše šest mjeseci, izuzeće od obveze usklađenosti s graničnim vrijednostima emisije predviđenima u stavcima 2. i 7. za SO2 srednjem uređaju za loženje u kojem se uobičajeno upotrebljava gorivo s niskim udjelom sumpora u slučajevima kada operater ne može poštovati te granične vrijednosti emisije zbog prekida u opskrbi gorivom s niskim udjelom sumpora koji je posljedica ozbiljne nestašice.
Države članice obavješćuju Komisiju u roku od mjesec dana o svakom izuzeću odobrenom u skladu s prvim podstavkom.
12. Nadležno tijelo može odobriti izuzeće od obveze usklađenosti s graničnim vrijednostima emisije predviđenima u stavcima 2. i 7. u slučaju kada se u srednjem uređaju za loženje u kojem se upotrebljava isključivo plinovito gorivo iznimno, zbog naglog prekida u opskrbi plinom, mora pribjeći upotrebi drugih vrsta goriva te bi zbog toga uređaj morao biti opremljen sekundarnom opremom za smanjivanje emisija. Takvo se izuzeće odobrava na rok koji nije dulji od deset dana, osim ako operater nadležnom tijelu dokaže opravdanost duljeg roka.
Države članice obavješćuju Komisiju u roku od mjesec dana o svakom izuzeću odobrenom u skladu s prvim podstavkom.
13. Ako se u srednjem uređaju za loženje upotrebljavaju dvije ili više vrsta goriva, granična vrijednost emisije za svaku onečišćujuću tvar izračunava se:
(a) |
uzimanjem granične vrijednosti emisije relevantne za svako pojedinačno gorivo kako je navedeno u Prilogu II.; |
(b) |
određivanjem ponderirane granične vrijednosti emisije za gorivo koja se dobije množenjem pojedinačne granične vrijednosti emisije iz točke (a) s ulaznom toplinskom snagom koju isporučuje svako gorivo i dijeljenjem umnoška zbrojem ulazne toplinske snage koju isporučuju sva goriva; i |
(c) |
agregiranjem ponderiranih graničnih vrijednosti emisije za gorivo. |
Članak 7.
Obveze operatera
1. Države članice osiguravaju da operater provodi praćenje emisija najmanje u skladu s Prilogom III. dijelom 1.
2. Praćenje emisija srednjih uređaja za loženje u kojima se upotrebljava više vrsta goriva provodi se pri izgaranju goriva ili mješavine goriva koji će najvjerojatnije rezultirati najvišom razinom emisija i u razdoblju koje predstavlja uobičajene uvjete rada.
3. Operater vodi evidenciju svih rezultata praćenja i obrađuje ih na način koji omogućuje provjeru usklađenosti s graničnim vrijednostima emisije u skladu s pravilima navedenima u Prilogu III. dijelu 2.
4. U srednjim uređajima za loženje koji upotrebljavaju sekundarnu opremu za smanjivanje emisija radi zadovoljavanja graničnih vrijednosti emisija operater vodi evidenciju ili bilježi informacije kojima se dokazuje trajno učinkovito djelovanje te opreme.
5. Operater srednjeg uređaja za loženje čuva sljedeće:
(a) |
dozvolu ili dokaz o registraciji od strane nadležnog tijela i, ako su relevantni, njihovu ažuriranu verziju i povezane informacije; |
(b) |
rezultate praćenja i informacije iz stavaka 3. i 4.; |
(c) |
prema potrebi, evidenciju radnih sati kako je navedeno u članku 6. stavku 3. i članku 6. stavku 8.; |
(d) |
evidenciju o vrsti i količinama goriva upotrijebljenih u uređaju i bilo kakvom neispravnom radu ili kvarovima sekundarne opreme za smanjivanje emisija; |
(e) |
evidenciju o neusklađenostima i poduzetim mjerama, kako je navedeno u stavku 7. |
Podaci i informacije iz prvog podstavka točaka od (b) do (e) čuvaju se najmanje šest godina.
6. Bez nepotrebnog odgađanja operater stavlja nadležnom tijelu, na njegov zahtjev, podatke i informacije navedene u stavku 5. Nadležno tijelo može ih zahtijevati radi omogućavanja provjere usklađenosti sa zahtjevima iz ove Direktive. Nadležno tijelo podnosi takav zahtjev ako pripadnik javnosti zatraži pristup podatcima ili informacijama navedenima u stavku 5.
7. U slučaju neusklađenosti s graničnim vrijednostima emisije navedenima u Prilogu II. operater poduzima mjere potrebne da se osigura ponovna uspostava usklađenosti u najkraćem mogućem vremenu, ne dovodeći u pitanje mjere koje se zahtijevaju na temelju članka 8. Države članice utvrđuju pravila o vrsti, učestalosti i obliku informacija koje se odnose na slučajeve neusklađenosti, a koje operateri trebaju dostaviti nadležnom tijelu.
8. Operater pruža svu potrebnu pomoć nadležnom tijelu kako bi mu omogućio obavljanje inspekcija i pregleda na licu mjesta, uzimanje uzoraka i prikupljanje svih informacija potrebnih za obavljanje njegovih dužnosti za potrebe ove Direktive.
9. Operater nastoji da razdoblja uključivanja i isključivanja srednjeg uređaja za loženje traju što je moguće kraće.
Članak 8.
Provjera usklađenosti
1. Države članice osiguravaju da važeće vrijednosti za emisije utvrđene praćenjem u skladu s Prilogom III. ne premašuju granične vrijednosti emisije navedene u Prilogu II.
2. Države članice uspostavljaju djelotvoran sustav za provjeru usklađenosti sa zahtjevima ove Direktive, temeljen ili na inspekcijskom nadzoru okoliša ili na drugim mjerama.
3. U slučaju neusklađenosti, pored mjera koje poduzima operater u skladu s člankom 7. stavkom 7., države članice osiguravaju da nadležno tijelo zahtijeva od operatera da poduzme sve mjere potrebne da se ponovna uspostava usklađenosti osigura bez nepotrebnog odgađanja.
Ako neusklađenost uzrokuje značajno pogoršanje kvalitete zraka na lokalnoj razini, rad srednjeg uređaja za loženje suspendira se dok se usklađenost ponovno ne uspostavi.
Članak 9.
Izmjene na srednjim uređajima za loženje
Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da operater bez nepotrebnog odgađanja obavijesti nadležno tijelo o svakoj planiranoj izmjeni na srednjem uređaju za loženje koja bi mogla utjecati na primjenjive granične vrijednosti emisije.
Nadležno tijelo na odgovarajući način ažurira dozvolu odnosno registraciju.
Članak 10.
Nadležna tijela
Države članice određuju tijela nadležna za izvršavanje obveza koje proizlaze iz ove Direktive.
Članak 11.
Izvješćivanje
1. Države članice do 1. listopada 2026. te do 1. listopada 2031. podnose izvješće Komisiji s kvalitativnim i kvantitativnim informacijama o provedbi ove Direktive, o svim poduzetim radnjama za provjeru usklađenosti rada srednjih uređaja za loženje s ovom Direktivom i o svim radnjama za osiguranje njezine provedbe.
Prvo izvješće iz prvog podstavka obuhvaća procjenu ukupnih godišnjih emisija SO2, NOx i krutih čestica iz srednjih uređaja za loženje, razvrstanih po vrsti uređaja, vrsti goriva i kapacitetu.
2. Države članice također podnose izvješće Komisiji do 1. siječnja 2021. s procjenom ukupnih godišnjih emisija CO i svim raspoloživim informacijama o koncentraciji emisija CO iz srednjih uređaja za loženje, razvrstanih po vrsti goriva i kapacitetu.
3. Za potrebe izvješćivanja iz stavaka 1. i 2. Komisija državama članicama stavlja na raspolaganje elektronički sustav izvješćivanja.
Komisija putem provedbenih akata određuje tehničke formate za izvješćivanje kako bi se obveze država članica u pogledu izvješćivanja o informacijama iz stavaka 1. i 2. ovog članka pojednostavile i učinile učinkovitijima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15.
4. Komisija, u roku od dvanaest mjeseci od primitka izvješća država članica u skladu sa stavkom 1. ovog članka te uzimajući u obzir informacije koje su stavljene na raspolaganje u skladu s člankom 6. stavcima 11. i 12., podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću.
5. Komisiji u obavljanju njezinih zadaća u skladu sa stavcima 3. i 4. pomaže Europska agencija za okoliš.
Članak 12.
