2.6.2015

HR

Službeni list Europske unije

L 135/1

---

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/850

оd 30. siječnja 2015.

o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 241/2014 o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za kapitalne zahtjeve za institucije

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (1), a posebno njezin članak 28. stavak 5. treći podstavak,

budući da:

(1)

Opterećenje regulatornog kapitala ne bi smjelo biti nerazmjerno u pogledu raspodjela po bilo kojem pojedinačnom instrumentu redovnog osnovnog kapitala te raspodjela po ukupnom regulatornom kapitalu institucije. Stoga bi trebalo utvrditi definiciju nerazmjernog opterećenja regulatornog kapitala uspostavom pravila u pogledu oba ta aspekta.

(2)	Mandat u pogledu mogućeg nerazmjernog opterećenja regulatornog kapitala utvrđen člankom 28. stavkom 5. točkom (b) Uredbe (EU) br. 575/2013 ne obuhvaća instrumente iz članka 27. te Uredbe jer se na njih primjenjuje izuzeće u skladu s člankom 28. stavkom 1. točkom (h) podtočkom iii. te Uredbe.

(3)

Značenje povlaštenih raspodjela trebalo bi se temeljiti na značajkama instrumenta koje odražavaju zahtjeve iz članka 28. stavka 1. točke (h) podtočke i. Uredbe (EU) br. 575/2013 prema kojima ne bi trebao postojati povlašteni tretman raspodjele s obzirom na redoslijed isplate raspodjela niti bi trebala postojati druga povlaštena prava, uključujući povlaštene raspodjele po instrumentima redovnog osnovnog kapitala u odnosu na druge instrumente redovnog osnovnog kapitala. Budući da se u članku 28. stavku 1. točki (h) podtočki i. Uredbe (EU) br. 575/2013 utvrđuje razlika između povlaštenih prava na isplatu raspodjela i povlaštenog tretmana s obzirom na redoslijed isplate raspodjela, pravila o povlaštenim raspodjelama trebala bi uključivati oba slučaja.

(4)

Različita pravila trebala bi se primjenjivati na instrumente redovnog osnovnog kapitala institucija iz članka 27. Uredbe (EU) br. 575/2013 („društva koja nisu dionička društva”) ako je to opravdano na temelju posebnih značajki instrumenata s glasačkim pravima i instrumenata bez glasačkih prava. Ako samo imatelji instrumenata s glasačkim pravima mogu upisati dionice bez glasačkih prava, to znači da imatelji instrumenata bez glasačkih prava nisu lišeni glasačkih prava. Stoga razlike u raspodjelama po instrumentima bez glasačkih prava društava koja nisu dionička društva nisu na isti način povezane s izostankom glasačkih prava kao što je to slučaj s dioničkim društvima. Osim toga, ako je mjerodavnim nacionalnim pravom utvrđeno ograničenje raspodjele po instrumentu s glasačkim pravima, ograničenja utvrđena za dionička društva trebala bi se zamijeniti drugim pravilima kojima se osigurava izostanak povlaštenog prava na isplatu raspodjela.

(5)

Različiti tretman društava koja nisu dionička društva opravdan je samo ako te institucije ne izdaju instrumente kapitala s unaprijed utvrđenim višekratnikom raspodjele koji bi se utvrdio ugovorno ili statutom institucije. Ako one pak izdaju te instrumente, problemi povezani s povlaštenim pravom na isplatu raspodjela isti su kao i za dionička društva te bi se stoga trebao primjenjivati isti tretman.

(6)

To ne bi trebalo spriječiti društva koja nisu dionička društva da izdaju druge instrumente kapitala s razlikama u raspodjelama pod uvjetom da dokažu da ti instrumenti ne uzrokuju povlašteno pravo na isplatu raspodjela. Taj bi se dokaz trebao temeljiti na procjeni razine raspodjela po instrumentima s glasačkim pravima i razine raspodjela po ukupnom redovnom osnovnom kapitalu. Institucija bi trebala dokazati da je razina raspodjela po instrumentima s glasačkim pravima niska u odnosu na druge instrumente kapitala te da je niska i stopa isplate raspodjela po instrumentima redovnog osnovnog kapitala.

(7)

Kako bi društva koja nisu dionička društva procijenila je li razina stope isplate raspodjela niska, potrebno je utvrditi referentnu vrijednost. Kako bi se u obzir uzela činjenica da se stope isplate raspodjela mogu mijenjati ovisno o godišnjim rezultatima, ta bi se referentna vrijednost trebala temeljiti na prosječnoj vrijednosti tijekom pet proteklih godina. Uzimajući u obzir novi karakter tog pravila i njegov mogući učinak na neke od tih institucija, trebalo bi po potrebi osigurati postupno uvođenje pravila o izračunu razine stope isplate raspodjela. Ograničenja stopa isplate raspodjela mogla bi se postupno uvoditi tijekom prvih pet godina, s time da bi se postupna primjena trebala trajati do kraja 2017., a sve bi institucije u 2018. trebale u potpunosti primjenjivati pravilo.

(8)

Neka društva koja nisu dionička društva nisu u mogućnosti izdavati instrumente koji su jednako fleksibilni kao redovne dionice u slučaju hitne dokapitalizacije kada se na institucije primjenjuju mjere rane intervencije. U tim slučajevima te bi institucije trebale izdati instrumente kapitala kako bi se omogućio oporavak; stoga bi trebalo biti prihvatljivo da u iznimnim okolnostima te institucije, u kojima instrumente bez glasačkih prava uglavnom drže samo imatelji instrumenata s glasačkim pravima, instrumente bez glasačkih prava prodaju i vanjskim ulagateljima. Nadalje, instrumenti kapitala predviđeni za hitnu dokapitalizaciju trebali bi sadržavati mogućnost primjerene buduće prednosti nakon što prođe faza oporavka. Stoga bi trebalo biti prihvatljivo da nakon faze opravka te institucije premaše ograničenja utvrđena za stopu isplate raspodjela kako bi se imateljima instrumenata redovnog osnovnog kapitala izdanih za potrebe hitne dokapitalizacije osigurala moguća prednost.

(9)

Na temelju članka 10. Uredbe (EU) br. 575/2013 nadležna tijela mogu, u skladu s nacionalnim pravom, od primjene zahtjeva iz dijela drugog do dijela osmog te Uredbe djelomično ili potpuno izuzeti kreditne institucije povezane sa središnjim tijelom. Nadalje, na temelju istog članka nadležna tijela mogu od primjene dijela drugog do dijela osmog te Uredbe izuzeti središnje tijelo na pojedinačnoj osnovi ako za obveze središnjeg tijela u potpunosti jamče povezane institucije. Na temelju tog članka nadležna bi tijela trebala izuzeti od primjene zahtjeva iz ove Uredbe unutargrupne instrumente kapitala. Nadležna bi tijela trebala moći procijeniti ispunjenje zahtjeva utvrđenih ovom Uredbom na temelju konsolidiranog položaja institucija na koje se primjenjuje ta izuzeća, osobito u pogledu izračuna stope isplate raspodjela.

(10)	Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadležno tijelo za bankarstvo.

(11)

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provelo je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analiziralo je moguće povezane troškove i koristi te zatražilo očitovanje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 (2) Europskog parlamenta i Vijeća.

(12)	Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 241/2014 (3) treba stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Delegirana uredba (EU) br. 241/2014 mijenja se kako slijedi:

1.

Umeće se sljedeći članak 7.a: „Članak 7.a Višekratnik raspodjela koji uzrokuje nerazmjerno opterećenje regulatornog kapitala 1.   Smatra se da raspodjele po instrumentima redovnog osnovnog kapitala iz članka 28. Uredbe (EU) br. 575/2013 ne uzrokuju nerazmjerno opterećenje kapitala ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: (a) višekratnik dividende višekratnik je raspodjele isplaćene na instrumente s glasačkim pravima, a ne unaprijed utvrđeni fiksni iznos; (b) višekratnik dividende utvrđen je ugovorno ili statutom institucije; (c) višekratnik dividende nije podložan izmjenama; (d) isti višekratnik dividende primjenjuje se na sve instrumente s višekratnikom dividende; (e) iznos raspodjele po jednom instrumentu s višekratnikom dividende ne premašuje 125 % iznosa raspodjele po jednom instrumentu redovnog osnovnog kapitala s glasačkim pravima. Taj je uvjet izražen sljedećom formulom: pri čemu:   k označava iznos raspodjele po jednom instrumentu bez višekratnika dividende;   l označava iznos raspodjele po jednom instrumentu s višekratnikom dividende; (f) ukupni iznos raspodjela isplaćenih na sve instrumente redovnog osnovnog kapitala tijekom jedne godine ne premašuje 105 % iznosa koji bi se isplatio da su za instrumente s manjim glasačkim pravima ili bez glasačkih prava primljene iste raspodjele kao i za instrumente s glasačkim pravima. Taj je uvjet izražen sljedećom formulom: pri čemu:   k označava iznos raspodjele po jednom instrumentu bez višekratnika dividende;   l označava iznos raspodjele po jednom instrumentu s višekratnikom dividende;   X označava broj instrumenata s glasačkim pravima;   Y označava broj instrumenata bez glasačkih prava; Formula se primjenjuje na jednogodišnjoj osnovi. 2.   Ako nije ispunjen uvjet iz stavka 1. točke (f), smatra se da jedino iznos instrumenata s višekratnikom dividende koji premašuje gornju granicu utvrđenu tom točkom uzrokuje nerazmjerno opterećenje kapitala. 3.   Ako nije ispunjen bilo koji od uvjeta iz stavka 1. točaka (a) do (e), smatra se da svi instrumenti u optjecaju s višekratnikom dividende uzrokuju nerazmjerno opterećenje kapitala.”

2.

