26.2.2015

Službeni list Europske unije

L 55/9

ODLUKA NADZORNOG TIJELA EFTA-e

br. 193/14/COL

od 8. svibnja 2014.

o određenim izmjenama Zakona br. 50/1988 o porezu na dodanu vrijednost koji se primjenjuje na stranke islandskih podatkovnih centara (Island) [2015/305]

NADZORNO TIJELO EFTA-e („TIJELO”),

UZIMAJUĆI U OBZIR Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru („Sporazum o EGP-u”), a posebno njegov članak 61. stavak 1. i Protokol 26.,

UZIMAJUĆI U OBZIR Sporazum među državama EFTA-e o osnivanju Nadzornog tijela i Suda („Sporazum o nadzoru i sudu”), a posebno njegov članak 24.,

UZIMAJUĆI U OBZIR Protokol 3. Sporazuma o nadzoru i sudu („Protokol 3.”), a posebno članak 1. stavak 2. dijela I. i članak 7. stavak 5., članak 13. i članak 14. dijela II.,

NAKON POZIVA zainteresiranim stranama na podnošenje svojih primjedaba u skladu s prethodno navedenim odredbama (1) i uzimajući u obzir njihove primjedbe,

budući da:

I. ČINJENICE

1. POSTUPAK

(1)

Dana 2. rujna 2011. (slučaj br. 607650) islandska su tijela, zbog pravne sigurnosti, dostavila Tijelu izmjene Zakona br. 50/1988 o porezu na dodanu vrijednost („Zakon o PDV-u”) koji se odnosi na industriju podatkovnih centara u Islandu. Izmjene su već bile stupile na snagu do trenutka kada su dostavljene Tijelu.

(2)

Dopisom od 21. prosinca 2011. (slučaj br. 610293) Tijelo je obavijestilo Island da razmatra izdavanje naloga za obustavu, u skladu s člankom 11. dijela II. Protokola 3., u odnosu na dostavljene izmjene Zakona o PDV-u te je pozvalo islandska tijela da iznesu svoje primjedbe. Islandska tijela naknadno su iznijela svoje primjedbe i zapažanja (slučajevi br. 622893, 632551 i 638241).

(3)

Dopisom od 16. srpnja 2012. (slučaj br. 640476) Tijelo je zatražilo dodatne informacije o izmjenama koje se odnose na PDV i njihovoj provedbi. Islandska tijela odgovorila su na zahtjev Tijela dopisom od 11. rujna 2012. (slučaj br. 646375). Dana 5. prosinca 2012. islandska tijela dostavila su dopis u kojem je u sažetom obliku izneseno njihovo stajalište o pravilima koja se odnose na PDV na usluge podatkovnih centara te na uvoz poslužitelja (slučaj br. 655502) (2).

(4)

Tijelo je odlučilo, Odlukom br. 3/13/COL od 16. siječnja 2013., pokrenuti službeni istražni postupak u vezi s određenim izmjenama Zakona br. 50/1988 o porezu na dodanu vrijednost koji se primjenjuje na stranke islandskih podatkovnih centara („Odluka br. 3/13/COL” ili „odluka o pokretanju postupka”).

(5)

Dopisom od 24. siječnja 2013. (slučaj br. 660815) islandska tijela unaprijed su dostavila Tijelu predložene promjene islandskog Zakona o PDV-u. Cilj izmjena bio je ostaviti izvan snage odredbe u odnosu na koje je u odluci o pokretanju postupka Tijela privremeno utvrđeno da predstavljaju nesukladnu potporu. Tijelo je dopisom od 7. veljače 2013. (slučaj br. 661383) obavijestilo islandska tijela o svojoj privremenoj ocjeni da prethodno dostavljene mjere nisu predstavljale državnu potporu u skladu s člankom 61. stavkom 1. Sporazuma o EGP-u.

(6)

Odluka br. 3/13/COL objavljena je 18. travnja 2013. u Službenom listu Europske unije i u Dodatku o EGP-u. Zainteresiranim stranama dan je rok od mjesec dana da iznesu primjedbe u vezi s odlukom o pokretanju postupka Tijela. Nadzorno tijelo zaprimilo je primjedbe od jedne zainteresirane strane, tj. norveške industrije informacijske i komunikacije tehnologije (IKT) (IKT Norge AS), elektroničkom poštom od 27. svibnja 2013. (slučaj br. 678429) i dopisom od 15. kolovoza 2013. (slučaj br. 680377).

(7)

Dopisom od 15. kolovoza 2013. (slučaj br. 680433) islandska tijela dostavila su informacije i obrazloženja koje se zahtijevalo u okviru Odluke br. 3/13/COL i službeno obavijestila Tijelo o mjerama poduzetima u cilju ukidanja odredaba Zakona o PDV-u za koje je privremeno utvrđeno da predstavljaju nesukladnu državnu potporu.

2. OPIS MJERA

2.1. Općenito

(8)

U Odluci br. 3/13/COL Tijelo je ocijenilo određene izmjene islandskog Zakona o PDV-u koje se odnose na industriju podatkovnih centara u Islandu. Islandski parlament donio je izmjene u obliku Zakona br. 163/2010 od 18. prosinca 2010. („Zakon br. 163/2010”) koji je stupio na snagu 1. svibnja 2011. Sljedeće su izmjene izvršene u odnosu na Zakon o PDV-u nakon što je na snagu stupio Zakon br. 163/2010:

i.	neuvođenje obveze plaćanja PDV-a na elektronički isporučene usluge;

ii.	neuvođenje obveze plaćanja PDV-a na pružanje mješovitih usluga strankama podatkovnih centara;

iii.	oslobođenje od plaćanja PDV-a na uvoz poslužitelja.

(9)

Odlukom o pokretanju službene istrage nije obuhvaćena prva mjera, kao ni druga mjera u mjeri u kojoj se ta mjera odnosila na mješovite usluge koje predstavljaju prateće usluge elektronički isporučenih usluga. U tom se kontekstu „prateće” odnosi na usluge koje nije moguće odvojiti od elektronički isporučenih usluga i koje su same po sebi povezane s njima, odnosno koje nije moguće odvojeno fakturirati te koje su potrebne za pružanje i isporuku elektronički isporučenih usluga. To znači da se usluge koje se fakturira odvojeno i koje se može samostalno isporučiti, poput popravaka, pohranjivanja, održavanja i savjetovanja, ne može smatrati pratećim uslugama. U nastavku se mjere koje nisu obuhvaćene odlukom o pokretanju službene istrage spominju samo da bi se objasnio kontekst.

2.2. Pravni okvir: Islandski sustav poreza na dodanu vrijednost

(10)

Prema članku 1. Zakona o PDV-u „[…] porez na dodanu vrijednost uplaćuje se u državnu riznicu u odnosu na sve domaće transakcije u svim fazama, kao i na uvoz robe i usluga, kako je predviđeno ovim Zakonom.” Osim toga, u članku 2. Zakona o PDV-u navedeno je: „Porezna obveza obuhvaća svu robu […] i usluge.” U skladu s člankom 3., porezni su obveznici „one osobe koje prodaju ili isporučuju robu ili dragocjenosti na profesionalnoj ili nezavisnoj osnovi ili obavljaju oporezivi rad ili uslugu.”

(11)

Člankom 11. propisuje se: „Oporezivi promet registrirane stranke uključuje sve slučajeve prodaje ili isporuke robe i dragocjenosti u odnosu na plaćanje, kao i prodani rad i usluge”. Na temelju članka 12. Zakona o PDV-u, transakcije koje uključuju određenu robu i usluge nisu uključene u oporezivi promet.

(12)

Osnova za izračun poreza na dodanu vrijednost (PDV) na uvoz robe jest carinska cijena oporezive robe koju se utvrđuje u skladu s odredbama Carinskog zakona br. 88/2005, kako je izmijenjen. U članku 36. Zakona o PDV-u navedena su određena oslobođenja od plaćanja PDV-a nakon uvoza, poput robe oslobođene od plaćanja carine; robe oslobođene na temelju međunarodnih sporazuma; određenih zrakoplova i brodova; umjetničkih djela; pisanog materijala poslanog bez plaćanja i bez poslovne svrhe znanstvenim institucijama, knjižnicama i javnim institucijama te uvoza robe (osim alkohola i duhanskih proizvoda) u okviru posebne vrijednosti.

(13)	Trenutačno primjenjiva stopa PDV-a u Islandu iznosi 25,5 %, osim za određenu robu i usluge navedene u članku 14. stavku 2. Zakona o PDV-u, u odnosu na koje se primjenjuje snižena stopa od 7 %.

2.3. Izmjene Zakona br. 163/2010 dostavljene radi pravne sigurnosti

2.3.1. Općenito

(14)

Islandska su tijela radi pravne sigurnosti dostavila izmjene Zakona o PDV-u u obliku triju različitih mjera koje su već stupile na snagu u okviru članaka 4. i 12. Zakona br. 163/2010: 1. neuvođenje obveze plaćanja PDV-a na transakcije koje uključuju usluge isporučene elektroničkim putem nerezidentima; 2. neuvođenje obveze plaćanja PDV-a na transakcije koje uključuju mješovite usluge koje podatkovni centri u Islandu pružaju nerezidentima i 3. oslobođenje od plaćanja PDV-a za uvoz poslužitelja i slične opreme koji obavljaju nerezidenti radi upotrebe u podatkovnim centrima u Islandu (3).

2.3.2. Neuvođenje obveze plaćanja PDV-a na elektronički isporučene usluge

(15)

U skladu s člankom 12. stavkom 1. Zakona o PDV-u,

„Oporezivi promet ne uključuje:

1.	Izvezenu robu, kao i rad i usluge pružene u inozemstvu. […]

10.