Preispitivanje
1. Komisija do 1. siječnja 2020. preispituje napredak u vezi s energetskom učinkovitošću srednjih uređaja za loženje i procjenjuje koristi postavljanja minimalnih standarda energetske učinkovitosti u skladu s najboljim raspoloživim tehnikama.
2. Komisija do 1. siječnja 2023. procjenjuje potrebu da se preispitaju odredbe o uređajima koji su dio SIS-a ili MIS-a te Prilog II. dio 2., na temelju najsuvremenijih tehnologija.
U sklopu tog preispitivanja Komisija također procjenjuje postoji li za određene ili sve vrste srednjih uređaja za loženje potreba za reguliranjem emisija CO.
Nakon toga preispitivanje se provodi svakih deset godina i obuhvaća procjenu je li prikladno postaviti strože granične vrijednosti emisije, posebice za nove srednje uređaje za loženje.
3. Komisija dostavlja izvješće o rezultatima preispitivanja iz stavaka 1. i 2. Europskom parlamentu i Vijeću, prema potrebi popraćeno zakonodavnim prijedlogom.
Članak 13.
Izmjene prilogâ
Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 14. radi prilagodbe Priloga III. dijela 2. točke 2. tehničkom i znanstvenom napretku.
Članak 14.
Izvršavanje delegiranih ovlasti
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 13. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina od 18. prosinca 2015. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 13. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
5. Delegirani akt donesen na temelju članka 13. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 15.
Postupak odbora
1. Komisiji pomaže odbor osnovan člankom 75. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU. Navedeni odbor jest odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
3. Ako odbor ne da nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.
Članak 16.
Sankcije
Države članice utvrđuju pravila o sankcijama primjenjivima na kršenje nacionalnih odredbi donesenih u skladu s ovom Direktivom i poduzimaju sve potrebne mjere da bi osigurale provedbu tih pravila. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Države članice o tim odredbama obavješćuju Komisiju najkasnije 19. prosinca 2017. te je bez odgode obavješćuju o svakoj naknadnoj izmjeni koja na njih utječe.
Članak 17.
Prenošenje
1. Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom do 19. prosinca 2017. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 18.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 19.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 25. studenoga 2015.
Za Europski parlament
Predsjednik
M. SCHULZ
Za Vijeće
Predsjednik
N. SCHMIT
(1) SL C 451, 16.12.2014., str. 134.
(2) SL C 415, 20.11.2014., str. 23.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 7. listopada 2015. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 10. studenoga 2015.
(4) Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (SL L 354, 28.12.2013., str. 171.).
(5) Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.).
(6) Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).
(7) Direktiva 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz velikih uređaja za loženje (SL L 309, 27.11.2001., str. 1.).
(8) Direktiva 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (SL L 152, 11.6.2008., str. 1.).
(9) Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.).
(10) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(11) SL C 369, 17.12.2011., str. 14.
(12) Direktiva 97/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1997. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve (SL L 59, 27.2.1998., str. 1.).
(13) Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.).
(14) Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 55.).
(15) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).
PRILOG I.
INFORMACIJE KOJE OPERATER TREBA DOSTAVITI NADLEŽNOM TIJELU
1. |
Ulazna toplinska snaga (MW) srednjeg uređaja za loženje; |
2. |
Vrsta srednjeg uređaja za loženje (dizelski motor, plinska turbina, motor s više vrsta goriva, druga vrsta motora ili druga vrsta srednjeg uređaja za loženje); |
3. |
Vrsta i udjel upotrebljavanih goriva u skladu s kategorijama goriva utvrđenima u Prilogu II.; |
4. |
Datum početka rada srednjeg uređaja za loženje ili, ako je točan datum početka rada nepoznat, dokaz o činjenici da je rad započeo prije 20. prosinca 2018.; |
5. |
Sektor djelatnosti srednjeg uređaja za loženje ili postrojenja u okviru kojeg se srednji uređaj za loženje upotrebljava (šifra djelatnosti prema NACE-u); |
6. |
Očekivani broj godišnjih radnih sati srednjeg uređaja za loženje i prosječno korišteno opterećenje; |
7. |
Ako se primjenjuje mogućnost izuzeća u skladu s člankom 6. stavkom 3. ili stavkom 8., izjava koju je potpisao operater da srednji uređaj za loženje neće raditi više od broja sati navedenog u tim stavcima; |
8. |
Naziv i registrirano sjedište operatera, a u slučaju nepokretnih srednjih uređaja za loženje, adresa na kojoj se uređaj nalazi. |
PRILOG II.
GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJE IZ ČLANKA 6.
Sve granične vrijednosti emisije navedene u ovom Prilogu definirane su pri temperaturi 273,15 K, tlaku 101,3 kPa i nakon korekcije za sadržaj vodene pare u otpadnim plinovima i pri standardiziranom sadržaju O2 od 6 % za srednje uređaje za loženje na kruta goriva, 3 % za srednje uređaje za loženje na tekuća i plinovita goriva, osim motora i plinskih turbina, te 15 % za motore i plinske turbine.
DIO 1.
Granične vrijednosti emisije za postojeće srednje uređaje za loženje
Tablica 1.
Granične vrijednosti emisije (mg/Nm3) za postojeće srednje uređaje za loženje s ulaznom toplinskom snagom jednakom ili većom od 1 MW i manjom od ili jednakom 5 MW, osim motora i plinskih turbina
Onečišćujuća tvar |
Kruta biomasa |
Ostala kruta goriva |
Plinsko ulje |
Tekuća goriva osim plinskog ulja |
Prirodni plin |
Plinovita goriva osim prirodnog plina |
SO2 |
1 100 |
— |
350 |
— |
200 (3) |
|
NOx |
650 |
650 |
200 |
650 |
250 |
250 |
Krute čestice |
50 |
50 |
— |
50 |
— |
— |
Tablica 2.
Granične vrijednosti emisije (mg/Nm3) za postojeće srednje uređaje za loženje s ulaznom toplinskom snagom većom od 5 MW, osim motora i plinskih turbina
Onečišćujuća tvar |
Kruta biomasa |
Ostala kruta goriva |
Plinsko ulje |
Tekuća goriva osim plinskog ulja |
Prirodni plin |
Plinovita goriva osim prirodnog plina |
SO2 |
400 (6) |
— |
350 (7) |
— |
||
NOx |
650 |
650 |
200 |
650 |
200 |
250 |
Krute čestice |
30 (10) |
30 (10) |
— |
30 |
— |
— |
Tablica 3.
Granične vrijednosti emisije (mg/Nm3) za postojeće motore i plinske turbine
Onečišćujuća tvar |
Vrsta srednjeg uređaja za loženje |
Plinsko ulje |
Tekuća goriva osim plinskog ulja |
Prirodni plin |
Plinovita goriva osim prirodnog plina |
SO2 |
Motori i plinske turbine |
— |
120 |
— |
|
NOx |
Motori |
190 (16) |
190 (16) |
||
Plinske turbine (17) |
200 |
200 |
150 |
200 |
|
Krute čestice |
Motori i plinske turbine |
— |
10 (18) |
— |
— |
DIO 2.
Granične vrijednosti emisije za nove srednje uređaje za loženje
Tablica 1.
Granične vrijednosti emisije (mg/Nm3) za nove srednje uređaje za loženje osim motora i plinskih turbina
Onečišćujuća tvar |
Kruta biomasa |
Ostala kruta goriva |
Plinsko ulje |
Tekuća goriva osim plinskog ulja |
Prirodni plin |
Plinovita goriva osim prirodnog plina |
SO2 |
200 (19) |
400 |
— |
350 (20) |
— |
|
NOx |
300 (23) |
300 (23) |
200 |
300 (24) |
100 |
200 |
Krute čestice |
20 (25) |
20 (25) |
— |
20 (26) |
— |
— |
Tablica 2.
Granične vrijednosti emisije (mg/Nm3) za nove motore i plinske turbine
Onečišćujuća tvar |
Vrsta srednjeg uređaja za loženje |
Plinsko ulje |
Tekuća goriva osim plinskog ulja |
Prirodni plin |
Plinovita goriva osim prirodnog plina |
SO2 |
Motori i plinske turbine |
— |
120 (27) |
— |
15 (28) |
NOx |
190 (31) |
95 (33) |
190 |
||
Plinske turbine (34) |
75 |
75 (35) |
50 |
75 |
|
Krute čestice |
Motori i plinske turbine |
— |
— |
— |
(1) Vrijednost se ne primjenjuje na uređaje u kojima se upotrebljava isključivo drvna kruta biomasa.
(2) 300 mg/Nm3 za uređaje u kojima se upotrebljava slama.
