ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 268

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Svezak 58.
15. listopada 2015.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/1844 оd 13. srpnja 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 389/2013 u pogledu tehničke provedbe Kyotskog protokola nakon 2012. ( 1 )

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1845 оd 14. listopada 2015. o određivanju kamatnih stopa za izračun troškova financiranja interventnih mjera koje se sastoje od otkupa, skladištenja i prodaje za obračunsku godinu EFJP-a 2016.

7

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1846 оd 14. listopada 2015. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz žičanih šipki podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije nakon isteka mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009

9

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1847 оd 14. listopada 2015. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

26

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2015/1848 od 5. listopada 2015. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica za 2015.

28

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/1849 оd 13. listopada 2015. o mjerama za sprečavanje unošenja u Uniju i širenja unutar Unije štetnih organizama u odnosu na određeno povrće podrijetlom iz Gane (priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 6858)

33

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

15.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 268/1


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1844

оd 13. srpnja 2015.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 389/2013 u pogledu tehničke provedbe Kyotskog protokola nakon 2012.

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini Unije te stavljanju izvan snage Odluke br. 280/2004/EZ (1), a posebno njezin članak 10. stavke 5. i 6.,

budući da:

(1)

Konferencija stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) koja služi kao sastanak stranaka Kyotskog protokola donijela je Izmjenu iz Dohe kojom se uspostavlja drugo obvezujuće razdoblje Kyotskog protokola koje počinje 1. siječnja 2013., a završava 31. prosinca 2020. („Izmjena iz Dohe”). Unija je Odlukom Vijeća (EU) 2015/1339 (2) (Odluka o ratifikaciji) odobrila Izmjenu iz Dohe.

(2)

Potrebna tehnička provedba Izmjene iz Dohe Kyotskog protokola trebala bi se provesti u Registru Unije i u nacionalnim registrima Kyotskog protokola. Potrebno je osigurati i usklađenost s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) i Odlukom br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) te dosljednu provedbu međunarodno dogovorenih obračunskih zahtjeva te poboljšati transparentnost i osigurati točnost obračuna jedinica AAU, RMU, ERU, CER, tCER i lCER u Uniji i državama članicama pritom izbjegavajući, koliko je to moguće, administrativno opterećenje i troškove, uključujući i one koji se odnose na udjele u prihodima i na razvoj i održavanje informacijskih tehnologija.

(3)

Nakon stupanja na snagu Izmjene iz Dohe od Unije i država članica zahtijevat će se da u svojim registrima Kyotskog protokola izdaju jedinice dodijeljene kvote (AAU) koje odgovaraju dodijeljenim kvotama utvrđenima u skladu s Odlukom o ratifikaciji, dodajući iznose koji proizlaze iz primjene članka 3. stavka 7.a Kyotskog protokola.

(4)

Nakon povećanja godišnje emisijske kvote države članice u skladu s člankom 10. Odluke br. 406/2009/EZ ili člankom 27. Uredbe (EU) br. 525/2013, ona će možda morati steći dodatne jedinice AAU na kraju drugog obvezujućeg razdoblja ako je upotrijebila tu dodatnu godišnju emisijsku kvotu da bi kompenzirala svoje emisije u skladu s Odlukom br. 406/2009/EZ ili ju je prenijela drugoj državi članici. Dotična država članica može upotrijebiti i svoju rezervu viška iz prethodnog razdoblja iz članka 3. stavka 13.b Uredbe (EU) br. 525/2013 ako su joj emisije veće od dodijeljene kvote. Sva proizašla stjecanja jedinica AAU bila bi podložna primjeni obračuna udjela u prihodima od prvog međunarodnog prijenosa jedinica AAU iz članka 10. stavka 1. Uredbe (EU) br. 525/2013. Prema potrebi takve se situacije mogu smatrati nedosljednostima u vezi s obračunom pri usklađivanju provedbe zakonodavstva Unije s pravilima dogovorenima u okviru Kyotskog protokola u smislu članka 10. stavka 7. Uredbe (EU) br. 525/2013.

(5)

Na kraju drugog obvezujućeg razdoblja Kyotskog protokola trebalo bi uspostaviti kompenzacijski postupak kako bi se u jedinicama AAU namirili svi neto prijenosi dodijeljenih godišnjih emisijskih kvota u skladu s Odlukom br. 406/2009/EZ.

(6)

U skladu s člankom 11.a Direktive 2003/87/EZ operateri stacionarnih postrojenja i zrakoplova mogu razmjenjivati jedinice CER i ERU za emisijske jedinice. Razmijenjene jedinice CER i ERU važeće u prvom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola mogu predstavljati emisije u sustavu trgovanja emisijama (ETS-u) u drugom obvezujućem razdoblju. Budući da se Izmjenom iz Dohe utvrđuju ograničenja prenošenja jedinica CER i ERU iz prvog u drugo obvezujuće razdoblje Kyotskog protokola, države članice trebale bi prenijeti Uniji odgovarajući broj jedinica AAU važećih u prvom obvezujućem razdoblju kako bi se kompenzirale te moguće emisije, a Unija bi trebala prenijeti na države članice odgovarajuće jedinice CER i ERU važeće u prvom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola primljene od operatera stacionarnih postrojenja i zrakoplova u zamjenu za emisijske jedinice.

(7)

Uredbu Komisije (EU) br. 389/2013 (5) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

Ova Uredba trebala bi stupiti na snagu po hitnom postupku jer je potrebno izvršiti prijelazne prijenose prije kraja dodatnog razdoblja za ispunjavanje obveza iz prvog obvezujućeg razdoblja Kyotskog protokola iz članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) br. 525/2013.

(9)

Ova Uredba trebala bi se primjenjivati od dana stupanja na snagu Izmjene iz Dohe Kyotskog protokola, osim u dijelu kojim se propisuje prijelazne prijenose,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) br. 389/2013 mijenja se kako slijedi:

1.

Umeće se sljedeći članak 73.a:

„Članak 73.a

Prijenos jedinica CER i ERU razmijenjenih u sustavu trgovanja emisijama EU-a

1.   Središnji administrator obavješćuje svakog nacionalnog administratora o broju jedinica CER i ERU važećih u prvom obvezujućem razdoblju prenesenih u skladu s člankom 60. s računa operatera i operatera zrakoplova kojima upravlja ta država članica. Središnji administrator dodaje tom broju dio broja jedinica CER i ERU važećih u prvom obvezujućem razdoblju prenesenih u skladu s člankom 60. s računa operatera i operatera zrakoplova kojima upravljaju države članice bez registra KP u prvom obvezujućem razdoblju u razmjeru s odgovarajućim brojčanim ograničenjima za prenošenje jedinica CER i ERU iz prvog u drugo obvezujuće razdoblje za dotične države članice.

2.   Prije kraja dodatnog razdoblja za ispunjavanje obveza iz prvog obvezujućeg razdoblja Kyotskog protokola iz članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) br. 525/2013 središnji administrator u svaki nacionalni registar KP prenosi s računa EU-a za međunarodne jedinice broj jedinica CER i ERU važećih u prvom obvezujućem razdoblju jednak ukupnom broju utvrđenom u skladu sa stavkom 1. ovog članka.

3.   Središnji administrator osigurava da su Dnevnikom transakcija Europske unije (EUTL) spriječene sve transakcije jedinica prenesenih u skladu sa stavkom 1., osim:

(a)

zahtjeva za poništenje jedinica u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 525/2013;

(b)

povlačenja jedinica u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) br. 525/2013;

(c)

prijenosa jedinica iz prvog u drugo obvezujuće razdoblje u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 525/2013;

(d)

prijenosa jedinica unutar jednog registra KP.

4.   Odmah nakon prijenosa provedenog u skladu sa stavkom 2. svaki nacionalni administrator prenosi broj jedinica AAU jednak broju jedinica vraćenih toj državi članici na temelju stavka 2. na odgovarajući račun stranke u Registru Unije.”

2.

Umeću se sljedeći članci od 73.b do 73.g:

„Članak 73.b

Izdavanje i deponiranje jedinica AAU

1.   Prije transakcije povlačenja u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6), središnji administrator:

(a)

izdaje broj jedinica AAU jednak emisijskoj kvoti dodijeljenoj Uniji utvrđenoj u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2015/1339 (7) na računu EU-a za jedinice AAU u Registru Unije;

(b)

odmah prenosi broj jedinica AAU jednak broju općih emisijskih jedinica utvrđenom na temelju Odluke Komisije 2010/634/EU (8) s računa EU-a za jedinice AAU na račun ETS-a za deponiranje jedinica AAU u Registru Unije.

2.   Najkasnije tri mjeseca nakon zatvaranja računa za ispunjenje obveze iz ESD-a za 2020. u skladu s člankom 31., svaki nacionalni administrator:

(a)

izdaje broj jedinica AAU jednak kvoti dodijeljenoj dotičnoj državi članici utvrđenoj u skladu s Odlukom o ratifikaciji na račun stranke u njezinom registru KP;

(b)

odmah prenosi broj jedinica AAU jednak ukupnom broju jedinica AEA koje odgovaraju godišnjoj emisijskoj kvoti dotične države članice za sve godine u skladu s člankom 3. stavkom 2. Odluke br. 406/2009/EZ kako je utvrđeno prije svake izmjene u skladu s člankom 27. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 525/2013 s računa stranke na račun za deponiranje jedinica AAU prema ESD-u u njezinom registru KP.

3.   Prije završetka kompenzacijskih postupaka u skladu s člankom 73.f, središnji administrator osigurava da su Dnevnikom transakcija Europske unije (EUTL) spriječene sve transakcije jedinica AAU s računa ETS-a za deponiranje jedinica AAU ili računa za deponiranje jedinica AAU prema ESD-u, osim:

(a)

poništenja ili prijenosa broja jedinica AAU manjeg ili jednakog broju jedinica AEA prenesenih na račun za brisanje prema ESD-u u skladu s člankom 88. stavkom 2.;

(b)

povlačenja broja jedinica AAU u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 525/2013 koji je jednak broju jedinica AEA prenesenih na račun za brisanje prema ESD-u u skladu s člankom 31. stavkom 4. ove Uredbe koji odgovara količini emisija stakleničkih plinova upisanih na račun za ispunjenje obveze iz ESD-a u skladu s člankom 77. ove Uredbe;

(c)

poništenja ili prijenosa broja jedinica AAU manjeg ili jednakog broju jedinica AEA prenesenih na račun za brisanje prema ESD-u u skladu s člankom 31. stavkom 4. koji premašuje količinu emisija stakleničkih plinova upisanih na račun za ispunjenje obveze iz ESD-a u skladu s člankom 77.;

(d)

prijenosa potrebnih za kompenzacijske postupke u skladu s člankom 73.f;

(e)

pretvaranja jedinica AAU u jedinice ERU, pod uvjetom da je broj jedinica AEA jednak zbroju broja jedinica AAU koje treba pretvoriti i broja jedinica ERU koje su potrebne da se namiri pristojba za udio iz prihoda iz članka 10. stavka 1. Uredbe (EU) br. 525/2013 prenesen na račun za brisanje prema ESD-u u skladu s člankom 31. stavkom 4. ove Uredbe.