Umeće se sljedeći članak 7.b: „Članak 7.b Povlaštene raspodjele u pogledu povlaštenih prava na isplatu raspodjela 1.   U pogledu instrumenata redovnog osnovnog kapitala iz članka 28. Uredbe (EU) br. 575/2013 smatra se da je raspodjela po instrumentu redovnog osnovnog kapitala povlaštena u odnosu na druge instrumente redovnog osnovnog kapitala ako postoje razlike u razinama raspodjele, osim ako su ispunjeni uvjeti iz članka 7.a ove Uredbe. 2.   U pogledu instrumenata redovnog osnovnog kapitala s manjim glasačkim pravima ili bez glasačkih prava koje izdaju institucije iz članka 27. Uredbe (EU) br. 575/2013, ako je raspodjela višekratnik raspodjele po instrumentima s glasačkim pravima te je taj višekratnik raspodjele utvrđen ugovorno ili statutom, smatra se da raspodjele nisu povlaštene ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: (a) višekratnik dividende višekratnik je raspodjele isplaćene na instrumente s glasačkim pravima, a ne unaprijed utvrđeni fiksni iznos; (b) višekratnik dividende utvrđen je ugovorno ili statutom institucije; (c) višekratnik dividende nije podložan izmjenama; (d) isti višekratnik dividende primjenjuje se na sve instrumente s višekratnikom dividende; (e) iznos raspodjele po jednom instrumentu s višekratnikom dividende ne premašuje 125 % iznosa raspodjele po jednom instrumentu redovnog osnovnog kapitala s glasačkim pravima. Taj je uvjet izražen sljedećom formulom: pri čemu:   k označava iznos raspodjele po jednom instrumentu bez višekratnika dividende;   l označava iznos raspodjele po jednom instrumentu s višekratnikom dividende; (f) ukupni iznos raspodjela isplaćenih na sve instrumente redovnog osnovnog kapitala tijekom jedne godine ne premašuje 105 % iznosa koji bi se isplatio da su za instrumente s manjim glasačkim pravima ili bez glasačkih prava primljene iste raspodjele kao i za instrumente s glasačkim pravima. Taj je uvjet izražen sljedećom formulom: pri čemu:   k označava iznos raspodjele po jednom instrumentu bez višekratnika dividende;   l označava iznos raspodjele po jednom instrumentu s višekratnikom dividende;   X označava broj instrumenata s glasačkim pravima;   Y označava broj instrumenata bez glasačkih prava; Formula se primjenjuje na jednogodišnjoj osnovi. 3.   Ako nije ispunjen uvjet iz stavka 2. točke (f), samo se iznos instrumenata s višekratnikom dividende koji premašuje gornju granicu utvrđenu tom točkom isključuje iz redovnog osnovnog kapitala. 4.   Ako nije ispunjen bilo koji od uvjeta iz stavka 2. točaka (a) do (e), svi instrumenti u optjecaju s višekratnikom dividende isključuju se iz redovnog osnovnog kapitala. 5.   Za potrebe stavka 2., ako su raspodjele po instrumentima redovnog osnovnog kapitala, u pogledu instrumenata s glasačkim pravima ili bez glasačkih prava, izražene u odnosu na kupovnu cijenu pri izdavanju instrumenta, za instrument ili instrumente za koje su raspodjele izražene u odnosu na kupovnu cijenu pri izdavanju formule se prilagođavaju na sljedeći način: (a) l označava iznos raspodjele po jednom instrumentu bez višekratnika dividende podijeljeno s kupovnom cijenom pri izdavanju tog instrumenta; (b) k označava iznos raspodjele po jednom instrumentu s višekratnikom dividende podijeljeno s kupovnom cijenom pri izdavanju tog instrumenta; 6.   U pogledu instrumenata redovnog osnovnog kapitala s manjim glasačkim pravima ili bez glasačkih prava koje izdaju institucije iz članka 27. Uredbe (EU) br. 575/2013, ako raspodjela nije višekratnik raspodjele po instrumentima s glasačkim pravima, smatra se da raspodjele nisu povlaštene ako je ispunjen jedan od dva uvjeta iz stavka 7. i ako su ispunjena oba uvjeta iz stavka 8. 7.   Za potrebe stavka 6. primjenjuje se uvjet iz točke (a) ili (b): (a) ispunjena su oba uvjeta iz podtočaka i. i ii.: i. instrument s manjim glasačkim pravima ili bez glasačkih prava mogu upisati i držati samo imatelji instrumenata s glasačkim pravima; ii. ograničen je broj glasačkih prava svakog pojedinog imatelja instrumenta; (b) na raspodjele po instrumentima s glasačkim pravima koje izdaju institucije primjenjuje se ograničenje utvrđeno mjerodavnim nacionalnim pravom. 8.   Za potrebe stavka 6. primjenjuju se oba sljedeća uvjeta: (a) institucija dokazuje da je prosjek raspodjela po instrumentima s glasačkim pravima tijekom proteklih pet godina nizak u odnosu na druge usporedive instrumente; (b) institucija dokazuje da je stopa isplate raspodjela niska ako se stopa isplate raspodjela izračunava u skladu s člankom 7.c. Stopa isplate raspodjele koja je manja od 30 % smatra se niskom. 9.   Za potrebe stavka 7. točke (a) smatra se da su glasačka prava svakog pojedinog imatelja instrumenta ograničena u sljedećim slučajevima: (a) ako svaki imatelj instrumenta dobiva samo jedno glasačko pravo neovisno o broju instrumenta s glasačkim pravima koje ima; (b) ako je broj glasačkih prava ograničen neovisno o broju instrumenata s glasačkim pravima koje drži bilo koji imatelj instrumenta; (c) ako je broj instrumenata s glasačkim pravima koje bilo koji imatelj instrumenta može držati ograničen na temelju statuta institucije ili mjerodavnog nacionalnog prava. 10.   Za potrebe ovog članka smatra se da jednogodišnje razdoblje završava na dan posljednjeg financijskog izvješća institucije. 11.   Institucije ocjenjuju ispunjenje uvjeta iz stavaka 7. i 8. te o rezultatima svoje ocjene obavješćuju nadležna tijela barem u sljedećim situacijama: (a) pri svakom donošenju odluke o iznosu raspodjela po instrumentima redovnog osnovnog kapitala; (b) pri svakom izdanju nove kategorije instrumenata redovnog osnovnog kapitala s manjim glasačkim pravima ili bez glasačkih prava. 12.   Ako nije ispunjen uvjet iz stavka 8. točke (b), smatra se da jedino iznos instrumenata bez glasačkih prava za koji raspodjele premašuju gornju granicu utvrđenu tom točkom znači povlaštene raspodjele. 13.   Ako nije ispunjen uvjet iz stavka 8. točke (a), raspodjele po svim instrumentima u optjecaju bez glasačkih prava smatraju se povlaštenima, osim ako ispunjavaju uvjete iz stavka 2. 14.   Ako nije ispunjen nijedan od uvjeta iz stavka 7., raspodjele po svim instrumentima u optjecaju bez glasačkih prava smatraju se povlaštenima, osim ako ispunjavaju uvjete iz stavka 2. 15.   Izuzeće se po potrebi može primijeniti na uvjete iz stavka 7. točke (a) podtočke i. ili uvjete iz stavka 8. točke (b) odnosno na oba uvjeta ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta: (a) institucija krši bilo koju odredbu iz Uredbe (EU) br. 575/2013 ili bi među ostalim zbog naglog pogoršanja financijskog stanja u bliskoj budućnosti mogla kršiti odredbe iz te Uredbe; (b) nadležno tijelo zatražilo je od institucije da u određenom roku hitno poveća redovni osnovni kapital te je procijenilo da institucija ne može ispraviti ili izbjeći kršenje odredbe iz točke (a) u tom utvrđenom roku a da pritom ne primijeni izuzeće iz ovog stavka.”

3.

Umeće se sljedeći članak 7.c: „Članak 7.c Izračun stope isplate raspodjela za potrebe članka 7.b stavka 8. točke (b) 1.   Za potrebe članka 7.b stavka 8. točke (b) institucije odabiru način izračuna stope isplate raspodjela opisan u točkama (a) ili (b). Institucije odabrani način izračuna moraju primjenjivati dosljedno tijekom vremena. (a) zbroj raspodjela povezanih sa svim instrumentima redovnog osnovnog kapitala tijekom prethodnog petogodišnjeg razdoblja, podijeljeno sa zbrojem dobiti iz prethodnog petogodišnjeg razdoblja; (b) samo za razdoblje od datuma početka primjene ove Uredbe do 31. prosinca 2017.; i. u 2014. zbroj raspodjela povezanih sa svim instrumentima redovnog osnovnog kapitala tijekom prethodnog jednogodišnjeg razdoblja, podijeljeno sa zbrojem dobiti iz prethodnog jednogodišnjeg razdoblja; ii. u 2015. zbroj raspodjela povezanih sa svim instrumentima redovnog osnovnog kapitala tijekom prethodnog dvogodišnjeg razdoblja, podijeljeno sa zbrojem dobiti iz prethodnog dvogodišnjeg razdoblja; iii. u 2016. zbroj raspodjela povezanih sa svim instrumentima redovnog osnovnog kapitala tijekom prethodnog trogodišnjeg razdoblja, podijeljeno sa zbrojem dobiti iz prethodnog trogodišnjeg razdoblja; iv. u 2017. zbroj raspodjela povezanih sa svim instrumentima redovnog osnovnog kapitala tijekom prethodnog četverogodišnjeg razdoblja, podijeljeno sa zbrojem dobiti iz prethodnog četverogodišnjeg razdoblja. 2.   Za potrebe stavka 1. dobit znači iznos naveden u retku 670. obrasca 2. iz Priloga III. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 680/2014 (*), ili po potrebi iznos naveden u retku 670. obrasca 2. iz Priloga IV. toj Provedbenoj uredbi u vezi s nadzornim izvješćivanjem institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013. (*)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 680/2014 оd 16. travnja 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda o nadzornom izvješćivanju institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 191, 28.6.2014., str. 1.).”"

4.

Umeće se sljedeći članak 7.d: „Članak 7.d Povlaštene raspodjele s obzirom na redoslijed isplate raspodjela Za potrebe članka 28. Uredbe (EU) br. 575/2013 smatra se da je raspodjela po instrumentu redovnog osnovnog kapitala povlaštena u odnosu na druge instrumente redovnog osnovnog kapitala s obzirom na redoslijed isplate raspodjela ako je ispunjen barem jedan od sljedećih uvjeta: (a) odluka o raspodjelama donosi se u različito vrijeme; (b) raspodjele se isplaćuju u različito vrijeme; (c) izdavatelj je obvezan isplatiti raspodjele za jednu vrstu instrumenata redovnog osnovnog kapitala prije isplate raspodjela za drugu vrstu instrumenata redovnog osnovnog kapitala; (d) raspodjela se isplaćuje za neke instrumente redovnog osnovnog kapitala, ali ne i za druge, osim ako je ispunjen uvjet iz članka 7.b stavka 7. točke (a).”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 176, 27.6.2013., str. 1.

(2)  Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

(3)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 241/2014 od 7. siječnja 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za kapitalne zahtjeve za institucije (SL L 74, 14.3.2014., str. 8.).

---

2.6.2015

HR

Službeni list Europske unije

L 135/8

---

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/851

оd 27. ožujka 2015.

o izmjeni priloga II., III. i VI. Uredbi (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (1), a posebno njezin članak 6. stavak 3., članak 7. stavak 3. i članak 20. stavak 6.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 20. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 Hrvatska je do 31. siječnja 2015. obavijestila Komisiju o razminiranim zemljištima koja su se ponovno počela upotrebljavati za poljoprivredne djelatnosti 2014., broju prava na plaćanje dostupnom poljoprivrednicima na dan 31. prosinca 2014. i neiskorištenom iznosu iz posebne nacionalne rezerve za razminirano područje na isti datum.