(3) 400 mg/Nm3 za niskokalorične plinove iz koksnih peći u industriji željeza i čelika.
(4) Vrijednost se ne primjenjuje na uređaje u kojima se upotrebljava isključivo drvna kruta biomasa.
(5) 300 mg/Nm3 za uređaje u kojima se upotrebljava slama.
(6) 1 100 mg/Nm3 za uređaje ulazne toplinske snage veće od 5 MW i manje od ili jednake 20 MW.
(7) Do 1. siječnja 2030. 850 mg/Nm3 za uređaje ulazne toplinske snage veće od 5 MW i manje od ili jednake 20 MW u kojima se upotrebljava teško loživo ulje.
(8) 400 mg/Nm3 za niskokalorične plinove iz koksnih peći, a 200 mg/Nm3 za niskokalorične plinove iz visokih peći, u industriji željeza i čelika.
(9) 170 mg/Nm3 za bioplin.
(10) 50 mg/Nm3 za uređaje ulazne toplinske snage veće od 5 MW i manje od ili jednake 20 MW.
(11) 60 mg/Nm3 za bioplin.
(12) 130 mg/Nm3 za niskokalorične plinove iz koksnih peći, a 65 mg/Nm3 za niskokalorične plinove iz visokih peći, u industriji željeza i čelika.
(13) 1 850 mg/Nm3 u sljedećim slučajevima:
i. |
za dizelske motore s datumom početka izrade prije 18. svibnja 2006.; |
ii. |
za motore s više vrsta goriva u načinu rada s tekućim gorivom. |
(14) 250 mg/Nm3 za motore ulazne toplinske snage jednake ili veće od 1 MW i manje od ili jednake 5 MW.
(15) 250 mg/Nm3 za motore ulazne toplinske snage jednake ili veće od 1 MW i manje od ili jednake 5 MW; 225 mg/Nm3 za motore ulazne toplinske snage veće od 5 MW i manje od ili jednake 20 MW.
(16) 380 mg/Nm3 za motore s više vrsta goriva u načinu rada s plinovitim gorivom.
(17) Granične vrijednosti emisije primjenjuju se samo za opterećenje veće od 70 %.
(18) 20 mg/Nm3 za uređaje ulazne toplinske snage jednake ili veće od 1 MW i manje od ili jednake 20 MW.
(19) Vrijednost se ne primjenjuje na uređaje u kojima se upotrebljava isključivo drvna kruta biomasa.
(20) Do 1. siječnja 2025.1 700 mg/Nm3 za uređaje koji su dio SIS-a ili MIS-a.
(21) 400 mg/Nm3 za niskokalorične plinove iz koksnih peći, a 200 mg/Nm3 za niskokalorične plinove iz visokih peći, u industriji željeza i čelika.
(22) 100 mg/Nm3 za bioplin.
(23) 500 mg/Nm3 za uređaje ukupne ulazne toplinske snage jednake ili veće od 1 MW i manje od ili jednake 5 MW.
(24) Do 1. siječnja 2025. 450 mg/Nm3 kada se upotrebljava teško loživo ulje koje sadrži između 0,2 % i 0,3 % N i 360 mg/Nm3 kada se upotrebljava teško loživo ulje koje sadrži manje od 0,2 % N za uređaje koji su dio SIS-a ili MIS-a.
(25) 50 mg/Nm3 za uređaje ukupne ulazne toplinske snage jednake ili veće od 1 MW i manje ode ili jednake 5 MW; 30 mg/Nm3 za uređaje ukupne ulazne toplinske snage veće od 5 MW i manje od ili jednake 20 MW.
(26) 50 mg/Nm3 za uređaje ukupne ulazne toplinske snage jednake ili veće od 1 MW i manje od ili jednake 5 MW.
(27) Do 1. siječnja 2025. 590 mg/Nm3 za dizelske motore koji su dio SIS-a ili MIS-a.
(28) 40 mg/Nm3 za bioplin.
(29) Motori koji rade između 500 i 1 500 sati godišnje mogu biti izuzeti od obveze usklađenosti s tim graničnim vrijednostima emisije ako primjenjuju primarne mjere za ograničavanje emisija NOx i zadovoljavaju granične vrijednosti emisije navedene u bilješci (4).
(30) Do 1. siječnja 2025. u SIS-u i MIS-u, 1 850 mg/Nm3 za motore s više vrsta goriva u načinu rada s tekućim gorivom i 380 mg/Nm3 za one u načinu rada s plinovitim gorivom; 1 300 mg/Nm3 za dizelske motore s brojem okretaja u minuti koji je manji od ili jednak 1 200 i ukupne ulazne toplinske snage manje od ili jednake 20 MW te 1 850 mg/Nm3 za dizelske motore ukupne ulazne toplinske snage veće od 20 MW; 750 mg/Nm3 za dizelske motore s brojem okretaja u minuti većim od 1 200.
(31) 225 mg/Nm3 za motore s više vrsta goriva u načinu rada s tekućim gorivom.
(32) 225 mg/Nm3 za dizelske motore ukupne ulazne toplinske snage manje od ili jednake 20 MW s brojem okretaja u minuti koji je manji od ili jednak 1 200.
(33) 190 mg/Nm3 za motore s više vrsta goriva u načinu rada s plinovitim gorivom.
(34) Te granične vrijednosti emisije primjenjuju se samo za opterećenje veće od 70 %.
(35) Do 1. siječnja 2025. 550 mg/Nm3 za uređaje koji su dio SIS-a ili MIS-a.
(36) Do 1. siječnja 2025. 75 mg/Nm3 za dizelske motore koji su dio SIS-a ili MIS-a.
(37) 20 mg/Nm3 za uređaje ukupne ulazne toplinske snage jednake ili veće od 1 MW i manje od ili jednake 5 MW.
PRILOG III.
PRAĆENJE EMISIJA I PROCJENA USKLAĐENOSTI
DIO 1.
Praćenje emisija od strane operatera
1. |
Povremena mjerenja obvezna su najmanje:
|
2. |
Umjesto učestalosti navedenih u točki 1., u slučaju srednjih uređaja za loženje na koje se primjenjuje članak 6. stavak 3. ili stavak 8., provedba povremenih mjerenja može biti obvezna najmanje svaki put kad protekne sljedeći broj radnih sati:
Učestalost povremenih mjerenja ni u kom slučaju ne smije biti rjeđa od jednom svakih pet godina. |
3. |
Mjerenja su obvezna samo za:
|
4. |
Prva mjerenja provode se u roku od četiri mjeseca od izdavanja dozvole uređaju ili registracije uređaja, ili dana početka rada, ovisno o tome što je nastupilo kasnije. |
5. |
Umjesto mjerenja iz točaka 1. i 2. te točke 3. podtočke (a), u pogledu SO2, za utvrđivanje emisija SO2 mogu se primijeniti i drugi postupci koje je nadležno tijelo provjerilo i odobrilo. |
6. |
Umjesto povremenih mjerenja iz točke 1., države članice mogu zahtijevati kontinuirana mjerenja. U slučaju kontinuiranih mjerenja automatski mjerni sustavi provjeravaju se pomoću paralelnih mjerenja s referentnim metodama najmanje jedanput godišnje, a operater obavješćuje nadležno tijelo o rezultatima tih provjera. |
7. |
Uzorkovanje i analiza onečišćujućih tvari i mjerenje procesnih parametara te alternativni korišteni postupci, kako je navedeno u točkama 5. i 6., temelje se na metodama koje daju pouzdane, reprezentativne i usporedive rezultate. Pretpostavlja se da metode sukladne s usklađenim normama EN ispunjavaju taj zahtjev. Tijekom svakog mjerenja uređaj radi u stabilnim uvjetima i s reprezentativnim ravnomjernim opterećenjem. U tom se kontekstu razdoblja uključivanja i isključivanja ne uzimaju u obzir. |
DIO 2.
