ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 70

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Svezak 58.
14. ožujka 2015.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Vijeća (EU) 2015/427 od 13. ožujka 2015. o provedbi Uredbe (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/428 оd 10. ožujka 2015. o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2454/93 i Uredbe (EU) br. 1063/2010 u pogledu pravila o podrijetlu povezanih sa sustavom općih carinskih povlastica i povlaštenim tarifnim mjerama za određene zemlje ili područja

12

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/429 оd 13. ožujka 2015. o utvrđivanju modaliteta za primjenu naplate troškova utjecaja buke ( 1 )

36

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/430 оd 13. ožujka 2015. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

43

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2015/431 od 10. ožujka 2015. o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka u pogledu vanjskih revizora središnje banke Lietuvos bankas

45

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2015/432 od 13. ožujka 2015. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine

47

 

*

Odluka (EU) 2015/433 Europske središnje banke od 17. prosinca 2014. o osnivanju Odbora za etiku i o njegovom poslovniku (ESB/2014/59)

58

 

 

Ispravci

 

*

Ispravak Drugog dodatnog protokola uz Sporazum o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji ( SL L 251, 26.9.2007. ) (Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 11/ sv. 35 od 2. travnja 2013.)

61

 

*

Ispravak Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije ( SL L 269, 10.10.2013. )

64

 

*

Ispravak Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89 ( SL L 39, 13.2.2008. ) (Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 03/sv. 62 od 16. srpnja 2013.)

76

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

14.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 70/1


PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) 2015/427

od 13. ožujka 2015.

o provedbi Uredbe (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 269/2014 od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine (1), a posebno njezin članak 14. stavak 1. i 3.,

budući da:

(1)

Vijeće je 17. ožujka 2014. donijelo Uredbu (EU) br. 269/2014.

(2)

Na temelju preispitivanja koje je obavilo Vijeće, u Prilogu bi trebalo izmijeniti unose za pedeset osoba, a unos za jednu preminulu osobu obrisati.

(3)

Prilog I. Uredbi (EU) br. 269/2014 trebalo bi izmijeniti na odgovarajući način,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I. Uredbi (EU) br. 269/2014 mijenja se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. ožujka 2015.

Za Vijeće

Predsjednik

A. MATĪSS


(1)  SL L 78, 17.3.2014., str. 6.


PRILOG

1.

Unos naveden u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 269/2014 koji se tiče dolje navedene osobe briše se:

39.

Ludmila Ivanovna Shvetsova.

2.

Unosi navedeni u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 269/2014 koji se tiču dolje navedenih osoba zamjenjuju se sljedećim unosima:

 

Ime

Identifikacijski podaci

Obrazloženje

Datum uvrštenja

1.

Sergey Valeryevich AKSYONOV,

Sergei Valerievich AKSENOV

(Сергей Валерьевич Аксёнов),

Serhiy Valeriyovych AKSYONOV

(Сергій Валерійович Аксьонов)

Mjesto rođenja: Beltsy (Bălți), Moldova

Datum rođenja: 26. 11. 1972.

Aksyonov je 27. veljače 2014. izabran za „predsjednika vlade Krima” u krimskoj Verkhovnoj Radi u prisutnosti proruskih naoružanih osoba. Oleksandr Turchynov je 1. ožujka 2014. njegov „izbor” proglasio protuustavnim. Aktivno je lobirao za „referendum”16. ožujka 2014. Od 9. listopada 2014.„predsjednik” takozvane „Republike Krima”.

17. 3. 2014.

26.

Dmitry Konstantinovich KISELYOV,

Dmitrii Konstantinovich KISELEV

(Дмитрий Константинович Киселёв)

Mjesto rođenja: Moskva

Datum rođenja: 26.4.1954.

Predsjedničkim dekretom 9. prosinca 2013. imenovan je ravnateljem novinske agencije Ruske Federacije „Rossiya Segodnya”.

Središnja osoba vladine propagande kojom se podržava raspoređivanje ruskih snaga u Ukrajini.

21. 3. 2014.

41.

Igor Dmitrievich SERGUN

(Игорь Дмитриевич Сергун)

Mjesto rođenja: Podolsk, Moskovska oblast

Datum rođenja: 28. 3. 1957.

Ravnatelj GRU-a (Glavna obavještajna uprava), zamjenik načelnika glavnog stožera oružanih snaga Ruske Federacije, glavni poručnik. Odgovoran za aktivnost dužnosnika GRU-a u istočnoj Ukrajini.

29. 4. 2014.

45.

Andriy Yevgenovych PURGIN

(Андрій Євгенович Пургін),

Andrei Evgenevich PURGIN

(Андрей Евгеньевич Пургин)

Mjesto rođenja: Donetsk

Datum rođenja: 26. 1. 1972.

Bivši čelnik „Narodne Republike Donjecka”, aktivni sudionik i organizator separatističkih djelovanja, koordinator djelovanja „Ruskih turista” u Donjecku. Suosnivač „Građanske inicijative Donbasa za Euroazijsku uniju”. Takozvani „predsjednik”„Narodnog vijeća Narodne Republike Donjecka”.

29. 4. 2014.

46.

Denys Volodymyrovych PUSHYLIN

(Денис Володимирович Пушилін),

Denis Vladimirovich PUSHILIN

(Денис Владимирович Пушилин)

Mjesto rođenja: Makiivka (Donetsk oblast)

Datum rođenja: 9. 5. 1981. ili 9. 5. 1982.

Jedan od vođa Narodne Republike Donjecka. Sudjelovao u zauzimanju i okupaciji regionalne uprave. Aktivni glasnogovornik separatista. Takozvani zamjenik predsjednika „Narodnog vijeća” takozvane „Narodne Republike Donjecka”.

29. 4. 2014.

52.

Petr Grigorievich JAROSH

(Петр Григорьевич Ярош)

Datum rođenja: 30. 1. 1971.

Vršitelj dužnosti načelnika Ureda savezne službe Krima za migraciju. Odgovoran za sustavno i žurno izdavanje ruskih putovnica stanovnicima Krima.

12. 5. 2014.

54.

Viacheslav PONOMARIOV

Vyacheslav Volodymyrovich PONOMARYOV

(В'ячеслав Володимирович Пономарьов),

Viacheslav Vladimirovich PONOMAREV

(Вячеслав Владимирович Пономарёв)

Mjesto rođenja: Sloviansk (Donetsk oblast)

Datum rođenja: 2. 5. 1965.

Bivši samoproglašeni gradonačelnik grada Slavianska. Ponomariov je pozvao Vladimira Putina da pošalje ruske snage da zaštite grad te je kasnije od njega zatražio isporuku oružja. Ponomariovi ljudi uključeni su u otmice (uhvatili su ukrajinsku izvjestiteljicu Irmu Krat i Simona Ostrovskog, izvjestitelja za Vice News, oboje su kasnije pušteni, zadržali su vojne promatrače angažirane na temelju Bečkog dokumenta OESS-a). I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike.

12. 5. 2014.

56.

Igor Evgenevich KAKIDZYANOV

(Игорь Евгеньевич Какидзянов),

Igor Evegenevich KHAKIMZYANOV

(Игорь Евгеньевич Хакимзянов)

Imao je 33 godine 8. 5. 2014.

Moguće je da je rođen 25. srpnja 1980 u Makiivki (Donetsk oblast)

Jedan od vođa oružanih snaga samoproglašene „Narodne Republike Donjeck”. Cilj je snaga „zaštititi stanovnike Narodne Republike Donjeck i teritorijalnog integriteta Republike”, prema Pushylinu, jednom od vođa „Narodne Republike Donjeck”.

12. 5. 2014.

57.

Oleg TSARIOV,

Oleh Anatoliyovych TSAROV

(Олег Анатолійович Царьов),

Oleg Anatolevich TSAREV

(Олег Анатольевич Царёв)

Mjesto rođenja: Dnjepropetrovsk

Datum rođenja: 2. 6. 1970.

U svojstvu bivšeg zastupnika ukrajinskog parlamenta (Rade) javno je pozivao na stvaranje takozvane „Savezne Republike Nove Rusije”, koja bi se sastojala od jugoistočnih regija Ukrajine. I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike.

12. 5. 2014.

59.

Aleksandr Sergeevich MALYKHIN,

Alexander Sergeevich MALYHIN

(Александр Сергеевич Малыхин)

Datum rođenja: 12. 1. 1981.

Načelnik Središnjeg izbornog povjerenstva „Narodne Republike Lugansk”. Aktivno je sudjelovao u organiziranju referenduma od 11. svibnja 2014. o samoodređenju „Narodne Republike Lugansk”.

12. 5. 2014.

64.

Aleksandr Yurevich BORODAI

(Александр Юрьевич Бородай)

Mjesto rođenja: Moskva

Datum rođenja: 25. 7. 1972.

Bivši takozvani „predsjednik vlade Narodne Republike Donjecka”, kao takav odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Donjecka” (npr. 8. srpnja 2014. izjavio je „naša vojska provodi posebnu operaciju protiv ukrajinskih ‚fašista’”), potpisnik Memoranduma o razumijevanju o „novoruskoj uniji”. I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike.

12. 7. 2014.

65.

Alexander KHODAKOVSKY,

Oleksandr Serhiyovych KHODAKOVSKIY

(Олександр Сергійович Ходаковський),

Aleksandr Sergeevich KHODAKOVSKII

(Александр Сергеевич Ходаковский)

Mjesto rođenja: Donjeck

Datum rođenja: 18. 12. 1972.

Bivši takozvani „ministar sigurnosti Narodne Republike Donjecka”, kao takav odgovoran za separatistička sigurnosna djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Donjecka”. I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike.

12. 7. 2014.

66.

Alexandr Aleksandrovich KALYUSSKY,

(Александр Александрович Калюсский)

Datum rođenja: 9. 10. 1975.

Takozvani „de facto zamjenik predsjednika vlade za socijalna pitanja Narodne Republike Donjecka”.

Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Donjecka”.

12. 7. 2014.

67.

Alexander KHRYAKOV

Aleksandr Vitalievich KHRYAKOV

(Александр Витальевич Хряков),

Oleksandr Vitaliyovych KHRYAKOV

(Олександр Віталійович Хряков)

Mjesto rođenja: Donjeck

Datum rođenja: 6. 11. 1958.

Takozvani „ministar za informiranje i masovne komunikacije Narodne Republike Donjecka”.

Odgovoran za proseparatistička propagandna djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Donjecka”.

12. 7. 2014.

68.

Marat Faatovich BASHIROV

(Марат Фаатович Баширов)

Mjesto rođenja: Izhevsk, Ruska Federacija

Datum rođenja: 20. 1. 1964.

Takozvani „predsjednik Vijeća ministara Narodne Republike Luganska”, potvrđen 8. srpnja 2014.

Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”.

12. 7. 2014.

69.

Vasyl NIKITIN,

Vasilii Aleksandrovich NIKITIN

(Василий Александрович Никитин)

Mjesto rođenja: Shargun (Uzbekistan)

Datum rođenja: 25. 11. 1971.

Takozvani „potpredsjednik Vijeća ministara Narodne Republike Luganska”, (bivši takozvani „predsjednik vlade Narodne Republike Luganska” i bivši glasnogovornik „Vojske jugoistoka”).

Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”.

Odgovoran za izjavu Vojske jugoistoka da se ukrajinski predsjednički izbori u „Narodnoj Republici Lugansku” ne mogu održati zbog „novog” statusa regije.

12. 7. 2014.

70.

Aleksey Vyacheslavovich KARYAKIN

(Алексей Вячеславович Карякин)

Mjesto rođenja: Stakhanov (Luhansk oblast)

Datum rođenja: 7. 4. 1980. ili 7. 4. 1979.

Takozvani „predsjednik Vrhovnog vijeća Narodne Republike Luganska”.

Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja „Vrhovnog vijeća”, odgovoran za zahtjev Ruskoj Federaciji za priznanje neovisnosti „Narodne Republike Luganska”

Potpisnik Memoranduma o razumijevanju o „novoruskoj uniji”.

12. 7. 2014.

71.

Yuriy Volodymyrovych IVAKIN

(Юрій Володимирович Івакін),

Iurii Vladimirovich IVAKIN

(Юрий Владимирович Ивакин)

Mjesto rođenja: Perevalsk (Luhansk oblast)

Datum rođenja: 13. 8. 1954.

Bivši takozvani „ministar unutarnjih poslova Narodne Republike Luganska”, kao takav, odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”.

12. 7. 2014.

72.

Igor PLOTNITSKY,

Igor Venediktovich PLOTNITSKII

(Игорь Венедиктович Плотницкий)

Mjesto rođenja: Luhansk (moguće u Kelmentsiju, Chernivtsi oblast)

Datum rođenja: 24. 6. 1964. ili 25. 6. 1964.

Bivši takozvani „ministar obrane” i trenutačni takozvani „predsjednik”„Narodne Republike Luganska”.

Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”.

12. 7. 2014.

74.

Oleksiy Borisovych MOZGOVY

(Олексiй Борисович Мозговий),

Aleksei Borisovich MOZGOVOI

(Алексей Борисович Мозговой)

Datum rođenja: 3. 4. 1975.

Jedan od vođa oružanih skupina u istočnoj Ukrajini.

Odgovoran za obuku separatista za borbu protiv snaga vlade Ukrajine.

12. 7. 2014.

80.

Sergei Orestovoch BESEDA

Сергей Орестович Беседа

Datum rođenja: 17. 5. 1954.

Zapovjednik pete službe FSB-a, federalne sigurnosne službe Ruske Federacije.

Kao visoki dužnosnik FSB-a, predvodi nadležnu službu koja nadgleda obavještajne operacije i međunarodne aktivnosti.

25. 7. 2014.

85.

Ekaterina Iurievna GUBAREVA

(Екатерина Юрьевна Губарева),

Katerina Yuriyovna GUBARIEVA

(Катерина Юрійовнa Губарєва)

Mjesto rođenja: Kakhova (Kherson oblast)

Datum rođenja: 5. 7. 1983.

U svojstvu bivše takozvane „ministrice vanjskih poslova” bila je odgovorna za obranu takozvane „Narodne Republike Donjecka” te na taj način podrivanje teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Ukrajine. Usto se njezin bankovni račun upotrebljava za financiranje nezakonitih separatističkih skupina. Tako je preuzimanjem i obavljanjem te dužnosti podržala djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike.

25. 7. 2014.

86.

Fedor Dmitrievich BEREZIN

(Фёдор Дмитриевич Березин),

Fedir Dmitrovych BEREZIN

(Федір Дмитрович Березін)

Mjesto rođenja: Donjeck

Datum rođenja: 7. 2. 1960.

Bivši takozvani „zamjenik ministra obrane” takozvane „Narodne Republike Donjecka”. Povezan je s Igorom Strelkovom/Girkinom, koji je odgovoran za djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Tako je preuzimanjem i obavljanjem te dužnosti Berezin podržao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike.

25. 7. 2014.

109.

Oksana TCHIGRINA,

Oksana Aleksandrovna CHIGRINA

(Оксана Александровна Чигрина)

Imala je 33 godine 1. 8. 2014.

Moguće je da je rođena 23. 7. 1981.

Glasnogovornica takozvane „vlade” takozvane „Narodne Republike Luganska” koja je davala izjave kojima se opravdava, između ostalog, rušenje ukrajinskog vojnog zrakoplova, uzimanje talaca i borbene aktivnosti nezakonitih naoružanih skupina kojima se posljedično podrivala teritorijalna cjelovitost, suverenitet i jedinstvo Ukrajine.

30. 7. 2014.

110.

Boris Alekseevich LITVINOV

(Борис Алексеевич Литвинов)

Mjesto rođenja: Dzerzhynsk (Donetsk oblast)

Datum rođenja: 13. 1. 1954.

Član takozvanog „Narodnog vijeća” i bivši predsjedavajući takozvanog „Vrhovnog vijeća” takozvane „Narodne Republike Donjecka” te je bio na izvorištu politika i organizacije nezakonitog „referenduma” koji je doveo do proglašenja takozvane „Narodne Republike Donjecka”, što je predstavljalo kršenje teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i jedinstva Ukrajine.

30. 7. 2014.

112.

Arkady Romanovich ROTENBERG,

Arkadii Romanovich ROTENBERG

(Аркадий Романович Ротенберг)

Mjesto rođenja: Lenjingrad (Sankt Peterburg).

Datum rođenja: 15. 12. 1951.

G. Rotenberg je dugogodišnji poznanik predsjednika Putina i njegov bivši partner za sparing u džudu.

Obogatio se tijekom mandata predsjednika Putina. Njegova razina gospodarskog uspjeha može se pripisati utjecaju ključnih donositelja odluka koji su mu pogodovali, posebno dodjelom ugovora o javnoj nabavi.

Imao je koristi od bliske osobne veze s ruskim donositeljima odluka jer su mu ruska država ili poduzeća u državnom vlasništvu dodijelili važne ugovore. Njegovim je društvima posebno dodijeljeno nekoliko vrlo unosnih ugovora za pripremu Olimpijskih igara u Sočiju.

Također je vlasnik trgovačkog društva Stroygazmontazh koje je dobilo državni ugovor za gradnju mosta od Rusije do nezakonito pripojene Autonomne Republike Krima, a time je konsolidirao njezinu integraciju u Rusku Federaciju, čime se dalje podriva teritorijalna cjelovitost Ukrajine.

On je predsjednik uprave izdavačke kuće Prosvescheniye, koja je posebno provela projekt „Djeci Rusije: Adresa – Krim”, javnu kampanju čija je namjena bila uvjeriti krimsku djecu da su sada ruski građani koji žive u Rusiji te time poduprijeti politiku ruske vlade da integrira Krim u Rusiju.

30. 7. 2014.

115.

Nikolay Terentievich SHAMALOV

(Николай Терентьевич Шамалов)

Mjesto rođenja: Bjelarus

Datum rođenja: 24. 1. 1950.

G. Shamalov je dugogodišnji poznanik predsjednika Putina. Suosnivač je takozvanog društva Ozero Dacha, zadruge koja povezuje utjecajnu skupinu pojedinaca bliskih predsjedniku Putinu. Ostvaruje korist od svojih veza s ruskim donositeljima odluka.

Drugi je najveći dioničar društva Bank Rossiya. Godine 2013. bio je vlasnik otprilike 10 % društva Bank Rossiya, koje se smatra osobnom bankom visokih dužnosnika Ruske Federacije. Od nezakonitog pripojenja Krima, Bank Rossiya otvorila je podružnice diljem Krima i Sevastopolja, čime je konsolidirala njihovu integraciju u Rusku Federaciju.

Osim toga, Bank Rossiya ima važne interese u društvu National Media Group koje nadzire televizijske postaje koje aktivno podupiru politike ruske vlade za destabilizaciju Ukrajine.

30. 7. 2014.

119.

Alexander Vladimirovich ZAKHARCHENKO

(Александр Владимирович Захарченко)

Mjesto rođenja: Donjeck

Datum rođenja: 26. 6. 1976.

Dana 7. kolovoza 2014. zamijenio je Alexandera Borodaija kao takozvani „premijer” takozvane „Narodne Republike Donjecka”. Pri preuzimanju i obnašanju te dužnosti Zakharchenko je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

12. 9. 2014.

121.

Miroslav Vladimirovich RUDENKO

(Мирослав Владимирович Руденко)

Mjesto rođenja: Debalcevo

Datum rođenja: 21. 1. 1983.

Povezan s „Narodnom milicijom Donbasa”. Izjavio je između ostaloga da će svoje borbe nastaviti u ostatku zemlje. Time je Rudenko podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Takozvani „narodni zastupnik” u takozvanom „Parlamentu Narodne Republike Donjecka”.

12. 9. 2014.

122.

Gennadiy Nikolaiovych TSYPKALOV,

Gennadii Nikolaevich TSYPKALOV

(Геннадий Николаевич Цыпкалов)

Mjesto rođenja: Rostov oblast (Rusija)

Datum rođenja: 21. 6. 1973.

Zamijenio je Marata Bashirova kao takozvani „premijer” takozvane „Narodne Republike Luganska”. Prethodno je djelovao u miliciji Vojske jugoistoka. Time je Tsypkalov podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

12. 9. 2014.

123.

Andrey Yurevich PINCHUK

(Андрей Юрьевич Пинчук)

Mogući datum rođenja: 27. 12. 1977.

Bivši „državni ministar sigurnosti” takozvane „Narodne Republike Donjecka”. Povezan s Vladimirom Antyufeyevim, koji je odgovoran za separatističke „vladine” aktivnosti takozvane „vlade Narodne Republike Donjecka”. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike.

12. 9. 2014.

124.

Oleg Vladimirovich BEREZA

(Олег Владимирович Берёза)

Mogući datum rođenja: 1. 3. 1977.

„Ministar unutarnjih poslova” takozvane „Narodne Republike Donjecka”. Povezan s Vladimirom Antyufeyevom, koji je odgovoran za separatističke „vladine” aktivnosti takozvane „vlade Narodne Republike Donjecka”. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

12. 9. 2014.

125.

Andrei Nikolaevich RODKIN

(Андрей Николаевич Родкин)

Datum rođenja: 23. 9. 1976.

Moskovski predstavnik takozvane „Narodne Republike Donjecka”. U svojim izjavama između ostalog govorio je o spremnosti milicije da provodi gerilski rat i njihovom osvajanju oružanih sustava ukrajinskih oružanih snaga. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

12. 9. 2014.

126.

Aleksandr Akimovich KARAMAN

(Александр Акимович Караман),

Alexandru CARAMAN

Datum rođenja: 26. 7. 1956.

„Zamjenik premijera za socijalna pitanja” takozvane „Narodne Republike Donjecka”. Povezan s Vladimirom Antyufeyevom, koji je odgovoran za separatističke „vladine” aktivnosti takozvane „vlade Narodne Republike Donjecka”. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Štićenik ruskog zamjenika premijera Dmitryja Rogozina.

12. 9. 2014.

127.

Georgiy L'vovich MURADOV

(Георгий Львович Мурадов)

Mjesto rođenja: Republika Komi

Rođen 19. 11. 1954.

Takozvani „zamjenik premijera” Krima i ovlašteni predstavnik Krima predsjedniku Putinu. Muradov je imao važnu ulogu u konsolidaciji ruske institucionalne kontrole nad Krimom nakon nezakonitog pripojenja. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

12. 9. 2014.

144.

Oleg Konstantinovich AKIMOV

također poznat kao Oleh AKIMOV

(Олег Константинович Акимов)

Datum rođenja: 15. 9. 1981.

Zamjenik „Gospodarske unije Luganska” u „Nacionalnom vijeću” u „Narodnoj Republici Lugansk”. Bio je kandidat na takozvanim „izborima” od 2. studenoga 2014. za položaj „predsjednika” takozvane „Narodne Republike Lugansk”. Tim „izborima” krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj te službenim sudjelovanjem kao kandidat u takozvanim „izborima”, aktivno je podupirao aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29. 11. 2014.

145.

Larisa AIRAPETYAN

također poznata kao Larysa AYRAPETYAN,

Larisa AIRAPETYAN

ili Larysa AIRAPETYAN

(Лариса Айрапетян)

Datum rođenja: 21. 2. 1970.

„Ministrica zdravstva” takozvane „Narodne Republike Lugansk”. Kandidirala se na takozvanim „izborima” od 2. studenoga 2014. za položaj „predsjednika” takozvane „Narodne Republike Lugansk”.

Tim „izborima” krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj te službenim sudjelovanjem kao kandidatkinja na nezakonitim „izborima”, aktivno je podupirala aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29. 11. 2014.

146.

Yuriy Viktorovich SIVOKONENKO

također poznat kao Yuriy SIVOKONENKO,

Yury SIVOKONENKO,

Yury SYVOKONENKO

(Юрий Викторович Сивоконенко)

Datum rođenja: 7. 8. 1957.

Zastupnik u „Parlamentu” takozvane „Narodne Republike Donjeck” i radi u Uniji veterana organizacije Berkut u Donbasu. Kandidirao se na takozvanim „izborima” od 2. studenoga 2014. za položaj „predsjednika” takozvane „Narodne Republike Donjeck”. Tim „izborima” krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj te službenim sudjelovanjem kao kandidat u nezakonitim „izborima”, aktivno je podupirao aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29. 11. 2014.

147.

Aleksandr Igorevich KOFMAN

također poznat kao Oleksandr KOFMAN

(Александр Игоревич Кофман)

Mjesto rođenja: Makiivka (Donetsk oblast)

Datum rođenja: 30. 8. 1977.

Takozvani „ministar vanjskih poslova” i takozvani „Prvi zamjenik predsjednika”„Parlamenta” takozvane „Narodne Republike Donjecka”. Kandidirao se na takozvanim nezakonitim „izborima” od 2. studenoga 2014. za položaj „predsjednika” takozvane „Narodne Republike Donjecka”. Tim „izborima” krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj te službenim sudjelovanjem kao kandidat u nezakonitim „izborima” aktivno je podupirao aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29. 11. 2014.

148.

Ravil Zakarievich KHALIKOV

(Равиль Закариевич Халиков)

Datum rođenja: 23. 2. 1969.

„Prvi zamjenik predsjednika vlade” i bivši „glavni tužitelj” takozvane „Narodne Republike Donjeck”.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj aktivno je podupirao aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29. 11. 2014.

149.

Dmitry Aleksandrovich SEMYONOV,

Dmitrii Aleksandrovich SEMENOV

(Дмитрий Александрович Семенов)

Mjesto rođenja: Moskva

Datum rođenja: 3. 2. 1963.

„Potpredsjednik vlade za financije” takozvane „Narodne Republike Lugansk”.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj aktivno je podupirao aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29. 11. 2014.

150.

Oleg BUGROV

Datum rođenja: 29. 8. 1969.

„Ministar obrane” takozvane „Narodne Republike Lugansk”.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj aktivno je podupirao aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29. 11. 2014.

153.

Ihor Vladymyrovych KOSTENOK

također poznat kao Igor Vladimirovich KOSTENOK

(Игорь Владимирович Костенок)

Godina rođenja: 1961.

„Ministar obrazovanja” takozvane „Narodne Republike Donjeck”.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj aktivno je podupirao aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29. 11. 2014.

155.

Vladyslav Nykolayevych DEYNEGO

također poznat kao Vladislav Nykolayevich DEYNEGO

(Владислав Дейнего)

Datum rođenja: 12. 3. 1964.

„Zamjenik predsjednika” „Narodnog vijeća” takozvane „Narodne Republike Lugansk”.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj aktivno je podupirao aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29. 11. 2014.

(133.)

Pavel DREMOV

također poznat kao Batya

(Павел Леонидович Дрёмов),

Pavlo Leonidovych DRYOMOV

(Павло Леонідович Дрьомов)

Mjesto rođenja: Stakhanov

Datum rođenja: 22. 11. 1976.

Zapovjednik „Prve kozačke pukovnije”, oružane separatističke skupine koja je sudjelovala u sukobima u istočnoj Ukrajini.

U toj ulozi aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

16. 2. 2015.

(136.)

Mikhail Sergeevich TOLSTYKH

također poznat kao Givi

(Михаил Сергеевич Толстых)

Mjesto rođenja: Ilovaisk

Datum rođenja: 19. 7. 1980.

Zapovjednik bataljuna „Somali”, oružane separatističke skupine koja je sudjelovala u sukobima u istočnoj Ukrajini.

U toj ulozi aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

16. 2. 2015.

(137).

Eduard Aleksandrovich BASURIN

(Эдуард Александрович Басурин)

Mjesto rođenja: Donjeck

Datum rođenja: 27. 6. 1966.

Takozvani „zamjenik zapovjednika” u Ministarstvu obrane takozvane „Narodne Republike Donjecka”.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

16. 2. 2015.

(139)

Sergey Anatolievich LITVIN

(Сергей Анатольевич Литвин)

Datum rođenja: 2. 7. 1973.

Takozvani „zamjenik predsjednika” Vijeća ministara takozvane „Narodne Republike Luganska”.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

16. 2. 2015.

(143.)

Evgeny Vladimirovich MANUILOV

(Евгений Владимирович Мануйлов)

Datum rođenja: 5. 1. 1967.

Takozvani „ministar proračuna” takozvane „Narodne Republike Luganska”.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

16. 2. 2015.

(146.)

Zaur ISMAILOV

(Заур Исмаилов)

Mjesto rođenja: Krasny Luch, Voroshilovgrad Luhansk

Datum rođenja: 25. 7. 1978. (ili 1975.)

Takozvani „vršitelj dužnosti glavnog tužitelja” takozvane „Narodne Republike Luganska”.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

16. 2. 2015.


14.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 70/12


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/428

оd 10. ožujka 2015.

o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2454/93 i Uredbe (EU) br. 1063/2010 u pogledu pravila o podrijetlu povezanih sa sustavom općih carinskih povlastica i povlaštenim tarifnim mjerama za određene zemlje ili područja

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (1), a posebno njezin članak 247.,

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EEZ) br. 2454/93 (2), kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 1063/2010 (3) i Provedbenom uredbom (EU) br. 530/2013 (4), utvrđena je reforma načina na koji se ovjerava podrijetlo robe za potrebe Unijina sustava općih carinskih povlastica („GSP”). Reformom je uveden sustav samocertifikacije podrijetla robe izvoznika koje su u tu svrhu registrirale države korisnice ili države članice, čija je provedba odgođena do 1. siječnja 2017. Temeljno načelo te reforme jest da je primjereno zahtijevati da izvoznici svojim strankama neposredno daju izjave o podrijetlu jer izvoznici sami najbolje poznaju podrijetlo svojih proizvoda. Kako bi se državama korisnicama i državama članicama omogućilo registriranje izvoznika, Komisija treba uspostaviti elektronički sustav registriranih izvoznika („sustav REX”).

(2)

Objašnjeni su daljnji zahtjevi sustava REX. Zbog tih je zahtjeva nužno promijeniti niz odredaba povezanih s pravilima o podrijetlu GSP-a.

(3)

Norveška i Švicarska također dodjeljuju jednostrane carinske povlastice za uvoz iz država korisnica. Tijekom rasprava koje je Komisija održala s Norveškom i Švicarskom u skladu s odobrenjem koje je Komisija primila od Vijeća kako bi s tim dvjema zemljama ponovno dogovorila postojeće sporazume (5) u pogledu međusobnog priznavanja zamjenskih dokaza o podrijetlu i proširenja dvostrane kumulacije na materijale podrijetlom iz Norveške i Švicarske, dogovoreno je da Norveška i Švicarska također trebaju primijeniti sustav registriranih izvoznika i upotrebljavati sustav REX. Istu bi mogućnost trebalo pružiti Turskoj kada ta zemlja zadovolji određene uvjete utvrđene Uredbom (EEZ) br. 2454/93. Stoga treba uvesti potrebne prilagodbe kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje suradnje između Unije, Norveške, Švicarske i Turske.

(4)

Uvoznik koji upotrebljava izjavu o podrijetlu trebao bi moći provjeriti valjanost broja registriranog izvoznika registriranog izvoznika koji je sastavio izjavu. Stoga bi podatke sustava REX trebalo objaviti na javnim internetskim stranicama.

(5)

Postojeća pravila o sustavu registriranih izvoznika trebaju se početi primjenjivati 1. siječnja 2017. Kako bi se izbjeglo utjecanje na ta pravila tijekom faze njihove provedbe, izmjene koje se utvrđuju ovom Uredbom trebaju se početi primjenjivati prije tog datuma.

(6)

U skladu s postojećim pravilima pravo na registraciju imaju samo izvoznici u državama korisnicama i u Uniji. Budući da Norveška, Švicarska i Turska, kada ta zemlja ispuni određene uvjete, trebaju primjenjivati sustav registriranih izvoznika, i njihovi bi izvoznici trebali imati mogućnost registracije kako bi imali pravo na sastavljanje izjava o podrijetlu u kontekstu dvostrane kumulacije ili sastavljanje zamjenskih izjava o podrijetlu u kontekstu ponovnog slanja robe.

(7)

U trenutačnim pravilima o vremenskim rokovima za uspostavu sustava REX ne uzima se dostatno u obzir sposobnost država korisnica da upravljaju postupkom registracije i provode sustav od 2017. Stoga treba utvrditi prijelazne mjere i pristup postupnog uvođenja do 31. prosinca 2019. s mogućnošću razdoblja produljenja od šest mjeseci. Od 30. lipnja 2020. za pravo na povlašteno tarifno postupanje GSP-a trebat će uz sve pošiljke koje sadržavaju proizvode s podrijetlom čija je vrijednost veća od 6 000 eura priložiti izjavu o podrijetlu koju je sastavio registrirani izvoznik.

(8)

Komisija, nadležna tijela država korisnica i carinska tijela država članica te Norveške, Švicarske i Turske, kada ta zemlja ispuni određene uvjete, trebaju imati pristup podacima koji su registrirani u sustavu. Kako bi se omogućila odgovarajuća zaštita osobnih podataka, treba utvrditi detaljna pravila osobito u pogledu opsega pristupa podacima i svrhe njihove obrade te pravo izvoznika na izmjenu, brisanje ili blokiranje tih podataka.

(9)

Ova Uredba ni u kojem slučaju ne smije utjecati na razinu zaštite pojedinaca s obzirom na obradu podataka na temelju odredaba Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) i nacionalnog zakonodavstva kojim se provodi ta Direktiva, a njime se osobito ne mijenjaju obveze država članica koje se odnose na njihovu obradu osobnih podataka na temelju Direktive 95/46/EZ ni obveze institucija i tijela Unije koje se odnose na njihovu obradu osobnih podataka na temelju Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (7) pri ispunjivanju njihovih obveza.

(10)

Potrebno je utvrditi razdoblje pohranjivanja podataka koji se odnose na registriranog izvoznika čija je registracija opozvana, uzimajući u obzir stvarnu potrebu pohranjivanja tih podataka i razdoblje pohranjivanja koje je već utvrđeno u zakonodavstvu država članica.

(11)

Pravila o dijeljenju pošiljaka treba prilagoditi kako bi se pojasnilo da dijeljenje pošiljaka mogu obavljati samo izvoznici ili se obavlja pod njihovom odgovornošću.

(12)

Uvjetima za naknadno izdavanje potvrda o podrijetlu obrazac A trebalo bi predvidjeti dodatni slučaj kada se konačno odredište proizvodâ određuje tijekom prijevoza ili skladištenja proizvodâ i nakon mogućeg dijeljenja.

(13)

Budući da se status države korisnice nekih zemalja u okviru sustava GSP 1. siječnja 2015. promijenio u status prihvatljive zemlje, nadležna tijela tih zemalja više neće moći izdavati potvrde obrazac A za robu podrijetlom iz druge zemlje iz iste regionalne skupine koja je i dalje država korisnica na način na koji su to činile prije u skladu s drugim i trećim podstavkom članka 86. stavka 4. Kako bi se izvoznicima robe iz država korisnica omogućilo da i dalje prevoze robu svojim redovnim trgovinskim putevima kroz zemlje kojima je promijenjen status bez prekida tijekom razdoblja od 1. siječnja 2015. do stupanja na snagu ove Uredbe, izmjene pravila u pogledu naknadnog izdavanja potvrda obrazac A trebale bi se primjenjivati s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2015.

(14)

Postojećim pravilima, postupcima i metodama administrativne suradnje koji se primjenjuju do primjene sustava registriranih izvoznika predviđa se da države korisnice izvoznice na vlastitu inicijativu ili na zahtjev carinskih tijela država članica provode odgovarajuća ispitivanja ako na osnovi postupka provjere ili nekih drugih raspoloživih podataka postoji sumnja da se krše pravila o podrijetlu. Ista bi se obveza trebala i dalje primjenjivati nakon primjene sustava registriranih izvoznika.

(15)

Kako bi se osigurala pravna sigurnost, prijelazna pravila u pogledu primjene sustava samocertifikacije podrijetla registriranih izvoznika trenutačno utvrđena Uredbom o izmjeni (EU) br. 1063/2010 trebalo bi unijeti izravno u Uredbu (EEZ) br. 2454/93.

