25.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 79/1

(1)

U skladu s Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom) br. 354/83 od 1. veljače 1983. o otvaranju za javnost povijesnih arhiva Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju (1), povijesni arhivi Unije čuvaju se i stavljaju na raspolaganje javnosti kad god je to moguće nakon isteka razdoblja od 30 godina.

(2)

Obveza uspostave povijesnih arhiva i stavljanja tih arhiva na raspolaganje javnosti kad god je to moguće primjenjuje se na svaku od institucija iz Uredbe (EEZ, Euratom) br. 354/83 („institucije”) prema uvjetima određenima u navedenoj uredbi.

(3)

Uredbom (EEZ, Euratom) br. 354/83 određuje se da institucije mogu svoju arhivsku građu držati na bilo kojem mjestu koje smatraju najprikladnijim za tu svrhu.

(4)

Europski parlament, Vijeće i Komisija donijeli su 1984. odluku o pohranjivanju svojih povijesnih arhiva u Europskom sveučilišnom institutu (EUI) u Firenci, gdje su stavljeni na raspolaganje javnosti. U tu je svrhu 17. prosinca 1984. potpisan ugovor između Europskih zajednica, koje je predstavljala Komisija, i EUI-ja („ugovor o pohrani”).

(5)

Europski gospodarski i socijalni odbor i Europski revizorski sud nakon toga su se složili da će se pridržavati uvjetâ iz ugovora o pohrani. Europska investicijska banka pohranjuje svoje povijesne arhive u EUI-ju u skladu sa zasebnom konvencijom s EUI-jem potpisanom 1. srpnja 2005. i u skladu s Pravilnikom o povijesnim arhivima koji je Upravljački odbor Banke usvojio 7. listopada 2005. (2).

(6)

Talijanska vlada stavila je EUI-ju trajno i bez naknade na raspolaganje odgovarajući prostor kako bi se osiguralo da se pohranjeni arhivi očuvaju i zaštite u skladu s priznatim međunarodnim standardima te kako bi se osigurala mogućnost konzultiranja arhivâ na licu mjesta.

(7)

Svrha pohranjivanja povijesnih arhiva institucija u EUI-ju jest omogućavanje pristupa tim arhivima na jednom mjestu, promicanje konzultiranja tih arhiva i poticanje istraživanja povijesti europske integracije i europskih institucija. EUI je priznat centar akademskog istraživanja i učenja s težištem na Europi i europskoj integraciji. Posjeduje gotovo 30 godina iskustva u upravljanju povijesnim arhivima Unije, pruža najsuvremenije prostore za pohranu i istraživanje izgrađene izričito u svrhu čuvanja i konzultiranja tih arhiva te ima međunarodni ugled kao centar za te arhive.

(8)

Daljnje pohranjivanje povijesnih arhiva institucija u EUI-ju trebalo bi uključiti u zakonodavstvo Unije kako bi se odražavala uloga EUI-ja kao partnera institucija u upravljanju njihovim povijesnim arhivima.

(9)

Ova Uredba trebala bi se primjenjivati na sve institucije i ne bi smjela promijeniti njihovu obvezu da otvore svoje povijesne arhive javnosti, kao niti vlasništvo svake institucije nad svojim povijesnim arhivima.

(10)

Međutim, posebna priroda aktivnosti Suda Europske unije (SEU) i Europske središnje banke (ESB) opravdava njihovo isključenje iz obveze pohranjivanja svojih povijesnih arhiva u EUI-ju koja je određena ovom Uredbom. SEU i ESB mogu pohraniti svoje povijesne arhive u EUI-ju na dobrovoljnoj osnovi.

(11)

Institucije i EUI trebali bi, tamo gdje je to moguće, povijesne arhive staviti na raspolaganje javnosti u digitaliziranom i digitalnom obliku kako bi olakšali konzultiranje tih arhiva na internetu.

(12)

Osobni podaci koji se nalaze u povijesnim arhivima Unije pohranjenima u EUI-ju trebali bi se obrađivati u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (3).

(13)

Komisija se savjetovala s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u vezi sa zakonodavnim prijedlogom koji je doveo do ove Uredbe, u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001, te je on dao mišljenje o tom prijedlogu 10. listopada 2012. (4).

(14)

Detaljne odredbe o upravljanju povijesnim arhivima u EUI-ju, uključujući o njihovom pohranjivanju, pristupu i javnom konzultiranju, kao i o međusobnim ulogama i odgovornostima institucija i EUI-ja, trebalo bi utvrditi okvirnim sporazumom o partnerstvu.

(15)

Troškove upravljanja povijesnim arhivima Unije od strane EUI-ja trebalo bi financirati iz općeg proračuna Unije i te bi troškove trebale snositi sve institucije koje pohranjuju građu.

(16)

Uredbu (EEZ, Euratom) br. 354/83 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

Članak 8. mijenja se kako slijedi:

2.

Članak 9. mijenja se kako slijedi:

3.

Tekst u Prilogu dodaje se, kao Prilog, Uredbi (EEZ, Euratom) br. 354/83.

25.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 79/6

(1)

Uredbom Vijeća (EU) 2015/104 (2) utvrđuju se kvote za 2015.

(2)

Prema informacijama koje je primila Komisija, za ulove stoka iz Priloga ovoj Uredbi ostvarene plovilima koja plove pod zastavom države članice iz tog Priloga ili su registrirana u toj državi članici iscrpljena je kvota dodijeljena za 2015.

(3)

Stoga je potrebno zabraniti aktivnosti ribolova za taj stok,

25.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 79/8

(1)

Društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala bi pripremiti zahtjeve za uporabu parametara specifičnih za određeno društvo na razborit i realan način, a ti bi zahtjevi trebali sadržavati sve bitne činjenice potrebne za procjenu koju provode nadzorna tijela. Trebali bi sadržavati i procjenu o tome na koji će se način ispuniti kriteriji potpunosti, točnosti i primjerenosti podataka.

(2)

Trebalo bi utvrditi informacije koje društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje treba uključiti u svoj zahtjev kako bi se osiguralo da nadzorna tijela donose odluke na dosljednoj osnovi.

(3)

Zahtjev za uporabu parametara specifičnih za određeno društvo strateška je odluka u cilju upravljanja rizikom i planiranja kapitala. Na temelju krajnje odgovornosti upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela u pogledu usklađenosti sa zakonima i drugim propisima kako je utvrđeno člankom 40. Direktive 2009/138/EZ, trebalo bi detaljno razmotriti njihovo sudjelovanje u postupku odlučivanja o zahtjevu.

(4)

Trebalo bi utvrditi pravila kako bi se nadzornim tijelima omogućilo donošenje prikladnih postupaka. Trebalo bi propisati detaljna pravila o procjeni i odobrenju zahtjeva od strane nadzornih tijela. Ona bi se trebala prilagoditi razmjerno složenosti zahtjeva radi upravljanja postupkom odobravanja. Ako je prilagođen razmjerno složenosti, postupak odobravanja može trajati manje od šest mjeseci.

(5)

Odluka o podnošenju zahtjeva za uporabu parametara specifičnih za određeno društvo ne bi trebala biti potaknuta samo smanjenjem kapitalnog zahtjeva. Uporaba parametara specifičnih za određeno društvo ne bi međutim trebala spriječiti društvo da ponovno primjenjuje standardne parametre ako parametri specifični za određeno društvo više ne odražavaju profil rizičnosti društva, a u tom slučaju društvo bi trebalo obavijestiti nadzorno tijelo o razlozima zbog kojih ti parametri više nisu primjereni.

(6)

U postupcima izdavanja odobrenja predviđa se stalna razmjena obavijesti između nadzornih tijela i društava za osiguranje i reosiguranje. To uključuje razmjenu obavijesti prije podnošenja službenog zahtjeva nadzornom tijelu i nakon odobravanja zahtjeva u okviru postupka nadzornog pregleda. Takva je stalna razmjena obavijesti potrebna kako bi se osiguralo da se procjene nadzornih tijela temelje na relevantnim i ažuriranim informacijama.

(7)

U okviru postupka izdavanja odobrenja nadzorna tijela trebala bi, među ostalim, procijeniti podatke koji se koriste za izračun parametara specifičnih za određeno društvo i trebala bi provjeriti jesu li korišteni podaci usklađeni s kriterijima koji se odnose na kvalitetu podataka utvrđenima člankom 219. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/35 (2). Kako bi se ispunio kriterij potpunosti podataka iz članka 219. te Uredbe, društvo bi trebalo upotrebljavati vrijednosti parametara specifičnih za određeno društvo koje su dobivene uporabom odobrene metode s najnovijim relevantnim podacima.

(8)

Društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogu parametrima specifičnima za određeno društvo zamijeniti samo podskup standardnih parametara u okviru modula preuzetog rizika. To znači da će neki ulazni podaci koji se upotrebljavaju za izračun tih parametara biti slični ili isti kao ulazni podaci koji se upotrebljavaju za izračun tehničkih pričuva.

(9)

Pri podnošenju zahtjeva za odobrenje parametara specifičnih za određeno društvo, društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje trebalo bi, zbog povezanosti različitih zahtjeva za odobrenje u okviru Direktive 2009/138/EZ, obavijestiti nadzorno tijelo o ostalim zahtjevima u vezi sa stavkama iz članka 308.a stavka 1. Direktive 2009/138/EZ koji su trenutačno u tijeku ili koji se predviđaju u sljedećih šest mjeseci. Takav je zahtjev potreban kako bi se osiguralo da se procjene nadzornih tijela temelje na transparentnim i nepristranim informacijama.

(10)

Ova se Uredba temelji na nacrtu provedbenih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje.

(11)

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje provelo je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu provedbenih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analiziralo je moguće povezane troškove i koristi te zatražilo mišljenje Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(12)

Radi povećanja pravne sigurnosti u pogledu nadzornog sustava tijekom razdoblja postupnog uvođenja predviđenog u članku 308.a Direktive 2009/138/EZ, koje će početi 1. travnja 2015., važno je osigurati da ova Uredba stupi na snagu što prije, dan nakon njezine objave u Službenom listu Europske Unije.

(a)

dokumentirane dokaze o internom postupku odlučivanja društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje koji se odnosi na zahtjev;

(b)

točan početni datum od kada se zahtijeva uporaba parametara specifičnih za određeno društvo;

(c)

podskup standardnih parametara za koje se zahtijeva zamjena s parametrom specifičnim za određeno društvo;

(d)

za svaki segment primijenjenu standardiziranu metodu i vrijednost parametara specifičnih za određeno društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje koja je dobivena primjenom te metode;

(e)

izračun parametra specifičnog za određeno društvo koji društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranja namjerava upotrebljavati i informacije o prikladnosti izračuna;

(f)

dokaze o potpunosti, točnosti i primjerenosti podataka koji se upotrebljavaju za izračun parametara specifičnih za određeno društvo te njihovoj usklađenosti s uvjetima iz članka 219. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/35;

(g)

obrazloženje da se svakom standardiziranom metodom za izračun parametra specifičnog za određeno društvo za pojedini segment dobiva najtočniji rezultat za ispunjenje zahtjeva iz članka 101. Direktive 2009/138/EZ.

(a)

parametara koje treba zamijeniti razmatrajući odgovaraju li parametri specifični za određeno društvo bolje profilu preuzetog rizika tog društva;

(b)

segmenata za koje su parametri izračunani razmatrajući odgovaraju li parametri specifični za određeno društvo bolje profilu preuzetog rizika tog društva.

(a)

promjena je rezultat zahtjeva nadzornog tijela da se dostave dodatne informacije ili izvrše prilagodbe; ili

(b)

nadzorno tijelo smatra da promjena ne utječe značajno na procjenu zahtjeva.

(a)

društvo kojemu je izdano odobrenje za uporabu parametara specifičnih za određeno društvo više ne ispunjava uvjete iz članka 101. Direktive 2009/138/EZ i članaka 218., 219. i 220. Delegirane uredbe (EU) 2015/35,

(b)

u valjano opravdanim okolnostima društvo za osiguranje odnosno za reosiguranje želi ponovno primjenjivati standardne parametre i nadzornom tijelu dostaviti zahtjev u kojem navodi razloge neprimjerenosti uporabe parametara specifičnih za određeno društvo i pruža dokumentirane dokaze u tu svrhu.

25.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 79/12

(1)

Društva za osiguranje i reosiguranje trebala bi pripremiti zahtjeve za odobrenje stavki pomoćnih vlastitih sredstava na razborit i realan način.

(2)

Zahtjev za odobrenje stavke pomoćnih vlastitih sredstava strateška je odluka u cilju upravljanja rizikom i planiranja kapitala. Na temelju krajnje odgovornosti upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela u pogledu usklađenosti sa zakonima i drugim propisima kako je utvrđeno člankom 40. Direktive 2009/138/EZ, trebalo bi detaljno razmotriti njihovo sudjelovanje u postupku odlučivanja o zahtjevu.

(3)

Društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje trebalo bi uključiti sve bitne činjenice potrebne za procjenu koju provodi nadzorno tijelo, uključujući procjenu društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje o tome kako bi stavka ispunila kriterije za stavku pomoćnih vlastitih sredstava, a u slučaju da se pozove da se plati, za razvrstavanje u stavku osnovnih vlastitih sredstava, kako bi nadzorno tijelo moglo donijeti pravodobne odluke na temelju primjerenih dokaza.

(4)

Trebalo bi utvrditi informacije koje društvo za osiguranje ili reosiguranje treba uključiti u svoj zahtjev kako bi se osiguralo da nadzorno tijelo donosi odluke na dosljednoj osnovi.

(5)

Pri podnošenju zahtjeva za odobrenje stavke pomoćnih vlastitih sredstava društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje trebalo bi, zbog povezanosti različitih zahtjeva za odobrenje u okviru Direktive 2009/138/EZ, obavijestiti nadzorno tijelo o ostalim zahtjevima u vezi sa stavkama iz članka 308.a stavka 1. Direktive 2009/138/EZ koji su trenutačno u tijeku ili koji se predviđaju sljedećih šest mjeseci. Takav je zahtjev potreban kako bi se osiguralo da se procjene nadzornih tijela temelje na transparentnim i nepristranim informacijama.

(6)

Smatra se da je osobito važna sposobnost nadzornih tijela i društava za osiguranje odnosno društava za reosiguranje da procijene status grupe drugih ugovornih strana kao da je riječ o jednoj drugoj ugovornoj strani u slučaju kada društvo za uzajamno osiguranje ili društvo koje djeluje po načelu uzajamnosti sadržava veliki broj homogenih članova koji nisu društva, a od kojih mogu zahtijevati dodatne doprinose.