Procjena usklađenosti
1. |
U slučaju povremenih mjerenja smatra se da se poštuju granične vrijednosti emisije iz članka 6. ako rezultati svakog niza mjerenja ili drugih postupaka definiranih i utvrđenih u skladu s pravilima koja je utvrdilo nadležno tijelo ne premašuju relevantnu graničnu vrijednost emisije. |
2. |
U slučaju kontinuiranih mjerenja, usklađenost s graničnim vrijednostima emisije iz članka 6. procjenjuje se u skladu Prilogom V. dijelom 4. točkom 1. Direktive 2010/75/EU. Provjerene srednje vrijednosti određuju se u skladu s Prilogom V. dijelom 3. točkama 9. i 10. Direktive 2010/75/EU. |
3. |
Pri izračunavanju srednjih vrijednosti emisija ne uzimaju se u obzir vrijednosti izmjerene tijekom razdoblja iz članka 6. stavaka 11. i 12., kao ni one izmjerene tijekom razdoblja uključivanja i isključivanja. |
II. Nezakonodavni akti
MEĐUNARODNI SPORAZUMI
28.11.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 313/20 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2015/2194
od 23. studenoga 2015.
o sklapanju, u ime Europske unije i njezinih država članica, Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Ruske Federacije, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91., članak 100. stavak 2. te članke 207. i 212., u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (a),
uzimajući u obzir Akt o pristupanju Republike Hrvatske, a posebno njegov članak 6. stavak 2. drugi podstavak,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta,
budući da:
(1) |
U skladu s Odlukom Vijeća 2014/956/EU (1) potpisan je, podložno njegovu sklapanju, Protokol uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Ruske Federacije, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji („Protokol”). |
(2) |
Sklapanje Protokola podliježe posebnom postupku u pogledu pitanja iz nadležnosti Europske zajednice za atomsku energiju. |
(3) |
Protokol bi trebalo odobriti, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Protokol uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Ruske Federacije, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji odobrava se u ime Europske unije i njezinih država članica (2).
Članak 2.
Predsjednik Vijeća ovlašćuje se odrediti osobu ovlaštenu (osobe ovlaštene) za polaganje, u ime Unije i njezinih država članica, isprave o odobrenju predviđene u članku 4. stavku 1. Protokola.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 23. studenoga 2015.
Za Vijeće
Predsjednik
C. MEISCH
(1) Odluka Vijeća 2014/956/EU od 23. srpnja 2014. o potpisivanju, u ime Europske unije i njezinih država članica, i privremenoj primjeni Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Ruske Federacije, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (SL L 373, 31.12.2014., str. 1.).
(2) Tekst Protokola objavljen je u SL L 373, 31.12.2014., str. 3. zajedno s odlukom o potpisivanju.
UREDBE
28.11.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 313/22 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2195
оd 9. srpnja 2015.
o dopuni Uredbe (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu, u pogledu definiranja standardnih veličina jediničnih troškova i paušalnih iznosa za izdatke koje Komisija nadoknađuje državama članicama
EUROPSKA KOMISIJA,
Uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
Uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (1), a posebno njezin članak 14. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Standardne veličine jediničnih troškova i paušalni iznosi za nadoknadu državama članicama trebaju se utvrditi na temelju metoda koje dostavljaju države članice i procjenjuje Komisija, uključujući metode utvrđene člankom 67. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2) i člankom 14. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 1304/2013. |
(2) |
Uzimajući u obzir različite vrste operacija za koje se može dobiti potpora iz Europskog socijalnog fonda, definicija i iznosi standardnih veličina jediničnih troškova i paušalnih iznosa možda će se morati razlikovati za pojedine vrste operacija s obzirom na njihove posebnosti. |
(3) |
Postoje velike razlike među državama članicama i u određenim slučajevima među regijama unutar jedne države članice, u pogledu troškova za pojedinu vrstu operacije. U skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja Europskim socijalnim fondom, definicija i iznosi standardnih veličina jediničnih troškova i paušalnih iznosa koje određuje Komisija trebali bi isto tako odražavati posebnosti svake države članice i regije. |
(4) |
Kako bi se omogućilo da iznosi standardnih veličina jediničnih troškova odražavaju razinu stvarno nastalih troškova osmišljena je metoda za njihovu prilagodbu, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet i područje primjene
Ovom se Uredbom utvrđuju standardne veličine jediničnih troškova i paušalni iznosi koje Komisija može upotrijebiti za nadoknadu izdataka državama članicama.
Članak 2.
Vrste operacija
Vrste operacija za koje je predviđena nadoknada na temelju standardnih veličina jediničnih troškova i paušalnih iznosa u skladu s člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1304/2013 navedene su u prilozima.
Članak 3.
Definicija standardnih veličina jediničnih troškova i paušalnih iznosa te njihovi iznosi
Definicija i iznosi standardnih veličina jediničnih troškova i paušalnih iznosa u skladu s člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1304/2013 za svaku vrstu operacija navedeni su u prilozima.
Članak 4.
Prilagodba iznosa
1. Iznosi utvrđeni u prilozima prilagođavaju se u skladu s metodama navedenima u prilozima.
2. Iznosi prilagođeni u skladu sa stavkom 1. primjenjuju se prilikom nadoknade izdataka povezanih s onim dijelovima operacija koji se provode na datum prilagodbe i nakon tog datuma.
Članak 5.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 9. srpnja 2015.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 470.
(2) Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).
PRILOG I.
Uvjeti za nadoknadu izdataka na temelju standardnih veličina jediničnih troškova za Švedsku
1. Definicija standardnih veličina jediničnih troškova
Vrsta operacija (1) |
Naziv pokazatelja |
Kategorija troškova |
Mjerna jedinica pokazatelja |
Iznosi |
|||||
|
Odrađeni sati |
Plaće osoblja koje radi na operaciji |
Broj odrađenih sati (2) |
Platni razred (oznaka SSYK (3)) |
Regija: Stockholm (SE 11) (jedinični trošak po satu — iznos u SEK (4)) |
Sve regije osim Stockholma (SE 12-33) (jedinični trošak po satu — iznos u SEK) |
|||
1 (912 – 913 – 919 – 921) |
229 |
234 |
|||||||
2 (414 – 415 – 421 – 422 – 512 – 513 – 514 – 515 – 522 – 611 – 612 – 613 – 614 – 826) |
257 |
254 |
|||||||
3 (331 – 348 – 411 – 412 – 413 – 419 – 711 – 712 – 713 – 714 – 721 – 722 – 723 – 724 – 731 – 732 – 734 – 741 – 742 – 743 – 811 – 812 – 813 – 814 – 815 – 816 – 817 – 821 – 822 – 823 – 824 – 825 – 827 – 828 – 829 – 831 – 832 – 833 – 834 – 914 – 915 – 931 – 932 – 933) |
297 |
282 |
|||||||
4 (223 – 232 – 233 – 234 – 235 – 243 – 249 – 313 – 322 – 323 – 324 – 332 – 342 – 343 – 344 – 345 – 346 – 347 – 511 – 011) |
338 |
313 |
|||||||
5 (213 – 221 – 231 – 241 – 244 – 245 – 246 – 247 – 248 – 311 – 312 – 315 – 321 – 341) |
419 |
366 |
|||||||
6 (211 – 212 – 214 – 222 – 242 – 314) |
554 |
517 |
|||||||
7 A (121) |
739 |
739 |
|||||||
7 B (111 – 123) |
801 |
625 |
|||||||
7 C (131 – 122) |
525 |
429 |
|||||||
|
Sati sudjelovanja u operaciji |
Plaća sudionika |
Broj sati sudjelovanja (2) |
Regija: Stockholm (SE 11) (jedinični trošak po satu — iznos u SEK) |
Sve regije osim Stockholma (SE 12–33) (jedinični trošak po satu — iznos u SEK) |
||||
229 |
234 |
||||||||
|
Odrađeni sati |
Plaće osoblja koje radi na operaciji |
Broj odrađenih sati (2) |
Kategorija zanimanja |
Regija: Stockholm (SE 11) (jedinični trošak po satu — iznos u SEK) |
Sve regije osim Stockholma (SE 12-33) (jedinični trošak po satu — iznos u SEK) |
|||
Voditelj(ica) projekta za operacije u kojima ukupni prihvatljivi izdaci navedeni u dokumentu kojim se utvrđuju uvjeti za potporu iznose više od 20 milijuna SEK) |
535 |
435 |
|||||||
Voditelj projekta za operacije u kojima ukupni prihvatljivi izdaci navedeni u dokumentu kojim se utvrđuju uvjeti za potporu iznose 20 milijuna SEK ili manje/pomoćnik voditelja projekta za operacije u kojima ukupni prihvatljivi izdaci navedeni u dokumentu kojim se utvrđuju uvjeti za potporu iznose više od 20 milijuna SEK) |
478 |
405 |
|||||||
Osoba zaposlena na projektu |
331 |
300 |
|||||||
Ekonomist projekta |
427 |
363 |
|||||||
Administrator projekta |
297 |
270 |
|||||||
|
Sati sudjelovanja u operaciji |
Naknade sudionicima |
Broj sati sudjelovanja (2) |
Novčana pomoć (jedinični trošak po satu) |
|||||
Dob |
(SEK) |
||||||||
18–24 godine |
32 |
||||||||
25–29 godina |
40 |
||||||||
30–64 godine |
46 |
||||||||
|
|||||||||
Potpore za posebne aktivnosti i stručno usavršavanje (jedinični trošak po satu) |
|||||||||
Dob |
(SEK) |
||||||||
15–19 godina |
17 |
||||||||
20–24 godine |
33 |
||||||||
25–29 godina |
51 |
||||||||
30–44 godine |
55 |
||||||||
45–69 godina |
68 |
||||||||
|
|||||||||
Primici od socijalnog osiguranja i naknada za bolovanje (jedinični trošak po satu) |
|||||||||
Dob |
(SEK) |
||||||||
19–29 godina (primici od socijalnog osiguranja) |
51 |
||||||||
30–64 godine (naknada za bolovanje) |
58 |
||||||||
|
|||||||||
Naknada za bolovanje, naknada za rehabilitaciju i naknada za ozljede na radu i profesionalna oboljenja (jedinični trošak po satu) |
|||||||||
Dob |
(SEK) |
||||||||
– 19 godina |
48 |
||||||||
20–64 godine |
68 |
2. Prilagodba iznosa
Jedinični troškovi u tablici primjenjuju se na odrađene sate ili sate sudjelovanja tijekom 2015. Osim jediničnih troškova koji se odnose na naknade sudionicima iz točke 4. tablice, koji se neće prilagođavati, te će se vrijednosti 1. siječnja svake godine od 2016. do 2023. automatski povećavati za 2 %.