(16)

Novi tarifni broj Harmoniziranog sustava nazivlja i brojčanog označavanja robe te njegovih pravila trebalo bi unijeti u dio II. Priloga 13.a kako bi se uzela u obzir odjeća koja nije pletena ili kukičana (tarifni broj 62), ali ima pletene ili kukičane dijelove.

(17)

Nakon dodavanja španjolskog jezika jezicima na kojima se mogu izdati izjave o podrijetlu, Prilog 13.d iz članka 95. stavka 3. Uredbe (EEZ) br. 2454/93 trebalo bi izmijeniti dodavanjem španjolske verzije izjave o podrijetlu.

(18)

Prilog 17. trebalo bi izmijeniti kako bi se unijelo odstupanje od zahtijevanih mjera širine potvrda o podrijetlu obrazac A. Istodobno bi trebalo izmijeniti popis država koje prihvaćaju potvrde o podrijetlu obrazac A za potrebe Unijina sustava općih carinskih povlastica dodavanjem Hrvatske.

(19)

Članak 109. trebalo bi nadopuniti odredbom u pogledu navoda polja 7. potvrde o prometu robe EUR.1 i izjava na računu, koje bi trebale sadržavati dodatne pokazatelje kojima se objašnjava pravni okvir u kojem su ti dokazi izdani ili sastavljeni.

(20)

Uredbu (EEZ) br. 2454/93 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(21)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EEZ) br. 2454/93 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 66.a dodaje se kako slijedi:

„Članak 66.a

1.   Članci 68. do 71., 90. do 97.j primjenjuju se od datuma primjene sustava samocertifikacije podrijetla registriranih izvoznika (‚sustav registriranih izvoznika’) u državama korisnicama i državama članicama.

2.   Članci 97.k do 97.w primjenjuju se sve dok države korisnice i države članice izdaju potvrde o podrijetlu obrazac A odnosno potvrde o prometu robe EUR.1 ili njihovi izvoznici sastavljaju izjave na računu u skladu s člancima 91. i 91.a.”

2.

Članak 67. mijenja se kako slijedi:

(a)

U stavku 1. točke (m) i (n) zamjenjuju se sljedećim:

„(m)

‚vrijednost materijala’ u popisu iz Priloga 13.a znači carinska vrijednost u trenutku uvoza upotrijebljenih materijala bez podrijetla ili, ako taj podatak nije poznat ili ga je nemoguće utvrditi, prvu utvrdivu cijenu plaćenu za materijale u zemlji proizvodnje; ako je potrebno utvrditi vrijednost upotrijebljenih materijala s podrijetlom, ova se točka primjenjuje mutatis mutandis;

(n)

‚cijena franko tvornica’ znači cijena franko tvornica plaćena za dobiveni proizvod u korist proizvođača u čijem je poduzeću obavljen posljednji postupak obrade ili prerade, pod uvjetom da ta cijena uključuje vrijednost svih materijala korištenih u proizvodnji i sve druge troškove povezane s proizvodnjom, umanjena za sve domaće poreze koji se vraćaju ili bi se mogli vratiti nakon izvoza dobivenog proizvoda.

Ako stvarno plaćena cijena ne odražava sve troškove vezane uz izradu proizvoda, koji su nastali u zemlji proizvodnje, cijena franko tvornica znači zbroj svih navedenih troškova, umanjen za sve domaće poreze koji se vraćaju ili se mogu vratiti, kada se dobiveni proizvod izveze;”

(b)

U stavku 1. točke (u) i (v) zamjenjuju se sljedećim:

„(u)

‚registrirani izvoznik’ znači:

i.

izvoznik s poslovnim nastanom u državi korisnici koji je registriran pri nadležnom tijelu te zemlje korisnice za potrebe izvoza proizvoda u okviru sustava u Uniju ili u drugu državu korisnicu s kojom je moguća regionalna kumulacija; ili

ii.

izvoznik s poslovnim nastanom u državi članici koji je registriran pri carinskim tijelima te države članice za potrebe izvoza proizvoda podrijetlom iz Unije namijenjenih uporabi kao materijala u državi korisnici u okviru dvostrane kumulacije; ili

iii.

ponovni pošiljatelj robe s poslovnim nastanom u državi članici koji je registriran pri carinskim tijelima te države članice za potrebe sastavljanja zamjenskih izjava o podrijetlu kako bi se proizvode s podrijetlom ponovno poslalo na drugo mjesto na carinskom području Unije ili, prema potrebi, u Norvešku, Švicarsku ili Tursku (‚registrirani ponovni pošiljatelj’);

(v)

‚izjava o podrijetlu’ znači izjava koju sastavlja izvoznik ili ponovni pošiljatelj robe u kojoj se navodi da proizvodi obuhvaćeni njome zadovoljavaju pravila sustava o podrijetlu.”

(c)

Dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3.   Za potrebe točke (u) stavka 1., kada je izvoznik zastupan za potrebe obavljanja izvoznih formalnosti, a zastupnik izvoznika također je registrirani izvoznik, taj zastupnik ne upotrebljava vlastiti broj registriranog izvoznika.”

3.

U članku 68. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Države korisnice Komisiji podnose obvezujuću izjavu iz stavka 1. najmanje tri mjeseca prije datuma na koji namjeravaju započeti registraciju izvoznika.”

4.

Članak 69. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 69.

1.   Države korisnice Komisiju obavješćuju o nadležnim tijelima koja se nalaze na njihovom državnom području, a koja su:

(a)

dio vladinih tijela predmetne zemlje ili koja djeluju pod nadležnosti vladinih tijela te zemlje i ovlaštena su registrirati izvoznike u sustavu REX, mijenjati i ažurirati podatke registracije i opozvati registraciju;

(b)

dio vladinih tijela predmetne zemlje i koja su odgovorna za osiguravanje administrativne suradnje s Komisijom i carinskim tijelima država članica kako je predviđeno u ovom odjeljku.

One obavješćuju Komisiju o imenima i adresama te kontaktnim podacima tih tijela. Obavijest se šalje Komisiji najkasnije tri mjeseca prije datuma na koji države korisnice namjeravaju početi registraciju izvoznika.

Države korisnice bez odlaganja obavješćuju Komisiju o svakoj izmjeni informacija koje su priopćene u skladu s prvim podstavkom.

2.   Države članice obavješćuju Komisiju o imenima i adresama te kontaktnim podacima svojih carinskih tijela koja su:

(a)

ovlaštena registrirati izvoznike i ponovne pošiljatelje robe u sustavu REX, mijenjati i ažurirati podatke registracije i opozvati registraciju;

(b)

nadležna za osiguravanje administrativne suradnje s nadležnim tijelima država korisnica kako je predviđeno u ovom odjeljku.

Obavijest se Komisiji šalje do 30. rujna 2016.

Države članice bez odlaganja obavješćuju Komisiju o svakoj izmjeni informacija koje su priopćene u skladu s prvim podstavkom.”

5.

Umeću se sljedeći članci 69.a, 69.b i 69.c:

„Članak 69.a

1.   Komisija će uspostaviti sustav REX i staviti ga na raspolaganje do 1. siječnja 2017.

2.   Nadležna tijela država korisnica i carinska tijela država članica po primitku cjelokupnog obrasca zahtjeva iz Priloga 13.c bez odgađanja izvozniku ili, prema potrebi, ponovnom pošiljatelju dodjeljuju broj registriranog izvoznika i unose u sustav REX broj registriranog izvoznika, podatke o registraciji i datum od kojeg je registracija važeća u skladu s člankom 92. stavkom 5.

Ako nadležna tijela smatraju da su podaci navedeni u zahtjevu nepotpuni, o tome bez odgađanja obavješćuju predmetnog izvoznika.

Nadležna tijela država korisnica i carinska tijela država članica ažuriraju podatke koje registriraju. Te podatke mijenjaju odmah nakon što ih registrirani izvoznik obavijesti u skladu s člankom 93.

Članak 69.b

1.   Komisija osigurava da se pristup sustavu REX pruža u skladu s ovim člankom.

2.   Komisija ima pristup pretraživanju svih podataka.

3.   Nadležna tijela države korisnice imaju pristup pretraživanju podataka povezanih s izvoznicima koje su registrirali.

4.   Carinska tijela država članica imaju pristup pretraživanju podataka koje su registrirali oni, carinska tijela ostalih država članica i nadležna tijela država korisnica te Norveške, Švicarske i Turske. Taj pristup podacima namijenjen je obavljanju provjera izjava u skladu s člankom 68. Zakonika ili ispitivanja izjava u skladu s člankom 78. stavkom 2. Zakonika.

5.   Komisija nadležnim tijelima država korisnica osigurava siguran pristup sustavu REX.

U mjeri u kojoj se u skladu sa sporazumom iz članka 97.g Norveška i Švicarska dogovore s Unijom o sudjelovanju u sustavu REX Komisija osigurava siguran pristup sustavu REX carinskim tijelima tih zemalja. Siguran pristup sustavu REX osigurat će se i za Tursku kada ta zemlja ispuni određene uvjete.

6.   Ako su zemlja ili područje povučeni iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 978/2012, nadležna tijela države korisnice zadržavaju pristup sustavu REX toliko dugo koliko je potrebno za njihovo ispunjivanje svojih obveza u skladu s člankom 71.

7.   Ako je izvoznik dao suglasnost potpisom polja 6. obrasca utvrđenog u Prilogu 13.c, Komisija stavlja na raspolaganje javnosti sljedeće podatke:

(a)

naziv registriranog izvoznika;

(b)

adresu mjesta gdje se nalazi poslovni nastan registriranog izvoznika;

(c)

kontaktne podatke kako su određeni u polju 2. obrasca utvrđenog u Prilogu 13.c;

(d)

okviran opis robe koja ispunjuje uvjete za povlašteno postupanje, uključujući okvirni popis tarifnih brojeva ili poglavlja Harmoniziranog sustava, kako je određeno u polju 4. obrasca utvrđenog u Prilogu 13.c;

(e)

broj EORI ili identifikacijski broj subjekta (TIN) registriranog izvoznika.

Odbijanje potpisa polja 6. ne čini osnovu za odbijanje registriranja izvoznika.

8.   Komisija uvijek stavlja sljedeće podatke na raspolaganje javnosti:

(a)

broj registriranog izvoznika;

(b)

datum od kojeg je registracija važeća;

(c)

datum opozivanja registracije, kada je to primjenjivo;

(d)

podatke o tome primjenjuje li se registracija i na izvoz u Norvešku, Švicarsku i Tursku, kada ta zemlja ispuni određene uvjete;

(e)

datum zadnje sinkronizacije između sustava REX i javnih internetskih stranica.

Članak 69.c

1.   Podaci registrirani u sustavu REX obrađuju se isključivo za potrebe provedbe sustava kako je utvrđeno u ovom odjeljku.

2.   Registriranim izvoznicima pružaju se informacije utvrđene u članku 11. stavku 1. točkama (a) do (e) Uredbe (EZ) br. 45/2001 ili članku 10. Direktive 95/46/EZ. Osim toga, pružaju im se i sljedeće informacije:

(a)

informacije o pravnoj osnovi operacija obrade za koje su podaci namijenjeni;

(b)

razdoblje čuvanja podataka.

Registriranim izvoznicima te se informacije pružaju putem obavijesti priložene zahtjevu za registraciju izvoznika kako je utvrđen u Prilogu 13.c.

3.   Svako nadležno tijelo u državi korisnici iz članka 69. stavka 1. točke (a) i svako carinsko tijelo u državi članici iz članka 69. stavka 2. točke (a) koje je unijelo podatke u sustav REX smatra se nadzornikom u pogledu obrade tih podataka.

Komisija se smatra zajedničkim nadzornikom u pogledu obrade svih podataka kako bi se osiguralo da registrirani izvoznik stekne svoja prava.

4.   Prava registriranih izvoznika u pogledu obrade podataka pohranjenih u sustavu REX navedena u Prilogu 13.c i obrađena u nacionalnim sustavima ostvaruju se u skladu sa zakonodavstvom o zaštiti podataka države članice koja pohranjuje njihove podatke kojim se provodi Direktiva 95/46/EZ.

5.   Države članice koje u svojim nacionalnim sustavim repliciraju podatke sustava REX kojemu imaju pristup ažuriraju te replicirane podatke.

6.   Prava registriranih izvoznika u pogledu obrade njihovih registracijskih podataka u Komisiji ostvaruju se u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001.

7.   Svi zahtjevi registriranih izvoznika za ostvarivanje prava na pristup podacima ili njihovo ispravljanje, brisanje ili blokiranje u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 podnose se nadzorniku podataka koji zahtjeve i obrađuje.

Ako registrirani izvoznik Komisiji podnese takav zahtjev, a da nije pokušao steći svoja prava od nadzornika podataka, Komisija taj zahtjev upućuje nadzorniku podataka registriranog izvoznika.

Ako registrirani izvoznik nije uspio steći svoja prava od nadzornika podataka, registrirani izvoznik podnosi taj zahtjev Komisiji koja djeluje kao nadzornik. Komisija ima pravo ispraviti, izbrisati ili blokirati podatke.

8.   Nacionalna nadzorna tijela za zaštitu podataka i Europski nadzornik za zaštitu podataka, svaki djelujući u okviru svojih nadležnosti, surađuju i osiguravaju koordinirani nadzor registracijskih podataka.

Djelujući u okviru svojih nadležnosti razmjenjuju relevantne informacije, pružaju međusobnu pomoć pri obavljanju revizija i inspekcija, ispituju poteškoće pri tumačenju ili primjeni ove Uredbe, proučavaju probleme pri izvršavanju neovisnog nadzora ili pri ostvarivanju prava subjekata na koje se odnose podaci, izrađuju usklađene prijedloge za zajednička rješenja svih problema i promiču svijest o pravima na zaštitu podataka, prema potrebi.”

6.

Članci 70. i 71. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 70.

Komisija na svojim internetskim stranicama objavljuje datume od kojih države korisnice počinju primjenjivati sustav registriranih izvoznika. Komisija informacije redovito ažurira.

Članak 71.

Ako su zemlja ili područje povučeni iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 978/2012, obveza omogućivanja administrativne suradnje utvrđena u člancima 69., 69.a, članku 86. stavku 10. i članku 97.g i dalje se primjenjuje na tu zemlju ili područje tijekom razdoblja od tri godine od datuma njihova povlačenja iz tog Priloga.”

7.

Članak 74. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 74.

1.   Proizvodi deklarirani za puštanje u slobodan promet u Europskoj uniji isti su kao i proizvodi koji su izvezeni iz države korisnice iz koje se smatra da su podrijetlom. Oni ne smiju biti izmijenjeni, na bilo koji način preoblikovani ili podvrgnuti postupcima, osim postupcima koji su potrebni kako bi se očuvali u dobrom stanju ili onima kojima se, dodavanjem ili stavljanjem oznaka, etiketa, plombi ili bilo koje druge dokumentacije, osigurava sukladnost s posebnim domaćim zahtjevima primjenjivima u Uniji, prije deklariranja za puštanje u slobodan promet.

2.   Proizvodi uvezeni u državu korisnicu za potrebe kumulacije u skladu s člancima 84., 85. ili 86. isti su kao i proizvodi koji su izvezeni iz zemlje iz koje se smatra da su podrijetlom. Oni ne smiju biti izmijenjeni, na bilo koji način preoblikovani ili podvrgnuti postupcima, osim postupcima koji su potrebni kako bi se očuvali u dobrom stanju, prije deklariranja za odgovarajući carinski postupak u zemlji uvoznici.

3.   Skladištenje proizvoda moguće je ako su uvijek pod carinskim nadzorom u zemlji ili zemljama provoza.

4.   Dijeljenje pošiljaka moguće je ako ga obavlja izvoznik ili se obavlja pod njegovom odgovornosti, ako je predmetna roba uvijek pod carinskim nadzorom u zemlji ili zemljama provoza.

5.   Poštovanje stavaka 1. do 4. smatra se zadovoljavajućim osim ako carinska tijela imaju razloga vjerovati suprotno; u takvim slučajevima carinsko tijelo može zahtijevati da deklarant pruži dokaz o usklađenosti, koji se može pružiti bilo kojim putem, uključujući ugovorne isprave o prijevozu kao što su brodski tovarni list ili činjenični ili konkretni dokazi koji se temelje na označivanju ili brojčanom označivanju paketa ili bilo koji dokaz u vezi sa samom robom.”

8.

U članku 84. dodaje se sljedeće kao drugi podstavak:

„Pododjeljci 2. i 7. primjenjuju se mutatis mutandis na izvoz iz Unije u državu korisnicu u smislu dvostrane kumulacije.”

9.

Članak 86. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

države uključene u kumulaciju u trenutku izvoza proizvoda u Uniju jesu države korisnice za koje povlašteni dogovori nisu bili privremeno opozvani u skladu s Uredbom (EU) br. 978/2012.;”

(b)

u stavku 4. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Sljedeća država navodi se kao država podrijetla na temelju dokaza o podrijetlu koji je sastavio izvoznik proizvoda u Uniju ili, do primjene sustava registriranih izvoznika, koji su izdala nadležna tijela države korisnice izvoznice:

u slučaju proizvoda koji se izvoze bez daljnje obrade ili prerade, država korisnica koja je navedena na dokazima o podrijetlu iz članka 95.a stavka 1. ili treće alineje članka 97.m stavka 5.,

u slučaju proizvoda koji se izvoze nakon daljnje obrade ili prerade, država podrijetla kako je utvrđeno u skladu s drugim podstavkom.”

(c)

dodaje se sljedeći stavak 10.:

„10.   Pododjeljak 2., članci 90., 91., 92., 93., 94. i 95. te pododjeljak 7. primjenjuju se mutatis mutandis na izvoz iz jedne države korisnice u drugu u smislu regionalne kumulacije.”

10.

U članku 88., stavak 1. briše se.

11.

U dijelu I. glavi IV. poglavlju 2. odjeljku 1. naslov pododjeljka 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Pododjeljak 5.

Postupci pri izvozu u državi korisnici i u Europskoj uniji primjenjivi od datuma provedbe sustava registriranih izvoznika”

12.

Članci 90. do 95. zamjenjuju se sljedećima:

„Članak 90.

1.   Sustav se primjenjuje u sljedećim slučajevima:

(a)

u slučajevima kada robu koja ispunjuje zahtjeve iz ovog odjeljka izvozi registrirani izvoznik;

(b)

u slučajevima izvezene pošiljke bilo kojeg izvoznika koja se sastoji od jednog ili više paketa čija ukupna vrijednost poslanih proizvoda s podrijetlom ne premašuje 6 000 EUR.

2.   Vrijednost proizvoda s podrijetlom u pošiljci jest vrijednost svih proizvoda s podrijetlom u jednoj pošiljci obuhvaćenih izjavom o podrijetlu sastavljenom u zemlji izvoznici.

Članak 91.

1.   Države korisnice počinju registrirati izvoznike 1. siječnja 2017.

Međutim, ako država korisnica ne može započeti s registracijom na taj datum, pismeno obavješćuje Komisiju do 1. srpnja 2016. da odgađa registraciju izvoznika do 1. siječnja 2018. ili 1. siječnja 2019.

2.   Tijekom razdoblja od dvanaest mjeseci od datuma od kojeg država korisnica započinje registraciju izvoznika, nadležna tijela te države korisnice nastavljaju izdavati potvrde o podrijetlu obrazac A na zahtjev izvoznika koji u trenutku zahtjeva za potvrdu još nisu registrirani.

Ne dovodeći u pitanje članak 97.k stavak 5., potvrde o podrijetlu obrazac A izdane u skladu s prvim podstavkom ovog stavka prihvatljive su u Uniji kao dokaz o podrijetlu ako su izdane prije datuma registracije predmetnog izvoznika.

Nadležna tijela države korisnice koja imaju poteškoća s dovršavanjem postupka registracije u prethodno navedenom roku od dvanaest mjeseci mogu od Komisije zatražiti produljenje tog roka. To produljenje može trajati najviše šest mjeseci.

3.   Registrirani ili neregistrirani izvoznici u državi korisnici sastavljaju izjave o podrijetlu za poslane proizvode s podrijetlom, čija ukupna vrijednost ne premašuje 6 000 EUR, od datuma od kojeg država korisnica namjerava početi registraciju izvoznika.

Nakon što su registrirani, izvoznici sastavljaju izjave o podrijetlu za poslane proizvode s podrijetlom, čija ukupna vrijednost premašuje 6 000 EUR, od datuma od kojeg je njihova registracija važeća u skladu s člankom 92. stavkom 5.

4.   Sve države korisnice provode sustav registriranih izvoznika najkasnije od 30. lipnja 2020.

Članak 91.a

1.   Dana 1. siječnja 2017. carinska tijela država članica počinju registraciju izvoznika i ponovnih pošiljatelja robe s poslovnim nastanom na svojim državnim područjima.

2.   Od 1. siječnja 2018. carinska tijela u svim državama članicama prestaju izdavati potvrde o prometu robe EUR.1 u smislu kumulacije u skladu s člankom 84.

3.   Do 31. prosinca 2017. carinska tijela država članica izdaju potvrde o prometu robe EUR.1 ili zamjenske potvrde o podrijetlu obrazac A na zahtjev izvoznika ili ponovnih pošiljatelja robe koji još nisu registrirani. To se primjenjuje i ako su proizvodima s podrijetlom poslanima u Uniju priložene izjave o podrijetlu koje je sastavio registrirani izvoznik u državi korisnici.

4.   Registrirani ili neregistrirani izvoznici u Uniji sastavljaju izjave o podrijetlu za poslane proizvode s podrijetlom, čija ukupna vrijednost ne premašuje 6 000 EUR, od 1. siječnja 2017.

Nakon što su registrirani, izvoznici sastavljaju izjave o podrijetlu za poslane proizvode s podrijetlom, čija ukupna vrijednost premašuje 6 000 EUR, od datuma od kojeg je njihova registracija važeća u skladu s člankom 92. stavkom 5.

5.   Ponovni pošiljatelji robe koji su registrirani mogu sastavljati zamjenske izjave o podrijetlu od datuma od kojeg je njihova registracija važeća u skladu s člankom 92. stavkom 5. To se primjenjuje bez obzira na to je li robi priložena potvrda o podrijetlu obrazac A izdana u državi korisnici ili izjava na računu ili izjava o podrijetlu koju je sastavio izvoznik.

Članak 92.

1.   Da bi postao registrirani izvoznik, izvoznik podnosi zahtjev pri nadležnom tijelu države korisnice iz koje se roba namjerava izvoziti i iz koje se smatra da je roba podrijetlom ili u kojoj je roba podvrgnuta postupku obrade za koji se smatra da ne ispunjuje uvjete članka 86. stavka 4. prvog podstavka ili članka 86. stavka 6. točke (a).

Zahtjev se podnosi uporabom obrasca utvrđenog u Prilogu 13.c i sadržava sve informacije zahtijevane u obrascu.

2.   Da bi postao registrirani izvoznik, izvoznik ili ponovni pošiljatelj robe s poslovnim nastanom u državi članici podnosi zahtjev pri carinskim tijelima te države članice uporabom obrasca utvrđenog u Prilogu 13.c.

3.   Izvoznici se zajednički registriraju za potrebe izvoza u okviru općeg sustava povlastica Unije i Norveške, Švicarske i Turske, kada ta zemlja ispuni određene uvjete.

Broj registriranog izvoznika dodjeljuju izvozniku nadležna tijela države korisnice radi izvoza u okviru sustavâ GSP Unije, Norveške i Švicarske te Turske, kada ta zemlja ispuni određene uvjete, u onoj mjeri u kojoj te zemlje priznaju zemlju u kojoj je obavljena registracija kao državu korisnicu.

4.   Zahtjev za registraciju izvoznika sadržava sve podatke iz Priloga 13.c.

5.   Registracija važi od datuma kada nadležna tijela države korisnice ili carinska tijela države članice prime cjelokupan zahtjev za registraciju, u skladu sa stavkom 4.

6.   Nadležna tijela države korisnice ili nadležna carinska tijela države članice obavješćuju izvoznika ili, prema potrebi, ponovnog pošiljatelja robe o broju registriranog izvoznika koji je dodijeljen tom izvozniku ili ponovnom pošiljatelju robe i o datumu od kojeg je registracija važeća.

Članak 92.a

Kada je zemlja uvrštena u popis država korisnica u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 978/2012, Komisija za svoj sustav automatski aktivira registracije svih izvoznika registriranih u toj zemlji ako su registracijski podaci izvoznika dostupni u sustavu REX i važeći su barem u sustavu GSP Norveške, Švicarske ili Turske, kada ta zemlja ispuni određene uvjete.

U tom slučaju izvoznik koji je već registriran barem za sustav GSP Norveške, Švicarske ili Turske, kada ta zemlja ispuni određene uvjete, nije dužan podnijeti zahtjev pri svojim nadležnim tijelima kako bi se registrirao za sustav Unije.

Članak 93.

1.   Registrirani izvoznici bez odgađanja obavješćuju nadležna tijela države korisnice ili nadležna carinska tijela države članice o izmjenama u informacijama koje su dostavili za potrebe svoje registracije.

2.   Registrirani izvoznici koji više ne ispunjuju uvjete za izvoz robe u okviru sustava ili više ne namjeravaju izvoziti robu u okviru sustava obavješćuju nadležna tijela u državi korisnici ili nadležna carinska tijela u državi članici, prema potrebi.

3.   Nadležna tijela u državi korisnici ili nadležna carinska tijela u državi članici opozivaju registraciju ako registrirani izvoznik:

(a)

više ne postoji;

(b)

više ne ispunjuje uvjete za izvoz robe u okviru sustava;

(c)

obavijestio je nadležno tijelo države korisnice ili nadležna carinska tijela države članice da više ne namjerava izvoziti robu u okviru sustava;

(d)

namjerno ili nemarno sastavi izjavu o podrijetlu ili uzrokuje sastavljanje izjave o podrijetlu koja sadržava netočne informacije i dovede do protupravnog stjecanja koristi od povlaštenog tarifnog postupanja.

4.   Nadležno tijelo države korisnice ili nadležna carinska tijela u državi članici mogu opozvati registraciju ako registrirani izvoznik ne ažurira podatke koji se odnose na njegovu registraciju.

5.   Opoziv registracija stupa na snagu u budućnosti, tj. u odnosu na izjave o podrijetlu sastavljene nakon datuma opoziva. Opoziv registracije nema učinak na valjanost izjava o podrijetlu sastavljenih prije obavješćivanja registriranog izvoznika o opozivu.

6.   Nadležno tijelo države korisnice ili nadležna carinska tijela države članice obavješćuju registriranog izvoznika o opozivu njegove registracije i datumu od kojeg opoziv stupa na snagu.

7.   Pravni lijek na raspolaganju je izvozniku ili ponovnom pošiljatelju robe u slučaju opoziva njegove registracije.

8.   Opoziv registriranog izvoznika otkazuje se u slučaju neispravnog opoziva. Izvoznik ili ponovni pošiljatelj robe imaju pravo na uporabu broja registriranog izvoznika koji im je dodijeljen u trenutku registracije.

9.   Izvoznici ili ponovni pošiljatelji robe čija je registracija opozvana mogu podnijeti novi zahtjev za registraciju izvoznika u skladu s člankom 92. Izvoznici ili ponovni pošiljatelji robe čija registracija je opozvana u skladu sa stavkom 3. točkom (d) i stavkom 4. mogu se ponovno registrirati samo ako dokažu nadležnom tijelu države korisnice ili nadležnim carinskim tijelima države članice koja ih je registrirala da su ispravili stanje koje je dovelo do opoziva njihove registracije.

10.   Podatke povezane s opozvanom registracijom u sustavu REX pohranjuje nadležno tijelo države korisnice ili nadležna carinska tijela države članice koja je podatke unijela u sustav, najviše deset kalendarskih godina nakon kalendarske godine tijekom koje je došlo do opoziva. Nakon tih deset kalendarskih godina nadležno tijelo države korisnice ili nadležna carinska tijela države članice brišu podatke.

Članak 93.a

1.   Komisija opoziva sve registracije izvoznika registriranih u državi korisnici ako se ta država korisnica ukloni iz popisa država korisnica u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 978/2012 ili ako su carinske povlastice dodijeljene državi korisnici privremeno opozvane u skladu s Uredbom (EU) br. 978/2012.

2.   Kada se zemlja ponovno uvrsti u taj popis ili kada se ukine privremeni opoziv carinskih povlastica dodijeljenih državi korisnici, Komisija ponovno aktivira registracije svih izvoznika registriranih u toj zemlji ako su registracijski podaci izvoznika dostupni u sustavu i ako su i dalje važeći barem u sustavu GSP Norveške, Švicarske ili Turske, kada ta zemlja ispuni određene uvjete. U protivnom, izvoznici se ponovno registriraju u skladu s člankom 92.

3.   U slučaju opoziva registracija svih registriranih izvoznika u državi korisnici u skladu sa stavkom 1., podaci opozvanih registracija pohranjuju se u sustavu REX najmanje deset kalendarskih godina nakon kalendarske godine tijekom koje je došlo do opoziva. Nakon tog razdoblja od deset godina i kada država korisnica više od deset godina nije bila država korisnica sustava GSP Norveške, Švicarske ili Turske, kada ta zemlja ispuni određene uvjete, Komisija briše podatke opozvanih registracija iz sustava REX.

Članak 94.

1.   Registrirani ili neregistrirani izvoznici ispunjuju sljedeće obveze:

(a)

održavaju vođenje trgovačke računovodstvene evidencije za proizvodnju i dobavu robe koja ispunjuje uvjete za povlašteno postupanje;

(b)

stavljaju na raspolaganje sve dokaze koji se odnose na materijal upotrijebljen u proizvodnji;

(c)

pohranjuju svu carinsku dokumentaciju koja se odnosi na materijal upotrijebljen u proizvodnji;

(d)

pohranjuju najmanje tri godine od kraja kalendarske godine u kojoj je sastavljena izjava o podrijetlu, ili dulje ako to zahtijeva nacionalno zakonodavstvo, evidenciju o:

i.

izjavama o podrijetlu koje su sastavili;

ii.

njihovim materijalima s podrijetlom i bez njega, računima proizvodnje i zaliha.

Ta evidencija i izjave o podrijetlu mogu se pohraniti u elektroničkom obliku, ali omogućuju praćenje materijala upotrijebljenih u proizvodnji izvezenih proizvoda i potvrđivanje njihova statusa s podrijetlom.

2.   Obveze predviđene stavkom 1. također se primjenjuju na dobavljače koji izvoznicima podnose izjave dobavljača kojima se potvrđuje da roba koju dobavljaju ima status robe s podrijetlom.

3.   Registrirani ili neregistrirani ponovni pošiljatelji robe koji sastavljaju zamjenske izjave o podrijetlu iz članka 97.d pohranjuju izvorne izjave o podrijetlu koje su zamijenjene najmanje tri godine od kraja kalendarske godine tijekom koje je sastavljena zamjenska izjava o podrijetlu, ili dulje ako se to zahtijeva nacionalnim zakonodavstvom.

Članak 95.

1.   Izjavu o podrijetlu izvoznik sastavlja pri izvozu proizvoda na koje se odnosi, ako se može smatrati da su predmetni proizvodi podrijetlom iz predmetne države korisnice ili druge države korisnice u skladu s drugim podstavkom članka 86. stavka 4. ili točkom (b) prvog podstavka članka 86. stavka 6.

2.   Izjava o podrijetlu može se sastaviti i nakon izvoza (‚naknadna izjava’) predmetnih proizvoda. Takva naknadna izjava prihvatljiva je ako se podnese carinskim tijelima u državi članici u kojoj je podnesena carinska deklaracija za puštanje u slobodan promet najkasnije dvije godine nakon uvoza.

Ako je pošiljka podijeljena u skladu s člankom 74. i ako se poštuje rok od dvije godine iz prvog podstavka, izjavu o podrijetlu može naknadno sastaviti izvoznik zemlje izvoza proizvodâ. To se primjenjuje mutatis mutandis ako se pošiljka dijeli u drugoj državi korisnici ili u Norveškoj, Švicarskoj ili, ako je primjenjivo, Turskoj.

3.   Izjavu o podrijetlu izvoznik podnosi svojoj stranci u Uniji, a ona sadržava podatke navedene u Prilogu 13.d. Izjava se sastavlja na engleskom, francuskom ili španjolskom jeziku.

Može se sastaviti na bilo kojoj trgovačkoj ispravi na temelju koje je moguće prepoznati predmetnog izvoznika i robu o kojoj je riječ.

4.   Stavci 1. do 3. primjenjuju se mutatis mutandis na izjave o podrijetlu sastavljene u Uniji za potrebe dvostrane kumulacije.

Članak 95.a

1.   Za potrebe utvrđivanja podrijetla materijala u okviru dvostrane ili regionalne kumulacije, izvoznik proizvoda koji je proizveden uporabom materijala podrijetlom iz zemlje s kojom je dopuštena kumulacija poziva se na izjavu o podrijetlu koju je dostavio dobavljač tih materijala. U tim slučajevima izjava o podrijetlu koju sastavlja izvoznik, ovisno o slučaju, sadržava navode ‚EU cumulation’, ‚regional cumulation’, ‚Cumul UE’, ‚cumul regional’ ili ‚Acumulación UE’, ‚Acumulación regional’.

2.   Za potrebe utvrđivanja podrijetla materijala upotrijebljenih u okviru kumulacije u skladu s člankom 85., izvoznik proizvoda proizvedenog uporabom materijala podrijetlom iz stranke s kojom je dopuštena kumulacija poziva se na dokaz podrijetla koji je dostavio dobavljač tih materijala pod uvjetom da je dokaz izdan u skladu s odredbama pravila o podrijetlu sustava GSP Norveške, Švicarske ili Turske. U tom slučaju izjava o podrijetlu koju sastavlja izvoznik sadržava navode ‚Norway cumulation’, ‚Switzerland cumulation’, ‚Turkey cumulation’ ili ‚Cumul Norvège’, ‚Cumul Suisse’, ‚Cumul Turquie’ ili ‚Acumulación Noruega’, ‚Acumulación Suiza’, ‚Acumulación Turquía’.

3.   Za potrebe utvrđivanja podrijetla materijala upotrijebljenih u okviru proširene kumulacije u skladu s člankom 86. stavcima 7. i 8., izvoznik proizvoda proizvedenog uporabom materijala podrijetlom iz stranke s kojom je dopuštena proširena kumulacija poziva se na dokaz podrijetla koji je dostavio dobavljač tih materijala pod uvjetom da je dokaz izdan u skladu s odredbama odgovarajućeg sporazuma o slobodnoj trgovini između Unije i predmetne stranke.

U tom slučaju izjava o podrijetlu koju sastavlja izvoznik sadržava navod ‚extended cumulation with country x’, ‚cumul étendu avec le pays x’ ili ‚Acumulación ampliada con el país x’.”

13.

U članku 96. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Izjava o podrijetlu vrijedi dvanaest mjeseci od datuma kada je sastavljena.”

14.

Sljedeći članak 96.a dodaje se u pododjeljku 6., prije članka 97.:

„Članak 96.a

Kako bi izvoznici imali pravo na ostvarivanje koristi od sustava na temelju izjave o podrijetlu, roba treba biti izvezena na datum kada je država korisnica iz koje se roba izvozi počela registraciju izvoznika u skladu s člankom 91.”

15.

U dijelu I. glavi IV. poglavlju 2. odjeljku 1. naslov pododjeljka 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Pododjeljak 6.

Postupci pri puštanju u slobodan promet u Europskoj uniji primjenjivi od datuma provedbe sustava registriranih izvoznika”

16.

U dijelu I. glavi IV. poglavlju 2. odjeljku 1. naslov pododjeljka 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Pododjeljak 7.

Kontrola podrijetla primjenjiva od datuma primjene sustava registriranih izvoznika”

17.

U dijelu I. glavi IV. poglavlju 2. odjeljku 1. naslov pododjeljka 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Pododjeljak 8.

Ostale odredbe primjenjive od datuma provedbe sustava registriranih izvoznika”

18.

Članak 97. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 97.