Prodaju usluga stranama koje nemaju domicil ni mjesto obavljanja djelatnosti u ovoj zemlji, pod uvjetom da se usluge u potpunosti rabe u inozemstvu. […]Prodaja usluga stranama koje nemaju domicil ni mjesto obavljanja djelatnosti u ovoj zemlji na isti je način oslobođena od oporezivog prometa, čak i ako se usluga u potpunosti ne rabi u inozemstvu, pod uvjetom da kupac može, u slučaju da su njegove djelatnosti predmet registracije u toj zemlji, smatrati porez na dodanu vrijednost na kupovinu usluga dijelom pretporeza, vidjeti članke 15. i 16. […]”

(16)

Izvorni popis usluga obuhvaćenih područjem primjene članka 12. stavka 1. točke 10. Zakona o PDV-u izmijenjen je da bi se iz oporezivog prometa isključili (4):

i.	„[…] obrada podataka i prijenos informacija” (5);

ii.	„elektronički isporučene usluge; uvijek se smatra da se te usluge rabe ondje gdje kupac usluga ima boravište ili mjesto poslovanja; isto se primjenjuje na mješovite usluge koje podatkovni centri prodaju kupcima s boravištem u inozemstvu i bez stalnoga poslovnog nastana u ovoj zemlji” (6).

(17)	Kao rezultat tih izmjena, stranke podatkovnih centara koje su nerezidenti mogle bi u Islandu kupiti elektronički isporučene usluge bez plaćanja islandskog PDV-a (7).

2.3.3. Neuvođenje obveze plaćanja PDV-a na pružanje mješovitih usluga strankama podatkovnih centara

(18)

Zakonom br. 163/2010 izmijenjen je i članak 12. stavak 1. točka 10. Zakona o PDV-u o isključivanju iz oporezivog prometa mješovitih usluga koje podatkovni centri pružaju strankama s poslovnim nastanom u inozemstvu. Smatra se da se te usluge rabe u inozemstvu i stoga ne podliježu plaćanju islandskog PDV-a.

(19)

Islandska su tijela objasnila da su mješovite usluge same po sebi povezane s pružanjem elektronički isporučenih usluga podatkovnih centara i da su neodvojive od njih, no nisu obuhvaćene tim izrazom. Kao primjere islandska su tijela spomenula ugošćivanje (engl. hosting), nadziranje i hlađenje poslužitelja. Međutim, za razliku od koncepta „elektronički isporučenih usluga”, ne postoji jasna definicija u okviru primjenjivih zakona, uredaba ili smjernica u odnosu na izraz „mješovite usluge” iz članka 12. stavka 1. točke 10. Zakona o PDV-u.

2.3.4. Oslobođenje od plaćanja PDV-a za uvoz poslužitelja

(20)

Novim člankom 42.A Zakona o PDV-u predviđeno je:

„Uvoz poslužitelja i slične opreme oslobođen je od plaćanja PDV-a pod uvjetom da su vlasnici rezidenti druge države članice EGP-a, EFTA-e ili Farskih otoka i da nemaju stalan poslovni nastan u Islandu u smislu članka 3. točke 4. Zakona br. 90/2003 o porezu na dohodak. Slična oprema znači oprema koja čini sastavni dio funkcionalnosti poslužitelja i njome se može koristiti samo stvarni vlasnik poslužitelja.”

Jasno je naznačeno da će navedena odredba biti predmet revizije dvije godine od stupanja na snagu.

(21)

U skladu s tom odredbom, vlasnici poslužitelja koji su nerezidenti oslobođeni su od plaćanja PDV-a na uvoz poslužitelja i slične opreme u Island, pod uvjetom da su kumulativno ispunjeni sljedeći dodatni zahtjevi (8):

—	vlasnik poslužitelja i slične opreme morao je biti porezni obveznik u smislu transakcija koje uključuju PDV u njegovoj zemlji boravišta,

—	oporeziva djelatnost vlasnika poslužitelja i slične opreme podlijegala bi registraciji i bila bi oporeziva u Islandu u skladu sa Zakonom o PDV-u, ako bi se njima rukovalo u Islandu,

—	poslužitelji i slična oprema morali su biti uvezeni u Island isključivo s namjenom upotrebe i smještanja u podatkovnom centru s kojim vlasnik posluje,

—	poslužitelji i slična oprema moraju biti namijenjeni isključivo za upotrebu vlasnika, a ne za bilo kakve druge potrebe podatkovnog centra,

—	obrada podataka poslužitelja i slične opreme morala je biti rabljena u inozemstvu ili za korist osoba koje nemaju boravište ili stalan poslovni nastan u Islandu.

(22)

Islandska tijela objasnila su da „slična oprema” potrebna za funkcioniranje poslužitelja može, među ostalim, uključivati računala, kablove i ostale elektroničke uređaje. U skladu sa Smjernicama koje je izdalo Ministarstvo financija direktoru Carinske uprave 29. lipnja 2011. („Smjernice”), poslužitelji su obuhvaćeni tarifnim brojem 8471, a slična oprema obuhvaćena je tarifnim brojem 8517.

(23)

Islandska tijela objasnila su da bi vlasnici poslužitelja mogla biti velika trgovačka društva iz računalne industrije koja sama proizvode poslužitelje i manja trgovačka društva koja odluče u Islandu pohraniti svoje poslužitelje kupljene u inozemstvu. Stoga je navedeno oslobođenje obuhvaćalo razne situacije. Osim toga, islandska tijela objasnila su da je opravdano smatrati da je Island mjesto poslovanja (tzv. „stalan poslovni nastan” iz terminologije Zakona o porezu na dohodak br. 90/2003) stranke podatkovnog centra koje uključuje sadržaje poput ureda, strojeva ili opreme smještenih na državnom području Islanda (9). Međutim, prema stajalištu islandskih tijela, samo bi poslovanje velikih trgovačkih društava predstavljalo „stalan poslovni nastan” i time potaknulo obvezu plaćanja PDV-a i poreza na dohodak u Islandu (10).

(24)

Prema navodima islandskih tijela, cilj izmjena bio je osigurati usporedivost poslovnog okruženja podatkovnih centara u Islandu, u smislu postupanja povezanog s PDV-om, s okruženjem njihovih konkurenata koji posluju u EU-u. Osim toga, cilj je bio unaprijediti konkurentnost islandskih podatkovnih centara i promicati novi način korištenja islandskim izvorima energije za potrebe industrije podatkovnih centara. Prema navodima islandskih tijela, oslobođenje od plaćanja PDV-a na uvoz poslužitelja sastavni je dio islandskog sustava PDV-a, s obzirom na to da u skladu s člankom 36. stavkom 1. Zakona o PDV-u postoji mogućnost oslobođenja određene uvezene robe od plaćanja PDV-a. Islandska tijela tvrdila su i da većina usporedivih sustava PDV-a (ako ne i svi) uključuje oslobođenja u smislu njihovih područja primjene koja su temeljena na gospodarskim činjenicama i razmatranjima te su u skladu s prirodom i općom strukturom poreznog sustava.

2.4. Korisnici

(25)

Tijelo je utvrdilo tri skupine mogućih korisnika dostavljenih mjera:

(a)	svaka stranka islandskih podatkovnih centara s poslovnim nastanom u inozemstvu koja nema stalno boravište u Islandu;

(b)	uvoznici poslužitelja i slične opreme u Islandu radi upotrebe u podatkovnim centrima; i

(c)	neizravno: podatkovni centri s poslovnim nastanom u Islandu.

2.5. Trajanje

(26)	Izmjene Zakona o PDV-u stupile su na snagu 1. svibnja 2011. Islandska tijela nisu pružila nikakvu naznaku u smislu trajanja tih oslobođenja. Međutim, članak 42.A revidiran je dvije godine nakon što je stupio na snagu, odnosno do svibnja 2013.

3. RAZLOZI POKRETANJA SLUŽBENOGA ISTRAŽNOG POSTUPKA

(27)	U okviru Odluke br. 3/13/COL Tijelo je privremeno ocijenilo jesu li prethodno navedene izmjene islandskog Zakona o PDV-u predstavljale državnu potporu i, ako jesu, je li potpora bila u skladu s odredbama o državnim potporama Sporazuma o EGP-u.

(28)

Tijelo je zaključilo da je prva mjera, odnosno neuvođenje obveze plaćanja PDV-a za stranke usluga isporučenih elektroničkim putem s Islanda koje su porezni obveznici i nerezidenti, bila u skladu s općim načelom porezne neutralnosti islandskog sustava PDV-a i diljem EGP-a. Stoga nije predstavljala državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u (11). Osim toga, utvrđeno je da se isto primjenjuje na mješovite usluge u mjeri u kojoj bi ih trebalo smatrati pratećim uslugama elektronički isporučenih usluga.

(29)

Međutim, u privremenom razmatranju Tijela utvrđeno je da druge dvije mjere uključuju državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u. Sljedeći su aspekti utvrđeni Odlukom br. 3/13/COL:

i.	Odobrenje poreznog oslobođenja uključivalo je gubitak prihoda od poreza jednak dodjeli državnih sredstava. Obje su mjere uključivale gubitak prihoda islandske države u smislu nenaplaćivanja PDV-a i time prijenos državnih sredstava.

ii.

Mjerama je strankama islandskih podatkovnih centara dana prednost time što su oslobođeni plaćanja pristojbi koje bi u suprotnom snosili iz vlastitih proračuna. Osim toga, oslobođenjem stranaka podatkovnih centara od plaćanja PDV-a smanjeni su troškovi stranaka i time je tim poduzećima lakše poslovati s podatkovnim centrima u Islandu.

iii.

