15.9.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 239/1

(1)

Na temelju članka 3. stavka 4. Direktive 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) svaka država članica osigurava da udio energije iz obnovljivih izvora u svim oblicima prometa 2020. predstavlja najmanje 10 % konačne potrošnje energije u prometu u toj državi članici. Miješanje biogoriva jedna je od metoda dostupnih državama članicama za ostvarenje tog cilja te se očekuje da će ona najviše doprinijeti tom cilju. U Direktivi 2009/28/EZ također se naglašava potreba za energetskom učinkovitosti u sektoru prometa, koja je nužna jer će obvezni ciljni postotak za energiju iz obnovljivih izvora vjerojatno biti sve teže trajno postići bude li ukupna potražnja za energijom u prometu i dalje rasla. Zbog tog se razloga, kao i zbog važnosti energetske učinkovitosti za smanjenje emisija stakleničkih plinova, države članice i Komisija potiču da uvrste detaljnije informacije o mjerama energetske učinkovitosti u sektoru prometa u svoja izvješća koja podnose u skladu s Prilogom IV. Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) i s drugim zakonodavstvom Unije relevantnim za promicanje energetske učinkovitosti u sektoru prometa.

(2)

S obzirom na cilj Unije da dodatno smanji emisije stakleničkih plinova i značajni doprinos goriva namijenjenih uporabi u cestovnom prometu tim emisijama, države članice, u skladu s člankom 7.a stavkom 2. Direktive 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5), od isporučitelja goriva ili energije zahtijevaju da do 31. prosinca 2020. smanje za najmanje 6 % emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku po energetskoj jedinici goriva koja u Uniji koriste cestovna vozila, necestovni pokretni strojevi, poljoprivredni i šumski traktori i rekreacijska plovila kad nisu na moru. Miješanje biogoriva jedna je od metoda dostupnih isporučiteljima fosilnih goriva za smanjenje intenziteta stakleničkih plinova isporučenih fosilnih goriva.

(3)

Direktivom 2009/28/EZ utvrđuju se kriteriji održivosti koje biogoriva i tekuća biogoriva moraju ispunjavati kako bi se smatrala dijelom ciljeva iz te direktive te kako bi ispunjavala uvjete za uključenje u programe javne potpore. Ti kriteriji uključuju zahtjeve o minimalnim uštedama emisija stakleničkih plinova koje biogoriva i tekuća biogoriva trebaju ostvariti u usporedbi s fosilnim gorivima. Istovjetni kriteriji održivosti za biogoriva utvrđeni su u Direktivi 98/70/EZ.

(4)

Kada se pašnjaci ili poljoprivredne površine prethodno predviđeni za opskrbu tržišta prehrambenih proizvoda i hrane za životinje pretvaraju u površine za proizvodnju biogoriva, potražnja za drugim proizvodima, koja nema veze s gorivom, i dalje će trebati biti zadovoljena, bilo intenziviranjem postojeće proizvodnje bilo pretvaranjem drugih nepoljoprivrednih površina u površine za poljoprivrednu proizvodnju. U potonjem slučaju radi se o neizravnoj promjeni uporabe zemljišta, a kada to uključuje prenamjenu zemljišta s velikim zalihama ugljika može doći do znatnih emisija stakleničkih plinova. Stoga bi direktive 98/70/EZ i 2009/28/EZ trebalo izmijeniti kako bi se u njih uključile odredbe za rješavanje problema utjecaja neizravne promjene uporabe zemljišta s obzirom na to da trenutačna proizvodnja biogoriva većim dijelom počiva na kulturama s postojećih poljoprivrednih površina. U takvim odredbama trebalo bi uzeti u obzir potrebu zaštite postojećih ulaganja.

(5)

Prema predviđanjima o potražnji biogoriva koja su dostavile države članice te procjenama o emisijama plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta za različite sirovine za proizvodnju biogoriva, izgledno je da su emisije stakleničkih plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta znatne te bi mogle dovesti do poništenja nekih ili svih ušteda emisija stakleničkih plinova pojedinih biogoriva. Razlog je tomu činjenica da se očekuje da će gotovo sva proizvodnja biogoriva u 2020. dolaziti od kultura koje se uzgajaju na površinama koje bi se mogle koristiti za svrhe tržišta prehrambenih proizvoda ili hrane za životinje. Kako bi se smanjile takve emisije, primjereno je na odgovarajući način razlikovati različite skupine kultura kao što su uljarice, šećerne kulture i žitarice te druge kulture bogate škrobom. Nadalje, potrebno je poticati istraživanja i razvoj novih, naprednih biogoriva koja se ne natječu s prehrambenim kulturama te dodatno proučiti utjecaj različitih skupina kultura na izravnu i neizravnu promjenu uporabe zemljišta.

(6)

S ciljem izbjegavanja poticanja namjernog povećanja proizvodnje ostataka prerade na štetu osnovnog proizvoda, iz definicije ostataka prerade trebalo bi isključiti ostatke koji nastaju prilikom postupka proizvodnje koji je u tu svrhu namjerno modificiran.

(7)

Izgledno je da će tekuća obnovljiva goriva biti potrebna u sektoru prometa kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova u tom sektoru. Napredna biogoriva, poput onih proizvedenih od otpada i algi, omogućuju velike uštede emisija stakleničkih plinova s niskim rizikom pojave neizravne promjene uporabe zemljišta te ne predstavljaju izravnu prijetnju poljoprivrednom zemljištu koje se koristi za svrhe tržišta prehrambenih proizvoda i hrane za životinje. Stoga je primjereno potaknuti više istraživanja te veći razvoj i proizvodnju tih naprednih biogoriva jer ona trenutačno na tržištu nisu dostupna u velikim količinama, djelomično zbog toga što se za javne subvencije natječu s ustaljenim tehnologijama proizvodnje biogoriva na temelju prehrambenih kultura.

(8)

Poželjno bi bilo već do 2020. postići znatno višu razinu potrošnje naprednih biogoriva u Uniji u usporedbi s trenutačnim trendom. Svaka bi država članica trebala promicati potrošnju naprednih biogoriva i nastojati ostvariti minimalnu razinu potrošnje naprednih biogoriva na svojem državnom području postavljanjem pravno neobvezujućeg nacionalnog cilja koji nastoji postići u okviru obveze osiguravanja da udio energije iz obnovljivih izvora energije u svim oblicima prometa u 2020. predstavlja najmanje 10 % konačne potrošnje energije u prometu u toj državi članici. Kada je to moguće, planove država članica za postizanje svojih nacionalnih ciljeva trebalo bi objaviti radi povećanja transparentnosti i predvidljivosti za tržište.

(9)

Također je prikladno da države članice podnesu izvješće Komisiji o razinama potrošnje naprednih biogoriva na svojem državnom području prilikom postavljanja svojih nacionalnih ciljeva i o svojim postignućima u ostvarenju tih nacionalnih ciljeva u 2020., što bi trebalo objaviti u objedinjenom izvješću kako bi se procijenila učinkovitost mjera uvedenih ovom Direktivom u smanjenju rizika emisija stakleničkih plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta promicanjem naprednih biogoriva. Očekuje se da će napredna biogoriva s malim utjecajem na neizravnu promjenu uporabe zemljišta i velikim ukupnim uštedama emisija stakleničkih plinova te njihovo promicanje i dalje igrati važnu ulogu u dekarbonizaciji prometa te razvoju niskougljičnih prometnih tehnologija i nakon 2020.

(10)

U svojim zaključcima od 23. i 24. listopada 2014. Europsko je vijeće naglasilo važnost smanjenja emisija stakleničkih plinova i rizika povezanih s ovisnošću o fosilnim gorivima u sektoru prometa unutar okvira klimatske i energetske politike do 2030. te je pozvalo Komisiju da dodatno ispita instrumente i mjere za sveobuhvatan i tehnološki neutralan pristup promicanju smanjenja emisija i energetske učinkovitosti u prometu, za promet na električni pogon i za obnovljive izvore energije u prometu i nakon 2020.

(11)

Također je važno da plan za obnovljivu energiju za razdoblje nakon 2020., koji Komisija treba predstaviti 2018. u skladu s člankom 23. stavkom 9. Direktive 2009/28/EZ, uključujući za sektor prometa, bude osmišljen kao dio šire strategije Unije za tehnologije i inovacije povezane s energijom i klimom koja se treba izraditi u skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 20. ožujka 2015. Stoga je primjereno pravodobno preispitati učinkovitost poticaja za razvoj i uporabu tehnologija naprednih biogoriva kako bi se pri izradi plana za razdoblje nakon 2020. mogli u potpunosti uzeti u obzir zaključci tog preispitivanja.

(12)

Razlike u procijenjenim emisijama u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta proizlaze iz različitih unosa podataka i ključnih pretpostavki o poljoprivrednom razvoju poput trendova u poljoprivrednim prinosima i produktivnosti, dodjeli suproizvoda i zapaženim stopama globalne promjene uporabe zemljišta i krčenja šuma koji nisu pod nadzorom proizvođača biogoriva. Iako se većina sirovina za proizvodnju biogoriva proizvodi u Uniji, procijenjene emisije u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta uglavnom se očekuju izvan Unije, u područjima gdje će se najvjerojatnije ostvariti dodatna proizvodnja uz najniže troškove. Posebno, pretpostavke s obzirom na prenamjenu tropskih šuma i isušivanje tresetnog zemljišta izvan Unije snažno utječu na procijenjene emisije u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta povezane s proizvodnjom biodizela iz uljarica te je stoga najvažnije osigurati da se ti podaci i pretpostavke preispitaju u skladu s najnovijim raspoloživim informacijama o prenamjeni zemljišta i krčenju šuma, uključujući prijenos svakog napretka postignutog u tim područjima u okviru postojećih međunarodnih programa. Komisija bi stoga trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem na temelju najboljih dostupnih znanstvenih dokaza preispituje učinkovitost mjera uvedenih ovom Direktivom u pogledu ograničavanja emisija stakleničkih plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta povezanih s proizvodnjom biogoriva i tekućih biogoriva i u kojem preispituje mogućnosti uvođenja čimbenika prilagođenih procijenjenih emisija u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta u odgovarajuće kriterije održivosti.

(13)

Kako bi se osigurala dugoročna konkurentnost bioindustrija te u skladu s Komunikacijom Komisije od 13. veljače 2012. pod nazivom „Inovacijama do održivog rasta: biogospodarstvo za Europu” i Komunikacijom Komisije od 20. rujna 2011. pod nazivom „Plan za Europu učinkovitih resursa”, kojima se promiču integrirane i raznolike biorafinerije diljem Europe, trebalo bi odrediti pojačane mjere na temelju Direktive 2009/28/EZ na način da se prednost daje korištenju biomase kao sirovine koja nema veliku gospodarsku vrijednost za druge uporabe osim uporabe u proizvodnji biogoriva.

(14)

Češće korištenje električne energije iz obnovljivih izvora jest način suočavanja s brojnim izazovima u sektoru prometa, kao i u drugim energetskim sektorima. Stoga je primjereno predvidjeti dodatne mjere za poticanje korištenja električne energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa te povisiti faktore množenja za izračunavanje doprinosa električne energije iz obnovljivih izvora koja se koristi u elektrificiranom željezničkom prometu i koju koriste električna cestovna vozila kako bi se potaklo njihovo korištenje i probijanje na tržište. Nadalje, primjereno je razmotriti dodatne mjere za poticanje energetske učinkovitosti i ušteda energije u sektoru prometa.