1.   Kada deklarant zatraži povlašteno postupanje u okviru sustava, upućuje na izjavu o podrijetlu na carinskoj deklaraciji za puštanje u slobodan promet. Upućivanje na izjavu o podrijetlu jest datum njezina izdavanje u formatu ggggmmdd, pri čemu je gggg godina, mm mjesec i dd dan. Ako je ukupna vrijednost poslanih proizvoda s podrijetlom veća od 6 000 EUR, deklarant navodi i broj registriranog izvoznika.

2.   Kada deklarant zatraži primjenu sustava u skladu sa stavkom 1., a da u trenutku prihvaćanja carinske deklaracije za puštanje u slobodan promet ne posjeduje izjavu o podrijetlu, ta se deklaracija smatra nepotpunom u smislu članka 253. stavka 1. i s njome se postupa u skladu s time.

3.   Prije deklariranja robe za puštanje u slobodan promet, deklarant vodi računa da roba ispunjuje uvjete iz ovog odjeljka, posebice:

i.

provjerom na javnim internetskim stranicama da je izvoznik registriran u sustavu REX, ako je ukupna vrijednost poslanih proizvoda s podrijetlom veća od 6 000 EUR; i

ii.

provjerom je li izjava o podrijetlu sastavljena u skladu s Prilogom 13.d.”

19.

Članak 97.d zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 97.d

1.   Ako proizvodi još nisu pušteni u slobodan promet, izjava o podrijetlu može se zamijeniti jednom ili više zamjenskih izjava o podrijetlu koje sastavlja ponovni pošiljatelj robe, za potrebe slanja svih ili nekih proizvoda na drugo odredište na carinskom području Unije ili, prema potrebi, u Norvešku, Švicarsku ili Tursku, kada ta zemlja ispuni određene uvjete.

Zamjenske izjave o podrijetlu mogu se sastaviti samo ako je izvorna izjava o podrijetlu sastavljena u skladu s člancima 95. i 96. i Prilogom 13.d.

2.   Kako bi se proizvodi s podrijetlom poslali na drugo odredište na području Unije, ponovni pošiljatelji registriraju se za potrebe sastavljanja zamjenskih izjava o podrijetlu ako je ukupna vrijednost proizvoda s podrijetlom izvorne pošiljke koju treba podijeliti veća od 6 000 EUR.

Međutim, ponovnim pošiljateljima koji nisu registrirani dopušteno je sastavljati zamjenske izjave o podrijetlu ako je ukupna vrijednost proizvoda s podrijetlom izvorne pošiljke koju treba podijeliti veća od 6 000 EUR, ako prilože presliku izvorne izjave o podrijetlu koja je sastavljena u državi korisnici.

3.   Samo ponovni pošiljatelji koji su registrirani u sustavu REX mogu sastavljati zamjenske izjave o podrijetlu u pogledu proizvoda s podrijetlom koje se šalje u Norvešku, Švicarsku ili Tursku, kada ta zemlja ispuni određene uvjete. To se primjenjuje bez obzira na vrijednost proizvoda s podrijetlom iz izvorne pošiljke i bez obzira na to nalazi li se zemlja podrijetla na popisu u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 978/2012.

4.   Izjava o podrijetlu vrijedi dvanaest mjeseci od datuma sastavljanja izvorne izjave o podrijetlu.

5.   Kada se izjava o podrijetlu zamijeni, ponovni pošiljatelj na izvornoj izjavi o podrijetlu navodi sljedeće:

(a)

pojedinosti zamjenske izjave/zamjenskih izjava o podrijetlu;

(b)

naziv i adresu ponovnog pošiljatelja;

(c)

primatelja ili primatelje u Uniji ili, prema potrebi, u Norveškoj, Švicarskoj ili Turskoj, kada ta zemlja ispuni određene uvjete.

Izvorna izjava o podrijetlu označena je oznakom ‚Replaced’, ‚Remplacée’ ili ‚Sustituida’.

6.   Ponovni pošiljatelj na zamjenskoj izjavi o podrijetlu navodi sljedeće:

(a)

sve pojedinosti o proizvodima koji se ponovno šalju;

(b)

datum sastavljanja izvorne izjave o podrijetlu;

(c)

informacije navedene u Prilogu 13.d;

(d)

naziv i adresu ponovnog pošiljatelja proizvoda u Uniji i, prema potrebi, njegov broj registriranog izvoznika;

(e)

naziv i adresu primatelja u Uniji ili, prema potrebi, u Norveškoj, Švicarskoj ili Turskoj, kada ta zemlja ispuni određene uvjete;

(f)

datum i mjesto zamjene.

Zamjenska izjava o podrijetlu označena je oznakom ‚Replacement statement’, ‚Attestation de remplacement’ ili ‚Comunicación de sustitución’.

7.   Stavci 1. do 6. primjenjuju se na izjave koje zamjenjuju zamjenske izjave o podrijetlu.

8.   Pododjeljak 7. ovog odjeljka primjenjuje se mutatis mutandis na zamjenske izjave o podrijetlu.

9.   U slučaju proizvoda koji uživaju carinske povlastice na temelju odstupanja odobrenog u skladu s člankom 89., zamjena predviđena ovim člankom može se sastaviti samo kada su takvi proizvodi namijenjeni za Uniju.”

20.

U članku 97.h dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3.   Ako postupak provjere predviđen u stavku 1. ili bilo koja druga raspoloživa informacija upućuje na to da su pravila o podrijetlu prekršena, država korisnica izvoznica, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev carinskih tijela država članica ili Komisije, obavlja odgovarajuća ispitivanja ili dogovara da se takva ispitivanja žurno obave kako bi se prepoznala i spriječila takva kršenja. U tu svrhu Komisija ili carinska tijela država članica mogu sudjelovati u ispitivanjima.”

21.

Članak 97.i briše se.

22.

U dijelu I. glavi IV. poglavlju 2. naslov odjeljka 1.A zamjenjuje se sljedećim:

„Odjeljak 1.A

Postupci i metode administrativne suradnje primjenjivi u pogledu izvoza pri kojima se upotrebljavaju potvrde o podrijetlu obrazac A, izjave na računu i potvrde o prometu robe EUR.1”

23.

U članku 97.l:

(a)

stavci 2., 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Nadležna tijela država korisnica izvozniku stavljaju na raspolaganje potvrdu o podrijetlu obrazac A čim je izvoz obavljen ili osiguran. Međutim, nadležna tijela država korisnica mogu izdati i potvrdu o podrijetlu obrazac A nakon izvoza proizvoda na koje se odnosi, ako:

(a)

nije bila izdana u vrijeme izvoza zbog pogrešaka, nenamjernih propusta ili posebnih okolnosti; ili

(b)

se nadležnim tijelima pruži zadovoljavajući dokaz da je potvrda o podrijetlu obrazac A bila izdana, ali da pri uvozu nije bila prihvaćena iz tehničkih razloga; ili

(c)

konačno odredište predmetnih proizvoda utvrđeno je tijekom njihova prijevoza ili skladištenja i nakon potencijalnog dijeljenja pošiljke, u skladu s člankom 74.

3.   Nadležna tijela država korisnica mogu naknadno izdati potvrdu samo ako su provjerila da su informacije dostavljene u izvoznikovu zahtjevu za naknadno izdanu potvrdu o podrijetlu obrazac A u skladu s informacijama u povezanom izvoznom spisu i da potvrda o podrijetlu obrazac A nije izdana tijekom izvoza predmetnih proizvoda. Oznake ‚Issued retrospectively’, ‚Délivré a posteriori’ ili ‚emitido a posteriori’ navode se u polju 4. potvrde o podrijetlu obrazac A koja se izdaje naknadno.

4.   U slučaju krađe, gubitka ili uništenja potvrde o podrijetlu obrazac A izvoznik može od nadležnog tijela koje ju je izdalo zatražiti duplikat sastavljen na temelju izvoznih isprava koje izvoznik posjeduje. Oznaka ‚Duplicate’, ‚Duplicata’ ili ‚Duplicado’, datum izdavanja i serijski broj izvorne potvrde navode se u polju 4. duplikata potvrde o podrijetlu obrazac A. Duplikat stupa na snagu od datuma izvornika.”

(b)

stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   Ispunjivanje polja 2. i 10. potvrde o podrijetlu obrazac A nije obvezno. Polje 12. mora sadržavati navod 'European Union' ili naziv jedne od država članica. Datum izdavanja potvrde o podrijetlu obrazac A navodi se u polju 11. Potpis koji se stavlja u to polje, koje je rezervirano za nadležna vladina tijela koja izdaju potvrdu, i potpis izvoznikova ovlaštenog potpisnika koji se stavlja u rubriku 12. moraju biti vlastoručni.”

24.

U članku 97.p stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.   U slučaju proizvoda koji uživaju carinske povlastice na temelju odstupanja odobrenog u skladu s člankom 89., postupak iz ovog članka primjenjuje se samo ako su takvi proizvodi namijenjeni za Uniju.”

25.

U članku 109. kao drugi stavak dodaje se sljedeće:

„Polje 7. potvrde o prometu EUR.1 ili izjava na računu sadržava navod ‚Autonomous trade measures’ ili ‚Mesures commerciales autonomes’.”

26.

Prilog 13.a mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.

27.

Prilozi 13.c i 13.d zamjenjuju se tekstom iz Priloga II. ovoj Uredbi.

28.

Prilog 17. mijenja se u skladu s Prilogom III. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Uredba (EU) br. 1063/2010 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 2. briše se.

2.

Stavci 3., 4. i 5. članka 3. brišu se.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 1. stavak 7. i članak 1. stavak 23. primjenjuju se od 1. siječnja 2015.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. ožujka 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 302, 19.10.1992., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 253, 11.10.1993., str. 1.).

(3)  Uredba Komisije (EU) br. 1063/2010 od 18. studenoga 2010. o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2454/93 o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 307, 23.11.2010., str. 1.).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 530/2013 od 10. lipnja 2013. o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2454/93 o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 159, 11.6.2013., str. 1.).

(5)  Odluka Vijeća 2001/101/EZ od 5. prosinca 2000. o odobrenju Sporazuma u obliku razmjene pisama između Zajednice i svake od država EFTA-e koja dodjeljuje carinske povlastice po GSP-u (Norveška i Švicarska), pod uvjetom da se s robom podrijetlom iz Norveške ili Švicarske po dolasku na carinsko područje Zajednice postupa kao s robom koja sadrži sastojke podrijetlom iz Zajednice (uzajamni sporazum) (SL L 38, 8.2.2001., str. 24.).

(6)  Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(7)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka od strane institucija i tijela Zajednice i slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).


PRILOG I.

U dijelu II. Priloga 13.a Uredbi (EEZ) br. 2454/93 između tarifnih brojeva „ex 6202, ex 6204, ex 6206, ex 6209 i ex 6211 – Odjeća za žene, djevojčice, dojenčad, te drugi izrađeni pribor za dojenčad, vezeni” i „ex 6210 i 6216 – Protupožarna oprema od tkanine pokrivene poliesterskom aluminiziranom folijom” umeće se sljedeći tekst:

„ex 6212

Grudnjaci, mideri, steznici, naramenice, podvezice za čarape i slični proizvodi i njihovi dijelovi, od tkanina, pleteni ili kukičani

 

 

 

Dobiveni šivanjem ili spajanjem na drugi način dvaju ili više dijelova pletenih ili kukičanih materijala, što su bili ili razrezani u krojne oblike ili proizvedeni već oblikovani

(a)

LDC

Proizvodnja od tkanina

(b)

Ostale države korisnice

Pletenje i izrada (uključujući krojenje) (1)  (2)

 

Ostalo

Predenje prirodnih i/ili rezanih umjetnih ili sintetičkih vlakana ili ekstruzija pređe od umjetnih ili sintetičkih filamenata, koju u svakom slučaju prati pletenje (pleteni u određene oblike)

ili

Bojenje pređe od prirodnih vlakana koje prati pletenje (pleteni u određene oblike) (1)


(1)  Za posebne uvjete koji se odnose na proizvode izrađene od mješavina tekstilnih materijala, vidjeti uvodnu napomenu 6.

(2)  Vidjeti uvodnu napomenu 7.


PRILOG II.

PRILOG 13.c

(iz članka 92.)

Image

Image

Image

PRILOG 13.d

(iz članka 95. stavka 3.)

IZJAVA O PODRIJETLU

Sastaviti na bilo kojoj komercijalnoj ispravi na kojoj je prikazano ime i puna adresa izvoznika i primatelja, kao i opis robe i datum izdavanja (1).

Francuska inačica

L'exportateur … (Numéro d'exportateur enregistré (2)  (3)  (4)) des produits couverts par le présent document déclare que, sauf indication claire du contraire, ces produits ont l'origine préférentielle … (5) au sens des règles d'origine du Système des préférences tarifaires généralisées de l'Union européenne et que le critère d'origine satisfait est … … (6).

Engleska inačica

The exporter … (Number of Registered Exporter (2)  (3)  (4)) of the products covered by this document declares that, except where otherwise clearly indicated, these products are of … preferential origin (5) according to rules of origin of the Generalised System of Preferences of the European Union and that the origin criterion met is … … (6).

Španjolska inačica

El exportador … [Número de exportador registrado (2)  (3)  (4)] de los productos incluidos en el presente documento declara que, salvo indicación en sentido contrario, estos productos gozan de un origen preferencial … (5) en el sentido de las normas de origen del Sistema de preferencias generalizado de la Unión Europea y que el criterio de origen satisfecho es … … (6).


(1)  Ako se izjavom o podrijetlu zamjenjuje druga izjava u skladu s člankom 97.d stavcima 2. i 3., zamjenska izjava o podrijetlu označena je navodom ‚Replacement statement’ ili ‚Attestation de remplacement’ ili ‚Comunicación de sustitución’. Na zamjenskoj izjavi treba navesti i datum izdavanja izvorne izjave i sve ostale potrebe podatke u skladu s člankom 97.d stavkom 6.

(2)  Ako se izjavom o podrijetlu zamjenjuje druga izjava u skladu s člankom 97.d stavkom 2. podstavkom 1. i člankom 97.d stavkom 3., ponovni pošiljatelj robe koji sastavlja takvu izjavu navodi svoje ime i punu adresu te svoj broj registriranog izvoznika.

(3)  Ako se izjavom o podrijetlu zamjenjuje druga izjava u skladu s člankom 97.d stavkom 2. podstavkom 2., ponovni pošiljatelj robe koji sastavlja takvu izjavu navodi svoje ime i punu adresu te navod (francuska inačica)‚agissant sur la base de l'attestation d'origine établie par [nom et adresse complète de l'exportateur dans le pays bénéficiaire] enregistré sous le numéro suivant [Numéro d'exportateur enregistré dans le pays bénéficiaire]’(engleska inačica)‚acting on the basis of the statement on origin made out by [name and complete address of the exporter in the beneficiary country] registered under the following number [Number of Registered Exporter of the exporter in the beneficiary country]’(španjolska inačica)‚actuando sobre la base de la comunicación extendida por [nombre y dirección completa del exportador en el país beneficiario], registrado con el número siguiente [Número de exportador registrado del exportador en el país beneficiario]’.

(4)  Ako se izjavom o podrijetlu zamjenjuje druga izjava u skladu s člankom 97.d stavkom 2., ponovni pošiljatelj robe navodi broj registriranog izvoznika samo ako je vrijednost proizvodâ s podrijetlom u izvornoj pošiljci veća od 6 000 EUR.

(5)  Treba navesti državu podrijetla proizvoda. Ako se izjava o podrijetlu odnosi, djelomično ili u cijelosti, na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 97.j, izvoznik ih mora jasno naznačiti na ispravi na kojoj se izjava sastavlja oznakom ‚XC/XL’.

(6)  Proizvodi dobiveni u cijelosti: upisati slovo ‚P’; Proizvodi dostatno obrađeni ili prerađeni: upisati slovo ‚W’ i tarifni broj Harmoniziranog sustava (na primjer ‚W’9618).

Prema potrebi, prethodni navod zamjenjuje se jednim od sljedećih navoda:

(a)

u slučaju dvostrane kumulacije: ‚EU cumulation’, ‚Cumul UE’ ili ‚Acumulación UE’;

(b)

u slučaju kumulacije s Norveškom, Švicarskom ili Turskom: ‚Norway cumulation’, ‚Switzerland cumulation’, ‚Turkey cumulation’, ‚Cumul Norvège’, ‚Cumul Suisse’, ‚Cumul Turquie’ ili ‚Acumulación Noruega’, ‚Acumulación Suiza’ ili ‚Acumulación Turquía’;

(c)

u slučaju regionalne kumulacije: ‚regional cumulation’, ‚cumul regional’ ili ‚Acumulación regional’;

(d)

u slučaju proširene kumulacije: ‚extended cumulation with country x’, ‚cumul étendu avec le pays x’ ili ‚Acumulación ampliada con el país x’.


PRILOG III.

Prilog 17. mijenja se kako slijedi:

(a)

Točka 2. uvodnih napomena zamjenjuje se sljedećim tekstom:

„2.

Svaki je obrazac veličine 210 × 297 mm; može se dopustiti odstupanje od minus 5 ili plus 8 mm po duljini i po širini. Obvezno se rabi bijeli papir, veličine za pisanje, koji je bez dodatnih premaza težak najmanje 25 g/m2. Mora imati otisnut zeleni ‚guilloche’ uzorak u podlozi, što omogućuje vizualno primjećivanje svakog pokušaja mehaničkog ili kemijskog krivotvorenja.

Ako potvrde imaju nekoliko primjeraka, samo prvi primjerak, izvornik, tiska se sa zelenim ‚guilloche’ uzorkom u podlozi.”

(b)

Točka 4. uvodnih napomena zamjenjuje se sljedećim tekstom:

„4.

Potvrde koje imaju starije inačice napomena na poleđini obrasca mogu se također upotrebljavati dok se postojeće zalihe ne potroše.”

(c)

Napomene koje se odnose na uzorke obrasca na dva jezika i koje prate navedene uzorke zamjenjuju se sljedećim:

‘NOTES (2013)

I.   Countries which accept Form A for the purposes of the Generalised System of Preferences (GSP)

Australia (1)

European Union:

France

Netherlands

Belarus

Austria

Germany

Poland

Canada

Belgium

Greece

Portugal

Iceland

Bulgaria

Hungary

Romania

Japan

Croatia

Ireland

Slovakia

New Zealand (2)

Cyprus

Italy

Slovenia

Norway

Czech Republic

Latvia

Spain

Russian Federation

Denmark

Lithuania

Sweden

Switzerland including Liechtenstein (3)

Estonia

Luxembourg

United Kingdom

Turkey

Finland

Malta

 

United States of America (4)

 

 

 

Full details of the conditions covering admission to the GSP in these countries are obtainable from the designated authorities in the exporting preference-receiving countries or from the customs authorities of the preference-giving countries listed above. An information note is also obtainable from the UNCTAD secretariat.

II.   General conditions

To qualify for preference, products must:

(a)

fall within a description of products eligible for preference in the country of destination. The description entered on the form must be sufficiently detailed to enable the products to be identified by the customs officer examining them;

(b)

comply with the rules of origin of the country of destination. Each article in a consignment must qualify separately in its own right; and,

(c)

comply with the consignment conditions specified by the country of destination. In general, products must be consigned direct from the country of exportation to the country of destination but most preference-giving countries accept passage through intermediate countries subject to certain conditions. (For Australia, direct consignment is not necessary).

III.   Entries to be made in Box 8

Preference products must either be wholly obtained in accordance with the rules of the country of destination or sufficiently worked or processed to fulfil the requirements of that country's origin rules.

(a)

Products wholly obtained: for export to all countries listed in Section I, enter the letter “P” in Box 8 (for Australia and New Zealand Box 8 may be left blank).

(b)

Products sufficiently worked or processed: for export to the countries specified below, the entry in Box 8 should be as follows:

(1)

United States of America: for single country shipments, enter the letter “Y” in Box 8, for shipments from recognised associations of counties, enter the letter “Z”, followed by the sum of the cost or value of the domestic materials and the direct cost of processing, expressed as a percentage of the ex-factory price of the exported products; (example “Y” 35 % or “Z” 35 %).

(2)

Canada: for products which meet origin criteria from working or processing in more than one eligible least developed country, enter letter “G” in Box 8; otherwise “F”.

(3)

Iceland, the European Union, Japan, Norway, Switzerland including Liechtenstein, and Turkey; enter the letter “W” in Box 8 followed by the Harmonised Commodity Description and coding system (Harmonised System) heading at the 4-digit level of the exported product (example “W” 96.18).

(4)

Russian Federation: for products which include value added in the exporting preference-receiving country, enter the letter “Y” in Box 8 followed by the value of imported materials and components expressed as a percentage of the fob price of the exported products (example “Y” 45 %); for products obtained in a preference-receiving country and worked or processed in one or more other such countries, enter “Pk”.

(5)

Australia and New Zealand: completion of Box 8 is not required. It is sufficient that a declaration be properly made in Box 12.

NOTES (2013)

I.   Pays acceptant la formule A aux fins du système des préférences généralisées (SPG):

Australie (5)

Union européenne:

Finlande

Pays-Bas

Bélarus

Allemagne

France

Pologne

Canada

Autriche

Grèce

Portugal

Etats-Unis d'Amérique (7)

Belgique

Hongrie

République tchèque

Fédération de Russie

Bulgarie

Irlande

Roumanie

Islande

Chypre

Italie

Royaume-Uni

Japon

Croatie

Lettonie

Slovaquie

Norvège

Danemark

Lituanie

Slovénie

Nouvelle-Zélande (6)

Espagne

Luxembourg

Suède

Suisse y compris Liechtenstein (8)

Estonie

Malte

 

Turquie

 

 

 

Des détails complets sur les conditions régissant l'admission au bénéfice du SGP dans ce pays peuvent être obtenus des autorités désignées par les pays exportateurs bénéficiaires ou de l'administration des douanes des pays donneurs qui figurent dans la liste ci-dessus. Une note d'information peut également être obtenue du secrétariat de la CNUCED.

II.   Conditions générales

Pour être admis au bénéfice des préférences, les produits doivent:

(a)

correspondre à la définition établie des produits pouvant bénéficier du régime de préférences dans les pays de destination. La description figurant sur la formule doit être suffisamment détaillée pour que les produits puissent être identifiés par l'agent des douanes qui les examine;

(b)

satisfaire aux règles d'origine du pays de destination. Chacun des articles d'une même expédition doit répondre aux conditions prescrites; et

(c)

satisfaire aux conditions d'expédition spécifiées par le pays de destination. En général, les produits doivent être expédiés directement du pays d'exportation au pays de destination; toutefois, la plupart des pays donneurs de préférences acceptent sous certaines conditions le passage par des pays intermédiaires (pour l'Australie, l'expédition directe n'est pas nécessaire).

III.   Indications à porter dans la case 8

Pour bénéficier des préférences, les produits doivent avoir été, soit entièrement obtenus, soit suffisamment ouvrés ou transformés conformément aux règles d'origine des pays de destination.

(a)

Produits entièrement obtenus: pour l'exportation vers tous les pays figurant dans la liste de la section, il y a lieu d'inscrire la lettre “P” dans la case 8 (pour l'Australie et la Nouvelle-Zélande, la case 8 peut être laissée en blanc).

(b)

Produits suffisamment ouvrés ou transformés: pour l'exportation vers les pays figurant ci-après, les indications à porter dans la case 8 doivent être les suivantes:

(1)

Etats Unis d'Amérique: dans le cas d'expédition provenant d'un seul pays, inscrire la lettre “Y” ou, dans le cas d'expéditions provenant d'un groupe de pays reconnu comme un seul, la lettre “Z”, suivie de la somme du coût ou de la valeur des matières et du coût direct de la transformation, exprimée en pourcentage du prix départ usine des marchandises exportées (exemple: “Y” 35 % ou “Z” 35 %);

(2)

Canada: il y a lieu d'inscrire dans la case 8 la lettre “G” pur les produits qui satisfont aux critères d'origine après ouvraison ou transformation dans plusieurs des pays les moins avancés; sinon, inscrire la lettre “F”;

(3)

Islande, Japon, Norvège, Suisse y compris Liechtenstein, Turquie et l'Union européenne: inscrire dans la case 8 la lettre “W” suivie de la position tarifaire à quatre chiffres occupée par le produit exporté dans le Système harmonisé de désignation et de codification des marchandises (Système harmonisé) (exemple “W” 96.18);

(4)

Fédération de Russie: pour les produits avec valeur ajoutée dans le pays exportateur bénéficiaire de préférences, il y a lieu d'inscrire la lettre “Y” dans la case 8, en la faisant suivre de la valeur des matières et des composants importés, exprimée en pourcentage du prix fob des marchandises exportées (exemple: “Y” 45 %); pour les produits obtenus dans un pays bénéficiaire de préférences et ouvrés ou transformés dans un ou plusieurs autres pays bénéficiaires, il y a lieu d'inscrire les lettre “Pk” dans la case 8;

(5)

Australie et Nouvelle-Zélande: il n'est pas nécessaire de remplir la case 8. Il suffit de faire une déclaration appropriée dans la case 12.’


(1)  For Australia, the main requirement is the exporter's declaration on the normal commercial invoice. Form A, accompanied by the normal commercial invoice, is an acceptable alternative, but official certification is not required

(2)  Official certification is not required.

(3)  The Principality of Liechtenstein forms, pursuant to the Treaty of 29 March 1923, a customs union with Switzerland.

(4)  The United States does not require GSP Form A. A declaration setting forth all pertinent detailed information concerning the production or manufacture of the merchandise is considered sufficient only if requested by the district collector of Customs.

(5)  Pour l'Australie, l'exigence de base est une attestation de l'exportateur sur la facture habituelle. La formule A, accompagnée de la facture habituelle, peut être acceptée en remplacement, mais une certification officielle n'est pas exigée.

(6)  Un visa officiel n'est pas exigé.

(7)  Les Etats-Unis n'exigent pas de certificat SGP Formule A. Une déclaration reprenant toute information appropriée et détaillée concernant la production ou la fabrication de la marchandise est considérée comme suffisante, et doit être présentée uniquement à la demande du receveur des douanes du district (District collector of Customs).

(8)  D'après l'Accord du 29 mars 1923, la Principauté du Liechtenstein forme une union douanière avec la Suisse.


14.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 70/36


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/429

оd 13. ožujka 2015.

o utvrđivanju modaliteta za primjenu naplate troškova utjecaja buke

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o uspostavi jedinstvenog europskog željezničkog prostora (1), a posebno njezin članak 31. stavak 5.,

budući da:

(1)

Bijela knjiga „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (2) pokazala je da je 10 % europskog stanovništva izloženo znatnom zagađenju bukom iz željezničkog prijevoza, posebno teretnog. Buka predstavlja lokaliziran vanjski učinak koji utječe na osobe koje žive u blizini željezničkih pruga. Najučinkovitije je njezino smanjenje na izvoru, gdje buka i nastaje. Zamjena kočnih umetaka od lijevanog željeza kompozitnim kočnim umecima može dovesti do smanjenja buke i do 10 dB. Stoga bi trebalo poticati opremanje vagona ekonomski najisplativijom dostupnom tehnologijom kočenja s niskom razinom buke.

(2)

Cilj je ove Uredbe poticanje opremanja vagona tako što će se omogućiti povrat troškova povezanih s ugradnjom kompozitnih kočnih umetaka.

(3)

Člankom 31. stavkom 5. Direktive 2012/34/EU Komisija je ovlaštena za donošenje provedbenih mjera kojima se utvrđuju modaliteti za primjenu naplate troškova utjecaja buke, uključujući trajanje njezine primjene, i kojima se omogućuje diferencijacija pristojbi za korištenje infrastrukture kako bi se uzeli u obzir, kad je to primjereno, osjetljivost zahvaćenog područja, posebno u pogledu broja pogođenog stanovništva, i sastav vlakova koji utječu na razinu emisije buke („naknade za pristup pruzi diferencirane s obzirom na buku” ili „NDTAC”).

(4)

Ovom se Uredbom utvrđuju ti modaliteti i osigurava odgovarajući pravni okvir na temelju kojega bi upravitelji infrastrukture trebali uvesti i primjenjivati program kojim se uspostavljaju naknade za pristup pruzi diferencirane s obzirom na buku („program”). Tim bi se pravnim okvirom trebalo željezničkim prijevoznicima, posjednicima vagona i ostalim zainteresiranim stranama jamčiti pravnu sigurnost i poticaje za opremanje njihovih vagona. Stoga modaliteti određeni ovom Uredbom obuhvaćaju trajanje programa, razinu poticaja i povezane mjere.

(5)

U svrhu pružanja potrebnih znanja i potpore Komisija je 2011. osnovala stručnu radnu skupinu za NDTAC. Skupina se sastojala od predstavnika zainteresiranih država članica, upravitelja infrastrukture, željezničkih prijevoznika, posjednika vagona i civilnog društva te je pružila vrijedan doprinos.

(6)

Države članice trebale bi slobodno odlučivati treba li upravitelj infrastrukture mijenjati pristojbe za korištenje infrastrukture u skladu s ovom Uredbom kako bi se uzeli u obzir troškovi utjecaja buke.

(7)

Vagone sukladne s Uredbom Komisije (EU) br. 1304/2014 (3) o tehničkim specifikacijama interoperabilnosti podsustava „željeznička vozila – buka” i njezinim naknadnim izmjenama („TSI za buku”) trebalo bi smatrati „tihima”. Vagone koji nisu u skladu s TSI-jem za buku trebalo bi smatrati „bučnima”. Ako se tijekom obnove ili modernizacije vagon opremi certificiranim kompozitnim kočnim umecima i ako se vagonu koji se ocjenjuje ne dodaju nikakvi izvori buke, tada bi trebalo pretpostaviti da su ispunjeni zahtjevi TSI-ja za buku.

(8)

Neki vagoni zbog svojih tehničkih karakteristika ne mogu biti opremljeni kompozitnim kočnim umecima. Ti vagoni ne bi trebali biti obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe.

(9)

Za očuvanje konkurentnosti željezničkog sektora program bi se trebao provoditi u obliku minimalnog obveznog odbitka ili bonusa za željezničke prijevoznike koji upotrebljavaju opremljene vagone. Iz istog razloga administrativni postupci trebali bi ostati na nužnom minimumu.

(10)

Kako bi se uzela u obzir osjetljivost područja na koje utječe buka, posebno u pogledu broja stanovništva koje je njome pogođeno, upravitelji infrastrukture trebali bi imati mogućnost uvesti dodatnu naknadu (koja predstavlja malus) za željezničke prijevoznike koji upotrebljavaju bučne vlakove. Malus se može uvesti samo ako se uvede i bonus. Iznos malusa može se zbog opravdanih razloga razlikovati na različitim željezničkim prugama i pružnim dionicama, ovisno posebno o izloženosti pogođenog stanovništva buci. Kako se ne bi utjecalo na konkurentnost željezničkog sektora, malus bi trebao biti ograničene vrijednosti i u svakom slučaju ne bi trebao biti veći od bonusa. Međutim, ako se naplata troškova buke primjenjuje na cestovni prijevoz tereta u skladu s pravom Unije, takvo ograničenje ne bi trebalo primjenjivati.

(11)

Rezultat djelotvornog smanjenja buke zbog opremanja vagona može se primijetiti tek kad su gotovo svi vagoni u vlaku tihi. Osim toga, treba promicati inovacije za smanjenje buke i bolje karakteristike po pitanju buke u odnosu na zahtijevani minimum. Stoga bi trebalo dopustiti dodatne bonuse za „tihe” vlakove i za „vrlo tiha” željeznička vozila.

(12)

Budući da je jedan od glavnih ciljeva ove Uredbe osigurati poticaje za brzo opremanje vagona, trajanje programa s obzirom na bonus trebalo bi biti vremenski ograničeno, no istodobno i dovoljno dugo kako bi se pružila dovoljna financijska potpora. Stoga bi program trebalo početi primjenjivati što je prije moguće te okončati njegovu primjenu 2021. Međutim, države članice trebale bi imati mogućnost odlučiti bi li upravitelji infrastrukture trebali primjenjivati taj program nakon predloženog datuma početka. Trebalo bi priznati i uzeti u obzir učinke programa koji su na snazi na dan stupanja na snagu ove Uredbe time što će se osigurati odgovarajuće prijelazne odredbe. Primjena takvih programa ne bi ni u kojem slučaju trebala uzrokovati diskriminaciju pojedinih željezničkih prijevoznika.

(13)

Ako napredak u pogledu opremanja vagona ne zadovoljava, državama članicama trebalo bi dopustiti primjenu malusa nakon isteka programa pod uvjetom da se slična mjera primjenjuje u sektoru cestovnog teretnog prometa. Taj bi malus trebao biti usklađen s načelima internalizacije vanjskih troškova buke za sve načine prijevoza tereta, a posebno cestovnog prijevoza.

(14)

Budući da su posjednici vagona obično ti koji opremaju vagone, a korist od bonusa imali bi željeznički prijevoznici, poticaje treba proslijediti onima koji snose troškove opremanja vagona.

(15)

U mnogim su studijama bili procijenjeni troškovi opremanja vagona i potrebni poticaji kojima bi se omogućilo opremanje u vezi s drugim mogućnostima financiranja. Na temelju Komisijine potporne studije procjene učinka, minimalni usklađeni iznos bonusa treba biti 0,0035 EUR po osovini-km. Taj iznos bonusa trebao bi potaknuti da se opremi vagon koji prelazi 45 000 km godišnje tijekom razdoblja od 6 godina tako što će se njime pokriti 50 % relevantnih troškova. S obzirom na to da se smatra da upotreba vagona s kompozitnim kočnim umecima dovodi do većih operativnih troškova i s obzirom na to da vagon u praksi može prijeći manje od 45 000 km godišnje, iznos bonusa mogao bi se povećati kako bi se to uzelo u obzir.

(16)

Kako bi se povećala brzina opremanja vagona i smanjio rizik mogućih negativnih posljedica za konkurentnost željezničkog sektora, trebalo bi poticati posjednike vagona i željezničke prijevoznike da iskoriste mogućnosti europskog javnog financiranja za opremanje vagona koje su predviđene Uredbom (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe. U istu svrhu države članice koje odluče da će upravitelji infrastrukture primjenjivati taj program treba poticati na to da osiguraju dostupnost relevantnih nacionalnih sredstava.

(17)

Kako bi se omogućili nediskriminirajući uvjeti za sve željezničke prijevoznike i spriječila isplata bonusa za upotrebu vagona koji nemaju pravo na njih, upravitelji infrastrukture trebali bi dobiti podatke o odgovarajućim karakteristikama teretnih vagona u pogledu buke. Radi smanjivanja administrativnog opterećenja, u tu bi se svrhu trebali upotrebljavati, gdje je to moguće, postojeći registri i drugi alati.

(18)

Upravitelji infrastrukture koji primjenjuju program trebali bi surađivati kako bi pojednostavili i uskladili postupke povezane s funkcioniranjem programa u cilju smanjenja administrativnog i financijskog opterećenja željezničkih prijevoznika.

(19)

Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje odredbe Direktive 2012/34/EU u pogledu financiranja infrastrukture, uravnoteženosti prihoda i rashoda upravitelja infrastrukture te pravedan, nediskriminirajući i transparentan pristup infrastrukturi.

(20)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora iz članka 62. stavka 3. Direktive 2012/34/EU,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Područje primjene

1.   Ovom se Uredbom utvrđuju modaliteti koje upravitelj infrastrukture treba slijediti za primjenu naplate troškova utjecaja buke koju uzrokuju teretna željeznička vozila.

Primjenjuje se kad država članica, unutar okvira za izračun pristojbe iz članka 29. stavka 1. Direktive 2012/34/EU, odluči uvesti izmjene pristojbi za korištenje infrastrukture u skladu s člankom 31. stavkom 5. prvim podstavkom te Direktive.