(2)

U skladu s člankom 20. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 iznos koji je potrebno dodati nacionalnim gornjim granicama utvrđenima za Hrvatsku u Prilogu II. toj Uredbi Komisija treba izračunati na temelju podataka koje je Hrvatska dostavila u skladu s člankom 20. stavkom 1. te Uredbe i procjene prosječnih izravnih plaćanja po hektaru u Hrvatskoj za tu godinu.

(3)

Prosječna izravna plaćanja po hektaru za 2015. potrebno je izračunati dijeljenjem nacionalne gornje granice za Hrvatsku u 2015., umanjene za neiskorišteni iznos iz posebne rezerve za razminirano područje na dan 31. prosinca 2014., s brojem prava na plaćanje dostupnih poljoprivrednicima na isti datum. Iznos koji je potrebno dodati nacionalnoj gornjoj granici za 2015. i sljedeće godine izračunava se na temelju rasporeda povećanjâ iz članka 17. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i njime se uzima u obzir da su u obavijesti od 31. siječnja 2015. dostignuti najviši iznosi godišnjih povećanja za kalendarsku godinu 2015. i godine koje slijede, utvrđeni u Prilogu VII. toj Uredbi.

(4)	U skladu s člankom 20. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 Prilog VI. toj Uredbi trebalo bi prilagoditi kako bi se u obzir uzele posljedice ponovnog upotrebljavanja razminiranih zemljišta za poljoprivredne djelatnosti 2014., kako je obavijestila Hrvatska.

(5)	Priloge II., III. i VI. Uredbi (EU) br. 1307/2013 trebalo bi stoga izmijeniti na odgovarajući način.

(6)

Budući da je ova Uredba ključna za neometano i pravovremeno donošenje provedbenih akata iz članka 22. stavka 1., članka 36. stavka 4., članka 42. stavka 2., članka 47. stavka 3., članka 49. stavka 2, članka 51. stavka 4. i članka 53. stavka 7. Uredbe (EU) br. 1307/2013, primjereno je da stupi na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilozi II., III. i VI. Uredbi (EU) br. 1307/2013 izmjenjuju se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 608.

---

---

2.6.2015

HR

Službeni list Europske unije

L 135/13

---

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/852

оd 27. ožujka 2015.

o dopuni Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu slučajeva povrede i slučajeva ozbiljne povrede pravila zajedničke ribarstvene politike koji mogu dovesti do prekida roka za plaćanje ili suspenzije plaćanja u okviru Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006 i (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (1), a posebno njezin članak 102.,

budući da:

(1)

Države članice ne smiju ugroziti ostvarivanje ciljeva zajedničke ribarstvene politike (ZRP) kršenjem pravila ZRP-a. U skladu s člankom 41. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2), financijska pomoć iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) uvjetovana je poštovanjem pravila ZRP-a od strane država članica. Ako države članice ne poštuju pravila ZRP-a, plaćanja mogu biti prekinuta ili suspendirana ili se može primijeniti mjera financijske korekcije financijske pomoći Unije u okviru ZRP-a.

(2)

U članku 83. stavku 1. i članku 142. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđeni su uvjeti pod kojima se može prekinuti rok za plaćanje odnosno suspendirati plaćanje. Tim se dvama člancima propisuje da se pravilima za fondove koja vrijede za EFPR mogu utvrditi određeni temeljni razlozi za prekid i suspenziju povezani s nepoštovanjem pravila koja se primjenjuju u okviru ZRP-a.

(3)

Kako bi se zaštitili financijski interesi Unije i njezinih poreznih obveznika, Komisija kao mjeru opreza može prekinuti rokove za plaćanje u skladu s člankom 100. Uredbe (EU) br. 508/2014 ako država članica ne poštuje svoje obveze iz ZRP-a ili ako Komisija ima dokaze koji upućuju na takvo nepoštovanje obveza.

(4)	Osim što je ovlaštena prekinuti rok za plaćanje, Komisija u slučajevima ozbiljne povrede pravila ZRP-a može obustaviti plaćanja u skladu s člankom 101. Uredbe (EU) br. 508/2014 kako bi spriječila rizik od isplate za neprihvatljive izdatke.

(5)	Financijske posljedice za države članice koje ne postupaju u skladu s pravilima ZRP-a moraju biti razmjerne prirodi, težini, trajanju i ponavljanju nepoštovanja pravila.

(6)

Kako bi se državama članicama koje provode operativne programe u okviru EFPR-a osigurala pravna sigurnost, potrebno je definirati slučajeve nepoštovanja pravila ZRP-a ključnih za očuvanje morskih bioloških resursa koji mogu dovesti do prekida roka za plaćanje ili suspenzije plaćanja u skladu s Uredbom (EU) br. 508/2014. Ti će se slučajevi upotrebljavati u svrhu primjene Uredbe (EU) br. 508/2014 i provedbe članka 41. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ne dovodeći u pitanje druge sankcije predviđene pravilima ZRP-a.

(7)	Slučajevi nepoštovanja pravila ZRP-a ključnih za očuvanje morskih bioloških resursa trebaju se smatrati ozbiljnima ako država članica nije poduzela potrebne mjere za ispravljanje situacije koja je uzrokovala prekid roka za plaćanje.

(8)

Prije prekida ili suspenzije plaćanja Komisija mora donijeti provedbene akte u skladu s člankom 100. stavkom 2. i člankom 101. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 508/2014 kojima će se pobliže definirati nepoštovanje obveza država članica u okviru pravila ZRP-a koje bi mogle utjecati na izdatke za koje je zatraženo privremeno plaćanje.

(9)	S obzirom na važnost osiguravanja usklađenog i jednakog postupanja s gospodarskim subjektima u svim državama članicama od samog početka programskog razdoblja, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Slučajevi povrede obveza

Slučajevi povrede obveza država članica u okviru zajedničke ribarstvene politike (ZRP) koji mogu dovesti do prekida roka za plaćanje za zahtjev za privremeno plaćanje u skladu s člankom 100. Uredbe (EU) br. 508/2014 utvrđeni su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Slučajevi ozbiljne povrede obveza

Slučajevi ozbiljne povrede obveza države članice u okviru zajedničke ribarstvene politike koji mogu dovesti do suspenzije plaćanja u skladu s člankom 101. Uredbe (EU) br. 508/2014 jesu oni koji su navedeni u Prilogu ovoj Uredbi ako, uz navedeno:

(a)	dovode do prekida roka za plaćanje za zahtjev za privremeno plaćanje u skladu s člankom 100. Uredbe (EU) 508/2014; i

(b)	ako država članica nije poduzela potrebne mjere za ispravljanje situacije tijekom razdoblja prekida roka za plaćanje primijenjenog u tim slučajevima.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 149, 20.5.2014., str. 1.

(2)  Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).

(3)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).

---

---

2.6.2015

HR

Službeni list Europske unije

L 135/18

---

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/853

оd 1. lipnja 2015.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)	Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)	Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL L 157, 15.6.2011., str. 1.

---

---

2.6.2015

HR

Službeni list Europske unije

L 135/20

---

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2015/854

оd 1. lipnja 2015.

o utvrđivanju datuma za početak djelovanja Viznog informacijskog sustava (VIS) u devetnaestoj regiji

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o Viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka između država članica o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba VIS) (1), a posebno njezin članak 48. stavak 3.,

budući da:

(1)	U skladu s Provedbenom odlukom Komisije 2013/493/EU (2), devetnaesta regija, u kojoj za sve aplikacije treba početi prikupljanje i prijenos podataka u Vizni informacijski sustav (VIS), obuhvaća Kinu, Japan, Mongoliju, Sjevernu Koreju, Južnu Koreju i Tajvan.

(2)	Države članice obavijestile su Komisiju da su obavile potrebne tehničke i pravne pripreme za prikupljanje i prijenos podataka navedenih u članku 5. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 767/2008 u VIS za sve aplikacije u toj regiji te pripreme za prikupljanje i/ili prijenos podataka u ime druge države članice.

(3)	Stoga je uvjet utvrđen u prvoj rečenici članka 48. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 767/2008 ispunjen te je potrebno utvrditi datum od kojeg će VIS početi djelovati u devetnaestoj regiji.

(4)

S obzirom na to da se Uredba (EZ) br. 767/2008 temelji na schengenskoj pravnoj stečevini, u skladu s člankom 5. Protokola o stajalištu Danske priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, Danska je odlučila uvrstiti Uredbu (EZ) br. 767/2008 u svoje nacionalno zakonodavstvo. Danska je stoga u skladu s međunarodnim pravom obvezna provoditi ovu Odluku.

(5)	Ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojoj Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ (3). Ova Odluka stoga za Ujedinjenu Kraljevinu nije obvezujuća i na nju se ne primjenjuje.

(6)	Ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u kojoj Irska ne sudjeluje, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ (4). Ova odluka stoga za Irsku nije obvezujuća i na nju se ne primjenjuje.

(7)

Kada je riječ o Islandu i Norveškoj, ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (5), koje su obuhvaćene područjem iz članka 1. točke B Odluke Vijeća 1999/437/EZ (6).

(8)

Kada je riječ o Švicarskoj, ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (7), koje su obuhvaćene područjem iz članka 1. točke B Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (8).

(9)

Kada je riječ o Lihtenštajnu, ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (9), koje su obuhvaćene područjem iz članka 1. točke B Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (10).

(10)	Ova Odluka predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na koji drugi način s njom povezan, u smislu članka 3. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2003., članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2005. i članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2011.

(11)	S obzirom na to da je u vrlo bliskoj budućnosti potrebno utvrditi datum početka primjene VIS-a u devetnaestoj regiji, ova će Odluka stupiti na snagu na dan njezine objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Vizni informacijski sustav počet će djelovati u devetnaestoj regiji 12. listopada 2015. kako je utvrđeno Provedbenom odlukom 2013/493/EU.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 3.

Ova se Odluka primjenjuje u skladu s Ugovorima.

---

(1)  SL L 218, 13.8.2008., str. 60.

(2)  Provedbena odluka Komisije 2013/493/EU оd 30. rujna 2013. o određivanju treće i posljednje skupine regija za početak rada Viznog informacijskog sustava (VIS) (SL L 268, 10.10.2013., str. 13.).

(3)  Odluka Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 131, 1.6.2000., str. 43.).

(4)  Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u provedbi nekih odredbi schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).

(5)  SL L 176, 10.7.1999., str. 36.

(6)  Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim mehanizmima primjene Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).

(7)  SL L 53, 27.2.2008., str. 52.

(8)  Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).

(9)  SL L 160, 18.6.2011., str. 21.

(10)  Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).

