ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 44

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Svezak 58.
18. veljače 2015.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

ODLUKE

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/217 оd 10. travnja 2014. o odobravanju državama članicama da donesu određena odstupanja u skladu s Direktivom 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o kopnenom prijevozu opasnih tvari (priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 2292)

1

 

*

Odluka Komisije (EU) 2015/218 od 7. svibnja 2014. o državnoj potpori br. SA.29786 (bivši N 633/2009), SA.33296 (11/N), SA.31891 (bivši N553/10), N 241/09, N 160/10 i SA.30995 (bivši C 25/10) koju je pružila Irska za restrukturiranje Allied Irish Banks plc i EBS Building Society (priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 2638)  ( 1 )

40

 

*

Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/219 оd 29. siječnja 2015. o zamjeni Priloga Provedbenoj odluci 2013/115/EU o usvajanju Priručnika SIRENE i drugih provedbenih mjera za drugu generaciju Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) (priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 326)

75

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

ODLUKE

18.2.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 44/1


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2015/217

оd 10. travnja 2014.

o odobravanju državama članicama da donesu određena odstupanja u skladu s Direktivom 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o kopnenom prijevozu opasnih tvari

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 2292)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari (1), a posebno njezin članak 6. stavke 2. i 4.,

budući da:

(1)

U Prilogu I. odjeljku I.3, Prilogu II. odjeljku II.3 i Prilogu III. odjeljku III.3 Direktivi 2008/68/EZ nalaze se popisi nacionalnih odstupanja kojima se dopušta da se uzmu u obzir posebne nacionalne okolnosti. Nova nacionalna odstupanja zatražena su u određenim državama članicama.

(2)

Ta odstupanja treba odobriti.

(3)

S obzirom na to da Prilog I. odjeljak I.3 Prilog II. odjeljak II.3 i Prilog III. odjeljak III.3 treba prilagoditi, primjereno je, radi jasnoće, zamijeniti ih u cijelosti.

(4)

Direktivu 2008/68/EZ treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za prijevoz opasnih tvari uspostavljenog Direktivom 2008/68/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Države članice navedene u Prilogu ovlaštene su da za prijevoz opasnih tvari unutar svojeg državnog područja provode odstupanja utvrđena u tom Prilogu.

Ta odstupanja primjenjuju se bez diskriminacije.

Članak 2.

Prilog I. odjeljak I.3, Prilog II. odjeljak II.3 i Prilog III. odjeljak III.3 Direktivi 2008/68/EZ mijenjaju se u skladu s Prilogom ovoj Odluci.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. travnja 2014.

Za Komisiju

Siim KALLAS

Potpredsjednik


(1)  SL L 260, 30.9.2008., str. 13.


PRILOG

Prilog I., Prilog II. i Prilog III. Direktivi 2008/68/EZ izmjenjuju se kako slijedi:

(1)

U Prilogu I. odjeljak I.3 zamjenjuje se sljedećim:

„I.3.   Nacionalna odstupanja

Odstupanja za države članice za prijevoz opasnih tvari unutar njihova državnog područja na temelju članka 6. stavka 2. Direktive 2008/68/EZ.

Označivanje odstupanja: RO-a/bi/bii-MS-nn

RO= cesta

a/bi/bii= članak 6. stavak 2. točka (a)/točka (b) podtočka i./točka (b) podtočka ii.

MS= kratica za državu članicu

nn= redni broj

Na temelju članka 6. stavka 2. točke (a) Direktive 2008/68/EZ

BE Belgija

RO-a-BE-1

Predmet: klasa 1 – male količine.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 1.1.3.6

Sadržaj Priloga Direktivi: 1.1.3.6 ograničava količinu rudarskih eksploziva koji se mogu prevoziti u uobičajenom vozilu na 20 kg.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: upravitelji skladišta koja su udaljena od mjesta opskrbe mogu biti ovlašteni za prijevoz najviše 25 kg dinamita ili snažnih eksploziva i 300 detonatora u uobičajenim motornim vozilima, pod uvjetima koje određuje služba za eksplozive.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Article 111 de l'arrêté royal 23 septembre 1958 sur les produits explosifs.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-BE-2

Predmet: prijevoz praznih neočišćenih spremnika u kojima su se nalazili proizvodi različitih klasa.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.4.1.1.6

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: oznaka na prijevoznoj ispravi ‚neočišćena prazna ambalaža koja je sadržavala proizvode različitih klasa’.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Dérogation 6-97.

Napomene: Odstupanje koje je Komisija registrirala pod brojem 21 (u skladu s člankom 6. stavkom 10. Direktive 94/55/EZ).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-BE-3

Predmet: donošenje RO-a-UK-4.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté royal relatif au transport des marchadises dangereuses par route (1-2009)

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-BE-4

Predmet: izuzeće od svih zahtjeva ADR-a za nacionalni prijevoz najviše 1 000 rabljenih ionskih detektora dima iz privatnih kućanstava do postrojenja za obradu u Belgiji, preko sabirnih mjesta predviđenih u programu selektivnog prikupljanja detektora dima.

Upućivanje na ADR: svi zahtjevi

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ:

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: upotreba ionskih detektora dima u kućanstvu nije podvrgnuta regulatornoj kontroli, s radiološke točke gledišta, kada se radi o homologiranom tipu detektora dima. Prijevoz tih detektora dima do krajnjeg korisnika također je izuzet od zahtjeva ADR-a. (vidjeti 2.2.7.1.2(d)).

Direktivom 2002/96/EZ o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi zahtijeva se selektivno prikupljanje rabljenih detektora dima za obradu sklopnih ploča i odstranjivanje radioaktivnih tvari iz ionskih detektora dima. Kako bi se omogućilo takvo selektivno prikupljanje, razvijen je program kojim se privatna kućanstva potiču da donose svoje rabljene detektore dima na sabirno mjesto, odakle se ti detektori mogu prevoziti do postrojenja za obradu, ponekad preko drugog sabirnog mjesta ili privremenog skladišta.

Na sabirnim mjestima na raspolaganju će biti metalna ambalaža za najviše 1 000 detektora dima. Jedna takva ambalaža s detektorima dima može se prevesti sa sabirnih mjesta zajedno s drugim otpadom do privremenog skladišta ili postrojenja za obradu. Ambalaža se označuje natpisom ‚detektor dima’.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: program za selektivno prikupljanje detektora dima jedan je od uvjeta za ukidanje odobrenih instrumenata koji su predviđeni u članku 3.1.d.2 kraljevske uredbe od 20. srpnja 2001.: opća uredba o zaštiti od zračenja.

Napomene: ovo je odstupanje potrebno da bi se omogućilo selektivno prikupljanje rabljenih ionskih detektora dima.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

DE Njemačka

RO-a-DE-1

Predmet: mješovito pakiranje i mješoviti utovar automobilskih dijelova klasifikacije 1.4G zajedno s određenim opasnim tvarima (n4).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 4.1.10 i 7.5.2.1

Sadržaj Priloga Direktivi: odredbe o mješovitom pakiranju i mješovitom utovaru.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: UN 0431 i UN 0503 mogu se utovariti zajedno s određenim opasnim teretom (proizvodi povezani s proizvodnjom automobila) u određenim količinama navedenim u izuzeću. Ne smije se prijeći vrijednost 1 000 (usporedivo s 1.1.3.6.4).

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Gefahrgut-Ausnahmeverordnung - GGAV 2002 vom 6.11.2002. (BGBl. I S. 4350); Ausnahme 28.

Napomene: izuzeće je potrebno kako bi se osigurala brza dostava sigurnosnih automobilskih dijelova, ovisno o lokalnoj potražnji. Zbog širokog raspona proizvoda, skladištenje tih proizvoda u lokalnim autoservisima nije uobičajeno.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-DE-2

Predmet: izuzeće od zahtjeva za posjedovanje prijevozne isprave i potvrde pošiljatelja za određene količine opasnog tereta, kako je određeno u 1.1.3.6 (n1).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.4.1.1.1 i 5.4.1.1.6

Sadržaj Priloga Direktivi: sadržaj prijevozne isprave.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: za sve klase osim klase 7: nije potrebna prijevozna isprava ako količina robe koja se prevozi nije veća od količina navedenih u 1.1.3.6.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Gefahrgut-Ausnahmeverordnung - GGAV 2002 vom 6.11.2002. (BGBl. I S. 4350); Ausnahme 18.

Napomene: podaci dobiveni označivanjem i etiketiranjem ambalaže smatraju se dostatnim za nacionalni prijevoz, budući da prijevozna isprava nije uvijek primjerena kada se radi o lokalnoj distribuciji.

Odstupanje koje je Komisija registrirala pod brojem 22 (u skladu s člankom 6. stavkom 10. Direktive 94/55/EZ).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-DE-3

Predmet: prijevoz mjernih standarda i pumpi za gorivo (praznih, neočišćenih).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: odredbe za brojeve UN 1202, 1203 i 1223.

Sadržaj Priloga Direktivi: pakiranje, označivanje, dokumenti, prijevoz i upute za rukovanje, upute za posadu vozila.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: specifikacija važećih propisa i dopunskih odredaba za primjenu odstupanja; do 1 000 l: usporedivo s praznom, neočišćenom ambalažom; više od 1 000 l: sukladnost s određenim propisima za spremnike; prijevoz samo prazne i neočišćene ambalaže.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Gefahrgut-Ausnahmeverordnung - GGAV 2002 vom 6.11.2002. (BGBl. I S. 4350); Ausnahme 24.

Napomene: popis br. 7, 38, 38a.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-DE-5

Predmet: odobrenje za kombinirano pakiranje.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 4.1.10.4 MP2

Sadržaj Priloga Direktivi: zabrana kombiniranog pakiranja.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: klase 1.4S, 2, 3 i 6.1: odobrenje za kombinirano pakiranje predmeta klase 1.4S (naboji za malo oružje), aerosola (klasa 2) te sredstava za čišćenje i obradu klase 3 i 6.1 (navedeni brojevi UN) kao kompleta za prodaju u kombiniranom pakiranju u ambalaži skupine II. i u malim količinama.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Gefahrgut-Ausnahmeverordnung - GGAV 2002 vom 6.11.2002. (BGBl. I S. 4350); Ausnahme 21.

Napomene: popis br. 30*, 30a, 30b, 30c, 30d, 30e, 30f, 30g.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

DK Danska

RO-a-DK-2

Predmet: cestovni prijevoz pakiranja koja sadrže eksplozivne tvari i pakiranja koja sadrže detonatore u istom vozilu.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 7.5.2.2

Sadržaj Priloga Direktivi: odredbe o kombiniranom pakiranju.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: pri cestovnom prijevozu opasnih tvari moraju se poštovati pravila ADR-a.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Bekendtgørelse nr. 729 of 15. august 2001 om vejtransport of farligt gods § 4, stk. l.

Napomene: u praksi postoji potreba za pakiranjem eksplozivnih tvari zajedno s detonatorima u istom vozilu, kada se takva roba prevozi od mjesta skladištenja do mjesta upotrebe i natrag.

Prilikom izmjene danskog zakonodavstva o prijevozu opasnih tvari, danska će nadležna tijela dopustiti takav prijevoz pod sljedećim uvjetima:

1.

Ne prevozi se više od 25 kg eksplozivnih tvari iz skupine D.

2.

Ne prevozi se više od 200 komada detonatora iz skupine B.

3.

Detonatori i eksplozivne tvari moraju biti pakirani odvojeno u ambalaži s certifikatom UN-a, u skladu s pravilima iz Direktive 2000/61/EZ o izmjeni Direktive 94/55/EZ.

4.

Udaljenost između pakiranja koja sadrže detonatore i pakiranja koja sadrže eksplozivne tvari mora biti najmanje 1 metar. Tu udaljenost treba poštovati čak i u slučaju naglog kočenja. Pakiranje koje sadrži eksplozivne tvari i pakiranje koje sadrži detonatore moraju biti smješteni tako da ih je moguće brzo ukloniti iz vozila.

5.

Moraju se poštovati sva ostala pravila koja se odnose na cestovni prijevoz opasnih tvari.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-DK-3

Predmet: cestovni prijevoz pakiranja i proizvoda koji sadrže otpad ili ostatke opasnih tvari određenih klasa iz kućanstava i poduzeća radi odlaganja.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: dijelovi i poglavlja 2, 3, 4.1, 5.1, 5.2, 5.4, 6, 8.1 i 8.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: odredbe o klasifikaciji, posebne odredbe, odredbe o pakiranju, postupci za pošiljke, zahtjevi za izradu i ispitivanje ambalaže, opći zahtjevi za prijevozne jedinice i opremu u vozilu te zahtjevi za osposobljavanje.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: unutarnja ambalaža i proizvodi koji sadrže otpad ili ostatke opasnih tvari određenih klasa, prikupljeni od privatnih kućanstava ili poduzeća radi odlaganja, mogu se pakirati zajedno u određenoj vanjskoj ambalaži i/ili prepakirati i prevoziti u skladu s posebnim postupcima za pošiljke, uključujući posebna ograničenja za pakiranje i označivanje. Količina opasnih tvari za unutarnju ambalažu, vanjsku ambalažu i/ili prijevoznu jedinicu je ograničena.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Bekendtgørelse nr. 818 af 28. juni 2011 om vejtransport af farligt gods § 4, stk. 3.

Napomene: upravitelji otpadom ne mogu primjenjivati sve odredbe iz Priloga I. odjeljka I.1 Direktivi 2008/68/EZ kada je otpad s ostacima opasnih tvari prikupljen od privatnih kućanstava i poduzeća za prijevoz radi odlaganja. Otpad se obično nalazi u ambalaži koja je bila prodana u maloprodaji.

Datum isteka: 1. siječnja 2019.

FI Finska

RO-a-FI-1

Predmet: prijevoz određenih količina opasnih tvari u autobusima i malih količina niskoaktivnog radioaktivnog materijala za potrebe zdravstvene skrbi i istraživanja.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 4.1, 5.4.

Sadržaj Priloga Direktivi: odredbe o pakiranju, dokumentacija.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: prijevoz određenih količina opasnih tvari u autobusima u skladu s ograničenjem iz 1.1.3.6, najveće neto mase koja ne prelazi 200 kg, dopušta se bez upotrebe prijevozne isprave i bez ispunjavanja svih zahtjeva koji se odnose na pakiranje. Vozilo koje prevozi niskoaktivni radioaktivni materijal najveće težine 50 kg za potrebe zdravstvene skrbi i istraživanja, ne mora biti označeno i opremljeno u skladu s ADR-om.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Liikenne- ja viestintäministeriön asetus vaarallisten aineiden kuljetuksesta tiellä (277/2002; 313/2003; 312/2005).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-FI-2

Predmet: opis praznih spremnika u prijevoznoj ispravi.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.4.1.1.6

Sadržaj Priloga Direktivi: posebne odredbe za praznu neočišćenu ambalažu, vozila, kontejnere, spremnike, baterijska vozila i višeelementne plinske spremnike (‚MEGC’).

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: u slučaju praznih, neočišćenih vozila-cisterni u kojima se prevoze dvije ili više tvari s brojevima UN 1202, 1203 i 1223, opis u prijevoznoj ispravi može se dopuniti riječima ‚posljednje punjenje’, zajedno s nazivom proizvoda koji ima najniže plamište; ‚Prazna cisterna, 3., posljednje punjenje: UN 1203 Motorni benzin, II.’.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Liikenne- ja viestintäministeriön asetus vaarallisten aineiden kuljetuksesta tiellä (277/2002; 313/2003).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-FI-3

Predmet: etiketiranje i označivanje prijevozne jedinice za eksplozive.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.3.2.1.1

Sadržaj Priloga Direktivi: opće odredbe o označivanju narančastom pločicom.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: prijevozne jedinice (obično dostavna vozila) koje prevoze male količine eksploziva (najviše 1 000 kg (neto)) do kamenoloma i gradilišta mogu na prednjem i stražnjem dijelu imati oznaku prema predlošku br. 1.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Liikenne- ja viestintäministeriön asetus vaarallisten aineiden kuljetuksesta tiellä (277/2002; 313/2003).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

FR Francuska

RO-a-FR-2

Predmet: prijevoz otpada koji potječe iz djelatnosti zdravstvenog zbrinjavanja, kod kojega postoji opasnost od zaraze prema UN 3291, čija masa iznosi 15 kg ili manje.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: prilozi A i B.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: izuzeće od zahtjeva ADR-a za prijevoz otpada koji potječe iz djelatnosti zdravstvenog zbrinjavanja, a kod kojega postoji opasnost od zaraze prema UN 3291, čija masa iznosi 15 kg ili manje.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté du 1er juin 2001 relatif au transport des marchandises dangereuses par route - Article 12.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-FR-5

Predmet: prijevoz opasnih tvari u javnim putničkim prijevoznim sredstvima (18).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 8.3.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: prijevoz putnika i opasnih tvari.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: prijevoz opasnih tvari, osim tvari iz klase 7, koje su u javnim prijevoznim sredstvima dopuštene kao ručna prtljaga; primjenjuju se samo odredbe u vezi s pakiranjem, označivanjem i etiketiranjem paketa, navedene u 4.1, 5.2 i 3.4.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté du 29 mai 2009 relatif au transport des marchandises dangereuses par voies terrestres, annexe I paragraphe 3.1.

Napomene: u ručnoj prtljazi dopušteno je nositi samo opasne tvari za osobnu ili vlastitu profesionalnu uporabu. Dopušteni su prenosivi plinski spremnici za bolesnike s respiratornim smetnjama u količini potrebnoj za jedno putovanje.

Datum isteka: 29. veljače 2016.

RO-a-FR-6

Predmet: prijevoz malih količina opasnih tvari za vlastiti račun (18).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.4.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: obveza posjedovanja prijevozne isprave.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: prijevoz malih količina opasnih tvari za vlastiti račun, osim tvari iz klase 7, koje ne prelaze ograničenja iz točke 1.1.3.6, ne podliježe obvezi posjedovanja prijevozne isprave iz točke 5.4.1.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté du 29 mai 2009 relatif au transport des marchandises dangereuses par voies terrestres, annexe I paragraphe 3.2.1.

Datum isteka: 29. veljače 2016.

RO-a-FR-7

Predmet: cestovni prijevoz uzoraka kemijskih tvari, smjesa i proizvoda koji sadrže opasne tvari za potrebe nadzora nad tržištem.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: dijelovi od 1. do 9.

Sadržaj Priloga Direktivi: opće odredbe, klasifikacija, posebne odredbe i izuzeća u vezi s prijevozom opasnih tvari pakiranih u ograničenim količinama, odredbe o upotrebi ambalaže i spremnika, postupci za pošiljke, zahtjevi za izradu ambalaže, odredbe o uvjetima prijevoza, rukovanju, utovaru i istovaru, zahtjevi u vezi s prijevoznom opremom i prijevoznim operacijama, zahtjevi u vezi s konstrukcijom i homologacijom vozila.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: uzorci kemijskih tvari, smjesa i proizvoda koji sadrže opasne tvari, a prevoze se za analizu kao dio djelatnosti nadzora nad tržištem, pakiraju se u kombiniranoj ambalaži. Moraju biti u skladu s pravilima o maksimalnim količinama za unutarnju ambalažu, ovisno o vrsti uključene opasne tvari. Vanjska ambalaža mora biti u skladu sa zahtjevima za krute plastične kutije (4H2, poglavlje 6.1. Priloga I. odjeljka I.1. Direktivi 2008/68/EZ). Vanjska ambalaža mora imati oznaku iz odjeljka 3.4.7. Priloga I. odjeljka I.1. Direktivi 2008/68/EZ i tekst ‚Uzorci za analizu’ (na francuskom: ‚Echantillons destinés à l'analyse’). Ako su te odredbe ispunjene, prijevoz ne podliježe odredbama iz Priloga I. odjeljka I.1. Direktivi 2008/68/EZ.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté du 12 décembre 2012 modifiant l'arrêté du 29 mai 2009 relatif aux transports des marchandises dangereuses par voies terrestres

Napomene: izuzeće iz odjeljka 1.1.3 Priloga I. odjeljka I.1 Direktivi 2008/68/EZ ne predviđa prijevoz uzoraka opasnih tvari uzetih za analizu od nadležnih tijela ili u njihovo ime. Kako bi osigurala učinkoviti nadzor nad tržištem, Francuska je uvela postupak na temelju sustava koji se primjenjuje na ograničene količine radi osiguravanja sigurnosti prijevoza uzoraka koji sadrže opasne tvari. Kako nije uvijek moguće primijeniti odredbe iz tablice A, ograničenje količine za unutarnju ambalažu definirano je na operativniji način.

Datum isteka: 1. siječnja 2019.

IE Irska

RO-a-IE-1

Predmet: izuzeće od zahtjeva iz 5.4.0 ADR-a što se tiče prijevozne isprave za prijevoz pesticida ADR klase 3, koji su navedeni u 2.2.3.3 kao pesticidi FT2 (plamište < 23 °C) i ADR klase 6.1, koji su navedeni u 2.2.61.3 kao pesticidi T6, tekući (plamište nije niže od 23 °C), ako količine opasnih tvari koje se prevoze ne prelaze količine utvrđene u 1.1.3.6 ADR-a.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.4

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjev za prijevoznu ispravu.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: prijevozna isprava nije potrebna za prijevoz pesticida ADR klasa 3 i 6.1, ako količina opasnih tvari koje se prevoze ne prelazi količine iz 1.1.3.6 ADR-a.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Regulation 82(9) of the ‚Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations 2004’.

Napomene: nepotreban, prestrogi zahtjev za lokalni prijevoz i isporuku takvih pesticida.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-IE-4

Predmet: izuzeće od zahtjeva iz 5.3, 5.4, 7. i Priloga B ADR-a u vezi s prijevozom boca s plinom za točenje (za pića), ako se te boce prevoze u istom vozilu s pićima (za koja su namijenjene).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.3, 5.4, 7 i Prilog B.

Sadržaj Priloga Direktivi: označivanje vozila, dokumentacija koja se mora nalaziti u vozilu i odredbe koje se odnose na prijevoznu opremu i prijevoz.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: izuzeće od zahtjeva iz 5.3, 5.4, 7 i Priloga B ADR-a za boce s plinom koje se koriste za točenje pića, ako se te boce prevoze u istom vozilu s pićima (za koja su namijenjene).

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Proposed amendment to ‚Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations, 2004’.

Napomene: glavna se djelatnost sastoji od distribucije paketa pića, koja nisu tvari obuhvaćene ADR-om, zajedno s malim količinama malih boca punjenih plinom za točenje pića.

Ranije prema članku 6. stavku 10. Direktive 94/55/EZ.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-IE-5

Predmet: izuzeće, za nacionalni prijevoz unutar Irske, od zahtjeva za izradu i ispitivanje posuda te odredaba o njihovoj upotrebi, sadržanih u 6.2 i 4.1 ADR-a, za boce i tlačne posude punjene plinom klase 2, koje se prevoze multimodalnim prijevozom, uključujući pomorski prijevoz, i. ako su te boce i tlačne posude izrađene, ispitane i upotrebljavane u skladu s Kodeksom IMDG; ii. ako se te boce i tlačne posude ne pune ponovno u Irskoj, već se vraćaju nominalno prazne u državu podrijetla multimodalnoga prijevoza, i iii. ako se te boce i tlačne posude distribuiraju lokalno u malim količinama.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 1.1.4.2, 4.1 i 6.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: odredbe koje se odnose na multimodalni prijevoz, uključujući pomorski prijevoz, upotrebu boca i tlačnih posuda za plinove ADR klase 2, te izradu i ispitivanje tih boca i tlačnih posuda za plinove ADR klase 2.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: odredbe iz 4.1 i 6.2 ne primjenjuju se na boce i tlačne posude punjene plinom klase 2, pod uvjetom i. da su te boce i tlačne posude izrađene i ispitane u skladu s Kodeksom IMDG; ii. da se te boce i tlačne posude koriste u skladu s Kodeksom IMDG; iii. da su te boce i tlačne posude bile prevezene do pošiljatelja multimodalnim prijevozom, uključujući pomorski prijevoz, iv. da se prijevoz tih boca i tlačnih posuda od primatelja multimodalnog prijevoza (iz točke iii.) do krajnjeg korisnika sastoji od samo jednog putovanja, obavljenog u istom danu, v. da se te boce i tlačne posude ne pune ponovno unutar države već se nominalno prazne vraćaju u državu podrijetla multimodalnoga prijevoza (iz točke iii.) i vi. da se te boce i tlačne posude distribuiraju lokalno unutar države u malim količinama.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Proposed amendment to ‚Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations, 2004’.