2.   Ova se Uredba ne primjenjuje na vagone koji ispunjuju jedan od sljedećih uvjeta:

(a)

vagoni za koje vrijedi odstupanje od TSI-ja za buku u skladu s člankom 9. Direktive 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5);

(b)

vagoni za koje ne postoje kompozitni kočni umeci u skladu s TSI-jem za buku koji se mogu izravno ugraditi na vagone bez daljnje izmjene kočnog sustava ili posebnih ispitivanja;

(c)

vagoni koji dolaze iz trećih zemalja i prometuju na željezničkoj mreži sa širinom kolosijeka 1 520 mm ili 1 524 mm i kojima je dodijeljen poseban status u TSI-ju za buku ili su isključeni iz njegova područja primjene.

3.   Bonusi i malusi koji proizlaze iz diferencijacije naknada za pristup pruzi osiguravaju nediskriminirajući i transparentan pristup infrastrukturi.

4.   Diferencijacijom naknada za pristup pruzi u skladu s ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje primjena pravila o državnim potporama.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„program” znači odredbe o uspostavi naknade za pristup pruzi diferencirane s obzirom na buku koje upravitelji infrastrukture moraju donijeti i primjenjivati;

2.

„opremljeni vagoni” znači postojeći vagoni opremljeni kompozitnim kočnim umecima u skladu sa zahtjevima iz TSI-ja za buku;

3.

„tihi vagoni” znači novi ili postojeći vagoni koji poštuju relevantne granične vrijednosti buke utvrđene u TSI-ju za buku;

4.

„bučni vagoni” znači vagoni koji ne poštuju relevantne granične vrijednosti buke utvrđene u TSI-ju za buku;

5.

„bučan vlak” znači vlak koji se sastoji od više od 10 % bučnih vagona;

6.

„tih vlak” znači vlak sastavljen od najmanje 90 % tihih vagona;

7.

„vrlo tihi vagoni i lokomotive” znači vagoni i lokomotive čija je emisija buke najmanje 3 dB ispod relevantnih vrijednosti utvrđenih u TSI-ju za buku;

8.

„bonus za opremljene vagone” znači obvezan popust na naknade za pristup infrastrukturi za željezničke prijevoznike koji upotrebljavaju opremljene vagone;

9.

„bonus za vlakove” znači neobvezan popust za željezničke prijevoznike za svaki „tihi vlak”;

10.

„bonus za vrlo tihe vagone ili lokomotive” znači opcionalni popust za željezničke prijevoznike za svaki vrlo tih vagon i lokomotivu;

11.

„malus” znači neobvezna dodatna naknada uz naknadu za pristup infrastrukturi koju plaćaju željeznički prijevoznici za svaki bučni vlak.

Članak 3.

Program

1.   U skladu s modalitetima određenima u ovoj Uredbi upravitelj infrastrukture uspostavlja program koji se primjenjuje na sve predmetne željezničke prijevoznike i kojim se vrši diferencijacija naknada za pristup infrastrukturi ovisno o nastaloj razini buke. Primjena ovog programa ne smije dovesti do neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja između željezničkih prijevoznika ili negativno utjecati na cjelokupnu konkurentnost sektora teretnog željezničkog prijevoza.

2.   Program se primjenjuje do 31. prosinca 2021.

Članak 4.

Bonus za opremljene vagone

1.   Upravitelji infrastrukture uvode bonus za željezničke prijevoznike koji upotrebljavaju opremljene vagone. Iznos bonusa mora biti isti za čitavu mrežu upravitelja infrastrukture i primjenjiv je na svaki opremljeni vagon.

2.   Osnova za izračun iznosa bonusa je broj osovina vagona i broj prijeđenih kilometara u razdoblju koje odredi upravitelj infrastrukture.

3.   Najniži iznos bonusa je 0,0035 EUR po osovini-km.

4.   Pri određivanju iznosa bonusa upravitelj infrastrukture može uzeti u obzir inflaciju, kilometražu koju su prešli vagoni i operativne troškove povezane s upotrebom opremljenih vagona.

5.   Iznos bonusa koji se izračunava u skladu sa stavkom 3. i, prema potrebi, stavkom 4. određuje se za razdoblje od najmanje 1 godine.

6.   Upravitelji infrastrukture mogu odlučiti ne primijeniti ili smanjiti iznos bonusa za vrijednost troškova opremanja vagona za koje su već isplaćeni bonusi kojima se omogućuje naknada troškova opremanja.

Članak 5.

Bonus za vlakove

1.   Upravitelji infrastrukture mogu uvesti bonus za željezničke prijevoznike koji upotrebljavaju tihe vlakove.

2.   Bonus za vlakove primjenjuje se na svaki tihi vlak.

3.   Iznos bonusa za tihi vlak iznosi najviše 50 % ukupne vrijednosti bonusa koji se primjenjuju na opremljene vagone od kojih se sastoji vlak i izračunava se u skladu s člankom 4.

4.   Dodatak za tihi vlak zbraja se s bonusima iz članaka 4. i 6.

Članak 6.

Bonus za vrlo tihe vagone i lokomotive

1.   Upravitelji infrastrukture mogu uvesti bonus za željezničke prijevoznike koji upotrebljavaju vrlo tihe vagone i lokomotive.

2.   Bonus naveden u stavku 1. primjenjuje se na svaki vrlo tihi vagon i lokomotivu.

3.   Iznos bonusa za svaki vrlo tihi vagon i lokomotivu razmjerno odgovara smanjenju razine buke ispod tih graničnih vrijednosti i iznosi najviše 50 % iznosa bonusa koji se primjenjuje za opremljene vagone izračunanog u skladu s člankom 4.

4.   Bonus za vrlo tihe vagone i lokomotive zbraja se s bonusima navedenima u člancima 4. i 5.

Članak 7.

Malus

1.   Upravitelji infrastrukture mogu uvesti malus za željezničke prijevoznike koji upotrebljavaju bučne vlakove.

2.   Malus se primjenjuju na svaki bučni vlak.

3.   Ukupni zbroj malusa plaćenog tijekom trajanja programa ne smije biti veći od zbroja bonusa navedenih u člancima 4., 5. i 6.

4.   Upravitelji infrastrukture smiju ne primjenjivati stavak 3. ako se slična naplata troškova buke primjenjuje na cestovni prijevoz tereta u skladu s pravom Unije u dotičnoj državi članici.

5.   Odstupajući od članka 3., države članice mogu odlučiti nastaviti primjenjivati malus ili ga uvesti nakon isteka programa pod uvjetom da se slične mjere primjenjuju na sektor cestovnog prijevoza tereta u skladu s pravom Unije.

6.   Pri odlučivanju o uvođenju malusa i pri određivanju njegova iznosa upravitelj infrastrukture može, prema potrebi i nakon savjetovanja s relevantnim dionicima, uzeti u obzir osjetljivost područja na koje utječe željeznički prijevoz robe, posebno broj pogođenog stanovništva i njegovu izloženost željezničkoj buci duž željezničke pruge.

Članak 8.

Administrativne mjere

1.   Upravitelji infrastrukture odgovorni su za upravljanje programom, uključujući vođenje računovodstva financijskih tokova sa željezničkim prijevoznicima. Na zahtjev nadležnih nacionalnih tijela oni stavljaju na raspolaganje podatke o tim financijskim tokovima tijekom razdoblja primjene programa i tijekom deset godina nakon isteka programa.

2.   Upravitelji infrastrukture upotrebljavaju postojeće registre i ostale dostupne alate kako bi se prikupili dokazi kojima se dokazuje status vagona ili lokomotiva (opremljeni, tihi ili bučni, vrlo tihi).

3.   Ako se podaci iz stavka 2. ne mogu prikupiti iz registara ili alata, upravitelj infrastrukture mora zatražiti od željezničkih prijevoznika da dokažu status vagona i lokomotiva koje namjeravaju upotrebljavati.

U slučaju opremljenih vagona, željeznički prijevoznik mora dostaviti relevantne tehničke ili financijske dokaze da su vagoni opremljeni.

U slučaju tihih teretnih vagona, željeznički prijevoznik mora dostaviti odobrenje za puštanje u uporabu ili neki drugi istovjetan dokaz.

U slučaju vrlo tihih vagona i lokomotiva, željeznički prijevoznik mora dostaviti dokaze kojima se dokazuje niža razina buke, uključujući, prema potrebi, pojedinosti o izvedenim dodatnim izmjenama za smanjenje buke.

4.   Administrativne mjere za upravljanje postojećim programima razvijene na nacionalnoj razini mogu se nastaviti primjenjivati sve dok su u skladu s ovom Uredbom.

5.   Administrativni troškovi programa ne uzimaju se u obzir kod određivanja iznosa bonusa i malusa.

6.   Upravitelji infrastrukture država članica koje primjenjuju program moraju surađivati, a posebno u pogledu pojednostavljenja i usklađivanja administrativnih postupaka za primjenu naplate troškova utjecaja buke koje uzrokuju teretna željeznička vozila, kako je propisano ovom Uredbom, uključujući oblik dokaza iz stavka 3.

Članak 9.

Obavješćivanje

1.   O programima je potrebno obavijestiti Komisiju prije njihove primjene.

2.   Do 1. svibnja 2016. i do 1. svibnja svake sljedeće godine države članice dostavljaju Komisiji najmanje sljedeće podatke za prethodnu kalendarsku godinu:

(a)

broj vagona koji podliježu bonusu iz članka 4.;

(b)

prema potrebi, broj vagona i lokomotiva koji podliježu bonusu iz članka 6.;

(c)

prema potrebi, broj vlakova koji podliježu bonusu iz članka 5.;

(d)

prema potrebi, broj vlakova koji podliježu malusu;

(e)

broj kilometara koje su prešli opremljeni vagoni u predmetnoj državi članici;

(f)

procjenu broja kilometara koje su prešli tihi i bučni vlakovi u predmetnoj državi članici.

3.   Na zahtjev Komisije dostavljaju se dodatni podaci ako su dostupni. Ti podaci mogu uključivati:

(a)

ukupan iznos bonusa dodijeljenog opremljenim vagonima, tihim vlakovima te vrlo tihim vagonima i lokomotivama;

(b)

ukupan iznos prikupljenog malusa;

(c)

prosječan iznos bonusa i malusa po osovini-km.

Članak 10.

Preispitivanje

1.   Do 31. prosinca 2018. Komisija ocjenjuje provedbu programa, osobito kad je riječ o napretku u pogledu opremanja vagona i ravnoteži između odbijenog bonusa i već plaćenog malusa. Usto, Komisija će ocijeniti učinak programa uvedenih u skladu s ovom Uredbom na ukupnu konkurentnost sektora željezničkog prijevoza tereta i na preusmjeravanje poticaja dodijeljenih u skladu s programom sa željezničkih prijevoznika na posjednike vagona.

2.   Uzimajući u obzir rezultate procjene, Komisija može, ako je to potrebno, izmijeniti ovu Uredbu, posebno u odnosu na minimalni iznos bonusa.

Članak 11.

Postojeći programi

1.   Postojeći programi na dan stupanja na snagu ove Uredbe, uključujući ugovore koji se temelje na takvim programima, mogu se nastaviti primjenjivati najkasnije do 10. prosinca 2016. godine. Program predviđen ovom Uredbom može se primijeniti tek nakon što se završe postojeći programi. Okončanje postojećih programa ne zahtijeva se ako upravitelj infrastrukture do 11. prosinca 2016. uskladi postojeći program i ugovore koji se na njemu temelje s ovom Uredbom.

2.   Upravitelji infrastrukture iz država članica koje su imale uspostavljene sustave iz stavka 1. mogu odlučiti da neće primjenjivati članak 3. stavak 2. pod uvjetom da ukupno trajanje njihovih programa iznosi najmanje 6 godina.

Članak 12.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 16. lipnja 2015.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. ožujka 2015.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 32.

(2)  COM(2011) 144.

(3)  Uredba Komisije (EU) br. 1304/2014 оd 26. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost podsustava „željeznička vozila – buka” kojom se izmjenjuje Odluka 2008/232/EZ i stavlja izvan snage Odluka 2011/229/EU (SL L 356, 12.12.2014., str. 421.).

(4)  Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).

(5)  Direktiva 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice (SL L 191, 18.7.2008., str. 1.).


14.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 70/43


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/430

оd 13. ožujka 2015.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. ožujka 2015.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL L 157, 15.6.2011., str. 1.


PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)

Oznaka KN

Oznaka treće zemlje (1)

Standardna uvozna vrijednost

0702 00 00

EG

65,8

MA

85,1

TR

84,9

ZZ

78,6

0707 00 05

JO

229,9

MA

176,1

TR

186,3

ZZ

197,4

0709 93 10

MA

117,1

TR

188,5

ZZ

152,8

0805 10 20

EG

47,5

IL

71,4

MA

45,4

TN

59,1

TR

65,4

ZZ

57,8

0805 50 10

TR

49,2

ZZ

49,2

0808 10 80

BR

68,9

CA

81,0

CL

103,0

CN

91,1

MK

28,7

US

167,6

ZZ

90,1

0808 30 90

AR

108,8

CL

99,5

CN

90,9

US

124,8

ZA

109,7

ZZ

106,7


(1)  Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.


ODLUKE

14.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 70/45


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2015/431

od 10. ožujka 2015.

o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka u pogledu vanjskih revizora središnje banke Lietuvos bankas

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Protokol (br. 4) o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 27.1.,

uzimajući u obzir Preporuku Europske središnje banke ESB/2014/58 od 16. prosinca 2014. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima središnje banke Lietuvos bankas (1),

budući da:

(1)

Reviziju financijskih izvještaja Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka Eurosustava trebaju obavljati neovisni vanjski revizori koje preporučuje Upravno vijeće ESB-a, a odobrava Vijeće Europske unije.

(2)

Na temelju članka 1. Odluke Vijeća 2014/509/EU (2) Litva ispunjava uvjete potrebne za usvajanje eura te odstupanje u korist Litve iz članka 4. Akta o pristupanju iz 2003. (3) prestaje od 1. siječnja 2015.

(3)

Upravno vijeće ESB-a preporučilo je da se UAB PricewaterhouseCoopers imenuje vanjskim revizorima središnje banke Lietuvos bankas za financijske godine od 2015. do 2017.

(4)

Primjereno je slijediti preporuku Upravnog vijeća ESB-a te u skladu s tim izmijeniti Odluku Vijeća 1999/70/EZ (4),

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Članku 1. Odluke 1999/70/EZ dodaje se sljedeći stavak:

„19.   Društvo UAB PricewaterhouseCoopers odobrava se kao vanjski revizor središnje banke Lietuvos bankas za financijske godine od 2015. do 2017.”

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan priopćenja.

Članak 3.

Ova Odluka upućena je Europskoj središnjoj banci.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. ožujka 2015.

Za Vijeće

Predsjednik

J. REIRS


(1)  SL C 465, 24.12.2014., str. 1.

(2)  Odluka Vijeća 2014/509/EU od 23. srpnja 2014. o uvođenju eura u Litvi 1. siječnja 2015. (SL L 228, 31.7.2014., str. 29.).

(3)  SL L 236, 23.9.2003., str. 33.

(4)  Odluka Vijeća 1999/70/EZ od 25. siječnja 1999. o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka (SL L 22, 29.1.1999., str. 69.).


14.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 70/47


ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2015/432

od 13. ožujka 2015.

o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

budući da:

(1)

Vijeće je 17. ožujka 2014. donijelo Odluku 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (1).

(2)

Vijeće je 8. rujna 2014. donijelo Odluku 2014/658/ZVSP (2) i time produljilo te mjere za dodatnih šest mjeseci.

(3)

Vijeće za vanjske poslove složilo se 29. siječnja 2015. da bi se mjere trebale produljiti. Vijeće je preispitalo pojedinačna uvrštenja na popis. Unose za pedeset osoba trebalo bi izmijeniti, a unos za jednu preminulu osobu obrisati.

(4)

Odluku 2014/145/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka 2014/145/ZVSP mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 6. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ova se Odluka primjenjuje do 15. rujna 2015.”

2.

Prilog se mijenja kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. ožujka 2015.

Za Vijeće

Predsjednik

A. MATĪSS


(1)  Odluka Vijeća 2014/145/ZVSP od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (SL L 78, 17.3.2014., str. 16.).

(2)  SL L 271, 12.9.2014., str. 47.


PRILOG

1.

Unos naveden u prilogu Odluci 2014/145/ZVSP koji se tiče dolje navedene osobe briše se:

39.

Ludmila Ivanovna Shvetsova.

2.

Unosi navedeni u Prilogu Odluci 2014/145/ZVSP koji se tiču dolje navedenih osoba zamjenjuju se sljedećim unosima:

 

Ime

Identifikacijski podaci

Obrazloženje

Datum uvrštenja

1.

Sergey Valeryevich AKSYONOV,

Sergei Valerievich AKSENOV

(Сергей Валерьевич Аксёнов),

Serhiy Valeriyovych AKSYONOV

(Сергій Валерійович Аксьонов)

Mjesto rođenja: Beltsy (Bălți), Moldova

Datum rođenja: 26.11.1972.

Aksyonov je 27. veljače 2014. izabran za „predsjednika vlade Krima” u krimskoj Verkhovnoj Radi u prisutnosti proruskih naoružanih osoba. Oleksandr Turchynov je 1. ožujka 2014. njegov „izbor” proglasio protuustavnim. Aktivno je lobirao za „referendum”16. ožujka 2014. Od 9. listopada 2014.„predsjednik” takozvane „Republike Krima”.

17.3.2014.

26.

Dmitry Konstantinovich KISELYOV,

Dmitrii Konstantinovich KISELEV

(Дмитрий Константинович Киселёв)

Mjesto rođenja: Moskva

Datum rođenja: 26.4.1954.

Predsjedničkim dekretom 9. prosinca 2013. imenovan je ravnateljem novinske agencije Ruske Federacije „Rossiya Segodnya”.

Središnja osoba vladine propagande kojom se podržava raspoređivanje ruskih snaga u Ukrajini.

21.3.2014.

41.

Igor Dmitrievich SERGUN

(Игорь Дмитриевич Сергун)

Mjesto rođenja: Podolsk, Moskovska oblast

Datum rođenja: 28.3.1957.

Ravnatelj GRU-a (Glavna obavještajna uprava), zamjenik načelnika glavnog stožera oružanih snaga Ruske Federacije, glavni poručnik. Odgovoran za aktivnost dužnosnika GRU-a u istočnoj Ukrajini.

29.4.2014.

45.

Andriy Yevgenovych PURGIN

(Андрій Євгенович Пургін),

Andrei Evgenevich PURGIN

(Андрей Евгеньевич Пургин)

Mjesto rođenja: Donetsk

Datum rođenja: 26.1.1972.

Bivši čelnik „Narodne Republike Donjecka”, aktivni sudionik i organizator separatističkih djelovanja, koordinator djelovanja „Ruskih turista” u Donjecku. Suosnivač „Građanske inicijative Donbasa za Euroazijsku uniju”. Takozvani „predsjednik”„Narodnog vijeća Narodne Republike Donjecka”.

29.4.2014.

46.

Denys Volodymyrovych PUSHYLIN

(Денис Володимирович Пушилін),

Denis Vladimirovich PUSHILIN

(Денис Владимирович Пушилин)

Mjesto rođenja: Makiivka (Donetsk oblast)

Datum rođenja: 9.5.1981. ili 9.5.1982.

Jedan od vođa Narodne Republike Donjecka. Sudjelovao u zauzimanju i okupaciji regionalne uprave. Aktivni glasnogovornik separatista. Takozvani zamjenik predsjednika „Narodnog vijeća” takozvane „Narodne Republike Donjecka”.

29.4.2014.

52.

Petr Grigorievich JAROSH

(Петр Григорьевич Ярош)

Datum rođenja: 30.1.1971.

Vršitelj dužnosti načelnika Ureda savezne službe Krima za migraciju. Odgovoran za sustavno i žurno izdavanje ruskih putovnica stanovnicima Krima.

12.5.2014.

54.

Viacheslav PONOMARIOV

Vyacheslav Volodymyrovich PONOMARYOV

(В'ячеслав Володимирович Пономарьов),

Viacheslav Vladimirovich PONOMAREV

(Вячеслав Владимирович Пономарёв)

Mjesto rođenja: Sloviansk (Donetsk oblast)

Datum rođenja: 2.5.1965.

Bivši samoproglašeni gradonačelnik grada Slavianska. Ponomariov je pozvao Vladimira Putina da pošalje ruske snage da zaštite grad te je kasnije od njega zatražio isporuku oružja. Ponomariovi ljudi uključeni su u otmice (uhvatili su ukrajinsku izvjestiteljicu Irmu Krat i Simona Ostrovskog, izvjestitelja za Vice News, oboje su kasnije pušteni, zadržali su vojne promatrače angažirane na temelju Bečkog dokumenta OESS-a). I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike.

12.5.2014.

56.

Igor Evgenevich KAKIDZYANOV

(Игорь Евгеньевич Какидзянов),

Igor Evegenevich KHAKIMZYANOV

(Игорь Евгеньевич Хакимзянов)

Imao je 33 godine 8.5.2014.

Moguće je da je rođen 25.7.1980 u Makiivki (Donetsk oblast)

Jedan od vođa oružanih snaga samoproglašene „Narodne Republike Donjeck”. Cilj je snaga „zaštititi stanovnike Narodne Republike Donjeck i teritorijalnog integriteta Republike”, prema Pushylinu, jednom od vođa „Narodne Republike Donjeck”.

12.5.2014.

57.

Oleg TSARIOV,

Oleh Anatoliyovych TSAROV

(Олег Анатолійович Царьов),

Oleg Anatolevich TSAREV

(Олег Анатольевич Царёв)

Mjesto rođenja: Dnjepropetrovsk

Datum rođenja: 2.6.1970.

U svojstvu bivšeg zastupnika ukrajinskog parlamenta (Rade) javno je pozivao na stvaranje takozvane „Savezne Republike Nove Rusije”, koja bi se sastojala od jugoistočnih regija Ukrajine. I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike.

12.5.2014.

59.

Aleksandr Sergeevich MALYKHIN,

Alexander Sergeevich MALYHIN

(Александр Сергеевич Малыхин)

Datum rođenja: 12.1.1981.

Načelnik Središnjeg izbornog povjerenstva „Narodne Republike Lugansk”. Aktivno je sudjelovao u organiziranju referenduma od 11. svibnja 2014. o samoodređenju „Narodne Republike Lugansk”.

12.5.2014.

64.

Aleksandr Yurevich BORODAI

(Александр Юрьевич Бородай)

Mjesto rođenja: Moskva

Datum rođenja: 25.7.1972.

Bivši takozvani „predsjednik vlade Narodne Republike Donjecka”, kao takav odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Donjecka” (npr. 8. srpnja 2014. izjavio je „naša vojska provodi posebnu operaciju protiv ukrajinskih ‚fašista’”), potpisnik Memoranduma o razumijevanju o „novoruskoj uniji”. I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike.

12.7.2014.

65.

Alexander KHODAKOVSKY,

Oleksandr Serhiyovych KHODAKOVSKIY

(Олександр Сергійович Ходаковський),

Aleksandr Sergeevich KHODAKOVSKII

(Александр Сергеевич Ходаковский)

Mjesto rođenja: Donjeck

Datum rođenja: 18.12.1972.

Bivši takozvani „ministar sigurnosti Narodne Republike Donjecka”, kao takav odgovoran za separatistička sigurnosna djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Donjecka”. I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike.

12.7.2014.

66.

Alexandr Aleksandrovich KALYUSSKY,

(Александр Александрович Калюсский)

Datum rođenja: 9.10.1975.

Takozvani „de facto zamjenik predsjednika vlade za socijalna pitanja Narodne Republike Donjecka”.

Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Donjecka”.

12.7.2014.

67.

Alexander KHRYAKOV

Aleksandr Vitalievich KHRYAKOV

(Александр Витальевич Хряков),

Oleksandr Vitaliyovych KHRYAKOV

(Олександр Віталійович Хряков)

Mjesto rođenja: Donjeck

Datum rođenja: 6.11.1958.

Takozvani „ministar za informiranje i masovne komunikacije Narodne Republike Donjecka”.

Odgovoran za proseparatistička propagandna djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Donjecka”.

12.7.2014.

68.

Marat Faatovich BASHIROV

(Марат Фаатович Баширов)

Mjesto rođenja: Izhevsk, Ruska Federacija

Datum rođenja: 20.1.1964.

Takozvani „predsjednik Vijeća ministara Narodne Republike Luganska”, potvrđen 8. srpnja 2014.

Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”.

12.7.2014.

69.

Vasyl NIKITIN,

Vasilii Aleksandrovich NIKITIN

(Василий Александрович Никитин)

Mjesto rođenja: Shargun (Uzbekistan)

Datum rođenja: 25.11.1971.

Takozvani „potpredsjednik Vijeća ministara Narodne Republike Luganska”, (bivši takozvani „predsjednik vlade Narodne Republike Luganska” i bivši glasnogovornik „Vojske jugoistoka”).

Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”.

Odgovoran za izjavu Vojske jugoistoka da se ukrajinski predsjednički izbori u „Narodnoj Republici Lugansku” ne mogu održati zbog „novog” statusa regije.

12.7.2014.

70.

Aleksey Vyacheslavovich KARYAKIN

(Алексей Вячеславович Карякин)

Mjesto rođenja: Stakhanov (Luhansk oblast)

Datum rođenja: 7.4.1980. ili 7.4.1979.

Takozvani „predsjednik Vrhovnog vijeća Narodne Republike Luganska”.

Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja „Vrhovnog vijeća”, odgovoran za zahtjev Ruskoj Federaciji za priznanje neovisnosti „Narodne Republike Luganska”

Potpisnik Memoranduma o razumijevanju o „novoruskoj uniji”.

12.7.2014.

71.

Yuriy Volodymyrovych IVAKIN

(Юрій Володимирович Івакін),

Iurii Vladimirovich IVAKIN

(Юрий Владимирович Ивакин)

Mjesto rođenja: Perevalsk (Luhansk oblast)

Datum rođenja: 13.8.1954.

Bivši takozvani „ministar unutarnjih poslova Narodne Republike Luganska”, kao takav, odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”.

12.7.2014.

72.

Igor PLOTNITSKY,

Igor Venediktovich PLOTNITSKII

(Игорь Венедиктович Плотницкий)

Mjesto rođenja: Luhansk (moguće u Kelmentsiju, Chernivtsi oblast)

Datum rođenja: 24.6.1964. ili 25.6.1964.

Bivši takozvani „ministar obrane” i trenutačni takozvani „predsjednik”„Narodne Republike Luganska”.

Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”.

12.7.2014.

74.

Oleksiy Borisovych MOZGOVY

(Олексiй Борисович Мозговий),

Aleksei Borisovich MOZGOVOI

(Алексей Борисович Мозговой)

Datum rođenja: 3.4.1975.

Jedan od vođa oružanih skupina u istočnoj Ukrajini.

Odgovoran za obuku separatista za borbu protiv snaga vlade Ukrajine.

12.7.2014.

80.

Sergei Orestovoch BESEDA

Сергей Орестович Беседа

Datum rođenja: 17.5.1954.

Zapovjednik pete službe FSB-a, federalne sigurnosne službe Ruske Federacije.

Kao visoki dužnosnik FSB-a, predvodi nadležnu službu koja nadgleda obavještajne operacije i međunarodne aktivnosti.

25.7.2014.

85.

Ekaterina Iurievna GUBAREVA

(Екатерина Юрьевна Губарева),

Katerina Yuriyovna GUBARIEVA

(Катерина Юрійовнa Губарєва)

Mjesto rođenja: Kakhova (Kherson oblast)

Datum rođenja: 5.7.1983.

U svojstvu bivše takozvane „ministrice vanjskih poslova” bila je odgovorna za obranu takozvane „Narodne Republike Donjecka” te na taj način podrivanje teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Ukrajine. Usto se njezin bankovni račun upotrebljava za financiranje nezakonitih separatističkih skupina. Tako je preuzimanjem i obavljanjem te dužnosti podržala djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike.

25.7.2014.

86.

Fedor Dmitrievich BEREZIN

(Фёдор Дмитриевич Березин),

Fedir Dmitrovych BEREZIN

(Федір Дмитрович Березін)

Mjesto rođenja: Donjeck

Datum rođenja: 7.2.1960.

Bivši takozvani „zamjenik ministra obrane” takozvane „Narodne Republike Donjecka”. Povezan je s Igorom Strelkovom/Girkinom, koji je odgovoran za djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Tako je preuzimanjem i obavljanjem te dužnosti Berezin podržao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike.

25.7.2014.

109.

Oksana TCHIGRINA,

Oksana Aleksandrovna CHIGRINA

(Оксана Александровна Чигрина)

Imala je 33 godine 1.8.2014.

Moguće je da je rođena 23.7.1981.

Glasnogovornica takozvane „vlade” takozvane „Narodne Republike Luganska” koja je davala izjave kojima se opravdava, među ostalim, rušenje ukrajinskog vojnog zrakoplova, uzimanje talaca i borbene aktivnosti nezakonitih naoružanih skupina kojima se posljedično podrivala teritorijalna cjelovitost, suverenitet i jedinstvo Ukrajine.

30.7.2014.

110.

Boris Alekseevich LITVINOV

(Борис Алексеевич Литвинов)

Mjesto rođenja: Dzerzhynsk (Donetsk oblast)

Datum rođenja: 13.1.1954.

Član takozvanog „Narodnog vijeća” i bivši predsjedavajući takozvanog „Vrhovnog vijeća” takozvane „Narodne Republike Donjecka” te je bio na izvorištu politika i organizacije nezakonitog „referenduma” koji je doveo do proglašenja takozvane „Narodne Republike Donjecka”, što je predstavljalo kršenje teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i jedinstva Ukrajine.

30.7.2014.

112.

Arkady Romanovich ROTENBERG,

Arkadii Romanovich ROTENBERG

(Аркадий Романович Ротенберг)

Mjesto rođenja: Lenjingrad (Sankt Peterburg).

Datum rođenja: 15.12.1951.

G. Rotenberg je dugogodišnji poznanik predsjednika Putina i njegov bivši partner za sparing u džudu.

Obogatio se tijekom mandata predsjednika Putina. Njegova razina gospodarskog uspjeha može se pripisati utjecaju ključnih donositelja odluka koji su mu pogodovali, posebno dodjelom ugovora o javnoj nabavi.

Imao je koristi od bliske osobne veze s ruskim donositeljima odluka jer su mu ruska država ili poduzeća u državnom vlasništvu dodijelili važne ugovore. Njegovim je društvima posebno dodijeljeno nekoliko vrlo unosnih ugovora za pripremu Olimpijskih igara u Sočiju.

Također je vlasnik trgovačkog društva Stroygazmontazh koje je dobilo državni ugovor za gradnju mosta od Rusije do nezakonito pripojene Autonomne Republike Krima, a time je konsolidirao njezinu integraciju u Rusku Federaciju, čime se dalje podriva teritorijalna cjelovitost Ukrajine.

On je predsjednik uprave izdavačke kuće Prosvescheniye, koja je posebno provela projekt „Djeci Rusije: Adresa – Krim”, javnu kampanju čija je namjena bila uvjeriti krimsku djecu da su sada ruski građani koji žive u Rusiji te time poduprijeti politiku ruske vlade da integrira Krim u Rusiju.

30.7.2014.

115.

Nikolay Terentievich SHAMALOV

(Николай Терентьевич Шамалов)

Mjesto rođenja: Bjelarus

Datum rođenja: 24.1.1950.

G. Shamalov je dugogodišnji poznanik predsjednika Putina. Suosnivač je takozvanog društva Ozero Dacha, zadruge koja povezuje utjecajnu skupinu pojedinaca bliskih predsjedniku Putinu. Ostvaruje korist od svojih veza s ruskim donositeljima odluka.

Drugi je najveći dioničar društva Bank Rossiya. Godine 2013. bio je vlasnik otprilike 10 % društva Bank Rossiya, koje se smatra osobnom bankom visokih dužnosnika Ruske Federacije. Od nezakonitog pripojenja Krima, Bank Rossiya otvorila je podružnice diljem Krima i Sevastopolja, čime je konsolidirala njihovu integraciju u Rusku Federaciju.

Osim toga, Bank Rossiya ima važne interese u društvu National Media Group koje nadzire televizijske postaje koje aktivno podupiru politike ruske vlade za destabilizaciju Ukrajine.

30.7.2014.

119.

Alexander Vladimirovich ZAKHARCHENKO

(Александр Владимирович Захарченко)

Mjesto rođenja: Donjeck

Datum rođenja: 26.6.1976.

Dana 7. kolovoza 2014. zamijenio je Alexandera Borodaija kao takozvani „premijer” takozvane „Narodne Republike Donjecka”. Pri preuzimanju i obnašanju te dužnosti Zakharchenko je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

12.9.2014.

121.

Miroslav Vladimirovich RUDENKO

(Мирослав Владимирович Руденко)

Mjesto rođenja: Debalcevo

Datum rođenja: 21.1.1983.

Povezan s „Narodnom milicijom Donbasa”. Izjavio je između ostaloga da će svoje borbe nastaviti u ostatku zemlje. Time je Rudenko podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Takozvani „narodni zastupnik” u takozvanom „Parlamentu Narodne Republike Donjecka”.

12.9.2014.

122.

Gennadiy Nikolaiovych TSYPKALOV,

Gennadii Nikolaevich TSYPKALOV

(Геннадий Николаевич Цыпкалов)

Mjesto rođenja: Rostov oblast (Rusija)

Datum rođenja: 21.6.1973.

Zamijenio je Marata Bashirova kao takozvani „premijer” takozvane „Narodne Republike Luganska”. Prethodno je djelovao u miliciji Vojske jugoistoka. Time je Tsypkalov podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

12.9.2014.

123.

Andrey Yurevich PINCHUK

(Андрей Юрьевич Пинчук)

Mogući datum rođenja: 27.12.1977.

Bivši „državni ministar sigurnosti” takozvane „Narodne Republike Donjecka”. Povezan s Vladimirom Antyufeyevim, koji je odgovoran za separatističke „vladine” aktivnosti takozvane „vlade Narodne Republike Donjecka”. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike.

12.9.2014.

124.

Oleg Vladimirovich BEREZA

(Олег Владимирович Берёза)

Mogući datum rođenja: 1.3.1977.

„Ministar unutarnjih poslova” takozvane „Narodne Republike Donjecka”. Povezan s Vladimirom Antyufeyevom, koji je odgovoran za separatističke „vladine” aktivnosti takozvane „vlade Narodne Republike Donjecka”. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

12.9.2014.

125.

Andrei Nikolaevich RODKIN

(Андрей Николаевич Родкин)

Datum rođenja: 23.9.1976.

Moskovski predstavnik takozvane „Narodne Republike Donjecka”. U svojim izjavama između ostalog govorio je o spremnosti milicije da provodi gerilski rat i njihovom osvajanju oružanih sustava ukrajinskih oružanih snaga. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

12.9.2014.

126.

Aleksandr Akimovich KARAMAN

(Александр Акимович Караман),

Alexandru CARAMAN

Datum rođenja: 26.7.1956.

„Zamjenik premijera za socijalna pitanja” takozvane „Narodne Republike Donjecka”. Povezan s Vladimirom Antyufeyevom, koji je odgovoran za separatističke „vladine” aktivnosti takozvane „vlade Narodne Republike Donjecka”. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Štićenik ruskog zamjenika premijera Dmitryja Rogozina.

12.9.2014.

127.

Georgiy L'vovich MURADOV

(Георгий Львович Мурадов)

Mjesto rođenja: Republika Komi

Rođen 19.11.1954.

Takozvani „zamjenik premijera” Krima i ovlašteni predstavnik Krima predsjedniku Putinu. Muradov je imao važnu ulogu u konsolidaciji ruske institucionalne kontrole nad Krimom nakon nezakonitog pripojenja. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

12.9.2014.

144.

Oleg Konstantinovich AKIMOV

također poznat kao Oleh AKIMOV

(Олег Константинович Акимов)

Datum rođenja: 15.9.1981.

Zamjenik „Gospodarske unije Luganska” u „Nacionalnom vijeću” u „Narodnoj Republici Lugansk”. Bio je kandidat na takozvanim „izborima” od 2. studenoga 2014. za položaj „predsjednika” takozvane „Narodne Republike Lugansk”. Tim „izborima” krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj te službenim sudjelovanjem kao kandidat u takozvanim „izborima”, aktivno je podupirao aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29.11.2014.