(7)

U postupku odobrenja pomoćnih vlastitih sredstava predviđa se stalna razmjena obavijesti između nadzornih tijela i društava za osiguranje odnosno društava za reosiguranje. To uključuje razmjenu obavijesti prije podnošenja službenog zahtjeva nadzornom tijelu i nakon odobravanja zahtjeva u okviru postupka nadzornog pregleda. Takva je stalna razmjena obavijesti potrebna kako bi se osiguralo da se procjene nadzornih tijela temelje na relevantnim i ažuriranim informacijama.

(8)

Kada društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje nadzornom tijelu dostavi obavijest o smanjenju sposobnosti odobrene stavke pomoćnih vlastitih sredstava da pokrije gubitke, nadzorno tijelo trebalo bi revidirati naniže odobreni iznos ili povući svoje odobrenje metode kako bi se osigurala usklađenost sa smanjenom sposobnosti za pokriće gubitaka.

(9)

Na temelju članka 226. Direktive 2009/138/EZ grupi društava za osiguranje odnosno društava za reosiguranje dopušteno je podnijeti zahtjev za odobrenje stavke pomoćnih vlastitih sredstava u odnosu na posrednički osigurateljni holding ili posrednički mješoviti financijski holding. U tim bi se slučajevima ista pravila trebala primjenjivati na posrednički osigurateljni holding ili posrednički mješoviti financijski holding kao da je riječ o društvu za osiguranje odnosno društvu za reosiguranje. Isto bi se pravilo trebalo primijeniti u slučaju kada se na čelu grupe nalazi osigurateljni holding ili mješoviti financijski holding u skladu s člankom 235. Direktive 2009/138/EZ.

(10)

Ova se Uredba temelji na nacrtu provedbenih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje.

(11)

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje provelo je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu provedbenih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analiziralo je moguće povezane troškove i koristi te zatražilo mišljenje Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (2),

(12)

Radi povećanja pravne sigurnosti u pogledu nadzornog sustava tijekom razdoblja postupnog uvođenja predviđenog u članku 308.a Direktive 2009/138/EZ, koje će započeti 1. travnja 2015., važno je osigurati da ova Uredba stupi na snagu što prije, dan nakon njezine objave u Službenom listu Europske Unije,

(a)

svi su pravni ili ugovorni uvjeti kojima se uređuje stavka pomoćnih vlastitih sredstava ili povezani sporazumi nedvosmisleni i jasno definirani;

(b)

iznos koji je u zahtjevu pripisan stavki pomoćnih vlastitih sredstava u skladu je s člankom 90. stavkom 2. Direktive 2009/138/EZ;

(c)

ekonomski sadržaj stavke pomoćnih vlastitih sredstava u potpunosti je sadržan u zahtjevu, te kako stavka postaje osnovno vlastito sredstvo nakon što je pozvana da se plati;

(d)

društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje smatra da je stavka pomoćnih vlastitih sredstava u skladu s kriterijima za razvrstavanje vlastitih sredstava uzimajući u obzir vjerojatna buduća kretanja i okolnosti na datum podnošenja zahtjeva;

(e)

nisu izostavljene činjenice koje bi, da su mu bile poznate, mogle utjecati na odluku nadzornog tijela u pogledu odobrenja stavke pomoćnih vlastitih sredstava, iznosa za koji se izdaje odobrenje za stavku ili razdoblja u kojem se primjenjuje odobrenje metode izračuna.

(a)

objašnjenje metode i na koji način se njome odražava sposobnost stavke pomoćnih vlastitih sredstava za pokriće gubitaka;

(b)

opis svih pretpostavki na kojima se metoda temelji te koliko su te pretpostavke razborite i realne;

(c)

očekivani početni iznos stavke koji je izračunan u skladu s metodom i obrazloženje tog iznosa;

(d)

objašnjenje postupaka validacije koje će društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje primijeniti kako bi osiguralo da rezultati metode i dalje odražavaju sposobnost stavke za pokriće gubitaka.

(a)

pravne ili ugovorne uvjete stavke, zajedno s uvjetima bilo kojeg povezanog sporazuma i dokaze o tome da je druga ugovorna strana sklopila ili će sklopiti ugovor i bilo koji drugi povezani sporazum;

(b)

dokaze da su ugovor i svaki povezani sporazum pravno obvezujući i izvršivi u svim odgovarajućim područjima nadležnosti, na temelju pravnog mišljenja;

(c)

razdoblje u kojem je ugovor na snazi i ako se ne podudaraju, razdoblje u kojem društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje može pozvati da se stavka plati;

(d)

potvrdu da bi stavka pomoćnih vlastitih sredstava, nakon što se pozove da se plati te se plati, sadržavala sve značajke stavke osnovnih vlastitih sredstava razvrstane u kategoriju 1 u skladu s člankom 71. Delegirane uredbe (EU) 2015/35 ili sve značajke stavke osnovnih vlastitih sredstava razvrstane u kategoriju 2 u skladu s člankom 73. Delegirane uredbe (EU) 2015/35;

(e)

potvrdu da ugovorni uvjeti stavke ne sadržavaju odredbe kojima bi se društvu za osiguranje odnosno društvu za reosiguranje uzrokovale prepreke da pozove stavku da pokrije gubitke ili ograničila njezina sposobnost opoziva na poziv;

(f)

potvrdu da bi stavka pomoćnih vlastitih sredstava ili njezine naknade bile dostupne samo društvu za osiguranje odnosno društvu za reosiguranje te da se ne bi mogle prenijeti ili dodijeliti nekoj drugoj stranci ili biti opterećene na bilo koji drugi način;

(g)

sve čimbenike kojima se ograničavaju uvjeti na temelju kojih društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje može zatražiti da stavka bude pozvana da se plati, uključujući uvjete stresa svojstvene društvu za osiguranje odnosno društvu za reosiguranje ili šireg tržišnog stresa;

(h)

ima li društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje sada ili bi moglo imati u budućnosti obvezu prema drugoj ugovornoj strani ili trećoj strani u vezi sa stavkom, ili predviđa ili smatra da će isplatiti sredstva ili osigurati naknade drugoj ugovornoj strani ili trećoj osobi u vezi sa stavkom, osim u slučaju otplate stavke osnovnih vlastitih sredstava kojom bi se ispunile značajke iz članka 71. stavka 1. točke (h) i članka 73. stavka 1. točke (d) Delegirane uredbe (EU) 2015/35;

(i)

primjerak srednjoročnog plana upravljanja kapitalom, uključujući način na koji će se stavkom pridonijeti postojećoj strukturi kapitala društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje i način na koji bi se stavkom društvu za osiguranje odnosno društvu za reosiguranje moglo omogućiti da ispuni svoje postojeće i buduće kapitalne zahtjeve.

(a)

ime i opis svake druge ugovorne strane, uključujući prirodu odnosa između društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje i druge ugovorne strane;

(b)

procjenu rizika od neispunjenja obveza drugih ugovornih strana za potrebe procjene nadzornog tijela utvrđene člankom 63. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) 2015/35;

(c)

procjenu pozicije likvidnosti drugih ugovornih strana za potrebe procjene nadzornog tijela utvrđene člankom 63. stavkom 3. Delegirane uredbe (EU) 2015/35;

(d)

procjenu spremnosti drugih ugovornih strana za plaćanje za potrebe procjene nadzornog tijela utvrđene člankom 63. stavkom 4. Delegirane uredbe (EU) 2015/35;

(e)

opis raspona okolnosti u kojima bi društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje moglo pozvati stavku na plaćanje, uključujući trenutačna predviđanja o slučajevima u kojima bi se stavka mogla pozvati na plaćanje prije ili u trenutku neusklađenosti s potrebnim solventnim kapitalom ili minimalnim potrebnim kapitalom;

(f)

informacije o svim ostalim čimbenicima bitnima za status drugih ugovornih strana za potrebe procjene nadzornog tijela utvrđene člankom 63. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) 2015/35.

(a)

pojedinosti o sporazumima kojima bi se mogla poboljšati mogućnost naplate stavke, uključujući dostupnost kolaterala;

(b)

pojedinosti o tome onemogućuje li se nacionalnim zakonodavstvom u bilo kojem mjerodavnom području nadležnosti pokretanje ili ispunjenje poziva na plaćanje, uključujući u slučaju postupka sanacije, upravnog postupka ili postupka nesolventnosti koji su pokrenuti u odnosu na društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje;

(c)

pojedinosti o sporazumima ili okolnostima kojima bi se moglo onemogućiti pokretanje ili ispunjenje poziva na plaćanje u pogoršanim financijskim uvjetima, uključujući neusklađenost s potrebnim solventnim kapitalom ili minimalnim potrebnim kapitalom.

(a)

informacije o iskustvu s prošlim pozivima na plaćanje ili naplati drugih sredstava od istih ili sličnih drugih ugovornih strana u istim ili sličnim okolnostima;

(b)

sve bitne dostupne tržišne podatke o prošlim pozivima na plaćanje ili naplati drugih sredstava od istih ili sličnih drugih ugovornih strana u istim ili sličnim okolnostima;

(c)

procjenu relevantnosti i pouzdanosti informacija opisanih u točkama (a) i (b) u pogledu očekivanog ishoda budućih poziva na plaćanje društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje.

(a)

način utvrđivanja promjena:

(b)

način obavješćivanja nadzornog tijela o utvrđenim promjenama, uključujući o mehanizmima koji su uspostavljeni kako bi se utvrdili slučajevi u kojima bi se upravnom, upravljačkom ili nadzornom tijela društva i nadzornom tijelu trebalo ukazati na tu promjenu.

(a)

promjena je rezultat zahtjeva nadzornog tijela da se dostave dodatne informacije; ili

(b)

nadzorno tijelo smatra da promjena ne utječe značajno na procjenu zahtjeva.

(a)

smanjiti iznos stavke pomoćnih vlastitih sredstava na niži iznos ili na nulu;

(b)

povući odobrenje metode izračuna.

25.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 79/18

(1)

Na temelju članka 77.b Direktive 2009/138/EZ društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogu primijeniti uravnoteženu prilagodbu na relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa uz prethodno odobrenje nadzornih tijela ako su ispunjeni određeni uvjeti. Potrebno je utvrditi pravila o postupcima koje treba slijediti pri izdavanju odobrenja za primjenu uravnotežene prilagodbe.

(2)

Kako bi se smatrao potpunim, zahtjev bi trebao sadržavati sve bitne informacije koje su nadzornim tijelima potrebne za procjenu i odlučivanje. Kako bi se osigurala usklađena osnova za procjenu i odlučivanje nadzornih tijela, zahtjev bi trebao sadržavati dokaze kojima se potvrđuje da su ispunjeni svi uvjeti iz članka 77.b Direktive 2009/138/EZ.

(3)

Zahtjev za odobrenje primjene uravnotežene prilagodbe strateška je odluka u cilju upravljanja rizikom i planiranja kapitala. Na temelju krajnje odgovornosti upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela u pogledu usklađenosti sa zakonima i drugim propisima kako je utvrđeno člankom 40. Direktive 2009/138/EZ, trebalo bi detaljno razmotriti njihovo sudjelovanje u postupku odlučivanja o zahtjevu.

(4)

Osim članka 77.b Direktive 2009/138/EZ ta Direktiva sadržava i druge zahtjeve navedene u člancima 44., 45. i 77.c koji se primjenjuju na sva društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje koja upotrebljavaju uravnoteženu prilagodbu. Zahtjev za odobrenje trebao bi stoga sadržavati dokaze da će svi ti zahtjevi biti ispunjeni ako se izda odobrenje.

(5)

U postupcima koje treba slijediti za odobrenje primjene uravnotežene prilagodbe predviđa se stalna razmjena obavijesti između nadzornih tijela i društava za osiguranje odnosno društava za reosiguranje. To uključuje razmjenu obavijesti prije podnošenja službenog zahtjeva nadzornom tijelu i nakon odobravanja zahtjeva u okviru postupka nadzornog pregleda. Takva je stalna razmjena obavijesti potrebna kako bi se osiguralo da se odluke nadzornih tijela temelje na relevantnim i ažuriranim informacijama i dokazima.

(6)

Radi provedbe neometanog i učinkovitog procesa nadzorna tijela trebala bi, prije nego što donesu konačnu odluku o prihvaćanju ili odbijanju zahtjeva, moći zatražiti da društva za osiguranje i društva za reosiguranje unesu izmjene u zahtjev ako dokazi o ispunjavanju odgovarajućih uvjeta iz članka 77.b Direktive 2009/138/EZ nisu dostatni.

(7)

Osim razmatranja dokaza sadržanih u zahtjevu nadzorna tijela trebala bi pri donošenju odluke o tome jesu li ispunjeni zahtjevi iz Direktive 2009/138/EZ uzeti u obzir ostale bitne čimbenike.

(8)

Budući da se uravnoteženim portfeljima može upravljati u redovitom poslovanju, društvima kojima je izdano odobrenje za primjenu uravnotežene prilagodbe za vrednovanje odgovarajućih obveza trebalo bi dopustiti i primjenu te prilagodbe za vrednovanje budućih obveza osiguranja u mjeri u kojoj te obveze i imovina kojom se odgovara za te obveze imaju iste značajke kao i obveze i imovina uključene u početni uravnoteženi portfelj i stoga predstavljaju iste rizike za predmetno društvo.

(9)

Pri podnošenju zahtjeva za odobrenje primjene uravnotežene prilagodbe društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje trebalo bi, zbog povezanosti različitih zahtjeva za odobrenje u okviru Direktive 2009/138/EZ, obavijestiti nadzorno tijelo o ostalim zahtjevima u vezi sa stavkama iz članka 308.a stavka 1. Direktive 2009/138/EZ koji su trenutačno u tijeku ili koji se predviđaju u sljedećih šest mjeseci. Takav je zahtjev potreban kako bi se osiguralo da se procjene nadzornih tijela temelje na transparentnim i nepristranim informacijama.

(10)

Ova se Uredba temelji na nacrtu provedbenih tehničkih standarda koji je Europskoj komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje.

(11)

Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje provelo je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu provedbenih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analiziralo je moguće povezane troškove i koristi te zatražilo mišljenje Interesne skupine za osiguranje i reosiguranje osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (2),

(12)

Radi povećanja pravne sigurnosti u pogledu nadzornog sustava tijekom razdoblja postupnog uvođenja predviđenog u članku 308.a Direktive 2009/138/EZ, koje će započeti 1. travnja 2015., važno je osigurati da ova Uredba stupi na snagu što prije, dan nakon njezine objave u Službenom listu Europske Unije.