(15)

Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) pomaže se približavanju Unije pojmu „društva koje svoj otpad reciklira”, nastojeći stvarati što manje otpada i otpad koristiti kao resurs. Hijerarhijom otpada općenito se utvrđuje redoslijed prioriteta elemenata koji u području zakonodavstva i politike o otpadu predstavljaju najbolje cjelokupno rješenje za okoliš. Države članice trebale bi podržavati uporabu reciklata u skladu s hijerarhijom otpada i s ciljem da postanu društvo koje svoj otpad reciklira, a kad god je to moguće ne bi trebale podržavati odlaganje na odlagališta ili spaljivanje takvih reciklata. Neke od sirovina s niskim rizicima od neizravne promjene uporabe zemljišta mogu se smatrati otpadom. Međutim, one se i dalje mogu koristiti u druge svrhe koje bi predstavljale veći prioritet od oporabe energije u hijerarhiji otpada uspostavljenoj u članku 4. Direktive 2008/98/EZ. Stoga je prikladno da države članice uzmu u obzir načelo hijerarhije otpada u svim poticajnim mjerama za promicanje biogoriva s niskim rizikom od neizravnih promjena uporabe zemljišta ili svim mjerama za smanjenje mogućnosti prijevare u vezi s proizvodnjom takvih biogoriva kako mjere korištenja takvih sirovina za proizvodnju biogoriva ne bi bile u suprotnosti s naporima u vezi sa smanjenjem otpada ili povećanjem recikliranja te učinkovitim i održivim korištenjem dostupnih resursa. Države članice mogu u svoja izvješća na temelju Direktive 2009/28/EZ uključiti mjere koje poduzimaju u vezi s tim.

(16)

Minimalni prag za uštedu emisija stakleničkih plinova za biogoriva i tekuća biogoriva proizvedena u novim postrojenjima trebalo bi povećati kako bi se poboljšala njihova ukupna bilanca stakleničkih plinova te kako bi se odvratilo od daljnjih ulaganja u postrojenja s niskim uštedama emisija stakleničkih plinova. U okviru tog povećanja predviđena je zaštita ulaganja u kapacitete proizvodnje biogoriva i tekućih biogoriva u skladu s člankom 19. stavkom 6. drugim podstavkom Direktive 2009/28/EZ.

(17)

U svrhu pripreme za prelazak na napredna biogoriva i minimiziranja cjelokupnih utjecaja neizravne promjene uporabe zemljišta, primjereno je ograničiti količinu biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe, koja se mogu smatrati dijelom ciljeva određenih u Direktivi 2009/28/EZ, bez ograničavanja cjelokupnog korištenja takvih biogoriva i tekućih biogoriva. U skladu s člankom 193. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), uspostavom ograničenja na razini Unije ne dovodi se u pitanje mogućnost država članica da postave niže granice za količinu biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe, koja se na nacionalnoj razini mogu smatrati dijelom ciljeva određenih u Direktivi 2009/28/EZ.

(18)

Države članice trebale bi moći odlučiti primijeniti to ograničenje na količinu biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe, koja se mogu smatrati dijelom postizanja cilja utvrđenog u članku 7.a Direktive 98/70/EZ.

(19)

U skladu s potrebom da se ograniči količina biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica kultura te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe, države članice trebale bi nastojati postupno ukidati potporu za potrošnju takvih biogoriva i tekućih biogoriva na razinama koje prelaze to ograničenje.

(20)

Ograničavanje količine biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe, koja se mogu smatrati dijelom ciljeva određenih u Direktivi 2009/28/EZ ne utječe na slobodu država članica da odrede svoj način pridržavanja propisanog udjela konvencionalnih biogoriva unutar ukupnog cilja od 10 %. Posljedično tomu, pristup tržištu biogoriva proizvedenih u postrojenjima koja su u funkciji prije kraja 2013. ostaje potpuno otvoren. Stoga ova Direktiva ne utječe na opravdana očekivanja upravitelja takvih postrojenja.

(21)

Privremene srednje vrijednosti procijenjenih emisija u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta trebale bi biti uvrštene u izvješća isporučitelja goriva i Komisije o emisijama stakleničkih plinova iz biogoriva na temelju Direktive 98/70/EZ, kao i u izvješća Komisije o emisijama stakleničkih plinova iz biogoriva i tekućih biogoriva na temelju Direktive 2009/28/EZ. Biogorivima proizvedenima od sirovina koja ne uzrokuju dodatnu potražnju za zemljištem, poput onih proizvedenih od otpadnih sirovina, trebalo bi dodijeliti emisijski faktor nula.

(22)

Do rizika od neizravne promjene uporabe zemljišta može doći ako se namjenske neprehrambene kulture, koje se uzgajaju prvenstveno u energetske svrhe, uzgajaju na postojećim poljoprivrednim površinama koje se upotrebljavaju za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje. Ipak, u usporedbi s kulturama za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje takve namjenske kulture, koje se uzgajaju prvenstveno u energetske svrhe, mogu ostvariti veće prinose i više doprinijeti sanaciji izrazito degradiranog i ozbiljno onečišćenog zemljišta. Međutim, informacije o proizvodnji biogoriva i tekućih biogoriva iz takvih namjenskih kultura i njihovu stvarnom utjecaju na promjenu uporabe zemljišta ograničene su. Stoga bi Komisija također trebala pratiti stanje u Uniji u pogledu proizvodnje i potrošnje biogoriva i tekućih biogoriva proizvedenih iz takvih namjenskih kultura kao i s time povezane učinke te o tome redovito izvješćivati. Trebalo bi utvrditi postojeće projekte u Uniji i iskoristiti ih za poboljšanje baze informacija u svrhu detaljnije analize rizika i koristi povezanih s okolišnom održivošću.

(23)

Povećanja prinosa u poljoprivrednim sektorima do kojih je došlo zahvaljujući pojačanom istraživanju, tehnološkom razvoju i prijenosu znanja i koja su veća od razina koje bi bile ostvarene da nije bilo programa za promicanje produktivnosti za biogoriva koja se temelje na kulturama za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje, kao i uzgajanje drugog godišnjeg usjeva na područjima koja prethodno nisu korištena za uzgajanje drugog godišnjeg usjeva, mogu doprinijeti ublažavanju neizravne promjene uporabe zemljišta. U mjeri u kojoj konačno ublažavanje učinka neizravne promjene uporabe zemljišta na nacionalnoj razini ili razini projekta može biti kvantificirano, mjere uvedene ovom Direktivom mogle bi odraziti takva poboljšanja produktivnosti kako u smanjenim procijenjenim vrijednostima emisija neizravne promjene uporabe zemljišta tako i u doprinosu biogoriva koje se temelji na kulturama za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje prema udjelu energije iz obnovljivih izvora u prometu koji treba postići u 2020.

(24)

Dobrovoljni programi igraju sve važniju ulogu u pružanju dokaza o sukladnosti sa zahtjevima održivosti utvrđenima u direktivama 98/70/EZ i 2009/28/EZ. Stoga je primjereno ovlastiti Komisiju da zahtijeva da dobrovoljni programi, uključujući oni koje je Komisija već priznala u skladu s člankom 7.c stavkom 6. Direktive 98/70/EZ i člankom 18. stavkom 6. Direktive 2009/28/EZ, redovito izvješćuju o svojim aktivnostima. Takva bi izvješća trebala biti javna kako bi se povećala transparentnost i poboljšao nadzor Komisije. Osim toga, takvo izvješćivanje Komisiji bi pružilo potrebne podatke kako bi mogla izvješćivati o radu dobrovoljnih programa s ciljem utvrđivanja najbolje prakse i podnošenja, prema potrebi, prijedloga za daljnje promicanje takve najbolje prakse.

(25)

Kako bi se olakšalo nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta, primjereno je razjasniti uvjete pod kojima se primjenjuje načelo uzajamnog priznavanja za sve programe za provjeru usklađenosti s kriterijima održivosti za biogoriva i tekuća biogoriva utvrđenima u skladu s direktivama 98/70/EZ i 2009/28/EZ.

(26)

Dobro upravljanje i pristup temeljen na pravima, kojim su obuhvaćena sva ljudska prava, pri rješavanju pitanja sigurnosti opskrbe hranom i ishrane na svim razinama od ključne su važnosti te bi u slučajevima negativnih učinaka na sigurnost opskrbe hranom i ishrane trebalo težiti koherentnosti različitih politika. U tom su kontekstu od posebne važnosti upravljanje pravima na držanje i uporabu zemljišta te sigurnost tih prava. Stoga bi države članice trebale poštovati načela za odgovorno ulaganje u poljoprivredu i prehrambene sustave, koje je u listopadu 2014. odobrio Odbor za svjetsku sigurnost opskrbe hranom (CFS) Organizacije za hranu i poljoprivredu. Države članice također se potiče da podupiru provedbu dobrovoljnih smjernica o odgovornom upravljanju držanjem zemljišta, ribarstvom i šumarstvom u kontekstu nacionalne sigurnosti opskrbe hranom, koje je CFS usvojio u listopadu 2013. godine.

(27)

Iako su biogoriva koja se temelje na kulturama za proizvodnju prehrambenih proizvoda i hrane za životinje obično povezana s rizicima neizravne promjene uporabe zemljišta, postoje i iznimke. Države članice i Komisija trebale bi poticati razvoj i korištenje programa koji pouzdano mogu dokazati da proizvodnja određene količine sirovina za proizvodnju biogoriva u određenom projektu nije potisnula proizvodnju u druge svrhe. To može biti slučaj, na primjer, kada je proizvodnja biogoriva jednaka iznosu dodatne proizvodnje postignute kroz ulaganja u poboljšanu produktivnost iznad razina koje bi se inače postigle da nije bilo takvih programa promicanja proizvodnje, ili kada se proizvodnja biogoriva odvija na zemljištu gdje je došlo do izravne promjene uporabe zemljišta bez značajnih negativnih utjecaja na prethodno postojeće usluge ekosustava koje je to zemljište pružalo, uključujući zaštitu zaliha ugljika i biološku raznolikost. Države članice i Komisija trebale bi istražiti mogućnost uspostave kriterija za identifikaciju i certificiranje takvih programa kojima se pouzdano može dokazati da proizvodnja određene količine sirovina za proizvodnju biogoriva u određenom projektu nije potisnula proizvodnju u svrhe koje ne uključuju proizvodnju biogoriva i da je ta sirovina za proizvodnju biogoriva proizvedena u skladu s kriterijima održivosti Unije za biogoriva. U obzir se može uzimati samo količina sirovina koja odgovara stvarnom smanjenju premještanja postignutom u okviru programa.

(28)

Primjereno je uskladiti pravila za korištenje zadanih vrijednosti kako bi se osiguralo jednako postupanje prema proizvođačima, bez obzira na mjesto proizvodnje. Dok treće zemlje smiju koristiti zadane vrijednosti, proizvođači iz Unije obvezni su koristiti stvarne vrijednosti kada su te vrijednosti više od zadanih vrijednosti ili kada država članica nije podnijela izvješće, čime se povećava njihovo administrativno opterećenje. Stoga bi trebalo pojednostaviti postojeća pravila kako korištenje zadanih vrijednosti ne bi bilo ograničeno na područja unutar Unije navedena u popisima iz članka 19. stavka 2. Direktive 2009/28/EZ i članka 7.d stavka 2. Direktive 98/70/EZ.

(29)

Kao posljedica stupanja na snagu UFEU-a, ovlasti dodijeljene Komisiji na temelju direktiva 2009/28/EZ i 98/70/EZ trebaju se uskladiti s člancima 290. i 291. UFEU-a.

(30)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu direktiva 98/70/EZ i 2009/28/EZ, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(31)

Kako bi se omogućila prilagodba Direktive 98/70/EZ tehničkom i znanstvenom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a s obzirom na dodavanje procijenjenih tipičnih i zadanih vrijednosti za procese dobivanja biogoriva i prilagodbe dozvoljenih analitičkih metoda, u vezi sa specifikacijama goriva, i dopuštenih odstupanja u tlaku pare za benzin koji sadrži bioetanol, kao i s obzirom na utvrđivanje zadanih vrijednosti emisija stakleničkih plinova u pogledu obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu te hvatanja i uporabe ugljika za promet.

(32)

Kako bi se omogućila prilagodba Direktive 2009/28/EZ tehničkom i znanstvenom napretku, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a s obzirom na moguće dodavanje na popis sirovina za proizvodnju biogoriva i goriva čiji bi se doprinos cilju iz članka 3. stavka 4. te direktive trebao smatrati dvaput vrednijim od njihova energetskog sadržaja i s obzirom na dodavanje procijenjenih tipičnih i zadanih vrijednosti za procese dobivanja biogoriva i tekućih biogoriva, kao i s obzirom na prilagodbu energetskog sadržaja goriva namijenjenih uporabi u prometu, kako je naveden u Prilogu III. Direktivi 2009/28/EZ, znanstvenom i tehničkom napretku.