Članak 73.c

Prijenos i uporaba jedinica

1.   Središnji administrator osigurava da su Dnevnikom transakcija Europske unije (EUTL) spriječene transakcije jedinica ERU, CER, tCER i lCER koje su upotrijebljene u skladu s člankom 81., osim:

(a)

prijenosa jedinica s računa za ispunjenje obveze iz ESD-a u Registru Unije u relevantne registre KP država članica u skladu s člankom 31. stavkom 3.;

(b)

povlačenja jedinica u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) br. 525/2013;

(c)

prijenosa jedinica iz prvog u drugo obvezujuće razdoblje u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 525/2013.

2.   Po završetku prijenosa jedinica iz prvog u drugo obvezujuće razdoblje u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 525/2013, središnji administrator osigurava da je Dnevnikom transakcija Europske unije (EUTL) spriječena upotreba jedinica ERU, CER, tCER i lCER u skladu s člankom 81. ove Uredbe, osim ako su te jedinice važeće u drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola.

Članak 73.d

Poništenje jedinica

1.   Nakon završetka prijenosa jedinica iz prvog u drugo obvezujuće razdoblje u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 525/2013, središnji administrator poništava sve jedinice CER i ERU preostale na računu za izdvajanje predaje emisijskih jedinica u zrakoplovstvu.

2.   Nakon završetka prijenosa jedinica iz prvog u drugo ciljno razdoblje u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 525/2013, središnji administrator nalaže nacionalnim administratorima da ponište jedinice CER i ERU važeće u prvom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola na računima ETS-a kojima upravljaju u Registru Unije ili ih sam poništava.

Članak 73.e

Povlačenje jedinica

Središnji administrator povlači jedinice AAU s računa EU-a za rezervu viška iz prethodnog razdoblja (PPSR) u mjeri u kojoj emisije obuhvaćene Direktivom 2003/87/EZ premašuju iznos dodijeljen Uniji utvrđen u skladu s Odlukom o ratifikaciji.

Članak 73.f

Prijenos u Registru Unije

Središnji administrator prenosi sve jedinice AAU sa središnjeg klirinškog računa ETS-a i jedinice AAU prenesene u skladu s člankom 73.a stavkom 4. ove Uredbe na račun EU-a za rezervu viška iz prethodnog razdoblja (PPSR) uspostavljen u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 525/2013.

Članak 73.g

Kompenzacijski postupci

1.   U roku od šest mjeseci od zatvaranja računa za ispunjenje obveze iz ESD-a za 2020. u skladu s člankom 31., središnji administrator izračunava kompenzacijski iznos za svaku državu članicu oduzimanjem neto prijenosa jedinica AEA od neto stjecanja jedinica AEA među državama članicama u razdoblju od 2013. do 2020.

2.   Ako je kompenzacijski iznos za državu članicu u skladu sa stavkom 1. negativan, odgovarajući nacionalni administrator prenosi broj jedinica AAU jednak kompenzacijskom iznosu s njihovih računa za deponiranje jedinica AAU prema ESD-u na središnji klirinški račun prema ESD-u.

3.   Ako je kompenzacijski iznos za državu članicu u skladu sa stavkom 1. pozitivan i nakon završetka svih prijenosa u skladu sa stavkom 2., središnji administrator prenosi broj jedinica AAU jednak kompenzacijskom iznosu na račun stranke dotične države članice.

4.   Prije provedbe prijenosa iz stavka 2. ovog članka, odgovarajući nacionalni administrator prvo prenosi broj jedinica AAU kojim će se namiriti udio u prihodu koji se primjenjuje na prve međunarodne prijenose jedinica AAU u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 525/2013.

(6)  Uredba (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama na nacionalnoj razini i razini Unije te stavljanju izvan snage Odluke br. 280/2004/EZ (SL L 165, 18.6.2013., str. 13.)."

(7)  Odluka Vijeća (EU) 2015/1339 od 13. srpnja 2015. o sklapanju, u ime Europske unije, Izmjene iz Dohe Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime i zajedničkom ispunjavanju obveza koje iz toga proizlaze (SL L 207, 4.8.2015., str. 1.)."

(8)  Odluka Komisije 2010/634/EU od 22. listopada 2010. o prilagodbi količine emisijskih jedinica na razini Unije koje se izdaju u sklopu sustava Unije za 2013. i stavljanju izvan snage Odluke 2010/384/EU (SL L 279, 23.10.2010., str. 34.).”"

3.

Prilog I. mijenja se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Međutim, članak 1. stavci 2. i 3. primjenjuju se od dana objave Komunikacije Komisije o stupanju na snagu Izmjene iz Dohe Kyotskog protokola u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. srpnja 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 165, 18.6.2013., str. 13.

(2)  Odluka Vijeća (EU) 2015/1339 od 13. srpnja 2015. o sklapanju, u ime Europske unije, Izmjene iz Dohe Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime i zajedničkom ispunjavanju obveza koje iz toga proizlaze (SL L 207, 4.8.2015., str. 1.).

(3)  Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(4)  Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o naporima koje poduzimaju države članice radi smanjenja emisija stakleničkih plinova s ciljem ostvarenja ciljeva Zajednice vezanih za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020. godine (SL L 140, 5.6.2009., str. 136.).

(5)  Uredba Komisije (EU) br. 389/2013 od 2. svibnja 2013. o uspostavi Registra Unije u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, odlukama br. 280/2004/EZ i br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o ukidanju uredbi Komisije (EU) br. 920/2010 i br. 1193/2011 (SL L 122, 3.5.2013., str. 1.).


PRILOG

U Prilogu I. Uredbi (EU) br. 389/2013 tablici I.-I. dijelu V. Računi KP u konsolidiranom sustavu europskih registara dodaju se sljedeći redci:

Naziv vrste računa

Vlasnik računa

Administrator računa

Broj računa te vrste

Emisijske jedinice koje nisu Kyotske jedinice

Kyotske jedinice

Emisijske jedinice

AEA

AAU

CER

ERU

lCER/tCER

RMU/ERU iz RMU

Opće emisijske jedinice

Emisijske jedinice u zrakoplovstvu

V.   

Računi KP u konsolidiranom sustavu europskih registara

„Račun EU-a za jedinice AAU

EU

Središnji administrator

1

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Ne

Račun za deponiranje jedinica AAU prema ESD-u

Država članica

Administrator registra KP

jedan po registru

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Ne

Račun za izdvajanje predaje emisijskih jedinica u zrakoplovstvu

EU

Središnji administrator

1

Ne

Ne

Ne

Da

Da

Da

Ne

Ne

Račun EU-a za PPSR

Stranka Kyotskog protokola

Administrator registra KP (u Registru Unije: središnji administrator)

jedan po registru

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Ne

Središnji klirinški račun prema ESD-u

EU

Središnji administrator

1

Ne

Ne

Ne

Da

Ne

Ne

Ne

Ne”


15.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 268/7


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1845

оd 14. listopada 2015.

o određivanju kamatnih stopa za izračun troškova financiranja interventnih mjera koje se sastoje od otkupa, skladištenja i prodaje za obračunsku godinu EFJP-a 2016.

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (1), a posebno njezin članak 20. stavke 1. i 4.,

nakon savjetovanja s Odborom za poljoprivredne fondove,

budući da:

(1)

Člankom 3. stavkom 1. točkom (a) Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 906/2014 (2) predviđeno je da se rashodi povezani s troškovima financiranja koje su države članice imale zbog aktiviranja sredstava iz fonda radi otkupa proizvoda trebaju utvrditi u skladu s metodama iz Priloga I. toj Uredbi.

(2)

U dijelu I. točki 1. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) br. 906/2014 predviđeno je da se predmetni troškovi financiranja izračunavaju na temelju jedinstvene kamatne stope za Uniju koju Komisija određuje početkom svake obračunske godine. Ta kamatna stopa odgovara prosjeku kamatnih stopa EURIBOR za tromjesečni i dvanaestomjesečni terminski tečaj zabilježenom tijekom šest mjeseci referentnog razdoblja koje treba odrediti Komisija, koji prethode obavijesti država članica koja je predviđena u dijelu I. točki 2. prvom stavku tog Priloga, s ponderiranjem od jedne trećine odnosno dvije trećine.

(3)

Nadalje, u skladu s dijelom I. točkom 2. drugim stavkom Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) br. 906/2014, u nedostatku bilo kakve obavijesti od strane države članice, u obliku i u roku iz prvog stavka te točke, smatra se da kamatna stopa koju snosi država članica iznosi 0 %. Ako država članica izjavi da nije snosila nikakve troškove kamata jer tijekom referentnog razdoblja nije imala javno skladištene poljoprivredne proizvode, Komisija određuje tu kamatnu stopu u skladu s trećim stavkom te točke.

(4)

U skladu s dijelom I. točkom 3. Priloga I. Delegiranoj uredbi (EU) br. 906/2014, kamatna stopa utvrđena na temelju dijela I. točke 2. tog Priloga uspoređuje se s jedinstvenom kamatnom stopom utvrđenom na temelju dijela I. točke 1. tog Priloga. Za svaku državu članicu primjenjuje se niža od tih dviju kamatnih stopa.

(5)

S obzirom na to da nije bilo javnog skladištenja poljoprivrednih proizvoda tijekom šestomjesečnog referentnog razdoblja od siječnja do lipnja 2015. koje Komisija smatra reprezentativnim u pogledu javnog skladištenja, države članice nisu dobile zahtjev za obavješćivanje u skladu s dijelom I. točkom 2. prvim stavkom Priloga I. Delegirane uredbe (EU) br. 906/2014.

(6)

Kamatne stope koje će se primjenjivati za obračunsku godinu EFJP-a 2016. trebalo bi odrediti uzimajući u obzir te faktore,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Za rashode povezane s troškovima financiranja koje su države članice imale zbog aktiviranja sredstava iz fonda radi otkupa proizvoda kojima se može teretiti obračunska godina Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) 2016., kamatne stope predviđene u Prilogu I. Delegiranoj uredbi (EU) br. 906/2014 se u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) te Uredbe utvrđuju na jedinstvenu kamatnu stopu od 0,1 %.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. listopada 2015.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. listopada 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 549.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 906/2014 od 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu rashoda za javne intervencije (SL L 255, 28.8.2014., str. 1.).