(a)

dokaze da dodijeljeni portfelj imovine ispunjava sve relevantne uvjete utvrđene člankom 77.b stavkom 1. Direktive 2009/138/EZ;

(b)

pojedinosti o imovini iz dodijeljenog portfelja, koje uključuju podatke o svakoj stavki imovine zajedno s postupkom koji se koristi za razvrstavanje te imovine na temelju vrste imovine, kreditne kvalitete i trajanja za potrebe određivanja temeljnog prinosa iz članka 77.c stavka 1. točke (b) Direktive 2009/138/EZ;

(c)

opis postupka koji se koristi za održavanje dodijeljenog portfelja imovine u skladu s člankom 77.b stavkom 1. točkom (a) Direktive 2009/138/EZ, uključujući postupak održavanja umnožavanja očekivanih novčanih tokova ako su se oni značajno promijenili.

(a)

dokaze da obveze osiguranja ili reosiguranja ispunjavaju sve kriterije utvrđene člankom 77.b stavkom 1. točkama (d), (e), (g) i (j) Direktive 2009/138/EZ;

(b)

ako je uključen rizik smrtnosti, kvantitativne dokaze da se najbolja procjena portfelja obveza osiguranja ili reosiguranja ne povećava za više od 5 % pod stresom zbog rizika smrtnosti utvrđenog člankom 52. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/35 (3).

(a)

kvantitativne dokaze da su ispunjeni kriteriji iz članka 77.b stavka 1. točke (c) Direktive 2009/138/EZ, uključujući kvantitativnu i kvalitativnu procjenu o tome uzrokuje li bilo koja neusklađenost značajne rizike u odnosu na rizike prisutne u djelatnostima osiguranja na koje se namjerava primijeniti uravnotežena prilagodba;

(b)

dokaze da će se uspostaviti prikladni postupci kako bi se pravilno odredili i organizirali portfelj obveza i dodijeljeni portfelj imovine te kako bi se njima upravljalo neovisno o ostalim djelatnostima društva te kako bi se osiguralo da se dodijeljena imovina neće koristiti za pokriće gubitaka koji proizlaze iz drugih djelatnosti društva u skladu s člankom 77.b stavkom 1. točkom (b) Direktive 2009/138/EZ;

(c)

dokaze o prilagodbi vlastitih sredstava u skladu s člankom 81. Direktive 2009/138/EZ kako bi se odrazila smanjena prenosivost;

(d)

dokaze o prilagodbi potrebnog solventnog kapitala kako bi se primjereno odrazio smanjeni opseg diversifikacije rizika. Prema potrebi to uključuje dokaze o usklađenosti s člancima 216., 217. i 234. Delegirane uredbe (EU) 2015/35. Ako društva za osiguranje i društva za reosiguranje namjeravaju izračunati potrebni solventni kapital primjenom unutarnjeg modela, ali ako im nije izdano potrebno odobrenje nadzornog tijela, dokazi koji se zahtijevaju ovim stavkom dostavljaju se na temelju rezultata dobivenih primjenom standardne formule i neodobrenog unutarnjeg modela.

(a)

potvrdu da će uvjeti iz članka 77.b stavka 3. Direktive 2009/138/EZ biti ispunjeni ako nadzorno tijelo izda odobrenje za primjenu uravnotežene prilagodbe;

(b)

plan likvidnosti koji se zahtijeva člankom 44. stavkom 2. Direktive 2009/138/EZ;

(c)

procjene koje se zahtijevaju člankom 44. stavkom 2.a točkom (b) Direktive 2009/138/EZ;

(d)

procjene koje se zahtijevaju člankom 45. stavkom 2.a Direktive 2009/138/EZ;

(e)

detaljno objašnjenje i prikaz postupka izračuna koji se koristi za utvrđivanje uravnotežene prilagodbe u skladu sa zahtjevima iz članka 77.c Direktive 2009/138/EZ;

(f)

popis ostalih zahtjeva koje je društvo za osiguranje odnosno društvo za reosiguranje podnijelo ili koje predviđa podnijeti u sljedećih šest mjeseci, a koji se odnose na odobrenje bilo koje stavke na koju se odnosi postupno uvođenje predviđeno člankom 308.a stavkom 1. Direktive 2009/138/EZ.

(a)

promjena je rezultat zahtjeva nadzornog tijela da se dostave dodatne informacije ili uvedu izmjene; ili

(b)

nadzorno tijelo smatra da promjena ne utječe značajno na procjenu zahtjeva.

(a)

buduće obveze i imovina imaju iste značajke kao i obveze i imovina iz uravnoteženog portfelja za koji je izdano odobrenje;

(b)

uravnoteženi portfelj i dalje ispunjava odgovarajuće uvjete iz Direktive 2009/138/EZ.

25.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 79/23

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 26. lipnja 2014. antidampinški ispitni postupak povezan s uvozom u Uniju hladnovaljanih ravnih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) i Tajvana („predmetne zemlje”) na temelju članka 5. Osnovne uredbe). Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije  (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je 13. svibnja 2014. Eurofer („podnositelj pritužbe”) uložio pritužbu u ime proizvođača hladnovaljanih ravnih proizvoda od nehrđajućeg čelika kao podnositelja pritužbe iz Unije. Podnositelj pritužbe predstavlja približno 50 % ukupne proizvodnje hladnovaljanih ravnih proizvoda od nehrđajućeg čelika Unije. Pritužba je sadržavala dokaz o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti koji su se smatrali dostatnim da opravdaju pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Komisija je 14. kolovoza 2014. pokrenula antisubvencijski ispitni postupak povezan s uvozom u Uniju hladnovaljanih ravnih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz NRK-a te je započela zasebni ispitni postupak. Obavijest o pokretanju antisubvencijskog postupka objavila je u Službenom listu Europske unije  (3).

(4)

Nakon zahtjeva podnositelja pritužbe popraćenog potrebnim dokazima Komisija je 15. prosinca 2014. donijela Provedbenu uredbu (EU) br. 1331/2014 (4) o uvjetovanju evidentiranjem uvoza hladnovaljanih ravnih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Republike Kine i Tajvana od 17. prosinca 2014. nadalje.

(5)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da joj se obrate kako bi sudjelovale u ispitnom postupku. Usto, Komisija je posebno obavijestila podnositelja pritužbe, druge proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike koji su joj poznati i nadležna tijela NRK-a i Tajvana, uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce koji su joj poznati te udruženja za koja se zna da se na njih odnosi pokretanje ispitnog postupka te ih pozvala na sudjelovanje. Komisija je o pokretanju postupka obavijestila i proizvođače iz Sjedinjenih Američkih Država („SAD”) i Južne Afrike te ih pozvala na sudjelovanje. U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je obavijestila zainteresirane strane da je predvidjela SAD kao treću zemlju s tržišnim gospodarstvom („analogna zemlja”) u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe.

(6)

Zainteresirane strane dobile su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(7)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(8)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju obujma proizvodnje. Taj se uzorak sastojao od četiriju proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije činili su približno 50 % obujma proizvodnje. Komisija je pozvala zainteresirane strane da ulože primjedbe na privremeni uzorak. Nije bilo primjedaba na privremeni uzorak pa je privremeni uzorak potvrđen. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

(9)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(10)

Trideset i jedan nepovezani uvoznik dostavio je zatražene podatke i pristao da ga se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je na temelju najvećeg obujma uvoza u Uniju odabrala uzorak od četiriju uvoznika. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim predmetnim uvoznicima koji su joj poznati.

(11)

Dostavljene su primjedbe u pogledu vlasničke strukture jednog od odabranih uvoznika. Zainteresirane strane tvrdile su da jedan uvoznik ne bi trebao biti uključen u uzorak jer je povezan s proizvođačem iz Unije. Međutim, taj proizvođač nije bio povezan ni s jednim proizvođačem iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka, već je to postao tek naknadno. Nadalje, pojam „nepovezani uvoznik” znači da nije povezan s proizvođačima izvoznicima. Nepovezani uvoznik svakako može biti povezan s proizvođačem iz Unije.

(12)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika na Tajvanu zatražila da dostave podatke navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Usto, Komisija je od predstavnika Tajvana pri EU-u zatražila da utvrde ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupe u kontakt.

(13)

Ukupno je devet proizvođača koji navodno izvoze iz predmetne zemlje dostavilo zatražene podatke i pristalo biti uključeno u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od četiriju proizvođača izvoznika (od kojih je troje povezano) na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim predmetnim proizvođačima izvoznicima koji su bili poznati i s nadležnim tijelima predmetne zemlje. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(14)

Ispitnim postupkom pokazalo se da dva društva u uzorku i dva društva koja surađuju, a koja nisu bila odabrana u uzorku, ne odgovaraju definiciji proizvođača izvoznika jer oni posluju samo kao servisni centri te upotrebljavaju predmetni proizvod kao ulazni materijal za proizvodnju. Utvrđeno je da ta društva nemaju postrojenja za toplo ili hladno valjanje te da je njihova dodana vrijednost manja u usporedbi s troškom njihova ulaznog materijala. Štoviše, oni kupuju i prodaju različite vrste predmetnih proizvoda (vidjeti uvodne izjave od 26. do 28. u nastavku).

(15)

Međutim, jedno od tih društava povezano je s proizvođačem izvoznikom u uzorku. Stoga se u ispitnom postupku smatralo da pripada toj grupaciji društava. Nakon isključivanja iz uzorka društva koje nije odgovaralo definiciji proizvođača izvoznika, preostali uzorak predstavlja najmanje približno 48 % ukupnog obujma izvoza iz Tajvana u Uniju i približno 80 % domaće prodaje na Tajvanu. Stoga je taj uzorak i dalje bio reprezentativan.

(16)

Komisija je iz svakog izračuna pojedinačne dampinške marže i razine uklanjanja štete isključila ostala tri društva. Zbog toga za ta tri društva nije utvrđena stopa pristojbe.

(17)

Jedan proizvođač izvoznik iz Tajvana tražio je pojedinačno ispitivanje u skladu s člankom 17. stavkom 3. Osnovne uredbe koje mu je bilo i odobreno.

(18)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz NRK-a zatražila da dostave podatke utvrđene u Obavijesti o pokretanju postupka. Usto, Komisija je zatražila od nadležnih tijela NRK-a da utvrde ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da s njima stupe u kontakt.

(19)

Osam proizvođača izvoznika iz NRK-a dostavilo je zatražene podatke i pristalo biti uključeno u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od četiriju društava koja pripadaju dvjema grupacijama na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim proizvođačima izvoznicima koji su bili poznati te s nadležnim tijelima predmetne zemlje. Nisu dostavljene nikakve primjedbe.

(20)

Za potrebe članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe Komisija je poslala obrasce zahtjeva za tretman tržišnoga gospodarstva svim proizvođačima izvoznicima koji surađuju u NRK-u odabranima da budu dio uzorka i proizvođačima izvoznicima koji surađuju i koji nisu dio uzorka, a htjeli su se prijaviti za pojedinačno ispitivanje u skladu s člankom 17. stavkom 3. Osnovne uredbe, udruženju proizvođača izvoznika koje joj je poznato te nadležnim tijelima NRK-a. Niti jedan od proizvođača izvoznika nije zatražio tretman tržišnoga gospodarstva.

(21)

Komisija je poslala upitnike proizvođačima izvoznicima iz Kine i Tajvana u uzorku, proizvođačima izvoznicima koji su htjeli zatražiti pojedinačno ispitivanje, proizvođačima u dvjema potencijalnim analognim zemljama te proizvođačima iz Unije koji su u uzorku, nepovezanim uvoznicima u uzorku te korisnicima koji su se javili.

(22)

Odgovori na upitnik primljeni su od četiriju proizvođača izvoznika iz Kine koji su sudjelovali u uzorku, četiriju proizvođača izvoznika iz Tajvana koji su sudjelovali u uzorku (uključujući dva proizvođača za koje se ispostavilo da nisu proizvođači izvoznici), jednog proizvođača izvoznika iz Tajvana koji je zatražio pojedinačno ispitivanje, dvaju proizvođača u iz SAD-a (analogna zemlja), četiriju proizvođača iz Unije u uzorku, četiriju nepovezanih uvoznika u uzorku i šest korisnika.

(23)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, proizišle štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:

proizvođači iz Unije

Povezani servisni centar društva Acciai Speciali Terni S.P.A.

Podnositelj pritužbe

Proizvođači izvoznici iz Tajvana

Proizvođači izvoznici iz NRK-a

Povezani uvoznik iz Unije

(24)

Komisija je održala saslušanja, uključujući saslušanja službenika za saslušanje, s proizvođačima izvoznicima, udruženjima i uvoznicima.

(25)

Istražnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za ocjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2010. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(26)

Predmetni proizvod jest ravnovaljani proizvod od nehrđajućeg čelika, samo hladnovaljani (hladnoreducirani) podrijetlom iz NRK-a i Tajvana, trenutačno razvrstan u oznake KN 7219 31 00, 7219 32 10, 7219 32 90, 7219 33 10, 7219 33 90, 7219 34 10, 7219 34 90, 7219 35 10, 7219 35 90, 7220 20 21, 7220 20 29, 7220 20 41, 7220 20 49, 7220 20 81 i 7220 20 89 („predmetni proizvod”).

(27)

Hladnovaljani ravni proizvodi od nehrđajućeg čelika upotrebljavaju se u širokom rasponu primjena, na primjer u proizvodnji kućanskih aparata (primjerice unutrašnjost perilica rublja i perilica posuđa), varenih cijevi i medicinskih uređaja te u preradi hrane i automobilskoj industriji.

(28)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da sve različite vrste predmetnog proizvoda imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva i u osnovi se upotrebljavaju za iste namjene.

(29)

Utvrđeno je da hladnovaljani ravni proizvodi od nehrđajućeg čelika koje industrija Unije proizvodi i prodaje u Uniji te hladnovaljani ravni proizvodi od nehrđajućeg čelika koji se proizvode i prodaju u predmetnim zemljama i analognoj zemlji imaju u osnovi ista fizička, kemijska i tehnička svojstva i iste osnovne namjene kao hladnovaljani ravni proizvodi od nehrđajućeg čelika koji se proizvode u predmetnim zemljama i prodaju za izvoz u Uniju. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(30)

Zainteresirane strane tvrdile su da bi neke vrste proizvoda (uključujući uske i precizne trake) trebalo isključiti iz opsega ispitnog postupka jer proizvođači iz Unije ne mogu u potpunosti opskrbljivati te tržišne segmente. Međutim, industrija Unije dostavila je dokaze da svakako može u potpunosti opskrbljivati te tržišne segmente.