---

2.6.2015

HR

Službeni list Europske unije

L 135/23

---

SMJERNICA (EU) 2015/855 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

оd 12. ožujka 2015.

o utvrđivanju načela etičkog okvira Eurosustava i o stavljanju izvan snage Smjernice ESB/2002/6 o minimalnim standardima za Europsku središnju banku i nacionalne središnje banke pri obavljanju poslova monetarne politike, deviznih poslova s deviznim pričuvama ESB-a i upravljanju deviznim pričuvama ESB-a (ESB/2015/11)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 127. i 128.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 12. stavak 1. i članak 14. stavak 3. u vezi s člankom 3. stavkom 1. i člancima 5. i 16.,

budući da:

(1)	Eurosustav pridaje najveću važnost pristupu korporativnog upravljanja koje stavlja odgovornost, transparentnost i najviše etičke standarde u središte Eurosustava. Pridržavanje tih načela je ključan element kredibiliteta Eurosustava i bitan za osiguranje povjerenja europskih građana.

(2)

U tom kontekstu, smatra se da je potrebno uspostaviti etički okvir Eurosustava kojim se utvrđuju etički standardi čije poštovanje štiti njegov kredibilitet i ugled kao i povjerenje javnosti u integritet i nepristranost članova tijela i članova osoblja Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro (dalje u tekstu: „etički okvir Eurosustava”). Etički okvir Eurosustava trebao bi se sastojati od ove Smjernice kojom se utvrđuju načela, skupa najboljih praksi o provedbi tih načela i internih pravila i praksi donesenih od strane svake središnje banke Eurosustava.

(3)

Smjernica ESB/2002/6 (1) utvrđuje minimalne etičke standarde za središnje banke Eurosustava pri obavljanju poslova monetarne politike, deviznih poslova s deviznim pričuvama ESB-a i upravljanju deviznim pričuvama ESB-a. Upravno vijeće smatra da je potrebno proširiti te minimalne etičke standarde na obavljanje svih zadaća dodijeljenih Eurosustavu kako bi se osiguralo da se isti etički standardi primjenjuju na članove tijela i članove osoblja koji sudjeluju u obavljanju zadaća Eurosustava te kako bi se zaštitio ugled Eurosustava kao cjeline. Smjernicu ESB/2002/6 trebalo bi stoga zamijeniti ovom Smjernicom.

(4)

Povrh toga, trebalo bi dalje razviti postojeće minimalne standarde u vezi sa sprečavanjem zlouporabe povlaštenih informacija utvrđene u Smjernici ESB/2002/6 kako bi se ojačalo sprječavanje takve zlouporabe od strane članova tijela ESB-a ili nacionalnih središnjih banaka ili njihovih članova osoblja te kako bi se isključili mogući sukobi interesa koji proizlaze iz privatnih financijskih transakcija. U tu svrhu, etički okvir Eurosustava treba jasno utvrditi glavne pojmove kao i uloge i odgovornosti različitih uključenih tijela. Osim toga, etički okvir Eurosustava trebao bi utvrditi, povrh opće zabrane zlouporabe povlaštenih informacija, dodatna ograničenja za osobe koje imaju pristup povlaštenim informacijama. Etički okvir Eurosustava također bi trebao utvrditi zahtjeve za praćenje slučajeva nepostupanja u skladu s pravilima i prijavljivanje slučajeva nepostupanja u skladu s pravilima.

(5)	Etički okvir Eurosustava isto bi tako trebao uključivati minimalne standarde u vezi s izbjegavanjem sukoba interesa i primanjem darova i gostoprimstva.

(6)	Etički okvir Eurosustava trebalo bi primjenjivati u obavljanju zadaća Eurosustava. Poželjno je da središnje banke Eurosustava primjenjuju istovrijedne standarde na članove osoblja ili vanjske suradnike u obavljanju zadaća koje nisu zadaće Eurosustava.

(7)

Odredbe ove Smjernice ne dovode u pitanje važeće nacionalno zakonodavstvo. Kada je NSB spriječen provesti odredbu ove Smjernice zbog važećeg nacionalnog zakonodavstva, dužan je o tome obavijestiti ESB. Uz to, dotični NSB trebao bi razmotriti poduzimanje razumnih mjera koje su mu na raspolaganju kako bi prevladao prepreke na temelju nacionalnog prava.

(8)	Odredbe ove Smjernice ne dovode u pitanje Kodeks ponašanja članova Upravnog vijeća (2).

(9)	Dok je etički okvir Eurosustava ograničen na obavljanje zadaća Eurosustava, Upravno vijeće je donijelo istovrijedan etički okvir za obavljanje nadzornih zadaća od strane ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela kao dijela jedinstvenog nadzornog mehanizma (3),

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Smjernice:

1.	„središnja banka Eurosustava” znači ESB i nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro;

2.	„zadaće Eurosustava” znači zadaće povjerene Eurosustavu u skladu s Ugovorom i Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke;

3.	„povlaštena informacija” znači svaka tržišno osjetljiva informacija koja se odnosi na obavljanje zadaća Eurosustava od strane središnjih banaka Eurosustava koja još nije objavljena ili dostupna javnosti;

4.	„tržišno osjetljiva informacija” znači informacija posebne prirode čija bi objava vjerojatno imala značajan učinak na cijene imovine ili cijene na financijskim tržištima;

5.	„upućena osoba” znači svaki član tijela ili član osoblja koji ima pristup povlaštenim informacijama koji nije na jednokratnoj osnovi;

6.	„član osoblja” znači svaka osoba koja je u radnom odnosu sa središnjom bankom Eurosustava osim onih kojima su isključivo povjerene zadaće koje nisu povezane s obavljanjem zadaća Eurosustava;

7.	„član tijela” znači članovi tijela nadležnih za odlučivanje i drugih internih tijela središnjih banaka Eurosustava koji nisu članovi osoblja;

8.	„financijsko društvo” ima isto značenje kako je definirano u poglavlju 2. stavku 2.55. Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4);

9.	„sukob interesa” znači situacija u kojoj članovi tijela ili članovi osoblja imaju osobne interese koji mogu utjecati ili se čini da utječu na nepristrano i objektivno obavljanje njihovih dužnosti;

10.	„osobni interes” znači svaka korist ili moguća korist, financijske ili nefinancijske prirode, za članove tijela ili članove osoblja, članove njihove obitelji i ostalu rodbinu ili za njihov krug prijatelja i bliskih poznanika;

11.	„prednost” znači svaki dar, gostoprimstvo ili druga korist financijske ili nefinancijske prirode koja objektivno poboljšava financijski, pravni ili osobni položaj primatelja i na koju primatelj nije inače ovlašten.

Članak 2.

Opseg primjene

1.   Ova Smjernica primjenjuje se na središnje banke Eurosustava u obavljanju njihovih zadaća Eurosustava. U tom pogledu, interna pravila koja su donijele središnje banke Eurosustava u izvršavanju odredaba ove Smjernice primjenjuju se na članove njihovih tijela i njihove članove osoblja.

2.   Središnje banke Eurosustava imaju za cilj, u mjeri u kojoj je to pravno moguće, proširiti obveze utvrđene u provedbi odredbi ove Smjernice na osobe koje sudjeluju u obavljanju zadaća Eurosustava, a koje nisu članovi osoblja središnjih banaka Eurosustava.

3.   Odredbe ove Smjernice ne dovode u pitanje primjenu strožih etičkih pravila od strane središnjih banaka Eurosustava na članove njihovih tijela i članove osoblja.

Članak 3.

Uloge i odgovornosti

1.   Upravno vijeće u ovoj Smjernici utvrđuje načela etičkog okvira Eurosustava i uspostavlja najbolje prakse za provedbu tih načela s obzirom na njegovu odgovornost za utvrđivanje korporativne i etičke kulture na razini Eurosustava.

2.   Odbor za reviziju, Odbor internih revizora i Odbor za organizacijski razvoj sudjeluju u primjeni i praćenju etičkog okvira Eurosustava u skladu s njihovim ovlaštenjima.

3.   Središnje banke Eurosustava utvrđuju uloge i odgovornosti tijela, jedinica i članova osoblja koji sudjeluju u provedbi, primjeni i praćenju etičkog okvira Eurosustava na lokalnoj razini.

Članak 4.

Komunikacija i podizanje svijesti

1.   Središnje banke Eurosustava oblikuju svoja interna pravila za provedbu ove Smjernice na jasan i transparentan način, priopćavaju ih članovima svojih tijela i svojim članovima osoblja te osiguravaju njihovu laku dostupnost.

2.   Središnje banke Eurosustava poduzimaju odgovarajuće mjere radi podizanja osviještenosti članova svojih tijela i svojih članova osoblja kako bi shvatili svoje obveze na temelju etičkog okvira Eurosustava.

Članak 5.

Praćenje postupanja u skladu s pravilima

1.   Središnje banke Eurosustava prate postupanje u skladu s pravilima za provedbu ove Smjernice. Praćenje uključuje, ovisno o slučaju, provođenje redovnih i/ili ad hoc provjera nepostupanja u skladu s pravilima. Središnje banke Eurosustava dužne su ustanoviti odgovarajuće postupke za brzo reagiranje na slučajeve nepostupanja u skladu s pravilima i njihovo rješavanje.

2.   Praćenje postupanja u skladu s pravilima ne dovodi u pitanje interna pravila koja dozvoljavaju unutarnje istrage kada se sumnja da je član tijela ili član osoblja povrijedio pravila za provedbu ove Smjernice.

Članak 6.

Prijavljivanje slučajeva nepostupanja u skladu s pravilima i daljnje postupanje

1.   Središnje banke Eurosustava donose interne postupke za prijavljivanje slučajeva nepostupanja u skladu s pravilima za provedbu ove Smjernice uključujući pravila o prijavljivanju nepravilnosti u skladu s važećim zakonima i propisima.

2.   Središnje banke Eurosustava donose mjere kojima se osigurava odgovarajuća zaštita osoba koje prijavljuju slučajeve nepostupanja u skladu s pravilima.

3.   Središnje banke Eurosustava dužne su osigurati daljnje praćenje slučajeva nepostupanja u skladu s pravilima, uključujući, prema potrebi, izricanje razmjernih disciplinskih mjera u skladu s važećim disciplinskim pravilima i postupcima.

4.   Središnje banke Eurosustava dužne su bez nepotrebnog odgađanja prijaviti svaki veći incident povezan s nepostupanjem u skladu pravilima za provedbu ove Smjernice preko Odbora za organizacijski razvoj Upravnom vijeću u skladu s važećim internim postupcima. U hitnim slučajevima, središnja banka Eurosustava može izravno Upravnom vijeću prijaviti veći incident povezan s nepostupanjem u skladu s pravilima. U svakom slučaju, središnje banke Eurosustava istodobno obavještavaju Odbor za reviziju.