(33)

Posebno je važno da Komisija pri primjeni direktiva 98/70/EZ i 2009/28/EZ provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(34)

Komisija bi trebala preispitati učinkovitost mjera uvedenih ovom Direktivom, na temelju najboljih i najnovijih dostupnih znanstvenih dokaza, za ograničavanje utjecaja emisija stakleničkih plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta te za pronalaženje načina daljnjeg smanjenja tog utjecaja.

(35)

Važno je da Komisija bez odgode predstavi sveobuhvatan prijedlog ekonomične i tehnološki neutralne politike za razdoblje nakon 2020. kako bi se stvorila dugoročna perspektiva za ulaganja u održiva biogoriva s niskim rizikom pojave neizravne promjene uporabe zemljišta i u druge načine dekarbonizacije sektora prometa.

(36)

U skladu sa Zajedničkom političkom deklaracijom država članica i Komisije o dokumentima s obrazloženjima od 28. rujna 2011. (8)., države članice obvezale su se u opravdanim slučajevima obavijestima o svojim mjerama prenošenja priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U odnosu na ovu Direktivu zakonodavac smatra da je prosljeđivanje tih dokumenata opravdano.

(37)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest osigurati jedinstveno tržište za goriva koja se koriste za cestovni promet i za necestovne pokretne strojeve te osigurati poštovanje minimalnih razina zaštite okoliša pri uporabi tih goriva, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(38)

Direktive 98/70/EZ i 2009/28/EZ stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

1.

U članku 2. dodaju se sljedeće točke:

2.

Članak 7.a mijenja se kako slijedi:

3.

Članak 7.b mijenja se kako slijedi:

4.

Članak 7.c mijenja se kako slijedi:

5.

Članak 7.d mijenja se kako slijedi:

6.

U članku 7.e stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću iz članka 7.b stavka 7., članka 7.c stavka 2., članka 7.c stavka 9. te članka 7.d stavaka 4. i 5., kao i izvješća i informacije koji se dostavljaju na temelju članka 7.c stavka 3. prvog i petog podstavka i članka 7.d. stavka 2. pripremaju se i prenose za potrebe Direktive 2009/28/EZ i ove Direktive.”.

7.

Članak 8. mijenja se kako slijedi:

8.

U članku 8.a stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   S obzirom na procjenu provedenu primjenom metodologije ispitivanja iz stavka 1., Europski parlament i Vijeće mogu revidirati ograničenje za sadržaj MMT-a u gorivu određeno u stavku 2. na temelju zakonodavnog prijedloga Komisije.”.

9.

U članku 9. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

10.

Članak 10. mijenja se kako slijedi:

11.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 10.a

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7.a stavka 6., članka 7.d stavka 7. i članka 10. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 5. listopada 2015.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7.a stavka 6., članka 7.d stavka 7. i članka 10. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 7.a stavka 6., članka 7.d stavka 7. i članka 10. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”.

12.

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Postupak odbora

1.   Osim u slučajevima navedenima u stavku 2., Komisiji pomaže Odbor za kakvoću goriva. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

2.   U vezi s pitanjima koja se odnose na održivost biogoriva i tekućih biogoriva iz članaka 7.b, 7.c i 7.d Komisiji pomaže Odbor za održivost biogoriva i tekućih biogoriva iz članka 25. stavka 2. Direktive 2009/28/EZ. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbori ne daju nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

(9)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”."

13.

Prilog IV. mijenja se i dodaje se Prilog V. u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi.

1.

U članku 2. drugom stavku dodaju se sljedeće točke:

(10)  Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih Direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).”."

2.

Članak 3. mijenja se kako slijedi:

3.

U članku 5., stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 25.a u vezi s prilagodbom energetskog sadržaja goriva namijenjenih uporabi u prometu, kako je naveden u Prilogu III., znanstvenom i tehničkom napretku.”.

4.

U članku 6. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Države članice mogu postići dogovor i postaviti aranžmane za statistički prijenosu određene količine energije iz obnovljivih izvora iz jedne države članice u drugu i urediti sve ostalo oko prijenosa. Prenesena količina:

2.   Dogovori iz stavka 1. ovog članka s obzirom na članak 3. stavke 1., 2. i 4. mogu trajati godinu dana ili više godina. O njima se obavješćuje Komisija najkasnije tri mjeseca nakon završetka svake godine u kojoj proizvode učinak. Informacije koje se šalju Komisiji sadržavaju količinu i cijenu energije o kojoj je riječ.”.

5.

Članak 17. mijenja se kako slijedi:

6.

Članak 18. mijenja se kako slijedi:

7.

Članak 19. mijenja se kako slijedi:

8.

Članak 21. briše se.

9.

U članku 22. stavku 1. drugi podstavak mijenja se kako slijedi:

10.

Članak 23. mijenja se kako slijedi:

11.

Članak 25. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 25.

Postupak odbora

1.   Osim u slučajevima navedenima u stavku 2., Komisiji pomaže Odbor za obnovljive izvore energije. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (12).

2.   U vezi s pitanjima koja se odnose na održivost biogoriva i tekućih biogoriva, Komisiji pomaže Odbor za održivost biogoriva i tekućih biogoriva. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Ako odbori ne daju nikakvo mišljenje, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta i primjenjuje se članak 5. stavak 4. treći podstavak Uredbe (EU) br. 182/2011.

(12)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).”."

12.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 25.a

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 3. stavka 5., članka 5. stavka 5. i članka 19. stavka 7. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 5. listopada 2015.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 3. stavka 5., članka 5. stavka 5. i članka 19. stavka 7. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 3. stavka 5., članka 5. stavka 5. i članka 19. stavka 7. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”.

13.

Prilog V. mijenja se i dodaju se prilozi VIII. i IX. u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi.

(a)

učinkovitosti mjera, uvedenih ovom Direktivom, u ograničavanju emisija stakleničkih plinova zbog neizravne promjene uporabe zemljišta u vezi s proizvodnjom biogoriva i tekućih biogoriva. U tom pogledu izvješće također obuhvaća najnovije dostupne informacije u vezi s ključnim pretpostavkama koje utječu na rezultate modela emisija stakleničkih plinova u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta povezanih s proizvodnjom biogoriva i tekućih biogoriva, uključujući mjerene trendove u poljoprivrednim prinosima i produktivnosti, dodjelu suproizvoda i zapažene stope globalne promjene uporabe zemljišta i krčenja šuma te mogući utjecaj politika Unije poput okoliša, klime i poljoprivrednih politika, uključujući dionike u takav postupak preispitivanja;

(b)

učinkovitosti poticaja predviđenih za biogoriva proizvedena iz sirovina za koje se ne upotrebljava zemljište ili iz neprehrambenih kultura na temelju članka 3. stavka 4. Direktive 2009/28/EZ, uključujući i podatak o tome očekuje li se da će Unija u cjelini iskorištavati 0,5 postotnih bodova u energetskom sadržaju udjela energije iz obnovljivih izvora u svim oblicima prometa u 2020. od biogoriva proizvedenih iz sirovina i iz drugih goriva, navedenih u Prilogu IX. dijelu A;

(c)

utjecaju povećane potražnje za biomasom na sektore koji upotrebljavaju biomasu;

(d)

mogućnosti uspostave kriterija za identifikaciju i certificiranje biogoriva i tekućih biogoriva s niskim rizikom od neizravne promjene uporabe zemljišta proizvedenih u skladu s kriterijima održivosti navedenima u direktivama 98/70/EZ i 2009/28/EZ, s ciljem ažuriranja Priloga V. Direktivi 98/70/EZ i Priloga VIII. Direktivi 2009/28/EZ, ako je to potrebno;

(e)

mogućoj gospodarskoj i okolišnoj koristi i rizicima povezanima s povećanom proizvodnjom i upotrebom namjenskih neprehrambenih kultura koje se uzgajaju prvenstveno u energetske svrhe, također upotrebom podataka u vezi s postojećim projektima;

(f)

relativnom udjelu bioetanola i biodizela na tržištu Unije i udjelu energije iz obnovljivih izvora u benzinu. Komisija ocjenjuje i faktore koji utječu na udio energije iz obnovljivih izvora u benzinu, kao i moguće prepreke uporabi. Ocjena uključuje troškove, norme za gorivo, infrastrukturu i klimatske uvjete. Komisija prema potrebi može izraditi preporuke o načinu svladavanja mogućih utvrđenih prepreka; i

(g)

o tome koje su države članice odlučile primijeniti ograničenje količine biogoriva proizvedenih iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe radi postizanja cilja utvrđenog u članku 7.a Direktive 98/70/EZ te o tome je li došlo do problema u primjeni ili postizanju cilja iz članka 7.a Direktive 98/70/EZ. Komisija također ocjenjuje u kojoj se mjeri biogoriva proizvedena iz žitarica i drugih kultura bogatih škrobom, šećernih kultura i uljarica te kultura koje se uzgajaju kao glavne kulture na poljoprivrednoj površini prvenstveno u energetske svrhe isporučuju kako bi se postigao cilj iz članka 7.a Direktive 98/70/EZ u razini većoj od one koja može doprinijeti postizanju ciljeva iz Direktive 2009/28/EZ. Ocjena uključuje procjenu utjecaja neizravne promjene uporabe zemljišta i ekonomičnosti pristupa za koji su se odlučile države članice.

(a)

uvođenje čimbenika prilagođenih procijenjenih emisija u vezi s neizravnom promjenom uporabe zemljišta u odgovarajuće kriterije održivosti navedene u direktivama 98/70/EZ i 2009/28/EZ;

(b)

uvođenje daljnjih mjera za sprečavanje i suzbijanje prijevara, uključujući dodatne mjere koje treba poduzeti na razini Unije;

(c)

promicanje održivih biogoriva nakon 2020. na tehnološki neutralan način, u kontekstu okvira za klimatske i energetske politike do 2030.

15.9.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 239/30

(1)

Vijeće je 17. ožujka 2014. donijelo Uredbu (EU) br. 269/2014.

(2)

Na temelju preispitivanja koje je provelo Vijeće trebalo bi izmijeniti unose u Prilogu i izbrisati unos za jednu preminulu osobu.

(3)

Prilog I. Uredbi (EU) br. 269/2014 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti,

15.9.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 239/63

(1)

Središnje druge ugovorne strane posreduju između drugih ugovornih strana u ugovorima kojima se trguje na jednom ili više financijskih tržišta. Kreditni rizik tih drugih ugovornih strana ublažava se polaganjem kolaterala koji se izračunava tako da pokrije sve potencijalne gubitke u slučaju neispunjavanja obveza. Središnje druge ugovorne strane prihvaćaju samo visoko likvidnu imovinu, uglavnom gotovinu, kao kolateral za zadovoljavanje potraživanja varijacijskog iznosa nadoknade kako bi se u slučaju neispunjavanja obveza omogućila brza likvidacija.

(2)

Mirovinski sustavi u brojnim su državama članicama aktivni sudionici na tržištima OTC izvedenica. No mirovinski sustavi obično što je više moguće umanjuju svoje pozicije u gotovini i umjesto toga imaju ulaganja koja donose veće prihode kao što su vrijednosni papiri kako bi umirovljenicima osigurali veće prinose. Subjekti koji upravljaju mirovinskim sustavima čiji je primarni cilj osigurati koristi nakon umirovljenja, obično u obliku isplata do kraja života, ali i u obliku vremenski ograničenih isplata ili jednokratnih isplata, obično drže minimum novčanih sredstava kako bi maksimalizirali učinkovitost i povrat za njihove imatelje polica. Zahtijevati od takvih subjekata središnje poravnanje ugovora o OTC izvedenicama za te bi subjekte značilo pretvaranje značajnog dijela njihove imovine u gotovinu kako bi mogli ispuniti tekuće zahtjeve za iznosom nadoknade središnjih drugih ugovornih strana.