Neuvođenje obveze plaćanja PDV-a za mješovite usluge i oslobođenje od plaćanja PDV-a na uvoz poslužitelja bile su prima facie selektivne mjere s obzirom na to da su od njih koristi imale samo određene skupine poduzeća. Osim toga, te se dvije mjere nisu činile prilagodbom općeg programa posebno u odnosu na prirodu i ukupnu strukturu islandskog sustava PDV-a. Suprotno tome, izmjene su donesene s gospodarskim i političkim ciljem privlačenja stranih poduzeća da kupuju usluge podatkovnih centara u Islandu i posljedičnog poboljšanja konkurentnosti industrije islandskih podatkovnih centara. Ta razmatranja, u okviru privremenog mišljenja Tijela, nisu predstavljala dio logične i opće prirode poreznog sustava potrošača.

iv.

Tijelo je na kraju zaključilo da se tim mjerama moglo narušiti tržišno natjecanje. Mjere su namjerno uvedene kao način privlačenja stranaka iz EGP-a i šire kako bi kupovale usluge podatkovnih centara u Islandu. S obzirom na to da su te stranke poduzeća koja posluju kao konkurenti ostalih subjekata u svojim sektorima diljem EGP-a, mjere su predstavljale prijetnju narušavanja tržišnog natjecanja i utjecaja na trgovinu unutar EGP-a.

(30)

Osim toga, Tijelo je privremeno zaključilo da odstupanja u okviru članka 61. stavka 2. ili 3. Sporazuma o EGP-u nisu bila primjenjiva na predmetnu potporu. Zbog toga je nakon privremene ocjene Tijelo izrazilo sumnje oko toga može li se oslobođenje od plaćanja PDV-a na uvoz poslužitelja i slične opreme od stranaka koje nisu rezidenti radi upotrebe u islandskim podatkovnim centrima te neuvođenje obveze plaćanja PDV-a na transakcije koje uključuju mješovite usluge koje se pružaju strankama islandskih podatkovnih centara koje nisu rezidenti smatrati sukladnima na temelju članka 61. stavka 3. točke (c) Sporazuma o EGP-u.

4. PRIMJEDBE ISLANDSKIH TIJELA

(31)

Nedugo nakon donošenja Odluke br. 3/13/COL islandska tijela obavijestila su Tijelo da namjeravaju predstaviti prijedlog zakona s ciljem stavljanja izvan snage odredaba za koje je prethodno utvrđeno da uključuju nesukladnu državnu potporu. Parlament je donio prijedlog 13. ožujka 2013. i prijedlog je odmah stupio na snagu; vidjeti Zakon br. 24/2013. Novi je Zakon uključivao opću izmjenu članka 43. stavka 3. Zakona o PDV-u kojim je pravilima koja se odnose na povrat PDV-a stranim trgovačkim društvima dodan uvoz robe koji obavljaju strana trgovačka društva. Prema navodima islandskih tijela, izmjena je sukladna s općom svrhom Zakona o PDV-u, a ta je da bi konačni porez trebao platiti krajnji potrošač predmetne robe ili usluga.

(32)

Prema informacijama Carinske uprave koje se odnose na broj slučajeva uvoza oslobođenih od plaćanja PDV-a na uvoz poslužitelja u skladu s člankom 42.A Zakona 50/1988, zabilježen je samo jedan slučaj koji podliježe oslobođenju. Ukupan iznos PDV-a u tom slučaju iznosio je 990 445 ISK. Carinska uprava potvrdila je i da nije bilo dodatnih oslobođenja odobrenih na temelju prethodno navedene odredbe (12).

(33)

Osim toga, islandska tijela dostavila su informacije Porezne uprave povezane s mogućom prodajom „mješovitih usluga” koje nisu prateće usluge uslugama koje elektronički isporučuju podatkovni centri, u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom 10. Zakona br. 163/2010. U tablici u nastavku iznesena je oporeziva stopa PDV-a na promet registriranih poduzeća čije poslovanje uključuje podatkovne centre u Islandu, odnosno onih subjekata koje je islandski zavod za statistiku registrirao kao „atvinnugrein 63.11.0 Gagnavinnsla, hýsing og tengd starfsemi” (obrada podataka, ugošćivanje (hosting) i povezane djelatnosti), za razdoblje od 1. svibnja 2011. do 30. lipnja 2013. (13):

Naziv trgovačkog društva	Godina 2011.	Godina 2012.	Godina 2013.
Verne Real Estate II hf.
Stopa PDV-a na oporezivi promet	X	X	X
Nulta stopa PDV-a na promet	X	X	X
Tölvuþjónustan SecureStore ehf.
Stopa PDV-a na oporezivi promet	X	X	X
Nulta stopa PDV-a na promet	X	X	X
Datacell ehf.
Stopa PDV-a na oporezivi promet	X	X	X
Nulta stopa PDV-a na promet	X	X	X
Videntifier Technologies ehf.
Stopa PDV-a na oporezivi promet	X	X	X
Nulta stopa PDV-a na promet	X	X	X
THOR Data Center ehf.
Stopa PDV-a na oporezivi promet	X	X	X
Nulta stopa PDV-a na promet	X	X	X

(34)	Prema navodima islandskih tijela, većina prometa s nultom stopom PDV-a najvjerojatnije se odnosi na uobičajeni izvoz. Međutim, prikupljene brojke u prethodnoj tablici ne otkrivaju točno koji se dio prometa koji podliježe plaćanju PDV-a može odnositi na „mješovite usluge”.

(35)

Islandska tijela na kraju su naglasila da se čini da mogući elementi predmetne potpore predstavljaju neznatan iznos. Prema navodima islandskih tijela, izgleda da je samo jedno poduzeće imalo koristi od odredaba koje se odnose na oslobođenje od plaćanja PDV-a za uvoz usluga ukinutog članka 42.A Zakona o PDV-u. Islandska tijela potvrdila su da ne bi trebalo isključiti mogućnost da su određena poduzeća imala koristi od odredaba ukinutog dijela članka 12. stavka 1. točke 10. o mješovitim uslugama. Međutim, prema stajalištu islandskih tijela, od poduzimanja dodatnih mjera nema nikakve korisne svrhe kako bi se potvrdili mogući elementi potpore na temelju ukinutih članka 12. i dijela članka 4. točke (b) Zakona 163/2010 koji su obuhvaćali mješovite usluge, zbog neznatnih predmetnih iznosa, kako je prikazano u prethodnoj tablici.

5. PRIMJEDBE GRUPE IKT NORGE AS

(36)

Tijelo je zaprimilo primjedbe zainteresirane treće strane, tj. društva IKT Norge AS. IKT Norge, u ime norveške industrije informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), iznijelo je primjedbe da nije bilo ispravno zaključiti da su nerezidentnim poduzećima osigurane gospodarske pogodnosti u usporedbi s rezidentnim poduzećima u Islandu u vezi s oslobođenjem od plaćanja PDV-a na uvoz poslužitelja. Prema navodima društva IKT Norge, isto tako ne postoji nikakva pogodnost u odnosu na neuvođenje obveze plaćanja PDV-a na usluge podatkovnih centara kad su u pitanju stranke koje se bave oporezivim djelatnostima. Međutim, što se tiče stranaka koje se ne bave oporezivim djelatnostima, društvo IKT Norge tvrdilo je da bi islandska izmjena mogla uključivati gospodarsku pogodnost za stranke koje nisu rezidenti Islanda.

(37)	Prema navodima društva IKT Norge, zakonodavnom izmjenom osigurano je jednako postupanje s rezidentnim i nerezidentnim poduzećima, a uvođenje takvog oslobođenja bilo je djelotvornije i primjerenije od programa povrata.

(38)

Štoviše, prema navodima društva IKT Norge, uvjet da se samo subjekti koji obavljaju vrstu poslovanja na temelju koje bi imali pravo odbitka poreza u Islandu, ako su rezidenti Islanda, mogu pozvati na oslobođenje, osigurava da nerezidentna poduzeća nikad ne ostvare nikakve uštede u odnosu na istu vrstu poduzeća koje je rezident Islanda. Stoga je teško, prema navodima društva IKT Norge, uočiti gospodarsku pogodnost izmjene u odnosu na bilo kojeg od navodnih korisnika.

(39)

Što se tiče neuvođenja obveze plaćanja PDV-a na pružanje mješovitih usluga strankama podatkovnih centara, IKT Norge suglasan je s islandskim tijelima da je teško podijeliti usluge podatkovnog centra te ih odvojeno oporezovati. Prema navodima društva IKT Norge, kako bi se postigli jednaki okvirni uvjeti za podatkovne centre u svim zemljama, bilo bi najpametnije definirati sve usluge podatkovnog centra kao izvoz s obvezom kupca da plati PDV na ukupni iznos koji potražuje podatkovni centar.

(40)

Naposljetku, prema navodima društva IKT Norge, trebalo bi pomnije istražiti na koji se način postupa s kupcem u državama članicama EU-a. Ako je opće pravilo da ukupno plaćanje islandskome podatkovnom centru podliježe oporezivanju u svakoj zemlji kupca, IKT Norge ne vidi na koji način islandska izmjena sadržava ikakvu gospodarsku pogodnost za tu skupinu. Suprotno tome, u tom će slučaju neuvođenje obveze plaćanja PDV-a biti uvjet za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja za te stranke.