(1) Iznosi standardnih veličina jediničnih troškova primjenjuju se samo na one dijelove operacija kojima su obuhvaćene kategorije troškova navedene u ovom Prilogu.
(2) Ukupan broj sati prijavljenih u jednoj godini ne smije biti veći od standardnog broja godišnjih radnih sati u Švedskoj, koji iznosi 1 862 sata.
(3) Oznaka koja se koristi u Švedskoj.
(4) Švedska valuta.
PRILOG II.
Uvjeti za nadoknadu izdataka na temelju standardnih veličina jediničnih troškova za Francusku
1. Definicija standardnih veličina jediničnih troškova
Vrsta operacija |
Naziv pokazatelja |
Kategorija troškova |
Mjerna jedinica pokazatelja |
Iznosi (u EUR) |
||||||||||||||||
„Garantie Jeunes” koja se podupire u okviru prioritetne osi 1 „Accompagner les jeunes NEET vers et dans l'emploi” operativnog programa „Programme opérationnel national pour la mise en œuvre de l'initiative pour l'emploi des jeunes en metropole et outre-mer” (CCI-2014FR05M9OP001) |
Mladi NEET (1) koji je najkasnije 12 mjeseci nakon početka usmjeravanja ostvario pozitivan rezultat u okviru „Garantie Jeunes” |
|
Broj mladih NEET-ova koji su najkasnije 12 mjeseci nakon početka usmjeravanja ostvarili jedan od sljedećih rezultata:
|
3 600 |
2. Prilagodba iznosa
Standardne veličine jediničnih troškova u tablici temelje se djelomično na standardnim veličinama jediničnih troškova koje u cijelosti financira Francuska. Od 3 600 EUR, 1 600 EUR se odnosi na standardne veličine jediničnih troškova utvrđene dokumentom „Instruction ministérielle du 11 octobre 2013 relative à l'expérimentation Garantie Jeunes prise pour l'application du décret 2013-80 du 1er octobre 2013 ainsi que par l'instruction ministérielle du 20 mars 2014”. Namjena im je pokrivanje troškova javne službe za zapošljavanje mladih „Missions Locales” koji nastaju pri usmjeravanju svakog NEET-a u okviru programa „Garantie Jeunes”.
Države članice ažurirat će standardnu veličinu jediničnog troška definiranu pod točkom 1. u skladu s prilagodbama u okviru nacionalnih propisa do standardnog jediničnog troška od 1 600 EUR iz prvog odlomka kojim se pokrivaju troškovi javne službe za zapošljavanje mladih.
(1) Mlada osoba koja nije zaposlena, nije u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja, a sudjeluje u operaciji koja se podupire u okviru „Programme opérationnel national pour la mise en œuvre de l'initiative pour l'emploi des jeunes en metropole et outre-mer”
28.11.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 313/29 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2196
оd 24. studenoga 2015.
o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla [Torta del Casar (ZOI)]
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,
budući da:
(1) |
U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Španjolske za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti „Torta del Casar”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1491/2003 (2). |
(2) |
Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te Uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije (3). |
(3) |
Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Odobrava se izmjena specifikacije objavljena u Službenom listu Europske unije povezana s nazivom „Torta del Casar” (ZOI).
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 24. studenoga 2015.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Phil HOGAN
Član Komisije
(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.
(2) Uredba Komisije (EZ) br. 1491/2003 od 25. kolovoza 2003. o dopuni Priloga Uredbi (EZ) br. 2400/96 (Ficodindia dell'Etna, Monte Etna, Colline di Romagna, Pretuziano delle Colline Teramane, Torta del Casar, Manzana de Girona ili Poma de Girona) (SL L 214, 26.8.2003., str. 6.).
(3) SL C 235, 18.7.2015., str. 5.
28.11.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 313/30 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2197
оd 27. studenoga 2015.
o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi s visokokoreliranim valutama u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (1), a posebno njezin članak 354. stavak 3.,
budući da:
(1) |
Prema standardiziranom pristupu za tržišni rizik institucije mogu imati niži kapitalni zahtjev za valutni rizik u odnosu na usklađene pozicije u dvije valute ako se one smatraju „visokokoreliranima” u skladu s metodom utvrđenom u članku 354. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013. |
(2) |
Kod navođenja visokokoreliranih valuta trebala bi se primjenjivati standardna tržišna praksa smanjivanja najvećeg gubitka tijekom 10 dana na najveći gubitak u jednom danu dijeljenjem najvećeg valutnog kretanja od 4 % drugim korijenom od 10. Stoga bi trebalo odrediti da je prag za najveću dnevnu promjenu vrijednosti u valutnom paru 1,265 %. |
(3) |
Trebalo bi odrediti da je postotak dnevnih valutnih kretanja razlika između napierovog logaritma vrijednosti valutnih parova tijekom dva uzastopna dana. |
(4) |
Apsolutnu vrijednost dobivenog postotka trebalo bi usporediti s pragom za najveću dnevnu promjenu vrijednosti u valutnom paru od 1,265 %. Sve vrijednosti koje premašuju taj prag trebalo bi smatrati kršenjem pravila od 4 % odnosno pravila o najvećem gubitku tijekom 10 dana. |
(5) |
Potrebno je odrediti najveći broj prihvatljivih gubitaka tako da se valutni parovi koji premašuju takvo ograničenje ne bi smatrali koreliranima u skladu s člankom 354. Uredbe (EU) br. 575/2013. Nadalje, u izračunu najvećeg broja prihvatljivih gubitaka trebalo bi uzeti u obzir i duge i kratke pozicije u stranoj valuti. Broj dopuštenih prekoračenja trebao bi se zaokružiti naniže te bi u skladu s tim najveći broj prekoračenja trebao biti sedam prekoračenja najvećeg gubitka u protekle tri godine i 65 prekoračenja najvećeg gubitka u proteklih pet godina. |
(6) |
Člankom 354. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 predviđa se samo niži kapitalni zahtjev za pozicije u „relevantnim visokokoreliranim valutama”. Stoga bi prema kriterijima za utvrđivanje visokokoreliranih valuta trebalo procijeniti samo one devizne parove koji su sastavljeni od pojedinačnih valuta različitih država članica i onih s popisa valuta trećih zemalja relevantnih za financijske institucije u Uniji. |
(7) |
Drugi devizni parovi koji obuhvaćaju isključivo valute trećih zemalja isto bi tako trebali biti uključeni u procjenu s obzirom na njihovu relevantnost za portfelje institucija u Uniji. Nadalje, s obzirom na zahtjeve iz članka 354. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 o relevantnim razdobljima promatranja, pri razmatranju valuta koje treba uključiti u procjenu trebalo bi uzeti u obzir samo valute za koje postoje dnevni podaci za petogodišnje razdoblje koji su dobiveni iz pouzdanih izvora. |
(8) |
Člankom 354. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 575/2013 utvrđuje se poseban tretman za valutne parove sastavljene od valuta država članica koje sudjeluju u drugoj fazi ekonomske i monetarne unije („ERM II”) u odnosu na euro i između njih. Stoga parove sastavljene od tih valuta ne bi trebalo smatrati „relevantnima”. Međutim, parove koje čini valuta ERM II s jedne strane i valuta koja nije euro ili druga valuta ERM II s druge strane trebalo bi smatrati „relevantnima”. |
(9) |
Stoga bi trebalo procijeniti korelaciju svakog valutnog para sastavljenog od valuta navedenih u Prilogu ovoj Uredbi. |
(10) |
Kako bi se osigurala sigurnost tijekom uporabe popisa visokokoreliranih valuta, taj bi popis trebalo preispitivati u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (2). Iz istih razloga takvo preispitivanje trebalo bi obaviti u redovitim vremenskim razmacima odnosno svake godine na isti datum ili oko tog datuma, osim ako je zbog kretanja na tržištu takvo preispitivanje iznimno potrebno u nekom drugom razdoblju. |
(11) |
Ova se Uredba temelji na nacrtu provedbenih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo. |
(12) |
Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provelo je otvorena javna savjetovanja o nacrtu provedbenih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, napravilo analizu mogućih povezanih troškova i koristi te zatražilo mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Valutni parovi koji ispunjavaju zahtjeve iz članka 354. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 utvrđeni su u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. studenoga 2015.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 176, 27.6.2013., str. 1.