(3)

Člankom 89. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 stoga je predviđeno da se tijekom razdoblja od tri godine nakon stupanja na snagu te Uredbe obveza poravnanja iz članka 4. ne primjenjuje na ugovore o OTC izvedenicama koji objektivno mjerljivo smanjuju investicijske rizike koji su izravno povezani s financijskom solventnošću mirovinskih sustava. Prijelazno razdoblje također se primjenjuje na subjekte osnovane za potrebe pružanja naknade članovima mirovinskih sustava u slučaju neispunjavanja obveza.

(4)

Kako bi se u potpunosti procijenilo trenutačnu situaciju, Komisija je pripremila izvješće u skladu s člankom 85. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 648/2012 kojim se procjenjuje jesu li središnje druge ugovorne strane uložile potrebne napore da razviju primjerena tehnička rješenja za prijenos negotovinskog kolaterala kao varijacijskog iznosa nadoknade od strane mirovinskih sustava. Kako bi provela tu procjenu, Komisija je naručila osnovnu studiju o rješenjima za polaganje negotovinskog kolaterala središnjim drugim ugovornim stranama od strane mirovinskih sustava te o učinku uklanjanja izuzeća ako nema rješenja u pogledu smanjenja mirovinskog prihoda umirovljenika koji su korisnici takvih mirovinskih sustava.

(5)

U skladu s rezultatima svojeg izvješća Komisija smatra da u ovom trenutku središnje druge ugovorne strane nisu uložile potrebne napore za razvoj primjerenih tehničkih rješenja i da je učinak središnjeg poravnanja ugovora o OTC izvedenicama na mirovine budućih umirovljenika i dalje nepovoljan.

(6)

Stoga je trogodišnje prijelazno razdoblje iz članka 89. stavka 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 potrebno produžiti za dvije godine.

(7)

Ova Uredba trebala bi stupiti na snagu što prije kako bi omogućila produženje postojećih prijelaznih razdoblja prije njihova isteka ili što prije nakon njihova isteka. Kasnije stupanje na snagu moglo bi uzrokovati pravne nesigurnosti za mirovinske sustave u pogledu toga trebaju li započeti s pripremama za nadolazeće obveze poravnanja,

15.9.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 239/65

(1)

U skladu s člankom 61. Uredbe (EU) br. 1303/2013 prihodi ostvareni operacijama moraju se uzeti u obzir pri izračunavanju javnih doprinosa.

(2)

Uredbom (EU) br. 1303/2013 predviđa se primjena fiksnih postotaka prihoda na operacije u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija bez izračunavanja diskontiranih neto prihoda.

(3)

U cilju izbjegavanja prekomjernog financiranja i tržišnih poremećaja te na temelju povijesnih podataka, fiksnu stopu za neto prihode ostvarene u sektoru istraživanja, razvoja i inovacija trebalo bi utvrditi na razini od 20 %,

15.9.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 239/67

(1)

U Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 881/2002 navode se osobe, skupine i subjekti na koje se odnosi zamrzavanje financijskih sredstava i gospodarskih izvora u skladu s tom Uredbom.

(2)

Odbor za sankcije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 3. rujna 2015. odobrio je da se jedna osoba doda na popis osoba, skupina i subjekata na koje se treba primjenjivati zamrzavanje financijskih sredstava i gospodarskih izvora, koji je sastavio Odbor za sankcije Al Qaidi.

(3)

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 881/2002 trebalo bi stoga na odgovarajući način ažurirati.

(4)

Kako bi se osigurala učinkovitost mjera predviđenih ovom Uredbom, ova bi Uredba trebala odmah stupiti na snagu,

15.9.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 239/69

(1)

Vijeće je Uredbom (EZ) br. 599/2009 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu u rasponu od 0 EUR do 198,0 EUR po toni na uvoz monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla uobičajeno poznatih kao „biodizel”, u čistom obliku ili u mješavini s masenim udjelom monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, većim od 20 %, u tom trenutku obuhvaćenih oznakama KN ex 1516 20 98 (oznaka TARIC 1516209820), ex 1518 00 91 (oznaka TARIC 1518009120), ex 1518 00 99 (oznaka TARIC 1518009920), ex 2710 19 41 (oznaka TARIC 2710194120), 3824 90 91, ex 3824 90 97 (oznaka TARIC 3824909787) i podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država („SAD” ili „dotična zemlja”). Antidampinška pristojba uvedena tom Uredbom dalje u tekstu naziva se „postojeće mjere”.

(2)

Nakon ispitnog postupka protiv izbjegavanja mjera Vijeće je Provedbenom uredbom (EU) br. 444/2011 (3) konačnu antidampinšku pristojbu uvedenu Uredbom (EZ) br. 599/2009 proširilo na uvoz u Uniju biodizela poslanog iz Kanade, bez obzira na to ima li deklarirano podrijetlo iz Kanade ili ne, osim onog koji su proizvela društva BIOX Corporation, Oakville i Rothsay Biodiesel, Guelph, Ontario, Kanada. Vijeće je istom Uredbom proširilo i konačnu antidampinšku pristojbu uvedenu Uredbom (EZ) br. 599/2009 na uvoz biodizela u mješavini s masenim udjelom od 20 % ili manjim monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država.

(3)

Izvan područja primjene ovog postupka antidampinške mjere za biodizel trenutačno su na snazi za uvoz iz Argentine i Indonezije (4).

(4)

Nakon objave obavijesti o predstojećem isteku (5) antidampinških mjera na snazi za uvoz biodizela podrijetlom iz SAD-a Europska komisija („Komisija”) zaprimila je zahtjev za reviziju u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(5)

Zahtjev je 9. travnja 2014. podnio Europski odbor za biodizel („podnositelj zahtjeva” ili „EBB”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje biodizela u Uniji. Zahtjev se temeljio na pretpostavci da bi istek mjera za posljedicu vjerojatno imao ponavljanje dampinga i štete industriji Unije.

(6)

Nakon savjetovanja s Odborom osnovanim člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je utvrdila da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 10. srpnja 2014. u Obavijesti o pokretanju postupka objavljenoj u Službenom listu Europske unije  (6) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe.

(7)

Komisija je istog dana pokrenula reviziju zbog predstojećeg isteka kompenzacijskih mjera na snazi za uvoz biodizela podrijetlom iz SAD-a. Radi se o usporednom, ali različitom postupku koji je uređen zasebnom Uredbom.

(8)

Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2013. do 30. lipnja 2014. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”).

(9)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da joj se obrate radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, druge proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike u SAD-u i nadležna tijela SAD-a, uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce koji su joj poznati te udruženja za koja se zna da se pokretanje postupka na njih odnosi te ih je pozvala na sudjelovanje.

(10)

Zainteresirane stranke dobile su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanja u trgovinskim postupcima.

(11)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da bi u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana.

(12)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju najvećih reprezentativnih obujma proizvodnje i prodaje istodobno osiguravajući zemljopisnu rasprostranjenost. Privremeni uzorak sastojao se od sedam proizvođača iz Unije iz sedam različitih država članica, koji su činili gotovo 30 % proizvodnje biodizela u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane stranke da ulože primjedbe na privremeni uzorak.

(13)

Jedno društvo sa sjedištem u Italiji zatražilo je da bude uključeno u uzorak. Međutim, to je društvo svoju djelatnost započelo tek krajem 2013. nakon što je postrojenje za proizvodnju biodizela preuzelo od drugog talijanskog proizvođača biodizela, uključenog u privremeni uzorak. Zbog nedostatka povijesnih podataka potrebnih za procjenu relevantnih kretanja tijekom razmatranog razdoblja i činjenice da je drugo talijansko društvo već bilo uključeno u privremeni uzorak, odlučeno je da se to društvo ne uključi u uzorak.

(14)

Američki Državni odbor za biodizel (National Biodiesel Board – „NBB”) iznio je primjedbu da se privremeno odabrani uzorak razlikuje od uzorka odabranog u prethodnim ispitnim postupcima u pogledu biodizela i naveo dva društva sa znatnim obujmom proizvodnje i prodaje koji sada nisu uključeni. Međutim, dva društva koja je naveo NBB ili su povezana s nekim drugim društvom s većim obujmom prodaje koje je već uključeno u uzorak ili je obujam njihove prodaje manji od obujma prodaje privremeno odabranog društva u istoj državi članici. Prema tome, uvrštenjem bilo kojeg od tih dvaju društava ne bi se promijenila reprezentativnost privremeno odabranog uzorka. Stoga je potvrđeno da je privremeno odabrani uzorak reprezentativan uzorak industrije Unije.

(15)

Nakon objave Vlada SAD-a tvrdila je da se uzorak koji predstavlja 30 % industrije Unije ne može smatrati reprezentativnim za industriju biodizela u Uniji u cjelini i da je mikroekonomske pokazatelje bilo potrebno šire analizirati. Vlada SAD-a upućuje na nalaz Žalbenog tijela WTO-a u predmetu EZ – Elementi za pričvršćivanje u kojem je uzorak od 27 % smatran malim u odnosu na cjelinu i činio bi najveći udio samo u slučaju podijeljenih industrija.

(16)

Komisija je, za razliku od ispitnog postupka u predmetu Elementi za pričvršćivanje, za potrebe ovog ispitnog postupka definirala industriju Unije kao cjelokupnu industriju, a ne samo kao društva u uzorku (uvodna izjava 93. u nastavku). Nadalje, svi su makroekonomski pokazatelji procijenjeni na temelju cjelokupne industrije, dok su samo neki mikroekonomski pokazatelji analizirani na razini društava u uzorku. Međutim, ukupna analiza stanja industrije Unije temeljila se na procjeni mikroekonomskih i makroekonomskih pokazatelja. U svakom slučaju, industrija Unije smatra se podijeljenom industrijom jer se sastoji od više od 200 proizvođača s poslovnim nastanima po cijeloj Uniji, od kojih su većina mali i srednji poduzetnici. Stoga Komisija zaključuje da je uzorak, koji predstavlja 30 % industrije Unije, reprezentativan i tvrdnja je stoga odbijena.

(17)

Kako bi odlučila hoće li odabir uzorka biti potreban i, ako hoće, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(18)

Tek je nekoliko nepovezanih uvoznika dostavilo zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. S obzirom na njihov malen broj Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(19)

Kako bi odlučila hoće li odabir uzorka biti potreban i, ako hoće, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz SAD-a zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Osim toga, Komisija je od misije SAD-a pri Europskoj uniji zatražila da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, ako postoje, i/ili da s njima stupi u kontakt.

(20)

Iz SAD-a je Komisiji odgovor dostavilo 27 proizvođača, no samo ih je devet dostavilo podatke o izvoznoj i/ili domaćoj prodaji koji su zatraženi u Prilogu I. Obavijesti o pokretanju postupka za potrebe odabira uzorka. Nijedan od njih nije izvozio u Uniju tijekom RIPR-a. Komisija je odabrala uzorak od tri proizvođača izvoznika s najvećim obujmom domaće i izvozne prodaje. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim proizvođačima izvoznicima za koje se zna da se postupak odnosi na njih te s nadležnim tijelima SAD-a. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(21)

Nijedan proizvođač u uzorku nije unutar zadanog roka dostavio odgovor na upitnik. Komisija je 7. listopada 2014. tri proizvođača u uzorku obavijestila da nije bilo odgovora.

(22)

Jedan proizvođač izvoznik u uzorku 10. listopada 2014. obavijestio je Komisiju da je odlučio ne odgovoriti na upitnik. Ostala dva proizvođača izvoznika zatražila su razna produženja roka, koja su i bila odobrena, no nije dostavljen nijedan potpun odgovor.

(23)

Komisija je 10. studenoga 2014. dopisom obavijestila tri društva u uzorku da namjerava primijeniti članak 18. Osnovne uredbe i nalaze ispitnog postupka temeljiti na raspoloživim činjenicama. O toj namjeri obaviještena su i nadležna tijela SAD-a. Rok za dostavu primjedaba na dopis bio je 21. studenoga 2014.

(24)

Do 21. studenoga 2014. dva društva u uzorku nisu uopće reagirala, a drugo društvo u uzorku objasnilo je da im je rok za dostavu odgovora bio prekratak.

(25)

Komisija je stoga zaključila da nijedan proizvođač izvoznik u uzorku iz SAD-a nije surađivao u ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Zbog toga je Komisija odlučila primijeniti odredbe članka 18. Osnovne uredbe i, u skladu s tim, da se nalazi, bili oni pozitivni ili negativni, mogu temeljiti na raspoloživim činjenicama.