(31)

U pogledu preciznih traka, iste zainteresirane strane dalje su tvrdile da je Glavna uprava za tržišno natjecanje Europske komisije odlučila isključiti ovu vrstu proizvoda s mjerodavnog tržišta proizvoda u svojoj analizi koncentracije društava Outokumpu/INOXUM (5). Međutim, definicija tržišta u slučaju koncentracije usmjerena je na zamjenu na strani potražnje i ponude. U slučaju antidampinga tržište se definira fizičkim svojstvima proizvoda u ispitnom postupku. Stoga se u slučaju antidampinga vrste proizvoda mogu razlikovati u pogledu nekih parametara (širina, odstupanja, mehanička svojstva). Usto, ta je vrsta proizvoda od samog početka bila dio ispitnog postupka jer se tijekom ispitivanja reprezentativnosti stupilo u kontakt s proizvođačima iz Unije.

(32)

Komisija je stoga odbila zahtjev te je ostavila opseg proizvoda ispitnog postupka nepromijenjenim.

(33)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (b) Osnovne uredbe Komisija određuje uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 1. do 6. te Uredbe za proizvođače izvoznike u NRK-u koji su tvrdili i pokazali da poštuju kriterije iz članka 2. stavka 7. točke (c) te bi im se stoga mogao odobriti tretman tržišnoga gospodarstva.

(34)

Za određivanje jesu li ispunjeni kriteriji iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe Komisija je zatražila potrebne podatke zatraživši od predmetnih proizvođača izvoznika za ispune obrazac zahtjeva za tretman tržišnoga gospodarstva. Nijedan od njih nije zatražio tretman tržišnoga gospodarstva.

(35)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva za proizvođače izvoznike kojima nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva. U tu je svrhu morala biti odabrana analogna zemlja.

(36)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka obavijestila zainteresirane strane da je predvidjela SAD kao odgovarajuću analognu zemlju te je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe.

(37)

Komisija je stupila u kontakt s nizom mogućih analognih zemalja (Indijom, Južnom Afrikom, Južnoj Korejom, Tajvanom i SAD-om) te je na temelju pristiglih podataka zatražila od 32 proizvođača istovjetnih proizvoda koji su joj poznati u Južnoj Africi, Južnoj Koreji i SAD-u da dostave podatke. Iz Indije nisu pristigli podatci o proizvođačima pa se stoga Indija nije mogla smatrati potencijalnom analognom zemljom. Tajvan podliježe istom ispitnom postupku; stoga su podatci koje su dostavili proizvođači iz ispitnog postupka u ovu svrhu uzeti u obzir.

(38)

Samo su dva proizvođača u SAD-u odgovorila na upitnik za proizvođače iz analogne zemlje. Komisija je stoga trebala odlučiti između SAD-a i Tajvana.

(39)

U SAD-u postoje barem četiri velika proizvođača istovjetnog proizvoda (tri su vertikalno integrirana, a jedan nije), a ukupna proizvodnja i potrošnja usporedive su s onima iz NRK-a. Na Tajvanu postoji jedna velika vertikalno integrirana grupacija proizvođača koja dominira tržištem, neovisno o postojanju nekoliko malih neintegriranih proizvođača. Postupak proizvodnje u SAD-u sličan je postupku na Tajvanu i postupku barem nekih proizvođača izvoznika u NRK-u. Sirovine koje se upotrebljavaju u SAD-u i na Tajvanu uglavnom su iste. U SAD-u postoje antidampinške pristojbe u odnosu na Japan, Južnu Koreju i Tajvan te na Tajvanu u odnosu na NRK i Južnu Koreju. Međutim, uvoz istovjetnih proizvoda u SAD-u i na Tajvanu znatan je te predstavlja približno 17 % (SAD) odnosno 37 % (Tajvan) njihove ukupne potrošnje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Najveće države koje izvoze u SAD uključuju Meksiko, NRK, Tajvan, Francusku, Finsku, Japan i Njemačku, a na Tajvanu su to NRK, Južna Koreja, Japan, Finska i Vijetnam.

(40)

U tim se okolnostima SAD smatra primjerenijom analognom zemljom iz dvaju glavnih razloga:

(41)

Zainteresirane strane usprotivile su se upotrebi SAD-a kao analogne zemlje uglavnom zbog navodno različitog postupka proizvodnje i različite vrste sirovina koje se upotrebljavaju u proizvodnji. Tvrdile su da bi u tom pogledu Tajvan, koji isto tako podliježe ovom ispitnom postupku, bio primjerenija analogna zemlja od SAD-a.

(42)

Komisija je u ovoj fazi zaključila da je SAD primjerena analogna zemlja u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(43)

Podatci dobiveni od proizvođača koji surađuju iz analogne zemlje upotrebljavali su se kao temelj za određivanje uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike kojima nije odobren tretman tržišnoga gospodarstva u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(44)

Komisija je prvo ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje dvaju proizvođača koji surađuju u analognoj zemlji reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja reprezentativna je ako je ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima na domaćem tržištu predstavljao najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniji svakog proizvođača izvoznika iz Kine u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga ukupna prodaja na domaćem tržištu dvaju proizvođača istovjetnog proizvoda koji surađuju analogne zemlje bila je reprezentativna.

(45)

Komisija je za proizvođače izvoznike u uzorku naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su identične ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju.

(46)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udjel profitabilne prodaje nepovezanim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(47)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(48)

U ovom slučaju uobičajena vrijednost jest ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka. Komisija je uzela u obzir sve transakcije prijavljene kao domaća prodaja jer nije bilo razloga sumnjati da su one bile namijenjene domaćoj potrošnji.

(49)

Uobičajena vrijednost jest stvarna domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje vrsti proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(50)

Proizvođači izvoznici u uzorku prodavali su za izvoz u Uniju izravno nepovezanim kupcima ili, u slučaju jednog proizvođača izvoznika, preko povezanog društva koje je djelovalo kao uvoznik.

(51)

U slučajevima u kojima su proizvođači izvoznici prodavali predmetni proizvod za izvoz izravno nepovezanim kupcima u Uniji, izvozna cijena utvrđena je na temelju stvarno plaćenih ili plativih cijena za predmetni proizvod kada se prodavao za izvoz u Uniju u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(52)

U slučajevima kad je proizvođač izvoznik prodavao predmetni proizvod za izvoz u Uniju preko povezanog društva koje djeluje kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj se uvezeni proizvod prvi put preprodao nepovezanim kupcima u Uniji, u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. U ovom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje, uključujući prodajne, opće i administrativne troškove („POA”) te za ostvarenu dobit.

(53)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u uzorku na temelju cijena franko tvornica.

(54)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala poštena usporedba, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Cijene su prilagođene za prijevoz, osiguranje, manipuliranje, utovar i popratne troškove, pakiranje, kredit, bankovne pristojbe i provizije.

(55)

Komisija je za proizvođače izvoznike u uzorku usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda u analognoj zemlji (vidjeti prethodne uvodne izjave 43. do 49.) s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(56)

Na temelju toga privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF (troškovi, osiguranje, vozarina) na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Tablica 1.

Dampinške marže, NRK

(57)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju izvan uzorka, Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. Osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju ponderiranog prosjeka dampinških marži utvrđenih za proizvođače izvoznike u uzorku.

(58)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju izvan uzorka iznosi 30,0 %.

(59)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz predmetne zemlje Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Za te je potrebe Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Razina suradnje obujam je izvoza u Uniju proizvođača izvoznika koji surađuju izražena kao udjel ukupnog obujma izvoza, kako je zabilježeno u statističkim podatcima Eurostata o uvozu, iz predmetne zemlje u Uniju.

(60)

Stupanj suradnje smatrao se visokim te je na osnovi toga Komisija odlučila temeljiti preostalu dampinšku maržu na razini društva u uzorku s najvišom dampinškom maržom.

(61)

Privremene dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Tablica 2.

Dampinške marže, NRK

(62)

Komisija je najprije ispitala je li ukupan obujam domaće prodaje svakog proizvođača izvoznika iz ispitnog postupka reprezentativan u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Proizvođačima izvoznicima iz ispitnog postupka Komisija je smatrala proizvođače izvoznike odabrane za uzorak, zajedno s jednim proizvođačem izvoznikom kojem je bilo odobreno pojedinačno ispitivanje. Domaća je prodaja reprezentativna ako ukupan obujam domaće prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima na domaćem tržištu po proizvođaču izvozniku čini najmanje 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje predmetnog proizvoda u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(63)

Komisija je utvrdila da je domaća prodaja koju su prijavili proizvođači izvoznici u ispitnom postupku obuhvaćala znatne količine istovjetnog proizvoda prodanog distributerima, koji su ga dalje izvozili. Izračunom temeljenim na podatcima o proizvodnji koje su dostavila društva koja surađuju i na statističkim podatcima o uvozu i izvozu istovjetnog proizvoda na Tajvanu potvrđeno je da je domaća prodaja koju su prijavili proizvođači izvoznici koji surađuju obuhvaćala približno 50 % neizravne izvozne prodaje koja nije bila namijenjena domaćoj potrošnji.

(64)

Usto, Komisija je utvrdila da je na domaćem tržištu na Tajvanu postojao sustav popusta. Jedan od proizvođača izvoznika u uzorku objasnio je da je taj sustav bio osmišljen kao poticaj lokalnim servisnim centrima (distributeri) koji su dalje izvozili svoje proizvode od čelika. Budući da se cijene koje na domaćem tržištu utvrđuju dva glavna proizvođača, uključujući popuste, mjesečno priopćuju svim distributerima, čak i ako nema popusta koje su drugi proizvođači dali svojim kupcima, određivanje cijena za robu koja završava na domaćem tržištu i onu koja se dalje izvozi bilo je pod velikim utjecajem sustava određivanja cijena koji je postojao na Tajvanu.

(65)

S obzirom na nalaze provjera na licu mjesta od triju se proizvođača izvoznika zatražilo da ponovno ispitaju prodaju koju su prijavili za domaće tržište na Tajvanu te da uklone svu prodaju koja nije bila namijenjena domaćoj potrošnji. Međutim, oni su samo potvrdili da nisu znali konačno odredište istovjetnog proizvoda koji prodaju svojim kupcima.

(66)

Kao što je objašnjeno u gornjoj uvodnoj izjavi 63. te kako bi se osiguralo da je uobičajena vrijednost temeljena na cijenama utvrđenima samo za domaću potrošnju, Komisija je odabrala konzervativan pristup za privremeni izračun dampinga uporabom prijavljene prodaje krajnjim korisnicima na Tajvanu. Komisija je krajnjim korisnikom smatrala gospodarske subjekte koji dalje transformiraju istovjetni proizvod u drugi proizvod koji više nije istovjetan proizvod. Prodaja distributerima ili trgovcima isključena je iz domaće prodaje jer je Komisija tijekom ispitnog postupka ustanovila da je jedan od glavnih distributera na Tajvanu koji je preuzeo veliki obujam istovjetnog materijala, koji su njegovi dobavljači prijavili kao domaću prodaju, većinu tog kupljenog obujma izvozio.

(67)

Na temelju toga ukupna je prodaja istovjetnog proizvoda svakog proizvođača izvoznika u ispitnom postupku na domaćem tržištu bila reprezentativna.

(68)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su bile istovjetne ili usporedive s vrstama proizvoda koje se prodaju za izvoz u Uniju za proizvođače izvoznike s reprezentativnom domaćom prodajom u ispitnom postupku.

(69)

Komisija je zatim ispitala jesu li vrste proizvoda koje prodaju proizvođači izvoznici u ispitnom postupku na svojem domaćem tržištu u usporedbi s vrstama proizvoda koje se prodaje radi izvoza u Uniju reprezentativne u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja bilo koje vrste proizvoda reprezentativna je ako ukupan obujam domaće prodaje te vrste proizvoda nepovezanim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka čini barem 5 % ukupnog obujma izvozne prodaje jednake ili usporedive vrste proizvoda u Uniju.

(70)

Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udjel profitabilne prodaje nezavisnim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju.

(71)

Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili nije:

(72)

U tom slučaju uobičajena vrijednost jest ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(73)

Uobičajena vrijednost jest stvarna domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje tih vrsti proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka:

(74)

Analizom domaće prodaje pokazalo se da je za neke vrste proizvoda dio domaće proizvodnje bio profitabilan te da je ponderirana prosječna prodajna cijena bila viša od troška proizvodnje. U skladu s time, uobičajena vrijednost bila je izračunana kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka, ako su uvjeti iz prethodno navedene uvodne izjave 71. bili ispunjeni, ili kao ponderirani prosjek samo profitabilne prodaje u slučaju kada ti uvjeti nisu bili ispunjeni. S obzirom na to da nije bilo prodaje određene vrste istovjetnog proizvoda ili je nije bilo dovoljno, ili ako nije bilo prodaje u uobičajenom tijeku trgovine, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe.

(75)

Uobičajena vrijednost izračunana je tako da su sljedeće vrijednosti pribrojene prosječnom trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda proizvođača izvoznika u ispitnom postupku tijekom ispitnog postupka:

(76)

Za jednog od proizvođača izvoznika u ispitnom postupku trošak proizvodnje bio je prilagođen. S obzirom na to da je znatan obujam ulaznog materijala koji se upotrebljava za proizvodnju istovjetnog proizvoda nabavio i povezani dobavljač, Komisija je zamijenila trošak nabave tih ulaznih materijala troškom proizvodnje ulaznih materijala proizvođača izvoznika u ispitnom postupku.

(77)

Za istog je proizvođača izvoznika Komisija isto tako utvrdila da je prilagodba za vrijednost otpada bila uračunana dvaput jer je obujam ulaznog materijala pretvorenog u gotove proizvode izračunan bez otpada. Komisija je stoga odbila odbiti vrijednost otpada od troška proizvodnje gotovog proizvoda.

(78)

Za vrste proizvoda koje nisu bile prodane u reprezentativnim obujmima na domaćem tržištu dodani su prosječni prodajni, opći i administrativni troškovi te dobit od transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu. Za vrste proizvoda koje uopće nisu bile prodane na domaćem tržištu ili gdje nije utvrđena prodaja u uobičajenom tijeku trgovine dodani su ponderirani prosječni prodajni, opći i administrativni troškovi te dobit od svih transakcija izvršenih u uobičajenom tijeku trgovine na domaćem tržištu.

(79)

Proizvođači izvoznici u ispitnom postupku prodali su predmetni proizvod za izvoz izravno nepovezanim kupcima u Uniji ili preko nepovezanih distributera na Tajvanu. Izvozna cijena stoga je utvrđena u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe na temelju cijena koje su stvarno plaćene ili koje je potrebno platiti.

(80)

Komisija je usporedila uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu proizvođača izvoznika u ispitnom postupku na temelju cijena franko tvornica.

(81)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala poštena usporedba, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Cijene su prilagođene za prijevoz, osiguranje, manipuliranje, utovar i popratne troškove, pakiranje, kredit, bankovne pristojbe i provizije.

(82)

Proizvođači izvoznici u uzorku nisu upotrijebili devizne tečajeve koji su im bili dostavljeni u upitnicima o antidampingu poslanima prije posjeta radi provjere. Komisija je stoga ponovno izračunala vrijednosti transakcija s pomoću stopa danih u upitnicima.