POGLAVLJE II.

PRAVILA O SPRJEČAVANJU ZLOUPORABE POVLAŠTENIH INFORMACIJA

Članak 7.

Opća zabrana zlouporabe povlaštenih informacija

1.   Središnje banke Eurosustava dužne su osigurati da je članovima njihovih tijela i njihovim članovima osoblja zabranjena zlouporaba povlaštenih informacija.

2.   Zabrana zlouporabe povlaštenih informacija obuhvaća najmanje: (a) uporabu povlaštenih informacija za privatne transakcije za svoj račun ili za račun trećih osoba; (b) otkrivanje povlaštenih informacija svakoj drugoj osobi osim ako je takvo otkrivanje učinjeno u obavljanju profesionalnih dužnosti na temelju načela nužnog poznavanja; i (c) uporabu povlaštenih informacija za savjetovanje sklapanja privatnih financijskih transakcija drugim osobama, ili nagovaranje drugih osoba na sklapanje privatnih financijskih transakcija.

Članak 8.

Posebna ograničenja za upućene osobe

1.   Središnje banke Eurosustava osiguravaju ograničenje pristupa povlaštenim informacijama na one članove tijela i članove osoblja kojima je potreban pristup tim informacijama za obavljanje njihovih dužnosti.

2.   Središnje banke Eurosustava osiguravaju da sve upućene osobe podliježu posebnim ograničenjima u odnosu na ključne privatne financijske transakcije. Privatna financijska transakcija smatra se ključnom kada je, ili kada se može smatrati da je, usko povezana s obavljanjem zadaća Eurosustava. Središnje banke Eurosustava uspostavljaju u svojim internim pravilima popis navedenih ključnih transakcija koje osobito uključuju:

(a)	transakcije s dionicama i obveznicama koje izdaju financijska društva osnovana u Uniji;

(b)	devizne transakcije, transakcije sa zlatom, trgovanje državnim vrijednosnim papirima europodručja;

(c)	kratkoročno trgovanje, tj. kupnja i naknadna prodaja ili prodaja i naknadna kupnja istog financijskog instrumenta unutar određenog referentnog razdoblja;

(d)	transakcije s izvedenim financijskim instrumentima povezanim s financijskim instrumentima navedenim pod (a) i (c) i zajedničkim investicijskim fondovima čija je glavna svrha ulaganje u takve financijske instrumente.

3.   Središnje banke Eurosustava donose interna pravila kojima se utvrđuju posebna ograničenja za upućene osobe, uzimajući u obzir razloge djelotvornosti, učinkovitosti i razmjernosti. Takva posebna ograničenja mogu se sastojati od bilo koje od sljedećih stavki ili njihovih kombinacija:

(a)	zabrane određenih financijskih transakcija;

(b)	prethodnog odobrenja za određene financijske transakcije;

(c)	zahtjeva za ex ante ili ex post izvješćivanje za određene financijske transakcije; i/ili

(d)	razdoblja zabrane za određene financijske transakcije.

4.   Središnje banke Eurosustava mogu odlučiti primjenjivati ta posebna ograničenja na članove osoblja koji nisu povlaštene osobe.

5.   Središnje banke Eurosustava osiguravaju da se njihovi popisi ključnih privatnih transakcija mogu prilagoditi u kratkom roku kako bi odrazili odluke Upravnog vijeća.

6.   Središnje banke Eurosustava u svojim internim pravilima utvrđuju uvjete i zaštitne mehanizme temeljem kojih su članovi tijela i članovi osoblja koji povjeravaju upravljanje njihovim privatnim transakcijama nezavisnoj trećoj osobi na temelju pisanog ugovora o upravljanju imovinom izuzeti od posebnih ograničenja utvrđenih u ovom članku.

POGLAVLJE III.

PRAVILA O IZBJEGAVANJU SUKOBA INTERESA

Članak 9.

Sukobi interesa

1.   Središnje banke Eurosustava dužne su imati na raspolaganju mehanizam za izbjegavanje situacije u kojoj je kandidat koji se uzima u obzir za imenovanje kao član osoblja u sukobu interesa koji proizlazi iz prethodnih profesionalnih djelatnosti ili osobnih veza.

2.   Središnje banke Eurosustava donose interna pravila koja zahtijevaju od članova njihovih tijela i njihovih članova osoblja da za vrijeme svojeg zaposlenja izbjegavaju svaku situaciju koja bi mogla dovesti do sukoba interesa i da prijavljuju takve situacije. Središnje banke Eurosustava osiguravaju da su, u slučaju prijave sukoba interesa, na raspolaganju odgovarajuće mjere za izbjegavanje navedenog sukoba, uključujući razrješenje od dužnosti u vezi s određenim pitanjem.

3.   Središnje banke Eurosustava dužne su imati na raspolaganju mehanizam za procjenu i izbjegavanje mogućih sukoba interesa koji proizlaze iz profesionalnih djelatnosti koje su članovi njihovih tijela i njihovi članovi rukovodećeg osoblja, koji su izravno odgovorni izvršnim razinama, obavljali nakon zaposlenja.

4.   Središnje banke Eurosustava dužne su, prema potrebi, imati na raspolaganju mehanizam za procjenu i izbjegavanje mogućih sukoba interesa koji proizlaze iz profesionalnih djelatnosti koje obavljaju njihovi članovi osoblja za vrijeme neplaćenog dopusta.

POGLAVLJE IV.

PRAVILA O PRIHVAĆANJU DAROVA I GOSTOPRIMSTVA

Članak 10.

Zabrana primanja koristi

1.   Središnje banke Eurosustava donose interna pravila kojima se zabranjuje članovima njihovih tijela i njihovim članovima osoblja traženje, primanje ili prihvaćanje obećanja u vezi s primanjem, za svoj račun ili za račun druge osobe, ikakve koristi povezane na bilo koji način s obavljanjem njihovih službenih dužnosti.

2.   Središnje banke Eurosustava mogu odrediti u svojim internim pravilima iznimke od zabrane utvrđene u stavku 1. s obzirom na koristi ponuđene od strane središnjih banaka, tijela institucija Unije ili agencija, međunarodnih organizacija i državnih agencija, i s obzirom na koristi uobičajene ili zanemarive vrijednosti ponuđene od strane privatnog sektora, pod uvjetom, u potonjem slučaju, da koristi nisu učestale niti iz istog izvora. Središnje banke Eurosustava dužne su osigurati da te iznimke ne utječu i da se ne smatra da utječu na neovisnost i nepristranost članova njihovih tijela i njihovih članova osoblja.

POGLAVLJE V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.

Stavljanje izvan snage

Smjernica ESB/2002/6 ovime se stavlja izvan snage.

Članak 12.

Stupanje na snagu i provedba

1.   Ova Smjernica proizvodi pravne učinke na dan kada su o njoj obaviještene nacionalne središnje banke.

2.   Središnje banke Eurosustava poduzimaju potrebne mjere za provedbu i usklađivanje s ovom Smjernicom i primjenjuju ih od 18. ožujka 2016. Nacionalne središnje banke izvješćuju ESB o svim preprekama za provedbu ove Smjernice i obavještavaju ESB o propisima i sredstvima koji se odnose na te mjere najkasnije do 18. siječnja 2016.

Članak 13.

Izvješćivanje i preispitivanje

1.   Nacionalne središnje banke jednom godišnje izvješćuju ESB o provedbi ove Smjernice.

2.   Upravno vijeće preispituje ovu Smjernicu najmanje jednom svake tri godine.

Članak 14.

Adresati

Ova Smjernica upućena je svim središnjim bankama Eurosustava.

---

(1)  Smjernica ESB/2002/6 od 26. rujna 2002. o minimalnim standardima za Europsku središnju banku i nacionalne središnje banke pri obavljanju poslova monetarne politike, deviznih poslova s deviznim pričuvama ESB-a i upravljanju deviznim pričuvama ESB-a (SL L 270, 8.10.2002., str. 14.).

(2)  Kodeks ponašanja članova Upravnog vijeća Europske središnje banke (SL C 123, 24.5.2002., str. 9.).

(3)  Smjernica (EU) 2015/856 Europske središnje banke od 12. ožujka 2015. o utvrđivanju načela etičkog okvira jedinstvenog nadzornog mehanizma (ESB/2015/12) (vidjeti str. 29. ovog Službenog lista).

(4)  Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).

---

2.6.2015

HR

Službeni list Europske unije

L 135/29

---

SMJERNICA (EU) 2015/856 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

оd 12. ožujka 2015.

o utvrđivanju načela etičkog okvira jedinstvenog nadzornog mehanizma (ESB/2015/12)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (1) (dalje u tekstu: „Uredba o SSM-u”), a posebno njezin članak 6. stavak 1. u vezi s člankom 6. stavkom 7.,

budući da:

(1)

Europska središnja banka (ESB) pridaje najveću važnost pristupu korporativnog upravljanja koje stavlja odgovornost, transparentnost i najviše etičke standarde u središte jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM). Pridržavanje tih načela je ključan element kredibiliteta SSM-a i bitan za osiguranje povjerenja europskih građana.

(2)

U tom kontekstu, smatra se da je potrebno uspostaviti etički okvir SSM-a kojim se utvrđuju etički standardi čije poštivanje štiti njegov kredibilitet i ugled kao i povjerenje javnosti u integritet i nepristranost članova tijela i članova osoblja ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela država članica koje sudjeluju u SSM-u (dalje u tekstu: „etički okvir SSM-a”). Etički okvir SSM-a trebao bi se sastojati od ove Smjernice kojom se utvrđuju načela, skupa najboljih praksi o provedbi tih načela, i internih pravila i praksi donesenih od strane ESB-a i svakog nacionalnog nadležnog tijela.

(3)

Minimalni standardi u vezi sa sprječavanjem zlouporabe povlaštenih informacija trebali bi ojačati sprječavanje takve zlouporabe od strane članova tijela ESB-a ili tijela unutar nacionalnih nadležnih tijela ili njihovih članova osoblja i isključiti moguće sukobe interesa koji proizlaze iz privatnih financijskih transakcija. U tu svrhu, etički okvir SSM-a treba utvrditi glavne pojmove kao i uloge i odgovornosti različitih uključenih tijela. Osim toga, etički okvir SSM-a trebao bi utvrditi, povrh opće zabrane zlouporabe povlaštenih informacija, dodatna ograničenja za osobe koje imaju pristup povlaštenim informacijama. Etički okvir SSM-a također bi trebao utvrditi zahtjeve za praćenje usklađenosti i prijavljivanje slučajeva nepostupanja u skladu s pravilima

(4)	Etički okvir SSM-a bi isto tako trebao uključivati minimalne standarde u vezi s izbjegavanjem sukoba interesa i primanjem darova i gostoprimstva.