Napomene: plinovi sadržani u tim bocama i tlačnim posudama imaju specifikaciju koju zahtijeva krajnji korisnik, zbog čega ih treba uvoziti iz područja izvan ADR-a. Nakon upotrebe, te nominalno prazne boce i tlačne posude moraju se vratiti u državu podrijetla radi ponovnog punjenja posebno specificiranim plinovima – ne smiju se ponovno puniti unutar Irske niti u bilo kojem drugom dijelu na području ADR-a. Iako nisu u skladu s ADR-om, one su u skladu s Kodeksom IMDG i prihvaćene su u smislu tog Kodeksa. Multimodalni prijevoz koji započinje izvan područja ADR-a mora završiti u objektima uvoznika, odakle se te boce i tlačne posude distribuiraju u malim količinama lokalno unutar Irske do krajnjeg korisnika. Navedeni prijevoz unutar Irske spada u izmijenjeni članak 6. stavak 9. Direktive 94/55/EZ.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO–a–IE–6

Predmet: izuzeće od nekih odredaba Priloga I., odjeljka I.1 Direktivi 2008/68/EZ o pakiranju, označivanju i etiketiranju za prijevoz malih količina (manje od ograničenja u 1.1.3.6.) pirotehničkih proizvoda kojima je istekao rok upotrebe, klasificiranih kao 1.3G, 1.4G i 1.4S klase 1 Priloga I., odjeljka I.1 Direktivi 2008/68/EZ, s odgovarajućim identifikacijskim oznakama tvari UN 0092, UN 0093, UN 0191, UN 0195, UN 0197, UN 0240, UN 0312, UN 0403, UN 0404, UN 0453, UN 0505, UN 0506 ili UN 0507, do vojarne ili vojnog područja radi odlaganja.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: dijelovi 1., 2., 4., 5. i 6

Sadržaj Priloga Direktivi: opće odredbe, klasifikacija, odredbe o pakiranju, postupci za pošiljke, izrada i ispitivanje ambalaže.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: odredbe Priloga I., odjeljka I.1 Direktivi 2008/68/EC o pakiranju, označivanju i etiketiranju za prijevoz pirotehničkih proizvoda kojima je istekao rok upotrebe, a koji su označeni brojevima UN 0092, UN 0093, UN 0191, UN 0195, UN 0197, UN 0240, UN 0312, UN 0403, UN 0404, UN 0453, UN 0505, UN 0506 ili UN 0507, do vojarne ili vojnog područja, ne primjenjuju se ako su ispunjene opće odredbe Priloga I., odjeljka I.1 Direktivi 2008/68/EC-a o ambalaži, te ako su u prijevoznu ispravu uključene dodatne informacije. To se primjenjuje samo na lokalni prijevoz malih količina pirotehničkih proizvoda kojima je istekao rok upotrebe do vojarne ili vojnog područja radi sigurnog odlaganja.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: S.I. 349 of 2011 Regulation 57(f) and (g)

Napomene: prijevoz malih količina brodskih pirotehničkih proizvoda kojima je istekao rok upotrebe, posebno od strane vlasnika turističkih brodova i opskrbljivača brodova, do vojarne ili vojnog područja radi sigurnog odlaganja, stvara poteškoće, posebno u vezi sa zahtjevima u pogledu pakiranja. Izuzeće se odnosi na male količine (manje od onih navedenih u 1.1.3.6) u lokalnom prijevozu kojim su obuhvaćeni svi brojevi UN dodijeljeni pomorskim pirotehničkim proizvodima.

Datum isteka: 30. siječnja 2020.

LT Litva

RO-a-LT-1

Predmet: donošenje RO-a-UK-6.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Lietuvos Respublikos Vyriausybės 2000 m. kovo 23 d. nutarimas Nr. 337 ‚Dėl pavojingų krovinių vežimo kelių transportu Lietuvos Respublikoje’ (vladina rezolucija br. 337 o cestovnom prijevozu opasnih tvari u Republici Litvi, donesena 23. ožujka 2000.).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

HU Mađarska

RO-a-HU-1

Predmet: donošenje RO-a-DE-2

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: A nemzeti fejlesztési miniszter rendelete az ADR Megállapodás A és B Mellékletének belföldi alkalmazásáról

Datum isteka: 30. siječnja 2020.

RO–a-HU-2

Predmet: donošenje RO-a-UK-4

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: A nemzeti fejlesztési miniszter rendelete az ADR Megállapodás A és B Mellékletének belföldi alkalmazásáról

Datum isteka: 30. siječnja 2020.

UK Ujedinjena Kraljevina

RO-a-UK-1

Predmet: Prijevoz određenih proizvoda koji sadrže radioaktivni materijal niskog rizika, kao što su zidni i ručni satovi, detektori dima, kazaljke kompasa (E1).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: većina zahtjeva ADR-a

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjevi koji se odnose na prijevoz materijala klase 7.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: potpuno izuzeće od odredaba nacionalnih propisa za određene komercijalne proizvode koji sadrže ograničene količine radioaktivnog materijala. Svjetleća naprava koju nosi osoba; u svim vozilima ili željezničkim vozilima najviše 500 detektora dima za upotrebu u kućanstvu, čija pojedinačna aktivnost ne prelazi 40 kBq; ili u svim vozilima ili željezničkim vozilima najviše pet svjetlećih naprava s plinovitim tricijem čija pojedinačna aktivnost ne prelazi 10 GBq).

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Radioactive Material (Road Transport) Regulations 2002: Regulation 5(4)(d). The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment Regulations 2004: Regulation 3(10).

Napomene: ovo odstupanje je kratkoročna mjera, koja više neće biti potrebna kada se u ADR ugrade slične izmjene propisa Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-UK-2

Predmet: izuzeće od zahtjeva za posjedovanje prijevozne isprave za određene količine opasnih tvari (osim klase 7), kako je definirano u 1.1.3.6 (E2).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 1.1.3.6.2 i 1.1.3.6.3.

Sadržaj Priloga Direktivi: izuzeća od određenih zahtjeva za određene količine po prijevoznoj jedinici.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: prijevozna isprava nije potrebna za ograničene količine, osim ako su one dio većeg tereta.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment Regulations 2004: Regulation 3(7)(a).

Napomene: ovo je izuzeće prilagođeno nacionalnom prijevozu, u kojem prijevozna isprava nije uvijek primjerena u slučajevima kada se radi o lokalnoj distribuciji.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-UK-3

Predmet: izuzeće od zahtjeva da vozila koja prevoze materijal s niskom razinom radioaktivnosti moraju imati protupožarnu opremu (E4).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 8.1.4.

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjev da vozila imaju protupožarnu opremu.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: ukida se zahtjev za obvezne protupožarne aparate kada se prevoze samo paketi za koje postoje izuzeća (UN 2908, 2909, 2910 i 2911).

Zahtjev se ograničava ako se prevozi samo mali broj paketa.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Radioactive Material (Road Transport) Regulations 2002: Regulation 5(4)(d).

Napomene: protupožarna oprema u praksi se ne zahtijeva za prijevoz UN 2908, 2909, 2910, UN 2911, koji se često mogu prevoziti u malim vozilima.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-UK-4

Predmet: distribucija robe u unutarnjoj ambalaži trgovcima na malo ili korisnicima (osim klasa 1, 4.2, 6.2 i 7) od lokalnih distribucijskih skladišta do trgovaca na malo ili korisnika, ili od trgovaca na malo do krajnjih korisnika (N1).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 6.1

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjevi za izradu i ispitivanje ambalaže.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: pakiranje ne mora imati oznaku RID/ADR ili UN ili biti označeno na neki drugi način ako sadrži robu kako je navedeno u popisu 3.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment Regulations 2004: Regulation 7(4) and Regulation 36 Authorisation Number 13.

Napomene: zahtjevi ADR-a nisu primjereni za završne faze prijevoza od distribucijskih skladišta do trgovaca na malo ili korisnika, ili od trgovaca na malo do krajnjih korisnika. Svrha je ovog odstupanja dopustiti da se unutarnje pakiranje robe koja se distribuira u maloprodaji, u posljednjoj fazi puta lokalne distribucije prevozi bez vanjske ambalaže.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-UK-5

Predmet: dopustiti drugačiju ‚maksimalnu ukupnu količinu po prijevoznoj jedinici’ za robu klase 1 u kategorijama 1 i 2 iz tablice u 1.1.3.6.3 (N10).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 1.1.3.6.3 i 1.1.3.6.4.

Sadržaj Priloga Direktivi: izuzeća u vezi s količinama koje se prevoze po prijevoznoj jedinici.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: utvrđuje pravila u vezi s izuzećima za ograničene količine i mješoviti utovar eksploziva.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Carriage of Explosives by Road Regulations 1996, reg. 13 and Schedule 5; 14 and Schedule 4.

Napomene: dopustiti drugačija ograničenja količine za robu klase 1, odnosno ‚50’ za kategoriju 1 i ‚500’ za kategoriju 2. Za izračun mješovitog tereta, za kategoriju prijevoza 1 faktor množenja je ‚20’, a za kategoriju prijevoza 2 faktor množenja je ‚2’.

Ranije prema članku 6. stavku 10. Direktive 94/55/EZ.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-UK-6

Predmet: povećanje najveće dopuštene neto mase eksplozivnih proizvoda u vozilima EX/II (N13).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 7.5.5.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: ograničenja količina koje se prevoze, za eksplozivne tvari i proizvode.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: ograničenja količina koje se prevoze, za eksplozivne tvari i proizvode.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Carriage of Explosives by Road Regulations 1996, reg. 13, Schedule 3.

Napomene: prema propisima Ujedinjene Kraljevine dopušta se najveća neto masa od 5 000 kg u vozilima tipa II. za skupine kompatibilnosti 1.1C, 1.1D, 1.1E i 1.1J.

Mnogi proizvodi klasa 1.1C, 1.1D, 1.1E i 1.1J, koji se prevoze u Uniji, veliki su ili glomazni i duži su od 2,5 m. To su prvenstveno eksplozivni proizvodi za vojnu upotrebu. Ograničenja u vezi s izradom vozila EX/III (koja moraju biti zatvorena vozila) znatno otežavaju utovar i istovar takvih proizvoda. Za neke je proizvode potrebna posebna oprema za utovar i istovar na početku i na kraju putovanja. U praksi, takva oprema rijetko postoji. U Ujedinjenoj Kraljevini upotrebljava se malo vozila tipa EX/III, i za industriju bi bilo vrlo zahtjevno tražiti izradu dodatnih posebnih vozila tipa EX/III za prijevoz te vrste eksploziva.

U Ujedinjenoj Kraljevini vojne eksplozive prevoze uglavnom komercijalni prijevoznici, pa stoga ne mogu koristiti izuzeća za vojna vozila iz Direktive 2008/68/EZ. Kako bi riješila taj problem, Ujedinjena Kraljevina uvijek je dopuštala prijevoz do 5 000 kg takvih proizvoda u vozilima EX/II. Sadašnje ograničenje nije uvijek dostatno, jer neki proizvod može sadržavati više od 1 000 kg eksploziva.

Od 1950. dogodile su se samo dvije nezgode (obje 1950-ih godina) u kojima se radilo o eksplozivu za miniranje težine više od 5 000 kg. Nezgode su bile uzrokovane zapaljenjem gume i vrućim ispušnim sustavom koji je zapalio ceradu. Do požara je moglo doći i s manjim teretom. Nije bilo smrtnih slučajeva niti povrijeđenih.

Iskustvo pokazuje da nije vjerojatno da će se pravilno zapakirani eksplozivni proizvodi aktivirati zbog udara, npr. zbog sudara vozila. Dokazni materijal iz vojnih izvješća i sudski podaci o ispitivanju projektila na udare pokazuju da je za aktivaciju eksplozivnog streljiva potrebna brzina udara veća od one koja nastaje pri ispitivanju 12-metarskim padom.

To ne bi utjecalo na sadašnje sigurnosne standarde.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-UK-7

Predmet: izuzeće od zahtjeva za nadzor malih količina određene robe klase 1 (N12).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 8.4. i 8.5 S1(6).

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjevi za nadzor vozila koja prevoze određene količine opasnih tvari.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: osigurava sigurno parkiranje i nadzor, ali ne zahtijeva da se određeni tereti klase 1 nadziru stalno, kao što se to zahtijeva ADR-om u 8.5.S1(6).

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations 1996, reg. 24.

Napomene: zahtjevi iz ADR-a u vezi s nadzorom nisu uvijek izvedivi u nacionalnom kontekstu.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-UK-8

Predmet: smanjenje ograničenja u vezi s prijevozom mješovitih tereta eksploziva te eksploziva s drugim opasnim tvarima u vagonima, vozilima i kontejnerima (N4/5/6).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 7.5.2.1 i 7.5.2.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: ograničenja za određene vrste mješovitog tereta.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: nacionalno je zakonodavstvo manje ograničavajuće u pogledu mješovitog tereta eksploziva, pod uvjetom da se takav prijevoz može obaviti bez opasnosti.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations 1996, Regulation 18.

Napomene: Ujedinjena Kraljevina želi dopustiti neka odstupanja od propisa o kombiniranju eksploziva s drugim eksplozivima te eksploziva s drugom opasnom robom. Svako će odstupanje imati količinsko ograničenje za jedan ili više elemenata tereta, a bilo bi dopušteno samo pod uvjetom da se ‚poduzmu sve razumno izvedive mjere kako bi se spriječilo da eksplozivi dođu u dodir s bilo kojom takvom robom, ili da na neki drugi način ugroze takvu robu ili da takva roba ugrozi njih’.

Primjeri odstupanja koje bi Ujedinjena Kraljevina mogla dopustiti su:

1.

Eksplozivi kojima su u klasifikaciji dodijeljeni brojevi UN 0029, 0030, 0042, 0065, 0081, 0082, 0104, 0241, 0255, 0267, 0283, 0289, 0290, 0331, 0332, 0360, ili 0361 mogu se prevoziti u istom vozilu s opasnim tvarima kojima je u klasifikaciji dodijeljen broj UN 1942. Količina UN 1942 koju je dopušteno prevoziti, ograničava se kao da se radi o eksplozivu 1.1D

2.

Eksplozivi kojima su u klasifikaciji dodijeljeni brojevi UN 0191, 0197, 0312, 0336, 0403, 0431 ili 0453 mogu se prevoziti u istom vozilu s opasnim tvarima (osim zapaljivih plinova, zaraznih tvari i toksičnih tvari) u prijevoznoj kategoriji 2 ili s opasnim tvarima u prijevoznoj kategoriji 3 ili u bilo kojoj kombinaciji tih tvari, pod uvjetom da ukupna masa ili zapremnina opasnih tvari u prijevoznoj kategoriji 2 ne prelazi 500 kg ili litara te da ukupna neto masa takvih eksploziva ne prelazi 500 kg.

3.

Eksplozivi iz 1.4G mogu se prevoziti u istom vozilu sa zapaljivim tekućinama i zapaljivim plinovima u prijevoznoj kategoriji 2 ili s nezapaljivim, neotrovnim plinovima u prijevoznoj kategoriji 3, ili u bilo kojoj kombinaciji tih tvari, pod uvjetom da ukupna masa ili zapremnina sveukupnih opasnih tvari ne prelazi 200 kg ili litara te da ukupna neto masa eksploziva ne prelazi 20 kg.

4.

Eksplozivni proizvodi kojima su u klasifikaciji dodijeljeni brojevi UN 0106, 0107 ili 0257 mogu se prevoziti s eksplozivnim proizvodima skupine kompatibilnosti D, E ili F, čiji su sastavni dio. Ukupna količina eksploziva brojeva UN 0106, 0107 ili 0257 ne smije prelaziti 20 kg.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-UK-9

Predmet: alternativa za postavljanje narančaste pločice za male pošiljke radioaktivnog materijala u malim vozilima.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.3.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjev za postavljanje narančastih pločica na mala vozila koja prevoze radioaktivni materijal.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: dopušta bilo koje odstupanje odobreno u skladu s ovim postupkom. Traži se sljedeće odstupanje:

Vozila moraju:

(a)

biti označena u skladu s primjenljivim odredbama stavka 5.3.2 ADR-a ili

(b)

u slučaju vozila koje prevozi manje od deset paketa koji sadrže nefisilni ili fisilni materijal koji nije radioaktivan, i ako zbroj prijevoznih indeksa tih paketa ne prelazi 3, vozilo može alternativno biti označeno natpisom u skladu sa zahtjevima koji su propisani u nacionalnom zakonodavstvu.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Radioactive Material (Road Transport) Regulations 2002: Regulation 5(4)(d).

Napomene:

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-a-UK-10

Predmet: prijevoz otpada koji potječe iz djelatnosti zdravstvenog zbrinjavanja, kod kojega postoji opasnost od zaraze prema UN 3291, čija masa iznosi 15 kg ili manje.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: sve odredbe.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: izuzeće od zahtjeva iz Priloga I. odjeljka I.1 za prijevoz otpada koji potječe iz djelatnosti zdravstvenog zbrinjavanja, kod kojega postoji opasnost od zaraze prema UN 3291, čija masa iznosi 15 kg ili manje.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: ovo odstupanje trebalo bi se izdati na temelju The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment Regulations 2011.

Datum isteka: 1. siječnja 2017.

Na temelju članka 6. stavka 2. točke (b) podtočke i. Direktive 2008/68/EZ

BE Belgija

RO-bi-BE-4

Predmet: prijevoz opasnih tvari u spremnicima radi odstranjivanja spaljivanjem.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 3.2

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: odstupanjem od tablice iz 3.2, u određenim se uvjetima dopušta upotreba spremnika-kontejnera oznake L4BH umjesto spremnika oznake L4DH za prijevoz tekućine koja reagira s vodom, toksične, III, n.d.n.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Dérogation 01 – 2002.

Napomene: ovaj se propis može primijeniti samo na prijevoz opasnog otpada na kratkim udaljenostima.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-BE-5

Predmet: prijevoz otpada do postrojenja za odlaganje otpada.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.2, 5.4, 6.1 (ranija uredba: A5, 2X14, 2X12).

Sadržaj Priloga Direktivi: klasifikacija, označivanje i zahtjevi u vezi s ambalažom.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: umjesto klasifikacije otpada u skladu s ADR-om, otpad se razvrstava u različite skupine (zapaljiva otapala, boje, kiseline, baterije itd.) kako bi se izbjegle opasne reakcije unutar jedne skupine. Zahtjevi u vezi s proizvodnjom ambalaže manje su ograničavajući.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté royal relatif au transport des marchandises dangereuses par route (1-2009)

Napomene: ovaj se propis može primijeniti na prijevoz malih količina otpada do postrojenja za odlaganje otpada.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-BE-6

Predmet: donošenje RO-bi-SE-5

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté royal relatif au transport des marchadises dangereuses par route (1-2009)

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-BE-7

Predmet: donošenje RO-bi-SE-6

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté royal relatif au transport des marchadises dangereuses par route (2-2008)

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-BE-8

Predmet: donošenje RO-bi-UK-2

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté royal relatif au transport des marchadises dangereuses par route

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-BE-9

Predmet: donošenje RO-bi-UK-3.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté royal relatif au transport des marchadises dangereuses par route

Datum isteka: 15. siječnja 2018.

RO-bi-BE-10

Predmet: prijevoz u neposrednoj blizini industrijskih područja, uključujući prijevoz javnom cestom.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: prilozi A i B.

Sadržaj Priloga Direktivi: prilozi A i B.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: odstupanje se odnosi na dokumentaciju, etiketiranje i označivanje pakiranja te potvrdu vozača.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté royal relatif au transport des marchandises dangereuses par route

Napomene: u sljedećem popisu navodi se broj odstupanja u nacionalnom zakonodavstvu, dopuštena udaljenost i uključene opasne tvari.

 

odstupanje 2-89: prijelaz preko javne ceste (kemikalije u pakiranjima)

 

odstupanje 4-97: 2 km (ingoti sirovog željeza pri povišenim temperaturama)

 

odstupanje 2-2001: 300 m (klase 3, 6.1 i 8)

 

odstupanje 6-2004: najviše 5 km (kemikalije u pakiranjima)

 

odstupanje 12-2004: 800 m (UN 3082)

 

odstupanje 16-2004: najviše 55 km (ograničene količine)

 

odstupanje 7-2005: prijelaz preko javne ceste (UN 1202)

 

odstupanje 9-2005: 1 200 m (UN3077)

 

odstupanje 1-2006: 600 m (kemikalije u pakiranjima)

 

odstupanje 13-2007: 8 km (kemikalije u pakiranjima)

 

odstupanje 7-2008: najviše 1,5 km (prazni, neočišćeni spremnici i spremnici klase 9)

 

odstupanje 8-2008: 800 m (UN 2735 i UN 3082)

 

odstupanje 2-2009: 350 m (kemikalije u pakiranjima)

 

odstupanje 3-2009: najviše 4,5 km (kemikalije u pakiranjima)

 

odstupanje 5-2009: najviše 4,5 km (kemikalije u pakiranjima)

 

odstupanje 9-2009: najviše 20 km (klasa 2 u pakiranjima)

 

odstupanje 16-2009: 200 m (IBC)

Datum isteka: 15. siječnja 2018.

DE Njemačka

RO-bi-DE-1

Predmet: odstupanje od nekih podataka u prijevoznoj ispravi (n2).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.4.1.1.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: sadržaj prijevozne isprave.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: za sve klase osim klasa 1 (osim 1.4S), 5.2 i 7:

U prijevoznoj ispravi nije potrebno navesti podatke:

(a)

o primatelju u slučaju lokalne distribucije (osim za potpuni utovar i za prijevoz određenim smjerovima);

(b)

o količini i vrstama pakiranja, ako se ne primjenjuje 1.1.3.6 i ako je vozilo u skladu sa svim odredbama iz Priloga A i B;

(c)

za prazne neočišćene spremnike dostatna je prijevozna isprava posljednjeg utovara.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Gefahrgut-Ausnahmeverordnung - GGAV 2002 vom 6.11.2002. (BGBl. I S. 4350); Ausnahme 18.

Napomene: primjena svih odredaba u toj vrsti prijevoza ne bi bila izvediva.

Komisija je ovo odstupanje registrirala pod brojem 22 (u skladu s člankom 6. stavkom 10. Direktive 94/55/EZ).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-DE-2

Predmet: prijevoz materijala klase 9 kontaminiranih PCB-om, u rasutom stanju.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 7.3.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: prijevoz u rasutom stanju.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: odobrenje za prijevoz u rasutom stanju u izmjenjivim kamionskim sanducima ili kontejnerima koji su zabrtvljeni kako bi bili nepropusni za tekućine ili prašinu.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Gefahrgut-Ausnahmeverordnung - GGAV 2002 vom 6.11.2002. (BGBl. I S. 4350); Ausnahme 11.

Napomene: odstupanje 11 ograničeno je do 31. prosinca 2004.; od godine 2005. iste odredbe u ADR-u i RID-u.

Vidjeti također multilateralni sporazum M137.

popis br. 4*.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-DE-3

Predmet: prijevoz pakiranog opasnog otpada.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: od 1 do 5.

Sadržaj Priloga Direktivi: klasifikacija, pakiranje i označivanje.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: klase od 2 do 6.1, 8 i 9: kombinirano pakiranje i prijevoz opasnog otpada u paketima i IBC-ima; otpad mora biti pakiran u unutarnjoj ambalaži (kako je prikupljen) i razvrstan u posebne skupine otpada (izbjegavanje opasnih reakcija unutar jedne skupine otpada); upotreba posebnih pisanih uputa koje se odnose na skupine otpada, a koje služe kao tovarni list; prikupljanje kućanskog i laboratorijskog otpada itd.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Gefahrgut-Ausnahmeverordnung - GGAV 2002 vom 6.11.2002. (BGBl. I S. 4350); Ausnahme 20.