(26)

Društvo Cargill Inc. napomenulo je da je Uredbom (EZ) br. 599/2009 uspostavljena dampinška marža de minimis, čime je uvedena stopa konačne antidampinške pristojbe od 0 % za biodizel podrijetlom iz SAD-a, koji to društvo proizvodi i izvozi. Osim toga napomenulo je da, u skladu s nalazima Žalbenog tijela WTO-a u izvješću „Meksiko – riža” (7), proizvođač izvoznik za kojeg u početnom ispitnom postupku nije utvrđeno da vrši damping ne može biti predmet ispitnog postupka revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera.

(27)

Društvo Cargill Inc. zbog toga je zahtijevalo da i dalje bude izuzeto od antidampinških pristojbi bez obzira na ishod revizije zbog predstojećeg isteka mjera. Taj je zahtjev prihvaćen.

(28)

Komisija je upitnike poslala proizvođačima iz Unije u uzorku i nepovezanim uvoznicima, trgovcima i korisnicima koji su joj se javili unutar rokova određenih u Obavijesti o pokretanju postupka.

(29)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje dampinga, proizišle štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih društava:

Proizvođači iz Unije

(30)

Komisija je 3. lipnja 2015. svim zainteresiranim stranama objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala zadržati antidampinške mjere na snazi te je pozvala sve zainteresirane strane da dostave primjedbe. Komisija je razmotrila primjedbe koje su iznijele zainteresirane strane i uzela ih u obzir, kad je to bilo primjereno.

(31)

NBB je nakon konačne objave zatražio saslušanje službenika za saslušanja u trgovinskim postupcima i ono mu je odobreno.

(32)

Proizvod obuhvaćen revizijom isti je kao onaj u ispitnom postupku koji je doveo do uvođenja postojećih mjera („početni ispitni postupak”), odnosno monoalkilni esteri masne kiseline i/ili parafinska plinska ulja, dobiveni sintezom i/ili hidrotretiranjem, nefosilnog podrijetla, uobičajeno poznati kao „biodizel”, u čistom obliku ili u mješavini s masenim udjelom monoalkilnih estera masnih kiselina i/ili parafinskih plinskih ulja dobivenih sintezom i/ili hidrotretiranjem većim od 20 %, nefosilnog podrijetla, podrijetlom iz SAD-a, trenutačno obuhvaćeni oznakama KN ex 1516 20 98, ex 1518 00 91, ex 1518 00 99, ex 2710 19 43, ex 2710 19 46, ex 2710 19 47, ex 2710 20 11, ex 2710 20 15, ex 2710 20 17, ex 3824 90 92, ex 3826 00 10 i ex 3826 00 90 („proizvod obuhvaćen revizijom”).

(33)

Biodizel je gorivo iz obnovljivih izvora koje se upotrebljava u prometnom sektoru za dizelske motore. Ipak, konvencionalni motori ne mogu raditi na čisti biodizel, nego na mješavinu mineralnog dizela i ograničenog sadržaja biodizela.

(34)

Biodizel koji se proizvodi u SAD-u pretežno je „metilni ester masnih kiselina” (fatty acid methyl ester – FAME) koji se dobiva iz širokog spektra biljnih ulja (sojino i palmino ulje, ulje uljane repice) i upotrijebljenog ulja za prženje, životinjskih masti ili biomase koji služe kao sirovina za biodizel. Pojam „ester” odnosi se na transesterifikaciju biljnih ulja, odnosno miješanje ulja s alkoholom. Pojam „metilni” odnosi se na metanol, koji je najčešće upotrebljavani alkohol u tom postupku, iako se u proizvodnom postupku može upotrijebiti i etanol, čime se dobivaju „etilni esteri masnih kiselina”.

(35)

Sve vrste biodizela i biodizel u mješavinama, unatoč mogućim razlikama u smislu sirovina upotrijebljenih u proizvodnji ili odstupanja u proizvodnim postupcima, imaju jednaka ili vrlo slična osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te se upotrebljavaju u iste svrhe. Mogućim promjenama proizvoda iz ispitnog postupka ne mijenjaju se njegova osnovna definicija, njegova svojstva ili dojam koji o tom proizvodu imaju različite strane. Posebno sa stajališta krajnjeg korisnika dizelskog goriva nije važno je li mješavina raspoloživa na crpki načinjena od određene sirovine za biodizel.

(36)

Kao i u početnom ispitnom postupku, biodizel koji se prodaje na domaćem tržištu u SAD-u i američki biodizel koji se prodaje za izvoz imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva i namjene. Slično tome, biodizel koji industrija Unije proizvodi i prodaje u Uniji ima ista osnovna fizička i tehnička svojstva i namjene kao proizvod koji se u Uniju izvozi iz SAD-a. Stoga su to istovjetni proizvodi za potrebe ovog ispitnog postupka u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(37)

Vlada SAD-a tvrdila je da je dizel koji se proizvodi iz biomase (8) šira kategorija proizvoda od proizvoda obuhvaćenog revizijom. Međutim, kako je utvrđeno Uredbom o uvođenju kompenzacijskih pristojbi u početnom ispitnom postupku (9), sve vrste biodizela i mješavine biodizela, uključujući dizel proizveden iz biomase, smatraju se biodizelskim gorivima i dio su zakonodavnog paketa koji se odnosi na energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije i alternativna goriva. To je zato što biodizel proizveden iz biomase ima jednaka ili vrlo slična osnovna fizička i tehnička svojstva i namjenu kao biodizel dobiven iz drugih izvora. Nijedna zainteresirana strana nije osporila nalaz iz početnog ispitnog postupka i on nastavlja važiti u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera. Zato Komisija odbija tvrdnju Vlade SAD-a.

(38)

U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala postoji li vjerojatnost da će zbog isteka postojećih mjera doći do nastavka ili ponavljanja dampinga.

(39)

Zbog izostanka suradnje odabranih proizvođača u uzorku navedenih u prethodnoj uvodnoj izjavi 25., na temelju provjerenih podataka koje su dostavili proizvođači iz SAD-a nije bilo moguće provesti analizu. Zbog toga je Komisija upotrijebila sljedeće izvore podataka: podatke koje su neki proizvođači biodizela iz SAD-a u fazi pokretanja postupka dostavili kao odgovor na upitnike za potrebe odabira uzorka, Eurostat, zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera, naknadne podneske podnositelja zahtjeva, Državni odbor SAD-a za biodizel, web-mjesta Uprave za informiranje o energetici SAD-a i Ministarstva energetike SAD-a te Komisiju za međunarodnu trgovinu SAD-a.

(40)

Nakon uvođenja mjera 2009. uvoz biodizela iz SAD-a u Uniju smanjio se gotovo na nulu, a 2013. i tijekom RIPR-a izvezena je tek vrlo mala količina. U takvim se okolnostima nije smatralo bitnim procijeniti razinu dampinškog uvoza u RIPR-u. Prema tome se može zaključiti da se damping nije nastavio tijekom RIPR-a.

(41)

Komisija je analizirala postoje li dokazi o vjerojatnosti ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjere. Posebno su analizirani sljedeći elementi: odnos između cijena proizvoda koji se proizvodi i prodaje u Uniji i onog koji se proizvodi i prodaje u SAD-u, odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i cijena u SAD-u, odnos između izvoznih cijena za treće zemlje i razine cijena u Uniji, neiskorišteni kapaciteti te prakse izbjegavanja i apsorpcije mjera.

(42)

U izostanku suradnje proizvođača biodizela iz SAD-a službe Komisije upotrijebile su tri izvora informacija za uspostavu cijene domaće prodaje biodizela u SAD-u tijekom RIPR-a: i. odgovore na upitnik koje su u fazi pokretanja postupka za potrebe odabira uzorka dostavili brojni proizvođači biodizela iz SAD-a, ii. podatke koje je dostavio NBB na temelju podataka koje je prikupio istraživač tržišta pod nazivom „Jacobsen” i iii. podatke koje je dostavio podnositelj zahtjeva na temelju podataka koje je prikupila Služba za informacije o cijenama nafte (Oil Price Information Service – OPIS).

(43)

Podatci iz tih triju izvora uključuju različite razine trgovačkih cijena i uvjeta u međunarodnoj trgovini. Međutim, te su vrijednosti vrlo slične. Prosjek je vrijednosti na temelju tih triju izvora 1 196,93 USD po metričkoj toni. Prema prosječnom tečaju eura u odnosu na dolar tijekom RIPR-a (1 EUR = 1,356 USD) taj iznos odgovara domaćoj prodajnoj cijeni u SAD-u od 883 EUR po metričkoj toni (10).

(44)

Prosječna cijena biodizela na razini franko tvornica koji su u Uniji tijekom RIPR-a prodavali proizvođači iz Unije, kako je prikazano u nastavku u tablici 8., iznosila je 905 EUR po metričkoj toni (1 227,18 USD).

(45)

Za ponovni ulazak na tržište Unije proizvođači iz SAD-a morali bi prodavati po cijeni nižoj od 905 EUR po metričkoj toni. Njihovom konačnom cijenom morali bi se pokriti i troškovi prekooceanskog prijevoza tereta i osiguranja te postojeća carinska pristojba (6,5 %) koja se primjenjuje na biodizel. U skladu s podatcima prikupljenima tijekom ispitnog postupka, ti troškovi zajedno bi iznosili oko 100 EUR po metričkoj toni. Komisija je do tog iznosa došla na temelju iznosa carinskih pristojbi, prijevoza i vozarine kako je izračunao NBB (oko 94 EUR) i zaokružila ga na 100 EUR radi pokrivanja i nekih dodatnih troškova nastalih nakon uvoza.

(46)

Slijedom toga, ako proizvođači iz SAD-a ponovno počnu izvoziti u EU, trebali bi izvoziti po cijeni na razini franko tvornica (manjoj od 805 EUR po metričkoj toni), koja bi bila niža od njihove domaće prodajne cijene u SAD-u, tj. bila bi dampinška. Na temelju okolnosti koje su detaljnije opisane u uvodnim izjavama 63. i 71. koje se odnose na izvozne cijene prema trećim zemljama odnosno rezervni kapacitet, vjerojatno je da bi proizvođači iz SAD-a ponovno počeli izvoziti u Uniju ako se dopusti istek mjera na snazi jer bi im se time omogućilo da smanje jedinične troškove proizvodnje kako je detaljnije objašnjeno u nastavku u uvodnoj izjavi 72.

(47)

NBB je nakon konačne objave doveo u pitanje točnost prosječne domaće prodajne cijene koju je utvrdila Komisija i podsjetio da je u jednom od njezinih ranijih podnesaka navedena niža vrijednost (789,36 EUR po metričkoj toni), na temelju cijena koje je dostavilo Ministarstvo energetike SAD-a.

(48)

Komisija tu tvrdnju odbija zbog sljedećih razloga:

(49)

Prosječna cijena koju navodi NBB ne može se smatrati preciznom osnovom jer je to bila maloprodajna cijena, a ne cijena na razini franko tvornica. Točnije, NBB je dostavio prosječnu mjesečnu maloprodajnu cijenu (na crpki) biodizela u SAD-u u srpnju 2014. mjereno kao GGE (Gasoline Gallons Equivalent (GGE) – količina alternativnog goriva potrebnog za dobivanje energije jednake energiji jednog tekućeg galona benzina) i uz upotrebu tečaja u točno određenom trenutku, odnosno 19. rujna 2014.