II. OCJENA

1. PRISUTNOST DRŽAVNE POTPORE U SMISLU ČLANKA 61. STAVKA 1. SPORAZUMA O EGP-U

(41)

Članak 61. stavak 1. Sporazuma o EGP-u glasi kako slijedi:

„Osim ako nije drugačije propisano ovim Sporazumom, svaka potpora koju dodjeljuju države članice EZ-a, države EFTA-e, ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku, koja narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja pogodujući određenim poduzećima ili proizvodnji određenih proizvoda nespojiva je s provedbom ovog Sporazuma u mjeri u kojoj utječe na trgovinu između država članica.”

(42)

Time se podrazumijeva da mjera predstavlja državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u ako su sljedeći uvjeti kumulativno ispunjeni: i. mjeru je dodijelila država ili je dodijeljena putem državnih sredstava; ii. njome je korisniku dodijeljena gospodarska pogodnost; iii. mjera je selektivna; iv. mjerom se može utjecati na trgovinu između ugovornih strana i može narušiti tržišno natjecanje (14).

(43)

U poglavljima u nastavku izmjene islandskog Zakona o PDV-u u odnosu na koje je privremeno utvrđeno da predstavljaju nesukladnu državnu potporu u Odluci br. 3/13/COL, odnosno i. oslobođenje od plaćanja PDV-a na uvoz poslužitelja i slične opreme koji obavljaju nerezidentne stranke radi upotrebe u islandskim podatkovnim centrima i ii. neuvođenje obveze plaćanja PDV-a na transakcije koje uključuju mješovite usluge isporučene nerezidentnim strankama islandskih podatkovnih centara u mjeri u kojoj te usluge nisu prateće usluge elektronički isporučenih usluga i stoga se mora smatrati da imaju svoje mjesto isporuke u Islandu, bit će ocijenjene u odnosu na navedene kriterije.

1.1. Državna sredstva

(44)

Mjeru potpore mora dodijeliti država ili mora biti dodijeljena iz državnih sredstava. Odobrenje oslobođenja od porezne obveze uključuje gubitak poreznih prihoda koji je jednak dodjeli državnih sredstava (15). Mjere uvedene stupanjem na snagu Zakona br. 163/2010 uključuju gubitak prihoda za islandsku državu u obliku PDV-a koji se ne naplaćuje.

1.2. Gospodarska pogodnost

(45)

Da bi predstavljala državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u, mjerom se mora dodijeliti pogodnost poduzeću. Poduzeća su subjekti koji obavljaju gospodarsku djelatnost bez obzira na njihov pravni status i način na koji su financirana (16). Gospodarske djelatnosti su djelatnosti koji se sastoje od nuđenja robe ili usluga na tržištu (17).

(46)	Mjerama je izravnim korisnicima dodijeljena pogodnost time što su oslobođeni od plaćanja pristojbi (neplaćanje PDV-a na usluge kupnje i uvoz poslužitelja) koje bi u suprotnom snosili iz vlastitih proračuna.

(47)

Kako je navedeno u Odluci br. 3/13/COL, plaćanje poreza operativni je trošak koji nastaje u uobičajenom tijeku obavljanja gospodarske djelatnosti poduzeća i obično ga snosi samo poduzeće. Oslobođenjem od plaćanja poreza ili neuvođenjem obveze plaćanja poreza odabranim se trgovačkim društvima dodjeljuje pogodnost jer se njihovi operativni troškovi smanjuju u usporedbi s ostalim društvima koja su u sličnom činjeničnom i pravnom položaju.

(48)

Što se tiče usluga za koje se smatra da se pružaju u Islandu, PDV bi se, u nedostatku oslobođenja od plaćanja PDV-a, naplatio od kupaca navedenih usluga. Stoga je neuvođenjem obveze plaćanja PDV-a strankama koje kupuju mješovite usluge načelno dodijeljena gospodarska pogodnost u obliku niže kupovne cijene za usluge.

(49)

Trgovačkim društvima iz ostalih država EGP-a i Farskih otoka koja uvoze poslužitelje i sličnu opremu u Island radi njihove upotrebe u islandskim podatkovnim centrima dodijeljena je gospodarska pogodnost u obliku manjih troškova za računalnu opremu uvezenu u Island zbog oslobođenja od plaćanja islandskog PDV-a, kako je prethodno opisano. Za vrijeme uobičajenog tijeka poslovanja PDV bi bio naplaćivan u odnosu na tu robu nakon ulaska robe na islandsko carinsko područje. Vlasnicima takvih poslužitelja i slične opreme uvezenih u Island stoga je pružena gospodarska pogodnost u usporedbi s ostalim uvoznicima robe.

(50)	Oslobođenjem stranaka podatkovnih centara smještenih u Islandu od plaćanja PDV-a troškovi stranaka su smanjeni. Stoga je tim poduzećima postalo privlačnije poslovati s podatkovnim centrima u Islandu.

1.3. Selektivnost

(51)	Da bi predstavljala državnu potporu u smislu članka 61. Sporazuma o EGP-u, mjera mora biti selektivna u smislu da pogoduje „određenim poduzećima ili proizvodnji određene robe”.

(52)

Ocjena selektivnosti zahtijeva utvrđivanje pogoduje li u okviru određenoga zakonskog okvira nacionalna mjera određenim poduzećima ili proizvodnji određene robe u usporedbi s ostalima koja su, u pogledu cilja kojem se teži unutar tog okvira, u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji (18). Koncept državne potpore ne odnosi se na mjere koje se razlikuju između poduzeća i koje su, prima facie, selektivne kad takvo razlikovanje proizlazi iz prirode ili općeg programa sustava kojeg su dio (19).

(53)	Tijelo će u nastavku ocijeniti predstavljaju li izmjene selektivne mjere i, ako je to slučaj, jesu li obuhvaćene logikom i općom prirodom sustava PDV-a u Islandu.

1.3.1. Dostavljene izmjene predstavljaju prima facie selektivne mjere

(54)	Neuvođenje obveze plaćanja PDV-a na mješovite usluge osiguralo je korist samo određenim skupinama poduzeća, odnosno nerezidentnim strankama podatkovnih centara koje se nalaze u Islandu.

(55)	Oslobođenje od plaćanja PDV-a za uvoz poslužitelja kojima će se u Islandu koristiti strane stranke osiguralo je korist i selektivnoj skupini poduzeća. Odnosilo se jedino na strana poduzeća koja uvoze vlastite poslužitelje u Island radi upotrebe u podatkovnim centrima smještenima u Islandu.

(56)

Činjenica da je broj poduzeća koja mogu potraživati to pravo u okviru mjere velik, ili da mjera obuhvaća čitav sektor, nije dovoljna da bi se dovela u pitanje selektivna priroda te mjere i stoga isključilo razvrstavanje u skupinu državne potpore (20). Osim toga, činjenica da je predmetna mjera uređena objektivnim kriterijima horizontalne primjene ne dovodi u pitanje njezin selektivni karakter, s obzirom na to da može samo pokazati da je predmetna potpora dio programa potpore i da nije pojedinačna potpora (21).

(57)

Tijelo smatra da su sva poduzeća koja u Islandu prime usluge od trgovačkih društava koja se nalaze u Islandu, ili uvezu vlastitu robu radi upotrebe u Islandu, u istom pravnom i činjeničnom položaju kao i utvrđeni korisnici dostavljenih izmjena koje se odnose na PDV. Ostala trgovačka društva koja primaju usluge od islandskih poduzeća ili uvoze vlastitu robu potrebnu za provođenje svojih poslovnih djelatnosti podliježu općenito primjenjivim pravilima koja se odnose na PDV. Stajalište Tijela jest da nema razloga zaključiti da su poduzeća korisnici bila u drukčijoj pravnoj i činjeničnoj situaciji od ostalih poduzeća koja podliježu obvezi plaćanja PDV-a u Islandu. Stoga je zaključak Tijela da su dostavljene izmjene bile selektivne.

1.3.2. Logika i opća priroda programa

(58)

Posebna ili selektivna porezna mjera može biti opravdana logikom poreznog sustava (22). Mjere čija je namjena djelomično ili u potpunosti osloboditi trgovačka društva u određenom sektoru od plaćanja pristojbi koje proizlaze iz uobičajene primjene općeg sustava mogu predstavljati državnu potporu ako nema opravdanja za oslobođenje od plaćanja na temelju prirode i logike općeg pravnog sustava (23). Tijelo mora ocijeniti proizlazi li drukčije postupanje s poduzećima u smislu pogodnosti ili opterećenja uvedenih u okviru predmetne porezne mjere iz prirode ili općeg sustava cjelokupnog programa koji se primjenjuje. Ako se takvo razlikovanje temelji na ciljevima osim onih čijem se postizanju teži u okviru cjelokupnog programa, predmetnu bi mjeru u načelu trebalo smatrati selektivnom.

(59)

Prema utvrđenoj sudskoj praksi, država EFTA-e koja je uvela različito postupanje s poduzećima trebala bi pokazati da je ono opravdano prirodom i općim programom predmetnog sustava (24). Tijelo stoga mora razmotriti ispunjuje li izmjena poreznih propisa ciljeve koji su sastavni dio poreznog sustava ili se njome teži postizanju drugih ciljeva.

(60)

Prema informacijama islandskih tijela, cilj dostavljenih izmjena bio je dovesti industriju islandskih podatkovnih centara na razinu usporedivu s industrijom podatkovnih centara u EU-u. Namjena neuvođenja obveze plaćanja PDV-a za mješovite usluge i oslobođenja od plaćanja PDV-a na uvoz poslužitelja bila je u Island privući sektor mobilnih (i podložnih oporezivanju) usluga, odnosno industriju podatkovnih centara.

(61)	Važno je napomenuti da je u ovom slučaju referentni porezni okvir, u odnosu na koji treba istražiti je li cilj kojem se teži zajedno s dostavljenim izmjenama obuhvaćen općom prirodom i logikom sustava, islandski sustav PDV-a.