(83)

Za proizvođače izvoznike u ispitnom postupku, uključujući dva povezana društva u uzorku i jedno kojem je odobreno pojedinačno ispitivanje, Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svih vrsta istovjetnog proizvoda s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(84)

Na temelju toga privremene ponderirane prosječne dampinške marže izražene u postotcima cijena CIF-a na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Tablica 3.

Dampinške marže, Tajvan

(85)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju izvan uzorka, Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. Osnovne uredbe. Ta je marža stoga utvrđena na temelju marži proizvođača izvoznika u uzorku.

(86)

Na temelju toga privremena dampinška marža proizvođača izvoznika koji surađuju izvan uzorka iznosi 10,9 %.

(87)

Za sva ostala društva iz predmetne zemlje Komisija je utvrdila dampinšku maržu na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Za te potrebe Komisija je utvrdila razinu suradnje. Razina suradnje jest obujam izvoza društava koja surađuju u Uniju izražena kao udjel ukupnog obujma izvoza, kako je zabilježeno u statističkim podatcima Eurostata o uvozu, iz predmetne zemlje u Uniju.

(88)

Stupanj suradnje smatrao se u tom slučaju visokim te je na osnovi toga Komisija odlučila temeljiti preostalu dampinšku maržu na razini društva s najvišom dampinškom maržom.

(89)

Privremene dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

Tablica 4.

Dampinške marže, Tajvan

(90)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je devet poznatih proizvođača iz Unije. Oni predstavljaju „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(91)

Utvrđeno je da je ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila više od tri milijuna tona. Komisija je utvrdila tu brojku na temelju svih raspoloživih podataka povezanih s industrijom Unije, kao što su podatci prikupljeni od proizvođača u uzorku i podatci iz pritužbe za druge proizvođače u Uniji. Najveći proizvođači u Uniji niti su surađivali niti su se protivili pritužbi. Šest proizvođača iz Unije koji čine približno 55 % prodaje i proizvodnje u Uniji surađivalo je u ispitnom postupku. Kao što je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 8., četiri proizvođača iz Unije odabrana su za uzorak koji predstavlja približno 50 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(92)

Zainteresirane strane tvrdile su da je jedan proizvođač iz Unije u uzorku trebao biti isključen iz definicije industrije Unije jer je uvozio znatne količine predmetnog proizvoda. Međutim, uvoz tog proizvođača iz Unije iz predmetnih zemalja činio je manje od 5 % ukupnog uvoza predmetnog proizvoda i manje od 2 % njegova obujma prodaje u Uniji. Na temelju toga u ovoj se fazi smatra da je taj proizvođač iz Unije dio industrije Unije.

(93)

Zainteresirane strane tvrdile su da neuključivanje najvećeg proizvođača iz Unije u uzorak čini taj uzorak nereprezentativnim. Kao što je već navedeno, četiri proizvođača iz Unije u uzorku predstavljaju približno 50 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji. Komisija je stoga zaključila da je uzorak bio reprezentativan. U svakom slučaju taj se najveći proizvođač nije javio.

(94)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju podataka o obujmu prodaje vlastite proizvodnje industrije Unije prikupljenih od proizvođača u uzorku, podataka iz pritužbe za druge proizvođače u Uniji i podataka o obujmu uvoza na tržište Unije dobivenih iz statističkih podataka Eurostata.

(95)

Potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 5.

Potrošnja u Uniji

(96)

Potrošnja u Uniji stalno je rasla za 4 % tijekom razmatranog razdoblja.

(97)

Komisija je ispitala je li uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja potrebno procijeniti kumulativno u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(98)

Dampinška marža utvrđena u pogledu uvoza iz NRK-a i Tajvana bila je iznad praga de minimis utvrđenog u članku 9. stavku 3. Osnovne uredbe. Obujam uvoza iz svake od predmetnih zemalja nije bila zanemariv u smislu članka 5. stavka 7. Osnovne uredbe. Tržišni udjeli tijekom razdoblja ispitnog postupka bili su 5,1 % za Tajvan i 4,3 % za NRK.

(99)

Uvjeti tržišnog natjecanja između dampinškog uvoza iz NRK-a i Tajvana i istovjetnog proizvoda bili su slični. Točnije, uvezeni proizvodi natjecali su se međusobno i s istovjetnim proizvodom proizvedenim u Uniji jer su svi proizvodi u skladu s istim globalnim standardima te su stoga međusobno zamjenjivi. Isto tako, prodaju se istim prodajnim kanalima i sličnim kategorijama kupaca.

(100)

Iz udruženja Taiwan Steel & Iron Industries Association („TSIIA”) tvrdili su da Komisija ne bi trebala kumulativno procjenjivati učinke dampinškog uvoza iz NRK-a i Tajvana. Tvrdili su da se, iako se hladnovaljani ravni proizvodi od nehrđajućeg čelika mogu smatrati istovjetnima u smislu Osnovne uredbe, tajvanski proizvodi na tržištu Unije ne prodaju pod istim uvjetima tržišnog natjecanja kao proizvodi iz kineskog uvoza. Smatraju da se oni uglavnom razlikuju u pogledu vrste i kvalitete jer su proizvodi iz Tajvana bolje kvalitete.

(101)

Ta tvrdnja u pogledu različitih vrsti odnosi se samo na posebne proizvode koji čine manje od 1 % uvoza. Nadalje, svi proizvodi (iz EU-a, Kine i Tajvana) u skladu su s istim normama širom svijeta te nisu iznesene tvrdnje u kojima se kvantificiraju razlike fizičkih svojstava između istovjetnog proizvoda proizvedenog u Uniji i uvoza, zbog čega je ta tvrdnja neutemeljena. Posljedično, ta je tvrdnja odbačena.

(102)

Stoga su ispunjeni svi kriteriji navedeni u članku 3. stavku 4. Osnovne uredbe te se uvoz iz NRK-a i Tajvana ispitivao kumulativno u svrhu utvrđivanja štete.

(103)

Komisija je utvrdila obujam uvoza na temelju obujma uvoza dobivenog iz statističkih podataka Eurostata. Tržišni udjel uvoza utvrđen je na istom temelju.

(104)

Uvoz u Uniju iz predmetnih zemalja razvijao se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam uvoza i tržišni udjel

(105)

Kumulativan uvoz iz predmetnih zemalja povećao se za 70 % sa 184 140 tona na 312 517 tona od 2010. do razdoblja ispitnog postupka. Uvoz je bio u stalnom porastu tijekom razmatranog razdoblja, uz iznimku 2012., kada je obujam uvoza bila više nego 2010., ali ispod razine iz 2011.

(106)

Kumulativni tržišni udjel povećao se za 63 % sa 5,8 % na 9,5 % tijekom razmatranog razdoblja. Slično obujmu uvoza, tržišni udjel bio je u stalnom porastu tijekom razmatranog razdoblja, uz iznimku 2012.

(107)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju vrijednosti i obujma uvoza dobivenih iz statističkih podataka Eurostata. Obaranje cijena uvoza utvrđeno je na temelju odgovora iz upitnika koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku, proizvođači izvoznici u uzorku i proizvođač izvoznik kojem je odobreno pojedinačno ispitivanje iz prethodne uvodne izjave 17.

(108)

Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetnih zemalja razvijala se kako slijedi:

Tablica 7.

Cijene uvoza

(109)

Cijene uvoza NRK-a i Tajvana prvotno su se povećale za šest postotnih bodova u razdoblju od 2010. do 2011. Naknadno su se cijene smanjile za 19 postotnih bodova, čime je opće smanjenje iznosilo 13 %. Cijene uvoza iz NRK-a i Tajvana slijedile su sličan trend, uz iznimku 2012., kada su i dalje cijene bile relativno visoke za NRK, ali već relativno niske za Tajvan. Za obje zemlje cijene su se dodatno smanjile od 2012. do razdoblja ispitnog postupka.

(110)

Komisija je utvrdila obaranje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka uspoređujući:

(111)

Usporedba cijena provedena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije, prema potrebi primjereno prilagođene, te nakon odbijanja popusta, provizija i troškova isporuke. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža obaranja cijena u iznosu između 9,6 % i 11,3 % za uvoz iz predmetnih zemalja na tržište Unije.

(112)

Ispitnim postupkom pokazalo se da proizvođači izvoznici gotovo isključivo prodaju nepovezanim distributerima ili servisnim centrima za čelik, dok je industrija Unije prodavala distributerima, servisnim centrima za čelik i krajnjim korisnicima. Ispitnim postupkom ipak se nije pokazalo da je ova razlika u razini trgovine utjecala na cijene. Upravo suprotno, nepovezani distributeri i servisni centri za čelik tvrdili su da im proizvođači iz Unije nisu dali povoljnije uvjete prodaje nego korisnicima.

(113)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je i procjenu svih gospodarskih čimbenika koji su imali utjecaj na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(114)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 8., odabir uzorka proveden je radi utvrđivanja moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije. U uzorku su bila četiri proizvođača.

(115)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka prikupljenih od proizvođača u uzorku i podataka iz pritužbe za druge proizvođače iz Unije. Podatci su se odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Podatci su se odnosili na proizvođače iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(116)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udjel, rast, zaposlenost, produktivnost i visina dampinške marže.

(117)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

(118)

Zainteresirane strane tvrdile su da bi se podatci proizvođača iz Unije u uzorku trebali dosljedno upotrebljavati za procjenu štete umjesto dijeljenja pokazatelja na makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje. Tvrdile su da je zasebna analiza makroekonomskih i mikroekonomskih pokazatelja bila podložna manipulaciji podnositelja pritužbe jer je on mogao usmjeravati prikupljanje podataka na makroekonomskoj razini, s obzirom na to da se odluka o tome je li specifični pokazatelj bio makroekonomski ili mikroekonomski temeljila na raspoloživosti podataka.

(119)

Komisija je utvrdila i analizirala makroekonomske pokazatelje koji su se mogli vidjeti na razini Unije, a ne samo na razini proizvođača iz Unije u uzorku. U pogledu makroekonomskih pokazatelja smatra se da sveukupni podatci cijele industrije Unije, što uključuje i podatke društava u uzorku, bolje odražavaju situaciju tijekom razmatranog razdoblja od podataka za samo dio industrije.

(120)

Podatci koje je za ocjenu makroekonomskih pokazatelja dostavio podnositelj pritužbe smatrali su se točnima i pouzdanima. Valjanost podataka provjeravala se u odnosu na podatke koje su dostavili proizvođači Unije u uzorku. Rasprave radi, analiza štete u kojoj se dosljedno upotrebljavaju samo podatci koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku pokazali bi negativniju sliku za makroekonomske pokazatelje. Nije bilo temelja za zaključak da je podnositelj pritužbe namjerno uskratio podatke kako bi manipulirao analizom štete. Dakle ne postoje razlozi zbog kojih bi se zanemarili podatci koje je dostavio podnositelj pritužbe u pogledu makroekonomskih pokazatelja. Stoga se argument da bi se analiza svih pokazatelja štete trebala ograničiti na podatke koje su dostavili samo proizvođači iz Unije u uzorku ne može prihvatiti.

(121)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet (na razini hladnog valjanja) i iskorištenost kapaciteta razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 8.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(122)

Obujam proizvodnje ostao je stabilan u razdoblju od 2010. do 2012. Od 2012. do razdoblja ispitnog postupka obujam proizvodnje znatno se smanjio za šest postotnih bodova, što je dovelo do općeg smanjenja od 5 % unatoč stabilnoj potražnji.

(123)

Proizvodni kapacitet u razmatranom razdoblju istodobno se umjereno povećao za 4 %. Blago povećanje proizvodnog kapaciteta moglo bi se pripisati boljoj iskorištenosti strojeva zbog programa povećanja djelotvornosti koje je provela industrija Unije.

(124)

Posljedično, iskorištenost kapaciteta smanjila sa za 8 % tijekom razmatranog razdoblja. Poznato je da se iskorištenost kapaciteta od 100 % ne može postići te da dugoročno nije održiva u industriji hladnovaljanih ravnih proizvoda od nehrđajućeg čelika. Međutim, iskorištenost kapaciteta koju je postigla industrija Unije tijekom razmatranog razdoblja daleko je niža od iskorištenosti kapaciteta veće od 90 %, za koju se smatra da se može postići tijekom održive dugoročne razine proizvodnje. Usto, s obzirom na to da je razlika između proizvodnog kapaciteta i održive dugoročne razine proizvodnje mala, ona nije mogla utjecati na trend smanjenja koji je pokazala industrija Unije.

(125)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udjel razvijali su se kako slijedi tijekom razmatranog razdoblja:

Tablica 9.

Obujam prodaje i tržišni udjel

(126)

Obujam prodaje u industriji Unije bio je stabilan tijekom razmatranog razdoblja, s neznatno većim obujmom prodaje 2012.

(127)

S obzirom na to da je potrošnja Unije bila u porastu tijekom razmatranog razdoblja, kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 96., prilično stabilan obujam prodaje doveo je do pada tržišnog udjela industrije Unije od 5 % tijekom razmatranog razdoblja. Slično kao u slučaju obujma prodaje, pozitivniji rezultati zabilježeni su 2012.

(128)

Kako je prethodno opisano, tijekom razmatranog razdoblja obujam prodaje industrije Unije bio je prilično stabilan na rastućem tržištu. Istodobno se uvoz iz predmetnih zemalja znatno povećao. Posljedično, tržišni rast od približno 140 000 tona tijekom razmatranog razdoblja koristio je gotovo isključivo uvozu iz predmetnih zemalja, čime je on povećan za približno 128 000 tona tijekom istog razdoblja. Stoga industrija Unije uopće nije mogla ostvariti korist od tržišnog rasta.

(129)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zaposlenost i produktivnost

(130)

Broj zaposlenika industrije Unije smanjio se za 2 postotna boda 2011., za dodatna 4 postotna boda 2012. te za još 5 postotnih bodova u razdoblju ispitnog postupka, što jasno pokazuje tendenciju pada. Racionalizacija broja zaposlenika mogla bi se pripisati provedbi različitih planova učinkovitosti koju su poduzeli proizvođači Unije te smanjenju obujma proizvodnje.

(131)

Industrija hladnovaljanih ravnih proizvoda od nehrđajućeg čelika općenito se smatra kapitalno intenzivnom industrijom. Unatoč tomu, industrija Unije u znatnoj mjeri pridonosi zapošljavanju. Osim toga, troškovi radne snage drugi su najvažniji čimbenik troška nakon sirovina, čineći u prosjeku približno 10 % do 15 % ukupnih troškova. Stoga je zaposlenost bitan pokazatelj štete za ovu industriju.