(50)

Prosječna cijena koju je izračunala Komisija razumna je vrijednost, uzme li se u obzir da su za njezin izračun upotrijebljene najbolje dostupne činjenice jer proizvođači iz SAD-a nisu surađivali. To je prosjek cijena koje su u početnoj fazi prijavili neki proizvođači iz SAD-a, cijena koje je prikupio istraživač tržišta „Jacobsen”, a dostavio ih sam NBB i cijena koje je prikupio OPIS, a dostavio EBB. U nedostatku podataka o količinama na temelju kojih bi se mogla izračunati ponderirana prosječna cijena, to je bio običan prosjek. Ipak, te tri vrijednosti bile su vrlo slične. Uvjeti u međunarodnoj trgovini i razina trgovine nisu bili poznati i nije ih se moglo uzeti u obzir. Međutim, OPIS-ove cijene prilagođene su kako bi se njima u obzir uzeli i razumni troškovi prijevoza unutar SAD-a. S obzirom na znatnu razliku između domaće i izvozne cijene, nikakvom prilagodbom uvjetima u međunarodnoj trgovini i razini trgovine ne bi se promijenio zaključak da bi proizvođači iz SAD-a morali prodavati po dampinškim cijenama ako bi htjeli ponovno početi prodavati u Uniju.

(51)

NBB je osporavao i iznos od 100 EUR po metričkoj toni upotrijebljen za izračunavanje pouzdane prosječne izvozne cijene počevši od prosječne cijene biodizela u Uniji i predložio da se umjesto toga upotrijebi iznos od 110,49 EUR. Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 45., Komisija je upotrijebila iznose koje je NBB predložio za carinske pristojbe, prijevoz i vozarinu. Komisija je za dodatne troškove nakon uvoza upotrijebila iznos niži od 16,69 EUR, kako tvrdi NBB, samo zato što NBB nije dokazao da bi iznos troškova nakon uvoza trebao biti 2 % cijene CIF na granici. U svakom slučaju, razlika između procjene Komisije i procjene NBB-a zanemariva je i njome se ne mijenja zaključak o vjerojatnosti dampinga, uzme li se u obzir i to da precizno izračunavanje dampinga u tom smislu nije bilo obvezno.

(52)

NBB je tvrdio da je, kao i u početnom ispitnom postupku, bilo potrebno odobriti prilagodbu zbog fizičke razlike kako bi se u obzir uzelo činjenicu da je glavna sirovina koja se upotrebljava za proizvodnju biodizela u SAD-u soja, dok je u Uniji glavna sirovina uljana repica, koja je kvalitetnija i iziskuje cjenovnu premiju.

(53)

Ta se tvrdnja mora odbiti. U početnom ispitnom postupku prilagodba je odobrena na temelju usporedbe provjerenih podataka koje su dostavili proizvođači iz SAD-a i iz Unije. Budući da proizvođači iz SAD-a u ovoj reviziji zbog predstojećeg isteka mjera nisu surađivali, Komisija najprije nije mogla utvrditi da bi prilagodbu trebalo odobriti. Drugo, da je prilagodba bilo potrebno odobriti, Komisija ne bi mogla odrediti razinu te prilagodbe. Okolnosti koje su prevladavale tijekom početnog ispitnog postupka promijenile su se, točnije, mješavina sirovina koja se u EU-u i SAD-u upotrebljava za proizvodnju biodizela više nije ista. Nadalje, NBB je zahtijevao prilagodbu od 10 %, ali tu razinu prilagodbe nije potkrijepio.

(54)

NBB i Vlada SAD-a tvrdili su da bi proizvođači iz SAD-a, s obzirom na to da je cijena na domaćem tržištu SAD-a viša nego vjerojatna izvozna cijena u Uniju, povisili svoju domaću prodaju umjesto da izvoze u Uniju, posebno zbog povećane potrošnje u SAD-u.

(55)

Ta je tvrdnja neosnovana i potrebno ju je odbiti. Potrošnja u SAD-u proteklih je godina rasla uglavnom zbog vladinih politika, kao što su poticaji i obvezne ciljne vrijednosti utvrđene koje su utvrđene u Programu za goriva iz obnovljivih izvora i programima subvencija za promicanje proizvodnje i miješanja biodizela. Međutim, na temelju podataka koje je dostavio sam NBB, potrošnja biodizela u SAD-u smanjila se 2014. u odnosu na potrošnju 2013. Nema dokaza da će potrošnja 2015. i 2016 rasti. Naprotiv, iz javno dostupnih podataka (11) proizlazi da će u sljedećim godinama ciljne vrijednosti za obveznu upotrebu goriva dobivenih iz obnovljivih izvora u SAD-u ostati stabilne. Slijedom toga, vjerojatnije je da će sadašnja razina potrošnje u SAD-u ostati stabilna, nego da će rasti. Budući da u SAD-u postoji višak kapaciteta (vidi u nastavku uvodne izjave 69. i sljedeće), proizvođači u SAD-u bit će motivirani izvoziti u Uniju, čak i ako budu prodavali po cijeni nižoj od domaće kojom još uvijek mogu pokriti svoje varijabilne troškove.

(56)

NBB je tvrdio da je Komisija trebala objasniti kako bi se za proizvođače iz SAD-a povećanim obujmom proizvodnje smanjili troškovi proizvodnje. U tom je pogledu potrebno odmah napomenuti da Komisija zbog manjka suradnje nije mogla precizno izračunati učinak koji bi veći obujam proizvodnje imao na troškove proizvođača u SAD-u. Međutim, s ekonomskog stajališta jasno je da se jedinični trošak proizvodnje smanjuje ako se fiksni troškovi raspodijele na veći obujam proizvodnje. To vrijedi čak i ako je glavni dio troškova u proizvodnji biodizela varijabilan i ovisi o tome koje su sirovine upotrijebljene, kako tvrdi NBB. Fiksni troškovi još se uvijek moraju raspodijeliti na ukupan obujam proizvodnje. Iz podataka dobivenih od industrije Unije vidljivo je da troškovi sirovine čine veći dio troškova proizvodnje, no točan postotak ovisi o tome koja se sirovina upotrebljava, u kolikoj je mjeri društvo vertikalno integrirano te o troškovima prodaje te općim i administrativnim troškovima društva. Komisija je u tim okolnostima mogla opravdano pretpostaviti da će se zbog povećane količine proizvodnje za proizvođače iz SAD-a smanjiti troškovi proizvodnje. Tako ne bi bilo jedino ako bi izvozna cijena bila tako mala da se njome ne bi pokrila čak ni cijena upotrijebljene sirovine, no NBB nije dostavio nikakve primjedbe kojima bi potkrijepio takav scenarij.

(57)

Još jedan element kojim se opravdava zaključak da je ponavljanje dampinga vjerojatno temelji se na analizi strukture izvoza biodizela iz SAD-a u treće zemlje tijekom RIPR-a. Komisija se poslužila bazom podataka Komisije SAD-a za međunarodnu trgovinu i preuzela podatke o količini i vrijednosti izvoza biodizela pod oznakom HTS 382600 tijekom RIPR-a. Količina izvoza (u metričkim tonama) u sve zemlje (uključujući EU) iznosila je 567 018 tona. Prosječna vrijednost po metričkoj toni tijekom RIPR-a bila je 753,34 EUR franko uz bok broda. Komisija je izračunala prosječnu prodajnu cijenu u američkim dolarima po metričkoj toni i usporedila je s prosječnom domaćom cijenom u SAD-u (utvrđenom kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 42.). Sažetak nalaza naveden je u nastavku.

Tablica 1.

Obujam izvoza iz SAD-a i izvozne cijene tijekom RIPR-a

(58)

S obzirom na prikazano u tablici čini se da proizvođači iz SAD-a trenutačno prodaju u treće zemlje po dampinškim cijenama, pri čemu su te izvozne cijene između 3 % i 59 % niže od domaćih. Stoga je Komisija zaključila da je, s obzirom na to da proizvođači iz SAD-a trenutačno prodaju u treće zemlje po dampinškim cijenama, vjerojatno da bi po dampinškim cijenama izvozili i u EU tako što bi preusmjerili dio svojeg trenutačnog izvoza na druga tržišta.

(59)

NBB je nakon konačne objave postavio pitanje točnosti podataka o izvozu jer oznaka HTS koja se upotrebljava za procjenu obujma izvoza (38 26 00) uključuje i druge proizvode pa se izvozna cijena ne može usporediti s domaćom cijenom biodizela.

(60)

Komisija je tu oznaku upotrijebila zato što je sama Vlada SAD-a u svojem odgovoru na drugi dopunski upitnik od 19. prosinca 2014. izjavila da se ta oznaka upotrebljava od 2012. kako bi se osigurali točni statistički podatci o izvozu biodizela iz SAD-a. Iako se tom oznakom preuveličava vrijednost dotičnog izvezenog proizvoda, ipak se preuveličava u znatno manjoj mjeri nego oznakama koje su upotrebljavale prije toga. Nadležna tijela SAD-a zaključila su da se tom oznakom osigurava relativno točan prikaz vrijednosti izvoza.

(61)

NBB je tvrdio da se domaće cijene koje je izračunala Komisija ne mogu usporediti s izvoznim cijenama navedenima u bazi podataka Komisije SAD-a za međunarodnu trgovinu te da se prema tome dampinške marže koje je izračunala Komisija ne mogu upotrijebiti.

(62)

U reviziji zbog predstojećeg isteka mjere nije potrebno izračunavati nove dampinške marže. U ovom je slučaju nakon uvođenja mjera zaustavljen dampinški uvoz tako da je analiza usmjerena na vjerojatnost ponovnog početka dampinškog izvoza. Komisija je zbog izostanka suradnje proizvođača iz SAD-a upotrijebila dostupne činjenice. U tom su scenariju relevantne izvozne cijene prema trećim zemljama i one se mogu upotrijebiti kao pokazatelj za procjenu onoga što će se dogoditi kad isteknu mjere. Točnije, nije predviđeno da se usporedbom domaćih cijena i izvoznih cijena u treće zemlje izračunaju točne dampinške marže, nego da se dobiju pokazatelji vjerojatnosti ponavljanja dampinga ako se dopusti istek postojećih mjera.

(63)

Tržište EU-a privlačno je tržište za izvoz biodizela iz SAD-a. Na temelju baze podataka Komisije SAD-a za međunarodnu trgovinu iz prethodne uvodne izjave 57. prosječna izvozna cijena za sva odredišta tijekom RIPR-a bila je 1 021,52 USD (753,34 EUR) po metričkoj toni. Najviša prosječna izvozna cijena bila je cijena izvoza u Kanadu (1 167,33 USD ili 860,86 EUR po metričkoj toni), a najniža cijena izvoza u Gibraltar (753,19 USD ili 555,45 EUR po metričkoj toni).

(64)

Ta prosječna izvozna cijena niža je od prosječne cijene biodizela koji su proizvođači iz Unije prodavali u Uniji tijekom RIPR-a (905 EUR po metričkoj toni). Čak i kad bi proizvođači iz SAD-a morali prodavati po cijeni nižoj od 905 EUR po toni kako bi ušli na tržište Unije, i dalje bi imali poticaj za preusmjeravanje dijela trenutačnog izvoza u treće zemlje na tržište Unije jer je ono i dalje privlačnije od tržišta nekih ostalih trećih zemalja.

(65)

NBB i Vlada SAD-a tvrdili su da trenutačna izvozna prodaja SAD-a u treće zemlje neće biti preusmjerena u Uniju jer je najveće pojedinačno izvozno tržište Kanada, u kojoj su cijene više od cijena na razini franko tvornica za Uniju.

(66)

Međutim, Komisija je spomenula „dio trenutačne izvozne prodaje”, a ne cjelokupnu. Komisija nije tvrdila da će proizvođači iz SAD-a prestati izvoziti u Kanadu i tu prodaju preusmjeriti u Uniju. Štoviše, i Kanada se može smatrati privlačnim tržištem za proizvođače iz SAD-a, međutim, to je tržište ograničene veličine u usporedbi s tržištem Unije (13) koje je i dalje najveće svjetsko tržište biodizela.

(67)

NBB je tvrdio i da trenutačni izvoz u Maleziju neće biti preusmjeren u Uniju jer potrošnja u toj zemlji raste, a na uvoz biodizela ne plaćaju se carinske pristojbe.