15.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 268/9


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1846

оd 14. listopada 2015.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz žičanih šipki podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije nakon isteka mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

A.   POSTUPAK

1.   Mjere na snazi

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 703/2009 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz žičanih šipki podrijetlom iz Narodne Republike Kine („Kina”).

(2)

Uvedene mjere bile su u obliku pristojbe ad valorem s preostalom pristojbom određenom na 24 %, dok je jedna grupacija društava (Grupa Valin) dobila pojedinačnu stopu pristojbe od 7,9 %.

2.   Zahtjev za reviziju nakon isteka mjere

(3)

Nakon objave obavijesti o skorom isteku (3) antidampinških mjera na snazi, Komisija je zaprimila zahtjev za pokretanje revizije nakon isteka tih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(4)

Zahtjev je 29. travnja 2014. podnijela Europska federacija proizvođača željeza i čelika („Eurofer” ili „podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje žičanih šipki u Uniji.

(5)

Zahtjev se temeljio na obrazloženju da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije.

3.   Pokretanje revizije nakon isteka mjere

(6)

Nakon savjetovanja s Odborom uspostavljenim člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe, Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje revizije nakon isteka mjere te je 2. kolovoza 2014. u obavijesti objavljenoj u Službenom listu Europske unije  (4) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije nakon isteka mjere u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

4.   Ispitni postupak

4.1.   Relevantna razdoblja obuhvaćena ispitnim postupkom revizije nakon isteka mjere

(7)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2013. do 30. lipnja 2014. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

4.2.   Strane na koje se odnosi ispitni postupak i odabir uzorka

(8)

Komisija je o pokretanju postupka revizije nakon isteka mjere službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, proizvođače izvoznike i uvoznike za koje se zna da se na njih odnosi ispitni postupak te zastupnike dotične zemlje izvoznice.

(9)

Zainteresirane strane imale su mogućnost pisanim putem iznijeti svoje stavove i zatražiti saslušanje u roku iz Obavijesti o pokretanju postupka. Jedna je zainteresirana strana zatražila saslušanje službi Komisije koje je održano 20. ožujka 2015.

(10)

S obzirom na očito veliki broj kineskih proizvođača izvoznika i nepovezanih uvoznika iz Unije, u Obavijesti o pokretanju postupka bio je predviđen odabir uzorka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(11)

Kako bi se Komisiji omogućilo da odluči je li odabir uzorka doista potreban i, ako jest, kako bi odabrala reprezentativni uzorak, od kineskih proizvođača izvoznika i nepovezanih uvoznika zatražilo se da se jave u roku od 15 dana od pokretanja revizije i da Komisiji dostave podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(12)

Ukupno je kontaktirano 45 poznatih kineskih proizvođača izvoznika, ali nijedan se nije javio i odgovorio na obrazac za odabir uzorka. Stoga odabir uzorka nije primijenjen.

(13)

S obzirom na izostanak suradnje Komisija je obavijestila kineska nadležna tijela da se u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe mogu upotrijebiti najbolji raspoloživi podaci. Komisija od kineskih nadležnih tijela nije zaprimila nikakve primjedbe ili zahtjeve za intervenciju službenika za saslušanje.

(14)

Ukupno je kontaktirano devet poznatih nepovezanih uvoznika. Nijedan se nije javio niti odgovorio na obrazac za odabir uzorka.

(15)

U početnoj fazi ispitnog postupka Komisija je ostvarila suradnju s 28 proizvođača/grupacija proizvođača iz Unije koji su tijekom RIPR-a činili otprilike 70 % proizvodnje žičanih šipki u Uniji. S obzirom na velik broj proizvođača koji su surađivali Komisija je primijenila odabir uzorka. Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg reprezentativnog obujma proizvodnje koji se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu, uzimajući u obzir i zemljopisnu rasprostranjenost i dostatnu pokrivenost različitih vrsta proizvoda. Odabrani uzorak prvotno se sastojao od šest društava i predstavljao je 44,2 % proizvodnje namijenjene za slobodno tržište.

4.3.   Upitnici i provjera

(16)

Upitnici su poslani na šest proizvođača iz Unije u uzorku i dva proizvođača u potencijalnim analognim zemljama koji su pristali surađivati.

(17)

Šest proizvođača iz Unije u uzorku i dva proizvođača u potencijalnim analognim zemljama dostavili su odgovore na upitnik.

(18)

Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

(a)

proizvođači iz Unije:

ArcelorMittal Hamburg GmbH, Njemačka

Global Steel Wire SA, Španjolska

Moravia Steel AS, Češka

RIVA Acier SA, Francuska

Saarstahl AG, Njemačka

Tata Steel UK Ltd, Ujedinjena Kraljevina

(b)

proizvođač u analognoj zemlji:

Ereğli Demir ve Çelik Fabrikalri T.A.S., Turska

B.   DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

1.   Dotični proizvod

(19)

Proizvod obuhvaćen ovom revizijom jednak je proizvodu iz početnog ispitnog postupka; to su šipke, toplo valjane, u nepravilno namotanim kolutima, od željeza, nelegiranog čelika ili legiranog čelika osim onih od nehrđajućeg čelika („žičane šipke” ili „dotični proizvod”) podrijetlom iz Kine, trenutačno obuhvaćene oznakama KN 7213 10 00, 7213 20 00, 7213 91 10, 7213 91 20, 7213 91 41, 7213 91 49, 7213 91 70, 7213 91 90, 7213 99 10, 7213 99 90, 7227 10 00, 7227 20 00, 7227 90 10, 7227 90 50 i 7227 90 95.

2.   Istovjetni proizvod

(20)

Ispitnim postupkom revizije potvrđeno je da, kao i u početnom ispitnom postupku, dotični proizvod i žičane šipke koje se proizvode i prodaju na kineskom domaćem tržištu, žičane šipke koje industrija Unije proizvodi i prodaje na tržištu Unije te žičane šipke koje se proizvode i prodaju u analognoj zemlji (Turskoj) imaju jednaka osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva i jednaku osnovnu namjenu. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

C.   VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA

(21)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će zbog isteka postojećih mjera vjerojatno doći do nastavka ili ponavljanja dampinga iz Kine.

1.   Uvodne napomene

(22)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12., nijedan kineski proizvođač izvoznik nije ponudio suradnju te su se stoga, kako je predviđeno u članku 18. Osnovne uredbe, nalazi morali temeljiti na najboljim raspoloživim podacima, a posebno podacima iz zahtjeva za reviziju nakon isteka mjere i statističkim podacima, odnosno podacima iz Eurostata i kineske baze podataka o izvozu.

2.   Damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije

(a)   Analogna zemlja

(23)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe uobičajenu vrijednost bilo je potrebno odrediti na temelju plaćenih ili naplativih cijena na domaćem tržištu ili izračunane vrijednosti u primjerenoj trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”).

(24)

U početnom ispitnom postupku Turska je služila kao analogna zemlja u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti u pogledu Kine. Na temelju podataka u zahtjevu za reviziju Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka obavijestila zainteresirane strane da je predvidjela Brazil kao analognu zemlju i pozvala strane da dostave primjedbe. U Obavijesti o pokretanju postupka dodala je i da će se ispitati i druge zemlje, a posebno Turska, Švicarska, Norveška i Japan. Nisu primljene nikakve primjedbe zainteresiranih strana.

(25)

Osim Brazila, Komisija je kontaktirala sve poznate ili potencijalne proizvođače žičanih šipki u Turskoj, Švicarskoj, Norveškoj i Japanu (zemljama sa znatnim uvozom žičanih šipki u Uniju, što upućuje na znatnu proizvodnju) te u SAD-u (zemlji s velikom domaćom industrijom i tržištem).

(26)

Na kraju su dva proizvođača žičanih šipki, i to Ereğli Demir ve Çelik Fabrikalri T.A.S. iz Turske i ArcelorMittal Brasil iz Brazila, pristala surađivati u ispitnom postupku i dostavila odgovor na upitnik za analognu zemlju.

(27)

Pri donošenju odluke o najprimjerenijoj analognoj zemlji u obzir je uzet niz čimbenika, a posebno veličina domaćeg tržišta u analognoj zemlji sa zadovoljavajućom razinom tržišnog natjecanja u pogledu istovjetnog proizvoda; reprezentativnost domaće prodaje (količina i profitabilnost) proizvođača koji surađuju; veličina i raspon proizvoda koje nude proizvođači koji surađuju te usporedivost njihovih proizvoda i metode proizvodnje s onima iz Kine.

(28)

Budući da su Turska i turski proizvođač izvoznik koji surađuje ispunili sve glavne kriterije za primjerenu analognu zemlju/proizvođača, odlučeno je da će se Turska upotrijebiti kao analogna zemlja.

(b)   Uobičajena vrijednost

(29)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe najprije je ispitano je li ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima tijekom RIPR-a koju je ostvario proizvođač iz analogne zemlje koji surađuje bio reprezentativan u usporedbi s ukupnim obujmom izvoza u Uniju, odnosno je li ukupan obujam te domaće prodaje predstavljao najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje u Uniju koju je proizvođač iz analogne zemlje koji surađuje ostvario u pogledu istovjetnog proizvoda.

(30)

Ispitano je i može li se domaća prodaja istovjetnog proizvoda smatrati ostvarenom u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno utvrđivanjem udjela profitabilne domaće prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom RIPR-a.

(31)

Budući da je utvrđeno da je cjelokupna domaća prodaja ostvarena u dostatnim količinama i u uobičajenom tijeku trgovine, uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnim domaćim cijenama i izračunana je kao ponderirani prosjek cijena cjelokupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije.

(c)   Izvozna cijena

(32)

S obzirom na izostanak suradnje kineskih proizvođača izvoznika, a time i nedostatak konkretnih podatka o kineskim cijenama, izvozna cijena određena je na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Upotrijebljeni su raspoloživi statistički izvori, odnosno Eurostat.

(33)

Prema podacima iz Eurostata tijekom RIPR-a samo je 696 tona žičanih šipki uvezeno iz Kine u Uniju, što odgovara 0,04 % ukupnog uvoza. Taj je iznos zanemariv s obzirom na ukupnu potrošnju u Uniji (17,8 milijuna tona).