(62)

Kako je navedeno u Odluci br. 3/13/COL, ne postoji jasna definicija mješovitih usluga unutar islandskog zakonodavstva, uredaba ili smjernica. Izraz „mješovite usluge” otvorenog je tipa i nije moguće utvrditi da su sve mješovite usluge koje pružaju islandski podatkovni centri nerezidentnim stranaka stvarno upotrebljavane u inozemstvu. Kao primjere mješovitih usluga islandska su tijela spomenula ugošćivanje (hosting), nadziranje i hlađenje poslužitelja. Međutim, ostale usluge koje su očito isporučene u Islandu i koje bi stoga u uobičajenim okolnostima trebale podlijegati obvezi plaćanja PDV-a, poput usluga održavanja i pohranjivanja, isto su tako obuhvaćene izrazom mješovitih usluga.

(63)

Ako su mješovite usluge neodvojive od elektronički isporučenih usluga i same po sebi povezane s njima te se njima koristi u inozemstvu, obuhvaćene su istim razmatranjima koja se odnose na poreznu neutralnost kao elektronički isporučene usluge (25). Stoga je neuvođenje obveze plaćanja PDV-a na te mješovite usluge, koje su u tom smislu „prateće” usluge elektronički isporučenim uslugama koje islandski podatkovni centri pružaju nerezidentnim strankama, obuhvaćeno prirodom i logikom sustava PDV-a.

(64)

Islandska tijela iznijela su primjedbe da, što se tiče mješovitih usluga koje se ne može smatrati upotrebljavanima u inozemstvu, većina usporedivih sustava PDV-a sadržava određena pravila povezana s predmetima i uslugama koji nisu uključeni u oporezivi promet i stoga su oslobođeni od plaćanja PDV-a. Stoga je cilj izmjene bio osigurati usporedivost poslovnog okruženja podatkovnih centara u Islandu, u smislu postupanja povezanog s PDV-om, s okruženjem njihovih konkurenata koji posluju u EU-u.

(65)

Tijelo smatra da činjenica da su u okviru ostalih sustava PDV-a predviđena određena oslobođenja sama po sebi ne opravdava neuvođenje obveze plaćanja PDV-a u Islandu. Čak i ako je svrha mjere ublažiti nepovoljan položaj s kojim je suočena industrija islandskih podatkovnih centara, takva mjera ne bi mogla ni u kojem slučaju biti opravdana činjenicom da je njezina namjena ispravak narušenoga tržišnog natjecanja na tržištu EGP-a u odnosu na usluge podatkovnih centara. U skladu s utvrđenom sudskom praksom, činjenica da država EGP-a jednostranim mjerama traži približavanje uvjeta tržišnog natjecanja u određenom sektoru gospodarstva onima koji prevladavaju u ostalim dijelovima EGP-a ne može umanjiti značaj predmetnih mjera kao potpore (26). Stoga najprije treba ocijeniti je li određeno oslobođenje obuhvaćeno logikom sustava u odnosu na referentni sustav oporezivanja, odnosno islandski sustav PDV-a (27).

(66)

Nije u okviru opće prirode i logike islandskog sustava PDV-a dati prednost proizvodnji islandske robe ili poboljšati uvjete tržišnog natjecanja islandskih trgovačkih društava u odnosu na njihove konkurente s poslovnim nastanom u drugim dijelovima EGP-a. Ne postoje nikakve odredbe unutar islandskog Zakona o PDV-u čija je namjena dati prednost islandskim uslugama ili robi u odnosu na konkurentne strane usluge ili robu. Cilj vanjske politike, poput cilja unaprjeđenja konkurentnosti industrije islandskih podatkovnih centara i promicanja nove upotrebe islandskih izvora energije, koji nisu sastavni dio referentnog sustava, ne može služiti kao opravdanje za odstupanje od sustava (28).

(67)	Na temelju prethodno navedenog, Tijelo smatra da se neuvođenje obveze plaćanja PDV-a na one mješovite usluge koje su odvojive od elektronički isporučenih usluga i nisu same po sebi povezane s njima ne može smatrati dijelom opće prirode i logike islandskog sustava PDV-a.

(68)

Što se tiče uvoza poslužitelja, islandska tijela iznijela su stajalište da je člankom 36. stavkom 1. Zakona o PDV-u predviđena mogućnost oslobođenja određene uvezene robe od plaćanja PDV-a i stoga su oslobođenja od plaćanja PDV-a na uvoz određene robe sastavni dio sustava PDV-a. Osim toga, tvrdila su da su u okviru većine sustava PDV-a predviđena oslobođenja temeljena na gospodarskim činjenicama te prirodi i općoj strukturi poreznog sustava u predmetnoj zemlji.

(69)

Tijelo smatra da su oslobođenja predviđena člankom 36. stavkom 1. (umjetnička djela koja je uvezao autor, posebna književna djela, vozila za potrebe spašavanja, roba koja ne podliježe plaćanju carinskih pristojbi itd.) vrlo ograničena i da nisu nužno povezana s pružanjem gospodarske djelatnosti. Suprotno tome, trgovačka društva koja će imati koristi od oslobođenja od plaćanja PDV-a na uvoz poslužitelja obavljat će navedeni uvoz svojih poslužitelja kao sastavni dio svojih gospodarskih djelatnosti. Kako je prethodno navedeno, glavno pravilo islandskog Zakona o PDV-a jest da bi gospodarske djelatnosti trebale podlijegati oporezivanju i da se PDV uplaćuje u državnu riznicu za sve domaće transakcije u svim fazama, kao i u odnosu na uvoz robe i usluga (29). Islandska tijela nisu navela nikakve primjere sličnih oslobođenja povezanih sa sektorom u okviru islandskog Zakona o PDV-u kako bi opravdala izmjene.

(70)

Islandska tijela dodatno su se pozvala na načelo u skladu s kojim, u slučaju kad se roba prenosi samo za potrebe pružanja usluge, bez promjene vlasnika, prijenos takve robe predstavlja dio pružanja usluge i stoga ne podliježe odvojenom oporezivanja za potrebe plaćanja PDV-a. Međutim, islandska tijela nisu objasnila pravnu osnovu navedenog načela ni zašto je postojala potreba za donošenjem posebne odredbe o oslobođenju od plaćanja PDV-a na uvoz poslužitelja i slične opreme, ako bi takav uvoz u svakom slučaju bio obuhvaćen ovim načelom.

(71)

Tijelo ne može prihvatiti da oslobođenje od plaćanja PDV-a na uvoz poslužitelja i neuvođenje obveze plaćanja PDV-a na mješovite usluge predstavljaju prilagodbu općeg programa posebno u odnosu na prirodu i cjelokupnu strukturu islandskog sustava PDV-a. Suprotno tome, izmjene su donesene s gospodarskim i političkim ciljem (30) privlačenja stranih poduzeća da kupuju usluge podatkovnih centara u Islandu i posljedičnog poboljšanja konkurentnosti industrije islandskih podatkovnih centara (31). Ta razmatranja, sa stajališta Tijela, ne predstavljaju dio logike i opće prirode poreznog sustava potrošača (32).

(72)

Islandska tijela tvrde da su predmetne mjere namijenjene prilagodbi islandskog sustava PDV-a sustavima PDV-a država članica EU-a kako bi se osiguralo slično konkurentno okruženje za domaću industriju podatkovnih centara onoj koja postoji unutar EU-a. Tijelo je Odlukom 3/13/COL pozvalo islandska tijela da dostave detaljnije informacije koje ne bi samo poduprle njihove izjave da nove izmjene koje se odnose na sustav PDV-a odražavaju sustave PDV-a država članica EU-a, nego bi, što je još važnije, podržale tvrdnju da su izmjene obuhvaćene logikom islandskog sustava PDV-a. Međutim, islandska tijela u vezi s time nisu iznijela nikakve primjedbe ili dodatne informacije.

(73)	U pogledu prethodno navedenog, Tijelo smatra da oslobođenje od plaćanja PDV-a na uvoz poslužitelja i neuvođenje obveze plaćanja PDV-a na mješovite usluge nisu obuhvaćeni logikom i općom prirodom islandskog sustava PDV-a.

1.4. Narušavanje tržišnog natjecanja i učinak na trgovinu između ugovornih stranaka

(74)	Naposljetku, mjera mora moći narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu između ugovornih stranaka Sporazuma o EGP-u kako bi je se smatralo državnom potporom u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u.

(75)

Prema utvrđenoj sudskoj praksi, sama činjenica da se mjerom jača položaj poduzeća u usporedbi s ostalim poduzećima koja se natječu u trgovinskom smislu unutar EGP-a smatra se dovoljnom da bi se zaključilo da mjera može utjecati na trgovinu između ugovornih stranaka i narušiti tržišno natjecanje između poduzeća s poslovnim nastanom u drugim državama EGP-a (33).

(76)

Dvije predmetne mjere bile su namijenjene subjektima s poslovnim nastanom izvan Islanda, uključujući unutar EGP-a. Ti bi subjekti imali koristi od mjera u slučaju kupovine usluga od islandskih podatkovnih centara. Islandska se tijela zauzvrat natječu s operaterima sličnih usluga unutar EGP-a. Osim toga, mjere su namjerno uvedene kao način privlačenja stranaka iz EGP-a i šire kako bi te stranke kupovale usluge podatkovnih centara u Islandu. S obzirom na to da su te stranke poduzeća koja posluju i natječu se s ostalim subjektima unutar svojih sektora diljem EGP-a, mjere bi mogle utjecati na trgovinu između ugovornih stranaka Sporazuma o EGP-u i narušiti ili prijetiti narušavanjem tržišnog natjecanja diljem EGP-a.