(2) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).
PRILOG
Popis visokokoreliranih valuta
Dio 1. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na euro (EUR)
Albanski lek (ALL), bosanskohercegovačka konvertibilna marka (BAM), bugarski lev (BGN), češka kruna (CZK), britanska funta sterlinga (GBP), hrvatska kuna (HRK), marokanski dirham (MAD), rumunjski novi leu (RON).
Dio 2. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na UAE dirham (AED)
Angolska kvanza (AOA), kanadski dolar (CAD), kineski renminbi-juan (CNY), britanska funta sterlinga (GBP), hongkonški dolar (HKD), libanonska funta (LBP), makaonska pataka (MOP), peruanski novi sol (PEN), filipinski pezo (PHP), singapurski dolar (SGD), tajlandski baht (THB), novotajvanski dolar (TWD), američki dolar (USD).
Dio 3. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na albanski lek (ALL)
Bosanskohercegovačka konvertibilna marka (BAM), bugarski lev (BGN), češka kruna (CZK), danska kruna (DKK), hrvatska kuna (HRK), marokanski dirham (MAD), rumunjski novi leu (RON), euro (EUR).
Dio 4. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na angolsku kvanzu (AOA)
UAE dirham (AED), kineski renminbi-juan (CNY), hongkonški dolar (HKD), libanonska funta (LBP), makaonska pataka (MOP), peruanski novi sol (PEN), filipinski pezo (PHP), singapurski dolar (SGD), tajlandski baht (THB), novotajvanski dolar (TWD), američki dolar (USD).
Dio 5. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na bosanskohercegovačku konvertibilnu marku (BAM)
Albanski lek (ALL), bugarski lev (BGN), češka kruna (CZK), danska kruna (DKK), britanska funta sterlinga (GBP), hrvatska kuna (HRK), marokanski dirham (MAD), rumunjski novi leu (RON), euro (EUR).
Dio 6. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na bugarski lev (BGN)
Albanski lek (ALL), bosanskohercegovačka konvertibilna marka (BAM), češka kruna (CZK), danska kruna (DKK), britanska funta sterlinga (GBP), hrvatska kuna (HRK), marokanski dirham (MAD), rumunjski novi leu (RON), euro (EUR).
Dio 7. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na kanadski dolar (CAD)
UAE dirham (AED), hongkonški dolar (HKD), makaonska pataka (MOP), singapurski dolar (SGD), novotajvanski dolar (TWD), američki dolar (USD).
Dio 8. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na kineski renminbi-juan (CNY)
UAE dirham (AED), angolska kvanza (AOA), britanska funta sterlinga (GBP), hongkonški dolar (HKD), libanonska funta (LBP), makaonska pataka (MOP), peruanski novi sol (PEN), filipinski pezo (PHP), singapurski dolar (SGD), tajlandski baht (THB), novotajvanski dolar (TWD), američki dolar (USD).
Dio 9. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na češku krunu (CZK)
Albanski lek (ALL), bosanskohercegovačka konvertibilna marka (BAM), bugarski lev (BGN), danska kruna (DKK), hrvatska kuna (HRK), marokanski dirham (MAD), rumunjski novi leu (RON), euro (EUR).
Dio 10. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na dansku krunu (DKK)
Albanski lek (ALL), bosanskohercegovačka konvertibilna marka (BAM), bugarski lev (BGN), češka kruna (CZK), britanska funta sterlinga (GBP), hrvatska kuna (HRK), marokanski dirham (MAD), rumunjski novi leu (RON), singapurski dolar (SGD).
Dio 11. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na britansku funtu sterlinga (GBP)
UAE dirham (AED), bosanskohercegovačka konvertibilna marka (BAM), bugarski lev (BGN), kineski renminbi-juan (CNY), danska kruna (DKK), hongkonški dolar (HKD), hrvatska kuna (HRK), libanonska funta (LBP), marokanski dirham (MAD), makaonska pataka (MOP), singapurski dolar (SGD), novotajvanski dolar (TWD), američki dolar (USD), euro (EUR).
Dio 12. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na hongkonški dolar (HKD)
UAE dirham (AED), angolska kvanza (AOA), kanadski dolar (CAD), kineski renminbi-juan (CNY), britanska funta sterlinga (GBP), libanonska funta (LBP), makaonska pataka (MOP), peruanski novi sol (PEN), filipinski pezo (PHP), singapurski dolar (SGD), tajlandski baht (THB), novotajvanski dolar (TWD), američki dolar (USD).
Dio 13. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na hrvatsku kunu (HRK)
Albanski lek (ALL), bosanskohercegovačka konvertibilna marka (BAM), bugarski lev (BGN), češka kruna (CZK), danska kruna (DKK), britanska funta sterlinga (GBP), marokanski dirham (MAD), rumunjski novi leu (RON), singapurski dolar (SGD), euro (EUR).
Dio 14. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na korejski von (KRW)
Peruanski novi sol (PEN), filipinski pezo (PHP), singapurski dolar (SGD), novotajvanski dolar (TWD).
Dio 15. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na libanonsku funtu (LBP)
UAE dirham (AED), angolska kvanza (AOA), kineski renminbi-juan (CNY), britanska funta sterlinga (GBP), hongkonški dolar (HKD), makaonska pataka (MOP), peruanski novi sol (PEN), filipinski pezo (PHP), singapurski dolar (SGD), tajlandski baht (THB), novotajvanski dolar (TWD), američki dolar (USD).
Dio 16. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na marokanski dirham (MAD)
Albanski lek (ALL), bosanskohercegovačka konvertibilna marka (BAM), bugarski lev (BGN), češka kruna (CZK), danska kruna (DKK), britanska funta sterlinga (GBP), hrvatska kuna (HRK), rumunjski novi leu (RON), singapurski dolar (SGD), tajlandski baht (THB), novotajvanski dolar (TWD), euro (EUR).
Dio 17. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na makaonsku pataku (MOP)
UAE dirham (AED), angolska kvanza (AOA), kanadski dolar (CAD), kineski renminbi-juan (CNY), britanska funta sterlinga (GBP), hongkonški dolar (HKD), libanonska funta (LBP), peruanski novi sol (PEN), filipinski pezo (PHP), singapurski dolar (SGD), tajlandski baht (THB), novotajvanski dolar (TWD), američki dolar (USD).
Dio 18. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na peruanski novi sol (PEN)
UAE dirham (AED), angolska kvanza (AOA), kineski renminbi-juan (CNY), hongkonški dolar (HKD), korejski von (KRW), libanonska funta (LBP), makaonska pataka (MOP), filipinski pezo (PHP), singapurski dolar (SGD), tajlandski baht (THB), novotajvanski dolar (TWD), američki dolar (USD).
Dio 19. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na filipinski pezo (PHP)
UAE dirham (AED), angolska kvanza (AOA), kineski renminbi-juan (CNY), hongkonški dolar (HKD), korejski von (KRW), libanonska funta (LBP), makaonska pataka (MOP), malezijski ringit (MYR), peruanski novi sol (PEN), singapurski dolar (SGD), tajlandski baht (THB), novotajvanski dolar (TWD), američki dolar (USD).