(68)

Međutim, na temelju prosječnih izvoznih cijena SAD-a u Maleziju, prema podatcima iz baze podataka Komisije SAD-a za međunarodnu trgovinu, čini se da bi za proizvođače iz SAD-a prodaja u Uniju bila profitabilnija nego prodaja u Maleziju, čak i ako se dodaju redovne carinske pristojbe. Kako je prethodno prikazano u tablici 1., izvozne cijene za Maleziju bile su tijekom RIPR-a znatno niže od cijena u Uniji. Osim toga, iako potrošnja u Maleziji možda raste, u Maleziji raste i proizvodnja koja se posebno temelji na palminu ulju. Osim toga, može se opravdano očekivati da će susjedna Indonezija, koja ima znatnu proizvodnju biodizela, povećati svoj izvoz u Maleziju ako se poveća potrošnja. Stoga je tu tvrdnju potrebno odbiti.

(69)

Znatan neiskorišteni kapacitet proizvođača iz SAD-a poticaj je za povećanje proizvodnje i prodaju biodizela na tržištu EU-a po dampinškim cijenama. Zbog izostanka suradnje proizvođača iz SAD-a Komisija je proizvodni kapacitet SAD-a utvrdila na temelju podataka dostupnih na web-mjestima Agencije SAD-a za zaštitu okoliša (EPA) i Uprave SAD-a za informiranje o energetici (EIA).

(70)

Proizvođači biodizela iz SAD-a moraju izvješćivati ta dva nadležna tijela (godišnje odnosno mjesečno) o svojem postojećem i planiranom proizvodnom kapacitetu te o proizvodnji, ulaznim materijalima, zalihama i prodaji biodizela.

(71)

Na temelju podataka EIA-e kapacitet proizvođača biodizela iz SAD-a tijekom RIPR-a iznosio je 7 128 000 tona. Taj je obujam vrlo sličan obujmu iz podataka koje je dostavio NBB, a koji se temelji na podatcima koje su njegovi članovi dostavili EPA-i, tj. 6 963 000 tona.

(72)

Stvarna proizvodnja biodizela u SAD-u tijekom RIPR-a bila je 4 450 000 tona (podatci EIA-e), što odgovara iskorištenosti kapaciteta od 62,4 % i rezervnom kapacitetu od 37,6 %, odnosno 2 678 000 tona. Vjerojatno je da bi se taj rezervni kapacitet upotrijebio za opskrbu tržišta Unije kad bi se dopustilo da mjere isteknu. Proizvođači iz SAD-a zaista mogu jednostavno povećati svoju proizvodnju i izvoziti u EU te pritom ostvariti gospodarsku korist od povećanja stope iskorištenosti kapaciteta i smanjenja jediničnog troška proizvodnje. Ulazak rezervnog kapaciteta SAD-a na tržište Unije imao bi znatan utjecaj jer taj kapacitet iznosi gotovo 22 % potrošnje u Uniji tijekom RIPR-a.

(73)

NBB je u tom pogledu dostavio niz primjedaba. Istaknuo je, kao prvo, da je proizvodni kapacitet SAD-a vjerojatno manji nego što je to smatrala Komisija. Prema tvrdnjama NBB-a brojna postrojenja u SAD-u, iako registrirana, zapravo nisu aktivna i stoga stvarni proizvodni kapacitet iznosi 5 409 000 tona. NBB je prijavio i veću proizvodnju biodizela tijekom RIPR-a koja je dosezala 5 084 000 tona. Zbog toga je NBB tvrdio da je iskorištenost kapaciteta oko 94 % i da postoji malo rezervnog kapaciteta koji bi se mogao upotrijebiti za izvoz u EU ako se mjere stave izvan snage.

(74)

Ta je tvrdnja odbijena. Podatci koje je dostavio NBB nisu se mogli uskladiti sa službeno dostupnim podatcima. Proizvođači biodizela u SAD-u obvezni su mjesečno dostavljati EIA-i obrazac (EIA – 22M „Pregled mjesečne proizvodnje biodizela”) u kojem, među ostalim podatcima, navode godišnji proizvodni kapacitet i svoj poslovni status, poput aktivan, privremeno neaktivan ili trajno obustavio poslovanje. Od siječnja 2013. u registriranom su kapacitetu od mjeseca do mjeseca zabilježene male razlike, ali je sveukupno bio razmjerno stabilan.

(75)

Osim toga, proizvođači biodizela u SAD-u obvezni su EPA-i svake godine, među ostalim podatcima, dostaviti i one o vrsti ili vrstama goriva iz obnovljivih izvora koje će prema očekivanjima proizvesti ili uvesti te o postojećem i planiranom proizvodnom kapacitetu.

(76)

Na taj se način podatak o registriranom kapacitetu koji prijavljuju proizvođači biodizela u SAD-u redovno ažurira i stoga se smatra točnim izvorom. Registrirani kapacitet koji se trenutačno ne upotrebljava ili je neiskorišten ipak se mora uzeti u obzir pri izračunavanju rezervnog kapaciteta koji je na raspolaganju za povećanje proizvodnje i izvoza.

(77)

Štoviše, iz vrijednosti koje o proizvodnom kapacitetu dostavlja NBB već su isključeni podatci o trajno zatvorenom kapacitetu, što je potvrđeno i u podnesku NBB-a. U postrojenjima koja nisu trajno zatvorena proizvodnja može, prema definiciji, ponovno započeti ako se tržišni uvjeti u budućnosti promijene (kao što je otvaranje tržišta Unije). Za ispitivanje „vjerojatnosti ponavljanja” u okviru revizije zbog predstojećeg isteka mjera nužno je razmotriti što bi se u budućnosti moglo dogoditi ako se dopusti istek mjera, a ne samo ocjenjivati stanje tijekom RIPR-a.

(78)

Zbog toga Komisija smatra da je trenutačno registrirani kapacitet čvrsta osnova za izračun ukupnog proizvodnog kapaciteta i rezervnog kapaciteta SAD-a i odbija NBB-ovu tvrdnju.

(79)

Nakon konačne objave NBB je i dalje tvrdio da u proizvodnom kapacitetu nije potrebno uzimati u obzir neiskorišteni kapacitet, čak i ako taj kapacitet nije prijavljen nadležnim tijelima SAD-a kao rastavljen ili trajno zatvoren.

(80)

Međutim, u skladu s uputama EIA-e koje je citirao NBB, „godišnji proizvodni kapacitet [je] količina biodizela koju postrojenje može proizvesti u kalendarskoj godini, uz pretpostavku uobičajenog prekida rada zbog održavanja. To uključuje kapacitet neiskorištenog postrojenja dok se postrojenje ne rastavi ili napusti”. Iz prethodno navedenog očito je da EIA uzima u obzir sva moguća postrojenja koja bi mogla ponovno poslovati. Stoga, suprotno od tvrdnji NBB-a, postrojenja koja nisu rastavljena ili trajno zatvorena mogu po definiciji ponovno pokrenuti proizvodnju ako se uvjeti u budućnosti promijene.

(81)

Zbog toga je Komisija smatrala da je trenutačno registrirani kapacitet bio točna osnova za izračun ukupnog proizvodnog kapaciteta i rezervnog kapaciteta SAD-a.

(82)

NBB je tvrdio i da industrija biodizela u SAD-u nije ustrojena kao izvozna industrija s obzirom na to da većina postrojenja za proizvodnju biodizela u SAD-u godišnje proizvede manje od 15 000 000 galona (55 000 metričkih tona). Navodno ne bi bilo ekonomski izvedivo pohranjivati biodizel proizveden tijekom nekoliko tjedana radi samo jedne izvozne pošiljke.

(83)

I ta je tvrdnja odbijena. Industrija biodizela u SAD-u može izvoziti, a prije uvođenja mjera koje su na snazi proizvođači iz SAD-a izvozili su znatne količine biodizela na tržište Unije, do 1 137 000 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka u početnom ispitnom postupku (1. travnja 2007. do 31. ožujka 2008.). Iz toga se vidi da postoje proizvođači u SAD-u čiji je proizvodni kapacitet dovoljno velik da mogu izvoziti. Proizvođači iz SAD-a čiji je pojedinačni proizvodni kapacitet nedovoljan za otpremanje u Uniju nastavit će opskrbljivati domaće tržište, a trgovci mogu objediniti količine proizvedene u nekoliko postrojenja i izvesti ih.

(84)

Iz navedenog se može zaključiti da je rezervni kapacitet industrije biodizela u SAD-u znatan i da je ona stoga vrlo motivirana za ponovni izvoz na tržište EU-a ako se dopusti istek postojećih mjera.

(85)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 2., utvrđeno je da se antidampinške mjere uvedene 2009. izbjegavaju pretovarom u Kanadi i mijenjanjem sastava mješavine. Postojanje takve prakse ukazuje na to da postoji interes nekih proizvođača iz SAD-a za ulazak na tržište Unije čak i nakon uvođenja mjera te se to smatra pokazateljem vjerojatnosti buduće dampinške prakse.

(86)

NBB je nakon konačne objave tvrdio da su ti događaji nastupili četiri godine prije RIPR-a i iz njih se ne mogu donositi zaključci o ovom predmetu.

(87)

Komisija je smatrala da postojanje prethodne prakse koju su uveli isti sudionici na tržištu sama po sebi nije odlučujuća, ali se ona svejedno može smatrati pokazateljem snažnog interesa proizvođača iz SAD-a u pogledu ulaska na tržište Unije.

(88)

Tijekom RIPR-a proizvodnja biodizela u SAD-u (4 450 000 tona) bila je manja od potrošnje (4 896 000 tona). Zbog toga se u SAD uvozilo više biodizela nego što se izvozilo. Razlog za to mogao bi se pronaći u nesigurnosti koja se povezuje s ciljnim vrijednostima obvezne proizvodnje biodizela na temelju Programa normi za goriva iz obnovljivih izvora (Renewable Fuel Standard Programme) (1,28 milijardi galona, što odgovara 4 238 000 tona u 2014., a koje su u odnosu na 2013. ostale nepromijenjene) i u mogućnosti da u Programu normi za goriva iz obnovljivih izvora sudjeluje i uvezeni biodizel te da se za njega, kad je na snazi, potražuje porezna olakšica za biodizel iz SAD-a. Ukupni uvoz tijekom RIPR-a iznosio je 1 072 000 tona, a ukupni izvoz 567 000 tona. Međutim, ako raspoloživi proizvodni kapacitet nije bio upotrijebljen za zadovoljenje domaće potražnje tijekom razmatranog razdoblja, nije vjerojatno da će taj raspoloživi proizvodni kapacitet u budućnosti biti upotrijebljen u istu svrhu. Utvrđeno je da je proizvodni kapacitet SAD-a (7 128 000 tona) bio tijekom RIPR-a znatno veći od domaće potrošnje. To znači da će, nastanu li nove mogućnosti na izvoznim tržištima, to biti poticaj za proizvođače iz SAD-a koji će tada vjerojatno iskoristiti svoj rezervni kapacitet. Da su rezervni kapacitet mogli upotrijebiti za zadovoljenje potreba domaće potrošnje, to bi već bili učinili.

(89)

U tom smislu potrebno je napomenuti da je tržište Unije vrlo privlačno jer je najveće na svijetu, a na razini Unije i na nacionalnim razinama postoje poticaji za potrošnju biodizela. Zato bi proizvođačima iz SAD-a odgovaralo da svoj rezervni kapacitet u potpunosti iskoriste i dio svoje manje profitabilne izvozne prodaje u ostale treće zemlje preusmjere na tržište Unije.

(90)

Nakon konačne objave NBB je tvrdio da je iz činjenice da je potrošnja biodizela u SAD-u tijekom RIPR-a bila veća od proizvodnje vidljivo da proizvođači iz SAD-a nemaju rezervni kapacitet koji bi se mogao upotrijebiti za ulazak na tržište Unije ako se dopusti istek mjera.

(91)

Komisija je smatrala da bi rezervni kapacitet utvrđen u SAD-u koji se mogao upotrijebiti za zadovoljenje cjelokupne potrošnje SAD-a, ali se trenutačno u tu svrhu ne upotrebljava, po svemu sudeći bio upotrijebljen za zadovoljenje ostalih tržišta na kojima postoji potražnja, a posebno tržišta Unije na kojem trenutačno nema proizvođača izvoznika iz SAD-a. Komisija je naglasila da je proizvodni kapacitet u SAD-u znatno veći od potrošnje, a neupotrijebljeni je kapacitet, prema tome, na raspolaganju za izvoz u Uniju ako se dopusti istek mjera na snazi.