1.5. Zaključak koji se odnosi na prisutnost državne potpore

(77)

Upućujući na prethodna razmatranja, Tijelo zaključuje da mjere na koje se odnosi ocjena, odnosno oslobođenje od plaćanja PDV-a na uvoz poslužitelja i slične opreme koji obavljaju nerezidentne stranke radi upotrebe u islandskim podatkovnim centrima i neuvođenje obveze plaćanja PDV-a na transakcije koje uključuju podatkovne centre, osim za „prateće” usluge elektronički isporučenim uslugama, predstavljaju državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u. Stoga je, u skladu s prethodno navedenim uvjetima, potrebno razmotriti je li moguće utvrditi usklađenost mjera s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u.

2. POSTUPOVNI ZAHTJEVI

(78)

U skladu s člankom 1. stavkom 3. dijela I. Protokola 3. „Nadzorno tijelo EFTA-e na vrijeme se obavješćuje o svim planovima koji se odnose na dodjelu ili promjenu potpore kako bi moglo iznijeti svoje primjedbe. […] Dotična država ne stavlja svoje predložene mjere na snagu sve dok se ne postigne konačna odluka u odnosu na postupak.”

(79)

Islandska tijela nisu dostavila mjere koje se odnose na potporu Tijelu na vrijeme, odnosno dovoljno rano prije njihove provedbe 1. svibnja 2011. Osim toga, islandska tijela stavila su te mjere na snagu prije nego što je Tijelo donijelo konačnu odluku. Tijelo stoga zaključuje da islandska tijela nisu ispunila svoje obveze u skladu s člankom 1. stavkom 3. dijela I. Protokola 3. Stoga je dodjela bilo kakve potpore nezakonita.

3. OCJENA SUKLADNOSTI

(80)	Islandska tijela nisu iznijela nikakve argumente da bi državnu potporu u odnosu na mjere koje se odnose na PDV, kako je prethodno navedeno, trebalo smatrati sukladnom državnom potporom.

(81)	Mjere koje se odnose na potporu, a koje su obuhvaćene člankom 61. stavkom 1. Sporazuma o EGP-u, općenito nisu u skladu s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u, osim ako ne ispunjuju uvjete za odstupanje na temelju članka 61. stavaka 2. ili 3. Sporazuma o EGP-u.

(82)

Odstupanje na temelju članka 61. stavka 2. nije primjenjivo na predmetnu potporu i nije namijenjeno postizanu bilo kojeg od ciljeva navedenih u ovoj odredbi. Na predmetni se slučaj također ne primjenjuju članak 61. stavak 3. točka (a) ili članak 61. stavak 3. točka (b) Sporazuma o EGP-u. Osim toga, Tijelo nije primilo nikakve informacije koje pokazuju da se korisnici potpore nalaze u regiji koja bi mogla imati koristi od regionalne potpore u smislu članka 61. stavka 3. točke (c) Sporazuma o EGP-u. U ovom se predmetu ne primjenjuje ni odstupanje u članku 59. stavku 2. Sporazuma o EGP-u.

(83)

Na temelju prethodno navedenog, zaključak Tijela jest da oslobođenje od plaćanja PDV-a na uvoz poslužitelja i slične opreme koji obavljaju nerezidentne stranke radi upotrebe u islandskim podatkovnim centrima i neuvođenje obveze plaćanja PDV-a na transakcije koje uključuju mješovite usluge koje se pružaju nerezidentnim strankama islandskih podatkovnih centara ako te usluge nisu prateće usluge elektronički isporučenih usluga nisu opravdani na temelju odredaba o državnoj potpori Sporazuma o EGP-u.

4. LEGITIMNA OČEKIVANJA I PRAVNA SIGURNOST

(84)

Korisnici potpore mogu se pozvati na temeljna pravna načela legitimnih očekivanja i pravne sigurnosti kako bi osporili redoslijed povrata nezakonito dodijeljenih državnih potpora. Međutim, načela se primjenjuju isključivo u iznimnim okolnostima i poduzeće ne može imati legitimna očekivanja da je potpora zakonita osim ako je potpora unaprijed dodijeljena u skladu s postupkom za prijavu potpora Tijelu (ili Europskoj komisiji, prema potrebi) (34). Navedeno je načelo potvrdio Sud, kako slijedi: „U situaciji poput one u glavnom postupku postojanje iznimnih okolnosti ne može biti podržano ni u pogledu načela pravne sigurnosti, s obzirom na to da Sud već smatra da sve dok Komisija nije donijela odluku kojom se odobrava potpora, …primatelj ne može biti siguran u zakonitost potpore, a rezultat toga je da nije moguće osloniti se ni na načelo zaštite legitimnih očekivanja ni na pravnu sigurnost.” (35).

(85)

U načelu, sudska praksa Suda pokazala je da nije moguće pozivanje na legitimno očekivanje da je potpora zakonita osim ako je ta potpora dodijeljena u skladu s postupkom predviđenim člankom 1. stavkom 3. dijela I. Protokola 3. (36), ističući da bi marljiv poslovni čovjek u uobičajenim okolnostima trebao moći utvrditi je li taj postupak poštovan (37).

(86)

Neovisno o tome, Sud je isto tako prihvatio da se u iznimnim okolnostima primatelj potpore koja je nezakonito dodijeljena jer nije prijavljena može osloniti na legitimna očekivanja da je potpora bila zakonita kako bi se suprotstavio njezinu povratu (38). Sud je utvrdio da se subjekt može osloniti na načelo zaštite legitimnih očekivanja ako je tijelo Zajednice potaknulo sklonost opravdanim očekivanjima (39). Tijelo nije učinilo ništa slično i odluke Tijela koje se odnose na odbacivanje selektivnih mjera u vezi s financijskom potporom trebale su biti jasan pokazatelj da je mjere koje se odnose na PDV, a kojima je određenim trgovačkim društvima ili skupinama trgovačkih društava dana prednost, trebalo prijaviti Tijelu (40).

(87)

S obzirom na prethodno navedeno, Tijelo neće prihvatiti valjanost argumenata povezanih s pravnom sigurnošću ili legitimnim očekivanjima u ovom predmetu s obzirom na sudsku praksu Suda i široku primjenjivost članka 61. (Sporazuma o EGP-u) i članka 107. (UFEU-a). Zaključak da bi mjere koje se odnose na PDV, a koje su predmet istražnog postupka, mogle uključivati državnu potporu u svakom je trenutku bio jasno predvidiv.

5. POVRAT

(88)

S obzirom na to da je potpora dodijeljena bez da je Tijelo o tome obaviješteno, predstavlja nezakonitu potporu u smislu članka 1. točke (f) dijela II. Protokola 3. uz Sporazum o nadzoru i sudu. Člankom 14. dijela II. Protokola 3. uz Sporazum o nadzoru i sudu predviđeno je da Tijelo odlučuje o povratu nezakonite potpore koja nije u skladu s pravilima o državnim potporama u okviru Sporazuma o EGP-u od korisnika.

(89)

Mišljenje je Tijela da u ovom slučaju nikakva opća načela ne isključuju povrat. Prema utvrđenoj sudskoj praksi, ukidanje nezakonite potpore putem povrata predstavlja logičnu posljedicu nalaza da potpora nije zakonita. Posljedično, povrat državne potpore koja je nezakonito dodijeljena, za potrebe uspostave prijašnje postojeće situacije, ne može se načelno smatrati nerazmjernim ciljevima Sporazuma o EGP-u u smislu državne potpore.

(90)

Povratom potpore primatelji se odriču pogodnosti koju su uživali u odnosu na svoje konkurente na tržištu te se ponovno uspostavlja situacija koja je prethodila isplati potpore (41). Iz navedene funkcije povrata potpore isto tako slijedi da, kao opće pravilo, osim u iznimnim okolnostima, Tijelo neće postupati izvan granica svoje nadležnosti u slučaju da dotična država EFTA-e mora vratiti iznose koji su joj dodijeljeni na nezakonit način, s obzirom na to da se vrši isključivo uspostava prethodne situacije (42). Štoviše, u pogledu obvezne prirode nadzora državne potpore koji Tijelo provodi u okviru Protokola 3. uz Sporazum o nadzoru i sudu, poduzeća kojima je dodijeljena potpora načelno ne mogu imati legitimna očekivanja da je potpora zakonita osim ako nije dodijeljena u skladu s postupkom predviđenim odredbama tog Protokola (43). U ovom slučaju ne postoje očite iznimne okolnosti koje bi dovele do legitimnih očekivanja korisnika potpore.

(91)	Povrat nepropisno dodijeljene potpore trebao bi uključivati složene kamate u skladu s člankom 14. stavkom 2. dijela II. Protokola 3. uz Sporazum o nadzoru i sudu te člankom 9. i člankom 11. Odluke Nadzornog tijela br. 195/04/COL od 14. srpnja 2004. (44).

(92)

Islandska tijela dosad su dostavila ograničene informacije o iznosu potpora dodijeljenih u okviru izmjena Zakona br. 163/2010. Osim toga, nisu dostavila dovoljne informacije o broju i identitetu mogućih korisnika mjera. Ovime se poziva islandska tijela da osiguraju detaljne i točne informacije o iznosu dodijeljenih potpora i o korisnicima potpora.

6. ZAKLJUČAK

(93)	Na temelju prethodno navedenih razmatranja, Tijelo zaključuje da su islandska tijela nezakonito provela predmetnu potporu, kršeći članak 1. stavak 3. dijela I. Protokola 3.