(5)	Etički okvir SSM-a trebalo bi primjenjivati u obavljanju nadzornih zadaća. Poželjno je da ESB i nacionalna nadležna tijela primjenjuju istovrijedne standarde na članove osoblja ili vanjske suradnike u obavljanju drugih zadaća.

(6)

Odredbe ove Smjernice ne dovode u pitanje važeće nacionalno zakonodavstvo. Kada je nacionalno nadležno tijelo spriječeno provesti odredbu ove Smjernice zbog važećeg nacionalnog zakonodavstva, dužno je o tome obavijestiti ESB. Uz to, dotično nacionalno nadležno tijelo bi trebalo razmotriti poduzimanje razumnih mjera koje su mu na raspolaganju kako bi prevladalo prepreke na temelju nacionalnog prava.

(7)	Odredbe ove Smjernice ne dovode u pitanje Kodeks ponašanja članova Upravnog vijeća (2) i Kodeks ponašanja članova Nadzornog odbora (3).

(8)	Dok je etički okvir SSM-a ograničen na obavljanje nadzornih zadaća, Upravno vijeće je donijelo istovrijedan etički okvir za obavljanje zadaća Eurosustava od strane ESB-a i nacionalnih središnjih banaka (4),

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Smjernice:

1.

„nacionalno nadležno tijelo” znači nacionalno nadležno tijelo kako je utvrđeno u članku 2. točki 2. Uredbe o SSM-u. Ova definicija je bez utjecaja na sporazume prema nacionalnom pravu koji dodjeljuju određene nadzorne zadaće nacionalnoj središnjoj banci (NSB) koja nije imenovana kao nacionalno nadležno tijelo. Upućivanje na nacionalno nadležno tijelo u ovoj Smjernici u ovom se slučaju primjenjuje na odgovarajući način na NSB za zadaće koje su mu dodijeljene nacionalnim pravom;

2.	„povlaštena informacija” znači svaka tržišno osjetljiva informacija koja se odnosi na obavljanje nadzornih zadaća dodijeljenih ESB-u koja još nije objavljena ili dostupna javnosti;

3.	„tržišno osjetljiva informacija” znači informacija posebne prirode čija bi objava vjerojatno imala značajan učinak na cijene imovine ili cijene na financijskim tržištima;

4.	„upućena osoba” znači svaki član tijela ili član osoblja koji ima pristup povlaštenim informacijama koji nije na jednokratnoj osnovi;

5.	„član osoblja” znači svaka osoba koja je u radnom odnosu s ESB-om ili nacionalnim nadležnim tijelom osim onih kojima su isključivo povjerene zadaće koje nisu povezane s obavljanjem nadzornih zadaća temeljem Uredbe o SSM-u;

6.	„član tijela” znači članovi tijela nadležnih za odlučivanje i drugih internih tijela ESB-a ili nacionalnih nadležnih tijela koji nisu članovi osoblja;

7.	„financijsko društvo” ima isto značenje kako je definirano u poglavlju 2. stavku 2.55. Uredbe (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5);

8.	„sukob interesa” znači situacija u kojoj članovi tijela ili članovi osoblja imaju osobne interese koji mogu utjecati ili se čini da utječu na nepristrano i objektivno obavljanje njihovih dužnosti.

9.	„osobni interes” znači svaka korist ili moguća korist, financijske ili nefinancijske prirode, za članove tijela ili članove osoblja, članove njihove obitelji i ostalu rodbinu ili za njihov krug prijatelja i bliskih poznanika;

10.	„prednost” znači svaki dar, gostoprimstvo ili druga korist financijske ili nefinancijske prirode koja objektivno poboljšava financijski, pravni ili osobni položaj primatelja i na koju primatelj nije inače ovlašten.

Članak 2.

Opseg primjene

1.   Ova Smjernica se primjenjuje na ESB i nacionalna nadležna tijela u obavljanju nadzornih zadaća dodijeljenih ESB-u. U tom pogledu, interna pravila koja su donijeli ESB i nacionalna nadležna tijela u izvršavanju odredaba ove Smjernice, primjenjuju se na članove njihovih tijela i njihove članove osoblja.

2.   ESB i nacionalna nadležna tijela imaju za cilj, u mjeri u kojoj je to pravno moguće, proširiti obveze utvrđene u provedbi odredbi ove Smjernice na osobe koje sudjeluju u obavljanju nadzornih zadaća, a koje nisu članovi osoblja.

3.   Odredbe ove Smjernice ne dovode u pitanje primjenu strožih etičkih pravila od strane ESB-a ili nacionalnih nadležnih tijela na članove njihovih tijela i članove osoblja.

Članak 3.

Uloge i odgovornosti

1.   Upravno vijeće u ovoj Smjernici utvrđuje načela etičkog okvira SSM-a i uspostavlja najbolje prakse za provedbu tih načela s obzirom na njegovu odgovornost za utvrđivanje korporativne i etičke kulture na razini SSM-a.

2.   Odbor za reviziju, Odbor internih revizora i Odbor za organizacijski razvoj sudjeluju u primjeni i praćenju etičkog okvira SSM-a u skladu s njihovim ovlaštenjima.

3.   ESB i nacionalna nadležna tijela utvrđuju uloge i odgovornosti tijela, jedinica i članova osoblja koji sudjeluju u provedbi, primjeni i praćenju etičkog okvira SSM-a na lokalnoj razini.

Članak 4.

Komunikacija i podizanje svijesti

1.   ESB i nacionalna središnja tijela oblikuju svoja interna pravila za provedbu ove Smjernice na jasan i transparentan način, priopćavaju ih članovima svojih tijela i svojim članovima osoblja te osiguravaju njihovu laku dostupnost.

2.   ESB i nacionalna središnja tijela poduzimaju odgovarajuće mjere radi podizanja osviještenosti članova svojih tijela i svojih članova osoblja kako bi shvatili svoje obveze na temelju etičkog okvira SSM-a.

Članak 5.

Praćenje postupanja u skladu s pravilima

1.   ESB i nacionalna nadležna tijela prate postupanje u skladu s pravilima za provedbu ove Smjernice. Nadzor uključuje, ovisno o slučaju, provođenje redovnih i/ili ad hoc provjera usklađenosti. ESB i nacionalna nadležna tijela dužni su ustanoviti odgovarajuće postupke za brzo reagiranje na slučajeve nepostupanja u skladu s pravilima i njihovo rješavanje.

2.   Praćenje postupanja u skladu s pravilima ne dovodi u pitanje interna pravila koja dozvoljavaju interne istrage u slučaju sumnje da je član tijela ili član osoblja povrijedio pravila za provedbu ove Smjernice.

Članak 6.

Prijavljivanje slučajeva nepostupanja u skladu s pravilima i daljnje postupanje

1.   ESB i nacionalna nadležna tijela donose interne postupke za prijavljivanje slučajeva nepostupanja u skladu s pravilima za provedbu ove Smjernice uključujući pravila o prijavljivanju nepravilnosti u skladu s važećim zakonima i propisima.

2.   ESB i nacionalna nadležna tijela donose mjere kojima se osigurava odgovarajuća zaštita osoba koje prijavljuju slučajeve nepostupanja u skladu s pravilima.

3.   ESB i nacionalna nadležna tijela dužni su osigurati daljnje praćenje slučajeva nepostupanja u skladu s pravilima uključujući, prema potrebi, izricanje razmjernih disciplinskih mjera u skladu s važećim disciplinskim pravilima i postupcima.

4.   ESB i nacionalna nadležna tijela dužni su bez nepotrebnog odgađanja prijaviti svaki veći incident povezan s nepostupanjem u skladu s pravilima za provedbu ove Smjernice preko Odbora za organizacijski razvoj i Nadzornog odbora Upravnom vijeću u skladu s važećim internim postupcima. U hitnim slučajevima, ESB ili nacionalno nadležno tijelo mogu izravno Upravnom vijeću prijaviti veći incident povezan s nepostupanjem u skladu s pravilima. U svakom slučaju, ESB i nacionalna nadležna tijela istodobno obavještavaju Odbor za reviziju.

POGLAVLJE II.

PRAVILA O SPRJEČAVANJU ZLOUPORABE POVLAŠTENIH INFORMACIJA

Članak 7.

Opća zabrana zlouporabe povlaštenih informacija

1.   ESB i nacionalna nadležna tijela dužni su osigurati da je članovima njihovih tijela i njihovim članovima osoblja zabranjena zlouporaba povlaštenih informacija.

2.   Zabrana zlouporabe povlaštenih informacija obuhvaća najmanje: (a) uporabu povlaštenih informacija za privatne transakcije za svoj račun ili za račun trećih osoba; (b) otkrivanje povlaštenih informacija svakoj drugoj osobi osim ako je takvo otkrivanje učinjeno u obavljanju profesionalnih dužnosti na temelju načela nužnog poznavanja; i (c) uporabu povlaštenih informacija za savjetovanje sklapanja privatnih financijskih transakcija drugim osobama ili nagovaranje drugih osoba na sklapanje privatnih financijskih transakcija.

Članak 8.

Posebna ograničenja za upućene osobe

1.   ESB i nacionalna nadležna tijela osiguravaju ograničenje pristupa povlaštenim informacijama na one članove tijela i članove osoblja kojima je potreban pristup tim informacijama za obavljanje njihovih dužnosti.

2.   ESB i nacionalna nadležna tijela osiguravaju da sve upućene osobe podliježu posebnim ograničenjima u odnosu na ključne privatne financijske transakcije. Privatna financijska transakcija se smatra ključnom kada je ili se može smatrati da je usko povezana s obavljanjem nadzornih zadaća. ESB i nacionalna nadležna tijela uspostavljaju u svojim internim pravilima popis navedenih ključnih transakcija koje osobito uključuju:

(a)	transakcije s dionicama i obveznicama koje izdaju financijska društva osnovana u Uniji;

(b)	kratkoročno trgovanje, tj. kupnja i naknadna prodaja ili prodaja i naknadna kupnja istog financijskog instrumenta unutar određenog referentnog razdoblja;

(c)	transakcije s izvedenim financijskim instrumentima koje su povezane s financijskim instrumentima navedenim pod (a) i zajedničkim investicijskim fondovima čija je glavna svrha ulaganje u takve financijske instrumente.

3.   ESB i nacionalna nadležna tijela donose interna pravila kojima se utvrđuju posebna ograničenja za upućene osobe, uzimajući u obzir razloge djelotvornosti, učinkovitosti i razmjernosti. Takva posebna ograničenja mogu se sastojati od bilo koje od sljedećih stavki ili njihovih kombinacija:

(a)	zabrane određenih financijskih transakcija;

(b)	prethodnog odobrenja za određene financijske transakcije;

(c)	zahtjeva za ex ante ili ex post izvješćivanje za određene financijske transakcije; i/ili

(d)	razdoblja zabrane za određene financijske transakcije.