(d)   Usporedba i prilagodbe

(34)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na temelju cijena franko tvornica. Kako bi osigurala primjerenu usporedbu, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Radi izražavanja izvozne cijene na razini franko tvornica Komisija je Eurostatovu cijenu na razini CIF-a prilagodila za vozarinu i osiguranje na temelju podataka iz zahtjeva. Domaće cijene prilagođene su za troškove vozarine, osiguranja, manipulacije i kredita na temelju podataka dobivenih od proizvođača iz analogne zemlje.

(e)   Dampinška marža

(35)

U skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom. Na temelju prosječne kineske izvozne cijene prema podacima Eurostata u usporedbi s uobičajenom vrijednosti iz analogne zemlje nije bila vidljiva prisutnost dampinga.

(36)

Istodobno je važno naglasiti da je, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 33., obujam uvoza dotičnog proizvoda tijekom RIPR-a bio vrlo nizak. Primijećeno je i da su za većinu oznaka KN cijene jako fluktuirale, u nekim slučajevima i do 30 puta tijekom razmatranog razdoblja. Te se fluktuacije teško mogu objasniti na temelju „uobičajenih” kretanja na tržištu i najvjerojatnije su rezultat malih prodanih količina.

(37)

Nadalje, zbog nesuradnje kineskih izvoznika nije bilo raspoloživih podataka o ponudi proizvoda kineskih izvoznika pa se, shodno tome, usporedba s uobičajenom vrijednosti iz analogne zemlje mogla napraviti samo na ukupnoj osnovi.

(38)

Stoga se nalaz o nepostojanju dampinga tijekom RIPR-a ne smatra relevantnim zbog kombiniranog učinka malih uvezenih količina, nepravilne fluktuacije cijena te nedostatka podataka o ponudi uvezenih proizvoda.

3.   Dokaz o vjerojatnosti ponavljanja dampinga

(39)

S obzirom na zaključke navedene u prethodnim uvodnim izjavama 35. do 38. Komisija je dodatno analizirala vjerojatnost ponavljanja dampinga ako mjere prestanu vrijediti. Pritom su analizirani sljedeći elementi: kineski proizvodni i rezervni kapacitet, ponašanje kineskih izvoznika na drugim tržištima i privlačnost tržišta Unije.

3.1.   Proizvodni i rezervni kapacitet u Kini

(40)

Na temelju podataka koje je dostavilo Svjetsko udruženje za čelik (5) ukupna kineska proizvodnja žičanih šipki zabilježila je snažno povećanje tijekom posljednjih deset godina i vrhunac od više od 150 milijuna tona (6) u 2013.

(41)

Drugim riječima, Kina je odgovorna za 77 % svjetske proizvodnje žičanih šipki, što znači da ta zemlja svojim odlukama o prodaji može u velikoj mjeri utjecati na uvjete na tržištu. Važno je naglasiti da njezina godišnja proizvodnja više od sedam puta premašuje ukupnu proizvodnju u Uniji. Nadalje, ukupno povećanje kineske proizvodnje žičanih šipki od 2011. (26 milijuna tona) samo po sebi premašuje ukupnu potrošnju u Uniji koja je procijenjena na 17 milijuna tona.

(42)

Prema zahtjevu za reviziju rezervni kapacitet u Kini procijenjen je na otprilike 50 milijuna tona. Zbog kineske nesuradnje bilo je teško dobiti dodatne podatke u tom pogledu. Međutim, s obzirom na visoke razine proizvodnje iz uvodnih izjava 40. i 41. u usporedbi s podacima za Europu i svijet Kina bi svojim odlukama o prodaji mogla lako prouzročiti ozbiljne poremećaje na tržištima, čak i da ne upotrebljava svoj rezervni kapacitet.

3.2.   Kineska prodaja u treće zemlje

(43)

U skladu s kineskom bazom podataka o izvozu Kina je tijekom RIPR-a diljem svijeta izvezla više od 9 milijuna tona žičanih šipki, što je predstavljalo više od 50 % ukupne potrošnje u Uniji u istom razdoblju. U tablici u nastavku dan je sažetak podataka za šest najvećih zemalja u smislu obujma kineskog izvoza te Turske, analogne zemlje, što predstavlja više od 53 % ukupnog kineskog izvoza tijekom RIPR-a.

Tablica 1.

Kineski izvoz žičanih šipki u svijetu (obujam i cijene, EUR)

Zemlja

Obujam 2012.

Prosječna cijena 2012.

Obujam 2013.

Prosječna cijena 2013.

Obujam tijekom RIPR-a

Prosječna cijena u RIPR-u

Tajland

756 919

484

1 009 662

423

1 152 561

394

Južna Koreja

1 153 833

498

1 109 207

430

1 134 587

404

Vijetnam

390 995

483

684 193

418

774 175

389

Indonezija

381 893

487

554 034

432

615 982

401

Sjedinjene Američke Države

301 523

458

628 111

408

588 047

391

Malezija

333 185

488

447 220

433

469 895

405

Turska

2 937

645

6 931

477

30 717

392

Ukupan kineski izvoz

5 539 649

 

7 943 297

 

9 073 220

 

Izvor: kineska baza podataka o izvozu

(44)

Prosječna izvozna cijena utvrđena tijekom RIPR-a za svaku od prethodno navedenih zemalja bila je znatno niža od uobičajene vrijednosti. Stoga su se dampinške marže utvrđene u pogledu kineskih prosječnih prodajnih cijena (kako je prikazano u prethodnoj tablici) prema trećim zemljama kretale u rasponu od 14 % do 24 % (7).

(45)

Na temelju podataka vidljivo je i da kineski izvoz bilježi povećanje obujma uz sniženje cijena. Raspoloživi statistički podaci, de facto, upućuju na to da su se cijene dodatno smanjile nakon RIPR-a. Niz zemalja na koje je to utjecalo smatrao je ta kretanja prijetnjom vlastitoj industriji i uveo je zaštitne mjere (među ostalim, Malezija i Indonezija i nedavno, nakon RIPR-a, Turska (8), SAD i Pakistan).

(46)

Konačno, u nedavnim priopćenjima za medije (9) upućuje se na to da se usporava rast kineskog domaćeg tržišta, a posebno građevinskog sektora (10). Stoga se kineske mogućnosti za prodaju smanjuju: najvažnija se kineska izvozna tržišta zatvaraju, a rast glavne domaće prodaje usporava. Stoga, ako se dopusti istek mjera u Uniji, postoji velika vjerojatnost da bi Kina odmah preusmjerila svoju jeftinu (dampinšku) prodaju u velikom obujmu na tržište Unije.

3.3.   Privlačnost tržišta Unije

(47)

Zbog viših razina cijena na tržištu Unije u usporedbi s kineskim prodajnim cijenama zabilježenima u ostalim trećim zemljama, kako je prikazano u tablici 1., tržište Unije smatra se privlačnim za kineske proizvođače. Zbog zaštitnih mjera na brojnim izvoznim tržištima dodatno se povećava privlačnost tržišta Unije. Stoga se može razumno očekivati da bi se u slučaju ukidanja mjera kineski izvoz vratio na tržište Unije u znatnom obujmu. Potrebno je podsjetiti da je, prije uvođenja početnih mjera 2008., obujam kineske prodaje na tržištu Unije iznosio 1,1 milijun tona u usporedbi sa 700 tona tijekom RIPR-a.

3.4.   Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga

(48)

Uzimajući u obzir golemu proizvodnju žičanih šipki u Kini i njezine dampinške prakse u trećim zemljama te privlačnost tržišta Unije kako je prethodno opisano, postoji velika vjerojatnost da bi ukidanje antidampinških mjera dovelo to trenutnog ponavljanja dampinga iz Kine u Uniji.

D.   DEFINICIJA INDUSTRIJE UNIJE

(49)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni proizvod proizvodila su 72 proizvođača iz Unije koja čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe. Nijedan od njih nije se protivio pokretanju postupka.

(50)

Sve brojke koje se odnose na osjetljive podatke morale su se navesti u obliku indeksa ili raspona radi povjerljivosti.

E.   STANJE NA TRŽIŠTU UNIJE

1.   Potrošnja u Uniji

(51)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju raspoloživih statističkih podataka o uvozu, stvarne prodaje proizvođača iz Unije koji surađuju, isključujući njihovu izvoznu prodaju, i procijenjene prodaje proizvođača iz Unije koji ne surađuju. Definicija potrošnje odnosi se na prodaju na slobodnom tržištu, uključujući ograničenu prodaju, ali bez ograničenog korištenja. Ograničeno korištenje, odnosno interni prijenosi istovjetnog proizvoda među integriranim proizvođačima iz Unije za daljnju obradu, nije uključeno u podatak o potrošnji u Uniji jer ti interni prijenosi nisu u konkurenciji s prodajom nezavisnih proizvođača na slobodnom tržištu. Ograničena prodaja, odnosno prodaja povezanim društvima, uključena je u podatak o potrošnji u Uniji jer su u skladu s podacima prikupljenima tijekom ispitnog postupka povezana društva iz Unije bila slobodna kupiti žičane šipke i od drugih izvora. Nadalje, utvrđeno je da je prosječna prodajna cijena proizvođača iz Unije povezanim stranama u skladu s prosječnim prodajnim cijenama nepovezanim stranama.

(52)

Na temelju toga, potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Obujam (u tonama)

18 522 439

16 024 244

17 134 056

17 826 678

Indeks (2011. = 100)

100

87

93

96

Izvor: Eurostat i odgovori na upitnik

(53)

Potrošnja u Uniji smanjila se za 4 % s 18,5 milijuna tona u 2011. na 17,8 milijuna tona u razdoblju ispitnog postupka revizije. Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja je bila manja od potrošnje od 23,6 milijuna tona u razdoblju početnog ispitnog postupka (od travnja 2007. do ožujka 2008.). Smanjenje potrošnje posljedica je negativnog utjecaja gospodarske krize koja je dovela do smanjenja ukupne potrošnje žičanih šipki, a posebno u automobilskoj i građevinskoj industriji.

2.   Uvoz iz dotične zemlje

(a)   Obujam i tržišni udjel uvoza iz dotične zemlje

(54)

Obujam i tržišni udjel uvoza iz Kine utvrđeni su na temelju podataka Eurostata.

(55)

Obujam uvoza u Uniju iz dotične zemlje i njegov tržišni udjel razvijali su se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza i tržišni udjel

Zemlja

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Kina

Obujam (u tonama)

3 108

911

88

696

Indeks (2011. = 100)

100

29

3

22

Tržišni udjel (%)

0,02

0,01

0,00

0,00

Indeks (2011. = 100)

100

34

3

23

Izvor: Eurostat

(56)

Iako je kineski uvoz činio 5 % tržišnog udjela i 1,1 milijun tona u početnom ispitnom postupku, prema podacima Eurostata praktički je nestao s tržišta Unije. De facto, uvoz iz Kine smanjio se s 3 108 tona na 696 tona tijekom razmatranog razdoblja.