(94)

Državne potpore dodijeljene u okviru odredaba Zakona br. 163/2010, odnosno oslobođenje od plaćanja PDV-a na uvoz poslužitelja i slične opreme koji obavljaju nerezidentne stranke radi upotrebe u islandskim podatkovnim centrima i neuvođenje obveze plaćanja PDV-a na mješovite usluge koje se pružaju nerezidentnim strankama islandskih podatkovnih centara ako te usluge nisu bile prateće usluge elektronički isporučenim uslugama, nisu u skladu s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u zbog prethodno navedenih razloga i trebalo bi ih vratiti s datumom kada su dodijeljene,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odredbe stavljene na snagu člancima 4. i 12. Zakona br. 163/2010, odnosno oslobođenje od plaćanja PDV-a na uvoz poslužitelja i slične opreme koji obavljaju nerezidentne stranke radi upotrebe u islandskim podatkovnim centrima i neuvođenje obveze plaćanja PDV-a na mješovite usluge koje su odvojive i nisu same po sebi povezane s elektronički isporučenim uslugama nerezidentnim strankama islandskih podatkovnih centara, uključuju državnu potporu koja nije u skladu s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u.

Članak 2.

Islandska tijela poduzimaju sve potrebne mjere da bi od korisnika dobile povrat potpora iz članka 1. koje su im nezakonito dodijeljene u razdoblju od 1. svibnja 2011. do 13. ožujka 2013.

Članak 3.

Povrat stupa na snagu bez odgode i u svakom slučaju u roku od četiri mjeseca od datuma ove Odluke i u skladu s postupcima nacionalnog zakonodavstva, pod uvjetom da isto omogućuje trenutačno i učinkovito izvršenje odluke.

Potpora koju je potrebno vratiti uključuje kamate i složene kamate od datuma od kojeg je bila na raspolaganju korisniku do datuma njezina povrata.

Kamata se izračunava u skladu s člankom 9. Odluke Nadzornog tijela EFTA-e br. 195/04/COL (45).

Članak 4.

Island do 8. srpnja 2014. obavješćuje Tijelo o ukupnom iznosu (glavnica i kamate koje se odnose na povrat) koji je potrebno povratiti od korisnika, kao i o mjerama koje se namjerava provesti ili koje su već poduzete da bi se izvršio povrat potpore.

Do 8. rujna 2014. Island mora izvršiti odluku Tijela i izvršiti povrat punog iznosa potpore.

Članak 5.

Ova je Odluka upućena Islandu.

Članak 6.

Vjerodostojna je samo verzija ove Odluke na engleskom jeziku.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. svibnja 2014.

Za Nadzorno tijelo EFTA-e

Oda Helen SLETNES

Predsjednica

Frank J. BÜCHEL

Član Kolegija

(1) Odluka Nadzornog tijela EFTA-e br. 3/13/COL od 16. siječnja 2013. o pokretanju službenoga istražnog postupka u vezi s određenim izmjenama Zakona br. 50/1988 o porezu na dodanu vrijednost koji se primjenjuje na stranke islandskih podatkovnih centara objavljena je u Službenom listu Europske unije (SL C 111, 18.4.2013., str. 5.) i u Dodatku o EGP-u br. 23., 18.4.2013., str. 1.

(2) Za detaljniji opis korespondencije vidjeti stavke 1.–6. Odluke Tijela br. 3/13/COL.

(3) U toj su obavijesti islandska tijela navela sve tri mjere kao slučajeve oslobođenja od plaćanja PDV-a. Međutim, što se tiče Tijela, slijedeći logiku sustava PDV-a, mjere koje uključuju elektronički isporučene usluge i mješovite usluge trebalo bi smatrati predmetom „nulte stope PDV-a” s obzirom na to da pružatelji tih usluga, prema shvaćanju Tijela, imaju pravo odbiti pretporez plaćen na kupovine povezane s navedenim pružanjem usluga.

(4) Vidjeti članak 4. Zakona br. 163/2010.

(5) Članak 12. stavak 1. točka 10.(c) Zakona o PDV-u.

(6) Članak 12. stavak 1. točka 10.(d) Zakona o PDV-u. Islandska tijela objasnila su da izraz „računalne usluge” obuhvaća samo ograničeno područje primjene elektronički isporučenih usluga i da je svrha izmjene bila proširiti navedeno oslobođenje na širi raspon elektronički isporučenih usluga.

(7) U skladu sa službenom definicijom islandskih tijela, koncept „elektronički isporučene usluge”„obuhvaća uslugu isporučenu putem interneta ili druge mreže, automatski, uz minimalno uplitanje ljudi, pri čemu je upotreba informacijske tehnologije nužan dio isporuke”.

(8) Vidjeti članak 42.A Zakona o PDV-u.

(9) U tom je kontekstu predstavnik industrije podatkovnih centara u Islandu iznio prijedlog o prilagodbi Zakona o porezu na dohodak kako uvezeni poslužitelji smješteni u islandskim podatkovnim centrima koji su u vlasništvu nerezidenata ne bi predstavljali stalan poslovni nastan u Islandu. Parlament nije razmotrio navedeni prijedlog.

(10) Vidjeti primjere koje su iznijela islandska tijela u svojoj elektroničkoj pošti od 5. travnja 2011., str. 5.: trgovačko društvo koje se bavi mrežnim poslužiteljima iz države članice EU-a koje ugošćuje svoje poslužitelje u trgovačkom društvu podatkovnog centra smještenog u Islandu i koje kupuje usluge pohranjivanja podataka od islandskoga podatkovnog centra smatralo bi se društvom sa stalnim poslovnim nastanom u Islandu i time bi, na temelju sadašnjih pravila koja su na snazi, podlijegalo obvezi plaćanja PDV-a (vidjeti članak 42.A Zakona o PDV-u). Međutim, u slučaju knjigovodstvenog ureda iz države članice EU-a čija temeljna poslovna djelatnost nije ugošćivanje podataka na poslužiteljima, isti neće imati stalan poslovni nastan u Islandu čak i ako premjesti svoje poslužitelje u islandski podatkovni centar za potrebe pohranjivanja.

(11) Za detaljniji opis ocjene vidjeti stavak 50. Odluke br. 3/13/COL Tijela.

(12) Vidjeti dopis Carinske uprave od 14. prosinca 2012.

(13) Sve su brojke izražene u ISK.

(14) U skladu s utvrđenom sudskom praksom, razvrstavanje u skupinu potpore zahtijeva kumulativno ispunjenje svih uvjeta; vidjeti predmet C-142/87 Belgija protiv Komisije („Tubemeuse”) [1990.] ECR I-959.

(15) Vidjeti točku 3.3. Smjernica o državnim potporama o oporezivanju poduzeća Tijela, predmet 248/84 Njemačka protiv Komisije [1987.] ECR 4013 i predmet E-6/98 Kraljevina Norveška protiv Nadzornog tijela EFTA-e [1999.] izvješće Suda EFTA-e, stavak 34.

(16) Predmet C-41/90 Höfner i Elser protiv Macrotona [1991.] ECR I-1979, stavci 21.–23. i predmet E-5/07 Private Barnehagers Landsforbund protiv Nadzornog tijela EFTA-e [2008.] izvješće Suda EFTA-a, str. 61., stavak 78.

(17) Predmet C-222/04 Ministero dell'Economica e delle Finanze protiv Cassa di Risparmio di Firenze SpA [2006.] ECR I-289, stavak 108.

(18) Zajednički predmeti C-106/09 P i C-107/9 P Komisija i Španjolska protiv Vlade Gibraltara i Ujedinjene Kraljevine [2011.] ECR I-11113, stavak 75.

(19) Vidjeti stavak 145.

(20) Predmet C-75/97 Belgija protiv Komisije [1999.] ECR I-3671, stavak 32.; predmet C-143/99 Adria-Wien Pipeline i Wietersdorfer & Peggauer Zementwerke [2011.] ECR I-8365, stavak 48.; i predmet C-409/00 Španjolska protiv Komisije [2003.] ECR I-1487, stavak 48.

(21) Vidjeti predmet C-409/00 Španjolska protiv Komisije [2003.] ECR I-1487, stavak 49.

(22) Predmet E-6/98 Norveška protiv Nadzornog tijela EFTA-e, [1999] izvješće Suda EFTA-e, str. 76., stavak 38.; zajednički predmeti E-5/04, E-6/04 i E-7/04 Fesil i Finnfjord, PIL i ostali i Norveška protiv Nadzornog tijela EFTA-e, [2005.] izvješće Suda EFTA-e, str. 117, stavci 84.–85.; zajednički predmeti T-127/99, T-129/99 i T-148/99 Territorio Histórico de Alava i ostali protiv Komisije [2002.] ECR II-1275, stavak 163.; predmet C-143/99 Adria-Wien Pipeline [2001.] ECR I-8365, stavak 42.; predmet T-308/00 Salzgitter protiv Komisije [2004.] ECR II-1933 stavak 42.; predmet C-172/03 Wolfgang Heiser [2005.] ECR I-1627, stavak 43. i predmet C-279/08 P Komisija protiv Nizozemske [2011.] ECR I-7671, stavak 62.

(23) Predmet E-6/98 Norveška protiv Nadzornog tijela EFTA-e, prethodno navedeno, stavak 38.; spojeni predmeti E-5/04, E-6/04 i E-7/04 Fesil i Finnfjord, PIL i ostali i Norveška protiv Nadzornog tijela EFTA-e, prethodno navedeno, stavci 76.–89.; predmet 173/73 Italija protiv Komisije [1974.] ECR 709, stavak 16.

(24) Predmet E-6/98 Norveška protiv Nadzornog tijela EFTA-e, prethodno navedeno, stavak 67., predmet C-159/01 Nizozemska protiv Komisije, ECR [2004.] I-4461, stavak 43., zajednički predmeti C-106/09 P i C-107/9 P Komisija i Španjolska protiv Vlade Gibraltara i Ujedinjene Kraljevine, prethodno navedeno, stavak 146.