Napomene: popis br. 6*.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-DE-4

Predmet: donošenje RO-bi-DE-1

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: -

Datum isteka: 1. siječnja 2017.

RO-bi-DE-5

Predmet: lokalni prijevoz UN 3343 (smjesa nitroglicerina, desentizirana, tekuća, zapaljiva, nije drugdje specificirana, s najviše 30 % nitroglicerina po masi) u spremnicima-kontejnerima, koji odstupa od odsjeka 4.3.2.1.1 u Prilogu I. odjeljku I.1 Direktivi 2008/68/EZ.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 3.2, 4.3.2.1.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: odredbe o upotrebi spremnika-kontejnera.

Sadržaj nacionalnih zakonskih odredaba: lokalni prijevoz nitroglicerina (UN 3343) u spremnicima-kontejnerima na kratkim udaljenostima, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1.   Zahtjevi za spremnike-kontejnere

1.1

Mogu se upotrebljavati samo spremnici-kontejneri posebno odobreni za tu svrhu, koji u svakom drugom smislu ispunjavaju odredbe u pogledu izrade, opreme, odobrenja za konstrukcijski model, ispitivanja, etiketiranja i rada iz poglavlja 6.8 Priloga I. odjeljka I.1 Direktivi 2008/68/EZ.

1.2

Mehanizam za zatvaranje spremnika-kontejnera mora imati sustav za otpuštanje tlaka koji popušta pri unutarnjem tlaku od 300 kPa (3 bara) iznad uobičajenog tlaka i pritom oslobađa otvor okrenut prema gore, s područjem otpuštanja tlaka od najmanje 135 cm2 (promjer 132 mm). Otvor se nakon aktiviranja ne smije ponovno zatvoriti. Kao sigurnosna naprava, može se upotrijebiti jedan ili više sigurnosnih elemenata koji se jednako ponašaju pri aktivaciji, te imaju odgovarajuće područje otpuštanja tlaka. Za tip izrade sigurnosne naprave mora se uspješno provesti ispitivanje tipa i homologacija, što obavlja nadležno tijelo.

2.   Etiketiranje

Svaki spremnik-kontejner mora se označiti na obje strane oznakom opasnosti u skladu s predloškom 3 iz odsjeka 5.2.2.2.2 Priloga I. odjeljka I.1 Direktivi 2008/68/EZ.

3.   Operativne odredbe

3.1

Treba osigurati da je nitroglicerin tijekom prijevoza ravnomjerno raspoređen u flegmatizatoru i da ne može doći do miješanja.

3.2

Za vrijeme utovara i istovara nije dopušteno zadržavanje u ili na vozilu, osim radi upravljanja opremom za utovar i istovar.

3.3

Na mjestu istovara spremnici-kontejneri moraju se potpuno isprazniti. Ako se ne mogu potpuno isprazniti, nakon istovara moraju se čvrsto zatvoriti do ponovnog punjenja.

Izvorno upućivanje na nacionalne zakonske odredbe: odstupanje Sjeverna Rajna-Vestfalija

Napomene: ovo se odnosi na lokalni cestovni prijevoz u spremnicima-kontejnerima na kratkim udaljenostima, kao dio industrijskog procesa između dviju fiksnih proizvodnih lokacija. Radi proizvodnje farmaceutskog proizvoda, proizvodna lokacija A, u okviru prijevoza u skladu s propisima, isporučuje u 600-litrenim spremnicima-kontejnerima otopinu smole, zapaljivu (UN 1866), skupina pakiranja II, proizvodnoj lokaciji B. Tu se dodaje otopina nitroglicerina i obavlja miješanje, čime nastaje smjesa ljepila koja sadrži nitroglicerin, desentizirana, tekuća, zapaljiva, koja nije drugdje specificirana, s najviše 30 % nitroglicerina po masi (UN 3343) za daljnju upotrebu. Povratni prijevoz te tvari do proizvodne lokacije A također se obavlja u gore navedenim spremnicima-kontejnerima, koje je nadležno tijelo posebno pregledalo i odobrilo za tu specifičnu prijevoznu operaciju i koji nose oznaku spremnika L10DN.

Istek valjanosti: 1. siječnja 2017.

RO-bi-DE-6

Predmet: donošenje RO-bi-SE-6.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: § 1 Absatz 3 Nummer 1 der Gefahrgutverordnung Straβe, Eisenbahn und Binnenschifffahrt (GGVSEB)

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

DK Danska

RO-bi-DK-1

Predmet: UN 1202, 1203, 1223 i klasa 2 – bez prijevozne isprave.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.4.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: potrebna je prijevozna isprava.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: pri prijevozu proizvoda od mineralnih ulja iz klase 3, UN 1202, 1203 i 1223 i plinova iz klase 2 u vezi s distribucijom (roba koja se isporučuje dvama primateljima ili većem broju primatelja i prikupljanje vraćene robe u sličnim situacijama), prijevozna isprava se ne zahtijeva pod uvjetom da pisane upute, uz podatke koji se traže ADR-om, sadrže podatke o broju UN, nazivu i klasi.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Bekendtgørelse nr. 729 af 15/08/2001 om vejtransport af farligt gods.

Napomene: razlog za nacionalno odstupanje jest što se razvojem elektroničke opreme omogućuje, na primjer, naftnim kompanijama koje koriste takvu opremu, da vozilima kontinuirano šalju informacije o kupcima. Kako te informacije nisu dostupne na početku prijevoza nego se vozilu upućuju tijekom prijevoza, prijevoznu ispravu nije moguće ispuniti prije početka prijevoza. Takve su vrste prijevoza ograničene na ograničena područja.

Za Dansku vrijedi odstupanje za sličnu odredbu u skladu s člankom 6. stavkom 10. Direktive 94/55/EZ.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-DK-2

Predmet: donošenje RO-bi-SE-6

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Bekendtgørelse nr. 437 af 6. juni 2005 om vejtransport af farligt gods, s izmjenama.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-DK-3

Predmet: donošenje RO-bi-UK-1

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Bekendtgørelse nr. 437 af 6. juni 2005 om vejtransport af farligt gods, s izmjenama.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-DK-4

Predmet: cestovni prijevoz opasnih tvari određenih klasa iz privatnih kućanstava i poduzeća do obližnjih sabirnih mjesta ili privremenih postrojenja za obradu radi odlaganja.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: dijelovi od 1. do 9.

Sadržaj Priloga Direktivi: opće odredbe, odredbe o klasifikaciji, posebne odredbe, odredbe o pakiranju, postupci za pošiljke, zahtjevi za izradu i ispitivanje ambalaže, odredbe o uvjetima prijevoza, utovaru i istovaru i rukovanju, zahtjevi za posade vozila, opremu, rad i dokumentaciju, te zahtjevi u vezi s konstrukcijom i homologacijom vozila.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: opasne tvari iz privatnih kućanstava i poduzeća mogu se pod određenim uvjetima prevoziti do obližnjih sabirnih mjesta ili privremenih postrojenja za obradu radi odlaganja. Moraju biti ispunjene različite odredbe, ovisno o svojstvima i opasnostima u vezi s prijevozom; npr. količina opasnih tvari po unutarnjoj ambalaži, po vanjskoj ambalaži i/ili po prijevoznoj jedinici, te je li prijevoz opasnih tvari sporedna djelatnost u odnosu na glavnu djelatnost poduzeća ili ne.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Bekendtgørelse nr. 818 af 28. juni 2011 om vejtransport af farligt gods § 4, stk. 3.

Napomene: upravitelji otpadom i poduzeća ne mogu primjenjivati sve odredbe iz Priloga I. odjeljka I.1 Direktivi 2008/68/EZ kada se otpad koji može sadržavati ostatke opasnih tvari prevozi iz privatnih kućanstava i/ili poduzeća do obližnjih sabirnih mjesta radi odlaganja. Otpad je obično ambalaža koja je prvotno bila prevezena u skladu s izuzećem iz odsjeka 1.1.3.1(c) Priloga I. odjeljka I.1 Direktivi 2008/68/EZ i/ili prodana u maloprodaji. Međutim, izuzeće 1.1.3.1(c) ne primjenjuje se na prijevoz do sabirnih mjesta za otpad, a odredbe iz poglavlja 3.4 Priloga I. odjeljka I.1 Direktivi 2008/68/EZ nisu prikladne za prijevoz otpadne unutarnje ambalaže.

Datum isteka: 1. siječnja 2019.

EL Grčka

RO-bi-EL-1

Predmet: odstupanje od sigurnosnih zahtjeva za fiksne cisterne (vozila cisterne), registrirane prije 31. prosinca 2001., za lokalni prijevoz ili male količine nekih kategorija opasnih tvari.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 1.6.3.6, 6.8.2.4.2, 6.8.2.4.3, 6.8.2.4.4, 6.8.2.4.5, 6.8.2.1.17-6.8.2.1.22, 6.8.2.1.28, 6.8.2.2, 6.8.2.2.1, 6.8.2.2.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjevi za konstrukciju, opremanje, homologaciju tipa, preglede i ispitivanje te označivanje fiksnih cisterni (vozila cisterni), prijenosnih cisterni i spremnika, prijenosnih spremnika i spremnika kontejnera s metalnim plaštem, te baterijskih vozila i višeelementnih plinskih spremnika (MEGC).

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: prijelazna odredba: fiksne cisterne (vozila cisterne) te prijenosne cisterne i spremnici koji su prvi put registrirani u Grčkoj između 1. siječnja 1985. i 31. prosinca 2001. mogu se koristiti do 31. prosinca 2010. Ova se prijelazna odredba odnosi na vozila za prijevoz sljedećih opasnih tvari (UN: 1202, 1268, 1223, 1863, 2614, 1212, 1203, 1170, 1090, 1193, 1245, 1294, 1208, 1230, 3262, 3257). Namijenjena je za male količine ili lokalni prijevoz, za vozila registrirana tijekom tog razdoblja. Ova prijelazna odredba vrijedi za vozila cisterne koja su prilagođena u skladu sa:

1.

Stavcima ADR-a o pregledu i ispitivanjima: 6.8.2.4.2, 6.8.2.4.3, 6.8.2.4.4, 6.8.2.4.5, (ADR 1999.: 211.151, 211.152, 211.153, 211.154).

2.

Minimalna debljina plašta od mekog čelika je 3 mm za cisterne zapremnine do 3 500 litara i najmanje 4 mm za cisterne s pregradama kapaciteta do 6 000 litara, bez obzira na vrstu i debljinu pregradnih stijena.

3.

Ako je upotrijebljeni materijal aluminij ili neki drugi metal, cisterne moraju ispunjavati zahtjeve u pogledu debljine i druge tehničke specifikacije koje proistječu iz tehničkih nacrta koje su odobrila lokalna nadležna tijela države u kojoj su cisterne ranije bile registrirane. Ako takvih tehničkih nacrta nema, cisterne ispunjavaju zahtjeve iz 6.8.2.1.17 (211.127).

4.

Cisterne ispunjavaju zahtjeve iz graničnih stavaka 211.128, 6.8.2.1.28 (211.129), stavka 6.8.2.2 s podstavcima 6.8.2.2.1 i 6.8.2.2.2 (211.130, 211.131).

Preciznije, vozila cisterne s masom manjom od 4 tone, koja se upotrebljavaju samo za lokalni prijevoz plinskog ulja (UN 1202), prvi put registrirana prije 31. prosinca 2002., ako im je debljina plašta manja od 3 mm, mogu se upotrebljavati samo ako se preinače sukladno graničnom stavku 211.127 (5)b4 (6.8.2.1.20).

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Τεχνικές Προδιαγραφές κατασκευής, εξοπλισμού και ελέγχων των δεξαμενών μεταφοράς συγκεκριμένων κατηγοριών επικινδύνων εμπορευμάτων για σταθερές δεξαμενές (οχήματα-δεξαμενές), αποσυναρμολογούμενες δεξαμενές που βρίσκονται σε κυκλοφορία (Zahtjevi za konstrukciju, opremanje, preglede i ispitivanje fiksnih cisterni (vozila-cisterni) i prijenosnih spremnika koji su u prometu, za neke kategorije opasnih tvari).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-EL-2

Predmet: odstupanje od zahtjeva u pogledu konstrukcije osnovnog vozila, koji se odnose na vozila namijenjena za lokalni prijevoz opasnih tvari, koja su prvi put registrirana prije 31. prosinca 2001.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: ADR 2001.: 9.2, 9.2.3.2, 9.2.3.3.

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjevi koji se odnose na konstrukciju osnovnih vozila.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: odstupanje se primjenjuje na vozila namijenjena za lokalni prijevoz opasnih tvari (kategorije UN 1202, 1268, 1223, 1863, 2614, 1212, 1203, 1170, 1090, 1193, 1245, 1294, 1208, 1230, 3262 i 3257) koja su prvi put registrirana prije 31. prosinca 2001.

Vozila moraju biti u skladu sa zahtjevima iz dijela 9. (od 9.2.1 do 9.2.6) Priloga B Direktivi 94/55/EZ uz sljedeće iznimke.

Sukladnost sa zahtjevima iz 9.2.3.2 potrebna je samo ako je vozilo tvornički opremljeno protublokirajućim kočnim sustavom; vozilo mora biti opremljeno trajnim kočnim sustavom, kako je utvrđeno u 9.2.3.3.1, ali ne mora nužno biti u skladu s 9.2.3.3.2 i 9.2.3.3.3.

Električno napajanje tahografa mora biti omogućeno preko sigurnosne zapreke koja je izravno spojena na akumulator (granični stavak 220 514), a električna oprema mehanizma za podizanje osovine podvozja mora biti postavljena na istom mjestu na kojem je bila prvobitno tvornički ugrađena, te mora biti zaštićena u primjerenom nepropusno zatvorenom kućištu (granični stavak 220 517).

Posebno, vozila cisterne s maksimalnom masom manjom od 4 tone, koja su namijenjena za lokalni prijevoz dizelskog loživog ulja (UN: 1202) moraju ispunjavati zahtjeve iz 9.2.2.3, 9.2.2.6, 9.2.4.3 i 9.2.4.5, ali ne nužno i druge.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Τεχνικές Προδιαγραφές ήδη κυκλοφορούντων οχημάτων που διενεργούν εθνικές μεταφορές ορισμένων κατηγοριών επικινδύνων εμπορευμάτων (Tehnički zahtjevi za vozila koja su već u upotrebi i koja su namijenjena za lokalni prijevoz određenih kategorija opasnih tvari.)

Napomene: broj vozila je mali u usporedbi s ukupnim brojem vozila koja su već registrirana, a osim toga, ona su namijenjena samo za lokalni prijevoz. Oblik zatraženog odstupanja, veličina dotičnog voznog parka i vrsta robe koja se prevozi ne ugrožavaju sigurnost cestovnog prometa.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

ES Španjolska

RO-bi-ES-2

Predmet: posebna oprema za distribuciju bezvodnog amonijaka.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 6.8.2.2.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: kako bi se spriječio bilo kakav gubitak sadržaja u slučaju oštećenja vanjskih elemenata (cijevi, bočni zaporni uređaji), unutarnji zaporni ventil i njegovo sjedište moraju biti zaštićeni od opasnosti odvrtanja zbog vanjskih udara ili moraju biti konstruirani tako da su otporni na takve udare. Uređaji za punjenje i pražnjenje (uključujući prirubnice i čepove s navojem) te zaštitne kapice (ako postoje) moraju biti takvi da ih se može osigurati od bilo kakvog neželjenog otvaranja.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: cisterne koje se upotrebljavaju u poljoprivredne svrhe za distribuciju i primjenu bezvodnog amonijaka, koje su stavljene u upotrebu prije 1. siječnja 1997., mogu biti opremljene vanjskim umjesto unutarnjim sigurnosnim elementima, pod uvjetom da pružaju zaštitu koja je najmanje jednaka zaštiti koju osigurava stijenka cisterne.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Real Decreto 551/2006. Anejo 1. Apartado 3.

Napomene: prije 1. siječnja 1997., vrsta cisterne opremljena vanjskim sigurnosnim elementima koristila se isključivo u poljoprivredi za primjenu bezvodnog amonijaka izravno na zemlju. Različite cisterne takve vrste još su i danas u upotrebi. Rijetko se pune nalaze u cestovnom prometu, nego se koriste isključivo za rasipanje umjetnih gnojiva na velikim poljoprivrednim gospodarstvima.

Datum isteka: 29. veljače 2016.

FI Finska

RO-bi-FI-1

Predmet: izmjena podataka u prijevoznoj ispravi za eksplozivne tvari.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.4.1.2.1(a)

Sadržaj Priloga Direktivi: posebne odredbe za klasu 1.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: u prijevoznoj ispravi, umjesto stvarne neto mase eksplozivnih tvari, može se upotrijebiti broj detonatora (1 000 detonatora odgovara 1 kg eksploziva).

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Liikenne- ja viestintäministeriön asetus vaarallisten aineiden kuljetuksesta tiellä (277/2002; 313/2003).

Napomene: ovaj se podatak smatra dostatnim za nacionalni prijevoz. Ovo se odstupanje koristi uglavnom za industriju eksploziva pri lokalnom prijevozu malih količina.

Komisija je ovo odstupanje registrirala pod brojem 31.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-FI-2

Predmet: donošenje RO-bi-SE-10

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo:

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-FI-3

Predmet: donošenje RO-bi-DE-1

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo:

Datum isteka: 29. veljače 2016.

FR Francuska

RO-bi-FR-1

Predmet: korištenje pomorskog dokumenta kao prijevozne isprave za kratka putovanja nakon iskrcaja broda.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.4.1

Sadržaj Priloga Direktivi: podaci koji moraju biti navedeni u dokumentu koji se koristi kao isprava za prijevoz opasnih tvari.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: pomorski dokument koristi se kao prijevozna isprava u radijusu od 15 km.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté du 1er juin 2001 relatif au transport des marchandises dangereuses par route - Article 23-4.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-FR-3

Predmet: prijevoz fiksnih spremnika za ukapljeni naftni plin (18).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: prilozi A i B.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: prijevoz fiksnih spremnika za ukapljeni naftni plin podliježe posebnim pravilima. Primjenjuje se samo na kratke udaljenosti.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté du 1er juin 2001 relatif au transport des marchandises dangereuses par route - Article 30.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-FR-4

Predmet: posebni uvjeti u vezi s osposobljavanjem vozača i homologacijom vozila koja se koriste za prijevoz u poljoprivredne svrhe (kratke udaljenosti).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 6.8.3.2; 8.2.1 i 8.2.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: oprema cisterni i osposobljavanje vozača.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva:

Posebne odredbe u vezi s homologacijom vozila.

Posebno osposobljavanje vozača.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté du 1er juin 2001 relatif au transport des marchandises dangereuses par route - Article 29-2 - Annex D4.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

HU Mađarska

RO–bi-HU--1

Predmet: donošenje RO-bi-SE-3

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: A nemzeti fejlesztési miniszter rendelete az ADR Megállapodás A és B Mellékletének belföldi alkalmazásáról

Datum isteka: 30. siječnja 2020.

IE Irska

RO-bi-IE-3

Predmet: izuzeće kojim se dopušta utovar i istovar opasnih tvari, za koje vrijedi posebna odredba CV1 u 7.5.11 ili S1 u 8.5., na javnom mjestu bez posebnog dopuštenja nadležnih tijela.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 7.5 i 8.5.

Sadržaj Priloga Direktivi: dodatne odredbe koje se odnose na utovar, istovar i rukovanje.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: odstupajući od zahtjeva iz 7.5.11 ili 8.5, dopušta se utovar i istovar opasnih tvari na javnom mjestu bez posebnog dopuštenja nadležnog tijela.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Regulation 82(5) of the ‚Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations, 2004’.

Napomene: za nacionalni prijevoz unutar države, ova odredba predstavlja preveliko opterećenje za nadležna tijela.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-IE-6

Predmet: izuzeće od zahtjeva iz 4.3.4.2.2, kojim se zahtijeva da savitljive cijevi za punjenje i pražnjenje, koje nisu trajno spojene na spremnik vozila-cisterne, budu tijekom prijevoza prazne.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 4.3

Sadržaj Priloga Direktivi: upotreba vozila-cisterni.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: savitljive cijevi na kolutima (uključujući s njima povezane fiksne cijevi), koje su pričvršćene na vozila-cisterne za maloprodajnu distribuciju naftnih proizvoda, s identifikacijskim brojevima tvari UN 1011, UN 1202, UN 1223, UN 1863 i UN 1978, ne moraju biti prazne tijekom cestovnog prijevoza, pod uvjetom da su poduzete odgovarajuće mjere za sprečavanje gubitka sadržaja.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Regulation 82(8) of the ‚Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations, 2004’.

Napomene: savitljive cijevi ugrađene u vozila-cisterne za dostavu kućanstvima moraju biti pune cijelo vrijeme, čak i tijekom prijevoza. Taj sustav za istakanje poznat je kao ‚mokri’ sustav, koji zahtijeva da brojač i crijevo na vozilu-cisterni budu puni, kako bi se osiguralo da kupcu bude isporučena točna količina proizvoda.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-IE-7

Predmet: izuzeće od nekih zahtjeva iz 5.4.0, 5.4.1.1.1 i 7.5.11 ADR-a za prijevoz amonijsko nitratnoga gnojiva UN 2067 u rasutom stanju, od luka do primatelja.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.4.0, 5.4.1.1.1 i 7.5.11.

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjev za posebnom prijevoznom ispravom, u kojoj je navedena točna ukupna količina za određeni teret, za svaki prijevoz; i zahtjev da se vozilo očisti prije i nakon prijevoza.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: predloženo odstupanje kojim bi se dopustile izmjene zahtjeva ADR-a u vezi s prijevoznom ispravom i čišćenjem vozila: kako bi se uvažili praktični aspekti prijevoza robe u rasutom stanju od luke do primatelja.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Proposed amendment to ‚Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations, 2004’.

Napomene: odredbama ADR-a zahtijeva se (a) posebna prijevozna isprava, koja sadrži ukupnu masu opasnih tvari koje se prevoze u pojedinačnom teretu, i (b) posebna odredba ‚CV24’ o čišćenju za svaki pojedini teret koji se prevozi između luke i primatelja tijekom iskrcaja broda za rasute terete. Kako je prijevoz lokalan i kako je povezan s iskrcajem brodova za rasute terete, te uključuje višestruke ukrcaje (istog dana ili sljedećih dana) za prijevoz iste tvari između broda za prijevoz rasutih tereta i primatelja, trebala bi biti dostatna jedna prijevozna isprava s približnom ukupnom masom svakog ukrcaja i ne bi bilo potrebno ispunjavanje posebne odredbe ‚CV24’.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-IE-8

Predmet: Prijevoz opasnih tvari između privatnih prostora i drugog vozila u neposrednoj blizini prostora ili između dvaju dijelova privatnih prostora smještenih u neposrednoj blizini, ali koji su razdvojeni javnom cestom.

Upućivanje na Prilog Direktive: Prilog I. odjeljak 1.1 Direktivi 2008/68/EZ: prilozi A i B.

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjevi za prijevoz opasnih tvari cestom.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: Neprimjenjivanje propisa ako se vozilo koristi za prijevoz opasnih tvari

(a)

između privatnih prostora i drugog vozila u neposrednoj blizini prostora ili

(b)

između dvaju dijelova privatnih prostora smještenih u neposrednoj blizini prostora, ali koji mogu biti razdvojeni javnom cestom,

pod uvjetom da se prijevoz obavlja najizravnijim putem.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: European Communities (Carriage of Dangerous Goods by Road and Use of Transportable Pressure Equipment) Regulations 2011 and 2013, Regulation 56.