(57)

Društvo sa stopom pristojbe od 7,9 % povezano je s grupacijom ArcelorMittal i prema podnositeljima zahtjeva više ne proizvodi znatne količine žičanih šipki. Međutim, i ostali su kineski proizvođači izvoznici prestali prodavati u Uniju. Čini se da je tržište žičanih šipki cjenovno vrlo osjetljivo i da su zbog povećanja cijena od 24 % zbog antidampinške pristojbe na snazi kineski izvoznici izgubili interes za tržište Unije.

(b)   Cijene uvoza iz dotične zemlje i sniženje cijena

(58)

Uvozne cijene utvrđene su na temelju podataka Eurostata. Zbog zanemarivog obujma uvoza iz Kine u EU, izostanka suradnje kineskih proizvođača i nedostatka podataka o cijenama prema vrsti proizvoda u pogledu njihovih zanemarivih količina uvoza nije bilo moguće izvršiti smislen izračun sniženja cijena. Međutim, kineskim izvoznim cijenama prema trećim zemljama, kako je prikazano u tablici 1., prodajne cijene industrije Unije u prosjeku su snižene za više od 25 %. Stoga se očekuje slična znatna razina sniženja cijena na tržištu Unije ako se dopusti istek mjera.

3.   Uvoz iz ostalih trećih zemalja koji ne podliježe mjerama

(59)

Najvažnije su zemlje izvoznice za Uniju Moldova, Norveška, Rusija, Ukrajina i Švicarska. Ukupan uvoz dotičnog proizvoda iz trećih zemalja povećao se za 19,2 % (s 1,22 na 1,45 milijuna tona) tijekom razmatranog razdoblja, što je predstavljalo 7,5 % potrošnje u Uniji. Tijekom istog razdoblja prosječna jedinična uvozna cijena stalno se smanjivala s 592 na 506 EUR po toni, što je predstavljalo pad od 14,6 %.

Tablica 4.

Uvoz iz trećih zemalja

Zemlja

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Moldova

Obujam (u tonama)

47 084

99 126

86 083

185 982

Indeks (2011. = 100)

100

211

183

395

Tržišni udjel (%)

0,25

0,62

0,50

1,04

Prosječna cijena (EUR/tona)

528

483

445

438

Indeks (2011. = 100)

100

91

84

83

Norveška

Obujam (u tonama)

130 614

128 439

125 267

134 313

Indeks (2011. = 100)

100

98

96

103

Tržišni udjel (%)

0,71

0,80

0,73

0,75

Prosječna cijena (EUR/tona)

552

538

495

486

Indeks (2011. = 100)

100

97

90

88

Rusija

Obujam (u tonama)

47 185

89 236

91 037

112 748

Indeks (2011. = 100)

100

189

193

239

Tržišni udjel (%)

0,25

0,56

0,53

0,63

Prosječna cijena (EUR/tona)

494

486

436

425

Indeks (2011. = 100)

100

98

88

86

Ukrajina

Obujam (u tonama)

379 216

193 955

256 928

307 276

Indeks (2011. = 100)

100

51

68

81

Tržišni udjel (%)

2,05

1,21

1,50

1,72

Prosječna cijena (EUR/tona)

505

507

457

443

Indeks (2011. = 100)

100

100

90

88

Švicarska

Obujam (u tonama)

290 689

293 352

297 980

298 104

Indeks (2011. = 100)

100

101

103

103

Tržišni udjel (%)

1,57

1,83

1,74

1,67

Prosječna cijena (EUR/tona)

694

632

607

596

Indeks (2011. = 100)

100

91

87

86

Ukupno ostale treće zemlje

Obujam (u tonama)

1 220 464

1 086 787

1 250 867

1 454 411

Indeks (2011. = 100)

100

89

102

119

Tržišni udjel (%)

6,59

6,78

7,30

8,16

Prosječna cijena (EUR/tona)

591

564

522

506

Indeks (2011. = 100)

100

95

88

86

Ukupno treće zemlje

Obujam (u tonama)

1 223 572

1 087 698

1 250 955

1 455 107

Indeks (2011. = 100)

100

89

102

119

Tržišni udjel (%)

6,61

6,79

7,30

8,16

Prosječna cijena (EUR/tona)

592

564

522

506

Indeks (2011. = 100)

100

95

88

85

Izvor: Eurostat

4.   Gospodarsko stanje industrije Unije

(60)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitala sve gospodarske čimbenike i pokazatelje koji utječu na stanje industrije Unije.

(61)

Pritom je Komisija razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Makroekonomski pokazatelji za razmatrano razdoblje utvrđeni su, analizirani i ispitani na temelju podataka dostavljenih za industriju Unije. Mikroekonomski pokazatelji utvrđeni su na temelju podataka koji su prikupljeni i potvrđeni na razini proizvođača iz Unije u uzorku.

(62)

U sljedećim odjeljcima makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, zalihe, obujam prodaje, tržišni udjel i rast, zaposlenost, produktivnost, visina stvarne dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga. Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, trošak proizvodnje, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala i troškovi rada.

(a)   Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(63)

Ukupna proizvodnja Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Obujam proizvodnje

(u tonama)

21 502 127

18 565 812

19 742 360

20 236 339

Indeks obujma proizvodnje

100

86

92

94

Proizvodni kapacitet

(u tonama)

28 147 358

28 001 765

28 051 425

28 061 036

Indeks proizvodnog kapaciteta

100

99

100

100

Iskorištenost kapaciteta

(%)

76

66

70

72

Izvor: Eurostat i odgovori na upitnik

(64)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja se smanjila za 6 %, proizvodni kapacitet ostao je stabilan, a iskorištenost kapaciteta pala je sa 76 % na 72 %.

(b)   Obujam prodaje i tržišni udjel

(65)

Obujam prodaje industrije Unije i njezin tržišni udjel u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udjel

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Obujam prodaje u Uniji

(u tonama)

17 298 867

14 936 546

15 883 101

16 371 571

Indeks obujma prodaje u Uniji

100

86

92

95

Tržišni udjel

(%)

93,4

93,2

92,7

91,8

Izvor: Eurostat i odgovori na upitnik

(66)

Prodaja industrije Unije na tržištu Unije smanjila se za 5 % tijekom razmatranog razdoblja.

(c)   Rast

(67)

Potrošnja u Uniji pala je za 4 % tijekom razmatranog razdoblja, dok se obujam prodaje industrije Unije smanjio za 5 %, što je dovelo do gubitka tržišnog udjela od 1,6 postotnih bodova.

(d)   Zaposlenost i produktivnost

(68)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Broj zaposlenika

8 888

8 851

8 849

8 991

Indeks broja zaposlenika

100

100

100

101

Produktivnost (jedinica/zaposlenik)

2 419

2 098

2 231

2 251

Indeks produktivnosti (jedinica/zaposlenik)

100

87

92

93

Izvor: odgovori na upitnik

(69)

Zaposlenost je tijekom razmatranog razdoblja ostala prilično stabilna. Istodobno je produktivnost pala za 7 % zbog smanjenja proizvodnje, kako je prikazano u tablici 7. iz uvodne izjave 68.

5.   Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(70)

Dampinška marža utvrđena za Kinu u početnom ispitnom postupku bila je znatno viša od razine de minimis, dok je obujam uvoza iz Kine tijekom razmatranog razdoblja ostao na neznatnoj razini. Međutim, u slučaju ukidanja mjera utjecaj očekivanog dampinga na industriju Unije bio bi znatan s obzirom na sve veći obujam i sve niže cijene izvoza iz Kine u treće zemlje, kako je navedeno u uvodnim izjavama 45. i 46. Industrija Unije još se uvijek oporavljala od učinaka prethodnog štetnog dampinga uvoza žičanih šipki podrijetlom iz Kine, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 83.

(a)   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(71)

Prosječne prodajne cijene industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prosječne prodajne cijene

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji

(EUR/tona)

638

588

545

539

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji

Indeks

100

92

85

85

Jedinični trošak proizvodnje

(EUR/tona)

606

581

533

514

Jedinični trošak proizvodnje

Indeks

100

96

88

85

Izvor: odgovori na upitnik

Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije nepovezanim kupcima u Uniji i trošak proizvodnje smanjili su se za po 15 % tijekom razmatranog razdoblja. Stoga je prodajna cijena u prosjeku slijedila razvoj troškova.

(b)   Troškovi rada

(72)

Prosječni troškovi rada industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

51 320

53 514

52 366

51 814

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

Indeks

100

104

102

101

Izvor: odgovori na upitnik

(73)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku ostali su stabilni tijekom razmatranog razdoblja. To bi se moglo uglavnom objasniti povećanim naporima koje je industrija Unije uložila kako bi kontrolirala trošak proizvodnje i na taj način zadržala konkurentnost.

(c)   Zalihe

(74)

Razine zaliha proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Završne zalihe

(u tonama)

400 531

400 256

429 765

471 135

Završne zalihe

Indeks

100

100

107

118

Završne zalihe kao postotak proizvodnje

(%)

1,9

2,2

2,2

2,3

Izvor: odgovori na upitnik

(75)

U razmatranom razdoblju zalihe industrije Unije ukupno su se povećale za 18 %. Znatan dio proizvodnje žičanih šipki sastoji se od standardnih proizvoda te je stoga industrija Unije morala zadržati određenu razinu zaliha kako bi mogla brzo zadovoljiti potražnju svojih kupaca. Završne zalihe kao postotak proizvodnje ostale su relativno stabilne i pratile su razvoj proizvodnje industrije Unije.

(d)   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(76)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2011.

2012.

2013.

Razdoblje ispitnog postupka revizije

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

5,1

1,2

2,3

4,7

Novčani tok (EUR)

179 540 905

82 626 580

107 291 306

159 860 366

Ulaganja (EUR)

103 206 819

81 357 885

62 499 682

42 831 235

Povrat ulaganja (%)

3,8

– 0,1

0,8

3,0

Izvor: odgovori na upitnik

(77)

Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost se smanjila s 5,1 % na 4,7 %. To je niže od ciljne dobiti od 9,9 % koja je utvrđena u početnom ispitnom postupku.

(78)

Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da sama financira svoje djelatnosti. Tijekom razmatranog razdoblja bio je pozitivan. Međutim, na temelju pokazatelja zabilježeno je znatno smanjenje od 11 %. To izaziva zabrinutost u pogledu sposobnosti industrije Unije da nastavi s potrebnim financiranjem vlastitih djelatnosti.