(25) Vidjeti stavke 50–51. Odluke br. 3/13/COL Nadzornog tijela.

(26) Predmet C-372/97 Italija protiv Komisije [2004.] ECR I-3679, stavak 67. i predmet C-172/03 Heiser [2005.] ECR I-1627, stavak 54.

(27) Vidjeti predmet T-210/02 RENV British Aggregates Association protiv Komisije [2012.] ECR II-0000, stavci 49 – 50. i zajednički predmeti C-106/09 P i C-107/9 P Komisija i Španjolska protiv Vlade Gibraltara i Ujedinjene Kraljevine [2011.] ECR I-11113, stavci 75. i 90.

(28) Vidjeti spojene predmete C-78/08 do C-80/09, Paint Graphos i ostali [2011.], ECR I-7611, stavak 70.

(29) Vidjeti članak 1. Zakona br. 50/1988 o porezu na dodanu vrijednost.

(30) Obavijest od 2. rujna 2011.

(31) Vidjeti spojene predmete E-17/10 i E-6/11 Kneževina Lihtenštajn i VTM Fundmanagement protiv Nadzornog tijela EFTA-e [2012.] izvješće Suda EFTA-e, str. 117., stavak 76.

(32) Za slične argumente vidjeti stavak 95. Odluke Komisije 2003/515/EZ od 17. veljače 2003. o državnim potporama koje Nizozemska primjenjuje za djelatnosti međunarodnog financiranja (SL L 180, 18.7.2003., str. 52.).

(33) Predmet E-6/98 Vlada Norveške protiv Nadzornog tijela EFTA-e [1999.] Izvješće Suda EFTA-e, str. 76., stavak 59.; predmet730/79 Philip Morris protiv Komisije [1980.] ECR 2671, stavak 11.

(34) Predmet C-5/89, Komisija protiv Njemačke [1990.] ECR I-3437, stavak 14.; predmet C-169/95 Komisija protiv Španjolske, [1997.] ECR I-135, stavak 51.; predmet C-24/95 Land Rheinland-Pfalz protiv Alcan Deutschland GmbH, [1997.] ECR I-1591, stavak 25.

(35) Predmet C1-09 Centre d'Exportation du Livre Français (CELF), Ministre de la Culture et de la Communication protiv Société Internationale de Diffusion et d'Édition [2010.] ECR I-02099, stavak 53. Vidjeti i predmet C-91/01 Italija protiv Komisije [2004.] ECR I-4355, stavci 66. i 67.

(36) Predmet C-5/89 Komisija protiv Njemačke [1990.] ECR I-3437, stavak 14. i Regione Autónoma della Sardegna protiv Komisije [2005.] ECR II-2123, stavak 64.

(37) Predmet C-5/89 Komisija protiv Njemačke [1990.] ECR I-3437, stavak 14., predmet C-169/95 Španjolska protiv Komisije [1997.] ECR I-135, stavak 51.

(38) Spojeni predmeti C-183/02 P i C-187/02 P Demesa i Territorio Histórico de Álava protiv Komisije [2004.] ECR I-10609, stavak 51.

(39) Predmet T-290/97, Mehibas Dordstelaan protiv Komisije [2000.] ECR II-15 i predmeti C-182/03 i C-217/03, Belgija i Forum 187 ASBL protiv Komisije [2006.] ECR I-05479, stavak 147.

(40) Vidjeti Odluku Nadzornog tijela EFTA-e br. 106/95/COL od 31. listopada 1995. o poreznom oslobođenju za osnovni porez na staklenu ambalažu (SL L 124, 23.5.1996., str. 30., i Dodatak o EGP-u br. 23, 23.5.1996., str. 75.), Odluka Nadzornog tijela EFTA-e br. 145/97/COL od 14. svibnja 1997. o primjerenim mjerama koje se odnose na regionalno diferencirane poreze za socijalno osiguranje i Odluka Nadzornog tijela EFTA-e br. 97/10/COL od 24. ožujka 2010. o oporezivanju vlastitih osiguravajućih društava u okviru lihtenštajnskog Poreznog zakona (SL L 261, 27.9.2012., str. 1., i Dodatak o EGP-u br. 53, 27.9.2012., str. 1.).

(41) Vidjeti spojene predmete E-17/10 i E-6/11 Kneževina Lihtenštajn i VTM Fundmanagement protiv Nadzornog tijela EFTA-e [2012.] izvješće Suda EFTA-e, str. 117., stavci 141.–142.

(42) Predmet C-75/97 Belgija protiv Komisije [1999.] ECR I 3671, stavak 66., i predmet C-310/99 Italija protiv Komisije [2002.] ECR I-2289, stavak 99.

(43) Predmet C-169/95 Španjolska protiv Komisije [1997.] ECR I-135, stavak 51.

(44) Kako je izmijenjena Odlukom Nadzornog tijela EFTA-e br. 789/08/COL od 17. prosinca 2008. o izmjeni Odluke Kolegija br. 195/04/COL o provedbenim odredbama iz članka 27. dijela II. Protokola 3. Sporazuma između država EFTA-e o uspostavi Nadzornog tijela i Suda u vezi sa standardnim obrascima prijave potpore (SL L 340, 22.12.2010., str. 1., i Dodatak o EGP-u br. 72, 22.12.2010., str. 1.).

(45) Kako je izmijenjena Odlukom Nadzornog tijela EFTA-e br. 789/08/COL.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 55

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Svezak 58. 26. veljače 2015.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/301 оd 13. veljače 2015. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla [Weißlacker/Allgäuer Weißlacker (ZOI)]	1
	*	Uredba Komisije (EU) 2015/302 оd 25. veljače 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 454/2011 o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s podsustavom telematske aplikacije za putnički promet transeuropskog željezničkog sustava ( 1 )	2
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/303 оd 25. veljače 2015. o izmjeni provedbenih uredbi (EU) br. 947/2014 i (EU) br. 948/2014 u pogledu posljednjeg roka za podnošenje zahtjeva za potporu za privatno skladištenje maslaca i obranog mlijeka u prahu	4
		Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/304 оd 25. veljače 2015. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	6

Referenca	Oznaka
B.1. (V1.2)	Računalna izrada i razmjena podataka o tarifama namijenjenima za međunarodnu ili inozemnu prodaju – vozne karte NRT
B.2. (V1.2)	Računalna izrada i razmjena podataka o tarifama namijenjenima za međunarodnu i inozemnu prodaju – integrirane vozne karte s rezervacijom (IRT)
B.3. (V1.2)	Računalna izrada i razmjena podataka namijenjenih za međunarodnu ili inozemnu prodaju – posebne ponude
B.4. (V1.2)	Upute za provedbu za Edifact poruke koje obuhvaćaju razmjenu podataka iz voznih redova
B.5. (V1.2)	Elektronička rezervacija mjesta/sjedala i elektronička izrada putnih dokumenata – razmjena poruka
B.6. (V1.2)	Elektronička rezervacija mjesta/sjedala i elektronička izrada prijevoznih dokumenata (norme RCT2)
B.7. (V1.2)	Međunarodna željeznička vozna karta za ispis kod kuće
B.8. (V1.2)	Standardne brojčane oznake za željezničke prijevoznike, upravitelje infrastrukture i druga poduzeća uključena u lance željezničkog prijevoza
B.9. (V1.2)	Standardne brojčane oznake za lokacije
B.10 (V1.2)	Elektronička rezervacija pomoći za osobe sa smanjenom pokretljivošću – razmjena poruka
B.30. (V1.2)	Shema – katalog poruka/skupova podataka potrebnih za komunikaciju TSI TAP-a između željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture
B.50. (V1.0)	Upute za primjenu voznog reda
B.51. (V1.0)	Upute za primjenu tarifa
B.52. (V1.0)	Upute za primjenu rezervacije
B.53. (V1.0)	Upute za primjenu izravnog ispunjivanja
B.54. (V1.0)	Upute za primjenu neizravnog ispunjivanja
B.55. (V1.0)	Upute za primjenu pomoći osobama sa smanjenom pokretljivošću
B.56. (V1.0)	Upute za primjenu komunikacije između željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture”

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	EG	169,3
	IL	81,7
	MA	89,2
	TR	114,9
	ZZ	113,8
0707 00 05	TR	186,4
0707 00 05	ZZ	186,4
0709 93 10	MA	132,3
	TR	216,1
	ZZ	174,2
0805 10 20	EG	50,5
	IL	75,8
	MA	49,8
	TN	50,1
	TR	68,1
	ZZ	58,9
0805 20 10	IL	138,1
	MA	98,5
	ZZ	118,3
0805 20 30, 0805 20 50, 0805 20 70, 0805 20 90	EG	80,3
	IL	157,0
	JM	118,2
	MA	101,0
	TR	83,9
	US	137,0
	ZZ	112,9
0805 50 10	EG	41,5
	TR	59,1
	ZZ	50,3
0808 10 80	BR	69,3
	CL	94,7
	MK	27,7
	US	198,7
	ZZ	97,6
0808 30 90	CL	170,0
	CN	99,9
	US	122,7
	ZA	107,4
	ZZ	125,0

	III. Drugi akti
	EUROPSKI GOSPODARSKI PROSTOR
*	Odluka Nadzornog tijela EFTA-e br. 193/14/COL od 8. svibnja 2014. o određenim izmjenama Zakona br. 50/1988 o porezu na dodanu vrijednost koji se primjenjuje na stranke islandskih podatkovnih centara (Island) [2015/305]	9


	(1) Tekst značajan za EGP