Napomene: Različite situacije mogu nastati ako se tvari prevoze između dvaju dijelova privatnih prostora ili između privatnih prostora i pridruženog vozila koji su razdvojeni javnom cestom. Taj oblik prijevoza ne predstavlja prijevoz opasnih tvari u uobičajenom smislu riječi, te propise koji se odnose na prijevoz opasnih tvari ne treba primijeniti. Vidjeti također RO-bi-SE-3 i RO-bi-UK-1.

Datum isteka: 30. siječnja 2020.

LT Litva

RO-bi-LT-1

Predmet: donošenje RO-bi-EL-1

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Lietuvos Respublikos Vyriausybės 2000 m. kovo 23 d. nutarimas Nr. 337 ‚Dėl pavojingų krovinių vežimo kelių transportu Lietuvos Respublikoje’ (vladina rezolucija br. 337 o cestovnom prijevozu opasnih tvari u Republici Litvi, donesena 23. ožujka 2000.).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-LT-2

Predmet: donošenje RO-bi-EL-2

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Lietuvos Respublikos Vyriausybės 2000 m. kovo 23 d. nutarimas Nr. 337 ‚Dėl pavojingų krovinių vežimo kelių transportu Lietuvos Respublikoje’ (vladina rezolucija br. 337 o cestovnom prijevozu opasnih tvari u Republici Litvi, donesena 23. ožujka 2000.).

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

NL Nizozemska

RO-bi-NL-13

Predmet: Sustav prijevoza opasnog otpada iz kućanstava iz 2004.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 1.1.3.6, 3.3, 4.1.4, 4.1.6, 4.1.8, 4.1.10, 5.1.2, 5.4.0, 5.4.1, 5.4.3, 6.1, 7.5.4, 7.5.7, 7.5.9, 8 i 9.

Sadržaj Priloga Direktivi: izuzeća za određene količine; posebne odredbe; upotreba ambalaže; upotreba prepakiranja; dokumentacija; izrada i ispitivanje ambalaže; utovar, istovar i rukovanje; osoblje; oprema; rad; vozila i dokumentacija; konstrukcija i homologacija vozila.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: 17 temeljnih odredaba u vezi s prijevozom malog prikupljenog opasnog otpada iz kućanstava. Zbog malih količina otpada u pojedinom slučaju i zbog različitih svojstava raznovrsnih tvari, nije moguće obavljati prijevozne operacije potpuno u skladu s pravilima ADR-a. Stoga se u skladu s gore navedenim sustavom propisuje pojednostavljena inačica koja odstupa od određenih odredaba u ADR-u.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Scheme for transport of domestic hazardous waste 2004.

Napomene: sustav je uspostavljen kako bi se pojedincima omogućilo odlaganje malog kemijskog otpada na jednoj lokaciji. Dotične tvari sastavljene su od ostataka tvari, kao što su otpadne boje. Razina opasnosti svodi se na najmanju mjeru izborom prijevoznog sredstva, uključujući, između ostalog, upotrebu posebnih elemenata prijevoza i natpisa ‚zabranjeno pušenje’ te žutog bljeskajućeg svjetla, jasno vidljivog javnosti. Od presudne je važnosti, što se tiče prijevoza, da je zajamčena sigurnost. To se može postići, na primjer, tako da se tvari prevoze u nepropusno zatvorenim pakiranjima kako bi se izbjeglo rasipanje ili opasnost od curenja otrovnih para ili njihovog nakupljanja u vozilu. U vozilu su uključene jedinice prikladne za pohranu različitih kategorija otpada, koje osiguravaju zaštitu od ranžiranja i slučajnog pomicanja, te nenamjernog otvaranja. Istodobno, usprkos malim količinama otpada, prijevoznik mora imati potvrdu o stručnoj osposobljenosti, zbog različitih vrsta uključenih tvari. Zbog toga što jedan dio fizičkih osoba nema dovoljno znanja o razinama opasnosti u vezi s tim tvarima, treba osigurati pisane upute, kako je propisano u Prilogu sustavu.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

PT Portugal

RO-bi-PT-1

Predmet: prijevozna dokumentacija za UN 1965

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.4.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjevi za prijevoznu dokumentaciju.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: ispravno otpremno ime koje se navodi u prijevoznoj ispravi, kako je određeno u odjeljku 5.4.1 RPE (Regulamento Nacional de Transporte de Mercadorias Perigosas por Estrada) za komercijalni butan i propan, pod zajedničkim tarifnim brojem ‚UN br. 1965 smjesa plinovitih ugljikovodika, ukapljena, n.d.n.’, koja se prevozi u bocama, može se zamijeniti drugim trgovačkim imenima, kako slijedi:

‚UN 1965 butan’ u slučaju smjesa A, A01, A02 i A0, kako je opisano u odsjeku 2.2.2.3 RPE, koji se prevozi u bocama;

‚UN 1965 propan’ u slučaju smjese C, kako je opisano u odsjeku 2.2.2.3 RPE, koji se prevozi u bocama.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Despacho DGTT 7560/2004, 16. travnja 2004., u skladu s člankom 5., br. 1, Decreto-Lei No 267-A/2003 od 27. listopada.

Napomene: priznaje se potreba da se gospodarskim subjektima olakša ispunjavanje prijevoznih isprava za opasne tvari ako to ne utječe na sigurnost tih postupaka.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-PT-2

Predmet: prijevozna dokumentacija za prazne neočišćene cisterne i spremnike.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.4.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjevi za prijevoznu dokumentaciju

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: za povratni prijevoz praznih cisterna i spremnika u kojima su se prevozile opasne tvari, prijevozna isprava iz odjeljka 5.4.1 RPE može se zamijeniti prijevoznom ispravom izdanom za prijevoz koji neposredno prethodi prijevozu kojim je roba dostavljena.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Despacho DGTT 15162/2004, 28. srpnja 2004. u skladu s člankom 5., br. 1, Decreto-Lei No 267-A/2003 od 27. listopada.

Napomene: obveza da prijevoz praznih cisterna i spremnika u kojima su se prevozile opasne tvari, prati prijevozna isprava u skladu s RPE, u određenim slučajevima uzrokuje praktične poteškoće koje se mogu svesti na najmanju mjeru ne dovodeći u pitanje sigurnost.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

SE Švedska

RO-bi-SE-1

Predmet: prijevoz opasnog otpada do postrojenja za odlaganje opasnog otpada.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 2, 5.2 i 6.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: klasifikacija, označivanje i etiketiranje, te zahtjevi za izradu i ispitivanje ambalaže.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: zakonodavstvo se sastoji od pojednostavljenih mjerila klasifikacije, manje ograničavajućih zahtjeva za izradu i ispitivanje ambalaže, te izmijenjenih zahtjeva za etiketiranje i označivanje.

Umjesto klasificiranja opasnog otpada u skladu s ADR-om, otpad se razvrstava u različite skupine otpada. Svaka skupina otpada obuhvaća tvari koje se, u skladu s ADR-om, mogu pakirati zajedno (mješovito pakiranje).

Svaki paket mora biti označen šifrom odgovarajuće skupine otpada umjesto brojem UN.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Napomene: ovi se propisi mogu primijeniti samo na prijevoz opasnog otpada od javnih reciklažnih lokacija do postrojenja za odlaganje opasnog otpada.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-SE-2

Predmet: ime i adresa pošiljatelja u prijevoznoj ispravi.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.4.1.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: opći podaci koji se zahtijevaju u prijevoznoj ispravi.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: u nacionalnom se zakonodavstvu navodi da ime i adresa pošiljatelja nisu potrebni ako se prazna, neočišćena ambalaža vraća u okviru sustava distribucije.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Napomene: prazna neočišćena ambalaža koja se vraća, u većini slučajeva još uvijek sadrži male količine opasnih tvari.

Ovo se odstupanje koristi uglavnom u industriji pri povratu praznih neočišćenih plinskih spremnika u zamjenu za pune.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-SE-3

Predmet: prijevoz opasnih tvari u neposrednoj blizini industrijskih područja, uključujući prijevoz javnim cestama između raznih dijelova područja.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: prilozi A i B.

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjevi za prijevoz opasnih tvari javnim cestama.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: prijevoz u neposrednoj blizini industrijskih područja, uključujući prijevoz javnim cestama između različitih dijelova područja. Odstupanja se odnose na etiketiranje i označivanje pakiranja te na prijevozne isprave, potvrdu o osposobljenosti vozača i potvrdu o homologaciji u skladu s točkom 9.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Napomene: postoje situacije u kojima se opasna roba prevozi između objekata smještenih na suprotnim stranama javne ceste. Takav oblik prijevoza nije prijevoz opasnih tvari na privatnoj cesti, pa stoga mora biti povezan s odgovarajućim zahtjevima. Usporedi također s člankom 6. stavkom 14. Direktive 96/49/EZ,

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-SE-4

Predmet: prijevoz opasnih tvari koje su zaplijenila nadležna tijela.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: prilozi A i B.

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjevi za prijevoz opasnih tvari cestom.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: odstupanja od propisa mogu se dopustiti ako su potaknuta razlozima zaštite na radu, rizicima pri istovaru, podnošenjem dokaza itd.

Odstupanja od propisa dopuštaju se samo ako su tijekom uobičajenih uvjeta prijevoza postignute zadovoljavajuće razine sigurnosti.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Napomene: ova odstupanja mogu primjenjivati samo nadležna tijela koja plijene opasnu robu.

Ovo je odstupanje namijenjeno za lokalni prijevoz, npr. robe koju je zaplijenila policija, poput eksploziva ili ukradene imovine. Problem s tom vrstom robe je u tome što nikad ne možeš biti siguran u klasifikaciju. Osim toga, roba često nije zapakirana, označena ili etiketirana u skladu s ADR-om. Policija svake godine obavi nekoliko stotina takvih prijevoza. U slučaju krijumčarenja žestokog pića, ono se mora prevesti od mjesta na kojem je zaplijenjeno do objekta u kojem se pohranjuje dokaz, a zatim do objekta gdje se uništava; posljednje dvije lokacije mogu biti prilično udaljene jedna od druge. Dopuštena odstupanja su: (a) nije potrebno etiketirati svaki paket, i (b) ne mora se koristiti odobrena ambalaža. Međutim, svaka paleta koja sadrži takve pakete mora biti točno etiketirana. Svi ostali zahtjevi moraju biti ispunjeni. Godišnje ima otprilike 20 takvih prijevoza.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-SE-5

Predmet: prijevoz opasnih tvari u lukama i u njihovoj neposrednoj blizini.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 8.1.2, 8.1.5, 9.1.2

Sadržaj Priloga Direktivi: dokumenti koji se moraju nalaziti u prijevoznoj jedinici; svaka prijevozna jedinica koja prevozi opasne tvari mora biti opremljena posebnom opremom; homologacija vozila.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva:

Dokumenti se ne moraju nalaziti u prijevoznoj jedinici (osim potvrde o osposobljenosti vozača).

Prijevozna jedinica ne mora biti opremljena opremom navedenom u 8.1.5.

Za traktore nije potrebna potvrda o homologaciji.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Napomene: usporedi s Direktivom 96/49/EZ, člankom 6. stavkom 14.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-SE-6

Predmet: potvrda o stručnoj osposobljenosti ADR za inspektore.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 8.2.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: vozači vozila moraju pohađati tečajeve za osposobljavanje.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: inspektori koji obavljaju godišnji tehnički pregled vozila ne moraju pohađati tečajeve osposobljavanja navedene u 8.2 niti imati potvrdu o stručnoj osposobljenosti ADR.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Napomene: u nekim slučajevima, vozila koja se pregledavaju na tehničkom pregledu mogu kao teret prevoziti opasne tvari, npr. neočišćene, prazne spremnike.

Zahtjevi iz 1.3 i 8.2.3 još uvijek se primjenjuju.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-SE-7

Predmet: lokalna distribucija UN 1202, 1203 i 1223 u cisternama.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.4.1.1.6, 5.4.1.4.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: za prazne, neočišćene cisterne i cisterne-kontejnere, opis je u skladu s 5.4.1.1.6. Imena i adrese višestrukih primatelja mogu se unijeti u druge dokumente.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: za prazne, neočišćene cisterne i cisterne-kontejnere, opis u prijevoznoj ispravi u skladu s 5.4.1.1.6 nije potreban ako je količina tvari u planu utovara označena s 0. Imena i adrese primatelja nije potrebno navesti ni u jednom dokumentu koji se nalazi u vozilu.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-SE-9

Predmet: Lokalni prijevoz koji se odnosi na poljoprivredna područja i gradilišta.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.4, 6.8 i 9.1.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: prijevozna isprava; izrada spremnika; potvrda o homologaciji.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: lokalni prijevoz koji se odnosi na poljoprivredna područja i gradilišta ne mora ispunjavati neke zahtjeve:

(a)

deklaracija opasne robe nije potrebna;

(b)

stariji spremnici/kontejneri koji nisu izrađeni u skladu sa 6.8 nego u skladu sa starijim nacionalnim zakonodavstvom, a pričvršćeni su na vagonet za posadu, mogu se i dalje koristiti;

(c)

starija vozila-cisterne, koja ne ispunjavaju zahtjeve iz 6.7 ili 6.8, namijenjena za prijevoz tvari iz UN 1268, 1999, 3256 i 3257, s opremom za polaganje površinskog sloja ceste ili bez te opreme, mogu se i dalje koristiti za lokalni prijevoz i u neposrednoj blizini radova na cesti;

(d)

nije potrebna potvrda o homologaciji za vagonet za posadu ili vozila-cisterne s opremom za polaganje površinskog sloja ceste ili bez te opreme.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Napomene: vagonet za posadu je vrsta karavana za radnu posadu, s prostorom za posadu, za koji je pričvršćena cisterna/spremnik bez potvrde o homologaciji, za dizelsko gorivo za rad traktora u šumarstvu.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-SE-10

Predmet: prijevoz eksploziva u cisternama.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 4.1.4.

Sadržaj Priloga Direktivi: eksplozivi se mogu pakirati samo u skladu s 4.1.4.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: nadležno nacionalno tijelo izdaje potvrdu o homologaciji vozila namijenjenih za prijevoz eksploziva u cisternama. Prijevoz u cisterni dopušten je samo za one eksplozive koji su navedeni u uredbi ili uz posebno odobrenje nadležnoga tijela.

Vozilo natovareno eksplozivima u cisternama mora biti označeno i etiketirano u skladu s 5.3.2.1.1, 5.3.1.1.2 i 5.3.1.4. Samo jedno vozilo u prijevoznoj jedinici smije sadržavati opasne tvari.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Dodatak S – Posebni propisi za domaći cestovni prijevoz opasnih tvari koji su izdani u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari i švedskim propisom SÄIFS 1993:4.

Napomene: ovo se primjenjuje samo na domaći prijevoz, i to onaj koji je uglavnom lokalnog karaktera. Dotični propisi bili su na snazi prije nego što je Švedska pristupila Europskoj uniji.

Prijevoz eksploziva u vozilima-cisternama obavljaju samo dvije tvrtke. U skoroj budućnosti očekuje se prijelaz na emulzije.

Staro odstupanje br. 84.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-SE-11

Predmet: vozačka dozvola

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 8.2

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjevi koji se odnose na osposobljavanje posade vozila.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: osposobljavanje vozača nije dopušteno ni na jednom od vozila iz 8.2.1.1.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Dodatak S — posebni propisi za nacionalni cestovni prijevoz opasnih tvari doneseni u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari.

Napomene: lokalni prijevoz.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-SE-12

Predmet: prijevoz pirotehničkih proizvoda za zabavu iz UN 0335.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: Prilog B, 7.2.4, V2 (1)

Sadržaj Priloga Direktivi: odredbe za upotrebu vozila EX/II i EX/III.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: pri prijevozu pirotehničkih proizvoda za zabavu iz UN 0335, posebna odredba V2 (1) iz 7.2.4 primjenjuje se samo kada je neto sadržaj eksploziva veći od 3 000 kg (4 000 kg s prikolicom), pod uvjetom da su pirotehnički proizvodi za zabavu razvrstani u UN 0335 u skladu sa standardnom klasifikacijskom tablicom pirotehničkih proizvoda za zabavu iz stavka 2.1.3.5.5 četrnaestog izmijenjenog izdanja (preporuka UN-a za prijevoz opasnih tvari).

Takvo se razvrstavanje obavlja u dogovoru s nadležnim tijelom. Provjera razvrstavanja obavlja se u prijevoznoj jedinici.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Dodatak S — posebni propisi za nacionalni cestovni prijevoz opasnih tvari doneseni u skladu sa Zakonom o prijevozu opasnih tvari.

Napomene: prijevoz pirotehničkih proizvoda za zabavu ograničen je na dva kratka vremenska razdoblja tijekom godine, oko Nove godine i na prijelazu iz travnja u svibanj. Prijevoz od pošiljatelja do terminala može se bez većih problema obavljati postojećim voznim parkom vozila koja imaju homologaciju EX. Međutim, distribucija pirotehničkih proizvoda za zabavu od terminala do prodajnih mjesta te viška proizvoda natrag do terminala, ograničena je zbog pomanjkanja vozila s homologacijom EX. Prijevoznici nisu zainteresirani za ulaganja u takve homologacije, budući da ne mogu povratiti svoje troškove. Time je ugrožena cjelokupna opstojnost dobavljača pirotehničkih proizvoda za zabavu, budući da ne mogu staviti svoje proizvode na tržište.

Pri primjeni ovog odstupanja, klasifikacija pirotehničkih proizvoda za zabavu mora biti izvedena na temelju standardnog popisa u Preporukama UN-a, kako bi se dobila najažurnija moguća klasifikacija.

Slična vrsta izuzeća postoji za pirotehničke proizvode za zabavu iz UN 0336, a to je izuzeće uključeno u posebnu odredbu 651, 3.3.1 ADR-a iz 2005.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

UK Ujedinjena Kraljevina

RO-bi-UK-1

Predmet: prijelaz javnih cesta vozilima koja prevoze opasne tvari (N8).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: prilozi A i B.

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjevi za prijevoz opasnih tvari na javnim cestama.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: neprimjenjivanje propisa o opasnim tvarima na prijevoz koji se obavlja unutar privatnog prostora razdvojenog cestom. Za klasu 7, to se odstupanje ne odnosi na odredbe Propisa o radioaktivnom materijalu (cestovni prijevoz) iz 2002.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations 1996, reg. 3 Schedule 2 (3)(b); Carriage of Explosives by Road Regulations 1996, reg. 3(3)(b).

Napomene: može lako doći do situacije u kojoj se roba premješta između privatnih objekata smještenih na obje strane ceste. To nije prijevoz opasnih tvari javnom cestom u uobičajenom smislu, te se u tom slučaju ne primjenjuje nijedna odredba propisa o opasnim tvarima.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-UK-2

Predmet: izuzeće od zabrane da vozač ili njegov pomoćnik otvaraju pakete opasnih tvari u lancu lokalne distribucije od lokalnog distribucijskog skladišta do maloprodaje ili krajnjeg korisnika i od maloprodaje do krajnjeg korisnika (osim za klasu 7) (N11).

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 8.3.3.

Sadržaj Priloga Direktivi: zabrana da vozač ili njegov pomoćnik otvaraju pakete opasnih tvari.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: zabrana otvaranja paketa određena je odredbom: ‚Osim uz odobrenje osobe koja upravlja vozilom’.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Carriage of Dangerous Goods by Road Regulations 1996, reg. 12 (3).

Napomene: ako se shvati doslovno, ova zabrana, kako glasi u Prilogu, može stvoriti ozbiljne probleme u maloprodajnoj distribuciji.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-UK-3

Predmet: alternativne odredbe za prijevoz drvenih bačava koje sadrže UN 3065 ambalažne skupine III.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: 1.4, 4.1, 5.2 i 5.3.

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjevi koji se odnose na ambalažu i etiketiranje.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: dopušta se prijevoz alkoholnih pića s više od 24 ali najviše 70 volumnih postotaka alkohola (ambalažna skupina III) u drvenim bačvama koje nisu odobrene UN-om, bez naljepnica koje upozoravaju na opasnost, što podliježe strožim zahtjevima u vezi s utovarom i vozilom.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment Regulations 2004: Regulation 7 (13) and (14).

Napomene: ovo je proizvod visoke vrijednosti, za koji se vladi plaća trošarina i koji se od destilerije do carinskog skladišta mora prevoziti u sigurnim zapečaćenim vozilima s carinskom plombom. U dodatnim zahtjevima za osiguravanje sigurnosti, uvažava se smanjenje zahtjeva u vezi s pakiranjem i etiketiranjem.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-UK-4

Predmet: Donošenje RO-bi-SE-12

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment Regulations 2007 Part 1.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RO-bi-UK-5

Predmet: prikupljanje upotrijebljenih baterija radi odlaganja ili recikliranja.

Upućivanje na Prilog I. odjeljak I.1 Direktivi 2008/68/EZ: prilozi A i B.

Sadržaj Priloga Direktivi: posebna odredba 636.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: dopušta sljedeće alternativne uvjete za posebnu odredbu 636 iz poglavlja 3.3:

upotrijebljene litijeve ćelije i baterije (UN 3090 i UN 3091) koje su prikupljene i predane za prijevoz radi odlaganja između sabirnog mjesta i privremenog postrojenja za obradu, zajedno s ostalim nelitijevim ćelijama ili baterijama (UN 2800 i UN 3028), ne podliježu drugim odredbama ADR-a ako ispunjavaju sljedeće uvjete:

 

moraju biti pakirane u metalnim bačvama IH2 ili kutijama 4H2 u skladu s razinom kvalitete ambalažne skupine II za krute tvari;

 

pojedinačni paket ne smije sadržavati više od 5 % litijevih i litij-ionskih baterija;

 

maksimalna bruto masa svakog pakiranja ne smije prelaziti 25 kg;

 

ukupna količina pakiranja po prijevoznoj jedinici ne smije prelaziti 333 kg;

 

ne smiju se prevoziti opasne tvari.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment 2007 part 1.

Napomene: sabirna mjesta obično su u maloprodajnim trgovinama i nije praktično osposobljavati velik broj ljudi za sortiranje i pakiranje upotrijebljenih baterija u skladu s ADR-om. Sustav u Ujedinjenoj Kraljevini djelovao bi u skladu sa smjernicama koje su određene programom ‚Waste and Resources Action Programme’ te bi uključivao nabavu prikladne ambalaže u skladu s ADR-om i odgovarajuće upute.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.”

(2)

U Prilogu II. odjeljak II.3 zamjenjuje se sljedećim:

„II.3.   Nacionalna odstupanja

Odstupanja za države članice za prijevoz opasnih tvari unutar njihova državnog područja na temelju članka 6. stavka 2. Direktive 2008/68/EZ.

Označivanje odstupanja: RA-a/bi/bii-MS-nn

RA= željeznica

a/bi/bii= članak 6. stavak 2. točka (a)/točka (b) podtočka i./točka (b) podtočka ii.

MS= kratica za državu članicu

nn= redni broj

Na temelju članka 6. stavka 2. točke (a) Direktive 2008/68/EZ

DE Njemačka

RA-a-DE-2

Predmet: odobrenje za kombinirano pakiranje.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1 Direktivi 2008/68/EZ: 4.1.10.4 MP2.

Sadržaj Priloga Direktivi: zabrana kombiniranog pakiranja.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: klase 1.4S, 2, 3 i 6.1: odobrenje za kombinirano pakiranje predmeta klase 1.4S (naboji za malo oružje), aerosola (klasa 2), te sredstava za čišćenje i obradu klase 3 i 6.1 (navedeni brojevi UN), kao kompleta za prodaju u kombiniranom pakiranju u ambalaži skupine II i u malim količinama.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Gefahrgut-Ausnahmeverordnung - GGAV 2002 vom 6.11.2002. (BGBl. I S. 4350); Ausnahme 21.