145.

Larisa AIRAPETYAN

također poznata kao Larysa AYRAPETYAN,

Larisa AIRAPETYAN

ili Larysa AIRAPETYAN

(Лариса Айрапетян)

Datum rođenja: 21.2.1970.

„Ministrica zdravstva” takozvane „Narodne Republike Lugansk”. Kandidirala se na takozvanim „izborima” od 2. studenoga 2014. za položaj „predsjednika” takozvane „Narodne Republike Lugansk”.

Tim „izborima” krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj te službenim sudjelovanjem kao kandidatkinja na nezakonitim „izborima”, aktivno je podupirala aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29.11.2014.

146.

Yuriy Viktorovich SIVOKONENKO

također poznat kao Yuriy SIVOKONENKO,

Yury SIVOKONENKO,

Yury SYVOKONENKO

(Юрий Викторович Сивоконенко)

Datum rođenja: 7.8.1957.

Zastupnik u „Parlamentu” takozvane „Narodne Republike Donjeck” i radi u Uniji veterana organizacije Berkut u Donbasu. Kandidirao se na takozvanim „izborima” od 2. studenoga 2014. za položaj „predsjednika” takozvane „Narodne Republike Donjeck”. Tim „izborima” krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj te službenim sudjelovanjem kao kandidat u nezakonitim „izborima”, aktivno je podupirao aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29.11.2014.

147.

Aleksandr Igorevich KOFMAN

također poznat kao Oleksandr KOFMAN

(Александр Игоревич Кофман)

Mjesto rođenja: Makiivka (Donetsk oblast)

Datum rođenja: 30.8.1977.

Takozvani „ministar vanjskih poslova” i takozvani „Prvi zamjenik predsjednika”„Parlamenta” takozvane „Narodne Republike Donjecka”. Kandidirao se na takozvanim nezakonitim „izborima” od 2. studenoga 2014. za položaj „predsjednika” takozvane „Narodne Republike Donjecka”. Tim „izborima” krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj te službenim sudjelovanjem kao kandidat u nezakonitim „izborima” aktivno je podupirao aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29.11.2014.

148.

Ravil Zakarievich KHALIKOV

(Равиль Закариевич Халиков)

Datum rođenja: 23.2.1969.

„Prvi zamjenik predsjednika vlade” i bivši „glavni tužitelj” takozvane „Narodne Republike Donjeck”.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj aktivno je podupirao aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29.11.2014.

149.

Dmitry Aleksandrovich SEMYONOV,

Dmitrii Aleksandrovich SEMENOV

(Дмитрий Александрович Семенов)

Mjesto rođenja: Moskva

Datum rođenja: 3.2.1963.

„Potpredsjednik vlade za financije” takozvane „Narodne Republike Lugansk”.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj aktivno je podupirao aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29.11.2014.

150.

Oleg BUGROV

Datum rođenja: 29.8.1969.

„Ministar obrane” takozvane „Narodne Republike Lugansk”.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj aktivno je podupirao aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29.11.2014.

153.

Ihor Vladymyrovych KOSTENOK

također poznat kao Igor Vladimirovich KOSTENOK

(Игорь Владимирович Костенок)

Godina rođenja: 1961.

„Ministar obrazovanja” takozvane „Narodne Republike Donjeck”.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj aktivno je podupirao aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29.11.2014.

155.

Vladyslav Nykolayevych DEYNEGO

također poznat kao Vladislav Nykolayevich DEYNEGO

(Владислав Дейнего)

Datum rođenja: 12.3.1964.

„Zamjenik predsjednika” „Narodnog vijeća” takozvane „Narodne Republike Lugansk”.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj aktivno je podupirao aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29.11.2014.

(133.)

Pavel DREMOV

također poznat kao Batya

(Павел Леонидович Дрёмов),

Pavlo Leonidovych DRYOMOV

(Павло Леонідович Дрьомов)

Mjesto rođenja: Stakhanov

Datum rođenja: 22.11.1976.

Zapovjednik „Prve kozačke pukovnije”, oružane separatističke skupine koja je sudjelovala u sukobima u istočnoj Ukrajini.

U toj ulozi aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

16.2.2015.

(136.)

Mikhail Sergeevich TOLSTYKH

također poznat kao Givi

(Михаил Сергеевич Толстых)

Mjesto rođenja: Ilovaisk

Datum rođenja: 19.7.1980.

Zapovjednik bataljuna „Somali”, oružane separatističke skupine koja je sudjelovala u sukobima u istočnoj Ukrajini.

U toj ulozi aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

16.2.2015.

(137.)

Eduard Aleksandrovich BASURIN

(Эдуард Александрович Басурин)

Mjesto rođenja: Donjeck

Datum rođenja: 27.6.1966.

Takozvani „zamjenik zapovjednika” u Ministarstvu obrane takozvane „Narodne Republike Donjecka”.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

16.2.2015.

(139.)

Sergey Anatolievich LITVIN

(Сергей Анатольевич Литвин)

Datum rođenja: 2.7.1973.

Takozvani „zamjenik predsjednika” Vijeća ministara takozvane „Narodne Republike Luganska”.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

16.2.2015.

(143.)

Evgeny Vladimirovich MANUILOV

(Евгений Владимирович Мануйлов)

Datum rođenja: 5.1.1967.

Takozvani „ministar proračuna” takozvane „Narodne Republike Luganska”.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

16.2.2015.

(146.)

Zaur ISMAILOV

(Заур Исмаилов)

Mjesto rođenja: Krasny Luch, Voroshilovgrad Luhansk

Datum rođenja: 25.7.1978. (ili 1975.)

Takozvani „vršitelj dužnosti glavnog tužitelja” takozvane „Narodne Republike Luganska”.

Preuzimanjem te uloge i djelovanjem u njoj aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

16.2.2015.


14.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 70/58


ODLUKA (EU) 2015/433 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 17. prosinca 2014.

o osnivanju Odbora za etiku i o njegovom poslovniku (ESB/2014/59)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Odluku ESB/2004/2 od 19. veljače 2004. o donošenju Poslovnika Europske središnje banke (1), a posebno njezin članak 9.a,

budući da:

(1)

Uspostavom Odbora za etiku Europske središnje banke (u daljnjem tekstu „Odbor za etiku”), Upravno vijeće ima za cilj osnažiti postojeća pravila etike i dodatno unaprijediti korporativno upravljanje Europske središnje banke (ESB), Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), Eurosustava i Jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM).

(2)

Javna svijest o problemima korporativnog upravljanja i pravilima etike porasla je tijekom posljednjih godina. Slijedeći uspostavu SSM-a, problemi upravljanja postali su značajniji za ESB. Povećana razina javne svijesti i kontrole zahtijeva od ESB-a da ima na raspolaganju najsuvremenija pravila etike i da ih se strogo pridržava, s ciljem zaštite integriteta ESB-a i izbjegavanja reputacijskih rizika.

(3)

Pravila etike za članove tijela uključene u postupke odlučivanja ESB-a (u daljnjem tekstu „adresati”) trebala bi se temeljiti na istim načelima koja se primjenjuju na članove osoblja ESB-a i trebala bi biti razmjerna dužnostima adresata. Stoga, razna pravila koja sadržava etički okvir ESB-a, tj. Kodeks ponašanja članova Upravnog vijeća (2), Dopunski kodeks etičkih kriterija za članove Izvršnog odbora (3), Kodeks ponašanja članova Nadzornog odbora i Pravila o osoblju ESB-a, potrebno je tumačiti na dosljedan način.

(4)

Pravila etike moraju biti podržana mehanizmima i postupcima praćenja i izvješćivanja koji dobro funkcioniraju, radi postizanja primjerene i dosljedne provedbe u kojoj će Odbor za etiku imati ključnu ulogu.

(5)

Kako bi se osigurala učinkovita funkcionalna povezanost između aspekata pravila etike koja se prvenstveno odnose na operativnu provedbu i aspekata koji se odnose na institucionalna pitanja i pitanja u vezi s pravnim okvirom, najmanje jedan od članova Odbora za reviziju ESB-a (u daljnjem tekstu „Odbor za reviziju”) trebao bi biti član Odbora za etiku.

(6)

Odbor za etiku trebao bi uključivati vanjskog člana Odbora za reviziju. Vanjski članovi Odbora za reviziju biraju se između visokih dužnosnika s iskustvom u poslovima središnjeg bankarstva,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Osnivanje i sastav

1.   Ovom se odlukom osniva Odbor za etiku.

2.   Odbor za etiku sastavljen je od tri vanjska člana, od kojih je najmanje jedan vanjski član Odbora za reviziju.

3.   Članovi Odbora za etiku su ugledni pojedinci iz država članica, čija neovisnost nije upitna i koji su dobro upoznati s ciljevima, zadaćama i upravljanjem ESB-a, ESSB-a, Eurosustava i SSM-a. Ne smiju biti dio postojećeg osoblja ESB-a ili postojeći članovi tijela uključenih u postupke odlučivanja ESB-a, nacionalnih središnjih banaka ili nacionalnih nadležnih tijela, kako je utvrđeno u Uredbi Vijeća (EU) br. 1024/2013 (4).

Članak 2.

Imenovanje članova

1.   Upravno vijeće imenuje članove Odbora za etiku.

2.   Odbor za etiku imenuje svog predsjednika.

3.   Mandat članova Odbora za etiku traje tri godine i može se jednom obnoviti. Mandati članova Odbora za etiku koji su također i članovi Odbora za reviziju ističu ako prestanu biti članovi Odbora za reviziju.

4.   Članovi Odbora za etiku uvažavaju najviše standarde etičkog ponašanja. Od njih se očekuje da djeluju iskreno, neovisno, nepristrano, razborito i bez obzira na vlastiti interes, kao i da izbjegavaju svaku situaciju koja bi mogla dovesti do osobnog sukoba interesa. Od njih se očekuje da budu svjesni važnosti svojih zadaća i odgovornosti. Članovi Odbora za etiku suzdržavaju se od bilo kakvog raspravljanja u slučajevima za koje se smatra da bi mogli dovesti do osobnog sukoba interesa ili u slučajevima mogućeg osobnog sukoba interesa. Na njih se primjenjuju zahtjevi za čuvanje poslovne tajne iz članka 37. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke čak i nakon prestanka njihovih dužnosti.

5.   Članovi Odbora za etiku imaju pravo primiti naknadu koja se sastoji od godišnje naknade zajedno s naknadom za stvarno obavljeni rad na temelju satnice. Iznos takve naknade utvrđuje Upravno vijeće.

Članak 3.

Funkcioniranje

1.   Odbor za etiku odlučuje o datumima svojih sastanaka na prijedlog predsjednika. Predsjednik može također sazivati sastanke Odbora za etiku kad god to smatra potrebnim.

2.   Na zahtjev bilo kojeg od njegovih članova i u dogovoru s predsjednikom, sastanci se mogu održavati i putem telekonferencija, a rasprave se mogu provoditi pisanim putem.

3.   Od članova Odbora za etiku se očekuje da prisustvuju svakom sastanku osobno. Prisustvovanje sastancima ograničeno je na njegove članove i njegovog tajnika. Međutim, Odbor za etiku može pozvati i druge osobe da prisustvuju njegovim sastancima ako to smatra primjerenim.

4.   Izvršni odbor povjerava članu osoblja obavljanje tajničke funkcije Odbora za etiku.

5.   Odbor za etiku ima pristup članovima upravljačkog tijela i osoblju, kao i dokumentima i informacijama koji su mu potrebni u ispunjavanju svojih dužnosti.

Članak 4.

Dužnosti

1.   U slučajevima izričito navedenim u pravnim aktima koje donosi ESB ili u pravilima etike koje donose tijela uključena u njegove postupke odlučivanja, Odbor za etiku daje savjete o etičkim pitanjima na temelju pojedinačnih zahtjeva.

2.   Odbor za etiku preuzima dužnosti dodijeljene savjetniku za etiku imenovanom u skladu s Kodeksom ponašanja članova Upravnog vijeća i dužnosti dodijeljene službeniku za etiku ESB-a na temelju Dopunskog kodeksa etičkih kriterija za članove Izvršnog odbora.

3.   Radi pomaganja Odboru za reviziju u obavljanju procjene cjelokupne adekvatnosti okvira za usklađenost ESB-a, ESSB-a, Eurosustava i SSM-a kao i učinkovitosti postupaka za praćenje usklađenosti, Odbor za etiku izvješćuje Odbor za reviziju o danom savjetu i mjeri u kojoj je taj savjet proveden.

4.   Odbor za etiku jednom godišnje izvješćuje Upravno vijeće o obavljenom poslu. Povrh toga, Odbor za etiku izvješćuje Upravno vijeće kad god to smatra primjerenim i/ili kada je to potrebno za ispunjavanje njegovih dužnosti

5.   Uz dužnosti utvrđene ovim člankom, Odbor za etiku može obavljati i druge aktivnosti u vezi s njegovim mandatom, ako to zatraži Upravno vijeće.

Članak 5.

Informacije o provedbi savjeta

Osobe kojima je savjet Odbora za etiku upućen obavješćuju Odbor za etiku o provedbi savjeta Odbora za etiku.

Članak 6.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 17. prosinca 2014.

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI


(1)  SL L 80, 18.3.2004., str. 33.

(2)  SL C 123, 24.5.2002., str. 9.

(3)  SL C 104, 23.4.2010., str. 8.

(4)  Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.).


Ispravci

14.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 70/61


Ispravak Drugog dodatnog protokola uz Sporazum o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji

( Službeni list Europske unije L 251 od 26. rujna 2007. )

(Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 11/ sv. 35 od 2. travnja 2013.)

Na stranicama od 148. do 161., u Prilogu III., tablici „I. Horizontalne obveze”, u naslovu:

umjesto:

„I.   HORIZONTALNE OBVEZE

SVI SEKTORI OBUHVAĆENI OVIM RASPOREDOM”

 

 

 

treba stajati:

„Načini pružanja usluga:

1.

prekogranično;

2.

korištenje u inozemstvu;

3.

komercijalna prisutnost;

4.

prisutnost fizičkih osoba.

Sektor ili podsektor

Ograničenja pristupa tržištu

Ograničenja nacionalnog tretmana

Dodatne obveze

I.   HORIZONTALNE OBVEZE

SVI SEKTORI OBUHVAĆENI OVIM RASPOREDOM”

 

 

 

Na stranicama od 162. do 247., u Prilogu III. tablici „II. Posebne obveze po sektorima”, u naslovu:

umjesto:

„II.

POSEBNE OBVEZE PO SEKTORIMA”

treba stajati:

„Načini pružanja usluga:

1.

prekogranično;

2.

korištenje u inozemstvu;

3.

komercijalna prisutnost;

4.

prisutnost fizičkih osoba.

Sektor ili podsektor

Ograničenja pristupa tržištu

Ograničenja nacionalnog tretmana

Dodatne obveze

II.

POSEBNE OBVEZE PO SEKTORIMA”

Na stranicama od 251. do 261., u Prilogu IV. tablici „I. Horizontalne obveze”, u naslovu:

umjesto:

„I.

HORIZONTALNE OBVEZE

SVI SEKTORI OBUHVAĆENI OVIM RASPOREDOM”

 

 

 

treba stajati:

„Načini pružanja usluga:

1.

prekogranično;

2.

korištenje u inozemstvu;

3.

komercijalna prisutnost;

4.

prisutnost fizičkih osoba.

Sektor ili podsektor

Ograničenja pristupa tržištu

Ograničenja nacionalnog tretmana

Dodatne obveze

I.

HORIZONTALNE OBVEZE

SVI SEKTORI OBUHVAĆENI OVIM RASPOREDOM”

 

 

 

Na stranici 262., u Prilogu IV. tablici „II. Financijske usluge – specifične obveze (prvi dio) (1)”, u naslovu:

umjesto:

„II.

FINANCIJSKE USLUGE – SPECIFIČNE OBVEZE (prvi dio) (1)”

treba stajati:

„Načini pružanja usluga:

1.

prekogranično;

2.

korištenje u inozemstvu;

3.

komercijalna prisutnost;

4.

prisutnost fizičkih osoba.

Sektor ili podsektor

Ograničenja pristupa tržištu

Ograničenja nacionalnog tretmana

Dodatne obveze

II.1.

FINANCIJSKE USLUGE – SPECIFIČNE OBVEZE (prvi dio) (1)”

Na stranicama od 263. do 278., u Prilogu IV. tablici „II. Financijske usluge – specifične obveze (prvi dio)”, u naslovu:

umjesto:

„II.

FINANCIJSKE USLUGE – SPECIFIČNE OBVEZE (prvi dio)”

treba stajati:

„Načini pružanja usluga:

1.

prekogranično;

2.

korištenje u inozemstvu;

3.

komercijalna prisutnost;

4.

prisutnost fizičkih osoba.

Sektor ili podsektor

Ograničenja pristupa tržištu

Ograničenja nacionalnog tretmana

Dodatne obveze

II.1.

FINANCIJSKE USLUGE – SPECIFIČNE OBVEZE (prvi dio)”

Na stranicama od 279. do 291., u Prilogu IV. tablici „II.2. Financijske usluge – specifične obveze (drugi dio)”, u naslovu:

umjesto:

„II.2.

FINANCIJSKE USLUGE – SPECIFIČNE OBVEZE (drugi dio)”

treba stajati:

„Načini pružanja usluga:

1.

prekogranično;

2.

korištenje u inozemstvu;

3.

komercijalna prisutnost;

4.

prisutnost fizičkih osoba.

Sektor ili podsektor

Ograničenja pristupa tržištu

Ograničenja nacionalnog tretmana

Dodatne obveze

II.2.

FINANCIJSKE USLUGE – SPECIFIČNE OBVEZE (drugi dio)”

14.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 70/64


Ispravak Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije

( Službeni list Europske unije L 269 od 10. listopada 2013. )

1.

Pojam „postupak krajnje uporabe” zamjenjuje se pojmom „postupak uporabe u posebne svrhe” u cijeloj Uredbi u odgovarajućem gramatičkom obliku.

2.

Stranica 11., članak 2. prva rečenica:

umjesto:

„… dokazivanja carinskog statusa, uporabe internog postupka provoza Unije, u mjeri u kojoj se time…”;

treba stajati:

„… dokazivanja carinskog statusa, uporabe postupka unutarnjeg provoza Unije, u mjeri u kojoj se time…”.

3.

Stranica 14., članak 5. točka 32.:

umjesto:

„32.

‚stalni poslovni nastan’ znači stalno mjesto poslovanja, na kojem su stalno prisutni…”

treba stajati:

„32.

‚trajni poslovni nastan’ znači stalno mjesto poslovanja, na kojem su stalno prisutni …”

4.

Stranica 15., članak 5. točka 39.:

umjesto:

„39.

‚odluka’ znači svaka radnja kojom carinska tijela koja pripadaju carinskom zakonodavstvu donose odluku o određenom slučaju i koji proizvodi učinke za dotičnu osobu ili osobe;”

treba stajati:

„39.

‚odluka’ znači svaka radnja kojom carinska tijela u skladu s carinskim zakonodavstvom donose odluku o određenom slučaju i koja proizvodi učinke za dotičnu osobu ili osobe;”

5.

Stranica 15., članak 5. točka 40. podtočke (a) ii. i (b) ii.:

umjesto:

„ii.

u slučaju pomorskog ili zračnog prijevoza u okviru zajedničkog broda ili ugovornog aranžmana…”

treba stajati:

„ii.

u slučaju pomorskog ili zračnog prijevoza u okviru ugovora o raspodjeli prostora plovila ili ugovornog aranžmana…”

6.

Stranica 17., članak 14. stavak 2. druga rečenica:

umjesto:

„… stavljajući carinsko zakonodavstvo, opće upravne odluke i obrasce za prijavu slobodno na raspolaganje…”;

treba stajati:

„… stavljajući carinsko zakonodavstvo, opće upravne odluke i obrasce za zahtjeve slobodno na raspolaganje…”.

7.

Stranica 22., članak 32. prvi stavak:

umjesto:

„Komisija putem provedbenih akata odrerđuje postupovna pravila za poništenje, opoziv ili izmjenu povoljnih odluka.”

treba stajati:

„Komisija putem provedbenih akata određuje postupovna pravila za poništenje, opoziv ili izmjenu povoljnih odluka.”

8.

Stranica 24., članak 38., naslov:

umjesto:

„Prijava i odobrenje”

treba stajati:

„Zahtjev i odobrenje”

9.

Stranica 24., članak 38. stavak 1. prvi podstavak:

umjesto:

„… može se prijaviti za status ovlaštenoga gospodarskog subjekta.”;

treba stajati:

„… može podnijeti zahtjev za status ovlaštenoga gospodarskog subjekta.”.

10.

Stranica 26., članak 45. stavak 3.:

umjesto:

„… suspenzija provedbe te odluke uvjetovana je dostavljanjem osiguranja, osim ako se na temelju dokumentirane procjene utvrdi…”;

treba stajati:

„… suspenzija provedbe te odluke uvjetovana je polaganjem osiguranja, osim ako se na temelju dokumentirane procjene utvrdi…”.

11.

Stranica 28., članak 51. stavak 1. četvrti podstavak:

umjesto:

„… od kraja godine u kojoj je predmetni carinski postupak ili privremeni smještaj završen.”;

treba stajati:

„… od kraja godine u kojoj je predmetni carinski postupak zaključen ili privremeni smještaj završen.”.

12.

Stranica 30., članak 56. stavak 2. točka (c):

umjesto:

„(c)

konvencionalnu ili normalnu autonomnu carinu koja se primjenjuje na robu koja je obuhvaćena kombiniranom nomenklaturom;”

treba stajati:

„(c)

konvencionalnu ili normalnu autonomnu stopu carine koja se primjenjuje na robu koja je obuhvaćena kombiniranom nomenklaturom;”

13.

Stranica 30., članak 57. stavak 1.:

umjesto:

„… jednog od podbrojeva ili daljnjih pododjeljaka kombinirane nomenklature prema kojoj će se ta roba razvrstati.”;

treba stajati:

„… jednog od podbrojeva ili daljnjih podjela kombinirane nomenklature prema kojoj će se ta roba razvrstati.”.

14.

Stranica 30., članak 57. stavak 2.:

umjesto:

„… jednog od podbrojeva ili daljnjih pododjeljaka kombinirane nomenklature ili bilo koje nomenklature …”;

treba stajati:

„… jednog od podbrojeva ili daljnjih podjela kombinirane nomenklature ili bilo koje nomenklature …”.

15.

Stranica 30., članak 57. stavak 3.:

umjesto:

„3.   Podbroj ili daljnji pododjeljak, određen u skladu sa stavcima 1. i 2., koristi se s ciljem primjene mjera koje su u vezi s tim podbrojem.”

treba stajati:

„3.   Podbroj ili daljnja podjela, određeni u skladu sa stavcima 1. i 2., koriste se s ciljem primjene mjera koje su u vezi s tim podbrojem.”

16.

Stranica 33., članak 70. stavak 2.:

umjesto:

„2.   Cijena koja je stvarno plaćena ili plativa je ukupno plaćanje koje je kupac izvršio ili će izvršiti za prodavača ili za treću stranu u korist prodavača za uvezenu robu i uključuje sva plaćanja koja su izvršena ili će biti izvršena kao uvjet za prodaju uvezene robe.”

treba stajati:

„2.   Cijena koja je stvarno plaćena ili plativa je ukupno plaćanje koje je kupac izvršio ili će izvršiti prodavaču ili trećoj strani u korist prodavača za uvezenu robu i uključuje sva plaćanja koja su izvršena ili će biti izvršena kao uvjet prodaje uvezene robe.”

17.

Stranica 33., članak 71. stavak 1. točka (a) podtočka i.:

umjesto:

„i.

provizije i posredovanje, osim provizija pri kupnji;”

treba stajati:

„i.

provizije i naknade za posredovanje, osim kupovnih provizija;”

18.

Stranice 33. i 34., članak 71. stavak 1. točka (b):

umjesto:

„(b)

vrijednost, po potrebi raspodijeljena, sljedeće robe i usluga koje kupac izravno ili neizravno isporučio besplatno ili po smanjenoj cijeni za uporabu u vezi s proizvodnjom i prodajom uvezene robe za izvoz, u onoj mjeri u kojoj ta vrijednost nije uključena u stvarno plaćenu ili plativu cijenu:

i.

materijala, sastavnica, dijelova i sličnih elemenata od kojih se sastoji uvezena roba;

ii.

alata, matrica, kalupa i sličnih elemenata koji su korišteni u proizvodnji uvezene robe;

iii.

materijala iskorištenih u proizvodnji uvezene robe, i

iv.

izgradnje, razvoja, umjetničkog rada, dizajna i planova i skica izrađenih izvan Unije i potrebnih za proizvodnju uvezene robe;”

treba stajati:

„(b)

vrijednost, po potrebi raspodijeljena, sljedeće robe i usluga koje kupac izravno ili neizravno isporučio besplatno ili po sniženoj cijeni za uporabu u vezi s proizvodnjom i prodajom uvezene robe radi izvoza, u onoj mjeri u kojoj ta vrijednost nije uključena u stvarno plaćenu ili plativu cijenu:

i.

materijala, sastavnih dijelova, dijelova i sličnih elemenata ugrađenih u uvezenu robu;

ii.

alata, matrica, kalupa i sličnih elemenata koji su korišteni u proizvodnji uvezene robe;

iii.

materijala utrošenih u proizvodnji uvezene robe, i

iv.

inženjerstva, razvoja, umjetničkog rada, oblikovnog rada i planova i skica izrađenih izvan Unije i potrebnih za proizvodnju uvezene robe;”

19.

Stranica 35., članak 77. stavak 1. točka (a):

umjesto:

„(a)

puštanje u slobodni promet, uključujući prema odredbama za posebnu uporabu;”

treba stajati:

„(a)

puštanje u slobodni promet, uključujući prema odredbama za uporabu u posebne svrhe;”

20.

Stranica 37., članak 79. stavak 4. drugi podstavak:

umjesto:

„… bilo kakva informacija koja se traži prema carinskom zakonodavstvu i koji se odnosi na uvjete koji uređuju stavljanje robe u taj carinski postupak…”;

treba stajati:

„… bilo kakva informacija koja se traži prema carinskom zakonodavstvu o uvjetima kojima se uređuje stavljanje robe u taj carinski postupak…”.

21.

Stranica 38., članak 86. stavak 1. prvi podstavak:

umjesto:

„1.   Ako su troškovi smještaja ili uobičajenih načina postupanja nastali na carinskom području Unije …”

treba stajati:

„1.   Ako su troškovi smještaja ili uobičajenih oblika rukovanja nastali na carinskom području Unije …”

22.

Stranica 38., članak 86. stavak 2.:

umjesto:

„2.   Ako se razvrstavanje robe u Carinsku tarifu koja je stavljena u carinski postupak mijenja kao posljedica uobičajenih oblika postupanja na carinskom području Unije …”

treba stajati:

„2.   Ako se razvrstavanje robe u Carinsku tarifu koja je stavljena u carinski postupak mijenja kao posljedica uobičajenih oblika rukovanja na carinskom području Unije …”

23.

Stranica 38., članak 86. stavak 4.:

umjesto:

„… kako bi se izbjeglo zaobilaženje carinskih mjera iz članka 56. stavka 2. točke (h).”;

treba stajati:

„… kako bi se izbjeglo zaobilaženje tarifnih mjera iz članka 56. stavka 2. točke (h).”.

24.

Stranica 39., članak 87. stavak 2.:

umjesto:

„2.   Ako je roba stavljena u carinski postupak koji nije završen ili ako privremeni smještaj nije propisno završen…”

treba stajati:

„2.   Ako je roba stavljena u carinski postupak koji nije zaključen ili ako privremeni smještaj nije propisno završen…”

25.

Stranica 40., članak 89. stavak 4. treći podstavak:

umjesto:

„Ako osiguranje nije vraćeno, također se može koristiti, u granicama osiguranog iznosa, za povrat iznosa uvozne ili izvozne carine i drugih davanja koji se naplaćuju nakon naknadne provjere robe.”

treba stajati:

„Ako osiguranje nije vraćeno, također se može koristiti, u granicama osiguranog iznosa, za naplatu iznosa uvozne ili izvozne carine i drugih davanja koji se naplaćuju nakon naknadne provjere robe.”

26.

Stranica 40., članak 90. stavak 1. prvi podstavak:

umjesto:

„1.   Ako je davanje osiguranja obvezno, carinska tijela određuju iznos takvog osiguranja…”

treba stajati:

„1.   Ako je polaganje osiguranja obvezno, carinska tijela određuju iznos takvog osiguranja…”

27.

Stranica 40., članak 90. stavak 2.:

umjesto:

„2.   Ne dovodeći u pitanje članak 95., ako se podnosi zajedničko osiguranje…”

treba stajati:

„2.   Ne dovodeći u pitanje članak 95., ako se polaže zajedničko osiguranje…”

28.

Stranica 40., članak 91.:

umjesto:

„Ako davanje osiguranja nije obvezno, carinska tijela u svakom slučaju zahtijevaju…”;

treba stajati:

„Ako polaganje osiguranja nije obvezno, carinska tijela u svakom slučaju zahtijevaju…”.

29.

Stranica 40., članak 92., naslov:

umjesto:

„Davanje osiguranja”

treba stajati:

„Polaganje osiguranja”

30.

Stranica 40., članak 92. stavak 1., uvodni tekst:

umjesto:

„1.   Osiguranje se može dati u jednom od sljedećih oblika:”

treba stajati:

„1.   Osiguranje se može položiti u jednom od sljedećih oblika:”

31.

Stranica 40., članak 92. stavak 2. drugi podstavak:

umjesto:

„Ako se osiguranje daje polaganjem gotovine ili putem drugih jednakovrijednih sredstava plaćanja, carinska tijela ne naplaćuju kamate.”

treba stajati:

„Ako se osiguranje daje polaganjem gotovine ili putem drugih jednakovrijednih sredstava plaćanja, carinska tijela ne plaćaju kamate.”

32.

Stranica 41., članak 93. prvi stavak:

umjesto:

„Osoba od koje se zahtijeva davanje osiguranja može izabrati…”;

treba stajati:

„Osoba od koje se zahtijeva polaganje osiguranja može izabrati…”.

33.

Stranica 41., članak 95. stavak 1. točka (c):

umjesto:

„(c)

redovito koriste dotični carinski postupak ili upravljaju privremenim smještajnim prostorom ili ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 39. točki (d).”

treba stajati:

„(c)

redovito koriste dotični carinski postupak ili vode prostor za privremeni smještaj ili ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 39. točki (d).”

34.

Stranica 41., članak 95. stavak 2.:

umjesto:

„2.   Ako je potrebno podnijeti zajedničko osiguranje za carinske dugove i ostala davanja…”

treba stajati:

„2.   Ako je potrebno položiti zajedničko osiguranje za carinske dugove i ostala davanja…”

35.

Stranica 41., članak 95. stavak 3.:

umjesto:

„3.   Ako je potrebno podnijeti zajedničko osiguranje za carinske dugove i ostala davanja…”

treba stajati:

„3.   Ako je potrebno položiti zajedničko osiguranje za carinske dugove i ostala davanja…”

36.

Stranica 41., članak 95. stavak 4.:

umjesto:

„4.   Zajedničko osiguranje sa smanjenim iznosom iz stavka 3. jednakovrijedno je podnošenju osiguranja.”

treba stajati:

„4.   Zajedničko osiguranje sa smanjenim iznosom iz stavka 3. jednakovrijedno je polaganju osiguranja.”

37.

Stranica 42., članak 97.:

umjesto:

„Ako carinska tijela utvrde da podneseno osiguranje ne osigurava (…) osoba iz članka 89. stavka 3. ili pribavi dodatno osiguranje ili zamijeni…”;

treba stajati:

„Ako carinska tijela utvrde da položeno osiguranje ne osigurava (…) osoba iz članka 89. stavka 3. ili položi dodatno osiguranje ili zamijeni…”.

38.

Stranica 45., članak 110., uvodni tekst:

umjesto:

„Carinska tijela, na zahtjev dotične osobe i po dostavljanju osiguranja, odobravaju odgodu plaćanja…”;

treba stajati:

„Carinska tijela, na zahtjev dotične osobe i po polaganju osiguranja, odobravaju odgodu plaćanja…”.

39.

Stranica 46., članak 112. stavak 1.:

umjesto:

„1.   Carinska tijela mogu dužniku, osim odgode plaćanja, odobriti pogodnosti plaćanja, pod uvjetom da je podneseno osiguranje.”

treba stajati:

„1.   Carinska tijela mogu dužniku, osim odgode plaćanja, odobriti pogodnosti plaćanja, pod uvjetom da je položeno osiguranje.”

40.

Stranica 48., članak 117. stavak 2.:

umjesto:

„2.   Ako se zahtjev za povrat ili otpust zasniva na postojanju, u vrijeme kada je prihvaćena deklaracija za puštanje u slobodni promet, smanjene ili nulte stope uvozne carine za robu koja podliježe carinskim kvotama, carinskom plafonu ili drugim povoljnim carinskim mjerama, povrat ili otpust odobravaju se pod uvjetom da je u vrijeme podnošenja zahtjeva popraćenog potrebnim dokumentima ispunjen bilo koji od ovih uvjeta:

(a)

u slučaju carinskih kvota, njihov opseg nije iskorišten;

(b)

u drugim slučajevima, stopa normalno dospjele carine nije ponovo uspostavljena.”

treba stajati:

„2.   Ako se zahtjev za povrat ili otpust zasniva na postojanju, u vrijeme kada je prihvaćena deklaracija za puštanje u slobodni promet, smanjene ili nulte stope uvozne carine za robu u okviru carinske kvote, carinskog plafona ili drugih povoljnih tarifnih mjera, povrat ili otpust odobravaju se pod uvjetom da je u vrijeme podnošenja zahtjeva popraćenog potrebnim dokumentima ispunjen bilo koji od ovih uvjeta:

(a)

u slučaju carinskih kvota, njihov opseg nije iskorišten;

(b)

u drugim slučajevima, stopa carine koja se uobičajeno primjenjuje nije ponovno uvedena.”

41.

Stranica 52., članak 127. stavak 7.:

umjesto:

„7.   Carinska tijela mogu prihvatiti da se sustavi podataka o trgovini, luci ili prijevozu koriste za podnošenje ulazne skraćene deklaracije ako takvi sustavi sadrže…”

treba stajati:

„7.   Carinska tijela mogu prihvatiti da se ulazna skraćena deklaracija podnese korištenjem trgovinskih, lučkih ili prijevozničkih informacijskih sustava ako takvi sustavi sadrže…”

42.

Stranica 52., članak 129. stavak 1. prvi podstavak:

umjesto:

„1.   Deklarantu se, na zahtjev, može dopustiti izmjena jednog ili više podataka iz izlazne skraćene deklaracije nakon što je ona bila podnesena.”

treba stajati:

„1.   Deklarantu se, na zahtjev, može dopustiti izmjena jednog ili više podataka iz ulazne skraćene deklaracije nakon što je ona bila podnesena.”

43.

Stranica 53., članak 135. stavak 1.:

umjesto:

„1.   Osoba koja unosi robu na carinsko područje Unije upućuje je bez odlaganja u carinski ured…”

treba stajati:

„1.   Osoba koja unosi robu na carinsko područje Unije prevozi je bez odlaganja u carinski ured…”

44.

Stranica 54., članak 137. stavak 3.:

umjesto:

„… po potrebi osigura da se roba potom uputi u carinski ured ili na drugo mjesto koje su tijela odredila ili odobrila.”;

treba stajati:

„… po potrebi osigura da se roba potom preveze u carinski ured ili na drugo mjesto koje su tijela odredila ili odobrila.”.

45.