(79)

Ulaganja su se znatno smanjila za 58 % tijekom razmatranog razdoblja. Uglavnom su se odnosila na ulaganja koja su nužna za modernizaciju, održavanje i sukladnost sa zakonskim sigurnosnim zahtjevima. Činjenica da nikakva ulaganja nisu izvršena u cilju proširenja kapaciteta može upućivati na dugoročno negativno kretanje na tržištu.

(80)

Povrat ulaganja jest neto dobit u postotku bruto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Taj se pokazatelj smanjio s 3,8 % na 3 % tijekom razmatranog razdoblja zbog smanjenja dobiti.

(81)

S obzirom na smanjenje profitabilnosti i novčanog toka, sposobnost prikupljanja kapitala društva jednako je tako bila pod negativnim utjecajem.

(e)   Ograničena proizvodnja industrije Unije

(82)

Na temelju podataka prikupljenih tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da udjel ograničene proizvodnje nije znatan jer se otprilike samo 11 % proizvodnje industrije Unije upotrebljava ograničeno unutar grupacije. Općenito veći obujam proizvodnje dovodi do ekonomije razmjera koja je korisna za dotičnog proizvođača. Industrija Unije uglavnom je vertikalno integrirana, a ograničena proizvodnja upotrebljava se za daljnju obradu u proizvode dodane vrijednosti u industriji na kraju proizvodnog lanca. Ispitnim postupkom nije utvrđen problem u pogledu proizvodnje povezan s tim proizvodima na kraju proizvodnog lanca. Ograničena proizvodnja ostala je stabilna tijekom razmatranog razdoblja. S obzirom na prethodna razmatranja Komisija smatra da ograničena proizvodnja industrije Unije nije imala nikakav negativan utjecaj na njezino financijsko stanje.

(f)   Zaključak o šteti

(83)

Tijekom razmatranog razdoblja svi su pokazatelji štete koji se odnose na industriju Unije zabilježili negativno kretanje. Točnije, proizvodnja Unije smanjila se za 6 %, iskorištenost kapaciteta pala je sa 76 % na 72 %, tržišni udjel smanjen je za 1,6 postotnih bodova s 93,4 % na 91,8 %, a završne zalihe povećale su se za 18 %. Nadalje, i ostali su pokazatelji štete, kao što su obujam prodaje nepovezanim stranama u Uniji (– 6 %) i izvoz nepovezanim stranama (– 22 %), zabilježili negativno kretanje. Jedinične prodajne cijene prema nepovezanim stranama u Uniji i trošak proizvodnje smanjili su se za po 15 %. Profitabilnost se smanjila s 5,1 % na 4,7 %, što je niže od ciljne dobiti od 9,9 % koja je utvrđena u početnom ispitnom postupku. Ulaganja su se znatno smanjila za 58 %, a novčani tok pao je za 11 %. Budući da je zaposlenost ostala prilično stabilna, produktivnost je pala za 7 %.

(84)

Međutim, ta se negativna kretanja ne mogu pripisati kineskom uvozu jer je bio ograničen u pogledu obujma i tržišnog udjela. Stoga je analiza usmjerena na utjecaj koji bi nastavak kineskog uvoza imao na industriju Unije koja se nije u potpunosti oporavila od prethodnih kineskih dampinških praksi.

F.   VJEROJATNOST PONAVLJANJA ILI NASTAVKA ŠTETE

1.   Uvodna napomena

(85)

Iako se obujam uvoza iz Kine znatno smanjio nakon uvođenja mjera 2009., smatra se da se preostali znatni proizvodni kapacitet u Kini može jednostavno preusmjeriti na tržište Unije ako se dopusti istek mjera.

2.   Učinak predviđenog obujma uvoza iz Kine i učinak na cijene u slučaju ukidanja mjera

(86)

Kako je utvrđeno u prethodnim uvodnim izjavama 40.–42., ukupan proizvodni kapacitet u pogledu žičanih šipki iznosi više od 150 milijuna tona, dok procijenjeni rezervni kapacitet iznosi oko 50 milijuna tona. Oba ta iznosa uvelike premašuju ukupnu potrošnju žičanih šipki u Uniji. Štoviše, kao što je vidljivo iz kineskih statističkih podataka, Kina je prošlih godina uspjela preusmjeriti svoj višak proizvodnje s Unije na druge zemlje u kojima je prisutno manje prepreka trgovini. To se, međutim, promijenilo jer su neka tržišta u trećim zemljama nedavno uvela zaštitne mjere kojima se u praksi kineskom uvozu zatvara ili barem umanjuje pristup tržištu. U svakom slučaju, tržište Unije i dalje je privlačno zbog relativno visokih prodajnih cijena dotičnog proizvoda u odnosu na tržišta u trećim zemljama. Stoga se može razumno očekivati da će, zbog privlačne veličine i razina cijena na tržištu Unije, znatan dio trenutačne kineske proizvodnje biti preusmjeren prema Uniji dođe li do ukidanja mjera. Uzimajući u obzir trenutačno stanje u pogledu štete i dampinške prakse kineskih izvoznika, ispitnim postupkom pokazalo se da bi prestanak mjera najvjerojatnije doveo do znatnog povećanja izvoza iz Kine po dampinškim cijenama, čime bi se prouzročila šteta industriji Unije.

3.   Zaključak

(87)

S obzirom na prethodno navedeno zaključuje se da bi ukidanje mjera za uvoz iz Kine najvjerojatnije dovelo do ponavljanja štete nanesene industriji Unije.

G.   INTERES UNIJE

(88)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera protiv Kine bilo u interesu Unije kao cjeline. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(89)

Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoje stavove u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(90)

Na temelju toga ispitano je postoje li, unatoč zaključcima o vjerojatnosti ponavljanja dampinga i štete, uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje mjera nije u interesu Unije.

1.   Interes industrije Unije

(91)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije stalno je gubila tržišni udjel i trpjela materijalnu štetu. Kad bi se mjere ukinule, industrija Unije vjerojatno bi bila u još lošijoj situaciji.

(92)

Stoga je zaključeno da bi zadržavanje mjera protiv Kine na snazi bilo u interesu industrije Unije.

2.   Interes uvoznika/trgovaca

(93)

Nijedan od uvoznika/trgovaca nije se javio u ovom ispitnom postupku revizije nakon isteka mjere. Ne postoje pokazatelji da bi nastavak mjera imao znatan negativan učinak na njihove djelatnosti.

3.   Interes korisnika

(94)

Nijedan od korisnika nije se javio u ovom ispitnom postupku revizije nakon isteka mjere. U pogledu korisnika u početnom ispitnom postupku zaključeno je da bi ukupan mogući utjecaj uvođenja mjera na djelatnost korisnika bio vrlo ograničen. Prvo, velika većina korisnika kupuje žičane šipke od nekineskih izvora kojih je jako puno. Drugo, mogući utjecaj uvođenja mjera potrebno je promatrati u kontekstu proizvoda na kraju proizvodnog lanca koji imaju visoku dodanu vrijednost. Na temelju toga zaključeno je da zadržavanje mjera ne bi negativno utjecalo na trenutačno stanje korisnika.

4.   Zaključak o interesu Unije

(95)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u interesu Unije protiv zadržavanja trenutačnih antidampinških mjera protiv Kine.

H.   ANTIDAMPINŠKE MJERE

(96)

Sve su strane obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Nakon te objave odobreno im je i razdoblje za davanje primjedbi. Jedna je zainteresirana strana podnijela primjedbe kojima se podupiru zaključci Komisije.

(97)

Iz prethodno navedenoga slijedi, kako je predviđeno člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe, da je potrebno zadržati antidampinške mjere primjenjive na uvoz žičanih šipki podrijetlom iz Kine, uvedene Uredbom (EZ) br. 703/2009.

(98)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera sveo na najmanju moguću razinu zbog velike razlike među stopama pristojbi, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi. Te posebne mjere, koje se primjenjuju samo na društva za koja je uvedena pojedinačna stopa pristojbe, uključuju sljedeće: predočenje valjanog trgovačkog računa koji je u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 1. stavku 3. ove Uredbe carinskim tijelima država članica. Uvoz uz koji se ne nalazi takav račun podliježe preostaloj antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na sve ostale proizvođače.

(99)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji (11). Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke kojima se dokazuje da promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva društva ne utječe na pravo društva da ostvaruje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(100)

Ova je Uredba u skladu s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1225/2009,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se antidampinška pristojba na uvoz šipki, toplo valjanih, u nepravilno namotanim kolutima, od željeza, nelegiranog čelika ili legiranog čelika, osim onih od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Kine, obuhvaćenih oznakama KN 7213 10 00, 7213 20 00, 7213 91 10, 7213 91 20, 7213 91 41, 7213 91 49, 7213 91 70, 7213 91 90, 7213 99 10, 7213 99 90, 7227 10 00, 7227 20 00, 7227 90 10, 7227 90 50 i 7227 90 95.

2.   Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode društva navedena u nastavku jest sljedeća:

Društvo

Stopa antidampinške pristojbe (%)

Dodatne oznake TARIC

Grupa Valin

7,9

A930

Sva ostala društva

24,0

A999

3.   Primjena pojedinačne stope pristojbe određene za društvo navedeno u stavku 2. uvjetuje se predočenjem valjanog trgovačkog računa carinskim tijelima država članica, zajedno s izjavom koju je dao i potpisao službenik subjekta koji izdaje račun, uz naznaku njegova imena i funkcije, sa sljedećim tekstom: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) žičanih šipki prodan za izvoz u Europsku uniju i naveden na ovom računu proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u Narodnoj Republici Kini. Izjavljujem da su podaci u ovom računu potpuni i točni.” Ako se ne predoči takav račun, primjenjuje se stopa pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

4.   Osim ako je navedeno drukčije, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. listopada 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 343, 22.12.2009., str. 51.

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 703/2009 od 27. srpnja 2009. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz žičanih šipki podrijetlom iz Narodne Republike Kine i prekidu postupka u vezi s uvozom žičanih šipki podrijetlom iz Republike Moldove i Turske (SL L 203, 5.8.2009., str. 1.).

(3)  SL C 318, 1.11.2013., str. 6.

(4)  SL C 252, 2.8.2014., str. 7.

(5)  Statistički godišnjak za čelik 2014. Svjetskog udruženja za čelik, http://www.worldsteel.org/dms/internetDocumentList/statistics-archive/yearbook-archive/Steel-Statistical-Yearbook-2014/document/Steel-Statistical-Yearbook-2014.pdf.