(132)

Produktivnost industrije Unije neznatno se smanjila 2011. za 3 postotna boda, zatim se 2012. povećala za 10 postotnih bodova, da bi se tijekom razdoblja ispitnog postupka opet smanjila za 1 postotni bod. Općenito se povećala za 6 postotnih bodova, sa 242 tone po zaposleniku na 257 tona po zaposleniku u predmetnom razdoblju unatoč manjem broju zaposlenika, što je odrazilo veću učinkovitost.

(133)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije znatan je s obzirom na obujam i cijene uvoza iz predmetnih zemalja.

(134)

Ovo je drugi antidampinški ispitni postupak u pogledu predmetnog proizvoda. Uvoz istog proizvoda podrijetlom iz NRK-a, Južne Koreje i Tajvana već je bio predmet ispitnog postupka u razdoblju 2008. – 2009. (6) Iako taj ispitni postupak nije rezultirao uvođenjem antidampinških mjera, ispitnim se postupkom već u tom trenutku privremeno utvrdilo postojanje dampinga (7).

(135)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 11.

Prodajne cijene u Uniji

(136)

Prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku naplaćene nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja smanjile su se za 11 %. Dok su se cijene 2011. povećale za 6 %, kasnije su do kraja razmatranog razdoblja pale za 17 postotnih bodova.

(137)

Jedinični trošak proizvodnje ukupne proizvodnje hladnovaljanih ravnih proizvoda od nehrđajućeg čelika (uključujući kasnije izvezenu robu) uvelike je slijedio kretanje prodajnih cijena, smanjivši se za 14 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, prodajne cijene i jedinični trošak proizvodnje ne mogu se izravno usporediti jer postoji određena vremenska razlika između proizvodnje i prodaje. Budući da je prosječna razina zaliha industrije Unije činila približno 15 % prometa, prosječno postoji vremenski odmak od gotovo dva mjeseca između proizvodnje i prodaje.

(138)

Općenito, troškovi proizvodnje i prodajne cijene posljedica su razvoja troškova sirovina, uglavnom kroma i nikla. Doista, cijene koje naplaćuje industrija Unije prate takozvani mehanizam „dodatne naknade za slitine”. Prema tom mehanizmu cijene se sastoje od fiksne „osnovne cijene” te „dodatne naknade za slitine”, koja varira ovisno o kemijskom sastavu razreda čelika i kotacijama slitina na Londonskoj burzi metala (London Metal Exchange – LME). Stoga su cijene povezane s razredom čelika i odgovarajućim troškom sirovine.

(139)

Zainteresirane strane predložile su da bi kretanje prodajnih cijena industrije Unije trebalo analizirati bez dodatne naknade za slitine. Budući da industrija Unije ne utječe na cijenu nikla, zainteresirane strane tvrdile su da bi Komisija trebala razmotriti samo osnovnu cijenu.

(140)

Ukupna cijena doista se sastoji od osnovne cijene i dodatne naknade za slitine, a kupci su obično svjesni te podjele. Međutim, ispitnim postupkom pokazalo se da se tijekom razdoblja ispitnog postupka ta dva elementa cijene obično nisu na fakturi iskazivala odvojeno. U takvim slučajevima na trgovačkim ispravama izdanima prije fakture, poput narudžbenice ili potvrde narudžbe, ta se dva elementa obično ne navode odvojeno.

(141)

Stoga se razvoj osnovne cijene analizirao na temelju javno dostupnih podataka koje su dostavile zainteresirane strane. Ti podaci pokazuju detaljnu raščlambu ukupne cijene koja je naplaćena za proizvode široke potrošnje razreda 304 (8) u Njemačkoj (9) na osnovnu cijenu i dodatnu naknadu za slitine. Iako je dodatna naknada za slitine varirala ovisno o razvoju troškova sirovina, osnovna cijena stalno se smanjivala tijekom razmatranog razdoblja za približno 20 %, s približno 1 200 EUR/tona 2010. na približno 1 000 EUR/tona u razdoblju ispitnog postupka. Iako razina smanjenja možda nužno nije reprezentativna za sve proizvode i sve proizvođače iz Unije, veliki iznos smanjenja potkrepljuje zaključak da je silazno kretanje osim u pogledu razine dodatne naknade za slitine zabilježeno i u pogledu razine osnovne cijene.

(142)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

(143)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku povećavali su se tijekom razmatranog razdoblja, a od 2010. do razdoblja ispitnog postupka općenito su se povećali za 8 %.

(144)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 13.

Zalihe

(145)

Obujam zaliha ostao je prilično stabilan u razdoblju od 2010. do 2011., potom se 2012. smanjio za 13 postotnih bodova, a u razdoblju ispitnog postupka blago se povećao za 7 postotnih bodova. Tijekom razmatranog razdoblja općenito je smanjen za 7 %. Budući da se većina proizvodnje obavlja prema narudžbi, u toj industriji zalihe nisu važan pokazatelj.

(146)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 14.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(147)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti, prije oporezivanja, od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Tijekom cijelog razmatranog razdoblja profitabilnost proizvođača u uzorku bila je negativna – u razdoblju od 2010. do 2012. smanjila se za 1,5 postotnih bodova, a u razdoblju ispitnog postupka blago se oporavila za 0,5 postotnih bodova te je iznosila -1,6 %. Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 141., negativna profitabilnost uglavnom je bila posljedica stalnog smanjenja osnovne cijene, a ne promjenjivih cijena sirovina poput nikla.

(148)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje djelatnosti. U tri od četiri razmatrane godine novčani tok bio je negativan, poboljšao se 2011., ali potom se ponovno počeo smanjivati. Privremeno poboljšanje 2011. uvelike je bilo posljedica znatnog smanjenja zaliha poluproizvoda.

(149)

Ulaganja su pokazivala tendenciju smanjivanja: 2011. smanjila su se za 9 %, 2012. za daljnjih 6 % te daljnjih 2 % u razdoblju ispitnog postupka. Tijekom razmatranog razdoblja općenito su se smanjila za 17 postotnih bodova.

(150)

Povrat ulaganja jest dobit u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. U sve četiri razmatrane godine taj je pokazatelj negativan. U 2011. smanjio se za 146 %, 2012. za daljnjih 124 % te je u razdoblju ispitnog postupka iznosio -3,1 %.

(151)

To je imalo negativan učinak na sposobnost prikupljanja kapitala svih četiriju proizvođača u uzorku jer zbog negativnih podataka o profitabilnosti nisu mogli dobiti bankovni kredit. Proizvođači su morali upotrijebiti financijska sredstva koja su osigurala druga društva iz grupacije.

(152)

Većina pokazatelja štete industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja pokazivala je negativno kretanje. Obujam proizvodnje smanjio se za 5 %, što je dovelo do smanjenja iskorištenosti kapaciteta od 8 %. Stabilan obujam prodaje na rastućem tržištu doveo je do smanjenja tržišnog udjela od 5 %. Zaposlenost se smanjila za 11 %, a trošak rada povećao za 8 %. Ulaganja su se smanjila za 17 %, a povrat ulaganja ostao je negativan tijekom razmatranog razdoblja i pokazivao je trend pogoršanja.

(153)

Jedini čimbenici štete koji su jasno pokazivali blago pozitivno kretanje jesu proizvodni kapacitet i produktivnost. U svakom slučaju, to povećanje proizvodnog kapaciteta u skladu je s povećanjem potrošnje tijekom razmatranog razdoblja. Porast produktivnosti bio je posljedica smanjenja broja zaposlenika.

(154)

Neki čimbenici štete, primjerice tržišni udjel, prodajne cijene i trošak proizvodnje, privremeno su se razvijali u pozitivnom smjeru 2011. odnosno 2012. u usporedbi s prethodnom godinom, a potom su se ponovno smanjili. Profitabilnost je bila negativna sve četiri godine, a novčani tok tri od četiri godine.

(155)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(156)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. Osnovne uredbe ispitala je li dampinški uvoz iz predmetnih zemalja prouzročio materijalnu štetu industriji Unije. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. Osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su mogli istodobno uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se sve moguće štete prouzročene drugim čimbenicima, a ne dampinškim uvozom iz predmetnih zemalja, ne pripisuju dampinškom uvozu. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije, troškovi energenata, višak kapaciteta i tržišno natjecanje u Uniji.

(157)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji povećala se za 4 %, ali se istodobno obujam uvoza iz predmetnih zemalja povećao za 70 %, dok je tržišni udjel industrije Unije pokazivao silazno kretanje. Utvrđeno je da su se obrasci prema kojima se tržišni udjel uvoza povećao, a industrije Unije smanjio podudarali. Povećanje tržišnog udjela uvoza usporilo se 2012. i oporavilo u razdoblju ispitnog postupka, dok je smanjenje tržišta industrije Unije isto tako usporilo 2012. i ponovno palo u razdoblju ispitnog postupka. Stoga je jasno da je izgubljeni tržišni udjel industrije Unije povezan s povećanjem dampinškog uvoza.

(158)

Cijene uvoza iz predmetnih zemalja smanjile su se za 13 % tijekom razmatranog razdoblja. Cijene industrije Unije smanjile su se za 11 % tijekom istog razdoblja. Tijekom razdoblja ispitnog postupka dampinškim uvozom iz predmetnih zemalja obarane su cijene industrije Unije za 9,6 % – 11,3 %, čime je izvršen pritisak na cijene industrije Unije. Zbog kretanja cijena prouzročenog povećanim dampinškim uvozom iz predmetnih zemalja industrija Unije nije mogla zadržati svoj tržišni udjel ili postati profitabilna.

(159)

Zainteresirane strane tvrdile su da se uvezeni proizvodi iz predmetnih zemalja nisu natjecali s proizvodima koje prodaje industrija Unije. Iz predmetnih zemalja navodno su u najvećoj mjeri uvezeni tanki proizvodi debljine manje od 2 mm, dok proizvode veće debljine uglavnom dobavlja industrija Unije. Ta tvrdnja nije bila potkrijepljena činjenicama utvrđenima ispitnim postupkom. Doista, proizvođači izvoznici i industrija Unije prodaju debele proizvode debljine veće od 2 mm te tanke proizvode manje debljine. Isto tako, prosječan omjer debelih i tankih proizvoda sličan je te iznosi približno 30 % – 35 % kako za industriju Unije, tako i za proizvođače izvoznike u uzorku iz predmetnih zemalja.

(160)

Zainteresirane strane tvrdile su da ne postoji povezanost između razine i cijene uvoza iz NRK-a te profitabilnosti industrije Unije. Posebno su uputile na smanjenje uvoza i stabilne cijene iz NRK-a u razdoblju 2011. – 2012., što navodno nije moglo prouzročiti smanjenje prosječnih cijena na tržištu Unije. Istodobno su se povećali gubitci industrije Unije, a obujam prodaje bio je prilično stabilan.

(161)

Međutim, u ovoj se analizi selektivno usredotočuje samo na te dvije godine umjesto na cijelo razmatrano razdoblje. Kada se analizira cijelo razdoblje, jasno je da je snažno povećanje dampinškog uvoza dovelo ne samo do smanjenja profitabilnosti već i do gubitka tržišnog udjela industrije Unije te pada proizvodnje, iskorištenosti kapaciteta zaposlenosti, ulaganja i povrata ulaganja. Iako se u 2012. nisu strogo slijedila opća kretanja, ona su ostala negativna. Naime, svrha procjene pokazatelja štete tijekom duljeg razdoblja od četiri godine jest izbjegavanje zaključivanja na temelju izoliranih događaja ako takvi postoje. U svakom slučaju, učinci dampinškog uvoza iz obiju predmetnih zemalja procijenjeni su kumulativno zbog razloga objašnjenih u prethodnim uvodnim izjavama 97. do 102. Stoga nije bilo opravdano procijeniti samo neovisne učinke dampinškog uvoza iz NRK-a.

(162)

Zainteresirane strane tvrdile su da je tržišni udjel koji je industrija Unije izgubila zbog uvoza iz Tajvana neznatan. Prema podatcima dostavljenima u pritužbi tajvanski uvoz imao je tržišni udjel od 4,98 % u razdoblju ispitnog postupka, a povećao se za 1,09 % od 2010. do razdoblja ispitnog postupka. Zainteresirane strane tvrdile su da je stoga nemoguće da je tajvanski izvoz prouzročio štetu za koju su podnositelji pritužbe tvrdili da su je pretrpjeli.

(163)

Prema nalazima ispitnog postupka tržišni udjel tajvanskog uvoza općenito se povećao tijekom razmatranog razdoblja i iznosio je 5,1 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. U ispitnom postupku isto se tako jasno utvrdilo da je taj dampinški uvoz znatno obarao prodajne cijene industrije Unije. Stoga, suprotno tvrdnji zainteresirane strane, dampinški uvoz iz Tajvana vršio je pritisak na cijene te je zajedno s kineskim dampinškim uvozom prouzročio štetu industriji Unije kako je prethodno izneseno. Podsjeća se da su učinci dampinškog uvoza iz obiju predmetnih zemalja ocijenjeni kumulativno zbog razloga objašnjenih u uvodnim izjavama 97. do 102. Stoga učinci dampinškog uvoza samo iz Tajvana nisu ocijenjeni samostalno.

(164)

Zainteresirane strane tvrdile su da je obujam tajvanskog uvoza preuveličan jer je navodno uključivao znatne količine hladnovaljanih ravnih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Kine ili Koreje koje su pogrešno deklarirane kao tajvanske. Međutim, ta tvrdnja nije bila potkrijepljena dokazima.

(165)

Međutim, tajvanska društva koja surađuju (proizvođači i ostale strane koje surađuju) prijavila su izvoz koji čini veliku većinu ukupnog uvoza iz Tajvana. Stoga je pitanje navodno pogrešno deklariranih proizvoda koji nisu podrijetlom iz Tajvana moglo imati vrlo ograničen utjecaj ako je taj utjecaj uopće postojao.

(166)

Zainteresirane strane tvrdile su da su cijene kineskih i tajvanskih proizvođača izvoznika, kao i cijene industrije Unije, slijedile cijenu nikla. Iako je doista moguće da je tijekom vremena kretanje cijena proizvođača izvoznika slijedilo kretanje cijena sirovina, time se ne rješava pitanje apsolutne razine cijene. U tom pogledu, ispitnim je postupkom utvrđeno da su i kineske i tajvanske cijene obarale cijenu industrije Unije za 9,6 % – 11,3 %. Ako je valjan, argument da su se kineske i tajvanske cijene i cijene industrije Unije razvijale slično tijekom razmatranog razdoblja samo bi doveo do zaključka da je kineski i tajvanski izvoz obarao cijene industrije Unije za sličnu maržu tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(167)

Zainteresirane strane tvrdile su da navodna smanjena ulaganja ne dokazuju da je industrija Unije trpjela materijalnu štetu. Međutim, ta tvrdnja nije potkrijepljena ispitnim postupkom. Ulaganja su se zaista nastavila smanjivati za 17 % tijekom razmatranog razdoblja kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 149.