Napomene: popis br. 30*, 30a, 30b, 30c, 30d, 30e, 30f, 30g.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

FR Francuska

RA-a-FR-3

Predmet: prijevoz za potrebe željezničkog prijevoznika.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.4.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: podaci o opasnim tvarima koji moraju biti navedeni na teretnom listu.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: prijevoz za potrebe željezničkog prijevoznika, količina koje ne prelaze ograničenja iz 1.1.3.6, ne podliježe obvezi deklaracije tereta.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté du 5 juin 2001 relatif au transport des marchandises dangereuses par chemin de fer - Article 20.2.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RA-a-FR-4

Predmet: izuzeće od etiketiranja određenih poštanskih vagona.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.3.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: obveza postavljanja oznaka na stranice vagona.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: moraju biti označeni samo oni poštanski vagoni u kojima se prevozi više od 3 tone materijala iste klase (osim 1, 6.2 ili 7).

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Arrêté du 5 juin 2001 relatif au transport des marchandises dangereuses par chemin de fer - Article 21.1.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

SE Švedska

RA-a-SE-1

Predmet: željeznički vagon u kojem se prevoze opasne tvari kao hitna roba, ne mora biti označen.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.3.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: željeznički vagoni u kojima se prevoze opasne tvari moraju imati oznake.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: željeznički vagon u kojem se prevoze opasne tvari kao hitna roba, ne mora biti označen.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Napomene: u RID-u postoje količinska ograničenja za robu koja je označena kao hitna roba. Stoga se radi o malim količinama.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

UK Ujedinjena Kraljevina

RA-a-UK-1

Predmet: prijevoz proizvoda koji sadrže radioaktivni materijal niskog rizika, kao što su zidni i ručni satovi, detektori dima, kazaljke kompasa.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1 Direktivi 2008/68/EZ: većina zahtjeva RID-a.

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjevi koji se odnose na prijevoz materijala klase 7.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: potpuno izuzeće od odredaba nacionalnih propisa za određene komercijalne proizvode koji sadrže ograničene količine radioaktivnog materijala.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Packaging, Labelling and Carriage of Radioactive Material by Rail Regulations 1996, reg. 2(6) (as amended by Schedule 5 of the Carriage of Dangerous Goods (Amendment) Regulations 1999).

Napomene: ovo odstupanje je kratkoročna mjera, koja više neće biti potrebna kada se u RID ugrade slične izmjene propisa IAEA-e.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RA-a-UK-2

Predmet: smanjenje ograničenja u vezi s prijevozom mješovitih tereta eksploziva te eksploziva s drugim opasnim tvarima u vagonima, vozilima i kontejnerima (N4/5/6).

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1 Direktivi 2008/68/EZ: 7.5.2.1 i 7.5.2.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: ograničenja za određene vrste mješovitog tereta.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: nacionalno je zakonodavstvo manje ograničavajuće u pogledu mješovitog tereta eksploziva, pod uvjetom da se takav prijevoz može obaviti bez opasnosti.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Packaging, Labelling and Carriage of Radioactive Material by Rail Regulations 1996, reg. 2(6) (as amended by Schedule 5 of the Carriage of Dangerous Goods (Amendment) Regulations 1999).

Napomene: Ujedinjena Kraljevina želi dopustiti neka odstupanja od propisa o kombiniranju eksploziva s drugim eksplozivima te eksploziva s drugim opasnim tvarima. Svako će odstupanje imati količinsko ograničenje za jedan ili više elemenata tereta, a bilo bi dopušteno samo ako se ‚poduzmu sve razumno izvedive mjere kako bi se spriječilo da eksplozivi dođu u dodir s bilo kojom takvom robom, ili da na neki drugi način ugroze takvu robu ili da takva roba ugrozi njih’.

Primjeri odstupanja koje bi Ujedinjena Kraljevina mogla dopustiti su:

1.

Eksplozivi kojima su u klasifikaciji dodijeljeni brojevi UN 0029, 0030, 0042, 0065, 0081, 0082, 0104, 0241, 0255, 0267, 0283, 0289, 0290, 0331, 0332, 0360, ili 0361 mogu se prevoziti u istom vozilu s opasnim tvarima kojima je u klasifikaciji dodijeljen broj UN 1942. Količina UN 1942 koja se smije prevoziti ograničava se kao da se radi o eksplozivu 1.1D.

2.

Eksplozivi kojima su u klasifikaciji dodijeljeni brojevi UN 0191, 0197, 0312, 0336, 0403, 0431 ili 0453 mogu se prevoziti u istom vozilu s opasnim tvarima (osim zapaljivih plinova, zaraznih tvari i toksičnih tvari) u prijevoznoj kategoriji 2 ili s opasnim tvarima u prijevoznoj kategoriji 3 ili u bilo kojoj kombinaciji tih tvari, pod uvjetom da ukupna masa ili zapremnina opasnih tvari u prijevoznoj kategoriji 2 ne prelazi 500 kg ili litara te da ukupna neto masa takvih eksploziva ne prelazi 500 kg.

3.

Eksplozivi iz 1.4G mogu se prevoziti u istom vozilu sa zapaljivim tekućinama i zapaljivim plinovima u prijevoznoj kategoriji 2 ili s nezapaljivim, neotrovnim plinovima u prijevoznoj kategoriji 3, ili u bilo kojoj kombinaciji tih tvari, pod uvjetom da ukupna masa ili zapremnina sveukupnih opasnih tvari ne prelazi 200 kg ili litara te da ukupna neto masa eksploziva ne prelazi 20 kg.

4.

Eksplozivni proizvodi kojima su u klasifikaciji dodijeljeni brojevi UN 0106, 0107 ili 0257 mogu se prevoziti s eksplozivnim proizvodima skupine kompatibilnosti D, E ili F, čiji su sastavni dio. Ukupna količina eksploziva brojeva UN 0106, 0107 ili 0257 ne smije prelaziti 20 kg.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RA-a-UK-3

Predmet: dopustiti drugačiju maksimalnu ukupnu količinu po prijevoznoj jedinici za robu klase 1 u kategorijama 1 i 2 iz tablice u 1.1.3.1.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1 Direktivi 2008/68/EZ: 1.1.3.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: izuzeća koja se odnose na vrstu prijevoza.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: utvrđivanje pravila u vezi s izuzećima za ograničene količine i mješoviti utovar eksploziva.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment Regulations 2004: Regulation 3(7)(b).

Napomene: dopustiti drugačija ograničenja količine i faktora množenja za mješoviti utovar za robu klase 1, odnosno ‚50’ za kategoriju 1 i ‚500’ za kategoriju 2. Za izračun mješovitog tereta, za kategoriju prijevoza 1 faktor množenja je ‚20’, a za kategoriju prijevoza 2 faktor množenja je ‚2’.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RA-a-UK-4

Predmet: donošenje RA-a-FR-6.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1 Direktivi 2008/68/EZ: 5.3.1.3.2.

Sadržaj Priloga Direktivi: smanjenje obveza postavljanja oznake u slučaju kombiniranog cestovnog i željezničkog prijevoza.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: zahtjev za označivanje ne primjenjuje se kada su oznake na vozilima jasno vidljive.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment Regulations 2004: Regulation 7(12).

Napomene: ovo je uvijek bila nacionalna odredba Ujedinjene Kraljevine.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RA-a-UK-5

Predmet: distribucija robe u unutarnjoj ambalaži trgovcima na malo ili korisnicima (osim klasa 1, 4.2, 6.2 i 7) iz lokalnih distribucijskih skladišta do trgovaca na malo ili korisnika i od trgovaca na malo do krajnjih korisnika.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1 Direktivi 2008/68/EZ: 6.1

Sadržaj Priloga Direktivi: zahtjevi za izradu i ispitivanje ambalaže.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: ambalaža mora imati oznake RID/ADR ili UN.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: The Carriage of Dangerous Goods and Use of Transportable Pressure Equipment Regulations 2007: Regulation 26.

Napomene: zahtjevi RID nisu prikladni za završne faze prijevoza od distribucijskog skladišta do trgovca na malo ili korisnika ili od trgovca na malo do krajnjeg korisnika. Svrha je ovog odstupanja dopustiti da se unutarnje pakiranje robe za distribuciju u maloprodaji na željezničkoj dionici lokalnog distribucijskog prijevoza prevozi bez vanjske ambalaže.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

Na temelju članka 6. stavka 2. točke (b) podtočke i. Direktive 2008/68/EZ

DE Njemačka

RA-bi-DE-2

Predmet: prijevoz pakiranog opasnog otpada.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1 Direktivi 2008/68/EZ: od 1 do 5.

Sadržaj Priloga Direktivi: klasifikacija, pakiranje i označivanje.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: klase od 2 do 6.1, 8 i 9: kombinirano pakiranje i prijevoz opasnog otpada u paketima i IBC-ima; otpad mora biti pakiran u unutarnju ambalažu (kako je prikupljen) i razvrstan u posebne skupine otpada (izbjegavanje opasnih reakcija unutar jedne skupine otpada); upotreba posebnih pisanih uputa koje se odnose na skupine otpada, a koje služe kao tovarni list; prikupljanje kućanskog i laboratorijskog otpada itd.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Gefahrgut-Ausnahmeverordnung - GGAV 2002 vom 6.11.2002. (BGBl. I S. 4350); Ausnahme 20.

Napomene: popis br. 6*.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RA-bi-DE-3

Predmet: lokalni prijevoz UN 1381 (fosfor, žuti, pod vodom), klasa 4.2, skupina pakiranja I, u željezničkim vagonima s cisternama.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1 Direktivi 2008/68/EZ: 6.8, 6.8.2.3.

Sadržaj Priloga Direktivi: odredbe za konstrukciju cisterni i vagona s cisternama. U poglavlju 6.8 odsjeku 6.8.2.3 zahtijeva se homologacija za cisterne koje prevoze UN 1381 (fosfor, žuti, pod vodom).

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: lokalni prijevoz UN 1381 (fosfor, žuti, pod vodom), klasa 4.2, skupina pakiranja I, na kratkim udaljenostima (od Sassnitz-Mukran do Lutherstadt Wittenberg-Piesteritz i Bitterfeld) u željezničkim vagonima s cisternama, koji su izrađeni u skladu s ruskim standardima. Prijevoz tereta podliježe dodatnim operativnim odredbama koje propisuju nadležna tijela za sigurnost.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Ausnahme Eisenbahn-Bundesamt Nr. E 1/92.

Datum isteka: 30. siječnja 2020. (odobrenje produženo)

DK Danska

RA-bi-DK-1

Predmet: prijevoz opasnih tvari u tunelima

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1 Direktivi 2008/68/EZ: 7.5

Sadržaj Priloga Direktivi: utovar, istovar i zaštitne udaljenosti

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: zakonodavstvo predviđa alternativne odredbe onima iz Priloga II. odjeljka II.1 Direktivi 2008/68/EZ u vezi s prijevozom kroz željeznički tunel na stalnoj vezi kroz Great Belt. Te alternativne odredbe odnose se samo na obujam tereta i udaljenost između tereta opasnih tvari.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Bestemmelser om transport af eksplosiver i jernbanetunnelerne på Storebœlt og Øresund, 15 February 2005.

Napomene:

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

RA-bi-DK-2

Predmet: prijevoz opasnih tvari u tunelima

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1 Direktivi 2008/68/EZ: 7.5

Sadržaj Priloga Direktivi: utovar, istovar i zaštitne udaljenosti

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: zakonodavstvo predviđa alternativne odredbe onima iz Priloga II. odjeljka II.1 Direktivi 2008/68/EZ u vezi s prijevozom kroz željeznički tunel na stalnoj vezi kroz Øresund. Te alternativne odredbe odnose se samo na obujam tereta i udaljenost između tereta opasnih tvari.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Bestemmelser om transport af eksplosiver i jernbanetunnelerne på Storebœlt og Øresund, 15 February 2005.

Napomene:

Datum isteka: 29. veljače 2016.

CZ Češka Republika

(odstupanje isteklo)

SE Švedska

RA-bi-SE-1

Predmet: prijevoz opasnog otpada do postrojenja za odlaganje opasnog otpada.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1 Direktivi 2008/68/EZ: 2, 5.2 i 6.1.

Sadržaj Priloga Direktivi: klasifikacija, označivanje i etiketiranje, te zahtjevi za izradu i ispitivanje ambalaže.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: zakonodavstvo se sastoji od pojednostavljenih mjerila klasifikacije, manje ograničavajućih zahtjeva za izradu i ispitivanje ambalaže, te izmijenjenih zahtjeva za etiketiranje i označivanje. Umjesto klasificiranja opasnog otpada u skladu s RID-om, otpad se razvrstava u različite skupine otpada. Svaka skupina otpada obuhvaća tvari koje se, u skladu s RID-om, mogu pakirati zajedno (mješovito pakiranje). Svaki paket mora biti označen šifrom odgovarajuće skupine otpada umjesto brojem UN.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Särskilda bestämmelser om vissa inrikes transporter av farligt gods på väg och i terräng.

Napomene: ovi se propisi mogu primijeniti samo na prijevoz opasnog otpada od javnih reciklažnih lokacija do postrojenja za odlaganje opasnog otpada.

Datum isteka: 30. lipnja 2015.

Na temelju članka 6. stavka 2. točke (b) podtočke ii. Direktive 2008/68/EZ

DE Njemačka

RA-bii-DE-1

Predmet: lokalni prijevoz UN 1051 vodikovog cijanida, stabiliziranog, tekućeg, koji sadrži 1 % ili manje vode po masi, u željezničkim vagonima-cisternama, koji odstupa od odsjeka 4.3.2.1.1 Priloga II. odjeljka II.1 Direktivi 2008/68/EZ.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1 Direktivi 2008/68/EZ: 3.2, 4.3.2.1.1

Sadržaj Priloga Direktivi: zabrana prijevoza UN 1051 (vodikov cijanid), stabilizirani, tekući, koji sadrži 1 % ili manje vode po masi

Sadržaj nacionalnih zakonskih odredaba: lokalni prijevoz željeznicom na posebno određenim rutama, kao dio utvrđenog industrijskog procesa koji se strogo nadzire pod jasno određenim uvjetima. Prijevoz se obavlja u vagonima-cisternama koji imaju posebnu dozvolu za tu namjenu, te čija se konstrukcija i oprema stalno prilagođavaju u skladu s najnovijom sigurnosnom tehnologijom (npr. opremanje odbojnicima u skladu s TE 22). Prijevozni proces detaljno je uređen dodatnim operativnim odredbama o sigurnosti u dogovoru s nadležnim tijelima za sigurnost i zaštitu od opasnosti, a nadziru ga nadležna nadzorna tijela.

Izvorno upućivanje na nacionalne zakonske odredbe: odstupanje br. E 1/97 (4. izmijenjena verzija), Savezni ured za željeznice

Istek valjanosti: 1. siječnja 2017.

DE Njemačka

RA-bii-DE-2

Predmet: lokalni prijevoz UN 1402 (kalcijev karbid) na određenim rutama, ambalažna skupina I, u kontejnerima na vagonima.

Upućivanje na Prilog II. odjeljak II.1 Direktivi 2008/68/EZ: 3.2, 7.3.1.1

Sadržaj Priloga Direktivi: opće odredbe za prijevoz tereta u rasutom stanju. Poglavlje 3.2, tablica A ne dopušta prijevoz kalcijevog karbida u rasutom stanju.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: lokalni prijevoz UN 1402 (kalcijev karbid) željeznicom, ambalažna skupina I, na posebno određenim rutama, kao dio utvrđenog industrijskog procesa, koji se strogo nadzire pod jasno određenim uvjetima. Teret se prevozi u vagonima u kontejnerima izrađenima za tu namjenu. Prijevoz tereta podliježe dodatnim operativnim odredbama koje propisuju nadležna tijela za sigurnost.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Ausnahme Eisenbahn-Bundesamt Nr. E 3/10.

Datum isteka: 15. siječnja 2018.”

(3)

U Prilogu III. odjeljak III.3 zamjenjuje se sljedećim:

„III.3.   Nacionalna odstupanja

Odstupanja za države članice za prijevoz opasnih tvari unutar njihova državnog područja na temelju članka 6. stavka 2. Direktive 2008/68/EZ.

Označivanje odstupanja: IW-a/bi/bii-MS-nn

IW= unutarnji plovni putovi

a/bi/bii= članak 6. stavak 2. točka (a)/točka (b) podtočka i./točka (b) podtočka ii.

MS= kratica za državu članicu

nn= redni broj

Na temelju članka 6. stavka 2. točke (b) podtočke i. Direktive 2008/68/EZ

BG Bugarska

IW-bi-BG-1

Predmet: klasifikacija i pregled plovila za opskrbu gorivom

Upućivanje na Prilog III. odjeljak III.1 Direktivi 2008/68/EZ: poglavlje 1.15

Sadržaj Priloga Direktivi: odredbe poglavlja 1.15, priznavanje klasifikacijskih društava, određuju da klasifikacijsko društvo, radi priznavanja, mora provesti postupak za priznavanje klasifikacijskih društava naveden u odjeljku 1.15.2.

Sadržaj nacionalnog zakonodavstva: klasifikacija i pregled plovila za opskrbu gorivom za naftne proizvode, koji plove u vodama bugarskih riječnih luka ili u drugim vodama pod izravnom jurisdikcijom tih luka, koje obavlja klasifikacijsko društvo koje nije priznato u skladu s poglavljem 1.15 Priloga III. odjeljka III.1 Direktivi 2008/68/EZ, dopušteni su pod uvjetom da nije ugrožena sigurnost.

Početno upućivanje na nacionalno zakonodavstvo: Наредба № 16 от 20 юни 2006 г. за обработка и превоз на опасни товари по море и по вътрешни водни пътища; Наредба № 4 от 9 януари 2004 г. за признаване на организации за извършване на прегледи на кораби и корабопритежатели (Odluka br. 16 od 20. lipnja 2006. o prijevozu opasnih tvari morem i unutarnjim plovnim putovima i njihovom rukovanju; Odluka br. 4 od 9. siječnja 2004. o priznavanju društava za pregled brodova i provjeru vlasnika brodova).

Napomene: odstupanje se primjenjuje samo na brodove koji plove u lučkim područjima ili u drugim područjima pod izravnom nadležnošću tih luka.

Datum isteka: 15. siječnja 2018.”


18.2.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 44/40


ODLUKA KOMISIJE (EU) 2015/218

od 7. svibnja 2014.

o državnoj potpori br. SA.29786 (bivši N 633/2009), SA.33296 (11/N), SA.31891 (bivši N553/10), N 241/09, N 160/10 i SA.30995 (bivši C 25/10) koju je pružila Irska za restrukturiranje Allied Irish Banks plc i EBS Building Society

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 2638)

(Vjerodostojan je samo tekst na engleskom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 108. stavak 2. prvi podstavak,

uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, a posebno njegov članak 62. stavak 1. točku (a),

nakon što je pozvala zainteresirane strane da iznesu svoje primjedbe u skladu s gore navedenim odredbama (1),

budući da:

1.   POSTUPAK

(1)

Allied Irish Banks, plc (AIB) i EBS Building Society (EBS) primili su oboje zasebno državnu potporu, o čemu je Komisija obaviještena u odvojenim postupcima. EBS i AIB spojili su se 1. srpnja 2011. („Banka”), a Komisija je potporu dodijeljenu Banci ocijenila u zasebnom postupku. Stoga povezano s AIB-om, EBS-om odnosno pravnim subjektom nastalim njihovim spajanjem postoje tri postupka pružanja državne potpore.

1.1.   AIB

(2)

Odlukom od 12. svibnja 2009. Komisija je privremeno odobrila (2) injekciju kapitala AIB-u u iznosu od 3,5 milijarda EUR u obliku novih povlaštenih dionica osnovnog kapitala, na temelju nekoliko preuzetih obveza, uključujući i podnošenje plana restrukturiranja u roku od šest mjeseci nakon dokapitalizacije.

(3)

Nakon te početne injekcije kapitala irske su vlasti 13. studenoga 2009. podnijele inicijalni plan restrukturiranja za AIB koji je popraćen brojnim dopisivanjima. Irske su vlasti 4. svibnja 2010. podnijele ažurirani plan restrukturiranja koji su opet popratila brojna dopisivanja između Komisije i Irske.

(4)

Odlukom od 21. prosinca 2010. Komisija je privremeno odobrila (3) sanacijsku injekciju kapitala u iznosu od 9,8 milijarda EUR u obliku redovnih dionica, u iščekivanju odobrenja Komisije za revidirani plan restrukturiranja koji uzima u obzir daljnje potpore dodijeljene AIB-u. Planirano je da se ta injekcija kapitala provede u dvije faze: i. 3,7 milijarda EUR trebalo se injektirati do 31. prosinca 2010., i ii. 6,1 milijarda EUR trebala se injektirati u veljači 2011. (4).

(5)

I dok je irska država plaćanje prvoga obroka odobrene dokapitalizacije provela krajem prosinca 2010., druga injekcija, planirana za veljaču 2011. nikada nije provedena. (5)

1.2.   EBS

(6)

Odlukom od 2. lipnja 2010. (6) Komisija je privremeno odobrila dokapitalizaciju EBS-a kao hitnu potporu u iščekivanju odobrenja Komisije za plan restrukturiranja. Irske su vlasti taj plan podnijele na dan 31. svibnja 2010.

(7)

Komisija je 11. listopada 2010. odlučila započeti postupak utvrđen člankom 108. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”) s obzirom na plan restrukturiranja EBS-a kojega je podnijela Irska („Odluka o pokretanju postupka”) (7) jer je Komisija imala sumnje u usklađenost toga plana restrukturiranja i povezanih mjera potpore s unutarnjim tržištem u svjetlu Komunikacije Komisije o povratu održivosti i ocjeni mjera restrukturiranja financijskog sektora u trenutačnoj krizi prema pravilima o državnim potporama  (8) („Komunikacija o restrukturiranju”).

(8)

Komisija je primila primjedbe od EBS-a i dvije druge zainteresirane strane.

(9)

U srpnju 2011. EBS se spojio s AIB-om i postao potpuno integrirano društvo kći Banke. Kao rezultat toga, EBS je prestao postojati samostalno. Stoga je Odluka o pokretanju postupka koja se odnosila na EBS kao samostalni pravni subjekt postala ništavna, a Komisija je odlučila ovaj postupak dalje ne provoditi.

1.3.   ZAJEDNIČKI POSTUPAK

(10)

Na dan 31. ožujka 2011. irski je ministar financija objavio da će se irski bankarski sustav morati reorganizirati oko dvije stožerne banke, Bank of Ireland (dalje u tekstu „BoI”) i AIB (9). Također je objavio da će se, u tome kontekstu, EBS pripojiti AIB-u kako bi se ustrojila ta druga stožerna ustanova.

(11)

Odlukom od 15. srpnja 2011. Komisija je, u iščekivanju odobrenja plana restrukturiranja Banke koji mora uzeti u obzir daljnje potpore koje su se dodjeljivale, odobrila (10) Banci kombinirani sanacijski paket u iznosu do 13,1 milijardu EUR.

(12)

Na dan 28. rujna 2012., Irska je podnijela plan restrukturiranja Banke. (11)

(13)

Između listopada 2012. i ožujka 2014. Komisija i irske vlasti redovito su razmjenjivale informacije. Komisija je informacije više puta tražila, a Irska je podnijela određeni broj dodatnih podnesaka (12).

2.   ČINJENICE

2.1.   OPIS KORISNIKA

2.1.1.   AIB

(14)

Detaljni opis AIB-a nalazi se u odjeljku II.1. odluke Komisije koja se odnosi na prvu dokapitalizaciju Banke od 12. svibnja 2009. (13). U nastavku se daje kratak sažetak.

(15)

U godinama koje su prethodile financijskoj krizi, AIB je bio diversificirana grupa za financijske usluge koja je nudila čitav raspon bankarskih usluga za fizičke osobe i poduzeća. Godine 2008. njegova je bilanca iznosila 182 milijarde EUR. On je bio jedna od dvije najveće banke u Irskoj, s tržišnim udjelom od približno 35 % osobnih tekućih računa, 27 % hipotekarnih kredita, 46 % štednje i 41 % tekućih računa malih i srednjih poduzeća (MSP).