(6)  Ta brojka uključuje žičane šipke od ugljičnog čelika i nehrđajućeg čelika (nehrđajući čelik nije dotični proizvod). Eurofer, član Međunarodnog foruma za nehrđajući čelik, procijenio je da je tijekom razmatranog razdoblja, i uključujući RIPR, proizvodnja žičanih šipki od nehrđajućeg čelika bila manja od 5 % ukupne proizvodnje žičanih šipki u Kini.

(7)  Radi povjerljivosti ne mogu se objaviti konkretne utvrđene dampinške marže i stoga su prikazane u rasponima.

(8)  Turska je povećala svoju uobičajenu stopu pristojbe za žičane šipke na 40 % u studenome 2014., odnosno nakon RIPR-a, te stoga time nisu narušeni nalazi za analognu zemlju.

(9)  South China Morning Post od 20. siječnja 2015., Le Figaro od 26. ožujka 2015., The Australian Financial review od 20. travnja 2015., CNBC od 7. svibnja 2015.

(10)  Žičane šipke u velikoj se mjeri upotrebljavaju u građevinskom sektoru.

(11)  European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, Rue de la Loi/Wetstraat 170, 1040 Bruxelles/Brussel, BELGIQUE/BELGIË.


15.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 268/26


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/1847

оd 14. listopada 2015.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. listopada 2015.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL L 157, 15.6.2011., str. 1.


PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)

Oznaka KN

Oznaka treće zemlje (1)

Standardna uvozna vrijednost

0702 00 00

AL

45,0

MA

141,5

MK

46,1

TR

56,6

ZZ

72,3

0707 00 05

AL

36,9

TR

115,3

ZZ

76,1

0709 93 10

TR

137,2

ZZ

137,2

0805 50 10

AR

163,5

CL

149,0

TR

110,0

UY

81,3

ZA

112,5

ZZ

123,3

0806 10 10

BR

274,5

EG

187,8

MA

56,6

MK

97,5

TR

177,1

ZZ

158,7

0808 10 80

AR

258,5

CL

127,9

MK

23,1

NZ

169,4

ZA

145,4

ZZ

144,9

0808 30 90

CN

65,9

TR

134,2

XS

95,1

ZA

218,5

ZZ

128,4


(1)  Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.


ODLUKE

15.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 268/28


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2015/1848

od 5. listopada 2015.

o smjernicama za politike zapošljavanja država članica za 2015.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 148. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

budući da:

(1)

Države članice i Unija rade na razvoju usklađene strategije zapošljavanja te, posebice, na promicanju kvalificirane, obrazovane i prilagodljive radne snage i tržištâ rada koja se mogu prilagoditi gospodarskim promjenama u svrhu ostvarenja ciljeva pune zaposlenosti i društvenog napretka utvrđenih u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji. Države članice, uzimajući u obzir nacionalnu praksu povezanu s odgovornošću poslodavaca i radnika, trebaju promicanje zapošljavanja smatrati pitanjem od zajedničkog interesa i u okviru Vijeća usklađivati svoje djelovanje u tom pogledu.

(2)

Unija treba suzbijati socijalnu isključenost i diskriminaciju, promicati socijalnu pravdu i zaštitu te ravnopravnost žena i muškaraca. Pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti Unija treba u obzir uzeti zahtjeve povezane s promicanjem visoke razine zapošljavanja, jamstvom dostatne socijalne zaštite, borbom protiv socijalne isključenosti te visokom razinom obrazovanja i osposobljavanja.

(3)

Smjernice za politike zapošljavanja država članica usklađene su s općim smjernicama ekonomskih politika država članica i Unije koje su utvrđene u Preporuci Vijeća (EU) 2015/1184 (4). One zajedno predstavljaju integrirane smjernice za provedbu strategije Europa 2020. („integrirane smjernice Europa 2020.”) i Vijeće ih treba donijeti radi usmjeravanja politika država članica i Unije.

(4)

U skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Unija je razvila i provela instrumente za usklađivanje politika za fiskalne, makroekonomske i strukturne politike. U okviru europskog semestra različiti se instrumenti kombiniraju unutar krovnog okvira za integrirani multilateralni nadzor ekonomskih, proračunskih i socijalnih politika, kao i politika zapošljavanja, te se njime nastoje ostvariti ciljevi strategije Europa 2020., a posebno oni koji se odnose na zapošljavanje, obrazovanje i smanjenje siromaštva, kako je utvrđeno u Odluci Vijeća 2010/707/EU (5). Racionalizacijom i jačanjem europskog semestra, kako je utvrđeno u Komisijinom Godišnjem pregledu rasta za 2015., očekuju se daljnja poboljšanja njegova funkcioniranja.

(5)

Tijekom financijske i gospodarske krize otkriveni su i istaknuti važni nedostaci gospodarstva Unije i gospodarstava njezinih država članica. Tijekom krize došla je do izražaja i uska međuovisnost gospodarstava i tržišta rada država članica. Osiguravanje napretka Unije prema pametnom, održivom i uključivom rastu te stvaranju radnih mjesta ključan je izazov s kojim smo danas suočeni. Za to je potrebno usklađeno, ambiciozno i djelotvorno političko djelovanje i na razini Unije i na nacionalnoj razini, u skladu s UFEU-om i s gospodarskim upravljanjem Unije. Tim bi djelovanjem, u okviru kojeg se kombiniraju mjere sa strane ponude i potražnje, trebalo obuhvatiti poticanje ulaganja, ponovno zalaganje za strukturne reforme te provedbu fiskalne odgovornosti, istodobno uzimajući u obzir njihov učinak na zapošljavanje i socijalni učinak. U tom pogledu, ljestvica ključnih pokazatelja u području zapošljavanja i socijalnih pokazatelja u okviru Zajedničkog izvješća Vijeća i Komisije o zapošljavanju za 2015. posebno je korisno sredstvo koje doprinosi pravovremenom otkrivanju ključnih problema u području zapošljavanja i socijalnih problema i razlika te identificiranju područja u kojima je politički odgovor najpotrebniji.

(6)

Reforme tržišta rada, uključujući reforme nacionalnih mehanizama određivanja plaća, trebale bi slijediti nacionalnu praksu socijalnog dijaloga i omogućiti potreban prostor u politikama za široko razmatranje društveno-ekonomskih pitanja.

(7)

Države članice i Unija trebale bi razmotriti i pitanje socijalnog učinka krize te nastojati izgraditi bolje povezano društvo u kojem se ljudi potiču na predviđanje promjena i upravljanje njima te u čijem društvenom i gospodarskom životu mogu aktivno sudjelovati. Trebalo bi osigurati pristup i mogućnosti za sve te smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost, posebno osiguravanjem djelotvornog funkcioniranja tržišta rada i sustava socijalne zaštite te uklanjanjem prepreka sudjelovanju na tržištu rada. Države članice također bi trebale osigurati da svi građani i sve regije imaju korist od gospodarskog rasta.

(8)

Djelovanje u skladu s integriranim smjernicama Europa 2020. važan je doprinos ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast („strategija Europa 2020.”). Strategiju Europa 2020. trebao bi podupirati integrirani skup europskih i nacionalnih politika koje bi države članice i Unija trebale provesti radi postizanja pozitivnih učinaka prelijevanja usklađenih strukturnih reformi, prikladne sveobuhvatne kombinacije ekonomskih politika i sustavnijeg doprinosa europskih politika ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.

(9)

Iako su integrirane smjernice Europa 2020. upućene državama članicama i Uniji, treba ih provesti u partnerstvu sa svim nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima, u bliskoj suradnji s parlamentima, kao i sa socijalnim partnerima te predstavnicima civilnog društva.

(10)

U integriranim se smjernicama Europa 2020. državama članicama ukazuje na smjer provedbe reformi te se u njima odražava međuovisnost između država članica. Te integrirane smjernice u skladu su s Paktom o stabilnosti i rastu i s postojećim europskim zakonodavstvom. One bi trebale biti osnova za preporuke za pojedine zemlje koje Vijeće može uputiti državama članicama.

(11)

Odbor za zapošljavanje i Odbor za socijalnu zaštitu trebali bi pratiti kako se odgovarajuće politike provode s obzirom na smjernice za zapošljavanje, u skladu sa svojim ovlastima na temelju Ugovora. Ti odbori i druga pripremna tijela Vijeća koji su uključeni u usklađivanje ekonomskih i socijalnih politika trebali bi blisko surađivati,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Donose se smjernice za politike zapošljavanja država članica, kako su navedene u Prilogu. Te smjernice čine dio integriranih smjernica Europa 2020.

Članak 2.

Države članice u svojim politikama zapošljavanja i programima reformi uzimaju u obzir smjernice navedene u Prilogu, o čemu se izvješćuje u skladu s člankom 148. stavkom 3. UFEU-a.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 5. listopada 2015.

Za Vijeće

Predsjednik

N. SCHMIT


(1)  Mišljenje od 8. srpnja 2015. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  Mišljenje od 27. svibnja 2015. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  Mišljenje od 4. lipnja 2015. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(4)  Preporuka Vijeća (EU) 2015/1184 od 14. srpnja 2015. o općim smjernicama ekonomskih politika država članica i Europske unije (SL L 192, 18.7.2015., str. 27.).

(5)  Odluka Vijeća 2010/707/EU od 21. listopada 2010. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica (SL L 308, 24.11.2010., str. 46.).


PRILOG

SMJERNICE ZA POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA DRŽAVA ČLANICA

DIO II. INTEGRIRANIH SMJERNICA EUROPA 2020.

Smjernica 5.: Poticanje potražnje za radnom snagom

Države članice trebale bi olakšavati stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, smanjivati prepreke s kojima se poduzeća susreću pri zapošljavanju, promicati poduzetništvo i posebno podupirati osnivanje i rast malih poduzeća. Države članice trebale bi aktivno promicati socijalno gospodarstvo te poticati socijalne inovacije.

Porezno opterećenje trebalo bi preusmjeriti s rada na druge izvore oporezivanja kojima se u manjoj mjeri ometaju zapošljavanje i rast, istodobno štiteći prihode potrebne za primjerenu socijalnu zaštitu i rashode kojima se potiče rast. Smanjenja oporezivanja rada trebala bi za cilj imati uklanjanje prepreka sudjelovanju na tržištu rada i faktora koji odvraćaju od sudjelovanja na tržištu rada, posebno za one koji su od njega najudaljeniji.