(168)

Komisija je u ovoj fazi zaključila da je povećani jeftini dampinški uvoz iz predmetnih zemalja prouzročio materijalnu štetu koju je pretrpjela industrija Unije.

(169)

Obujam uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 15.

Uvoz iz trećih zemalja

(170)

Treće zemlje s najvećim obujmima uvoza bile su Indija, Južna Koreja, Južna Afrika i SAD s tržišnim udjelima koji su se kretali između 1,6 % i 2,8 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Tržišni udjel svih ostalih trećih zemalja iznosio je 10,8 %.

(171)

Uvoz iz Indije bio je zanemariv i iznosio je 1 % ili manje tijekom većine razmatranog razdoblja. Prag od 1 % premašio je samo jednom, i to tijekom razdoblja ispitnog postupka, kada je imao tržišni udjel od 1,9 %.

(172)

Tržišni udjel Južne Koreje bio je prilično stabilan tijekom razmatranog razdoblja, od 2010. do 2012. smanjio se sa 2,3 % na 1,9 %, a na kraju se povećao na samo 2,8 % tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(173)

Uvoz iz Južne Afrike i SAD-a pokazuje silazno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udjel uvoza iz Južne Afrike smanjio se sa 2,1 % na 1,6 %, dok se tržišni udjel uvoza iz SAD-a smanjio sa 3,0 % na 2,8 %.

(174)

U pogledu cijena na temelju podataka Eurostata, može se primijetiti da je samo cijena uvoza iz Južne Koreje bila niža od cijene uvoza iz NRK-a i Tajvana, dok je uvoz iz Južne Afrike imao slične cijene, a uvoz iz Indije i SAD-a više cijene. Potrebno je ipak napomenuti da se predmetni proizvod/istovjetan proizvod sastoji od različitih razreda čelika, što dovodi do razlika u cijeni koje nisu mogle biti uzete u obzir u prosječnoj cijeni koju je zabilježio Eurostat.

(175)

Zainteresirane strane uputile su na uvoz iz ostalih trećih zemalja, uključujući SAD, Južnu Koreju, Indiju i Južnu Afriku. Tvrdile su da je taj uvoz morao utjecati na stanje industrije Unije i s obzirom postojanje znatnog uvoza iz ostalih trećih zemalja koji ne podliježe ispitnom postupku Komisije, uvoz iz NRK-a i Tajvana ne bi trebalo smatrati odgovornim za bilo koju štetu koju je prouzročio uvoz iz ostalih zemalja.

(176)

Kako je prethodno opisano, među ostalim zemljama koje su bile ishodište uvoza hladnovaljanih ravnih proizvoda od nehrđajućeg čelika u Uniju u razdoblju ispitnog postupka, Tajvan i NRK imaju najveće tržišne udjele (5,1 % odnosno 4,3 %). Uvoz ni iz jedne druge zemlje tijekom razmatranog razdoblja nije premašivao tržišni udjel od 3 %. Isto tako, iako se tijekom razmatranog razdoblja tržišni udjel iz predmetnih zemalja povećao za 3,7 postotnih bodova, ukupno je tržišni udjel iz trećih zemalja koje nisu predmetne zemlje ostao stabilan uz povećanje od samo 0,2 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja.

(177)

Zbog stabilnog kretanja obujam uvoza Komisija privremeno zaključuje da uvoz iz ostalih trećih zemalja nije u znatnoj mjeri pridonio šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(178)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijala se kako slijedi:

Tablica 16.

Izvozni rezultati proizvođača iz Unije u uzorku

(179)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije u uzorku smanjuje se nakon jednokratnog povećanja obujma i prodajnih cijena u 2011. Obujam izvoza proizvođača u uzorku općenito je predstavljao približno 12 % njihove zajedničke proizvodnje. Iako je smanjeni izvoz možda pridonio padu proizvodnje, s obzirom na nisku razinu izvoza u odnosu na prodaju u Uniji, svaki doprinos izvoza šteti koju je pretrpjela industrija Unija bio bi vrlo ograničen.

(180)

Zainteresirane strane tvrdile su da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije bila posljedica visokih troškova energenata, koji su navodno bili 20 % viši nego u NRK-u. Međutim, energenti su tek mali čimbenik troška proizvodnje hladnovaljanih ravnih proizvoda od nehrđajućeg čelika i obično čini manje od 10 % ukupnih troškova. Ako zanemarimo pitanje odražavaju li troškovi energenata u NRK-u tržišne vrijednosti ili ne, razlika u cijenama energenata nije mogla prouzročiti štetu koju je pretrpjela industrija Unije.

(181)

Zainteresirane strane tvrdile su, suprotno podatcima dostavljenima u pritužbi, da je industrija Unija imala znatan višak kapaciteta. Komisija je primijetila smanjenje iskorištenosti kapaciteta industrije Unije sa 77 % u 2010. na 70 % u razmatranom razdoblju. Međutim, proizvodni kapacitet industrije Unije i potrošnja na tržištu Unije razvijali su se usporedno; oba su se pokazatelja tijekom razmatranog razdoblja povećala za 4 %. Gubitak iskorištenosti kapaciteta stoga je prouzročen nemogućnošću industrije Unije da iskoristi rastuće tržište jer je taj rast apsorbirao dampinški uvoz iz predmetnih zemalja. Posljedični navodni višak kapaciteta stoga je više posljedica dampinškog uvoza nego uzrok štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(182)

Komisija je zaključila da ni trošak energenata industrije Unije ni navodni višak kapaciteta nisu mogli prouzročiti pretrpljenu štetu.

(183)

Zainteresirane strane tvrdile su da je uvoz hladnovaljanih ravnih proizvoda od nehrđajućeg čelika iz NRK-a narastao kao odgovor na koncentraciju kapaciteta u Uniji na mali broj dobavljača, pri čemu su korisnici u Uniji imali na raspolaganju ograničen broj proizvođača iz Unije. Međutim, u posljednjih deset godina na tržištu Unije uvijek su postojala četiri dobavljača srednje veličine i niz manjih dobavljača. Iako se vlasništvo nekih od tih društava promijenilo tijekom tog razdoblja, broj dobavljača ostao je stabilan. Stoga povećanje dampinškog kineskog uvoza nije moglo biti prouzročeno smanjenjem broja dobavljača u Uniji.

(184)

Zainteresirane strane tvrdile su da je tržište Unije bilo jako koncentrirano te da uvoz iz predmetnih zemalja nije mogao prouzročiti nikakvu štetu industriji Unije. Tvrdile su da obujam uvoza iz Azije nije bilo dostatan da ograniči tržišno natjecanje te da nije mogao spriječiti industriju Unije da poveća svoje cijene. U tom smislu, iste su strane uputile na Odluku Komisije o koncentraciji kojom je odobrena koncentracija (podložno preuzimanju obveza) društava Outokumpu i Inoxum (10) u studenome 2012. („Odluka o koncentraciji društva Outokumpu”).

(185)

Međutim, analiza u postupku koncentracije i antidampinški ispitni postupak odnose se na različite pravne okvire koji imaju različite ciljeve. Dok se u postupku koncentracije analizira hoće li predložena koncentracija izazvati zabrinutost u pogledu s tržišnog natjecanja, u antidampinškom ispitnom postupku analizira se je li industrija Unije izložena štetnom dampingu.

(186)

U svakom slučaju, u okviru Odluke o koncentraciji društva Outokumpu ispitalo se hoće li stjecanje društva Inoxum od strane društva Outokumpu dovesti do nastanka dominantnog sudionika na tržištu Unije. Zajednički subjekt društava Outokumpu i Inoxum imao bi zajednički tržišni udjel veći od 50 % te bi se broj glavnih proizvođača smanjio s četiri na tri. Tom se odlukom društvo Outokumpu obvezuje prodati dio društva Inoxum, uključujući društvo za proizvodnju Acciai Speciali Terni („AST”). Cilj te prodaje bilo je upravo održavanje tržišnog natjecanja na tržištu hladnovaljanih ravnih proizvoda od nehrđajućeg čelika u Uniji, a tržišni udjel planiranog subjekta nakon spajanja (društvo Outokumpu i sva imovina društva Inoxum, uključujući društvo AST) veći od 50 % na tržištu Unije nikada se nije ostvario. Umjesto toga, još uvijek postoje četiri sudionika srednje veličine i niz manjih sudionika koji se međusobno natječu, a pritom nijedna od tih strana nema razinu snage na tržištu koju bi imao predloženi subjekt nakon koncentracije koji je analiziran u predmetu koncentracije.

(187)

Zainteresirane strane uputile su i na raspravu u Odluci o koncentraciji društva Outokumpu o činjenici da proizvođači iz Unije nisu bili ograničeni azijskim uvozom tijekom razdoblja kada je zbog promjena cijena nikla, tečajne stope i niskih cijena nikla na Londonskoj burzi metala azijski uvoz bio manje konkurentan. U Odluci o koncentraciji društva Outokumpu navedeno je da „čak i ako ograničenje koje predstavlja uvoz trenutačno možda nije jako, moguće je da će se povećati u budućnosti” (11), što je potom dovelo do procjene vjerojatnog razvoja tržišta. Trenutačnim ispitnim postupkom pokazalo se sljedeće: dampinški uvoz iz predmetnih zemalja u razdoblju ispitnog postupka dosegao je tržišni udjel od 9,5 % i povećao se za 70 % u usporedbi s 2010. Utvrđeno je i da je taj dampinški uvoz obarao cijene industrije Unije za 9,6 % – 11,3 %.

(188)

Osim toga, činjenica da je potražnja na tržištu Unije relativno stabilna čak i u slučaju znatnih promjena cijene ne znači da kupci nisu osjetljivi na cijenu. Iako niže cijene koje nude izvoznici ne dovode do povećane potrošnje na tržištu Unije, ispitnim postupkom jasno se pokazalo da su kupci spremni kupiti veće količine jeftinog uvoza. Budući da taj jeftini uvoz ne stvara nikakvu dodatnu potražnju, ta prodaja ide na štetu prodaje drugih sudionika na tržištu, uglavnom na štetu industrije Unije.

(189)

Ispitnim postupkom potvrđeno je da industrija Unije prodaje veći asortiman proizvoda od proizvođača izvoznika koji surađuju. Međutim, tijekom razdoblja ispitnog postupka približno 75 % prodaje industrije Unije odnosilo se na četiri najčešća razreda čelika (304, 304L, 316L i 430). Sve te razrede izvoznici iz predmetnih zemalja prodavali su u velikom rasponu širina, debljina i završne obrade. Osim toga, proizvodi koji ne pripadaju tim razredima široke potrošnje izravno se natječu jer su ih isto tako prodavali izvoznici iz predmetnih zemalja.

(190)

Nijedna zainteresirana strana u ovom ispitnom postupku nije navela nikakav problem povezan s kvalitetom proizvoda. Odlukom o koncentraciji društva Outokumpu utvrđeno je da, iako se u prosjeku kvaliteta koju proizvode neeuropski proizvođači može smatrati usporedivom s kvalitetom europskih proizvođača (12), kupci s posebnim zahtjevima ne mogu kupovati iz Azije (13). Međutim, kako je prethodno opisano, velika većina prodaje industrije Unije jesu proizvodi široke potrošnje usporedive kvalitete.

(191)

Ostala pitanja koja neke kupce sprječavaju u kupnji uvezenih hladnovaljanih ravnih proizvoda od nehrđajućeg čelika jesu dulje vrijeme između narudžbe i isporuke zbog dugog prijevoza iz predmetnih zemalja te manje povoljni uvjeti plaćanja koje nude proizvođači u predmetnim zemljama. Međutim, ta su pitanja uglavnom važna za kupce koji kupuju izravno od čeličana, što čini samo približno jednu trećinu tržišta Unije.

(192)

Istodobno, većina prodaje odvijala se preko servisnih centara za čelik, koji čine približno dvije trećine tržišta Unije. Gotovo cjelokupna prodaja iz predmetnih zemalja zaista se odvija preko neovisnih servisnih centara, koji isto tako kupuju od industrije čelika. U tom slučaju uvjeti plaćanja koje nudi distributer važni su za korisnika. Budući da se te prodaje obično obavljaju iz zaliha distributera, relevantno vrijeme između narudžbe i isporuke jest i vrijeme potrebno za slanje robe od distributera korisniku. Stoga ta pitanja ne utječu na većinu prodaje.

(193)

Na većinu prodaje industrije Unije stoga izravno utječe dampinški uvoz iz predmetnih zemalja.

(194)

Komisija je stoga zaključila da se uvjetima tržišnog natjecanja u Uniji nije moglo spriječiti da dampinški uvoz iz predmetnih zemalja prouzroči štetu industriji Unije.

(195)

Zainteresirane strane tvrdile su da je odluka o kupnji predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja ili istovjetnog proizvoda koji je proizvela industrija Unije ovisi o razvoju cijena sirovina, posebno nikla. Razlog tome jest činjenica da izvoznici naplaćuju jedinstvenu cijenu, dok industrija Unije naplaćuje osnovnu cijenu plus dodatnu naknadu za slitine.

(196)

Stoga bi uvoznicima navodno bilo isplativije kupovati od predmetnih zemalja kad se cijene sirovina povećaju (jer će se cijene industrije Unije povećati, dok će cijene izvoznika ostati stabilne). S druge strane, ako se cijene sirovina smanje, izvoznicima bi navodno bilo manje isplativo kupovati od predmetnih zemalja (jer će se cijene industrije Unije smanjiti, dok će cijene izvoznika ostati stabilne).

(197)

U Odluci o koncentraciji društva Outokumpu analizirao se učinak očekivanog razvoja cijene nikla na odluke uvoznika povezane s kupnjom (14). U sadašnjoj istrazi analiziralo se je li razvoj uvoza doista slijedio razvoj stvarnih cijena nikla i prethodno opisani obrazac. Cijene nikla (15) pale su za 31 % sa 16 453 EUR/tona u 2010. na 11 327 EUR/tona tijekom razdoblja ispitnog postupka. Prema tvrdnji koju su iznijele zainteresirane strane, a koja je opisana u prethodnoj uvodnoj izjavi 196., to je smanjenje cijena nikla trebalo dovesti do smanjenja uvoza iz predmetnih zemalja. Međutim, ispitnim postupkom pokazalo se da se, unatoč znatnom smanjenju cijena nikla, tijekom istog razdoblja izvoz iz predmetnih zemalja povećao za 70 % kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi 104.