4.   ESB i nacionalna nadležna tijela mogu odlučiti primjenjivati ta posebna ograničenja na članove osoblja koji nisu povlaštene osobe.

5.   ESB i nacionalna nadležna tijela osiguravaju da se njihovi popisi ključnih privatnih transakcija mogu prilagoditi u kratkom roku kako bi odrazili odluke Upravnog vijeća.

6.   ESB i nacionalna nadležna tijela u svojim internim pravilima utvrđuju uvjete i zaštitne mehanizme temeljem kojih su članovi tijela i članovi osoblja koji povjeravaju upravljanje njihovim privatnim transakcijama nezavisnoj trećoj osobi na temelju pisanog ugovora o upravljanju imovinom izuzeti od posebnih ograničenja utvrđenih u ovom članku.

POGLAVLJE III.

PRAVILA O IZBJEGAVANJU SUKOBA INTERESA

Članak 9.

Sukobi interesa

1.   ESB i nacionalna nadležna tijela dužni su imati na raspolaganju mehanizam za izbjegavanje situacije u kojoj je kandidat koji se uzima u obzir za imenovanje kao član osoblja u sukobu interesa koji proizlazi iz prethodnih profesionalnih djelatnosti ili osobnih veza.

2.   ESB i nacionalna nadležna tijela donose interna pravila koja zahtijevaju od članova njihovih tijela i njihovih članova osoblja da za vrijeme svojeg zaposlenja izbjegavaju svaku situaciju koja bi mogla dovesti do sukoba interesa i da prijavljuju takve situacije. ESB i nacionalna nadležna tijela osiguravaju da su, u slučaju prijave sukoba interesa, na raspolaganju odgovarajuće mjere za izbjegavanje navedenog sukoba, uključujući razrješenje od dužnosti za određeno pitanje.

3.   ESB i nacionalna nadležna tijela dužna su imati na raspolaganju mehanizam za procjenu i izbjegavanje mogućih sukoba interesa koji proizlaze iz profesionalnih djelatnosti koje su članovi njihovih tijela i njihovi članovi rukovodećeg osoblja, koji su izravno odgovorni izvršnim razinama, obavljali nakon zaposlenja.

4.   ESB i nacionalna nadležna tijela dužni su, prema potrebi, imati na raspolaganju mehanizam za procjenu i izbjegavanje mogućih sukoba interesa koji proizlaze iz profesionalnih djelatnosti koje obavljaju njihovi članovi osoblja za vrijeme neplaćenog dopusta.

POGLAVLJE IV.

PRAVILA O PRIHVAĆANJU DAROVA I GOSTOPRIMSTVA

Članak 10.

Zabrana primanja koristi

1.   ESB i nacionalna nadležna tijela donose interna pravila kojima se zabranjuje članovima njihovih tijela i njihovim članovima osoblja traženje, primanje ili prihvaćanje obećanja u vezi s primanjem, za svoj račun ili za račun druge osobe, ikakve koristi povezane na bilo koji način s obavljanjem njihovih službenih dužnosti.

2.   ESB i nacionalna nadležna tijela mogu odrediti u svojim internim pravilima iznimke od zabrane utvrđene u stavku 1. s obzirom na koristi ponuđene od strane središnjih banaka, tijela institucija Unije ili agencija, međunarodnih organizacija i državnih agencija, ili s obzirom na koristi uobičajene ili zanemarive vrijednosti ponuđene od strane privatnog sektora pod uvjetom, u potonjem slučaju, da te koristi nisu učestale niti iz istog izvora. ESB i nacionalna nadležna tijela dužni su osigurati da te iznimke ne utječu ili da se ne smatra da utječu na neovisnost i nepristranost članova njihovih tijela i njihove članove osoblja.

3.   Odstupajući od stavka 2. ne prave se iznimke za koristi ponuđene od strane kreditnih institucija članovima osoblja ESB-a ili nacionalnog nadležnog tijela za vrijeme nadzora na licu mjesta ili revizijske misije osim gostoprimstva zanemarive vrijednosti pruženog za vrijeme poslovnih sastanaka.

POGLAVLJE V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.

Stupanje na snagu i provedba

1.   Ova Smjernica proizvodi pravne učinke na dan kada su o njoj obaviještena nacionalna nadležna tijela.

2.   ESB i nacionalna nadležna tijela poduzimaju potrebne mjere za provedbu i usklađivanje s ovom Smjernicom i primjenjuju ih od 18. ožujka 2016. Nacionalna nadležna tijela izvješćuju ESB o svim preprekama za provedbu ove Smjernice i obavještavaju ESB o propisima i sredstvima koji se odnose na te mjere najkasnije do 18. siječnja 2016.

Članak 12.

Izvješćivanje i preispitivanje

1.   Nacionalna nadležna tijela jednom godišnje izvješćuju ESB o provedbi ove Smjernice.

2.   Upravno vijeće preispituje ovu Smjernicu najmanje jednom svake tri godine.

Članak 13.

Adresati

Ova je Smjernica upućena ESB-u i nacionalnim nadležnim tijelima.

---

(1)  SL L 287, 29.10.2013., str. 63.

(2)  Kodeks ponašanja članova Upravnog vijeća Europske središnje banke (SL C 123, 24.5.2002., str. 9.).

(3)  Kodeks ponašanja članova Nadzornog odbora Europske središnje banke (SL C 93, 20.3.2015., str. 2.).

(4)  Smjernica (EU) 2015/855 Europske središnje banke od 12. ožujka 2015. o utvrđivanju načela etičkog okvira Eurosustava i o stavljanju izvan snage Smjernice ESB/2002/6 o minimalnim standardima za Europsku središnju banku i nacionalne središnje banke pri obavljanju poslova monetarne politike, deviznih poslova s deviznim pričuvama ESB-a i upravljanju deviznim pričuvama ESB-a (ESB/2015/11) (vidjeti str. 23. ovog Službenog lista).

(5)  Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).

---

2.6.2015

HR

Službeni list Europske unije

L 135/35

---

ODLUKA br. 1. VIJEĆA ZA STABILIZACIJU I PRIDRUŽIVANJE EU – SRBIJA

od 21. listopada 2013.

kojom se donosi njegov poslovnik [2015/857]

VIJEĆE ZA STABILIZACIJU I PRIDRUŽIVANJE,

uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Srbije (dalje u tekstu „Srbija”), s druge strane (dalje u tekstu „Sporazum”), a posebno njegove članke 119., 120., 122. i 124.,

budući da je Sporazum stupio na snagu 1. rujna 2013.

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Predsjedanje

Vijećem za stabilizaciju i pridruživanje naizmjenično u razdobljima od 12 mjeseci predsjedaju predsjednik Vijeća za vanjske poslove Europske unije u ime Europske unije i njezinih država članica te Europske zajednice za atomsku energiju i predstavnik Vlade Srbije. Prvo razdoblje započinje na datum prvog sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje i završava 31. prosinca 2013.

Članak 2.

Sastanci

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje sastaje se na ministarskoj razini jednom godišnje. Izvanredne sjednice Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje mogu se održati na zahtjev bilo koje stranke, ako stranke tako dogovore. Osim ako stranke dogovore drugačije, svaka sjednica Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje održava se na uobičajenom mjestu za sastanke Vijeća Europske unije na datum koji su obje stranke dogovorile. Sastanke Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje zajednički sazivaju tajnici Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje u dogovoru s predsjedateljem.

Članak 3.

Zastupanje

Ako nisu u mogućnosti prisustvovati sastanku, članovi Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje mogu biti zastupani. Ako član želi biti zastupan na takav način, o imenu svog zastupnika mora obavijestiti predsjedatelja prije sastanka na kojem će na takav način biti zastupan. Zastupnik člana Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje koristi sva prava tog člana.

Članak 4.

Delegacije

Članove Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje mogu pratiti dužnosnici. Prije svakog sastanka, predsjedatelja se izvješćuje o predviđenom sastavu delegacije svake stranke. Predstavnik Europske investicijske banke prisustvuje sastancima Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje kao promatrač kada se na dnevnom redu nalaze pitanja koja se tiču te banke. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može pozvati nečlanice da sudjeluju na njegovim sastancima kako bi im pružilo informacije o određenim pitanjima.

Članak 5.

Tajništvo

Dužnosnik Glavnog tajništva Vijeća Europske unije i dužnosnik Misije Srbije pri Europskoj uniji djeluju zajednički kao tajnici Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje.

Članak 6.

Korespondencija

Korespondencija naslovljena na Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje šalje se predsjedatelju Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje na adresu Glavnog tajništva Vijeća Europske unije.

Dvoje tajnika osiguravaju da se korespondencija proslijedi predsjedatelju Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje i, prema potrebi, ostalim članovima Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje. Korespondencija koja se tako prosljeđuje šalje se Glavnom tajništvu Komisije, stalnim predstavništvima država članica i Misiji Srbije pri Europskoj uniji.

Dvoje tajnika šalju priopćenja predsjedatelja Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje adresatima i prosljeđuju ih, prema potrebi, ostalim članovima Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje kako je naznačeno u drugom stavku.

Članak 7.

Javnost

Ako nije drukčije odlučeno, sastanci Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje nisu javni.

Članak 8.

Dnevni red sastanaka

1.   Predsjedatelj sastavlja okvirni dnevni red za svaki sastanak. Njega tajnici Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje prosljeđuju adresatima iz članka 6. najkasnije 15 dana prije početka sastanka. Okvirni dnevni red sadržava točke u vezi kojih je predsjedatelj zaprimio zahtjev za uključivanje u dnevni red najkasnije 21 dan prije početka sastanka, iako se točke uključuju u okvirni dnevni red samo ako je popratna dokumentacija proslijeđena tajnicima najkasnije na dan kada se šalje dnevni red. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje usvaja dnevni red na početku svakog sastanka. U dnevni red moguće je uključiti točku koja se ne nalazi na okvirnom dnevnom redu ako su se obje stranke o tome sporazumjele.

2.   U dogovoru s dvjema strankama predsjedatelj može skratiti rok utvrđen u stavku 1. kako bi u obzir uzeo zahtjeve određenog slučaja.

Članak 9.

Zapisnik

Nacrt zapisnika svakog sastanka sastavlja dvoje tajnika. U pravilu se u zapisniku u vezi sa svakom točkom dnevnog reda navodi:

dokumentacija koja je predana Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje,

izjave čije je uključivanje u zapisnik zahtijevao član Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje,

donesene odluke i dane preporuke, dogovorene izjave i usvojene zaključke.

Nacrt zapisnika predaje se Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje na odobrenje. Kada se zapisnik odobri, potpisuju ga predsjedatelj i dvoje tajnika. Zapisnik se pohranjuje u arhiv Glavnog tajništva Vijeća Europske unije koji služi kao depozitar dokumenata Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje. Ovjerena kopija šalje se svakom od adresata iz članka 6.