Dio 20. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na rumunjski novi leu (RON)
Albanski lek (ALL), bosanskohercegovačka konvertibilna marka (BAM), bugarski lev (BGN), češka kruna (CZK), danska kruna (DKK), hrvatska kuna (HRK), marokanski dirham (MAD), euro (EUR).
Dio 21. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na singapurski dolar (SGD)
UAE dirham (AED), angolska kvanza (AOA), kanadski dolar (CAD), kineski renminbi-juan (CNY), danska kruna (DKK), britanska funta sterlinga (GBP), hongkonški dolar (HKD), hrvatska kuna (HRK), korejski von (KRW), libanonska funta (LBP), marokanski dirham (MAD), makaonska pataka (MOP), malezijski ringit (MYR), peruanski novi sol (PEN), filipinski pezo (PHP), tajlandski baht (THB), novotajvanski dolar (TWD), američki dolar (USD).
Dio 22. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na tajlandski baht (THB)
UAE dirham (AED), angolska kvanza (AOA), kineski renminbi-juan (CNY), hongkonški dolar (HKD), libanonska funta (LBP), marokanski dirham (MAD), makaonska pataka (MOP), peruanski novi sol (PEN), filipinski pezo (PHP), singapurski dolar (SGD), novotajvanski dolar (TWD), američki dolar (USD).
Dio 23. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na novotajvanski dolar (TWD)
UAE dirham (AED), angolska kvanza (AOA), kanadski dolar (CAD), kineski renminbi-juan (CNY), britanska funta sterlinga (GBP), hongkonški dolar (HKD), korejski von (KRW), libanonska funta (LBP), marokanski dirham (MAD), makaonska pataka (MOP), malezijski ringit (MYR), peruanski novi sol (PEN), filipinski pezo (PHP), singapurski dolar (SGD), tajlandski baht (THB), američki dolar (USD).
Dio 24. – Popis visokokoreliranih valuta u odnosu na američki dolar (USD)
UAE dirham (AED), angolska kvanza (AOA), kanadski dolar (CAD), kineski renminbi-juan (CNY), britanska funta sterlinga (GBP), hongkonški dolar (HKD), libanonska funta (LBP), makaonska pataka (MOP), peruanski novi sol (PEN), filipinski pezo (PHP), singapurski dolar (SGD), tajlandski baht (THB), novotajvanski dolar (TWD).
28.11.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 313/35 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2198
оd 27. studenoga 2015.
o odobravanju aktivne tvari reskalur u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisija (EU) br. 540/2011
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 13. stavak 2.,
budući da:
(1) |
U skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Austrija je 21. rujna 2012. primila zahtjev od subjekta Ecologia y Protección Agrícola SL za odobrenje aktivne tvari reskalur. |
(2) |
U skladu s člankom 9. stavkom 3. te Uredbe Austrija je, kao država članica izvjestiteljica, 5. studenoga 2012. obavijestila podnositelja zahtjeva, ostale države članice, Komisiju i Europsku agenciju za sigurnost hrane (dalje u tekstu „Agencija”) o prihvatljivosti zahtjeva. |
(3) |
Država članica izvjestiteljica dostavila je 3. ožujka 2014. nacrt izvještaja o procjeni Komisiji, a jedan primjerak Agenciji, u kojem je ocijenila može li se za tu aktivnu tvar očekivati da ispunjuje mjerila za odobravanje predviđena člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. |
(4) |
Agencija je postupila u skladu s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. U skladu s člankom 12. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, zatražila je da podnositelj zahtjeva državama članicama, Komisiji i Agenciji dostavi dodatne informacije. Procjena dodatnih informacija koju je pripremila država članica izvjestiteljica dostavljena je Agenciji u obliku ažuriranog nacrta izvještaja o procjeni u prosincu 2014. |
(5) |
Agencija je 10. veljače 2015. podnositelju zahtjeva, državama članicama i Komisiji dostavila svoj zaključak o tome može li se za aktivnu tvar reskalur očekivati da ispunjuje mjerila za odobravanje predviđena člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 (2). Agencija je svoj zaključak stavila na raspolaganje javnosti. |
(6) |
Komisija je 13. srpnja 2015. Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje predstavila izvještaj o procjeni za reskalur i nacrt uredbe kojom se predviđa odobrenje tvari reskalur. |
(7) |
Podnositelju zahtjeva omogućeno je podnošenje primjedbi na izvještaj o procjeni. |
(8) |
S obzirom na jednu reprezentativnu uporabu ili više njih barem jednog sredstva za zaštitu bilja koje sadržava predmetnu aktivnu tvar, a posebno s obzirom na uporabe koje su ispitane i detaljno opisane u izvještaju o procjeni, utvrđeno je da su mjerila za odobravanje predviđena člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 ispunjena. Stoga se ta mjerila za odobravanje smatraju ispunjenima. Stoga je primjereno odobriti reskalur. |
(9) |
U skladu s člankom 13. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti Prilog Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (3). |
(10) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Odobrenje aktivne tvari
Aktivna tvar reskalur, kako je određeno u Prilogu I., odobrava se podložno uvjetima utvrđenima u tom Prilogu.
Članak 2.
Izmjene Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011
Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.
Članak 3.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. studenoga 2015.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 309, 24.11.2009., str. 1.
(2) EFSA Journal 2014; 12(12):3913. Dostupno na internetu: www.efsa.europa.eu.
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 540/2011 od 25. svibnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa odobrenih aktivnih tvari (SL L 153, 11.6.2011., str. 1.).
PRILOG I.
Uobičajeni naziv, identifikacijski brojevi |
Kemijski naziv prema IUPAC-u |
Čistoća (1) |
Datum odobrenja |
Prestanak odobrenja |
Posebne odredbe |
Reskalur CAS br.: 67601-06-3 CIPAC br.: Nedostupno |
(3S,6R)-(3S,6S)-6-izopropenil-3-metildec-9-en-1-il acetat |
≥ 750 g/kg Omjer (3S,6R)/(3S,6S) u rasponu od 55/45 do 45/55. Raspon čistoće za svaki izomer od 337,5 g/kg do 412,5 g/kg. |
18. prosinac 2015. |
18. prosinac 2025. |
Za provedbu jedinstvenih načela iz članka 29. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 uzimaju se u obzir zaključci izvještaja o procjeni za reskalur, a posebice njegovi dodaci I. i II. |
(1) Dodatni podaci o identifikaciji i specifikaciji aktivne tvari dostupni su u izvještaju o procjeni.
PRILOG II.
U dijelu B Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 dodaje se sljedeći unos:
|
Uobičajeni naziv, identifikacijski brojevi |
Kemijski naziv prema IUPAC-u |
Čistoća (1) |
Datum odobrenja |
Prestanak odobrenja |
Posebne odredbe |
„92 |
Reskalur CAS br.: 67601-06-3 CIPAC br.: Nedostupno |
(3S,6R)-(3S,6S)-6-izopropenil-3-metildec-9-en-1-il acetat |
≥ 750 g/kg Omjer (3S,6R)/(3S,6S) u rasponu od 55/45 do 45/55. Raspon čistoće za svaki izomer od 337,5 g/kg do 412,5 g/kg. |
18. prosinac 2015. |
18. prosinac 2025. |
Za provedbu jedinstvenih načela iz članka 29. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 uzimaju se u obzir zaključci izvještaja o procjeni za reskalur, a posebice njegovi dodaci I. i II.” |
(1) Dodatni podaci o identifikaciji i specifikaciji aktivne tvari dostupni su u izvještaju o procjeni.
28.11.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 313/38 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2199
оd 27. studenoga 2015.
o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),
uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A. |
(2) |
Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. studenoga 2015.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Jerzy PLEWA
Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) SL L 157, 15.6.2011., str. 1.
PRILOG
Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća
(EUR/100 kg) |
||
Oznaka KN |
Oznaka treće zemlje (1) |
Standardna uvozna vrijednost |
0702 00 00 |
AL |
50,7 |
MA |
69,3 |
|
ZZ |
60,0 |
|
0707 00 05 |
AL |
48,7 |
MA |
93,1 |
|
TR |
143,8 |
|
ZZ |
95,2 |
|
0709 93 10 |
AL |
80,9 |
MA |
65,2 |
|
TR |
159,0 |
|
ZZ |
101,7 |
|
0805 20 10 |
CL |
96,2 |
MA |
79,7 |
|
PE |
78,3 |
|
ZZ |
84,7 |
|
0805 20 30, 0805 20 50, 0805 20 70, 0805 20 90 |
TR |
83,9 |
ZZ |
83,9 |
|
0805 50 10 |
AR |
61,0 |
TR |
109,2 |
|
ZZ |
85,1 |
|
0808 10 80 |
CA |
159,7 |
CL |
84,8 |
|
MK |
31,3 |
|
NZ |
173,1 |
|
US |
148,6 |
|
ZA |
156,6 |
|
ZZ |
125,7 |
|
0808 30 90 |
BA |
85,4 |
CN |
63,9 |
|
TR |
127,4 |
|
ZZ |
92,2 |
(1) Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.