(198)

Iako je razvoj cijena sirovina možda imao određeni učinak na razvoj obujam uvoza, ostali čimbenici poput niske razine cijene proizvođača izvoznika jasno su bili jači od tog učinka. Stoga se smatra da razvoj cijena nikla nije imao trajni utjecaj na opće uzlazno kretanje dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja tijekom razmatranog razdoblja.

(199)

U Odluci o koncentraciji društva Outokumpu utvrđeno je da apsolutna razina cijene nikla i promjenjivost cijena nikla vjerojatno smanjuju privlačnost nehrđajućeg čelika kao materijala i usmjeruju potražnju na nehrđajući čelik koji ne sadržava nikal (16).

(200)

U pogledu privlačnosti nehrđajućeg čelika kao materijala tvrdilo se i da niz kretanja može imati utjecaj na zamjenu nehrđajućeg čelika ili prelazak na nehrđajući čelik, uključujući potrebu za upotrebom lakših materijala npr. u automobilima (negativan utjecaj na nehrđajući čelik; prijelaz s čelika na kompozitne materijale), kraći vijek trajanja proizvoda u potrošačkoj robi (negativan utjecaj na nehrđajući čelik; upotrebljavaju se jeftiniji materijali), povećanu potrebu za pročišćivanjem vode i proizvodnjom zelene energije (pozitivan utjecaj na nehrđajući čelik; teško ga je zamijeniti u brojnim primjenama) i razvoj cijena mogućih konkurentnih materijala (željezna ruda, aluminij, bakar) (17).

(201)

U tom pogledu u ovom su ispitnom postupku potvrđeni nalazi iz Odluke o koncentraciji društva Outokumpu (18) da je potražnja za nehrđajućim čelikom općenito, a posebno hladnovaljanim ravnim proizvodima od nehrđajućeg čelika, prilično neelastična. Glavnina rasta potrošnje zabilježena je od 2010. do 2011. kada su se cijene povećavale. Tijekom razdoblja smanjivanja cijena od 2011. do razdoblja ispitnog postupka potrošnja je ostala stabilna i porasla je za samo 1 %. Zamjena nehrđajućeg čelika ili prelazak na nehrđajući čelik, uključujući prethodno navedene čimbenike, stoga nisu imali mjerljiv utjecaj na ukupnu potrošnju hladnovaljanih ravnih proizvoda od nehrđajućeg čelika.

(202)

U pogledu preusmjeravanja potražnje na razrede nehrđajućeg čelika koje ne sadržavaju nikal i koje su osim toga istovjetni proizvod, u detaljnoj analizi prodajnih transakcija o kojoj su izvijestili proizvođači iz Unije u uzorku potvrđuju se nalazi Odluke o koncentraciji društva Outokumpu.

(203)

Međutim, kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi 138., cijene koje je naplaćivala industrija Unije izravno su povezane s razredom čelika i odgovarajućim troškovima sirovina. Stoga preusmjeravanje potražnje s jednog razreda čelika na drugi ima neutralan utjecaj na rezultate industrije Unije.

(204)

Stoga se u ovoj fazi zaključuje da promjene obrazaca potrošnje nisu imale negativan utjecaj na rezultate industrije Unije.

(205)

Jeftini dampinški uvoz iz predmetnih zemalja povećao se apsolutno i relativno u smislu potrošnje u Uniji u trenutku kada se većina čimbenika štete industrije Unije (proizvodnja, iskorištenost kapaciteta, tržišni udjel, zaposlenost, prodajne cijene, trošak rada, profitabilnost, ulaganja, povrat ulaganja) pogoršala. Dampinški uvoz iz predmetnih zemalja obarao je cijene industrije Unije za 9,6 % – 11,3 % tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(206)

Ostali čimbenici, primjerice trošak energenata, kapacitet i uvjeti tržišnog natjecanja na tržištu Unije, nisu pridonijeli šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Čimbenici kao što su uvoz iz ostalih trećih zemalja i izvoz industrije Unije možda su pridonijeli šteti, ali u vrlo ograničenoj mjeri.

(207)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je u ovoj fazi privremeno zaključila da je materijalnu štetu industriji Unije prouzročio dampinški uvoz iz predmetnih zemalja te da drugi pojedinačno razmotreni čimbenici nisu prekinuli tu uzročno-posljedičnu vezu. Šteta se uglavnom odnosi na osjetljivo financijsko stanje industrije Unije i pad proizvodnje, iskorištenosti kapaciteta, zaposlenosti i tržišnog udjela.

(208)

Komisija je razlikovala i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Učinak ostalog uvoza, izvoza industrije Unije, troška energenata, kapaciteta i uvjeta tržišnog natjecanja na negativan razvoj industrije Unije u smislu njezina financijskog stanja, proizvodnje i tržišnog udjela bio je vrlo ograničen ili nije postojao.

(209)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(210)

Većina industrije Unije podupire uvođenje mjera. Najveći proizvođač iz Unije nije surađivao u ispitnom postupku, iako se nije protivio pritužbi. Šest proizvođača iz Unije koji čine približno 55 % prodaje i proizvodnje u Uniji surađivalo je u ispitnom postupku i podržalo pritužbu.

(211)

Industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu. Svi financijski pokazatelji (profitabilnost, novčani tok, povrat ulaganja) tijekom razmatranog razdoblja bili su uglavnom negativni. Ostali pokazatelji primjerice proizvodnja, iskorištenost kapaciteta, zaposlenost i tržišni udjela, tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se negativno. Industrija Unije jedva je uspjela održati mali obujam prodaje poslije krize te nije mogla iskoristiti rast tržišta.

(212)

Ako mjere izostanu, dampinški uvoz iz predmetnih zemalja nastavit će prisiljavati industriju Unije da prodaje po cijenama kojima ostvaruje gubitak. Takvo gomilanje dodatnih gubitaka dovest će do daljnjeg pogoršanja stanja industrije Unije. Stoga je u interesu industrije Unije da se uvedu mjere.

(213)

Uvoznici i distributeri (uključujući servisne centre za čelik) bili su vrlo aktivni u ovom ispitnom postupku. Javio se trideset i jedan uvoznik i distributer te su izrazili protivljenje uvođenju mjera.

(214)

Uvoznici i distributeri tvrdili su da će se uvođenjem mjera ograničiti njihovi mogući izvori opskrbe. Tvrdili su da u slučaju uvođenja mjera više neće moći nabavljati hladnovaljane ravne proizvode od nehrđajućeg čelika iz NRK-a i Tajvana.

(215)

Međutim, ispitnim postupkom pokazalo se da svi uvoznici i distributeri kupuju od više izvora, uključujući industriju Unije, predmetne zemlje i ostale treće zemlje. Stoga samo u određenoj mjeri ovise o opskrbi iz predmetnih zemalja.

(216)

Te strane mogu nastaviti kupovati hladnovaljane ravne proizvode od nehrđajućeg čelika od industrije Unije i od ostalih zemalja koje ne podliježu ovom ispitnom postupku (npr. Indija, Južna Afrika, Južna Koreja ili SAD) i koje zajedno imaju tržišni udjel od 11 %. Stoga su i industrija Unije i uvoz iz ostalih trećih zemalja vjerodostojna alternativa kineskom i tajvanskom uvozu.

(217)

U ovoj se fazi stoga zaključuje da bi uvođenje mjera moglo imati mali negativan utjecaj na stanje nepovezanih uvoznika i distributera.

(218)

Niz je zainteresiranih strana, uključujući proizvođače izvoznike i distributere, izrazilo zabrinutost u pogledu mogućih negativnih učinaka mjera na korisnike. Sami korisnici ne dijele tu zabrinutost. Stupanj sudjelovanja korisnika u ovom predmetu bio je vrlo nizak. Šest korisnika (uključujući jednu grupaciju od četiriju društava) izrazilo je mišljenje, a samo se jedan od njih usprotivio uvođenju mjera. Ostali korisnici i njihova udruženja nisu sudjelovali ili su se izričito suzdržali od zauzimanja stava.

(219)

Stoga se privremeno zaključuje da uvođenje mjera nije protiv interesa korisnika.

(220)

U Odluci o koncentraciji društva Outokumpu Komisija je utvrdila da bi predložena koncentraciji društava Outokumpu i Inoxum vjerojatno rezultirala znatnom preprekom učinkovitom tržišnom natjecanju u obliku nekoordiniranih učinaka jer bi se stvorio dominantan položaj na tržištu Europskoga gospodarskog prostora (EGP) za hladnovaljane ravne proizvode od nehrđajućeg čelika (19). Kako bi se izbjegla takva prepreka, Komisija je prihvatila da je paket za prodaju, koji uključuje društvo AST, dostatan za rješavanje zabrinutosti u pogledu tržišnog natjecanja. (20) Doista, popravnom mjera koju je Komisija prihvatila održala su se četiri proizvođača srednje veličine u Uniji.

(221)

Ta popravna mjera već je provedena i sada ima puni učinak. Osim toga, uvođenjem antidampinških mjera ne smanjuje se broj proizvođača srednje veličine u Uniji. Stoga se u ovoj fazi zaključuje da se uvođenjem mjera ne smanjuje ili uklanja učinak obveze koju je Komisija prihvatila u Odluci o koncentraciji društva Outokumpu.

(222)

Na temelju prethodno navedenog Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi za to da uvođenje mjera na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a i Tajvana ne bi bilo u interesu Unije u ovoj fazi ispitnog postupka.

(223)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije, trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječilo da dampinški uvoz i dalje nanosi štetu industriji Unije.

(224)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija mora najprije ustanoviti iznos carinskih pristojbi koji je potreban kako bi se otklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije.

(225)

Šteta bi bila otklonjena ako bi industrija Unije bila u mogućnosti pokriti troškove proizvodnje i ostvariti dobit, prije oporezivanja, od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije kakvu bi pod uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja razumno mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru, tj. u izostanku dampinškog uvoza.

(226)

Profitabilnost industrije Unije bila je negativna tijekom cijelog razmatranog razdoblja, to jest od 2010. do 2013. Prethodne godine 2008. i 2009. bile su obilježene naglim padom potražnje tijekom svjetske gospodarske krize te se dobit ostvarenu u tim godinama stoga ne može smatrati ostvarenom u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Dok je u prethodnom ispitnom postupku, kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi 134., privremeno utvrđeno postojanje dampinga za 2007., nije se mogla utvrditi materijalna povezanost između tog uvoza i stanja u industriji Unije. U tu je svrhu ciljna dobit određena na 8,1 %, što je bila dobit koju je industrija Unije ostvarila 2007. To je bila zadnja reprezentativna godina s uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja prije naglog pada potražnje u 2008. i 2009. Doista, veličina tržišta u 2013. gotovo je dosegla razne potrošnje iz 2007.

(227)

Na temelju toga Komisija je izračunala neštetnu cijenu istovjetnog proizvoda za industriju Unije oduzimanjem stvarnoga gubitka ostvarenog tijekom razdoblja ispitnog postupka od prodajnih cijena Unije i dodavanjem prethodno navedene profitne marže od 8,1 %.

(228)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju u predmetnim zemljama, kako je utvrđena za izračun obaranja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizišle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(229)

Razina uklanjanja štete za „ostala društva koja surađuju” i „sva ostala društva” određena je na isti način kao i dampinška marža za ta društva (vidjeti prethodne uvodne izjave (57), (60), (85) i (88)).

(230)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz hladnovaljanih ravnih proizvoda od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz NRK-a i Tajvana u skladu s pravilom niže pristojbe prema članku 7. stavku 2. Osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos stopa pristojbi potrebno je postaviti na razinu dampinga ili marži štete, ovisno o tome koja je niža.

(231)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 4., Komisija je Provedbenom uredbom (EU) br. 1331/2014 uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a i Tajvana uvjetovala evidentiranjem s obzirom na moguću retroaktivnu primjenu svih antidampinških i kompenzacijskih mjera na temelju članka 10. stavka 4. Osnovne uredbe i članka 16. stavka 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 597/2009 od 11. lipnja 2009. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (21) („Osnovna antisubvencijska uredba”).

(232)

U pogledu trenutačnog antidampinškog ispitnog postupka i s obzirom na prethodne nalaze trebalo bi prekinuti evidentiranje uvoza za potrebe antidampinškog ispitnog postupka u skladu s člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe.

(233)

U pogledu usporednog antisubvencijskog ispitnog postupka (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 3.), trebalo bi nastaviti evidentiranje uvoza iz NRK-a na temelju članka 24. stavka 5. Osnovne antisubvencijske uredbe.

(234)

U ovoj fazi postupka ne može se donijeti odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

(235)

Na temelju prethodno navedenog privremene stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(236)

Pojedinačne stope antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih društava. Te stope pristojbi primjenjuju se isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetnih zemalja koji proizvode navedeni pravni subjekti. Uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje društvo koje nije posebno navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte povezane s tim posebno navedenim subjektima, trebao bi podlijegati stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(237)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji (22). Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke kojima se dokazuje da promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva društva ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(238)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških mjera, antidampinšku pristojbu za „sva ostala društva” trebala bi se primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju u ovom ispitnom postupku, nego i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(239)

Od 26. ožujka 2015. zaštita od dampinškog uvoza osigurava se privremenom antidampinškom pristojbom. Stoga više nije potrebno evidentirati uvoz za potrebe zaštite od dampinškog uvoza. Stoga je u skladu s time potrebno izmijeniti članak 1. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1331/2014.

(240)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pismene primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(241)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremene pristojbe privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

(a)

zatražiti objavu bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je donesena ova Uredba;

(b)

dostaviti pisane primjedbe Komisiji i

(c)

zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanja u trgovinskim postupcima.

25.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 79/57

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđa se odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje odobrenja.

(2)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za odobravanje pripravka Saccharomyces cerevisiae NCYC R404. Uz navedeni zahtjev priloženi su podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

Zahtjev se odnosi na odobravanje pripravka Saccharomyces cerevisiae NCYC R404 kao dodatka hrani za mliječne krave te njegovo razvrstavanje u kategoriju dodataka „zootehnički dodaci”.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojem je mišljenju od 11. rujna 2014. (2) zaključila da u predloženim uvjetima uporabe pripravak Saccharomyces cerevisiae NCYC R404 nema štetan učinak na zdravlje životinja, zdravlje ljudi i okoliš. Zaključeno je i da bi taj dodatak mogao poboljšati proizvodnju mlijeka mliječnih krava. Agencija smatra da nema potrebe za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Potvrdila je i izvješće o metodi analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Ocjenom pripravka Saccharomyces cerevisiae NCYC R404 utvrdilo se da su ispunjeni uvjeti za odobravanje predviđeni člankom 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu tog pripravka kako je naveden u Prilogu ovoj Uredbi.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

25.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 79/60

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,