(16)

AIB se prije te krize brzo širio, a osobito se usredotočio na nove kredite na irskom tržištu nekretnina i snažno se oslanjao na pribavljanje sredstava na financijskom tržištu. Kada je izbila globalna financijska kriza, koja je irsko gospodarstvo, a osobito irsko tržište nekretnina iznimno snažno pogodila, ranjivost AIB-ovog modela poslovanja postala je očita, a potreba za državnom potporom neizbježna.

(17)

U srpnju 2011. AIB je spojen s EBS-om.

2.1.2.   EBS

(18)

Detaljni opis EBS-a nalazi se u odjeljku 2.1.2. odluke Komisije koja se odnosi na hitnu dokapitalizaciju EBS/AIB-a od 15. srpnja 2011. (14). U sljedećim se uvodnim izjavama daje kratak sažetak.

(19)

U godinama koje su prethodile financijskoj krizi EBS je bio najveća irska stambena štedionica i osma najveća financijska institucija s poslovanjem u Irskoj, s ukupnom imovinom u 2009. u iznosu od 21,5 milijarda EUR. Stambene su štedionice organizacije za uzajamnu pomoć koje nemaju dioničare nego su u vlasništvu svojih članova koji su ujedno i njihovi klijenti. Cilj im je sakupljati depozite i davati kredite. Dobit se upotrebljava za prilagodbu kamatnih stopa u korist članova ili se akumulira u obliku rezerva.

(20)

EBS je u skladu sa svojim ciljevima kao stambene štedionice svojim članovima nudio tradicionalne proizvode poslovanja s građanima (štednju i hipotekarne kredite). Imao je i odjel riznice koji je svojim korporativnim klijentima, profesionalnim tvrtkama i kreditnim zadrugama pružao jedinstvene usluge. Od 2005. naovamo, EBS je širio svoje aktivnosti u komercijalnom kreditiranju nekretnina, stvarajući u tome segmentu značajan kreditni portfelj. EBS-u je naškodio općenit pad irskoga gospodarstva, a osobito mu je naškodilo urušavanje tržišnih cijena poslovnih nekretnina. Pristup sredstvima postupno se smanjivao, a velika umanjivanja njegovih portfelja komercijalnih kredita za nekretnine te hipotekarnih kredita dovela su do smanjivanja EBS-ovog kapitala.

(21)

Od 1. srpnja 2011. EBS je kao društvo kći u potpunu vlasništvu AIB-a. On na irskom tržištu nudi uglavnom hipotekarne i depozitarne usluge. EBS nastavlja poslovati pod svojim vlastitim nazivom.

2.1.3.   Banka (spojeni AIB i EBS)

(22)

Rezultat provođenja bonitetne ocjene kapitala/bonitetne ocjene likvidnosti (PCAR/PLAR) (15), provedenih u okviru Programa gospodarske prilagodbe za Irsku („Program”) (16) i objavljenih 31. ožujka 2011., utvrdio je AIB-ovu kapitalnu potrebu u iznosu od 13,3 milijarde EUR te EBS-ovu kapitalnu potrebu u iznosu od 1,5 milijarda EUR (kod obje ove institucije taj iznos uključuje zajedno i osnovni kapital (17) i mogući budući kapital (18)).

(23)

U skladu s uvjetima Programa, kreditne institucije koje u njemu sudjeluju moraju pripremiti planove dokapitalizacije kako bi udovoljile uvjetima dodatnog kapitala koje su utvrdili PCAR/PLAR, a potreban iznos kapitala mora biti na raspolaganju do kraja srpnja 2011.

(24)

Irski ministar financija najavio je 31. ožujka 2011. restrukturiranje čitavog irskog bankarskog sektora. Odlučeno je da će se AIB i EBS spojiti. Novoosnovana Banka trebala je postati stožerna banka reformiranog irskog bankarskog sustava.

(25)

Ministar financija, AIB i EBS potpisali su 26. svibnja 2011. ugovor o preuzimanju kojim se uređuje AIB-ovo preuzimanje EBS-a (nakon njegovog pretvaranja u privatnu tvrtku i dobivanja svih potrebnih propisanih odobrenja). U skladu s odredbama tog ugovora, EBS je društvo kći u potpunom vlasništvu i ima punu podršku AIB-a dok nastavlja poslovati pod nazivom EBS. Spajanjem ta dva pravna subjekta provedeni su prestanak djelovanja EBS-a na principima uzajamne pomoći i njegova pretvorba u banku sa svim licencama, nakon čega je slijedilo preuzimanje njegova temeljnog kapitala od strane AIB-a za nominalnu naknadu. Nakon potvrde kontrole spajanja od 27. lipnja 2011. spajanje je dovršeno 1. srpnja 2011.

(26)

Od 15. srpnja 2011. 99,8 % temeljnog kapitala Banke u vlasništvu je irske države.

(27)

Banka je svoj položaj na tržištu zauzela kao banka koja nudi sve usluge, a primarno je usmjerena na Irsku i ponudu širokog raspona bankarskih proizvoda i usluga kroz opsežnu distribucijsku mrežu. Banka je u ograničenu obujmu prisutna i u Velikoj Britaniji. U drugome dijelu 2012. AIB je svoj unutarnji preustroj započeo prema modelu veće usmjerenosti na klijente, koji se sastoji od sljedećih ključnih segmenata: Domestic Core Bank, AIB UK i Financial Solutions Group (FSG). Izvješćivanje o tom novom segmentu započelo je 2013.

(28)

Domestic Core Bank posluje kroz paletu kanala za distribuciju sredstava koji čine 274 podružnice (19). Ta je mreža podružnica u fazi restrukturiranja, a u tijeku je i zatvaranje određenog broja podružnica. Banka pruža bankarske usluge i kroz nacionalne poštanske urede. EBS-om se upravlja unutar strukture Domestic Core Bank. On zadržava svoju vlastitu bankarsku licencu i posluje kao zasebno društvo kći pod posebnim nazivom koje zadržava i svoju mrežu podružnica. Usredotočen je na hipotekarno i depozitarno poslovanje.

(29)

AIB UK posluje u Velikoj Britaniji i Sjevernoj Irskoj. U Velikoj Britaniji Banka posluje pod poslovnim nazivom Allied Irish Bank (GB) i u svim svojim podružnicama, njih 20, nudi puni raspon bankarskih usluga, a posluje i putem internetskog bankarstva. Glavno se ciljano tržište odnosi na mala i srednja poduzeća (MSP). Pod nazivom Allied Irish Bank (GB) Savings Direct, Banka pruža i depozitarne usluge. (20) U Sjevernoj Irskoj AIB UK posluje u 32 podružnice pod nazivom First Trust Bank (FTB). Poslovnim subjektima i građanima nudi se puni raspon bankarskih usluga.

(30)

Financial Solutions Group osnovan je 2012. kako bi pomogao klijentima MSP-ima i građanima koji se suočavaju s teškoćama pri ispunjavanju svojih kreditnih obveza te kako bi izvršio plan razduživanja imovine Banke.

(31)

Danas je Banka jedna od tri velike domaće banke u Irskoj, zajedno s BoI i Permanent TSB (PTSB). Ukupna imovina Banke iznosila je na dan 31. prosinca 2013. 118 milijarda EUR, u usporedbi s ukupnom imovinom BoI-a u iznosu od 132 milijarde EUR i ukupnom imovinom PTSB-a u iznosu od 38 milijarda EUR na dan 31. prosinca 2013. Banka je diversificirana grupa za financijske usluge koja nudi čitav raspon bankarskih usluga za fizičke osobe i poduzeća, uz naglasak na irsko tržište poslovanja s građanima. Banka je osobito prisutna u segmentu MSP-a.

Tablica 1.

Banka – odabrani financijski podaci za 2013.

 

31.12.2013

Ukupna imovina (EUR)

118 mlrd.

Krediti i potraživanja od klijenata (EUR)

66 mlrd.

Poslovna dobit/gubitak prije izdvajanja rezerva (EUR)

0,445 mlrd.

Depoziti klijenata (EUR)

66 mlrd.

Omjer kredita i depozita (%)

100 %

Rizikom ponderirana aktiva (EUR)

62 mlrd.

Stopa osnovnog kapitala (%)

14,3 %

Ukupno osoblja (ekvivalenti punog radnog vremena)

11 431

Izvor: Plan restrukturiranja Banke, rujan 2012; godišnje izvješće AIB-a za 2013.

Tablica 2.

Bančin udio u tržištu MSP-a, građanstva, hipotekarnih kredita i štednje

(%)

 

Tržišni udjeli

Glavni tekući računi MSP-a

40

Glavni tekući računi građana

37

Sektor hipotekarnih kredita – nepodmireni iznosi

31

Štednja (AIB i EBS zajedno)

40

Izvor: Dodatni podnesak iz ožujka 2014.; tržišni se udjeli odnose na prosinac 2013.

2.2.   TEŠKOĆE AIB-A I EBS-A

(32)

AIB-ova potreba za državnom potporom posljedica je utjecaja globalne financijske krize zajedno s AIB-ovim pretjeranim rastom, snažnim oslanjanjem na pribavljanje sredstava na financijskom tržištu, njegovom izloženošću irskom tržištu nekretnina i neodgovarajućim upravljanjem rizikom.

(33)

U godinama koje su prethodile financijskoj krizi, AIB je odlučio držati korak s ranije nezabilježenim rastom irskoga gospodarstva i irskoga sektora nekretnina. Na apsolutnoj su se razini AIB-ovi krediti za nekretnine i gradnju između 2002. i 2006. povećali za 336 %, a njegova izloženost ovome sektoru porasla je sa 19 % u 2002. na 36 % u 2008. Pokušavajući povećati opseg poslovanja i bez ograničenja u pribavljanju financijskih sredstava, ta je banka preuzela prevelik rizik u smislu izloženosti (to jest koncentriranja na sektor nekretnina i gradnje), ali također i u smislu vrsta hipotekarnih kredita kakve je nudila (drugim riječima, hipotekarnih kredita s niskom kamatnom stopom (21)).

(34)

Propadanje irskog tržišta nekretnina, padovi cijena nekretnina koji su slijedili jedan za drugim, kao i usporavanje irskoga gospodarstva od 2008. godine, doveli su do značajnog opadanja kvalitete AIB-ove aktive i znatnih umanjivanja njegovog kreditnog portfelja, što je umanjilo kapitalne rezerve ove banke.

(35)

Kako bi financirala svoje brzo širenje, ta je banka povećala svoju ovisnost o pribavljanju sredstava na financijskom tržištu s približno 35 % u 2004. na 42 % u 2006., dok je omjer kredita i depozita (LDR) narastao sa 101 % u 2002. na 157 % u 2007.

(36)

Nakon urušavanja tvrtke Lehman Brothers Holdings Inc. u rujnu 2008., zbog turbulencije na globalnim financijskim tržištima ograničio se AIB-ov pristup financijskim sredstvima (jednako kao što se to dogodilo i drugim irskim bankama) i narušila mu se sposobnost za normalan nastavak poslovanja. Stoga je u prvome koraku intervenirala država pružajući jamstva za financijska sredstva. U uvjetima povećanih troškova financijskih sredstava (drugim riječima, visoke cijene depozita i visoke naknade za jamstva) te značajno smanjene osnovne stope Europske središnje banke (22) (ESB), hipotekarni krediti s niskom kamatnom stopom te banke (približno 45 % portfelja hipotekarnih kredita AIB-a u 2011.) doveli su do značajnog smanjivanja neto kamatne marže (NIM) Banke.

(37)

AIB je zbog znatnog slabljenja svojeg financijskog položaja bio primoran sudjelovati u svim poticajnim mjerama koje je irska država provodila radi zaštite financijske stabilnosti u državi. Kako bi očistila svoju bilancu, osim državnih jamstava AIB je primila i državne injekcije kapitala i iskoristila prijenose imovine u irsku Nacionalnu agenciju za upravljanje imovinom (National Asset Management Agency (NAMA)) (23).

(38)

Slično tome, financijska je kriza utjecala na financijski položaj EBS-a, osobito kao posljedica nagla pada vrijednosti nekretnina u Irskoj. Prije te krize EBS je izgradio znatan kreditni portfelj u segmentu komercijalnog kreditiranja nekretnina.

(39)

EBS je bio prisiljen provesti velika umanjivanja svojih portfelja komercijalnih i hipotekarnih kredita. EBS-ov se pristup financijskim sredstvima postupno smanjivao da bi se nakraju i potpuno zatvorio. Kao posljedica toga, kao i njegova ranjiva položaja, EBS je bio prisiljen zatražiti državne poticajne mjere. EBS-u su bila potrebna jamstva za financijska sredstva, prijenosi imovine u NAMA-u i injekcije kapitala.

2.3.   MJERE POTPORE

(40)

Zbog teškoća s kojima su se suočili AIB i EBS, država je morala značajnu potporu osigurati pojedinačno AIB-u i EBS-u, a isto tako i Banci (spojeni pravni subjekt).

(41)

Na pojedinačnom su planu i AIB i EBS dobili jamstva za instrumente iz pasive u skladu s programom financijske pomoći kreditnim institucijama (Credit Institutions Financial Support (CIFS)) (24) odnosno programom jamstva za prihvatljive obveze (Eligible Liability Guarantee (ELG)) (25), kao i mjere financijske pomoći za imovinu umanjene vrijednosti koje se sastoje od prijenosa problematične imovine u NAMA-u.

(42)

Osim toga, AIB i EBS primili su ponovljenu kapitalnu potporu (26).

(43)

Nadalje, država je dala jamstva za hitnu pomoć za likvidnost koju je pružila Central Bank of Ireland.

(44)

Banka je nastavila koristiti program ELG, a u srpnju 2011.dokapitalizirana (27) je plasiranjem kapitala, kapitalnim ulaganjima (28) i kapitalnim obveznicama.

(45)

Iskorištene mjere za dokapitalizaciju Banke (uključujući povlaštene dionice i instrumente mogućeg budućeg kapitala) iznose sveukupno 20,775 milijarda EUR. Kao rezultat različitih injekcija kapitala, irska je država, kroz Komisiju nacionalnog mirovinskog pričuvnog fonda (National Pension Reserve Fund Commission (NPRFC)), vlasnik 99,8 % redovnih dionica Banke.

(46)

NPRFC također ima u vlasništvu i povlaštene dionice u iznosu od 3,5 milijarda EUR, a koje su izvorno injektirane u AIB 2009. i koje su odobrene odlukom Komisije u slučaju N 241/09 (29). O otkupu/ponovnoj kupnji ovih dionica odlučuje Banka. U svibnju 2014. (drugim riječima, pet godina nakon injekcije), na te će se dionice primijeniti uvećanje od 25 % pa će se otkup provoditi po 125 % nominalne vrijednosti.

(47)

U Tablici 3. prikazan je sažetak svih mjera potpore dodijeljenih AIB-u, EBS-u i Banci (spojeni pravni subjekt).

Tablica 3.

Pregled mjera potpore dodijeljenih AIB-u, EBS-u i Banci (spojeni pravni subjekt AIB/EBS)

(odobreni i doista dodijeljeni iznosi u nekim se slučajevima razlikuju)

 

Vrsta mjere

Iznos

(u mlrd. EUR)

Naknada

Mjere dodijeljene samostalnom AIB-u

a

Jamstva u skladu s programom CIFS

(iznos jamčenih obveza)

do 133

U skladu s programom CIFS

b

Jamstva u skladu s programom ELG

(iznos jamčenih obveza)

do 62,5

U skladu s programom ELG

c

Mjera financijske pomoći za imovinu umanjene vrijednosti – prijenosi u NAMA-u

20,4

(procijenjeni iznos pomoći = 1,6)  (30)

nije dostupno – prosječno je umanjenje bilo približno 56 %

d

Dokapitalizacija u obliku povlaštenih dionica, svibanj 2009.

3,5

8 % p.a. ili umjesto toga redovne dionice

e

Dokapitalizacija u obliku novog vlasničkog kapitala, prosinac 2010.

3,7

 

f

Državno jamstvo za hitnu pomoć za likvidnost (ELA) do drugog kvartala 2011.

[5 – 15] (31)

 

 

 

 

 

Mjere dodijeljene EBS-u

g

Jamstva u skladu s programom CIFS

(iznos jamčenih obveza)

do 14,4

U skladu s programom CIFS

h

Jamstva u skladu s programom ELG

(iznos jamčenih obveza)

do 8,0

U skladu s programom ELG

i

Mjera financijske pomoći za imovinu umanjene vrijednosti – prijenosi u NAMA-u

0,9

(procijenjeni iznos pomoći = 0,1)  (30)

nije dostupno – prosječno je umanjenje bilo približno 57 %

j

Dokapitalizacija u obliku posebnih investicijskih dionica (SIS), svibanj i prosinac 2010.

0,625

Naknada se može ostvariti kroz isplatu dividenda ako postoji dovoljno rezerva koje se mogu distribuirati

k

Dokapitalizacija kroz izravna bespovratna sredstva u obliku mjenice, prosinac 2010.

0,250

Ne ostvaruje se zasebna naknada

l

Državno jamstvo za ELA-u

[0 – 5]

 

Mjere dodijeljene Banci (spojeni pravni subjekt)

m

Dokapitalizacija u obliku redovnih dionica („plasiranje”), srpanj 2011.

5,0

 

n

Dokapitalizacija u obliku kapitalnih obveznica, srpanj 2011.

1,6

Fiksirana obvezna kamatna stopa od 10 % p.a.

o

Dokapitalizacija u obliku kapitalnih ulaganja, srpanj 2011.

6,1

Nema naknade

 

 

 

 

 

Sveukupno dokapitalizacije (d + e + j + k + m + n + o)

20,775

 

Izvor: Irske vlasti i planovi restrukturiranja za AIB, EBS i Banku.

2.4.   POJEDINAČNI PLANOVI RESTRUKTURIRANJA

(48)

U studenome 2009. irske su vlasti podnijele prvi plan restrukturiranja AIB-a u kojemu se iznose prvi prijedlozi o načinima ponovne uspostave održivost AIB-a. Irska je u svibnju 2010. podnijela ažuriranu verziju ovoga plana kojim se, između ostaloga, predviđa daljnja prodaja imovine (AIB-ove podružnice u Poljskoj, UK-u i SAD-u) kojima bi se udovoljilo novim minimalnim regulatornim kapitalnim zahtjevima koje je u skladu s PCAR-om u ožujku 2010. objavilo regulatorno tijelo za financije.

(49)

Plan restrukturiranja EBS-a, podnesen 31. svibnja 2010., predviđao je unutarnje restrukturiranje EBS-a kojim se trebala osigurati održivost, zajedno s brzom prodajom trećoj strani. U skladu s tim planom EBS bi napustio komercijalno kreditiranje nekretnina i svoje aktivnosti ponovno usmjerio na štednju građana i hipotekarne kredite. EBS bi smanjio svoje oslanjanje na (kratkoročno) pribavljanje sredstava na financijskom tržištu i umjesto toga bi se usmjerio na depozite građana.

2.5.   MJERE RESTRUKTURIRANJA KOJE JE BANKA (SPOJENI AIB I EBS) VEĆ PROVELA

(50)

Banka je prije podnošenja završne verzije plana restrukturiranja već provela široku paletu mjera restrukturiranja kako bi se postigli ciljevi dugoročne održivosti, vlastitog ulaganja i raspodjele tereta. Te mjere obuhvaćaju napuštanja određenih poslovnih aktivnosti, razduživanje imovine, izvršenje odgovornog upravljanja (32) te mjere smanjivanja troškova, kako slijedi (33):

napuštanja poslovnih aktivnosti koja su proizvela 3,3 milijarde EUR osnovnog kapitala:

Rujan 2010.

Prodaja Goodbody Stockbrokers

Studeni 2010.

Prodaja 23,9 % udjela u M&T Corporation

Veljača 2011.

Doznaka 9 milijarda EUR depozita od Anglo Irish Banks na AIB

Travanj 2011.

Prodaja 70,36 % udjela u Polish BZWBK

Travanj 2011.

Prodaja 50,00 % udjela u Polish BZWBK Asset Management

Svibanj 2011.

Prodaja 49,99 % udjela u Bulgarian American Credit Bank

Kolovoz 2011.

Prodaja AIB International Financial Services

Kolovoz 2011.

Prodaja AIB Jersey Trust

Siječanj 2012.

AIB objavljuje odluku o zatvaranju zajedničke tvrtke s Aviva Life Holdings Ireland Ltd

Travanj 2012.

AIB objavljuje odluku o prekidanju poslovanja na Otoku Manu i Jerseyju

Travanj 2012.

Prodaja poslovanja društva AIB Baltics

Lipanj 2012.

Prodaja AIB Investment Managers

Kolovoz 2012.

Prodaja udjela u poljskim fondovima za ulaganje u nekretnine,

prijenosi imovine u vrijednosti od 21,3 milijarde EUR u NAMA-u,

razduživanje imovine temeljem PLAR-a za 2011. u iznosu od 20,5 milijarda EUR (provedeno),

izvršenje odgovornog upravljanja/otkup duga provedeni u 2009., 2010. odnosno 2011., pridonijeli su s 5,4 milijarde EUR osnovnog kapitala:

Lipanj 2009.

Otkup hibridnog osnovnog kapitala + 1,1 milijarda EUR kapitalnih ulaganja

Ožujak 2010.

Otkup obveznica dopunskog kapitala I + 0,4 milijarde EUR kapitalnih ulaganja

Siječanj 2011.

Otkup obveznica dopunskog kapitala I + 1,5 milijarda EUR kapitalnih ulaganja

Srpanj 2011.

Otkup obveznica osnovnog i dopunskog kapitala I + 2,1 milijarda EUR kapitalnih ulaganja

Siječanj 2010. – veljača 2011.

Niz otkupa obveznica osnovnog i dopunskog kapitala I EBS-a + 0,3 milijarde EUR kapitalnih ulaganja,

zatvaranje podružnica (68 u Irskoj, zatvaranje 22 EBS-ove podružnice i 22 AIB-ove podružnice u UK-u),

program prijevremenog umirovljenja i dobrovoljnog odlaska uz otpremninu: smanjivanje za +/– 2 877 ekvivalenta punog radnog vremena (EPRV) (34) na dan 31. prosinca 2013., uz planiranje dodatnih odlazaka,

potpuna promjena uprave i osoba na višim upravljačkim položajima (u usporedbi s profilom prije rujna 2008.),

preusmjeravanje poslovanja na Irsku, nudeći bankarske usluge za korporativne korisnike i za građanstvo.

2.6.   PLAN RESTRUKTURIRANJA BANKE (SPOJENI AIB I EBS)

(51)

Irske vlasti su 28. rujna 2012. podnijele plan restrukturiranja Banke koji pokriva razdoblje od 2012. do 2015. Irske su vlasti taj plan više puta mijenjale i dopunjavale, a razdoblje restrukturiranja na kraju je određeno tako da uključuje godine 2014. do 2017.

(52)

Irske su vlasti podnijele jedan osnovni scenarij, jedan alternativni osnovni scenarij (koji se temelji na razboritijim pretpostavkama) te jedan suprotan scenarij s ciljem demonstriranja sposobnosti Banke da postigne dugoročnu održivost.

(53)

Do kraja toga razdoblja restrukturiranja Banka planira ponovo postati stabilna, profitabilna i kvalitetno financirana institucija dobrih koeficijenata intenziteta kapitala i jednog tradicionalnijeg modela poslovanja. Tim se planom utvrđuje poslovna strategija koja Banku pozicionira kao manju banku čitave palete usluga koja je prvenstveno usmjerena na Irsku, u usporedbi s međunarodno diversificiranom grupom za financijske usluge, što je bila prije doba krize. Poslovna struktura Banke temelji se na tri žarišne točke – Domestic Core Bank, AIB UK (poslovanje u UK-u koje obuhvaća poslovanje u Velikoj Britaniji i Sjevernoj Irskoj) i grupa Financial Solutions Group osnovana 2012.