Države članice trebale bi zajedno sa socijalnim partnerima i u skladu s nacionalnom praksom poticati mehanizme određivanja plaća kojima se omogućuje prilagodba plaća razvoju produktivnosti. U obzir bi trebalo uzeti razlike u vještinama i odstupanja u gospodarskim rezultatima među regijama, sektorima i poduzećima. Pri određivanju minimalnih plaća države članice i socijalni partneri trebali bi voditi računa o njihovu učinku na siromaštvo unatoč zaposlenju, stvaranje radnih mjesta i konkurentnost.

Smjernica 6.: Poboljšanje ponude radne snage, vještina i kompetencija

Države članice trebale bi u suradnji sa socijalnim partnerima odgovarajućom ponudom relevantnog znanja, vještina i kompetencija promicati produktivnost i zapošljivost. Države članice trebale bi provesti potrebna ulaganja u sve sustave obrazovanja i osposobljavanja u svrhu poboljšanja njihove djelotvornosti i učinkovitosti u podizanju vještina i kompetencija radne snage, omogućujući im tako da bolje predvide potrebe dinamičnih tržišta rada koje se brzo mijenjaju u gospodarstvu koje se sve više digitalizira i u kontekstu tehnoloških, okolišnih i demografskih promjena, te da odgovore na te potrebe. Države članice trebale bi pojačati napore u poboljšanju pristupa kvalitetnom cjeloživotnom učenju te provoditi strategije aktivnog starenja koje omogućuju dulji radni vijek.

Trebalo bi razmotriti strukturne slabosti u sustavima obrazovanja i osposobljavanja kako bi se osigurali kvalitetni ishodi učenja i smanjio broj mladih koji rano napuštaju školovanje. Države članice trebale bi povećavati razinu obrazovanja, poticati sustave učenja temeljene na radu poput dvojnog učenja, nadograditi stručno osposobljavanje te povećavati mogućnosti priznavanja i vrednovanja vještina i kompetencija stečenih izvan formalnog sustava obrazovanja.

Trebalo bi se boriti protiv visoke nezaposlenosti i neaktivnosti. Dugoročnu i strukturnu nezaposlenost trebalo bi značajno smanjiti i spriječiti sveobuhvatnim strategijama koje se međusobno jačaju i uključuju individualnu aktivnu podršku za ponovno uključenje na tržište rada. Pitanje nezaposlenosti mladih i velikog broja mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET) trebalo bi rješavati na sveobuhvatan način, strukturnim poboljšanjem prelaska iz škole na posao, među ostalim potpunom provedbom Jamstva za mlade.

Trebalo bi smanjiti prepreke za zapošljavanje, posebno za skupine u nepovoljnom položaju.

Trebalo bi povećati sudjelovanje žena na tržištu rada te osigurati rodnu ravnopravnost, među ostalim jednakom plaćom. Trebalo bi promicati usklađivanje poslovnog i privatnog života, posebno pristup predškolskom odgoju i obrazovanju, uslugama skrbi i dugotrajnoj skrbi koji su povoljni i kvalitetni.

Države članice trebale bi u potpunosti koristiti potporu Europskog socijalnog fonda te drugih fondova Unije kako bi promicale zapošljavanje, socijalnu uključenost, cjeloživotno učenje, obrazovanje i poboljšale javnu upravu.

Smjernica 7.: Poboljšanje funkcioniranja tržištâ rada

Države članice trebale bi uzeti u obzir načela fleksibilnosti i sigurnosti („fleksigurnost”). Trebale bi smanjiti i spriječiti rascjepkanost na tržištu rada i boriti se protiv neprijavljenog rada. Propisima o zaštiti prava radnika, radnim pravom i institucijama trebalo bi osigurati prikladno okruženje za zapošljavanje, istodobno nudeći primjerene razine zaštite svim zaposlenim osobama i svim tražiteljima zaposlenja. Trebalo bi osigurati kvalitetno zapošljavanje u smislu društveno-ekonomske sigurnosti, organizacije rada, mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja, uvjeta rada (što uključuje zdravlje i sigurnost) i ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

U skladu s nacionalnom praksom i radi poboljšanja funkcioniranja i djelotvornosti socijalnog dijaloga na nacionalnoj razini, države članice bi u osmišljavanju i provedbi relevantnih reformi i politika trebale usko surađivati s nacionalnim parlamentima i socijalnim partnerima.

Države članice trebale bi osnažiti aktivne politike tržišta rada povećanjem njihove djelotvornosti, usmjerenosti, uspostavljanjem kontakata, dosegom, područjem koje pokrivaju i međudjelovanjem s pasivnim mjerama, popraćeno pravima i odgovornostima nezaposlenih da aktivno traže posao. Tim bi se politikama trebalo nastojati poboljšati usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada te podupirati održive prelaske.

Države članice trebale bi nastojati ostvariti bolje, djelotvornije javne službe za zapošljavanje kako bi smanjile i skratile nezaposlenost pružajući usluge prilagođene tražiteljima zaposlenja, podupirući potražnju na tržištu rada i provodeći sustave mjerenja rezultata. Države članice trebale bi djelotvorno aktivirati i osposobiti osobe koje mogu sudjelovati na tržištu rada da to i čine, istodobno štiteći one koji nisu u mogućnosti sudjelovati. Države članice trebale bi promicati uključiva tržišta rada otvorena svim muškarcima i ženama, uvođenjem djelotvornih mjera protiv diskriminacije, kao i povećati zapošljivost ulaganjem u ljudski kapital.

Trebalo bi promicati mobilnost radnika s ciljem iskorištavanja punog potencijala europskog tržišta rada. Trebalo bi ukloniti prepreke mobilnosti u strukovnim mirovinama i u priznavanju kvalifikacija. U isto vrijeme, države članice trebale bi spriječiti zlouporabe postojećih pravila i prepoznati potencijalni „odljev mozgova” iz određenih regija.

Smjernica 8.: Promicanje socijalne uključenosti, suzbijanje siromaštva i promicanje jednakih mogućnosti

Države članice trebale bi osuvremeniti sustave socijalne zaštite kako bi pružile djelotvornu, učinkovitu i primjerenu zaštitu tijekom svih faza ljudskog života, promičući socijalnu uključenost, promičući jednake mogućnosti, među ostalim za žene i za muškarce, te rješavajući nejednakosti. Nadopunjavanjem univerzalnih pristupa selektivnim pristupima poboljšat će se djelotvornost, dok bi pojednostavljivanje trebalo dovesti do bolje pristupačnosti i kvalitete. Veću pozornost trebalo bi dati preventivnim i integriranim strategijama. Sustavi socijalne zaštite trebali bi promicati socijalnu uključenost poticanjem ljudi da aktivno sudjeluju na tržištu rada i u društvu. Povoljne, pristupačne i kvalitetne usluge kao što su dječja skrb, izvanškolska skrb, obrazovanje, osposobljavanje, stanovanje, zdravstvene usluge i dugotrajna skrb od ključne su važnosti. To uključuje i posvećivanje posebne pozornosti temeljnim uslugama i djelovanjima radi sprečavanja ranog napuštanja škole, smanjenja siromaštva unatoč zaposlenju i borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

U tu svrhu trebalo bi se na komplementaran način koristiti nizom instrumenata, u skladu s načelima aktivne uključenosti, među ostalim uslugama potpore za uključivanje na tržište rada, raspoloživim kvalitetnim uslugama i odgovarajućim novčanim potporama, koje su usklađene s pojedinačnim potrebama. Sustave socijalne zaštite trebalo bi osmisliti tako da se svima koji imaju pravo na socijalnu zaštitu olakša korištenje tim sustavima, da se podupiru zaštita i ulaganja u ljudski kapital i pomaže u sprečavanju, smanjenju i zaštiti od siromaštva i socijalne isključenosti tijekom životnog ciklusa.

Države članice u kontekstu bi sve duljeg životnog vijeka i demografskih promjena trebale osigurati održivost i prikladnost mirovinskih sustava za žene i muškarce. Države članice trebale bi poboljšati kvalitetu, dostupnost, učinkovitost i djelotvornost zdravstvenog sustava i sustava dugotrajne skrbi uz očuvanje održivosti.


15.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 268/33


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2015/1849

оd 13. listopada 2015.

o mjerama za sprečavanje unošenja u Uniju i širenja unutar Unije štetnih organizama u odnosu na određeno povrće podrijetlom iz Gane

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 6858)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihova širenja unutar Zajednice (1), a posebno njezin članak 16. stavak 3. treću rečenicu,

budući da:

(1)

U okviru fitosanitarnih provjera koje su države članice provele na određenim biljkama i biljnim proizvodima podrijetlom iz Gane otkriveno je da je velik broj tih biljki i biljnih proizvoda zaražen štetnim organizmima, i to uglavnom Tephritidae (izvaneuropske), kao što su Ceratitis cosyra (Walker), Thrips palmi Karny ili Bemisia tabaci (Genn.). Od 2009. u porastu je broj pošiljki iz Gane koje su u Uniji zaustavljene zbog štetnih organizama. Većina zaustavljenih pošiljki odnosi se na biljke Capsicum L., Lagenaria Ser., Luffa Mill., Momordica L. i Solanum L. osim S. lycopersicum L., osim sjemena (dalje u tekstu: „utvrđeni proizvodi”).

(2)

U okviru revizija koje je Komisija izvršila u Gani 2012. i 2015., utvrđeni su nedostaci u sustavu fitosanitarne certifikacije pri izvozu. Unatoč danim jamstvima i mjerama koje su poduzela nadležna tijela Gane, broj zaustavljenih pošiljki dodatno se povećao.

(3)

S obzirom na ishod tih revizija i broj zaustavljenih pošiljki, Komisija je zaključila da su trenutačne fitosanitarne zaštitne mjere u Gani nedovoljne za osiguravanje da u pošiljkama biljki i biljnih proizvoda podrijetlom iz Gane ne bude štetnih organizama ili za otklanjanje rizika od unosa štetnih organizama u Uniju uvozom utvrđenih proizvoda.

(4)

Treba poduzeti mjere radi otklanjanja rizika koji predstavlja uvoz utvrđenih proizvoda u Uniju. Stoga treba zabraniti unos utvrđenih proizvoda u Uniju.

(5)

Potrebno je da mjere ostanu na snazi do 31. prosinca 2016. kako bi se otklonio trenutačni rizik unošenja, uz omogućivanje Gani da poboljša svoj sustav certifikacije.

(6)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Zabranjuje se unošenje na područje Unije biljki Capsicum L., Lagenaria Ser., Luffa Mill., Momordica L. i Solanum L. osim S. lycopersicum L., osim sjemena, podrijetlom iz Gane.

Članak 2.

Članak 1. primjenjuje se do 31. prosinca 2016.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. listopada 2015.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije


(1)  SL L 169, 10.7.2000., str. 1.