Članak 10.

Odluke i preporuke

1.   Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje donosi svoje odluke i daje preporuke na temelju zajedničkog dogovora stranaka. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može donositi odluke ili davati preporuke pisanim postupkom, ako se obje stranke o tome slože.

2.   Odluke i preporuke Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje u smislu članka 121. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju naslovljavaju se kao „Odluka”, odnosno „Preporuka”, nakon čega slijedi serijski broj, datum donošenja i opis predmeta. Odluke i preporuke Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje potpisuje predsjedatelj i ovjerava dvoje tajnika. Odluke i preporuke prosljeđuju se svim adresatima iz gore navedenog članka 6. Svaka stranka može odlučiti o objavljivanju odluka i preporuka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje u svojim službenim publikacijama.

Članak 11.

Jezici

Službeni su jezici Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje službeni jezici dviju stranaka. Ako nije drukčije odlučeno, Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje svoje rasprave temelji na dokumentaciji sastavljenoj na tim jezicima.

Članak 12.

Troškovi

Europska unija i Srbija odvojeno snose troškove nastale sudjelovanjem na sastancima Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, kako u vezi osoblja, putovanja i dnevnica tako i poštanskih i komunikacijskih izdataka. Troškove povezane s tumačenjem na sastancima, prevođenjem i umnožavanjem dokumenata snosi Europska unija, uz izuzetak troškova povezanih s tumačenjem ili prevođenjem na srpski jezik ili s njega, koje snosi Srbija. Ostale troškove koji se odnose na organizaciju sastanaka snosi stranka koja je domaćin sastanaka.

Članak 13.

Odbor za stabilizaciju i pridruživanje

1.   Ovime se osniva Odbor za stabilizaciju i pridruživanje kako bi Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje pomagao u izvršavanju njegovih dužnosti. Čine ga predstavnici Vijeća Europske unije i predstavnici Europske komisije, s jedne strane, i predstavnici Vlade Srbije, s druge strane, obično na razini viših javnih službenika.

2.   Odbor za stabilizaciju i pridruživanje priprema sastanke i rasprave Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, prema potrebi provodi odluke Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje i općenito osigurava kontinuitet odnosa pridruživanja i pravilnu provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. On razmatra sva pitanja koja mu Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje uputi, kao i sva ostala pitanja koja mogu nastati tijekom svakodnevne provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. On Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje predaje prijedloge ili eventualne nacrte odluka ili preporuka na donošenje.

3.   U slučajevima kada Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju upućuje na obvezu savjetovanja ili mogućnost savjetovanja, takvo se savjetovanje može održati unutar Odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Savjetovanje se može nastaviti unutar Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje ako se dvije stranke tako slože.

4.   Poslovnik Odbora za stabilizaciju i pridruživanje priložena su ovoj Odluci.

Članak 14.

Zajednički savjetodavni odbor koji čine predstavnici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora te socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva Srbije

1.   Ovime se osniva zajednički savjetodavni odbor koji čine predstavnici Europskog gospodarskog i socijalnog odbora te socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva Srbije kojemu se povjerava zadatak pomaganja Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje s ciljem promicanja dijaloga i suradnje između socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva u Europskoj uniji i Srbiji. Takav dijalog i suradnja obuhvaćaju sve relevantne aspekte odnosa između Europske unije i Srbije koji se pojavljuju u kontekstu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Takav dijalog i suradnja posebno su usmjereni na:

(a)	pripremu srbijanskih socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva za aktivnosti u okviru budućeg članstva u Europskoj uniji;

(b)	pripremu srbijanskih socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva za njihovo sudjelovanje u radu Europskog gospodarskog i socijalnog odbora nakon pridruživanja Srbije;

(c)	razmjenu informacija o pitanjima od zajedničkog interesa, posebno o trenutnom postojećem stanju u vezi s procesom pridruživanja, kao i pripremu srbijanskih socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva za taj proces;

(d)

poticanje razmjene iskustava, dobre prakse i strukturiranog dijaloga između (a) srbijanskih socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva; i (b) socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva iz država članica, uključujući kroz umrežavanje na posebnim područjima na kojima se izravni kontakti i suradnja mogu pokazati najučinkovitijim načinom rješavanja određenih problema;

(e)	raspravu o svim drugim relevantnim pitanjima koje predloži bilo koja strana, a koja se mogu pojaviti u kontekstu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i u okviru pretpristupne strategije.

2.   Zajednički savjetodavni odbor iz stavka 1. sastoji se od devet predstavnika Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i devet predstavnika socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva Srbije. Zajednički savjetodavni odbor također može pozvati promatrače.

3.   Zajednički savjetodavni odbor iz stavka 1. izvršava svoje zadaće na temelju savjetovanja od strane Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje ili, s obzirom na promicanje dijaloga između gospodarskih i socijalnih krugova, na vlastitu inicijativu.

4.   Članovi se biraju kako bi se osiguralo da je zajednički savjetodavni odbor iz stavka 1. što vjerniji odraz raznih socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva i u Europskoj uniji i u Srbiji. Službena imenovanja srbijanskih članova izvršava Vlada Srbije na temelju prijedloga socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva. Ti prijedlozi temelje se na uključivim i transparentnim postupcima odabira između socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva.

5.   Zajedničkom savjetodavnom odboru iz stavka 1. supredsjeda član Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i predstavnik socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog društva Srbije.

6.   Zajednički savjetodavni odbor iz stavka 1. donosi svoj poslovnik.

7.   Europski gospodarski i socijalni odbor, s jedne strane, i Vlada Srbije, s druge strane, odvojeno snose troškove nastale sudjelovanjem njihovih delegata na sastancima zajedničkog savjetodavnog odbora i njegovih radnih skupina u vezi osoblja, putovanja i dnevnica.

8.   Detaljna rješenja za troškove tumačenja i prevođenja određuju se u poslovniku Zajedničkoga savjetodavnog odbora iz stavka 1. Ostale troškove koji se odnose na organizaciju materijala za sastanke snosi stranka koja je domaćin sastanaka.

Članak 15.

Zajednički savjetodavni odbor koji čine predstavnici Odbora regija Europske unije i srbijanskih lokalnih i regionalnih tijela

1.   Ovime se osniva zajednički savjetodavni odbor koji čine predstavnici Odbora regija Europske unije i srbijanskih lokalnih i regionalnih tijela sa zadatkom pomaganja Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje u cilju promicanja dijaloga i suradnje između lokalnih i regionalnih tijela u Europskoj uniji i onih u Srbiji. Takav dijalog i suradnja posebno su usmjereni na:

(a)	pripremu srbijanskih lokalnih i regionalnih tijela za aktivnost u okviru budućeg članstva u Europskoj uniji;

(b)	pripremu srbijanskih lokalnih i regionalnih tijela za njihovo sudjelovanje u radu Odbora regija nakon pridruživanja Srbije;

(c)	razmjenu informacija o aktualnim pitanjima od zajedničkog interesa, posebno o trenutnom postojećem stanju vezano uz proces pridruživanja i ona područja politike u kojima Ugovori predviđaju savjetovanje s Odborom regija, kao i pripremu srbijanskih lokalnih i regionalnih tijela za te politike;

(d)

poticanje multilateralnog strukturiranog dijaloga između (a) srbijanskih lokalnih i regionalnih tijela; i (b) lokalnih i regionalnih tijela iz država članica, uključujući putem umrežavanja u posebnim područjima na kojima se izravni kontakti i suradnja između srbijanskih lokalnih i regionalnih tijela i lokalnih i regionalnih tijela iz država članica mogu pokazati najučinkovitijim načinom bavljenja posebnim temama od zajedničkog interesa;

(e)	omogućavanje redovitog razmjenjivanja informacija o međuregionalnoj suradnji između srbijanskih lokalnih i regionalnih tijela i lokalnih i regionalnih tijela iz država članica;

(f)

poticanje razmjene iskustva i znanja u područjima politike za koja Ugovor o funkcioniranju Europske unije predviđa savjetovanje s Odborom regija između (a) srbijanskih lokalnih i regionalnih tijela; i (b) lokalnih i regionalnih tijela iz država članica, posebno znanja i tehnika vezanih uz pripremu lokalnih i regionalnih razvojnih planova ili strategija i najučinkovitije upotrebe pretpristupnih i strukturnih fondova;

(g)	pomoć srbijanskim lokalnim i regionalnim tijelima putem razmjene informacija o praktičnoj provedbi načela supsidijarnosti u svim aspektima života na lokalnoj i regionalnog razini;

(h)	raspravu o svim drugim relevantnim pitanjima koje predloži bilo koja strana, a koja se mogu pojaviti u kontekstu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i u okviru pretpristupne strategije.

2.   Zajednički savjetodavni odbor iz stavka 1. sastoji se od sedam predstavnika Odbora regija, s jedne strane, i sedam izabranih predstavnika srbijanskih lokalnih i regionalnih tijela, s druge strane. Imenuje se jednak broj zamjenika.

3.   Zajednički savjetodavni odbor iz stavka 1. obavlja svoje aktivnosti na temelju savjetovanja od strane Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje ili, što se tiče promicanja dijaloga između lokalnih i regionalnih tijela, na vlastitu inicijativu.

4.   Zajednički savjetodavni odbor iz stavka 1. može davati preporuke Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje.

5.   Članovi se biraju kako bi se osiguralo da je zajednički savjetodavni odbor iz stavka 1. vjeran odraz raznih razina lokalnih i regionalnih tijela i u Europskoj uniji i u Srbiji. Službena imenovanja srbijanskih članova izvršava Vlada Srbije na temelju prijedloga organizacija koje predstavljaju lokalna i regionalna tijela u Srbiji. Ti prijedlozi temelje se na uključivom i transparentnom postupku odabira između predstavnika koji imaju lokalne ili regionalne izborne mandate.

6.   Zajednički savjetodavni odbor iz stavka 1. donosi svoj poslovnik.

7.   Zajedničkom savjetodavnom odboru iz stavka 1. supredsjeda član Odbora regija i predstavnik lokalnih i regionalnih tijela Srbije.

8.   Odbor regija, s jedne strane, i Vlada Srbije, s druge strane, snose odvojeno troškove nastale sudjelovanjem njihovih delegata i pomoćnika na sastancima zajedničkog savjetodavnog odbora iz stavka 1., posebno što se tiče troškova putovanja i dnevnica.

9.   Detaljna rješenja za troškove tumačenja i prevođenja određuju se u poslovniku Zajedničkoga savjetodavnog odbora iz stavka 1. Ostale troškove koji se odnose na organizaciju materijala za sastanke snosi stranka koja je domaćin sastanaka.

---

---