(54)

Glavni su pokretači Bančinog povratka održivosti:

(a)

preorijentacija Banke u manju banku s poboljšanim portfeljem financiranja i primarnim usmjerenjem na Irsku;

(b)

poboljšane razine profitabilnosti kroz povisivanje NIM-a, mjere smanjivanja troškova i znatno manjih smanjenja vrijednosti;

(c)

opsežne kapitalne rezerve.

2.6.1.   Osnovni slučaj

2.6.1.1.   Makroekonomske pretpostavke i ključne financijske projekcije

(55)

U osnovnom se slučaju pretpostavlja da će bruto domaći proizvod (BDP) u Irskoj u 2014. rasti za 2,2 % uz veći rast u 2015., 2016. i 2017. od 2,8 %, 3,2 %, odnosno 3,2 %. Očekuje se da će BDP u Ujedinjenoj Kraljevini rasti za 1,9 % u 2014., za 2,1 % u 2015., 2,5 % u 2016. i 2,5 % u 2017.

(56)

Očekuje se da će tijekom čitavog razdoblja restrukturiranja rasti i zaposlenost, pri čemu je očekivana stopa rasta od 0,8 % za 2014., 1,5 % za 2015., 2 % za 2016. te 2 % za 2017.

(57)

Očekuje se da će se stambena i ostala izgradnja pomaknuti s vrlo niskih razina aktivnosti. Predviđa se da će cijene stambenih prostora narasti za 3 % u 2014., za 3 % u 2015., za 2,5 % u 2016. i 2,5 % u 2017.

(58)

Plan restrukturiranja Banke prema scenariju osnovnog slučaja daje sljedeće financijske projekcije:

Tablica 4.

Financijski rezultati Banke i financijske projekcije prema scenariju osnovnog slučaja

Ključni financijski pokazatelji

2012.

stvarno

2013.

stvarno

2014.

plan

2015.

plan

2016.

plan

2017.

plan

—   Kapital i rizikom ponderirana aktiva (RWA)

Stopa osnovnog kapitala (CT1) ili stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) (%)

15,2 %

14,3 %

[10 –20 %]

[10 – 20 %]

[10 – 20 %]

[10 – 20 %]

Kapitalne rezerve (milijuni EUR) u odnosu na 8 % CT1/CET1

5 133

3 934

[0 – 5 000]

[5 000 – 10 000]

[5 000 – 10 000]

[5 000 – 10 000]

RWA (milijuni EUR)

71 417

62 395

[55 000 – 65 000]

[55 000 – 65 000]

[55 000 – 65 000]

[55 000 – 65 000]

—   Profitabilnost

NIM – bez ELG-a (%)

1,22 %

1,37 %

[1,5 – 2,25 %]

[1,5 – 2,25 %]

[1,5 – 2,25 %]

[1,5 – 2,25 %]

Omjer troškova i dobiti

123 %

77 %

[60 – 70 %]

[50 – 60 %]

[45 – 55 %]

[45 – 55 %]

Dobit nakon oporezivanja (milijuni EUR)

(3 557)

(1 597)

[0 – 750]

[0 – 750]

[250 – 1 250]

[250 – 1 250]

Dobit na uloženi kapital (ROE) (35)

– 37,0 %

– 21,5 %

[0,5 – 10 %]

[0,5 – 10 %]

[5 – 15 %]

[5 – 15 %]

—   Financiranje

LDR

115 %

100 %

[95 – 120 %]

[95 – 120 %]

[95 – 120 %]

[95 – 120 %]

Oslanjanje na ESB (% ukupnih obveza (36))

20 %

12 %

[10 – 20 %]

[< 10 %]

[< 10 %]

[< 10 %]

—   Ostalo

Bruto krediti i predujmovi klijentima (milijuni EUR)

89 872

82 851

[70 000 – 80 000]

[65 000 – 75 000]

[65 000 – 75 000]

[65 000 – 75 000]

Ukupno imovina (milijuni EUR)

122 501

117 734

[100 000 – 150 000]

[100 000 – 150 000]

[100 000 – 150 000]

[100 000 – 150 000]

EPRV (količina)

13 429

11 431

[10 000 – 15 000]

[8 000 – 13 000]

[8 000 – 13 000]

[8 000 – 13 000]

Izvor: Plan restrukturiranja Banke i dodatni podnesak od 10. siječnja 2014.; godišnje izvješće AIB-a za 2013.

2.6.1.2.   Glavni pokretači ponovnog uspostavljanja održivosti Banke

i.   manja banka orijentirana na domaće tržište, s poboljšanim portfeljem financiranja

(59)

Važnim razduživanjem sporedne imovine (37) Banka namjerava postati materijalno manja institucija u usporedbi s razdobljem koje je prethodilo financijskoj krizi. Banka je već dovršila važno razduživanje kroz napuštanje nekoliko svojih poslovanja, razduživanje imovine i prijenos imovine povezane s „visokorizičnim vlasništvom” u NAMA-u (21,3 milijarde EUR), što joj je omogućilo znatno smanjivanje veličine bilance. Ukupna imovina grupe AIB smanjila se s 136,7 milijarda EUR na kraju 2011. na 117,7 milijarda EUR na dan 31. prosinca 2013. (smanjenje od 14 %) (38).

(60)

Ovim se važnim programom razduživanja/smanjivanja – koji je Banka poduzela – zajedno s rastućom depozitnom osnovom klijenata (u odnosu na 2011.), pridonijelo poboljšanju portfelja financiranja Banke. Udio depozita klijenata u iznosu ukupnih izvora financiranja (drugim riječima, ukupne obveze (39)) povećao se s 49,7 % krajem 2011. na 61,2 % krajem 2013., dok se LDR smanjio sa 138 % krajem 2011. na 100 % 31. prosinca 2013.

(61)

Projekcijom Banke za razdoblje restrukturiranja predviđa se daljnje povećanje udjela depozita klijenata u ukupnom iznosu izvora njezina financiranja (to jest ukupnim obvezama), dok se za udio sredstava ESB-a kroz razdoblje u kojemu se provodi plan restrukturiranja očekuje značajno smanjivanje, s 20 % u 2012. na [< 10 %] u 2017. (drugim riječima, smanjivanje u iznosu od 15 – 25 milijarda EUR), kao posljedica kombinacije projiciranih nižih masa kreditiranja (40), otkupa obveznica NAMA-e (41) i povećanja depozita banaka.

(62)

Banka postupno ponovo stječe pristup sredstvima na financijskom tržištu. U siječnju i rujnu 2013. Banka je izdala dvije hipotekarne bankarske obveznice, svaku u iznosu od 500 milijuna EUR. U listopadu 2013. Banka je izdala osiguranje kreditnih kartica na iznos od 500 milijuna EUR, što je bilo prvo osiguranje takve vrste koje je izdala jedna irska banka. U studenome 2013. Banka je uspjela bez ikakvih osiguranja plasirati 500 milijuna EUR trogodišnjeg dugovanja. To je bila prva neosigurana transakcija Banke od 2009. U ožujku 2014. Banka je izdala jednu sedmogodišnju osiguranu obveznicu u obliku vrijednosnih papira pokrivenih imovinom, u iznosu od 500 milijuna EUR. To je AIB-ova javna referentna obveznica u obliku vrijednosnih papira pokrivenih imovinom s najduljim rokom od 2007.

(63)

Kada je riječ o prognoziranim stopama likvidnosti, uzimajući u obzir informacije dostupne u ovoj fazi o sastavu koeficijenta likvidnosne pokrivenosti (LCR) koji je na razini Europske Unije još uvijek u konzultacijskoj fazi (42), Banka prognozira da će LCR tijekom razdoblja restrukturiranja biti poprilično iznad minimalnih zahtjeva (vidjeti Tablicu 5).

Tablica 5.

Likvidnosni koeficijenti Banke

(%)

Likvidnosni koeficijenti

2014.

plan

2015.

plan

2016.

plan

2017.

plan

LCR

[75 – 150]

[75 – 170]

[75 – 170]

[75 – 170]

Minimalni LCR naveden u Uredbi (EU) 575/2013

 

60

70

80

Koeficijent neto stabilnih sredstava

[70 – 120]

[70 – 120]

[70 – 120]

[70 – 120]

Izvor: Plan restrukturiranja Banke.

ii.   poboljšana razina profitabilnosti

(64)

Prema vlastitoj projekciji Banka će vratiti profitabilnost u 2014. godini, uz prognoziranu dobit nakon oporezivanja u iznosu od [0 – 750] milijuna EUR, što će do 2017. doseći do [250 – 1 250] milijuna EUR. Očekuje se da će dobit na uloženi kapital (ROE) biti [0,5 – 10 %] u 2014. i [5 – 15 %] u 2017. To će se postići na sljedeći način.

(65)

Kao prvo, planom restrukturiranja utvrđen je određeni broj mjera koje potiču oporavak NIM-a – iz čega se izuzimaju troškovi ELG-a – s 1,22 % u 2012. na [1,5 – 2,25 %] u 2017. Ove mjere uključuju nova kreditiranja u iznosu od [20 – 30] milijarda EUR od 2014. do 2017. uz više kamatne stope, daljnje poboljšanje u naplaćivanju starih kredita (43) i daljnje smanjivanje troškova depozitnih proizvoda do 2015. (vidjeti Tablicu 6). Nadalje, prema projekciji, udio sredstava niskog prihoda (to jest hipotekarnih kredita s niskom kamatnom stopom i obveznica NAMA-e) u usporedbi s ukupnom imovinom Banke smanjivat će se tijekom razdoblja restrukturiranja s [20 – 30 %] u 2014. na [10 – 20 %] u 2017. kao rezultat otkupa obveznica NAMA-e i amortizacije portfelja hipotekarnih kredita s niskom kamatnom stopom za koji se ne planira novo kreditiranje.

Tablica 6.

Prognozirani razvoj prosječnih prihoda Banke od aktive i pasive

(%)

Prosječan prihod

2013.

stvarno

2014.

plan

2015.

plan

2016.

plan

2017.

plan

Prosječan prihod – novi krediti

[3 – 7 ]

[3 – 7]

[3 – 7]

[3 – 7]

[3 – 7]

Prosječan prihod – stari krediti

[2 – 5 ]

[2 – 5]

[2 – 5]

[2 – 5]

[2 – 5]

Prosječan prihod – ukupno krediti

2,74

[2 – 6]

[2 – 6]

[2 – 6]

[2 – 6]

Prosječan prihod – depoziti

(uključujući trenutno stanje računa)

1,54

[– 0,5 do – 2,5]

[– 0,5 do – 2,5]

[– 0,5 do – 2,5]

[– 0,5 do – 2,5]

Izvor: Plan restrukturiranja Banke i dodatni podnesak od 20. ožujka 2014.

(66)

Kao drugo, prekid programa ELG-a s 28. ožujkom 2013. donijet će poboljšanja NIM-a nakon troškova ELG-a jer će se sniziti naknade za jamstva koje se plaćaju državi. One su u 2012. iznosile do 0,4 milijarde EUR, a prognozira se da će za 2017. iznositi samo 8 milijuna EUR.

(67)

Treće, kako bi se postigla održiva poslovna dobit prije izdvajanja rezerva, Banka planira daljnje smanjenje svojih operativnih troškova s 1,8 milijarda EUR u 2012. na [1,0 – 1,5] milijarda EUR u 2015. i [1,0 – 1,5] milijarda EUR u 2017. Dvije su ključne inicijative koje čine temelj ovog projiciranog smanjenja program umirovljenja i dobrovoljnog odlaska uz otpremninu te revizija osnovnih plaća i naknada najavljena 2012. S obzirom na to Banka predviđa smanjenje broja zaposlenika za [20 – 40] % do 2015. i za [20 – 40] % do 2017., u usporedbi s njihovim brojem iz 2012., što dovodi do ukupnog smanjenja broja zaposlenika za [2 000 do 5 000] osoba.

(68)

Nakraju, kada je riječ o poslovnoj dobiti nakon izdvajanja rezerva, a prije izvanrednih stavaka, Banka planira oštro smanjenje rezerva za pokrivanje kredita umanjene vrijednosti (problematični krediti), s 2,5 milijarda EUR u 2012. na [0 – 0,5] milijarda EUR u 2014. i [0 – 0,5] milijarda EUR u 2017., budući da ovaj plan pretpostavlja gospodarski oporavak Irske. AIB očekuje da će taj oporavak dovesti do padanja udjela novih problematičnih kredita. Plan rezerva ujedno predviđa djelotvornije radnje upravljanja kreditima, što se odrazilo na osnivanje grupe Financial Solution Group, te pokretanje strategije za rješavanje zakašnjelih otplata hipotekarnih kredita (44) (MARS). Te mjere imaju za cilj poboljšati Banci naplatu kredita kao i djelotvornost restrukturiranja, povećavajući time broj kredita nekad umanjene vrijednosti čija je vrijednost sada povećana.

iii.   Održavanje opsežne kapitalne rezerve

(69)

Očekivanje Banke za vrijeme razdoblja restrukturiranja je održavanje opsežne kapitalne rezerve kroz povišenu zadržanu zaradu i smanjenu rizikom ponderiranu aktivu (RWA). Plan je Banke da poveća svoju dobit, koju planira u cijelosti zadržati, pomoću mjera opisanih u uvodnim izjavama 65. – 68. Očekuje se da će se RWA smanjiti za približno [5 – 10] milijarda EUR od 2013. do 2016., uglavnom kao rezultat neprekidnog smanjivanja kreditnog portfelja (uključujući otpise, restrukturirane kredite umanjene vrijednosti i kreditnu amortizaciju), zatim novoga načina tretiranja odgođenih poreznih imovina (DTA) (45), te planiranog razvoja Banke (a) pristupa EBS-ovom kreditnom portfelju zasnovanog na internim rejting-sustavima (IRB) te (b) ažuriranim modelima IRB-a za AIB-ov kreditni portfelj.

(70)

Nadalje, irske su vlasti dale informacije da će središnja banka Irske (Central Bank of Ireland (CBI)) u skoro vrijeme umanjiti minimalne regulatorne kapitalne zahtjeve (46) sa 10,5 % na […] %, čime će se, bez ikakvih drugih promjena, kapitalne rezerve Banke u 2014. povećati za [0 – 5] milijarda EUR. Stoga više neće biti važan cilj od 10,5 % kojega je CBI postavio u studenome 2010. u kontekstu provedbe PCAR-a.

(71)

Uzmu li se u obzir minimalni regulatorni kapitalni zahtjev od 8 % redovnog osnovnog kapitala (CET1) kroz čitavo to razdoblje, prognozira se da će kapitalne rezerve Banke biti [0 – 5] milijarda EUR u 2014. i približno [5 – 10] milijarda EUR u 2017. Uz kapitalni prag od 5,5 % (47), kapitalne rezerve u 2014. bile bi [5 – 10] milijarda EUR.

(72)

Dodatno tome, Banka ima instrumente mogućeg budućeg kapitala (48) (CoCo) u iznosu od 1,6 milijarda EUR koje se mogu prema potrebi pretvoriti u redovne dionice. Uzimajući u obzir CoCo, kapitalne rezerve u 2014. iznosile bi [5 – 10] milijarda EUR uz minimalni regulatorni kapitalni zahtjev od 8 %, [5 – 10] milijarda EUR uz kapitalni prag od 5,5 %.

(73)

Iznosi koji su navedeni za CET1 u uvodnim izjavama 71 – 72. uključuju odgovarajući postupno uvođen odbitak DTA-a (49). Banka je 31. prosinca 2013. priznala DTA proizašao iz neiskorištenih poreznih gubitaka, u iznosu od 3,9 milijarda EUR.

2.6.2.   Alternativni osnovni scenarij

(74)

Banka je 11. veljače 2014. Komisiji podnijela alternativni osnovni scenarij („alternativni osnovni slučaj”) koji se, u usporedbi sa scenarijem osnovnog slučaja, temelji na razboritijim pretpostavkama. Ovim su se razboritijim pretpostavkama uzeli u obzir razvoj RWA-a, rezultati ocjene bilance (BSA) (50), masa novih kredita, sastav izvora sredstava, više troškove sredstava te veće rezerve, kako je sažeto u tablici 7. Kada je riječ o makroekonomskim pretpostavkama koje čine temelj ovog alternativnog osnovnog scenarija, one su jednake onima na kojima se temelji i osnovni scenarij opisan u uvodnim izjavama 55. i 56.

Tablica 7.

Alternativni osnovni scenarij: glavne promjene u pretpostavkama u usporedbi s osnovnim scenarijem

Varijabla

Alternativni osnovni scenarij (promjena u usporedbi s osnovnim scenarijem)

RWA

Uključuje rezultate BSA-a i zanemaruje, zbog razboritosti, učinak planiranog uvođenja i novih i ažuriranih modela IRB-a, što CBI još mora odobriti (51). Kao posljedica ove dvije promjene, RWA se povećao za [3 – 8] milijarda EUR, [3 – 8] milijarda EUR, [3 – 8] milijarda EUR i [3 – 8] milijarda EUR, u usporedbi s osnovnim scenarijem, za godinu 2014., 2015., 2016. odnosno 2017.

Rezerve zbog kredita umanjene vrijednosti

U cijelosti uključuju rezultate provedbe BSA-a. Provedba BSA-a utvrdila je potrebu za dodatnim rezervama u iznosu od 1,1 milijardu EUR, od čega je u osnovnom scenariju sadržano samo […] milijarda EUR. To znači da su rezerve u 2013. za […] milijarda EUR veće u okviru alternativnog osnovnog scenarija nego u okviru osnovnog scenarija, što ujedno odražava linearnije povećanje prema razini od prije krize. To je podrazumijevalo, u usporedbi s osnovnim scenarijem, dodatna izdvajanja za rezerve u iznosu od [500 – 1 000] milijuna EUR u 2014., [500 – 1 000] milijuna EUR u 2015., [0 – 500] milijuna EUR u 2016. i [0 – 500] milijuna EUR u 2017.

Novi krediti

Uzima se u obzir da je novo kreditiranje u portfelju poslovnih, korporativnih i kredita za MSP za svaku od prognoziranih godina ograničeno na prognozirani rast BDP-a. Time se podrazumijeva da kumulirana nova proizvodnja tijekom razdoblja restrukturiranja iznosi [2 – 4] milijarde EUR manje nego u osnovnom scenariju. (Pretpostavke novoga kreditiranja utječu na RWA s [0 – 3] milijarde EUR, [0 – 3] milijarde EUR, [0 – 3] milijarde EUR i [0 – 3] milijarde EUR, u godinama 2014., 2015., 2016. odnosno 2017.

Sastav izvora sredstava

U usporedbi s osnovnim scenarijem uključuje do 2016. veći udio (za 2 % do 3 %) dugoročnih sredstava.

Trošak sredstava

Uzima se u obzir da, u usporedbi s osnovnim scenarijem, kretanja troškova depozita za račune građana s fiksnim uvjetima te depozite MSP-a i korporativnih pravnih subjekata dosljednije prate kretanja projicirane osnovne stope ESB-a.

Izvor: Plan restrukturiranja Banke i dodatni podnesci od 11. veljače 2014. i 27. ožujka 2014.

(75)

U skladu s razboritijim pretpostavkama Banka ne uspostavlja ponovo profitabilnosti prije 2016., pri čemu je iznos prognozirane dobiti nakon oporezivanja [0 – 750] milijuna EUR, što će u 2017. narasti na [250 – 1 250] milijuna EUR. Očekuje se da će ROE iznositi [0,5 – 10] % u 2016. i [5 – 15] % u 2017.

(76)

Prognozira se da će kapitalne rezerve Banke iznositi približno [2 – 6] milijarda EUR u 2014. i [2 – 6] milijarda EUR u 2017., uzimajući u obzir 8 % minimalnih regulatornih kapitalnih zahtjeva. Uzimajući u obzir CoCo, kapitalne rezerve u 2014. iznosile bi [3 – 8] milijarda EUR uz 8 % minimalnog regulatornog kapitalnog zahtjeva (i [3 – 8] milijarda EUR uz kapitalni prag od 5,5 %.

Tablica 8.

Financijske projekcije Banke prema alternativnom osnovnom scenariju

Ključni financijski pokazatelji

2014.

plan

2015.

plan

2016.

plan

2017.

plan

—   Kapital i RWA

Stopa CT1 ili stopa CET1 (%)

[10 – 20 %]

[10 – 20 %]

[10 – 20 %]

[10 – 20 %]

Kapitalne rezerve (milijuni EUR) u odnosu na 8 % CT1/CET1

[2 000 – 6 000]

[2 000 – 6 000]

[2 000 – 6 000]

[2 000 – 6 000]

Kapitalne rezerve (milijuni EUR) u odnosu na 8 % CT1/CET1 uključujući i pretvorbu CoCo-a

[3 000 – 8 000]

[3 000 – 8 000]

[3 000 – 8 000]

[3 000 – 8 000]

RWA (milijuna EUR)

[55 000 – 65 000]

[55 000 – 65 000]

[55 000 – 65 000]

[50 000 – 60 000]

—   Profitabilnost

NIM – bez troškova ELG-a (%)

[1,5 – 2,25 %]

[1,5 – 2,25 %]

[1,5 – 2,25 %]

[1,5 – 2,25 %]

Omjer troškova i dobiti

[60 – 70 %]

[60 – 70 %]

[50 – 60 %]

[45 – 55 %]

Dobit nakon oporezivanja (milijuni EUR)

[0 – 750 EUR – ve]

[0 – 750 EUR – ve]

[0 – 750]

[250 – 1 250]

ROE

[Nije primjenjivo]

[Nije primjenjivo]

[0,5 – 10 %]

[5 – 15 %]

—   Financiranje

LDR

[95 – 120 %]

[95 – 120 %]

[95 – 120 %]

[95 – 120 %]

—   Ostalo

Bruto krediti i predujmovi klijentima (milijuni EUR)

[70 000 – 80 000]

[65 000 – 75 000]

[65 000 – 75 000]

[65 000 – 75 000]

Ukupna aktiva (milijuni EUR)

[100 000 – 150 000]

[100 000 – 150 000]

[100 000 – 150 000]

[100 000 – 150 000]

Izvor: Plan restrukturiranja Banke i dodatni podnesak od 11. veljače i 27. ožujka 2014.

2.6.3.   Nepovoljni slučaj

(77)

U nepovoljnom slučaju koji je Banka dostavila očekuje se da će BDP Irske rasti za 1 % u 2014., 1,5 % u 2015., 2,2 % u 2016. i 2,2 % u 2017. Rast zaposlenosti odložen je do 2015., kada se očekuje da će narasti za 0,5 %, zatim 1 % u 2016. i 1 % u 2017. Prognozirano je da će cijene stambenih prostora rasti za 1,2 % u 2014., za 1,7 % u 2015., za 1,9 % u 2016. i za 1,9 % u 2017. Očekuje se da će BDP UK-a rasti za 0,8 % u 2014., za 1 % u 2015., za 1,5 % u 2016. i za 1,5 % u 2017.

(78)

Nepovoljni slučaj temelji na strožim makroekonomskim pretpostavkama u usporedbi i s osnovnim scenarijem i s alternativnim osnovnim scenarijem. Međutim, alternativni osnovni scenarij dovodi do niže profitabilnosti i manjih kapitalnih rezerva u usporedbi sa suprotnim scenarijem jer su pretpostavke koje čine temelj Bančinih financijskih projekcija s obzirom na kretanja njezina poslovanja strože kod alternativnog osnovnog slučaja nego kod suprotnog scenarija.

(79)

Prognozirani prihod poslovanja Banke u suprotnom slučaju povećava se s [1 – 3] milijarde EUR u 2014. na [1 – 3] milijarde EUR u 2017. Projekcije govore da će se poslovna dobit prije izdvajanja za rezerve povećati s [0 – 1] milijarde EUR u 2014. na [0,75 – 1,75] milijarda EUR u 2017. U suprotnom se slučaju očekuje da će Banka ponovo uspostaviti profitabilnost [2014. – 2016.], uz dobit prije oporezivanja u iznosu od [0 – 750] milijuna EUR.

(80)

Prognozira se da će se omjer troškova i prihoda poboljšati sa [60 – 70] % u 2014. na [45 – 55] % u 2017.