Stranica 55., članak 141. stavak 1.:

umjesto:

„1.   Članak 135. stavci od 2. do 6. i članci 139., 140. te od 144.d do 149. ne primjenjuju se ako se roba koja je već u postupku provoza unosi na carinsko područje Unije.”

treba stajati:

„1.   Članak 135. stavci od 2. do 6. i članci 139., 140. te od 144. do 149. ne primjenjuju se ako se roba koja je već u postupku provoza unosi na carinsko područje Unije.”

46.

Stranica 55., članak 144.:

umjesto:

„Roba koja nije roba Unije mora biti u privremenom smještaju od trenutka njezinog podnošenja carini.”

treba stajati:

„Roba koja nije roba Unije u privremenom je smještaju od trenutka njezinog podnošenja carini.”

47.

Stranica 56., članak 145. stavak 6.:

umjesto:

„6.   Carinska tijela mogu prihvatiti da se sustavi podataka o trgovini, luci ili prijevozu koriste za podnošenje deklaracije za privremeni smještaj ako oni sadrže…”

treba stajati:

„6.   Carinska tijela mogu prihvatiti da se deklaracija za privremeni smještaj podnese korištenjem trgovinskih, lučkih ili prijevozničkih informacijskih sustava ako oni sadrže…”

48.

Stranica 56., članak 147., naslov:

umjesto:

„Uvjeti i odgovornosti za privremeno skladištenje robe”

treba stajati:

„Uvjeti i odgovornosti za privremeni smještaj robe”

49.

Stranica 56., članak 147. stavak 2.:

umjesto:

„2.   Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 134. stavka 2., roba u privremenom smještaju podliježe samo takvim oblicima postupanja kakvi su namijenjeni…”

treba stajati:

„2.   Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 134. stavka 2., roba u privremenom smještaju podliježe samo takvim oblicima rukovanja kakvi su namijenjeni…”

50.

Stranica 57., članak 148. stavak 2. drugi podstavak:

umjesto:

„Ako je podneseno zajedničko osiguranje ispunjenje obveza vezanih uz osiguranje prati se putem primjerene revizije.”

treba stajati:

„Ako je položeno zajedničko osiguranje, ispunjenje obveza vezanih uz osiguranje prati se putem primjerene revizije.”

51.

Stranica 57., članak 148. stavak 4. drugi podstavak:

umjesto:

„Evidencije sadrže podatke koji omogućuju carinskim tijelima da nadziru vođenje privremenog smještajnog prostora, posebno u vezi s identifikacijom pohranjene robe, njezinim carinskim statusom i kretanjem.”

treba stajati:

„Evidencije sadrže podatke koji omogućuju carinskim tijelima da nadziru vođenje prostora za privremeni smještaj, posebno u vezi s identifikacijom pohranjene robe, njezinim carinskim statusom i kretanjem.”

52.

Stranica 59., članak 158. stavak 3.:

umjesto:

„3.   Roba Unije koja je deklarirana za izvoz, unutarnji provoz kroz Uniju ili vanjsku proizvodnju, …”

treba stajati:

„3.   Roba Unije koja je deklarirana za izvoz, unutarnji provoz Unije ili vanjsku proizvodnju, …”

53.

Stranica 59., članak 161. drugi stavak:

umjesto:

„Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja sukladno iz članka 285. stavka 4.”

treba stajati:

„Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 285. stavka 4.”

54.

Stranica 61., članak 167. stavak 4.:

umjesto:

„… na dan kada se pojednostavljena deklaracija prihvaća u skladu s člankom 172. te na dan kada se roba knjiži.”;

treba stajati:

„… na dan kada se pojednostavljena deklaracija prihvaća u skladu s člankom 172. te na dan kada se roba unosi u evidencije deklaranta.”.

55.

Stranica 61., članak 170. stavak 1. prvi podstavak:

umjesto:

„1.   Ne dovodeći u pitanje članak 167. stavak 1., carinsku deklaraciju može podnijeti svaka osoba koja je sposobna dostaviti sve podatke koji su potrebne za primjenu odredaba koje uređuju carinski postupak, u vezi s kojim se roba deklarira. Ta osoba mora moći podnijeti dotičnu robu ili je dati podnijeti carini.”

treba stajati:

„1.   Ne dovodeći u pitanje članak 167. stavak 1., carinsku deklaraciju može podnijeti svaka osoba koja je u mogućnosti dostaviti sve podatke koji su potrebni za primjenu odredaba koje uređuju carinski postupak, u vezi s kojim se roba deklarira. Ta osoba mora također biti u mogućnosti podnijeti dotičnu robu ili je dati podnijeti carini.”

56.

Stranica 63., članak 179. stavak 1. drugi podstavak:

umjesto:

„Od uvjeta za odobrenje iz prvog podstavka može se odustati ako je carinska deklaracija podnesena, a roba podnesena carinskim uredima uz odgovornost jednog carinskog tijela.”

treba stajati:

„Od uvjeta za odobrenje iz prvog podstavka može se odustati ako je carinska deklaracija podnesena i roba podnesena carinskim uredima pod nadležnošću jednog carinskog tijela.”

57.

Stranica 64., članak 182. stavak 2.:

umjesto:

„2.   Carinska deklaracija se smatra prihvaćenom u trenutku u kojem se roba knjiži.”

treba stajati:

„2.   Carinska deklaracija smatra se prihvaćenom u trenutku u kojem se roba unosi u evidenciju.”

58.

Stranica 64., članak 182. stavak 3. točka (d):

umjesto:

„(d)

u vrijeme knjiženja roba više nije bila podložna zabranama ili ograničenjima, osim ako je u odobrenju određeno drukčije.”

treba stajati:

„(d)

u vrijeme unosa u evidenciju roba više nije bila podložna zabranama ili ograničenjima, osim ako je u odobrenju određeno drukčije.”

59.

Stranica 66., članak 195., naslov:

umjesto:

„Puštanje koje ovisi o plaćanju iznosa uvozne ili izvozne carine koja odgovara carinskom dugu ili podnošenju osiguranja”

treba stajati:

„Puštanje koje ovisi o plaćanju iznosa uvozne ili izvozne carine koja odgovara carinskom dugu ili polaganju osiguranja”

60.

Stranica 66., članak 195. stavak 1. prvi podstavak:

umjesto:

„… koja odgovara carinskom dugu ili podnošenjem osiguranja radi pokrivanja tog duga.”;

treba stajati:

„… koja odgovara carinskom dugu ili polaganjem osiguranja radi pokrivanja tog duga.”.

61.

Stranica 66., članak 195. stavak 1. treći podstavak:

umjesto:

„… carinska tijela traže podnošenje osiguranja, ta se roba ne pušta u dotični carinski postupak dok se ne podnese osiguranje.”;

treba stajati:

„… carinska tijela traže polaganje osiguranja, ta se roba ne pušta u dotični carinski postupak dok se ne položi takvo osiguranje.”.

62.

Stranica 66., članak 195. stavak 2.:

umjesto:

„2.   U posebnim slučajevima puštanje robe ne uvjetuje se podnošenjem osiguranja za robu koja podliježe zahtjevu za povlačenje u carinskim kvotama.”

treba stajati:

„2.   U posebnim slučajevima puštanje robe ne uvjetuje se polaganjem osiguranja za robu za koju je zatražena dodjela carinske kvote.”

63.

Stranica 66., članak 195. stavak 3.:

umjesto:

„3.   Ako se koristi pojednostavljenje iz članaka 166., 182. i 185. te je podneseno zajedničko osiguranje, puštanje robe ne uvjetuje se praćenjem osiguranja od strane carinskih tijela.”

treba stajati:

„3.   Ako se koristi pojednostavljenje iz članaka 166., 182. i 185. te je položeno zajedničko osiguranje, puštanje robe ne uvjetuje se praćenjem osiguranja od strane carinskih tijela.”

64.

Stranica 67., članak 198. stavak 1. točka (b) podtočka iii.:

umjesto:

„iii.

plaćanja ili osiguranje koje je trebalo biti obavljeno ili podneseno u vezi s uvoznom ili izvoznom carinom, ovisno o slučaju, nije bilo obavljeno ili podneseno u propisanom roku;”

treba stajati:

„iii.

plaćanja ili osiguranje koje je trebalo biti obavljeno ili položeno u vezi s uvoznom ili izvoznom carinom, ovisno o slučaju, nije bilo obavljeno ili položeno u propisanom roku;”

65.

Stranica 67., članak 198. stavak 2. prvi podstavak druga rečenica:

umjesto:

„Knjiži je rukovatelj carinskog skladištenja ili carinska tijela, ako je ona čuvaju.”;

treba stajati:

„U evidenciju je unosi rukovatelj carinskog skladištenja ili carinska tijela, ako je ona čuvaju.”.

66.

Stranica 67., članak 198. stavak 2. drugi podstavak prva rečenica:

umjesto:

„Ako je roba koja se treba uništiti, ustupiti u korist državi, oduzeti ili zaplijeniti već podložna carinskoj deklaraciji, knjiženje uključuje upućivanje na carinsku deklaraciju.”

treba stajati:

„Ako je roba koja se treba uništiti, ustupiti u korist države, oduzeti ili zaplijeniti već podložna carinskoj deklaraciji, evidencija uključuje upućivanje na carinsku deklaraciju.”

67.

Stranica 68., članak 203. stavak 3. prvi podstavak:

umjesto:

„…dopušta se samo ako se roba pušta u slobodni promet za istu posebnu svrhu.”;

treba stajati:

„…dopušta se samo ako se roba pušta u slobodni promet za istu uporabu u posebne svrhe.”.

68.

Stranica 69., članak 204., naslov:

umjesto:

„Roba koja je iskoristila mjere utvrđene zajedničkom poljoprivrednom politikom”

treba stajati:

„Roba za koju su iskorištene mjere utvrđene zajedničkom poljoprivrednom politikom”

69.

Stranica 69., članak 204.:

umjesto:

„Oslobođenje od uvozne carine iz članka 203. ne dopušta se za robu koja je iskoristila mjere utvrđene zajedničkom poljoprivrednom politikom…”;

treba stajati:

„Oslobođenje od uvozne carine iz članka 203. ne dopušta se za robu za koju su iskorištene mjere utvrđene zajedničkom poljoprivrednom politikom…”.

70.

Stranica 69., članak 208. stavak 1. točka (a):

umjesto:

„(a)

proizvodi morskog ribolova i ostali proizvodi iz teritorijalnih mora zemlje ili područja izvan carinskog područja Unije pomoću plovila…”

treba stajati:

„(a)

proizvodi morskog ribolova i ostali proizvodi izvađeni iz teritorijalnog mora zemlje ili područja izvan carinskog područja Unije pomoću plovila…”

71.

Stranica 70., članak 211. stavak 1. točka (b):

umjesto:

„(b)

upravljanje prostorom za smještaj za carinsko skladištenje robe, osim ako su posjednik prostora sama carinska tijela.”

treba stajati:

„(b)

upravljanje prostorom za smještaj za carinsko skladištenje robe, osim ako prostor za smještaj vodi samo carinsko tijelo.”

72.

Stranica 71., članak 211. stavak 3. točka (c):

umjesto:

„(c)

ako carinski dug ili drugi troškovi mogu nastati za robu koja je stavljena u posebni postupak, podnesu osiguranje u skladu s člankom 89.;”

treba stajati:

„(c)

ako carinski dug ili drugi troškovi mogu nastati za robu koja je stavljena u posebni postupak, polože osiguranje u skladu s člankom 89.;”

73.

Stranica 71., članak 215., naslov:

umjesto:

„Završetak posebnog postupka”

treba stajati:

„Zaključenje posebnog postupka”

74.

Stranica 71., članak 215. stavak 1.:

umjesto:

„1.   U drugim slučajevima osim postupka provoza i ne dovodeći u pitanje članak 254., posebni se postupak završava kada se roba…”

treba stajati:

„1.   U drugim slučajevima osim postupka provoza i ne dovodeći u pitanje članak 254., posebni se postupak zaključuje kada se roba…”

75.

Stranica 71., članak 215. stavak 2.:

umjesto:

„2.   Postupak provoza završavaju carinska tijela kada mogu utvrditi (…) da je postupak ispravno okončan.”

treba stajati:

„2.   Postupak provoza carinska tijela zaključuju kada mogu utvrditi (…) da je postupak ispravno završen.”

76.

Stranica 71., članak 215. stavak 3.:

umjesto:

„3.   Carinska tijela poduzimaju sve potrebne mjere za reguliranje stanja robe za koju postupak nije završen prema propisanim uvjetima.”

treba stajati:

„3.   Carinska tijela poduzimaju sve potrebne mjere za reguliranje stanja robe za koju postupak nije zaključen prema propisanim uvjetima.”

77.

Stranica 72., članak 215. stavak 4.:

umjesto:

„4.   Osim ako je drukčije predviđeno, završetak postupak provodi se u određenom roku.”

treba stajati:

„4.   Osim ako je drukčije predviđeno, zaključenje postupka provodi se u određenom roku.”

78.

Stranica 72., članak 217. prvi stavak:

umjesto:

„Komisija putem provedbenih akata određuje postupovna pravila o završetku posebnog postupka iz članka 216.”

treba stajati:

„Komisija putem provedbenih akata određuje postupovna pravila o zaključenju posebnog postupka iz članka 216.”

79.

Stranica 73., članak 223. stavak 4.:

umjesto:

„… korisnik odobrenja podnosi osiguranje za plaćanje izvozne carine ako roba…”;

treba stajati:

„… korisnik odobrenja polaže osiguranje za plaćanje izvozne carine ako roba…”.

80.

Stranica 74., članak 229., naslov:

umjesto:

„Izuzeće osoba od djelatnosti TIR”

treba stajati:

„Isključenje osoba iz prijevozâ TIR”

81.

Stranica 74., članak 229. stavak 1.:

umjesto:

„1.   Ako carinska tijela države članice odluče izuzeti neku osobu od djelatnosti TIR, sukladno članku 38. Konvencije TIR, ta se odluka primjenjuje na cijelom carinskom području Unije ti carinski uredi ne prihvaćaju karnete TIR-a koje je podnijela ta osoba.”

treba stajati:

„1.   Ako carinska tijela države članice odluče isključiti neku osobu iz prijevozâ TIR, sukladno članku 38. Konvencije TIR, ta se odluka primjenjuje na cijelom carinskom području Unije te carinski uredi ne prihvaćaju karnete TIR-a koje je podnijela ta osoba.”

82.

Stranica 75., članak 233. stavak 1. točka (c):

umjesto:

„(c)

osim ako je carinskim zakonodavstvom drukčije predviđeno, polaganje jamstva radi osiguranja plaćanja…”

treba stajati:

„(c)

osim ako je carinskim zakonodavstvom drukčije predviđeno, polaganje osiguranja radi osiguranja plaćanja…”

83.

Stranica 75., članak 233. stavak 4. točka (e):

umjesto:

„… kako bi se omogućio carinski nadzor robe i završetak tog postupka.”;

treba stajati:

„… kako bi se omogućio carinski nadzor robe i zaključenje tog postupka.”.

84.

Stranica 75., članak 234. stavak 2.:

umjesto:

„2.   U slučaju iz stavka 1. točke (b), upravljanje postupkom vanjskog provoza Unije suspendira se dok je roba izvan carinskog područja Unije.”

treba stajati:

„2.   U slučaju iz stavka 1. točke (b), postupak vanjskog provoza Unije suspendira se dok je roba izvan carinskog područja Unije.”

85.

Stranica 76., članak 238. stavak 2.:

umjesto:

„2.   U iznimnim okolnostima carinska tijela mogu odrediti rok u kojem se mora završiti postupak smještaja, posebno ako…”

treba stajati:

„2.   U iznimnim okolnostima carinska tijela mogu odrediti rok u kojem se mora zaključiti postupak smještaja, posebno ako…”

86.

Stranica 76., članak 240., naslov:

umjesto:

„Skladištenje u carinskim skladištima”

treba stajati:

„Smještaj u carinskim skladištima”

87.

Stranica 77., članak 243., naslov:

umjesto:

„Imenovanje slobodnih zona”

treba stajati:

„Određivanje slobodnih zona”

88.

Stranica 77., članak 243. stavak 1.:

umjesto:

„1.   Države članice mogu dijelove carinskog područja Unije imenovati slobodnim zonama.

Država članica za svaku slobodnu zonu određuje područje koje zauzima i određuje ulazne i izlazne prostore.”

treba stajati:

„1.   Države članice mogu dijelove carinskog područja Unije odrediti kao slobodne zone.

Država članica za svaku slobodnu zonu određuje područje koje zauzima i određuje ulazne i izlazne točke.”

89.

Stranica 77., članak 243. stavak 3. drugi podstavak:

umjesto:

„Neposredni pristupni prostor i ulazni i izlazni prostor područja slobodnih zona podliježu carinskom nadzoru.”

treba stajati:

„Neposredni pristupni prostor i ulazne i izlazne točke područja slobodnih zona podliježu carinskom nadzoru.”

90.

Stranica 78., članak 246. stavak 1. prva rečenica:

umjesto:

„1.   Roba Unije može se unijeti, uskladištiti, kretati, koristiti, preraditi ili potrošiti u slobodnoj zoni.”

treba stajati:

„1.   Roba Unije može se unijeti, smjestiti, kretati, koristiti, preraditi ili potrošiti u slobodnoj zoni.”

91.

Stranica 79., članak 251. stavak 2.:

umjesto:

„… čak i ako je postupak završen stavljanjem robe u drugi posebni postupak i ponovnim stavljanjem robe u sljedeći postupak privremenog uvoza.”;

treba stajati:

„… čak i ako je postupak zaključen stavljanjem robe u drugi posebni postupak i ponovnim stavljanjem robe u sljedeći postupak privremenog uvoza.”.

92.

Stranica 80., članak 257., naslov:

umjesto:

„Razdoblje završetka”

treba stajati:

„Razdoblje zaključenja”

93.

Stranica 80., članak 257. stavak 1. prvi podstavak:

umjesto:

„1.   Carinska tijela određuju razdoblje u kojem se postupak unutarnje proizvodnje mora završiti, u skladu s člankom 216.”

treba stajati:

„1.   Carinska tijela određuju razdoblje u kojem se postupak unutarnje proizvodnje mora zaključiti, u skladu s člankom 216.”

94.

Stranica 81., članak 257. stavak 1. drugi podstavak:

umjesto:

„…vrijeme koje je potrebno za obavljanje proizvodnih radnji i završavanje postupka.”;

treba stajati:

„…vrijeme koje je potrebno za obavljanje proizvodnih radnji i zaključenje postupka.”.

95.

Stranica 82., članak 262. stavak 1. drugi podstavak:

umjesto:

„U slučaju takvog prethodnog uvoza nadomjesnog proizvoda, podnosi se osiguranje koje pokriva iznos…”;

treba stajati:

„U slučaju takvog prethodnog uvoza nadomjesnog proizvoda, polaže se osiguranje koje pokriva iznos…”.

96.

Stranica 84., članak 269. stavak 2. točka (c):

umjesto:

„(c)

robu koja je dostavljena, s izuzećem od PDV-a ili trošarina, kao zračna ili brodska isporuka, bez obzira na odredište zrakoplova ili broda, za što je potreban dokaz takve isporuke;”

treba stajati:

„(c)

robu isporučenu za opskrbu zrakoplova ili broda, oslobođenu od PDV-a ili trošarina, bez obzira na odredište zrakoplova ili broda, za što je potreban dokaz takve opskrbe;”

97.

Stranica 84., članak 270. stavak 3. točka (c):

umjesto:

„(c)

robu u privremenom smještaju koja se izravno ponovo izvozi iz privremenog smještajnog prostora.”

treba stajati:

„(c)

robu u privremenom smještaju koja se izravno ponovo izvozi iz prostora za privremeni smještaj.”

98.

Stranica 84., članak 271. stavak 3.:

umjesto:

„3.   Carinska tijela mogu prihvatiti da se sustavi podataka o trgovini, luci ili prijevozu koriste za podnošenje izlazne skraćene deklaracije ako oni sadrže…”

treba stajati:

„3.   Carinska tijela mogu prihvatiti da se izlazna skraćena deklaracija podnese korištenjem trgovinskih, lučkih ili prijevozničkih informacijskih sustava ako oni sadrže…”

99.

Stranica 84., članak 272. stavak 1. prvi podstavak:

umjesto:

„1.   Deklarantu se e, na zahtjev, može dopustiti izmjena…”

treba stajati:

„1.   Deklarantu se, na zahtjev, može dopustiti izmjena…”

100.

Stranica 85., članak 274. stavak 3. prvi podstavak:

umjesto:

„3.   Obavijest o ponovnom izvozu sadrži podatke potrebne za završetak postupka slobodne zone ili privremenog skladištenja.”

treba stajati:

„3.   Obavijest o ponovnom izvozu sadrži podatke potrebne za zaključenje postupka slobodne zone ili završetak privremenog smještaja.”

101.

Stranica 85., članak 274. stavak 3. drugi podstavak:

umjesto:

„Carinska tijela mogu prihvatiti da se sustavi podataka o trgovini, luci ili prijevozu koriste za podnošenje obavijesti o ponovnom izvozu ako oni sadrže…”;

treba stajati:

„Carinska tijela mogu prihvatiti da se obavijest o ponovnom izvozu podnese korištenjem trgovinskih, lučkih ili prijevozničkih informacijskih sustava ako oni sadrže…”.

102.

Stranica 86., članak 278.:

umjesto:

„Sredstva za razmjenu i pohranu podataka, osim tehnika elektroničke obrade podataka iz članka 61. stavka 1., …”;

treba stajati:

„Sredstva za razmjenu i pohranu podataka, osim tehnika elektroničke obrade podataka iz članka 6. stavka 1., …”.


14.3.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 70/76


Ispravak Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89

( Službeni list Europske unije L 39 od 13. veljače 2008. )

(Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 03/sv. 62 od 16. srpnja 2013.)

Uredba (EZ) br. 110/2008 glasi kako slijedi:

UREDBA (EZ) br. 110/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 15. siječnja 2008.

o definiranju, opisivanju, prezentiranju, označivanju i zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1576/89

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Pokazalo se da je Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1576/89 od 29. svibnja 1989. o utvrđivanju općih pravila o definiranju, opisivanju i prezentiranju jakih alkoholnih pića (3) i Uredbom Komisije (EEZ) br. 1014/90 od 24. travnja 1990. o utvrđivanju detaljnih provedbenih pravila o definiranju, opisivanju i prezentiranju jakih alkoholnih pića (4), na zadovoljavajući način reguliran sektor jakih alkoholnih pića. Međutim, u svjetlu najnovijih iskustava, potrebno je pojasniti pravila koja se primjenjuju na definiranje, opisivanje, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića, kao i na zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla određenih jakih alkoholnih pića, vodeći pritom računa o tradicionalnim načinima proizvodnje. Stoga bi trebalo staviti izvan snage i zamijeniti Uredbu (EEZ) br. 1576/89.

(2)

Sektor jakih alkoholnih pića važan je za potrošače, proizvođače i poljoprivredni sektor u Zajednici. Mjere koje se primjenjuju na sektor jakih alkoholnih pića trebale bi doprinijeti postizanju visoke razine zaštite potrošača, sprečavanju zavaravajuće prakse te ostvarivanju transparentnosti tržišta i poštenog tržišnog natjecanja. Pritom bi mjerama trebalo štititi ugled koji jaka alkoholna pića Zajednice postižu na tržištu Zajednice, kao i na svjetskom tržištu, vodeći i dalje računa o tradicionalnim iskustvima koja se koriste u proizvodnji jakih alkoholnih pića, kao i povećanoj potrebi zaštite potrošača i pružanja informacija. Također bi trebalo uzimati u obzir i tehnološke inovacije kod kategorija kod kojih takve inovacije služe za poboljšanje kakvoće, a da ne utječu na tradicionalna svojstva pojedinih jakih alkoholnih pića.

(3)

Proizvodnja jakih alkoholnih pića predstavlja za Zajednicu važan način plasmana poljoprivrednih proizvoda. U regulatornom okviru trebalo bi naglasiti tu čvrstu povezanost s poljoprivrednim sektorom.

(4)

Kako bi se osigurao sustavniji pristup zakonodavstvu kojim se reguliraju jaka alkoholna pića, ovom bi se Uredbom trebali jasno odrediti kriteriji za proizvodnju, opisivanje, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića, kao i za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla.

(5)

U interesu potrošača, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na sva jaka alkoholna pića stavljena na tržište u Zajednici, bez obzira na to jesu li proizvedena u Zajednici ili u trećim zemljama. S obzirom na izvoz visokokvalitetnih jakih alkoholnih pića te kako bi se zadržao i poboljšao ugled jakih alkoholnih pića Zajednice na svjetskom tržištu, ova bi se Uredba trebala primjenjivati i na pića koja se u Zajednici proizvode za izvoz. Ova bi se Uredba također trebala primjenjivati i na korištenje etilnog alkohola i/ili destilate poljoprivrednog podrijetla u proizvodnji jakih alkoholnih pića i na korištenje naziva jakih alkoholnih pića kod prezentiranja i označivanja hrane. U iznimnim slučajevima, kada to zahtijevaju zakoni trećih zemalja uvoznica, ovom bi se Uredbom trebalo predvidjeti odstupanje od odredaba priloga I. i II. ovoj Uredbi u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom.

(6)

Općenito, ovom bi se Uredbom i dalje trebalo usredotočiti na definicije jakih alkoholnih pića koje bi trebalo razvrstati po kategorijama. Tim bi se definicijama i dalje trebali poštovati tradicionalni postupci osiguravanja kakvoće, no trebalo bi ih dopuniti ili ažurirati u slučajevima kada su dosadašnje definicije nedostatne ili ih nema, ili kada se takve definicije mogu poboljšati s obzirom na tehnološki razvoj.

(7)

Kako bi se u obzir uzela očekivanja potrošača vezana uz sirovine koje se koriste za vodku, posebno u državama članicama koje proizvode tradicionalnu vodku, trebalo bi osigurati pružanje dostatnih informacija o sirovini koja se koristi kada se vodka proizvodi od drugih sirovina poljoprivrednog podrijetla osim žitarica i/ili krumpira.

(8)

Osim toga, etilni alkohol koji se koristi za proizvodnju jakih alkoholnih pića i drugih alkoholnih pića trebao bi biti isključivo poljoprivrednog podrijetla kako bi se zadovoljila očekivanja potrošača i poštovali tradicionalni načini proizvodnje. Time bi se trebalo također osigurati plasman osnovnih poljoprivrednih proizvoda.

(9)

S obzirom na značaj i složenost sektora jakih alkoholnih pića, primjereno je utvrditi posebne mjere o označivanju i prezentiranju jakih alkoholnih pića, koje idu dalje od horizontalnih pravila utvrđenih u Direktivi 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. ožujka 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica o označivanju, prezentiranju i oglašavanju hrane (5). Tim bi se posebnim mjerama također trebala spriječiti zlouporaba izraza ‚jako alkoholno piće’ i naziva jakih alkoholnih pića za proizvode koji ne zadovoljavaju definicije određene u ovoj Uredbi.

(10)

Iako je važno osigurati da se razdoblje odležavanja ili starosti općenito odnosi samo na najmlađu alkoholnu komponentu, ovom bi se Uredbom trebalo predvidjeti odstupanje kako bi se u obzir uzeli tradicionalni procesi starenja koje uređuju države članice.

(11)

U skladu s Ugovorom, u primjeni politike održanja kakvoće i kako bi se osigurala visoka kakvoća jakih alkoholnih pića i raznolikost u tom sektoru, države članice trebale bi imati mogućnost donošenja strožih pravila od pravila utvrđenih u ovoj Uredbi o proizvodnji, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića proizvedenih na njihovom državnom području.

(12)

Direktiva Vijeća 88/388/EEZ od 22. lipnja 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na arome za uporabu u hrani i na izvorne materijale za njihovu proizvodnju (6), primjenjuje se i na jaka alkoholna pića. Stoga je potrebno u ovoj Uredbi utvrditi samo pravila koja nisu predviđena u toj Direktivi.

(13)

Važno je poštovati odredbe Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (dalje u tekstu Sporazum o TRIPS-u), a posebno njegove članke 22. i 23., kao i Opći sporazum o carinama i trgovini, odobren Odlukom Vijeća 94/800/EZ (7), koji tvore sastavni dio Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.

(14)

Budući da se Uredba Vijeća (EZ) br. 510/2006 od 20. ožujka 2006. o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (8) ne primjenjuje na jaka alkoholna pića, u ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi pravila za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića. Oznake zemljopisnog podrijetla trebalo bi registrirati, uz identifikaciju jakih alkoholnih pića kao proizvoda koji su podrijetlom s državnog područja pojedine države, ili regije ili lokaliteta na tom državnom području, čija se određena kakvoća, ugled ili druga svojstva jakog alkoholnog pića uglavnom mogu pripisati njegovom zemljopisnom podrijetlu.

(15)

Ovom Uredbom trebalo bi utvrditi nediskriminirajući postupak za registraciju, usklađenost, promjenu i moguće brisanje oznaka zemljopisnog podrijetla treće zemlje i Europske unije u skladu sa Sporazumom o TRIPS-u, uz dužno poštovanje statusa postojećih oznaka zemljopisnog podrijetla.

(16)

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe trebalo bi donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (9).

(17)

Komisiju bi posebno trebalo ovlastiti za: odobravanje odstupanja od određenih dijelova Uredbe kada to zahtijeva zakonodavstvo zemlje uvoznice; utvrđivanje najveće količine sladila za zaokruživanje okusa; odobravanje odstupanja od pravila kojima se regulira označivanje razdoblja odležavanja ili starosti; donošenje odluka o podnesenim zahtjevima za registraciju, o brisanju i poništenju unosa zemljopisne oznake zemljopisnog podrijetla, kao i promjene tehničke dokumentacije; izmjenu popisa tehničkih definicija i zahtjeva, definicijâ jakih alkoholnih pića razvrstanih u kategorije te popisa registriranih oznaka zemljopisnog podrijetla; odstupanje od postupka kojim se uređuje registracija oznaka zemljopisnog podrijetla te promjena tehničke dokumentacije. Budući da su to mjere s općim područjem primjene kojima se mijenjaju elementi ove Uredbe koji nisu ključni, među ostalim, brisanjem nekih od tih elemenata ili dopunjavanjem ove Uredbe novim elementima koji nisu ključni, one moraju biti donesene u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(18)

Prijelaz s pravila predviđenih u Uredbi (EEZ) br. 1576/89 na pravila u ovoj Uredbi mogao bi uzrokovati poteškoće koje nisu riješene u ovoj Uredbi. Potrebne prijelazne mjere, kao i mjere potrebne za rješavanje praktičnih pitanja specifičnih za sektor jakih alkoholnih pića, trebalo bi donijeti u skladu s Odlukom 1999/468/EZ.

(19)

Kako bi se olakšao prijelaz s pravila predviđenih u Uredbi (EEZ) br. 1576/89, trebalo bi dopustiti proizvodnju jakih alkoholnih pića prema toj uredbi tijekom prve godine primjene ove Uredbe. Također bi trebalo predvidjeti prodaju postojećih zaliha sve do njihova isteka,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PODRUČJE PRIMJENE, DEFINICIJA I KATEGORIJE JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o definiranju, opisivanju, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, kao i o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića.

2.   Ova se Uredba primjenjuje na sva jaka alkoholna pića koja se stavljaju na tržište u Zajednici, bilo da su proizvedena u Zajednici ili u trećim zemljama, kao i na ona proizvedena u Zajednici za izvoz. Ova se Uredba također primjenjuje na korištenje etilnog alkohola i/ili destilata poljoprivrednog podrijetla u proizvodnji jakih alkoholnih pića te na korištenje naziva jakih alkoholnih pića prilikom prezentiranja i označivanja hrane.

3.   U iznimnim slučajevima kada zakonodavstvo treće zemlje uvoznice to zahtijeva, može se odobriti odstupanje od odredaba prilogâ I. i II. u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.

Članak 2.

Definicija jakog alkoholnog pića

1.   Za potrebe ove Uredbe, ‚jako alkoholno piće’ znači alkoholno piće:

(a)

namijenjeno prehrani ljudi;

(b)

koje ima posebna organoleptička svojstva;

(c)

alkoholne jakosti od najmanje 15 % vol.;

(d)

koje je proizvedeno:

i.

bilo izravno:

destilacijom, sa ili bez dodatka aroma, od prirodno prevrelih proizvoda, i/ili

maceracijom ili sličnom preradom biljnih tvari u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili u destilatima poljoprivrednog podrijetla, i/ili u jakim alkoholnim pićima u smislu ove Uredbe, i/ili

dodavanjem aroma, šećera ili drugih sladila navedenih u Prilogu I. točki 3. i/ili drugih poljoprivrednih proizvoda i/ili hrane, etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla i/ili destilatima poljoprivrednog podrijetla i/ili jakim alkoholnim pićima, u smislu ove Uredbe,

ii.

ili miješanjem jakog alkoholnog pića s jednim ili više:

drugih jakih alkoholnih pića, i/ili

etilnim alkoholom poljoprivrednog podrijetla ili destilatima poljoprivrednog podrijetla, i/ili

drugih alkoholnih pića, i/ili

pića.

2.   Međutim, pića obuhvaćena oznakama KN 2203, 2204, 2205, 2206 i 2207 ne smatraju se jakim alkoholnim pićima.

3.   Najmanja alkoholna jakost predviđena u stavku 1. točki (c) ne dovodi u pitanje definiciju proizvoda u kategoriji 41. u Prilogu II.

4.   Za potrebe ove Uredbe, tehničke definicije i zahtjevi utvrđeni su u Prilogu I.

Članak 3.

Podrijetlo etilnog alkohola

1.   Etilni alkohol koji se koristi u proizvodnji jakih alkoholnih pića i svih njihovih sastojaka smije biti samo poljoprivrednog podrijetla, u smislu Priloga I. Ugovoru.

2.   Etilni alkohol koji se koristi u proizvodnji jakih alkoholnih pića mora biti u skladu s definicijom predviđenom u Prilogu I. točki 1. ovoj Uredbi.

3.   Etilni alkohol koji se koristi za razrjeđivanje ili otapanje bojila, aroma ili drugih dopuštenih aditiva koji se koriste u preradi jakih alkoholnih pića mora biti etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla.

4.   Jaka alkoholna pića ne smiju sadržavati alkohol sintetičkog podrijetla, niti neki drugi alkohol nepoljoprivrednog podrijetla u smislu Priloga I. Ugovoru.

Članak 4.

Kategorije jakih alkoholnih pića

Jaka alkoholna pića razvrstavaju se u kategorije u skladu s definicijama utvrđenima u Prilogu II.

Članak 5.

Opća pravila o kategorijama jakih alkoholnih pića

1.   Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena za svaku pojedinu kategoriju označenu brojevima od 1. do 14. u Prilogu II., u njima definirana jaka alkoholna pića:

(a)

moraju se proizvoditi alkoholnom fermentacijom i destilacijom dobivenom isključivo iz sirovina predviđenih odgovarajućom definicijom za dotično jako alkoholno piće;

(b)

ne smiju imati dodan razrijeđen ili nerazrijeđen alkohol, kako je definirano u Prilogu I. točki 5.;

(c)

ne smiju sadržavati dodane aromatične tvari;

(d)

smiju sadržavati samo dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje;

(e)

smiju se zaslađivati samo kako bi se zaokružio konačan okus proizvoda, u skladu s Prilogom I. točkom 3. O najvećoj količini za proizvode koji se koriste za zaokruživanje okusa navedenih u Prilogu I. točki 3. podtočkama od (a) do (f), odlučuje se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3. U obzir se uzima i posebno zakonodavstvo država članica.

2.   Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena za svaku pojedinu kategoriju označenu brojevima od 15. do 46. u Prilogu II., u njima definirana jaka alkoholna pića mogu:

(a)

se dobivati od bilo koje poljoprivredne sirovine navedene u Prilogu I. Ugovoru;

(b)

imati dodan alkohol, kako je definiran u Prilogu I. točki 5. ovoj Uredbi;

(c)

sadržavati prirodne ili prirodnima istovjetne aromatične tvari i pripravke kako je definirano u članku1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii. te članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ;

(d)

sadržavati bojila, kako je definirano u Prilogu I. točki 10. ovoj Uredbi;

(e)

biti zaslađena, u skladu s Prilogom I. točkom 3. ovoj Uredbi kako bi odgovarala određenim svojstvima proizvoda i vodeći računa o posebnom zakonodavstvu država članica.