(92)

S obzirom na znatni rezervni kapacitet industrije SAD-a i privlačnost tržišta Unije u smislu veličine i prodajne cijene, a posebno s obzirom na razinu cijena po kojima SAD izvozi u treće zemlje te s obzirom na prethodno zabilježene prakse izbjegavanja Komisija je zaključila da će se dampinški uvoz iz SAD-a vjerojatno ponoviti ako se dopusti istek mjera na snazi.

(93)

Istovjetni je proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije proizvodilo oko 200 proizvođača iz Unije. Oni čine „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(94)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila gotovo 11 600 000 tona. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju svih raspoloživih podataka o industriji Unije, kao što su podatci dostavljeni u zahtjevu i podatci koje su proizvođači u Uniji dostavili tijekom ispitnog postupka. Kao što je prethodno navedeno u uvodnim izjavama 12.–13., sedam proizvođača iz Unije odabrano je za uzorak koji predstavlja gotovo 30 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(95)

Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju obujma ukupne proizvodnje u Uniji umanjenom za izvoz i uvećanim za uvoz iz trećih zemalja. Obujam uvoza i izvoza dobiven je iz podataka Eurostata.

(96)

Potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji

(97)

Na temelju prethodno navedenog potrošnja biodizela u Uniji tijekom razmatranog razdoblja povećala se za 11 %.

(98)

Kako je prethodno navedeno (uvodna izjava 40.), uvoz biodizela iz SAD-a u Uniju prema podatcima Eurostata smanjio se gotovo na nulu nakon uvođenja mjera 2009.

(99)

Uvoz u Uniju iz dotične zemlje i tržišni udio razvijali su se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza i tržišni udio SAD-a

(100)

Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije uvoz biodizela u Uniju iz SAD-a bio je zanemariv i nije pružao osnovu za smisleni izračun sniženja cijena.

(101)

Stoga je provedena analiza prosječne cijene biodizela koji industrija Unije proizvodi i prodaje u Uniji i prosječne izvozne cijene biodizela koji se iz SAD-a izvozi u treće zemlje u razdoblju ispitnog postupka revizije, na temelju statističkih podataka dobivenih od Komisije SAD-a za međunarodnu trgovinu. Kao je prethodno navedeno (uvodna izjava 63.), prosječna izvozna cijena za sve zemlje bila je oko 753 EUR po metričkoj toni franko uz bok broda. Za izračun vjerojatne i razumne izvozne cijene u Uniju bilo bi potrebno toj prosječnoj izvoznoj cijeni dodati troškove prijevoza i osiguranja te carinske pristojbe od 6,5 % i troškove nakon uvoza, koji se procjenjuju na otprilike 100 EUR po metričkoj toni (vidi prethodnu uvodnu izjavu 45.). Iz toga slijedi da bi se procijenjenom izvoznom cijenom za Uniju snizile cijene u Uniji koja je u razdoblju ispitnog postupka revizije bila 905 EUR.

(102)

NBB je tvrdio da Komisija nije objasnila zašto je upotrijebila prosječne izvozne cijene SAD-a prema trećim zemljama pri utvrđivanju vjerojatne izvozne cijene u Uniju umjesto da je upotrijebila višu izvoznu cijenu prema Kanadi. Osim toga, tvrdi da Komisija nije objasnila osnovu za prilagodbu procijenjene izvozne cijene prema Uniji od 100 EUR i da nije uzela u obzir troškove nakon uvoza te navodne razlike u cijenama zbog različitih sirovina. Kao rezultat toga, analiza sniženja cijena ne bi bila točna.

(103)

Ispitnim postupkom dokazano je, kako je opisano u prethodno navedenoj uvodnoj izjavi 57., da se izvozne cijene SAD-a znatno razlikuju ovisno o odredištu. Stoga je, s obzirom na to da proizvođači iz SAD-a nisu surađivali, a kako bi utvrdila razumnu i vjerojatnu izvoznu cijenu prema Uniji, Komisija tu cijenu utvrdila na temelju prosječne izvozne cijene prema svim odredištima Upotreba samo najviše izvozne cijene, kako je tvrdio NBB, ne bi bila primjerena metoda jednako kao što ne bi bila primjerena ni upotreba najniže izvozne cijene. U pogledu sastavnih dijelova i izvora za prilagodbu od 100 EUR, uključujući troškove nakon uvoza i razlike u cijenama zbog sirovine, NBB je u biti iznio tvrdnje identične onima u pogledu izračuna koji vrijede za damping. Zbog razloga navedenih u prethodnim uvodnim izjavama 51. i 53. te se tvrdnje odbijaju i u pogledu analize sniženja cijena.

(104)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvoz iz trećih zemalja

(105)

Obujam biodizela uvezenog iz trećih zemalja osim SAD-a znatno se smanjio tijekom razmatranog razdoblja, što se odražava i u sličnom smanjenju tržišnog udjela. Pad obujma uvoza 2013. podudara se s uvođenjem antidampinških mjera na uvoz biodizela iz Indonezije i Argentine. I prosječna se cijena smanjila za 15 % tijekom istog razdoblja. Kretanje cijena slično je kretanju cijena industrije Unije na tržištu Unije (tablica 8. u nastavku) i uglavnom se može pripisati smanjenju cijena sirovine. Iako su razine cijena približno 13 % ispod prosječne cijene u Uniji, tržišni je udio tog uvoza nizak i nema znatan učinak na industriju Unije.

(106)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitani su svi bitni gospodarski pokazatelji koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(107)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka o svim proizvođačima u Uniji, a mikroekonomske pokazatelje na temelju provjerenih podataka dobivenih od proizvođača iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(108)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udio, rast, zaposlenost, produktivnost, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga.

(109)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(110)

Ukupna proizvodnja Unije, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(111)

Iako je proizvodni kapacitet tijekom razmatranog razdoblja bio razmjerno stabilan (+ 4 %), obujam proizvodnje znatno se povećao od 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije. Povećanje obujma proizvodnje dijelom se objašnjava povećanjem potrošnje u Uniji u istom razdoblju, ali se i podudara s uvođenjem antidampinških mjera na uvoz biodizela iz Indonezije i Argentine, što je očigledno imalo pozitivan učinak na obujam proizvodnje industrije Unije.

(112)

Zahvaljujući stabilnom proizvodnom kapacitetu i povećanju obujma proizvodnje, iskorištenost kapaciteta se tijekom razmatranog razdoblja povećala za 30 % i do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije dosegnula je 69 %.

(113)

NBB tvrdi da su u javnim odgovorima na upitnik nekih društava u uzorku vidljive visoke stope iskorištenosti kapaciteta u rasponu od 78 % do najmanje 93 %. Stoga se tvrdi da je niža prosječna stopa iskorištenosti kapaciteta cijele industrije posljedica strukturnih čimbenika, a ne uvoza. U tim okolnostima iskorištenost kapaciteta navodno nije potrebno smatrati pokazateljem da se industrija biodizela u Uniji još uvijek oporavlja od prethodnog dampinga.

(114)

Ta se tvrdnja ne može prihvatiti. Iskorištenost kapaciteta samo je jedan od brojnih makroekonomskih pokazatelja koje Komisija razmatra pri analizi ukupnog stanja industrije Unije. Činjenica da neka društva u uzorku možda imaju više stope iskorištenosti kapaciteta uobičajena je jer se makroekonomski pokazatelji temelje na ponderiranom prosjeku za cijelu industriju Unije. Činjenica da su se neki proizvođači biodizela u Uniji oporavili brže, ili više, od drugih, posebno u jako podijeljenoj industriji, ne čini taj pokazatelj suvišnim za ukupnu procjenu stanja industrije Unije.

(115)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio razvijali su se kako slijedi tijekom razmatranog razdoblja:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio

(116)

Obujam prodaje industrije Unije znatno se povećao u skladu s povećanom proizvodnjom tijekom razmatranog razdoblja. Zahvaljujući tome povećao se i njezin tržišni udio na tržištu Unije sa 76 % na početku razmatranog razdoblja na 89 % na kraju razdoblja ispitnog postupka revizije. Pozitivna kretanja obujma prodaje i tržišnog udjela pokazuju da su trenutačne antidampinške i antisubvencijske mjere imale pozitivan učinak na industriju Unije.

(117)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji povećala se za 11 %, dok se obujam proizvodnje i prodaje povećao svaki za oko 30 %. Povećala se i iskorištenost kapaciteta za oko 30 %, a kapacitet je ostao razmjerno stabilan, uz tek manje povećanje. Istovremeno se tijekom razmatranog razdoblja povećala zaposlenost (tablica 7. u nastavku), a smanjila se razina ulaganja (tablica 11. u nastavku). Sveukupno se može zaključiti da je industrija Unije u razdoblju rasta.

(118)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

(119)

Broj zaposlenih u industriji biodizela Unije ostao je stabilan na početku razmatranog razdoblja, ali se nakon toga povećao za 10 % od 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije. To je kretanje potpuno u skladu s kretanjima ostalih pokazatelja štete, kao što su obujam proizvodnje i prodaja, i pokazatelj je oporavka od prethodnog dampinga ili subvencioniranja kroz koji industrija Unije trenutačno prolazi.

(120)

Budući da je povećanje zaposlenosti razmjerno manje nego povećanje proizvodnje biodizela, u skladu s tim je tijekom razmatranog razdoblja poboljšana i produktivnost po zaposleniku za gotovo 25 %, što ukazuje na to da industrija Unije postaje sve učinkovitija.

(121)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 40., uvoz biodizela iz SAD-a praktično je zaustavljen nakon uvođenja mjera 2009. i tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije dampinga nije bilo. Zbog toga se visina dampinga ne može procijeniti. Međutim, iz analize pokazatelja štete vidljivo je da su mjere koje su na snazi protiv SAD-a i naknadno uvedene mjere protiv uvoza iz Argentine i Indonezije imale pozitivan učinak na industriju Unije te se smatra kako se ona nalazi na uzlaznoj putanji oporavka od prethodnog dampinga.

(122)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene (na razini franko tvornica) proizvođača iz Unije u uzorku nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji

(123)

Prosječna prodajna cijena u Uniji tijekom razmatranog razdoblja stalno se smanjivala, a slično je bilo i kretanje jediničnog troška proizvodnje. Budući da se biodizelom trguje kao proizvodom široke potrošnje, industrija Unije nije mogla zadržati višu prodajnu cijenu, nego ju je smanjila u skladu sa smanjenim troškovima proizvodnje. Industrija Unije zbog toga nije u potpunosti iskoristila prednosti nižih troškova sirovine. S druge je strane trošak proizvodnje po proizvedenoj jedinici smanjen nešto više od prosječne jedinične cijene, što je pokazatelj veće učinkovitosti industrije Unije.

(124)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(125)

Prosječni trošak rada po zaposleniku ostao je stabilan tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(126)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

(127)

Zalihe su tijekom cijelog razmatranog razdoblja ostale razmjerno stabilne i na uobičajenoj razini.

(128)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(129)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Profitabilnost se s 2,0 % 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije povećala na 3,8 %. Međutim, 2012. smanjila se na razinu gubitka (– 1,4 %), što je najvjerojatnije bilo prouzročeno znatnim količinama dampinškog uvoza iz Indonezije i Argentine koji je zamijenio uvoz koji je prethodno dolazio iz SAD-a.

(130)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje djelatnosti. Iako za razmatrano razdoblje nije moguće odrediti jasna kretanja, društva u uzorku kroz to su razdoblje zadržala pozitivan novčani tok.

(131)

Tijekom razmatranog razdoblja ulaganja su se smanjila. Ipak, s obzirom na pozitivan novčani tok i znatan rast povrata ulaganja, što je prikazano u prethodnoj tablici, nema pokazatelja da bi industrija Unije bila imala teškoća u prikupljanju kapitala ili daljnjim ulaganjima da su takva ulaganja bila obvezna tijekom razmatranog razdoblja.

(132)

NBB tvrdi da profitabilnost od 3,8 % nije u skladu s njegovim izračunima koji su se temeljili na podatcima iz javnih verzija odgovora na upitnik proizvođača iz EU-a u uzorku i navedenoj profitnoj marži od 8,5 %.