ODLUKE
28.11.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 313/40 |
ODLUKA POLITIČKOG I SIGURNOSNOG ODBORA (ZVSP) 2015/2200
od 13. studenoga 2015.
o produljenju mandata voditelja misije Promatračke misije Europske unije u Gruziji (EUMM Georgia) (EUMM GEORGIA/1/2015)
POLITIČKI I SIGURNOSNI ODBOR,
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 38. treći stavak,
uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2010/452/ZVSP od 12. kolovoza 2010. o Promatračkoj misiji Europske unije u Gruziji, EUMM Georgia (1), a posebno njezin članak 10. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Na temelju Odluke 2010/452/ZVSP Politički i sigurnosni odbor (PSO) ovlašten je, u skladu s člankom 38. trećim stavkom Ugovora, donositi odgovarajuće odluke o političkom nadzoru i strateškom usmjeravanju Promatračke misije Europske unije u Gruziji (EUMM Georgia), uključujući odluku o imenovanju voditelja misije. |
(2) |
Vijeće je 16. prosinca 2014. donijelo Odluku 2014/915/ZVSP (2) o produljenju mandata misije EUMM Georgia od 15. prosinca 2014. do 14. prosinca 2016. |
(3) |
PSO je 19. prosinca 2014. donio Odluku EUMM GEORGIA/1/2014 (3) o imenovanju g. Kęstutisa JANKAUSKASA voditeljem misije EUMM Georgia od 15. prosinca 2014. do 14. prosinca 2015. |
(4) |
Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predložio je produljenje mandata g. Kęstutisa JANKAUSKASA kao voditelja misije EUMM Georgia od 15. prosinca 2015. do 14. prosinca 2016., |
DONIO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Mandat g. Kęstutisa JANKAUSKASA kao voditelja misije EUMM Georgia produljuje se do 14. prosinca 2016.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 13. studenoga 2015.
Za Politički i sigurnosni odbor
Predsjednik
W. STEVENS
(1) SL L 213, 13.8.2010., str. 43.
(2) Odluka Vijeća 2014/915/ZVSP od 16. prosinca 2014. o izmjeni Odluke 2010/452/ZVSP o Promatračkoj misiji Europske unije u Gruziji, EUMM Georgia (SL L 360, 17.12.2014., str. 56.).
(3) Odluka Političkog i sigurnosnog odbora EUMM Georgia/1/2014 od 19. prosinca 2014. o imenovanju voditelja Promatračke misije Europske unije u Gruziji (EUMM Georgia) (SL L 369, 24.12.2014., str. 78.).
28.11.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 313/41 |
ODLUKA POLITIČKOG I SIGURNOSNOG ODBORA (ZVSP) 2015/2201
od 13. studenoga 2015.
o prihvaćanju doprinosâ trećih država savjetodavnoj misiji Europske unije za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini (EUAM Ukraine) (EUAM Ukraine/5/2015)
POLITIČKI I SIGURNOSNI ODBOR,
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 38. treći stavak,
uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/486/ZVSP od 22. srpnja 2014. o savjetodavnoj misiji Europske unije za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini (EUAM Ukraine) (1),
budući da:
(1) |
Vijeće je na temelju članka 10. stavka 3. Odluke 2014/486/ZVSP ovlastilo Politički i sigurnosni odbor (PSO) za donošenje odgovarajućih odluka o prihvaćanju predloženih doprinosâ trećih država misiji EUAM Ukraine. |
(2) |
Zapovjednik civilnih operacija preporučio je da PSO prihvati predložene doprinose Gruzije misiji EUAM Ukraine i da te doprinose smatra značajnim. |
(3) |
Gruzija bi trebala biti izuzeta iz financijskih doprinosa proračunu misije EUAM Ukraine, |
DONIO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Doprinosi trećih država
1. Doprinos Gruzije misiji EUAM Ukraine prihvaća se i smatra se značajnim.
2. Gruzija bi trebala biti izuzeta iz financijskih doprinosa proračunu misije EUAM Ukraine.
Članak 2.
Stupanje na snagu
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 13. studenoga 2015.
Za Politički i sigurnosni odbor
Predsjednik
W. STEVENS
(1) SL L 217, 23.7.2014., str. 42.
28.11.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 313/42 |
ODLUKA (EU) 2015/2202 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE
od 19. studenoga 2015.
o izmjeni Odluke ESB/2010/23 o raspodjeli monetarnog prihoda nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro (ESB/2015/37)
UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,
uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 32.,
budući da:
(1) |
Odlukom ESB/2010/23 (1) uspostavlja se mehanizam za udruživanje i raspodjelu monetarnog prihoda koji proizlazi iz operacija monetarne politike. |
(2) |
Odlukom (EU) 2015/774 Europske središnje banke (ESB/2015/10) (2) propisuje se uspostavljanje programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora („PSPP”) za potrebe monetarne politike. |
(3) |
Kao i za kupnje na temelju Odluke ESB/2009/16 (3) i Odluke ESB/2011/17 (4), za državne obveznice i obveznice izdane od strane agencija, a koje su kupljene na temelju Odluke (EU) 2015/774 (ESB/2015/10) trebalo bi se smatrati da ostvaruju prihod po referentnoj stopi kako je utvrđena Odlukom ESB/2010/23. |
(4) |
Prihod, koji potječe od pozajmljivanja utrživih dužničkih instrumenata na temelju svih programa kupnje vrijednosnih papira povezanih uz monetarnu politiku, ne bi se trebao smatrati monetarnim prihodom jer se te operacije općenito ne knjiže u poslovnim knjigama nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro. |
(5) |
Neto prihod koji proizalzi iz ugovora Eurosustava o razmjeni s nacionalnim središnjim bankama izvan Eurosustava trebao bi se raspodijeliti među nacionalnim središnjim bankama kao monetarni prihod. |
(6) |
Sastav osnovice obveza i imovina za posebnu namjenu iz Priloga I. i II. Odluci ESB/2010/23 trebali bi se stoga uskladiti. |
(7) |
Stoga bi Odluku ESB/2010/23 trebalo na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Izmjene
Odluka ESB/2010/23 mijenja se kako slijedi:
1. |
Članak 3. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Iznos monetarnog prihoda svakog NSB-a utvrđuje se mjerenjem stvarnog prihoda koji proizlazi iz imovine za posebnu namjenu uknjižene u njegovim poslovnim knjigama. Iznimno od navedenog:
(5) Odluka ESB/2009/16 od 2. srpnja 2009. o provedbi programa kupnje pokrivenih obveznica (SL L 175, 4.7.2009., str. 18.)." (6) Odluka ESB/2011/17 od 3. studenoga 2011. o provedbi drugog programa kupnje pokrivenih obveznica (SL L 297, 16.11.2011., str. 70.)." (7) Odluka (EU) 2015/774 Europske središnje banke od 4. ožujka 2015. o programu kupnje vrijednosnih papira javnog sektora na sekundarnim tržištima (ESB/2015/10) (SL L 121, 14.5.2015., str. 20.).”." |
2. |
U stavku A. Priloga I. dodaje se sljedeća točka 8.:
|
3. |
U stavku A. Priloga II. dodaje se sljedeća točka 10.:
|
Članak 2.
Stupanje na snagu
Ova Odluka stupa na snagu 31. prosinca 2015.
Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 19. studenoga 2015.
Predsjednik ESB-a
Mario DRAGHI
(1) Odluka ESB/2010/23 od 25. studenoga 2010. o raspodjeli monetarnog prihoda nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro. (SL L 35, 9.2.2011., str. 17.).
(2) Odluka (EU) 2015/774 Europske središnje banke od 4. ožujka 2015. o programu kupnje vrijednosnih papira javnog sektora na sekundarnim tržištima (ESB/2015/10) (SL L 121, 14.5.2015., str. 20.).
(3) Odluka ESB/2009/16 od 2. srpnja 2009. o provedbi programa kupnje pokrivenih obveznica (SL L 175, 4.7.2009., str. 18.).
(4) Odluka ESB/2011/17 od 3. studenog 2011. o provedbi drugog programa kupnje pokrivenih obveznica (SL L 297, 16.11.2011., str. 70.).