3.   Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena u Prilogu II., ostala jaka alkoholna pića koja ne ispunjavaju zahtjeve kategorija od 1. do 46. mogu:

(a)

biti dobivena od bilo koje poljoprivredne sirovine navedene u Prilogu I. Ugovoru i/ili hrane prikladne za prehranu ljudi;

(b)

imati dodan alkohol, kako je definiran u Prilogu I. točki 5. ovoj Uredbi;

(c)

sadržavati jednu ili više aroma, kako je definirana u članku 1. stavku 2. točki (a) Direktive 88/388/EEZ;

(d)

sadržavati bojilo, kako je definirano u Prilogu I. točki 10. ovoj Uredbi;

(e)

u skladu s Prilogom I. točkom 3. ovoj Uredbi biti zaslađena kako bi odgovarala određenim svojstvima proizvoda.

Članak 6.

Zakonodavstvo država članica

1.   U okviru primjene politike kakvoće za jaka alkoholna pića koja su proizvedena na njihovu državnom području, a posebno za oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u Prilogu III. ili za utvrđivanje novih oznaka zemljopisnog podrijetla, države članice mogu utvrđivati pravila stroža od onih u Prilogu II. za proizvodnju, opisivanje, prezentiranje i označivanje ako su oni u skladu s pravom Zajednice.

2.   Države članice ne smiju zabraniti ili ograničiti uvoz, prodaju ili potrošnju jakih alkoholnih pića koja ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe.

POGLAVLJE II.

OPISIVANJE, PREZENTIRANJE I OZNAČIVANJE JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA

Članak 7.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, pojmovi ‚opisivanje’, ‚prezentiranje’ i ‚označivanje’ definirani su u Prilogu I. točkama 14., 15. i 16.

Članak 8.

Prodajni naziv

U skladu s člankom 5. Direktive 2000/13/EZ, naziv pod kojim se jako alkoholno piće prodaje (prodajni naziv) podliježe odredbama utvrđenima u ovom poglavlju.

Članak 9.

Posebne odredbe vezane za prodajne nazive

1.   Jaka alkoholna pića koja zadovoljavaju specifikacije za proizvode definirane u kategorijama od 1. do 46. Priloga II. moraju kod opisivanja, prezentiranja i označivanja nositi prodajni naziv koji im je dodijeljen.

2.   Jaka alkoholna pića koja ispunjavaju definiciju utvrđenu u članku 2., ali ne udovoljavaju zahtjevima za uvrštavanjem u kategorije od 1. do 46. Priloga II., moraju kod opisivanja, prezentiranja i označivanja nositi prodajni naziv ‚jako alkoholno piće’. Ne dovodeći u pitanje stavak 5. ovog članka, taj se prodajni naziv ne smije zamijeniti ili promijeniti.

3.   U slučaju kada jako alkoholno piće zadovoljava definicije više od jedne kategorije iz Priloga II., ono se može prodavati pod jednim ili više naziva navedenih za te kategorije u Prilogu II.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavak 9. ovog članka niti članak 10. stavak 1., nazivi iz stavka 1. ovog članka ne smiju se ni na koji način upotrebljavati za opisivanje ili prezentiranja bilo kojeg drugog pića osim jakih alkoholnih pića za koje su nazivi navedeni u Prilogu II. i registrirani u Prilogu III.

5.   Prodajni nazivi mogu se dopuniti ili zamijeniti oznakom zemljopisnog podrijetla registriranom u Prilogu III. i u skladu s poglavljem III., ili u skladu s nacionalnim odredbama dopuniti drugom oznakom zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da to ne dovodi potrošača u zabludu.

6.   Oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u Prilogu III. mogu se dopuniti:

(a)

pojmovima koji su se već koristili 20. veljače 2008. za postojeće oznake zemljopisnog podrijetla u smislu članka 20.; ili

(b)

u skladu s odgovarajućom tehničkom dokumentacijom predviđenom na temelju članka 17. stavka 1.

7.   Alkoholno piće koje ne zadovoljava ni jednu od definicija navedenih u kategorijama od 1. do 46. Priloga II. ne smije se opisivati, prezentirati niti označivati riječima ili izrazima kao što su ‚poput’, ‚vrsta’, ‚u stilu’, ‚proizvedeno’, ‚aroma’ ili ostalim sličnim izrazima koji su povezani s bilo kojim prodajnim nazivom predviđenim u ovoj Uredbi i/ili s oznakama zemljopisnog podrijetla registriranima u Prilogu III.

8.   Prodajni naziv jakog alkoholnog pića ne smije se zamijeniti žigom, robnom markom ili zamišljenim nazivom.

9.   Nazivi iz kategorija od 1. do 46. Priloga II. mogu se uvrstiti u popis sastojaka za hranu pod uvjetom da je popis u skladu s Direktivom 2000/13/EZ.

Članak 10.

Posebna pravila vezana za prodajne nazive i oznake zemljopisnog podrijetla

1.   Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2000/13/EZ, zabranjeno je korištenje nekog izraza navedenog u kategorijama od 1. do 46. Priloga II., ili oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u Prilogu III., u složenici ili aluzija kod prezentiranja hrane na bilo koji od njih, osim ako alkohol potječe isključivo od jakog alkoholnog pića ili više njih na koje se upućuje.

2.   Korištenje složenice, kako je navedeno u stavku 1., također je zabranjeno kada je jako alkoholno piće razrijeđeno tako da je alkoholna jakost smanjena na vrijednost ispod najmanje jakosti navedene u definiciji za to jako alkoholno piće.

3.   Odstupajući od stavka 1., odredbe ove Uredbe ne utječu na moguće korištenje izraza ‚amer’ ili ‚bitter’ za proizvode koji nisu obuhvaćeni ovom Uredbom.

4.   Odstupajući od stavka 1. i uzimajući u obzir uspostavljene proizvodne metode, složenice navedene u kategoriji 32. točki (d) Priloga II. mogu se koristiti kod prezentiranja likera proizvedenih u Zajednici na temelju uvjeta utvrđenih u tom Prilogu.

Članak 11.

Opisivanje, prezentiranje i označivanje mješavina

1.   Ako je jakom alkoholnom piću navedenom u kategorijama od 1. do 14. Priloga II. dodan razrijeđen ili nerazrijeđen alkohol, kako je definirano u Prilogu I. točki 5., to jako alkoholno piće mora nositi prodajni naziv ‚jako alkoholno piće’. Ono ne smije ni u kojem obliku imati naziv rezerviran u kategorijama od 1. do 14.

2.   Ako je jako alkoholno piće navedeno u kategorijama od 1. do 46. Priloga II. pomiješano s:

(a)

jednim ili više jakih alkoholnih pića; i/ili

(b)

jednim ili više destilata poljoprivrednog podrijetla,

ono mora nositi prodajni naziv ‚jako alkoholno piće’. Taj prodajni naziv mora se jasno i čitljivo naznačiti na vidljivom mjestu na etiketi i ne smije se zamijeniti ili promijeniti.

3.   Stavak 2. ne primjenjuje se na opisivanje, prezentiranje ili označivanje mješavine iz tog stavka ako ona ispunjava jednu od definicija utvrđenih u kategorijama od 1. do 46. Priloga II.

4.   Ne dovodeći u pitanje odredbe Direktive 2000/13/EZ, kod opisivanja, prezentiranja ili označivanja jakih alkoholnih pića proizvedenih od mješavina iz stavka 2. ovog članka, smije se koristiti jedan ili više pojmova navedenih u Prilogu II. jedino ako taj pojam ne čini dio prodajnog naziva nego je samo naveden u istom vidnom polju popisa alkoholnih sastojaka koje sadrži mješavina, a ispred kojeg se nalazi pojam ‚miješano jako alkoholno piće’.

Pojam ‚miješano jako alkoholno piće’ označuje se jednakim slovima istog tipa i boje slova poput onih koja se koriste za prodajni naziv. Slova ne smiju biti veća od polovice veličine slova koja se koriste za prodajni naziv.

5.   Za označivanje i prezentiranje mješavina iz stavka 2., a na koje se primjenjuje zahtjev za navođenjem alkoholnih sastojaka prema stavku 4., omjer svakog alkoholnog sastojka izražava se silaznim redoslijedom kao postotak količina koje se koriste. Taj omjer mora biti jednak postotku po obujmu čistog alkohola kojeg on predstavlja u ukupnom sadržaju čistog alkohola po obujmu mješavine.

Članak 12.

Posebna pravila vezana uz opisivanje, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića

1.   Kada je kod opisivanja, prezentiranja ili označivanja jakih alkoholnih pića naznačena sirovina koja se koristi za proizvodnju etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, navodi se svaki poljoprivredni alkohol koji je korišten i to silaznim redoslijedom prema korištenim količinama.

2.   Opisivanje, prezentiranje ili označivanje jakog alkoholnog pića može se dopuniti pojmom ‚kupaža’, ‚kupažiranje’ ili ‚kupažirano’ samo kada je jako alkoholno piće bilo podvrgnuto kupažiranju, kako je definirano u Prilogu I. točki 7.

3.   Ne dovodeći u pitanje nijedno odstupanje doneseno u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3., razdoblje dozrijevanja ili starenja može se navesti kod opisivanja, prezentiranja ili označivanja samo kada se ono odnosi na najmlađi alkoholni sastojak i pod uvjetom da je jako alkoholno piće dozrijevalo pod financijskim nadzorom ili nadzorom koji pruža jednakovrijedna jamstva.

Članak 13.

Zabrana upotrebe zatvarača i folija koji sadrže olovo

Jaka alkoholna pića ne smiju se nuditi na prodaju ni stavljati na tržište u spremnicima koji su opremljeni zatvaračima ili folijom koji sadrže olovo.

Članak 14.

Upotreba jezika kod opisivanja, prezentiranja i označivanja jakih alkoholnih pića

1.   Pojedinosti predviđene ovom Uredbom navode se na jednom ili više jezika Europske unije tako da krajnji potrošač lako razumije svaku stavku informacije, osim ako se potrošaču informacija pruža na neki drugi način.

2.   Pojmovi u kurzivu u Prilogu II. i oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u Prilogu III. ne prevode se na etiketi niti kod prezentiranja jakog alkoholnog pića.

3.   Ako je jako alkoholno piće podrijetlom iz treće zemlje, odobrava se uporaba jednog od službenih jezika treće zemlje u kojoj je jako alkoholno piće proizvedeno ako su podaci predviđeni u ovoj Uredbi također naznačeni na nekom službenom jeziku Europske unije tako da krajnji potrošač lako razumije svaku stavku.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2., u slučaju kada je jako alkoholno piće proizvedeno u Zajednici i namijenjeno izvozu, podaci predviđeni u ovoj Uredbi mogu se ponoviti na jednom od jezika koji nije službeni jezik Europske unije.

POGLAVLJE III.

OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Članak 15.

Oznake zemljopisnog podrijetla

1.   Za potrebe ove Uredbe, oznaka zemljopisnog podrijetla jest oznaka kojom se označava da je jako alkoholno piće podrijetlom s državnog područja pojedine države, ili regije, ili lokaliteta na tom državnom području na kojem se određena kakvoća, ugled ili druga svojstva tog jakog alkoholnog pića mogu uglavnom pripisati toj oznaci zemljopisnog podrijetla.

2.   Oznake zemljopisnog podrijetla iz stavka 1. registrirane su u Prilogu III.

3.   Oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u Prilogu III. ne smiju postati generičke.

Nazivi koji su postali generički ne smiju se registrirati u Prilogu III.

Naziv koji je postao generički znači naziv jakog alkoholnog pića koji je, iako vezan uz mjesto ili regiju u kojima se piće izvorno proizvodilo ili stavljalo na tržište, postao uobičajeni naziv za jako alkoholno piće u Zajednici.

4.   Jaka alkoholna pića koja nose oznaku zemljopisnog podrijetla registriranu u Prilogu III. moraju biti u skladu sa specifikacijama tehničke dokumentacije predviđene na temelju članka 17. stavka 1.

Članak 16.

Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla

Ne dovodeći u pitanje članak 10., oznake zemljopisnog podrijetla registrirane u Prilogu III. zaštićene su od:

(a)

svake izravne ili neizravne komercijalne uporabe u pogledu proizvoda koji nisu obuhvaćeni registracijom, u mjeri u kojoj su oni usporedivi s jakim alkoholnim pićem registriranim pod tom oznakom zemljopisnog podrijetla ili ako se takvom uporabom iskorištava ugled registrirane oznake zemljopisnog podrijetla;

(b)

zlouporabe, imitacije ili aluzije, čak kada je pravo podrijetlo proizvoda naznačeno ili se oznaka zemljopisnog podrijetla koristi u prijevodu ili zajedno s izrazom kao ‚poput’, ‚vrsta’, ‚u stilu’, ‚proizvedeno’, ‚aroma’ ili drugim sličnim pojmom;

(c)

svake oznake koja je lažna ili dovodi u zabludu, vezano za izvornost, podrijetlo, svojstva ili bitne značajke, kod opisivanja, prezentiranja ili označivanja proizvoda, a kojom se može stvoriti pogrešan dojam u vezi s njegovim podrijetlom;

(d)

svakog drugog postupka kojim se potrošača može dovesti u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda.

Članak 17.

Registracija oznaka zemljopisnog podrijetla

1.   Zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla u Prilogu III. podnosi se Komisiji na jednom od službenih jezika Europske unije ili uz prijevod na jedan od tih jezika. Uz taj se zahtjev podnosi obrazloženje i prilaže tehnička dokumentacija sa specifikacijama s kojima to jako alkoholno piće mora biti u skladu.

2.   Za oznaku zemljopisnog podrijetla unutar Zajednice, zahtjev iz stavka 1. podnosi država članica podrijetla jakog alkoholnog pića.

3.   Za oznaku zemljopisnog podrijetla iz treće zemlje, zahtjev iz stavka 1. dostavlja se Komisiji bilo izravno ili putem tijela dotične treće zemlje, i sadrži dokaz da je dotični naziv zaštićen u njegovoj zemlji podrijetla.

4.   Tehnička dokumentacija iz stavka 1. obuhvaća najmanje sljedeće glavne specifikacije:

(a)

naziv i kategoriju jakog alkoholnog pića, uključujući oznaku zemljopisnog podrijetla;

(b)

opis jakog alkoholnog pića, uključujući glavna fizikalna, kemijska i/ili organoleptička svojstva proizvoda, kao i posebne značajke jakog alkoholnog pića u usporedbi s odgovarajućom kategorijom;

(c)

definiciju dotičnog zemljopisnog područja;

(d)

opis postupka dobivanja jakog alkoholnog pića i, prema potrebi, autentičnih i nepromjenjivih tehnoloških postupaka na tom području;

(e)

pojedinosti kojima se potvrđuje veza sa zemljopisnim okruženjem ili zemljopisnim podrijetlom;

(f)

svi zahtjevi koje je utvrdila Zajednica i/ili nacionalna i/ili regionalna pravila;

(g)

ime i adresa za kontakt podnositelja zahtjeva;

(h)

sve dopune oznake zemljopisnog podrijetla i/ili posebna pravila označivanja, u skladu s odgovarajućom tehničkom dokumentacijom.

5.   Komisija u roku od 12 mjeseci od dana podnošenja zahtjeva iz stavka 1. provjerava je li zahtjev u skladu s ovom Uredbom.

6.   Ako Komisija zaključi da je zahtjev iz stavka 1. u skladu s ovom Uredbom, u Službenom listu Europske unije, seriji C, objavljuju se glavne specifikacije iz tehničke dokumentacije iz stavka 4.

7.   U roku od šest mjeseci od dana objave tehničke dokumentacije, svaka fizička ili pravna osoba koja ima opravdan interes može uložiti prigovor na registraciju oznake zemljopisnog podrijetla u Prilogu III. zbog toga što nisu ispunjeni uvjeti predviđeni u ovoj Uredbi. Prigovor, koji mora biti primjereno obrazložen, podnosi se Komisiji na jednom od službenih jezika Europske unije ili uz prijevod na jedan od tih jezika.

8.   Komisija donosi odluku o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla u Prilogu III. u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3., uzimajući u obzir sve prigovore uložene u skladu sa stavkom 7. ovog članka. Ta se odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije, seriji C.

Članak 18.

Brisanje oznake zemljopisnog podrijetla

Ako više nije osigurano poštovanje specifikacija iz tehničke dokumentacije, Komisija donosi odluku o brisanju registracije u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3. Ta se odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije, seriji C.

Članak 19.

Homonimne oznake zemljopisnog podrijetla

Homonimna oznaka zemljopisnog podrijetla koja ispunjava zahtjeve ove Uredbe registrira se uz dužnu pažnju o lokalnim i tradicionalnim običajima te stvarnu opasnost od zabune, a posebno:

homonimni naziv kojim se potrošač dovodi u zabludu da proizvodi potječu iz nekog drugog područja neće se registrirati, čak i ako je naziv točan za konkretno državno područje, regiju ili mjesto podrijetla dotičnog jakog alkoholnog pića što se tiče teksta,

korištenje registrirane homonimne oznake zemljopisnog podrijetla podliježe postojanju jasne razlike u praksi između kasnije registriranog homonima i naziva koji je već registriran, pri čemu je potrebno voditi računa da se prema dotičnim proizvođačima odnosi na jednak način te da se potrošači ne dovode u zabludu.

Članak 20.

Postojeće oznake zemljopisnog podrijetla

1.   Za svaku oznaku zemljopisnog podrijetla registriranu u Prilogu III. 20. veljače 2008., države članice Komisiji dostavljaju tehničku dokumentaciju kako je predviđeno na temelju članka 17. stavka 1. najkasnije 20. veljače 2015.

2.   Države članice osiguravaju da je tehnička dokumentacija dostupna javnosti.

3.   Ako se do 20. veljače 2015. Komisiji ne dostavi tehnička dokumentacija, Komisija briše oznaku zemljopisnog podrijetla iz Priloga III. u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.

Članak 21.

Promjena tehničke dokumentacije

Postupak predviđen člankom 17. primjenjuje se mutatis mutandis u slučaju kada se tehnička dokumentacija iz članka 17. stavka 1. i članka 20. stavka 1. treba promijeniti.

Članak 22.

Provjera poštovanja specifikacija iz tehničke dokumentacije

1.   Vezano za oznake zemljopisnog podrijetla unutar Zajednice, provjeru poštovanja specifikacija iz tehničke dokumentacije prije stavljanja proizvoda na tržište osigurava:

jedno ili više nadležnih tijela iz članka 24. stavka 1., i/ili

jedno ili više kontrolnih tijela, u smislu članka 2. Uredbe (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštivanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja (10), koja djeluju kao tijela za certificiranje proizvoda.

Neovisno o nacionalnom zakonodavstvu, troškove takve provjere poštovanja specifikacija iz tehničke dokumentacije snosi gospodarski subjekt koji podliježe tim kontrolama.

2.   Vezano za oznake zemljopisnog podrijetla unutar treće zemlje, provjeru usklađenosti sa specifikacijama iz tehničke dokumentacije, prije stavljanja proizvoda na tržište osigurava:

jedno ili više tijela javne vlasti koja imenuje treća zemlja, i/ili

jedno ili više tijela za certificiranje proizvoda.

3.   Tijela za certificiranje proizvoda iz stavaka 1. i 2. moraju biti u skladu s uvjetima europske norme EN 45011 ili smjernicama ISO/IEC 65 (Opći zahtjevi za tijela koja upravljaju sustavima certificiranja proizvoda), a od 1. svibnja 2010. moraju biti ovlaštena u skladu s njima.

4.   Kada tijela iz stavaka 1. i 2. preuzmu provjeru usklađenosti sa specifikacijama iz tehničke dokumentacije, ona pružaju odgovarajuća jamstva za objektivnost i nepristranost te imaju na raspolaganju stručno osoblje i potrebna sredstva za provođenje svojih zadaća.

Članak 23.

Odnos između žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla

1.   Registracija žiga koji sadrži oznaku zemljopisnog podrijetla registriranu u Prilogu III, ili se od nje sastoji, odbija se ili se proglašava ništavim ako bi njegova primjena mogla dovesti do bilo koje okolnosti iz članka 16.

2.   Uzimajući u obzir pravo Zajednice, žig čija uporaba odgovara jednoj od okolnosti iz članka 16., a za koji je prije dana kada je oznaka zemljopisnog podrijetla zaštićena u zemlji podrijetla ili prije 1. siječnja 1996., podnesen zahtjev za registraciju, koji je registriran ili je, ako je za to predviđena mogućnost odgovarajućim zakonodavstvom, stečen uporabom u dobroj vjeri na području Zajednice, smije se i dalje koristiti neovisno o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla, pod uvjetom da nema razloga za njegovo proglašavanje ništavim ili opoziv kako je predviđeno Prvom direktivom Vijeća 89/104/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (11) ili Uredbom Vijeća (EZ) br. 40/94 od 20. prosinca 1993. o žigu Zajednice (12).

3.   Oznaka zemljopisnog podrijetla ne registrira se ako bi se, s obzirom na ugled i glasovitost žiga, kao i vremenskog razdoblja u kojem je upotrebljavan u Zajednici, moglo potrošača dovesti u zabludu o pravom identitetu proizvoda.

POGLAVLJE IV.

OPĆE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.

Kontrola i zaštita jakih alkoholnih pića

1.   Države članice odgovorne su za kontrolu jakih alkoholnih pića. One poduzimaju mjere potrebne za osiguranje poštovanja odredaba ove Uredbe; one posebno u skladu s Uredbom (EZ) br. 882/2004 imenuju jedno ili više nadležnih tijela odgovornih za kontrole u vezi s obvezama utvrđenima ovom Uredbom.

2.   Države članice i Komisija dostavljaju jedni drugima informacije potrebne za primjenu ove Uredbe.

3.   Komisija uz savjetovanje s državama članicama osigurava ujednačenu primjenu ove Uredbe i, prema potrebi, donosi mjere u skladu s regulatornim postupkom iz članka 25. stavka 2.

Članak 25.

Odbor

1.   Komisiji pomaže Odbor za jaka alkoholna pića.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3.   Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5.a i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Članak 26.

Izmjena prilogâ

Prilozi se mijenjaju u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3.

Članak 27.

Provedbene mjere

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 2.

Članak 28.

Prijelazne i ostale posebne mjere

1.   U skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 25. stavka 3., mjere za izmjenu ove Uredbe donose se, prema potrebi:

(a)

kako bi se do 20. veljače 2011. olakšao prijelaz s pravila predviđenih Uredbom (EEZ) br. 1576/89 na ona utvrđena ovom Uredbom;

(b)

kako bi se u opravdanim slučajevima odstupilo od članaka 17. i 22.;

(c)

kako bi se utvrdio simbol Zajednice za oznake zemljopisnog podrijetla za sektor jakih alkoholnih pića.

2.   U skladu regulatornim postupkom iz članka 25. stavka 2., prema potrebi se donose mjere kako bi se riješili praktični problemi, poput onih o propisivanju u određenim slučajevima obveznog navođenja mjesta proizvodnje pri označivanju, kako bi se spriječilo dovođenje potrošača u zabludu te osigurala primjena i daljnji razvoj referentnih metoda analize jakih alkoholnih pića.

3.   Jaka alkoholna pića koja ne ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe mogu se do 20. svibnja 2009. nastaviti proizvoditi u skladu s Uredbom (EEZ) br. 1576/89. Jaka alkoholna pića koja ne ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe, ali se proizvedu u skladu s Uredbom (EEZ) br. 1576/89 prije 20. veljače 2008. ili do 20. svibnja 2009., mogu se i dalje stavljati na tržište do isteka zaliha.

Članak 29.

Stavljanje izvan snage

1.   Uredba (EEZ) br. 1576/89 stavlja se izvan snage. Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

2.   Uredbe Komisije (EEZ) br. 2009/92 (13), (EZ) br. 1267/94 (14) i (EZ) br. 2870/2000 (15) nastavljaju se primjenjivati.

Članak 30.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 20. svibnja 2008.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 15. siječnja 2008.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

J. LENARČIČ

PRILOG I.

TEHNIČKE DEFINICIJE I ZAHTJEVI

Tehničke definicije i zahtjevi, kako je navedeno u članku 2. stavku 4. i članku 7. jesu sljedeći:

1.   Etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla

Etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla ima sljedeća svojstva:

(a)

organoleptička svojstva: nema zamjetljivog okusa, osim po sirovini;

(b)

najmanja alkoholna jakost izražena volumenom: 96,0 %;

(c)

najveći udio ostataka:

i.

ukupna kiselost, izražena u gramima octene kiseline po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 1,5;

ii.

esteri izraženi u gramima etil acetata po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 1,3;

iii.

aldehid izražen u gramima po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 0,5;

iv.

viši alkoholi izraženi u gramima 2-metilpropan-1-ola po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 0,5;

v.

metanol izražen u gramima po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 30;

vi.

suhi ekstrakt izražen u gramima po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 1,5;

vii.

hlapive baze koje sadrže dušik izražene u gramima dušika po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 0,1;

viii.

furfural: ispod granice detekcije.

2.   Destilat poljoprivrednog podrijetla

Destilat poljoprivrednog podrijetla alkoholna je tekućina koja se dobiva destilacijom prevrelih poljoprivrednih proizvoda ili proizvoda navedenog u Prilogu I. Ugovoru, koja nema svojstva etilnog alkohola ili jakog alkoholnog pića, ali još uvijek zadržava miris i okus jedne ili više upotrijebljenih sirovina.

Kod upućivanja na upotrijebljenu sirovinu, destilat se mora dobivati isključivo iz te sirovine.

3.   Zaslađivanje

Zaslađivanje znači uporaba jednog ili više sljedećih proizvoda u pripremi jakih alkoholnih pića:

(a)

polubijelog šećera, bijelog šećera, ekstra bijelog šećera, dekstroze, fruktoze, glukoznog sirupa, otopine šećera, otopine invertnog šećera, sirupa invertnog šećera, kako su definirani u Direktivi Vijeća 2001/111/EZ od 20. prosinca 2001. o određenim šećerima namijenjenim prehrani ljudi (16);

(b)

rektificiranog koncentriranog mošta od grožđa, koncentriranog mošta od grožđa, svježeg mošta od grožđa;

(c)

prženog šećera, koji je isključivo dobiven kontroliranim zagrijavanjem saharoze bez dodatka baza, mineralnih kiselina ili drugih kemijskih dodataka;

(d)

meda, kako je definiran u Direktivi Vijeća 2001/110/EZ od 20. prosinca 2001. o medu (17);

(e)

sirupa rogača;

(f)

drugih prirodnih ugljikohidrata koji imaju sličan učinak kao ti proizvodi.

4.   Miješanje

Miješanje znači spajanje dvaju ili više različitih pića radi dobivanja novog pića.

5.   Dodavanje alkohola

Dodavanje alkohola znači dodavanje etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i/ili destilata poljoprivrednog podrijetla jakom alkoholnom piću.

6.   Dodavanje vode

Dodavanje vode u pripremi jakih alkoholnih pića dopušteno je pod uvjetom da je kakvoća vode u skladu s Direktivom Vijeća 80/777/EEZ od 15. srpnja 1980. o usklađivanju zakonodavstava država članica koja se odnose na iskorištavanje i stavljanje na tržište prirodnih mineralnih voda (18) i Direktive Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (19) te da se dodavanjem vode ne mijenjaju svojstva proizvoda.

Voda može biti destilirana, demineralizirana, permeabilno očišćena ili omekšana.

7.   Kupažiranje (blending)

Kupažiranje znači spajanje dvaju ili više jakih alkoholnih pića iste kategorije koji se u svom sastavu tek neznatno razlikuju zbog jednog ili više sljedećih čimbenika:

(a)

načina pripreme;

(b)

uporabe različitih uređaja za destiliranje;

(c)

razdoblja odležavanja ili starenja;

(d)

zemljopisnog područja proizvodnje.

Tako proizvedeno jako alkoholno piće iste je kategorije jakog alkoholnog pića kao izvorno jako alkoholno piće prije kupažiranja.

8.   Dozrijevanje ili starenje

Dozrijevanje ili starenje znači ostavljanje da se prirodno razviju određene reakcije u primjerenim spremnicima čime dotično jako alkoholno piće dobiva organoleptička svojstva koja prethodno nije imalo.

9.   Aromatiziranje

Aromatiziranje znači korištenje u pripremi jakog alkoholnog pića jedne ili više aroma definiranih u članku 1. stavku 2. točki (a) Direktive 88/388/EEZ.

10.   Bojenje

Bojenje znači korištenje u pripremi jakog alkoholnog pića jednog ili više bojila definiranih u Direktivi 94/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 1994. o bojilima za uporabu u hrani (20).

11.   Volumna alkoholna jakost

Volumna alkoholna jakost znači omjer obujma čistog alkohola prisutnog u dotičnom proizvodu pri temperaturi 20 °C i ukupnog obujma proizvoda pri istoj temperaturi.

12.   Količina hlapivih tvari

Količina hlapivih tvari znači količina nekih drugih hlapivih tvari osim etilnog alkohola i metanola sadržanog u jakom alkoholnom piću koje se dobiva isključivo destilacijom, a koje su rezultat jedino destilacije ili redestilacije sirovine koja se koristila.

13.   Mjesto proizvodnje

Mjesto proizvodnje znači mjesto ili regija u kojoj je obavljena ona faza proizvodnje gotovog proizvoda u kojoj je jako alkoholno piće dobilo svoja svojstva i konačna bitna obilježja.

14.   Opisivanje

Opisivanje znači izrazi koji se koriste prilikom označivanja, prezentiranja i pakiranja; na dokumentima koji prate prijevoz pića; na komercijalnim dokumentima, posebno na računima i otpremnicama; kao i u njegovu oglašavanju.

15.   Prezentiranje

Prezentiranje znači izrazi koji se koriste na etiketi i na pakiranju, uključujući i u oglašavanju i promotivnim prodajama, na slikama ili slično, kao i na spremnicima, uključujući boce i zatvarače.

16.   Označivanje

Označivanje znači sve vrste označivanja i druge napomene, znakove, dizajni ili žigovi kojima se piće razlučuje od drugih, a koji se pojavljuju na istom spremniku, uključujući zatvarače i etikete koje se pričvršćuju na spremnik kao i zaštitni omoti kojima se prekriva grlić boce.

17.   Pakiranje

Pakiranje znači zaštitni omoti poput papira, ovici svih vrsta, kartoni i sanduci koji se koriste pri prijevozu i/ili prodaji jednog ili više spremnika.

PRILOG II.

JAKA ALKOHOLNA PIĆA

Kategorije jakih alkoholnih pića

1.   Rum

(a)

Rum je:

i.

jako alkoholno piće proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom melase ili sirupa dobivenih kod prerade šećerne trske ili samog soka šećerne trske i destilirano na najviše 96 % vol., tako da destilat ima prepoznatljiva posebna organoleptička svojstva ruma; ili

ii.

jako alkoholno piće proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom soka šećerne trske koje ima aromatična obilježja karakteristična za rum i sadržaj hlapivih tvari jednak ili veći od 225 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola. Ovo se jako alkoholno piće može stavljati na tržište uz izraz ‚poljoprivredni’, koji pobliže opisuje prodajni naziv ‚rum’ popraćen nekom od oznaka zemljopisnog podrijetla francuskih prekomorskih departmana i Autonomne regije Madeira, kako je registrirano u Prilogu III.

(b)

Alkoholna jakost ruma iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Nije dopušteno nikakvo dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je definirano u Prilogu I. točki 5.

(d)

Rum se ne smije aromatizirati.

(e)

Rum smije sadržavati samo dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Riječ ‚traditionnel’ može dopunjavati oznake zemljopisnog podrijetla navedene u kategoriji 1. Priloga III., kada se rum proizvodi destilacijom od najviše 90 % vol., nakon alkoholne fermentacije materijala od kojih se dobiva alkohol i koji potječu isključivo iz mjesta pojedine proizvodnje. Taj rum mora imati sadržaj hlapljive tvari od najmanje 225 grama po hektolitru preračunato 100 % vol. alkohola i ne smije biti zaslađen. Uporaba riječi ‚traditionnel’ ne isključuje uporabu izraza ‚iz proizvodnje šećera’ ili ‚poljoprivredni’ koji se mogu dodati prodajnom nazivu ‚rum’ i oznakama zemljopisnog podrijetla.

Ova odredba ne utječe na uporabu riječi ‚traditionnel’ za sve proizvode koji nisu obuhvaćeni ovom odredbom u skladu s njihovim posebnim kriterijima.

2.    Whisky ili whiskey

(a)

Whisky ili whiskey je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo:

i.

destilacijom kaše žitnog slada, s ili bez cijelih zrna drugih žitarica, koja su bila:

ošećerena dijastazom slada koja je u njoj sadržana, s ili bez drugih prirodnih enzima,

prevrela uz dodatak kvasca;

ii.

jednom ili više destilacija na manje od 94,8 % vol., tako da destilat zadržava miris i okus koji potječu od korištenih sirovina;

iii.

dozrijevanjem konačnog destilata najmanje tri godine u drvenim bačvama zapremnine do najviše 700 litara.

Gotov destilat, kojem se smije dodati samo voda i karamel (za prilagodbu boje), zadržava boju, miris i okus koji nastaju u proizvodnom postupku navedenom u točkama i., ii. i iii.

(b)

Alkoholna jakost whiskyja ili whiskeyja mora iznositi najmanje 40 % vol.

(c)

Nije dopušteno nikakvo dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je definirano u Prilogu I. točki 5.

(d)

Whisky ili whiskey se ne smije zaslađivati ili aromatizirati, niti smije sadržavati dodatke osim karamela kao sredstva za prilagodbu boje.

3.   Žitna rakija

(a)

Žitna rakija je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom fermentirane kaše cijelog zrna žitarica koje zadržava organoleptička svojstva upotrijebljene sirovine.

(b)

Uz iznimku žitne rakije ‚Korn’, najmanja alkoholna jakost žitne rakije mora iznositi 35 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)

Žitna rakija ne smije se aromatizirati.

(e)

Žitna rakija smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Da bi rakija od žitarica nosila prodajni naziv ‚žitni brandy’, ona mora biti proizvedena destilacijom do najviše 95 % vol. iz fermentirane kaše cijelih zrna žitarica koja zadržava organoleptička svojstva upotrijebljene sirovine.

4.   Rakija od vina

(a)

Rakija od vina je jako alkoholno piće:

i.

proizvedeno isključivo destilacijom na manje od 86 % vol. alkohola iz vina ili vina pojačanog za destilaciju ili redestilacijom vinskog destilata na manje od 86 % vol. alkohola;

ii.

koje sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje 125 grama po hektolitru alkohola preračunato na 100 % vol.;

iii.

koje sadrži najvišu količinu metanola od 200 grama po hektolitru alkohola preračunato na 100 % vol.

(b)

Najmanja alkoholna jakost rakije od vina mora iznositi 37,5 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)

Rakija od vina ne smije se aromatizirati. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

(e)

Rakija od vina smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Ako se rakija od vina podvrgne dozrijevanju, može se nastaviti stavljati na tržište kao ‚rakija od vina’ pod uvjetom da je dozrijevala jednako dugo ili duže od razdoblja utvrđenog za jaka alkoholna pića u okviru kategorije 5.

5.    Brandy ili Weinbrand

(a)

Brandy ili Weinbrand je jako alkoholno piće:

i.

proizvedeno iz rakije od vina, s ili bez dodatka vinskog destilata, destilirano na najviše 94,8 % vol., pod uvjetom da udio alkohola iz tog destilata ne prelazi više od 50 % od ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu;

ii.

koje je dozrijevalo najmanje godinu dana u hrastovim posudama ili najmanje šest mjeseci u hrastovim bačvama s najvećom zapreminom od 1 000 litara;

iii.

koje sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje 125 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola, a koje potječe isključivo iz destilacije ili redestilacije upotrijebljenih sirovina;

iv.

koje sadrži najveću količinu metanola od 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(b)

Alkoholna jakost brandyja ili Weinbranda mora iznositi najmanje 36 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)

Brandy ili Weinbrand ne smije se aromatizirati. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

(e)

Brandy ili Weinbrand smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

6.   Rakija od grožđane komine ili komovica

(a)

Rakija od grožđane komine ili komovica je jako alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće uvjete:

i.

proizvedena je isključivo iz fermentirane grožđane komine i destilirana neposredno s vodenom parom ili destilirana nakon dodavanja vode grožđanoj komini;

ii.

smije se dodati količina vinskog taloga do najviše 25 kg vinskog taloga na 100 kg upotrijebljene grožđane komine;

iii.

količina alkohola dobivenog od vinskog taloga ne smije prijeći 35 % ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu;

iv.

destilacija se provodi uz prisutnost same grožđane komine na manje od 86 % vol.;

v.

dopuštena je redestilacija na istu alkoholnu jakost;

vi.

sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje140 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola i sadrži maksimalnu količinu metanola od 1 000 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(b)

Alkoholna jakost rakije od grožđane komine ili komovice iznosi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)

Rakija od grožđane komine ili komovica ne smije se aromatizirati. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.

(e)

Rakija od grožđane komine ili komovica smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

7.   Rakija od voćne komine

(a)

Rakija od voćne komine je jako alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće uvjete:

i.

proizvedena je isključivo fermentacijom i destilacijom voćne komine, osim grožđane komine, na najviše 86 % vol. alkohola;

ii.

sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iii.

sadrži količinu metanola od najviše 1 500 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iv.

u slučaju voćne komine od koštuničavog voća, sadržaj cijanovodične kiseline smije iznositi najviše 7 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

v.

dopuštena je redestilacija na istu alkoholnu jakost u skladu s podtočkom i.

(b)

Alkoholna jakost po volumenu rakije od voćnog koma mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)

Rakija od voćne komine ne smije se aromatizirati.

(e)

Rakija od voćne komine smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Prodajni naziv sastoji od naziva voća i izraza ‚rakija od komine’. Ako se koristi komina nekoliko različitih vrsta voća, primjenjuje se prodajni naziv ‚rakija od voćne komine’.

8.   Rakija od grožđica ili raisin brandy

(a)

Rakija od grožđica ili raisin brandy je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom proizvoda dobivenih alkoholnom fermentacijom ekstrakta sušenoga grožđa vrsta ‚crni korinth’ ili ‚muškat iz Aleksandrije’, destiliranog na najviše 94,5 % vol., tako da destilat ima miris i okus upotrijebljene sirovine.

(b)

Alkoholna jakost rakije od grožđica ili raisin brandyja mora iznositi 37,5 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)

Rakija od grožđica ili raisin brandy ne smije se aromatizirati.

(e)

Rakija od grožđica ili raisin brandy smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

9.   Rakija od voća

(a)

Rakija od voća je jako alkoholno piće:

i.

proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom mesnatih plodova voća ili mošta od voća, bobica ili zelenih dijelova, s ili bez koštica;

ii.

destilirano na najviše 86 % vol. alkohola tako da destilat ima miris i okus destilirane sirovine;

iii.

koje sadrži količinu hlapivih tvari od najmanje 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iv.

u slučaju rakija iz koštičavog voća, čiji najveći sadržaj cijanovodične kiseline iznosi 7 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(b)

Najveći sadržaj metanola u rakiji od voća iznosi 1 000 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola

Međutim za sljedeće rakije od voća sadržaj metanola mora iznositi najviše:

i.

1 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola dobivenog od sljedećih vrsta voća ili bobica:

šljive (Prunus domestica L.),

mirabele (šljiva žutica) (Prunus domestica L. podvrsta syriaca (Borkh.) Janch. ex Mansf.),

plave šljive (Prunus domestica L.),

jabuke (Malus domestica Borkh.),

kruške (Pyrus communis L.) osim kruške viljamovke (Pyrus communis L. cv. ‚Williams’),

maline (Rubus idaeus L.),

kupine (Rubus fruticosus auct. aggr.),

marelice (Prunus armeniaca L.),

breskve (Prunus persica (L.) Batsch);

ii.

1 350 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola dobivenog od sljedećih vrsta voća ili bobica:

kruške viljamovke (Pyrus communis L. cv. ‚Williams’),

crvenog ribiza (Ribes rubrum L.),

crnog ribiza (Ribes nigrum L.),

oskoruše (Sorbus aucuparia L.),

bobica bazge (Sambucus nigra L.),

dunje (Cydonia oblonga Mill.),

borovice (kleke) (Juniperus communis L i/ili Juniperus oxicedrus L.).

(c)

Alkoholna jakost rakije od voća mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(d)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(e)

Rakija od voća ne smije se aromatizirati.

(f)

Prodajni naziv rakije od voća je ‚rakija’, a iza njega naziv voća, bobice ili povrća, poput: rakija od trešanja (trešnjevača) ili kirsch, rakija od šljiva ili šljivovica, mirabele, breskve (breskovača), jabuke, kruške (kruškovača), kajsije, smokve, rakija od agruma ili grejpa ili druge rakije od voća.

Može se također označiti kao ‚wasser’, s nazivom voća.

Naziv voća može zamijeniti ‚rakija’ s nazivom voća, samo u slučaju sljedećeg voća:

mirabela (šljiva žutica) (Prunus domestica L. podvrsta syriaca (Borkh.) Janch. ex Mansf.),

plava šljiva (Prunus domestica L.),

arbutus (Arbutus unedo L.),

jabuka sorte zlatni delišes.

Ako postoji rizik da krajnji potrošač ne bi mogao lako razumjeti jedan od tih prodajnih naziva, taj se proizvod označava kao ‚rakija’, uz što može stajati objašnjenje.

(g)

Naziv Williams (viljamovka) smije se koristiti samo za prodaju rakije od krušaka proizvedene samo od krušaka vrste ‚Williams’.

(h)

Kada se zajedno destiliraju dvije ili više vrste voća, bobica ili zelenih dijelova, proizvod se prodaje pod nazivom ‚voćna rakija’, prema potrebi. Naziv se može dopuniti nazivom za svako voće, bobicu ili vrstu povrća, silaznim redom u odnosu na udio voća koji je korišten.

10.   Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina

(a)

Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina su jaka alkoholna pića:

i.

proizvedena isključivo destilacijom vina od jabuke ili vina od kruške na najviše 86 % vol., tako da destilat zadrži miris i okus upotrijebljenog voća;

ii.

sadrže količinu hlapivih tvari od najviše 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iii.

sadrže najveću količinu metanola od 1 000 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.

(b)

Alkoholna jakost rakije od jabučnog vina i rakije od kruškovog vina mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)

Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina ne smije se aromatizirati.

(e)

Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

11.   Rakija od meda

(a)

Rakija od meda je jako alkoholno piće:

i.

proizvedeno isključivo fermentacijom i destilacijom otopine meda;

ii.

destilirano na najviše 86 % vol. tako da destilat ima organoleptička svojstva koja potječu od upotrijebljene sirovine.

(b)

Alkoholna jakost rakije od meda mora iznositi najmanje 35 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje alkohola, razrijeđenog ili nerazrijeđenog, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)

Rakija od meda ne smije se aromatizirati.

(e)

Rakija od meda smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Rakija od meda može se zaslađivati jedino medom.

12.    Hefebrand ili rakija od taloga

(a)

Hefebrand ili rakija od taloga je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom na najviše 86 % vol. vinskog taloga ili taloga fermentiranog voća.

(b)

Alkoholna jakost Hefebranda ili rakije od taloga mora iznositi najmanje 38 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je određeno u Prilogu I. točki 5.

(d)

Hefebrand ili rakija od taloga ne smije se aromatizirati.

(e)

Hefebrand ili rakija od taloga smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

(f)

Prodajni naziv Hefebrand ili rakija od taloga dopunjuje se nazivom sirovine koja se koristi.

13.    Bierbrand ili eau de vie de bière

(a)

Bierbrand ili eau de vie de bière je jako alkoholno piće koje se dobiva isključivo izravnom destilacijom pod normalnim tlakom svježeg piva s najvišom alkoholnom jakosti od 86 % vol., tako da dobiveni destilat ima organoleptička svojstva piva.

(b)

Alkoholna jakost Bierbranda ili eau de vie de bière mora iznositi najmanje 38 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je definiran u Prilogu I. točki 5.

(d)

Bierbrand ili eau de vie de bière ne smije se aromatizirati.

(e)

Bierbrand ili eau de vie de bière smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

14.    Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke

(a)

Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo fermentacijom i destilacijom gomolja jeruzalemske artičoke (Helianthus tuberosus L.) na najviše 86 % vol. alkohola.

(b)

Alkoholna jakost rakije topinambur ili rakije od jeruzalemske artičoke mora iznositi najmanje 38 % vol.

(c)

Nije dopušteno dodavanje razrijeđenog ili nerazrijeđenog alkohola, kako je definiran u Prilogu I. točki 5.

(d)

Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke ne smije se aromatizirati.

(e)

Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.

15.   Vodka

(a)

Vodka je jako alkoholno piće proizvedeno iz etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla dobivenog fermentacijom uz prisutnost kvasca iz:

i.

krumpira i/ili žitarica; ili

ii.

drugih poljoprivrednih sirovina,

destiliranih i/ili rektificiranih tako da se organoleptička svojstva upotrijebljenih sirovina i nusproizvoda nastalih za vrijeme fermentacije selektivno smanjuju.

Nakon toga postupka može se ponoviti destilacija i/ili obrada s primjerenim pomoćnim sredstvima, uključujući obradu s aktivnim drvenim ugljenom, kako bi se dobila posebna organoleptička svojstva.

Najviša razina ostataka etanola poljoprivrednog podrijetla mora biti kako je određeno u Prilogu I. osim ako sadržaj metanola ne prelazi 10 grama na hektolitar 100 % vol. alkohola.

(b)

Alkoholna jakost vodke mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Jedine arome koje se smiju dodavati su prirodni aromatični sastojci iz destilata dobivenih od prevrelih poljoprivrednih sirovina. Osim toga, proizvodu se mogu dati posebna organoleptička svojstva osim dominantne arome.

(d)

Kod opisivanja, prezentiranja ili označivanja vodke koja nije proizvedena isključivo od sirovina iz točke (a) podtočke i., potrebno je naznačiti ‚proizvedena od …’, uz dodatak naziva jedne ili više sirovina korištenih u proizvodnji etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla. Označivanje se provodi u skladu s člankom 13. stavkom 2. Direktive 2000/13/EZ.

16.   Rakija (s navedenim imenom voća ili bobice) dobivena maceracijom i destilacijom

(a)

Rakija (iza/ispred koje se stavlja naziv vrste voća) dobivena namakanjem i destilacijom je jako alkoholno piće:

i.

proizvedeno maceracijom djelomično prevrelog ili neprevrelog voća ili bobica iz podtočke ii., s mogućim dodatkom od najviše 20 litara etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili rakije i/ili destilata koji potječe od istog voća, na 100 kg fermentiranog voća ili bobica, te potom destilirano na najviše 86 % vol.;

ii.

dobiveno iz sljedećih vrsta voća ili bobica:

kupine (Rubus fruticosus auct. Aggr.),

jagode (Fragaria spp.),

borovnice (Vaccinium myrtillus L.),

maline (Rubus idaeus L.),

crvenog ribiza (Ribes rubrum L.),

trnjine (divljih šljiva) (Prunus spinosa L.),

oskoruše (Sorbus aucuparia L.),

jarebike (Sorbus domestica L.),

bobica božikovine (Illex cassine L.),

johe (Sorbus torminallis (L.) Crantz),

bobica bazge (Sambucus nigra L.),

šipka (Rosa canina L.),

crnog ribiza (Ribes nigrum L.),

banane (Musa spp.),

ploda pasiflore (Passiflora edulis Sims),

cythera šljive (Spondias dulcis Sol. ex Parkinson),

mombinske šljive (Spondias mombin L.).

(b)

Alkoholna jakost rakije (s navedenim imenom voća ili bobice) dobivena maceracijom i destilacijom mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Rakija (s navedenim imenom voća ili bobice) dobivena maceracijom i destilacijom ne smije se aromatizirati.

(d)

Vezano uz označivanje i prezentiranje rakije (s navedenim imenom voća ili bobice) dobivene namakanjem i destilacijom, kod opisivanja, prezentiranja ili označivanja mora se slovima u istoj vrsti, veličini i boji slova i u istom vidnom polju staviti naznaka ‚Rakija (s navedenim imenom voća ili bobice)’, a u slučaju boca, na prednju etiketu.

17.    Geist (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine)

(a)

Geist (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) je jako alkoholno piće dobiveno maceracijom neprevrelog voća i bobica navedenih u kategoriji 16. točki (a) podtočki ii., ili povrća, oraha ili drugih biljnih tvari poput trava ili ružinih latica u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla te potom destilacijom na najviše 86 % vol.

(b)

Alkoholna jakost Geista (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Geist (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) ne smije se aromatizirati.

18.   Encijan

(a)

Encijan je jako alkoholno piće proizvedeno iz destilata encijana dobivenog fermentacijom korijena encijana sa ili bez dodatka etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla.

(b)

Alkoholna jakost encijana mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Encijan se ne smije aromatizirati.

19.   Jaka alkoholna pića aromatizirana borovicom

(a)

Jaka alkoholna pića aromatizirana borovicom su jaka alkoholna pića proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i/ili rakije od žitarica i/ili žitnog destilata s bobicama borovice (Juniperus communis L. i/ili Juniperus oxicedrus L.).

(b)

Alkoholna jakost jakih alkoholnih pića aromatizirana borovicom mora iznositi najmanje 30 % vol.

(c)

Dodatno se mogu koristiti i druge prirodne i/ili prirodnima istovjetne aromatične tvari definirane u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii. Direktive 88/388/EEZ i/ili aromatični pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (c) iste Direktive i/ili aromatične biljke ili dijelovi aromatičnih biljaka, ali organoleptička svojstva borovice moraju biti prepoznatljiva, iako su ponekad oslabljena.

(d)

Jaka alkoholna pića aromatizirana borovicom mogu nositi prodajni naziv Wacholder ili genebra.

20.   Gin

(a)

Gin je jako alkoholno piće aromatizirano borovicom proizvedeno aromatiziranjem odgovarajućeg etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla bobicama borovice (Juniperus communis L.).

(b)

Alkoholna jakost gina mora iznositi najmanje 37,5 %.

(c)

U proizvodnji gina smiju se koristiti samo prirodne i/ili s prirodnima istovjetne aromatične tvari definirane u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii. Direktive 88/388/EEZ i/ili aromatični pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (c) iste Direktive, tako da je prevladavajuća aroma ona borovice.

21.   Destilirani gin

(a)

Destilirani gin je:

i.

jako alkoholno piće aromatizirano borovicom proizvedeno isključivo redestilacijom organoleptički pogodnog etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla odgovarajuće kvalitete s početnim sadržajem alkohola od najmanje 96 % vol. u kotlovima koji se tradicionalno koriste za gin uz dodatak bobica borovice (Juniperus communis L.) i drugih biljnih pripravaka, pod uvjetom da prevladava okus borovica;

ii.

mješavina proizvoda takve destilacije i etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla istog sastava, čistoće i jakosti alkohola; za aromatiziranje destiliranoga gina mogu se također koristiti prirodne i/ili prirodnima istovjetne aromatične tvari i/ili aromatični pripravci, kako je određeno u kategoriji 20. točki (c).

(b)

Alkoholna jakost gina mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Gin dobiven jednostavnim dodavanjem ekstrakata ili aroma etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla nije ‚destilirani gin’.

22.   London gin

(a)

London gin je vrsta destiliranoga gina:

i.

koji se dobiva isključivo iz etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, s najvećim sadržajem metanola od 5 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola, čija je aroma dobivena isključivo redestilacijom etilnog alkohola u kotlovima koji se tradicionalno koriste, sa svim prirodnim biljnim tvarima;

ii.

kod kojeg proizlazeći destilat ima najmanje 70 % vol. alkohola;

iii.

ako se dodaje bilo koji drugi alkohol poljoprivrednog podrijetla, on mora odgovarati svojstvima iz Priloga I. točke 1., ali s najvećim sadržajem metanola od 5 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;

iv.

koji ne sadrži dodane zaslađivače iznad 0,1 grama šećera po litri konačnog proizvoda niti bojila;

v.

koji ne sadrži nikakve druge dodane sastojke osim vode.

(b)

Alkoholna jakost London gina mora iznositi najmanje 37,5 %.

(c)

Izraz London gin može se dopuniti izrazom ‚dry’ (suhi).

23.   Jaka alkoholna pića aromatizirana kimom

(a)

Jaka alkoholna pića s aromom kima su jaka alkoholna pića proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla kimom (Carum carvi L.).

(b)

Alkoholna jakost jakog alkoholnog pića aromatiziranog kimom mora iznositi najmanje 30 % vol.

(c)

Mogu se dodatno koristiti i druge prirodne i/ili prirodnima istovjetne aromatične tvari, definirane u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii. Direktive 88/388/EEZ, i/ili aromatični pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (c) iste Direktive, tako da prevladava okus kima.

24.    Akvavit ili aquavit

(a)

Akvavit ili aquavit je jako alkoholno piće aromatizirano kimom i/ili sjemenom kopra koje je aromatizirano destilatom biljaka ili začina.

(b)

Alkoholna jakost akvavita ili aquavita mora iznositi najmanje 37,5 % vol.

(c)

Mogu se dodatno koristiti i druge prirodne i/ili prirodnima istovjetne aromatične tvari, definirane u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii. Direktive 88/388/EEZ, i/ili aromatični pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (c) iste Direktive, tako da okus tih pića proizlazi prvenstveno iz destilata sjemena kima (Carum carvi L.) i/ili kopra (Anethum graveolens L.), pri čemu je dodavanje eteričnih ulja zabranjeno.

(d)

Gorka tvar ne smije prevladavati u okusu; sadržaj suhog ekstrakta ne smije biti veći od 1,5 grama na 100 mililitara.

25.   Jaka alkoholna pića aromatizirana anisom

(a)

Jaka alkoholna pića aromatizirana anisom su jaka alkoholna pića proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla prirodnim ekstraktima zvjezdolikog anisa (Illicium verum Hook f.), anisa (Pimpinella anisum L.), komorača (Foeniculum vulgare Mill.) ili bilo kojom drugom biljkom koja sadrži isti glavni aromatični sastojak, korištenjem jednog ili kombinacijom sljedećih postupaka:

i.

maceracijom i/ili destilacijom;

ii.

redestilacijom alkohola uz dodavanje sjemenki ili drugih dijelova gore navedenih biljaka;

iii.

dodavanjem prirodnih destiliranih ekstrakata biljaka s aromom anisa.

(b)

Alkoholna jakost jakih alkoholnih pića s aromom anisa mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)

U preradi jakih alkoholnih pića aromatiziranih anisom smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci, definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

(d)

Mogu se također koristiti i drugi prirodni biljni ekstrakti ili aromatične sjemenke, pod uvjetom da prevladava okus anisa.

26.   Pastis

(a)

Pastis je jako alkoholno piće s okusom anisova sjemena koje sadrži prirodne ekstrakte korijena sladića (Glycyrrhiza spp.), što podrazumijeva prisutnost bojila poznatih kao ‚čalkoni’, kao i glicirizinske kiseline, čije najmanje i najveće količine moraju iznositi 0,05 odnosno 0,5 g po litri.

(b)

Alkoholna jakost pastisa mora iznositi najmanje 40 % vol.

(c)

U preradi pastisa smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci, definirane u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

(d)

Pastis mora sadržavati najviše 100 grama šećera po litri, izraženo kao invertni šećer, i imati najmanji i najveći sadržaj anetola od 1,5 odnosno 2 grama po litri.

27.   Pastis de Marseille

(a)

Pastis de Marseille je pastis sa sadržajem anetola od 2 grama po litri.

(b)

Alkoholna jakost pastisa de Marseille mora iznositi najmanje 45 % vol.

(c)

U preradi pastis de Marseille smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci, definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

28.   Anis

(a)

Anis je jako alkoholno piće aromatizirano anisom dobiveno isključivo od anisa (Pimpinella anisum L.) i/ili zvjezdastog anisa (Illicium verum Hook f.) i/ili komorača (Foeniculum vulgare Mill.).

(b)

Alkoholna jakost anisa mora iznositi najmanje 35 % vol.

(c)

U preradi anisa smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci, definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

29.   Destilirani anis

(a)

Destilirani anis je anis koji sadrži alkohol destiliran uz dodatak sjemenki navedenih u kategoriji 28. točki (a), a u slučaju oznake zemljopisnog podrijetla, uz prisutnost mastica (tršlja) i ostalih aromatičnih sjemenki, biljaka ili voća, pod uvjetom da takav alkohol predstavlja najmanje 20 % alkoholne jakosti destiliranog anisa.

(b)

Alkoholna jakost anisa mora iznositi najmanje 35 % vol.

(c)

U preradi anisa smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci, definirane u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

30.   Gorka jaka alkoholna pića ili bitter

(a)

Gorka jaka alkoholna pića ili bitter su jaka alkoholna pića s prevladavajuće gorkim okusom, proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla s prirodnim i/ili s prirodnima istovjetnim aromatičnim tvarima, definiranim u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii. Direktive 88/388/EEZ, i/ili aromatičnim pripravcima definiranim u članku 1. stavku 2. točki (c) te Direktive.

(b)

Alkoholna jakost gorkog jakog alkoholnog pića ili bittera mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)

Gorka jaka alkoholna pića ili bitter mogu se također označivati kao ‚amer’ ili ‚bitter’ sa ili bez drugog izraza.

31.   Aromatizirana vodka

(a)

Aromatizirana vodka je vodka koja ima prevladavajuću aromu drukčiju od sirovina.

(b)

Alkoholna jakost aromatizirane vodke mora iznositi iznosi 37,5 % vol.

(c)

Aromatizirana vodka može se zaslađivati, kupažirati, aromatizirati, ostaviti da dozrijeva ili bojiti.

(d)

Aromatizirana vodka može također nositi naziv bilo koje prevladavajuće arome s riječju ‚vodka’.

32.   Liker

(a)

Liker je jako alkoholno piće:

i.

koje sadrži najmanju količinu šećera, izraženu kao invertni šećer, od

70 grama po litri za liker od trešanja/višanja, kod kojeg se etilni alkohol sastoji isključivo od rakije od trešanja/višanja,

80 grama po litri za encijan ili slične likere pripremljene s encijanom ili sličnim biljem kao jedinom aromatičnom tvari,

100 grama po litri u svim drugim slučajevima;

ii.

proizvedeno aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili nekog destilata poljoprivrednog podrijetla ili jednog ili više jakih alkoholnih pića ili njihovih mješavina, zaslađeno i s dodatkom proizvoda poljoprivrednog podrijetla ili hrane poput vrhnja, mlijeka ili drugih mliječnih proizvoda, voća, vina ili aromatiziranog vina, kako je određeno u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1601/91 od 10. lipnja 1991. o utvrđivanju općih pravila o određivanju, opisivanju i prezentiranju aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina (21).

(b)

Alkoholna jakost likera mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)

U preradi likera smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ, i prirodnima istovjetne aromatične tvari i pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki ii. te Direktive.

Međutim, prirodnima istovjetne aromatične tvari i pripravci iz članka 1. stavka 2. točke (b) podtočke ii. te Direktive ne smiju se koristiti u pripremi sljedećih likera:

i.

voćnih likera od:

crnog ribiza,

trešnje/višnje,

maline,

duda,

borovnice,

agruma,

vrsta jagodičastog voća (Rubus chamaemorus),

arktičke kupine (Rubus arcticus),

američke brusnice,

europske brusnice (Vaccinium vitis-ideae),

morske trave,

ananasa;

ii.

biljnih likera od:

metvice,

encijana,

anisova sjemena,

génépi (kunica, žutilica),

ljekovite biljke/djeteline.

(d)

Sljedeće složenice smiju se upotrebljavati kod prezentiranja likera proizvedenih u Zajednici kada se koristi etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla kako bi odražavali uspostavljenu proizvodnu metodu:

prune brandy,

orange brandy,

apricot brandy,

cherry brandy,

solbaerrom, također zvan ‚blackcurrant rum’.

Vezano uz označivanje i prezentiranje tih likera, složenica se mora naznačiti na etiketi u jednom redu jednakim slovima iste vrste i boje, a riječ ‚liker’ mora se nalaziti u neposrednoj blizini i to slovima čija veličina nije manja od slova složenice. Ako alkohol ne potječe od navedenog jakog alkoholnog pića, njegovo se podrijetlo mora označiti na etiketi u istom vidnom polju uz složenicu i riječ ‚liker’ bilo naznakom vrste poljoprivrednog alkohola ili riječima ‚poljoprivredni alkohol’ ispred kojih stoji ‚proizvedeno od’ ili ‚proizvedeno korištenjem’.

33.   Krem liker od (uz naziv upotrijebljenog voća ili sirovine)

(a)

Jaka alkoholna pića poznata kao krem likeri od (uz naziv upotrijebljenog voća ili sirovine), osim likera od mliječnih proizvoda, jesu likeri s najmanjim sadržajem šećera od 250 grama po litri, izraženog kao invertni šećer.

(b)

Alkoholna jakost krem likera od (uz naziv upotrijebljenog voća ili sirovine) mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)

Na ovo se jako alkoholno piće primjenjuju pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)

Prodajni naziv može se dopuniti izrazom ‚liker’.

34.   Crème de cassis

(a)

Crème de cassis je liker od crnog ribiza s najmanjim sadržajem šećera od 400 grama po litri, izražen kao invertni šećer.

(b)

Alkoholna jakost crème de cassis mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)

Na crème de cassis primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)

Prodajni naziv može se dopuniti izrazom ‚liker’.

35.   Guignolet

(a)

Guignolet je liker dobiven maceracijom trešanja/višanja u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla.

(b)

Alkoholna jakost guignoleta mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)

Na guignolet se primjenjuju pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)

Prodajni naziv može se dopuniti izrazom ‚liker’.

36.   Punch au rhum

(a)

Punch au rhum je liker koji potječe isključivo od ruma.

(b)

Alkoholna jakost punch au rhuma mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)

Na punch au rhum primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)

Prodajni naziv može se dopuniti izrazom ‚liker’.

37.   Sloe gin

(a)

Sloe gin je liker proizveden maceracijom divlje šljive (trnjine, gloginje) u ginu s mogućim dodatkom soka divlje šljive.

(b)

Alkoholna jakost sloe gina mora iznositi najmanje 25 % vol.

(c)

U preradi sloe gina smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

(d)

Prodajni naziv može se dopuniti izrazom ‚liker’.

38.   Sambuca

(a)

Sambuca je bezbojni liker aromatiziran anisom:

i.

koji sadrži destilate anisa (Pimpinella anisum L.), zvjezdastog anisa (Illicium verum L.) ili drugih aromatičnih biljaka;

ii.

s najmanjim sadržaja šećera od 350 grama po litri, izraženog kao invertni šećer;

iii.

sa sadržajem prirodnog anetola od najmanje 1 gram i najviše 2 grama po litri.

(b)

Alkoholna jakost sambuce mora iznositi najmanje 38 % vol.

(c)

Na jako alkoholno piće sambuca primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)

Prodajni naziv može se dopuniti izrazom ‚liker’.

39.   Maraschino,marrasquino ili maraskino

(a)

Maraschino, marrasquino ili maraskino je bezbojni liker čija aroma potječe uglavnom od destilata maraska višnje ili proizvoda dobivenih maceracijom višnje ili dijelova višanja u alkoholu poljoprivrednog podrijetla, s najmanjim sadržajem šećera od 250 grama po litri, izraženog kao invertni šećer.

(b)

Alkoholna jakost maraschina, marrasquina ili maraskina mora iznositi najmanje 24 % vol.

(c)

Na maraschino, marrasquino ili maraskino primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)

Prodajni naziv može se dopuniti izrazom ‚liker’.

40.   Nocino

(a)

Nocino je liker koji dobiva aromu uglavnom od maceracije i/ili destilacije cijelih zelenih oraha (Juglans regia L.), sa sadržajem šećera od najmanje 100 grama po litri, izraženog kao invertni šećer.

(b)

Alkoholna jakost nocina mora iznositi najmanje 30 % vol.

(c)

Za nocino se primjenjuju pravila o aromatičnim tvarima i pripravcima za likere, utvrđena za kategoriju 32.

(d)

Prodajni naziv može se dopuniti izrazom ‚liker’.

41.   Liker od jaja ili advocaat ili avocat ili advokat

(a)

Liker od jaja ili advocaat ili avocat ili advokat je jako alkoholno piće, aromatizirano ili ne, proizvedeno od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, destilata i/ili rakije, čiji su sastojci kvalitetni žumanjci jaja, bjelanjci jaja te šećer ili med. Najmanji sadržaj šećera ili meda mora biti 150 grama po litri, izražen kao invertni šećer. Najmanji sadržaj čistih žumanjaka jaja mora biti 140 grama po litri gotovog proizvoda.

(b)

Odstupajući od članka 2. stavka 1. točke (c), jakost alkohola likera od jaja ili advocaata ili avocata ili advokata mora iznositi najmanje 14 % vol.

(c)

U preradi likera od jaja ili advocaat ili avocat ili advokat smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočkama i. i ii., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

42.   Liker s jajima

(a)

Liker s jajima je jako alkoholno piće, aromatizirano ili ne, proizvedeno od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, destilata i/ili rakije, čiji su karakteristični sastojci kvalitetni žumanjci jaja, bjelanjci jaja te šećer ili med. Najmanji sadržaj šećera ili meda mora biti 150 grama po litri, izražen kao invertni šećer. Najmanji sadržaj žumanjka jaja mora biti 70 grama po litri gotovog proizvoda.

(b)

Alkoholna jakost likera s jajima mora iznositi 15 % vol.

(c)

U preradi likera s jajima smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

43.   Mistrà

(a)

Mistrà je bezbojno jako alkoholno piće aromatizirano anisovim sjemenom ili prirodnim anetolom:

i.

sa sadržajem anetola od najmanje 1 gram i najviše 2 grama po litri;

ii.

koje može također sadržavati destilat aromatičnih biljaka;

iii.

koje ne sadrži dodani šećer.

(b)

Alkoholna jakost mistre mora iznositi najmanje 40 % vol., a najviše 47 % vol.

(c)

U preradi mistre smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

44.    Väkevä glögi ili Spritglögg

(a)

Väkevä glögi ili Spritglögg je jako alkoholno piće proizvedeno aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla s prirodnom ili prirodnome istovjetnom aromom klinčića i/ili cimeta uz korištenje jednog od sljedećih postupaka: maceracije i/ili destilacije, redestilacije alkohola uz dodatak dijelova gore navedenih biljaka, s dodatkom prirodnog klinčića ili cimeta ili prirodnome istovjetnom aromom klinčića ili cimeta, ili kombinacijom tih postupaka.

(b)

Alkoholna jakost väkevä glögi oder Spritglögga mora iznositi najmanje 15 % vol.

(c)

Mogu se koristiti i drugi prirodni ili prirodnima istovjetni biljni ekstrakti ili arome u skladu s Direktivom 88/388/EEZ, ali aroma gore navedenih mirodija mora prevladavati.

(d)

Sadržaj vina ili vinskih proizvoda smije biti najviše 50 % gotovog proizvoda.

45.    Berenburg ili Beerenburg

(a)

Berenburg ili Beerenburg je jako alkoholno piće:

i.

proizvedeno uz korištenje etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla;

ii.

s maceriranjem plodova voća ili biljaka ili njihovih dijelova;

iii.

koje sadrži kao posebnu aromu destilat korijena encijana (Gentiana lutea L.), bobice borovice (Juniperus communis L.) i lišće lovora (Laurus nobilis L.);

iv.

koje varira u boji od svijetlo do tamno smeđe;

v.

koje se može zaslađivati do maksimalno 20 grama po litri, izraženo kao invertni šećer.

(b)

Alkoholna jakost Berenburga ili Beerenburga mora iznositi najmanje 30 %.

(c)

U preradi Berenburga ili Beerenburga smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ.

46.   Nektar od meda

(a)

Nektar od meda je jako alkoholno piće proizvedeno aromatiziranjem mješavine prevrele kaše meda i mednog destilata i/ili etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, koji sadrži najmanje 30 % vol. prevrele otopine meda.

(b)

Alkoholna jakost nektara od meda ili medovine mora iznositi najmanje 22 % vol.

(c)

U preradi nektara od meda smiju se koristiti samo prirodne aromatične tvari i pripravci definirani u članku 1. stavku 2. točki (b) podtočki i., i članku 1. stavku 2. točki (c) Direktive 88/388/EEZ, pod uvjetom da prevladava okus meda.

(d)

Nektar od meda smije se sladiti samo medom.

Ostala jaka alkoholna pića

1.

Rum-Verschnitt proizvodi se u Njemačkoj i dobiva miješanjem ruma i alkohola, pri čemu najmanji omjer od 5 % alkohola koji sadrži gotov proizvod mora potjecati od ruma. Alkoholna jakost Ruma-Verschnitta mora iznositi 37,5 % vol. U vezi s označivanjem i prezentiranjem proizvoda Rum-Verschnitt, riječ Verschnitt mora se navesti kod opisivanja, prezentiranja, označivanja slovima iste vrste, veličine i boje riječ ‚Rum’, te u istom redu kao riječ ‚Rum’ i, u slučaju pakiranja u bocama, na prednjoj etiketi. Ako se proizvod prodaje izvan njemačkog tržišta, na etiketi se mora navesti alkoholni sastav.

2.

Slivovice se proizvodi u Češkoj Republici i dobiva dodavanjem destilatu šljiva, prije konačne destilacije, najvećeg omjera od 30 % po volumenu etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla. Taj se proizvod mora označivati kao ‚jako alkoholno piće’ i za njega se također može koristiti naziv slivovice u istom vidnom polju na prednjoj etiketi. Ako se češka slivovice stavlja na tržište Zajednice, njezin alkoholni sastav mora se naznačiti na etiketi. Ovo pravilo ne dovodi u pitanje uporabu naziva slivovice za rakije od voća prema kategoriji 9.

PRILOG III.

OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Kategorija proizvoda

Oznaka zemljopisnog podrijetla

Zemlja podrijetla (točno zemljopisno podrijetlo opisano je u tehničkoj dokumentaciji)

1.   

Rum

 

Rhum de la Martinique

Francuska

Rhum de la Guadeloupe

Francuska

Rhum de la Réunion

Francuska

Rhum de la Guyane

Francuska

Rhum de sucrerie de la Baie du Galion

Francuska

Rhum des Antilles françaises

Francuska

Rhum des départements français d'outre-mer

Francuska

Ron de Málaga

Španjolska

Ron de Granada

Španjolska

Rum da Madeira

Portugal

2.   

Whisky/whiskey

 

Scotch Whisky

Ujedinjena Kraljevina (Škotska)

Irish Whiskey/Uisce Beatha Eireannach/Irish Whisky  (22)

Irska

Whisky espańol

Španjolska

Whisky breton/Whisky de Bretagne

Francuska

Whisky alsacien/Whisky d'Alsace

Francuska

3.   

Žitna rakija

 

Eau-de-vie de seigle de marque nationale luxembourgeoise

Luksemburg

Korn/Kornbrand

Njemačka, Austrija, Belgija (zajednica koja govori njemački)

Münsterländer Korn/Kornbrand

Njemačka

Sendenhorster Korn/Kornbrand

Njemačka

Bergischer Korn/Kornbrand

Njemačka

Emsländer Korn/Kornbrand

Njemačka

Haselünner Korn/Kornbrand

Njemačka

Hasetaler Korn/Kornbrand

Njemačka

Samané

Litva

4.   

Rakija od vina

 

Eau-de-vie de Cognac

Francuska