(81)

Prognozira se da će u suprotnom slučaju stopa CET1 Banke iznositi [10 – 20] % u 2014., [10 – 20] % u 2015., [10 – 20] % u 2016. i [10 – 20] % u 2017. To bi odgovaralo kapitalnim rezervama u iznosu od [3 – 8] milijarda EUR u 2014., [3 – 8] milijarda EUR u 2015., [3 – 8] milijarda EUR u 2016. i [3 – 8] milijarda EUR u 2017., uzimajući u obzir minimalni regulatorni kapitalni zahtjev od 8 %.

2.7.   PLAN OTPLATE

(82)

Prije kraja razdoblja restrukturiranja Banka će započeti državnu potporu otplaćivati plaćanjem dividende ili na druge načine, pod uvjetom da posjeduje najmanje 1 – 4 % viška kapitala iznad regulatorne minimalne stope CET1-a (temeljem u cijelosti provedenog Basela III) koju je 31. prosinca 2016. utvrdio CBI. Otplaćeni iznos bit će jednak višku iznad regulatorne minimalne stope CET1 uvećane za 1 – 4 %.

(83)

Kako bi omogućila takvu otplatu, Banka neće poduzeti nikakve korake koji bi doveli do odljeva kapitala prije […] osim ako […].

(84)

Banka zadržava mogućnost da do 13. svibnja 2014. djelomično ili u cijelosti pretvori povlaštene dionice NPRFC-a po nominalnoj vrijednosti, a nakon toga po cijeni koja iznosi 125 % upisne cijene dionica, prije ili u sklopu prodaje (ili djelomične prodaje) koja se odvija za državu, uključujući privatni sektor.

(85)

U načelu, Banka može državni CoCo prodati bilo kada. Međutim, Irska je nametnula obvezu da Banka ne otplati CoCo sve dok se rezultati procjene kvalitete imovine/testiranja opterećenja (AQR/ST) (52) koje provode ESB i europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) ne objave i ne dobiju propisano odobrenje.

2.8.   OBVEZE KOJE PREDLAŽE IRSKA

(86)

Irske su vlasti nametnule određen broj obveza kojih će se Banka tijekom razdoblja restrukturiranja pridržavati. Te se obveze odnose na:

restrukturiranje portfelja hipotekarnih kredita i kredita MSP-u.

Ispunjavanje kvantitativnih ciljeva restrukturiranja/predlaganje održivih rješenja.

Optimalna će se opcija restrukturiranja temeljiti na maksimiranju neto sadašnje vrijednosti,

novo kreditiranje […] ograničeno je na […] u […] i […]. Novo kreditiranje može prekoračiti ova ograničenja pod uvjetom da sveukupno završno stanje bruto kredita ne prekoračuje […] na kraju […] odnosno […] na kraju […],

otplate državne potpore (kroz dividende ako koeficijent intenziteta kapitala Banke prekoračuje minimalni regulatorni kapitalni zahtjev uvećan za 1 – 4 % u 2016.),

kapitalne obveznice (CoCo, 1,6 milijarda EUR) neće se otplatiti prije no što se saznaju rezultati AQR/ST-a,

smanjivanje troškova u iznosu od [200 – 600] milijuna EUR do 2015. u usporedbi s 2012., te omjer troškova i prihoda od [45 – 65] % odnosno [50 – 70] %, ako je rast BDP-a manji od 2 %,

ograničenje izloženosti irskim državnim obveznicama na [10 – 20] milijarda EUR,

preuzete obveze o ograničavanju stjecanja, promidžbe i oglašavanja te sponzorstva u Irskoj, zabrani isplata dividenda i kupona za postojeće instrumente,

mjere za jačanje tržišnog natjecanja na irskom bankarskom tržištu („mjere za otvaranje tržišta” koje uključuju paket usluga i paket mobilnosti klijenata),

imenovanje povjerenika za nadzor radi nadzora izvršavanja ovih obveza.

(87)

Irska je poduzela korake kako bi osigurala da se plan restrukturiranja podnesen 28. rujna 2012., kako je nadopunjen, provede u cijelosti, uključujući obveze detaljno utvrđene u Prilogu.

3.   ODLUKA O OTVARANJU POSTUPKA S OBZIROM NA EBS

(88)

Irske su vlasti na dan 31. svibnja 2010. podnijele plan restrukturiranja EBS-a. Komisija je pokrenula detaljnu istragu jer je sumnjala u spojivost toga plana restrukturiranja s unutarnjim tržištem. Komisija je osobito izrazila svoje sumnje s obzirom na to:

i.

je li plan restrukturiranja pogodan za ponovno uspostavljanje EBS-ove dugoročne održivosti;

ii.

je li pomoć ograničena na najmanji potreban iznos;

iii.

postoje li dovoljno dobre mjere za ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja.

(89)

Komisija je primijetila da je prognoziranje financijskih čimbenika u planu restrukturiranja nedosljedno te da u okviru scenarija nepovoljnog slučaja nedostaje dovoljna količina informacija o makroekonomskim pretpostavkama. Dodatno tome, Komisija je imala sumnje u pretpostavke koje su činile temelj EBS-ovih izračuna o kretanju hipotekarnog kreditiranja u Irskoj u srednjoročnom razdoblju. Komisija je također tražila dodatno pojašnjenje EBS-ovih pretpostavka s obzirom na tržište korporativnih depozita. Komisija je zauzela gledište da plan restrukturiranja EBS-a podcjenjuje razinu umanjenja vrijednosti hipotekarnih kredita u naznačenom razdoblju i da mu nedostaje cjelovita analiza s obzirom na probleme u postupku smanjivanja poslovnog kreditnog portfelja. Konačno, Komisija je izrazila sumnje koje se tiču izračuna EBS-ovog omjera troškova i prihoda te troškova pribavljanja sredstava na financijskom tržištu u srednjoročnom razdoblju.

(90)

S obzirom na ograničavanje potpore na najnižu mogući razinu Komisija je primijetila da nema dovoljno informacija za donošenje zaključka o tome hoće li se taj zahtjev ispuniti, zbog nedosljednosti između cilja dokapitalizacije i prognoza iz plana restrukturiranja kojima se utvrđuje da bi EBS trebao uvelike prijeći minimalni regulatorni kapitalni zahtjev.

(91)

Konačno, Komisija je izrazila sumnje oko toga jesu li mjere za ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja koje su utvrđene u planu dovoljne. Komisija je posebno kritizirala činjenicu da je predloženo smanjenje knjigovodstvene bilance bilo daleko manje no što bi Komisija normalno očekivala od banke koja prima toliko velik iznos potpore, kako u apsolutnom smislu, tako i u smislu rizikom ponderirane aktive.

(92)

Komisija je zaprimila EBS-ove komentare u kojima je EBS pružio dodatne elemente koji podržavaju ovaj plan restrukturiranja. Dodatno tome, dvije su druge zainteresirane strane podnijele komentare koji uglavnom potvrđuju sumnje Komisije s obzirom na adekvatnost mjera predloženih za sprječavanje narušavanja tržišnog natjecanja i raspodjelu tereta. Irska nije dostavila nikakve komentare.

(93)

U srpnju 2011. EBS se spojio s AIB-om i postao potpuno integrirano društvo kći Banke. Kao rezultat toga, EBS je prestao samostalno postojati. Stoga je Odluka o pokretanju postupka koja se odnosila na EBS kao samostalni pravni subjekt postala ništavna, a Komisija je odlučila ovaj postupak dalje ne provoditi. Nadalje, budući da se komentari koje su dostavili EBS i spomenute dvije zainteresirane strane odnose na mjere za sprječavanje narušavanja tržišnog natjecanja te raspodjelu tereta u skladu s planom restrukturiranja koji je podnesen za EBS i koji se dalje neće provoditi, ovi komentari nisu relevantni za plan restrukturiranja koji je podnesen za Banku (spojeni AIB i EBS), pa stoga nema razloga da ih Komisija u okviru ove odluke razmatra. Umjesto toga Komisija u odjeljku 5.2. ove odluke razmatra usklađenost mjera potpore izvorno dodijeljenih EBS-u, zajedno s mjerama izvorno dodijeljenima AIB-u i onima dodijeljenima Banci, u svjetlu plana restrukturiranja podnesenog za Banku, uključujući održivost Banke, ograničavanje ove potpore na najnižu mogući razinu i pogodnost ovih mjera za ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja.

4.   POZICIJA IRSKIH VLASTI

(94)

Irska prihvaća činjenicu da ove mjere čine državnu potporu i smatra da su ove mjere spojive s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora jer su nužne za rješavanje ozbiljnih poremećaja irskog gospodarstva.

(95)

Kao što je opisano u odjeljku 2.7. ove odluke, Irska je nametnula niz obveza koje su detaljno utvrđene u Prilogu.

5.   OCJENA

5.1.   POSTOJANJE DRŽAVNE POTPORE

(96)

Komisija mora prvo ocijeniti čine li mjere dodijeljene korisnicima državnu potporu u skladu sa značenjem članka 107. stavka 1. Ugovora. U skladu s tom odredbom državna je potpora svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će se narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzeća u povoljniji položaj, u mjeri u kojoj se utječe na trgovinu među državama članicama.

(97)

Da bi neka mjera činila državnu potporu, ona mora ispuniti sljedeće uvjete: i. ta se mjera mora financirati državnim sredstvima; ii. ona mora svojem primatelju donijeti neku prednost; iii. ta prednost mora biti selektivna; i iv. ta mjera mora narušavati ili prijetiti narušavanjem tržišnog natjecanja i mora imati mogućnost utjecati na trgovinu među državama članicama. Budući da su ovi uvjeti kumulativni, prije no što će se neka mjera smatrati državnom potporom oni svi moraju biti ispunjeni.

(98)

Komisija je već u prethodnim odlukama (53) ustanovila da sve mjere potpore koje se tiču restrukturiranja, navedene u tablici 3., ispunjavaju uvjete predviđene člankom 107. stavkom 1. Ugovora te da stoga te mjere čine potporu u skladu sa značenjem te odredbe. Komisija taj stav zadržava i napominje kako je izračunato da potpora kroz dokapitalizaciju i mjere koje se odnose na imovinu umanjene vrijednosti ukupno iznosi 22,475 milijarda EUR. Taj iznos obuhvaća dokapitalizacije i AIB-a i EBS-a i spojenog pravnog subjekta u iznosu od 20,775 milijarda EUR te mjere koje se odnose na imovinu umanjene vrijednosti, dodijeljene AIB-u i EBS-u, u iznosu od 1,7 milijarda EUR (procijenjeni iznos). Osim toga, Komisija je uzela u obzir i jamstva dana AIB-u i EBS-u (54).

(99)

Dodatno tome, Komisija smatra da otkup povlaštenih dionica iz 2009. (prije ili nakon uvećanja) i ponovna injekcija istoga iznosa koja je slijedila u obliku redovnih dionica ne čine novu potporu. Komisija je tu mjeru već odobrila u odlukama u predmetima N 241/09 i SA.32891 (N 553/10).

5.2.   SPOJIVOST

5.2.1.   Primjena članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora

(100)

Člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora propisuje se da se državna potpora može smatrati spojivom s unutarnjim tržištem ako je dodijeljena kako bi „riješila ozbiljne poremećaje u gospodarstvu neke države članice”.

(101)

Usprkos sporom gospodarskom oporavku kakav se bilježi od 2013., Komisija i dalje smatra da su uvjeti potrebni za odobravanje državne potpore u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora, s obzirom na trajan pritisak na financijskim tržištima, i dalje ispunjeni. U srpnju 2013. Komisija je to stajalište potvrdila prihvaćajući komunikaciju o primjeni pravila o državnim potporama, počevši od 1. kolovoza 2013., za poticajne mjere u korist banaka u kontekstu financijske krize (55).

(102)

CBI je već ranije potvrdio da je Banka sustavno važna za financijsko tržište Irske (56). Da mjere potpore koje se odnose na restrukturiranje nisu dodijeljene, nadzorno je tijelo moglo Banku, odnosno AIB i EBS prije spajanja, zatvoriti zbog kršenja minimalnih regulatornih kapitalnih zahtjeva.

5.2.2.   Ocjena spojivosti

(103)

Sve mjere koje se smatraju državnom potporom dodijeljene su u kontekstu restrukturiranja Banke (spojeni pravni subjekt). Komunikacijom o restrukturiranju utvrđuju se pravila primjenjiva na dodjeljivanje potpore za restrukturiranje financijskim institucijama u trenutačnoj krizi. U skladu s Komunikacijom o restrukturiranju, da bi restrukturiranje neke financijske institucije u kontekstu trenutačne financijske krize bilo spojivo s unutarnjim tržištem kako je utvrđeno člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora, ono mora i. voditi ka ponovnoj uspostavi održivosti te banke, ii. uključivati dovoljno vlastita doprinosa korisnika (raspodjela tereta) i osigurati da je potpora ograničena na nužan minimum, te iii. sadržavati dovoljno dobre mjere za ograničavanje narušavanja tržišnog natjecanja.

(104)

Svoju ocjenu spojivosti Komisija temelji na alternativnom osnovnom scenariju kojega je predložila Banka, a koji počiva na razboritijim pretpostavkama nego osnovni scenarij.

Ponovna uspostava dugoročne održivosti

(105)

Kako je Komisija naznačila Komunikacijom o restrukturiranju, država članica mora dostaviti sveobuhvatan plan restrukturiranja kojim se prikazuje način ponovne uspostave dugoročne održivosti predmetnog pravnog subjekta bez državne potpore u razumnom vremenu i u roku od najviše pet godina. U skladu s točkom 13. Komunikacije o restrukturiranju dugoročna održivost postiže se kada se banka može samostalno natjecati za kapital na tržištu u skladu s relevantnim regulatornim zahtjevima. Da bi neka banka to mogla učiniti, mora moći pokriti sve svoje troškove i osigurati odgovarajuću dobit na uloženi kapital, uzimajući u obzir profil rizičnosti te banke. Točkom 14. Komunikacije o restrukturiranju propisano je da dugoročna održivost zahtijeva da se sve državne potpore ili s vremenom otplate ili da se plati naknada u skladu s normalnim tržišnim uvjetima, čime se osigurava da su svi oblici dodatnih državnih pomoći prekinuti.

(106)

Irske su vlasti podnijele plan restrukturiranja kojim se utvrđuje strategija Banke za ponovnu uspostavu održivosti bez dodatne državne potpore usmjeravanjem na i. preorijentaciju Banke u manju instituciju koja je usmjerena na Irsku i koja ima poboljšani portfelj financiranja; ii. poboljšane razine profitabilnosti kroz povećanje NIM-a, mjere smanjivanja troškova i postupno reduciranog smanjenja vrijednosti; te iii. održavanje opsežnih kapitalnih rezerva.

i.   manja institucija, usmjerena na Irsku, s poboljšanim portfeljem financiranja

(107)

Banka je već poduzela dalekosežne mjere restrukturiranja koje su dovele do znatno manje bilance u usporedbi s razinama prije krize koje su bile rezultat nekontroliranog rasta (118 milijarda EUR u 2013. u usporedbi sa 136,7 milijarda EUR u 2011. (57)). Ovo je smanjivanje osobito postignuto kroz napuštanje inozemnih poslova, prijenose „visokorizične imovine” u NAMA-u i druga razduživanja imovine (58). Rezultat toga bilo je smanjivanje trenutačne izloženosti Banke sektoru nekretnina i gradnje, a očekuje se da će se ona i dalje sve do kraja razdoblja restrukturiranja relativno smanjivati. Komisija smatra da je nova strategija razborita i odgovarajuća za uvjete kakvi vladaju poslije krize. Ovoj je Banci nametnuta obveza ograničavanja davanja kredita […] kako bi se time podržala njezina razboritija poslovna strategija.

(108)

Banka također ubrzava svoj povratak u konzervativniji tradicionalni bankarski model u kojemu će svoj kreditni portfelj u značajnoj mjeri financirati iz depozita klijenata uz projicirani LDR na kraju razdoblja restrukturiranja u skladu s alternativnim osnovnim scenarijem ispod [95 – 120] %. Taj je cilj rezultat ambicioznog i dobro ostvarenog plana razduživanja te relativno razboritih pretpostavka s obzirom na kretanja mase depozita. Komisija sa zadovoljstvom primjećuje da Bankine projekcije, u skladu s alternativnim osnovnim scenarijem, podrazumijevaju da ona neće biti pretjerano ovisna o pribavljanju sredstava na financijskom tržištu i izvorima institucionalnog financiranja, kao što su sredstva ESB-a.

ii.   poboljšane razine profitabilnosti

(109)

S obzirom na ponovno uspostavljanje profitabilnosti, ovim se planom utvrđuje odgovarajući sastav planiranih mjera. Novi se krediti odobravaju uz više kamatne stope. Dodatno tome, gdje je to moguće, poboljšava se cijena (starih) kredita i depozita. Ovim se mjerama, zajedno s prekidom plaćanja naknada za jamstva u okviru programa ELG-a, Banci omogućuje da postupno oporavlja svoj NIM.

(110)

Nadalje, Bankine planirane mjere, a posebno program odlaska radnika uz otpremnine (59) te revizija osnovnih plaća i naknada – što je usmjereno na smanjivanje njezinih operativnih troškova (za [200 – 600] milijuna EUR do 2015. u usporedbi s razinama iz 2012.) – omogućuju joj da ostvari održiviju bazu operativnih troškova u svjetlu Bančinih izgleda/mogućnosti za stvaranje prihoda. Tim se mjerama, zajedno s planiranim povećanjem prihoda, Banci pomaže da značajno poboljša svoj omjer troškova i prihoda (prognoziran na [45 – 55] % u 2017., u usporedbi sa 123 % u 2012.). U tom smislu Komisija pozdravlja obvezu koju je Irska preuzela u pogledu smanjenja operativnih troškova Banke za [200 – 600] milijuna EUR do 2015., u usporedbi s 2012. i obvezu da omjer troškova i prihoda ne prijeđe [45 – 65] % (osim u slučaju da rast BDP bude ispod 2 %, kada omjer troškova i prihoda ne smije prijeći [50 – 70] %).

(111)

Banka u skladu s alternativnim osnovnim scenarijem prognozira postupno smanjivanje iznosa smanjene vrijednosti tijekom razdoblja restrukturiranja. Taj se trend smanjivanja smatra odgovarajućim pod uvjetom da i. očekivani gospodarski oporavak Irske uspori pojavu novih problematičnih kredita, ii. projiciranim povećanjem cijena stambenog prostora ograniči se težina gubitaka na hipotekarnim kreditima te iii. poboljšanim upravljanjem kreditima (60) Banka ubrza/poboljša naplatu kredita i njihovo restrukturiranje. U tom smislu Komisija pozdravlja obveze koje je preuzela Irska, a koje se odnose na Bankine kvalitativne i kvantitativne ciljeve restrukturiranja povezane s MSP-om i portfeljem hipotekarnih kredita.

(112)

U skladu s alternativnim osnovnim scenarijem Banka neće ponovo uspostaviti profitabilnost prije 2016. Bez obzira na učinak smanjenja vrijednosti, Bankina je profitabilnost strukturno slaba zbog velikog naslijeđenog portfelja sredstava niskoga prinosa (hipotekarni krediti s niskom kamatnom stopom i obveznice NAMA-e). Kao posljedica toga, ROE će sve do kraja razdoblja restrukturiranja ostati nizak i dostići će u 2017. samo [5 – 15] %. Komisija usprkos tome smatra da je Banka na pravome putu ka ostvarivanju konkurentnijih razina ROE-a/profitabilnosti u budućnosti, jer će nova kreditiranja s većim maržama te (stari) krediti s novim cijenama kapitala postupno kompenzirati nazadovanje profitabilnosti koje se pojavljuje zbog tih naslijeđenih sredstava niskih prihoda. Zbog toga se očekuje da će se profitabilnost postupno poboljšavati.

iii.   opsežne kapitalne rezerve.

(113)

Konačno, Komisija sa zadovoljstvom primjećuje da je Banka dobro kapitalizirana institucija koja ima odgovarajuće kapitalne rezerve sve do kraja razdoblja restrukturiranja. U skladu s alternativnim osnovnim scenarijem banka će zadržati kapitalne rezerve u iznosu od [2 – 6] milijarda EUR u 2017. uz minimalni regulatorni kapitalni zahtjev od 8 % (i [3 – 8] milijarda EUR uz kapitalni prag od 5,5 %), što bi Banci omogućilo da apsorbira dodatne gubitke ako gospodarski oporavak Irske bude slabiji od prognoziranoga. Nadalje Banka ima na raspolaganju 1,6 milijarda EUR CoCo-a za jačanje svoje kapitalne osnove prema potrebi. U tome je smislu Irska nametnula Banci obvezu da neće otplatiti CoCo sve dok se ne objave rezultati AQR/ST-a.

(114)

Komisija prima na znanje da Banka planira prije kraja razdoblja restrukturiranja otkupiti povlaštene dionice iz 2009. (61). Do 13. svibnja 2014. otkup se vrši po nominalnoj vrijednosti, a nakon toga se datuma primjenjuje uvećanje od 25 %. Predviđa se da će se predmetni iznos povlaštenih dionica otkupiti od države koja će isti iznos odmah reinvestirati u obliku vlasničkog ulaganja u Banku (redovne dionice). Kao rezultat toga, veličina bilance Banke neće se promijeniti. Međutim, poboljšat će se struktura kapitala Banke u smislu novih pravila Basel III (62). Osim toga, kao rezultat tih mjera, državni udio u Banci neznatno će se povećati sa sadašnjih 99,8 %.

iv.   zaključak

(115)

Već poduzete inicijative AIB-a (razduživanje, smanjivanja troškova, poboljšani portfelj financiranja) – zajedno s onima koje se planiraju tijekom čitavog razdoblja restrukturiranja s ciljem ponovne uspostave njegove profitabilnosti (davanje novih kredita uz višu cijenu i reguliranje cijena starih kredita i depozita, daljnje smanjivanje troškova osoblja i poboljšavanje upravljanja kreditima (63)) – odgovarajuće su s obzirom na prirodu financijskih problema Banke (64).

(116)

U skladu s time, ovim se planom restrukturiranja uvjerljivo utvrđuje odgovarajuća strategija za ponovno uspostavljanje dugoročne održivosti Banke. Čini se da je kombinacija prethodno opisanih mjera pogodna za osiguravanje buduće održivosti Banke bez daljnje državne potpore.

(117)

Međutim, ponovno uspostavljanje profitabilnosti Banke moglo bi se zbog njezinih naslijeđenih sredstava niskih prihoda odgoditi sve do kraja razdoblja restrukturiranja. Zbog toga, u skladu s alternativnim osnovnim scenarijem, ROE Banke ostaje relativno nizak, čak i na kraju razdoblja restrukturiranja, ali pokazuje blagi trend rasta.

(118)

Uzimajući u obzir prethodno navedene elemente, Komisija donosi općeniti zaključak da plan restrukturiranja Banke uvjerljivo utvrđuje put ka ponovnom uspostavljanju njezine dugoročne održivosti.

Ograničavanje potpore na najnižu moguću razinu: vlastiti doprinos i raspodjela tereta

(119)

U 3. odjeljku Komunikacije o restrukturiranju navodi se da je odgovarajući doprinos korisnika potreban radi ograničavanja potpore na najnižu moguću razinu te rješavanja narušavanja tržišnog natjecanja i moralne opasnosti. U tom smislu njome se utvrđuje i. da se iznos potpore mora ograničiti i ii. da je nužan znatan vlastiti doprinos.

(120)

Komunikacijom o restrukturiranju nadalje se predviđa da Banka, kako bi se potpora ograničila na najnižu moguću razinu, mora za financiranje restrukturiranja prvo iskoristiti svoje vlastite izvore sredstava. Troškove povezane s restrukturiranjem ne smije pokrivati samo država nego i oni koji u Banku ulažu. Taj se cilj postiže osobito apsorbiranjem gubitaka raspoloživim kapitalom.

(121)

Bivši su vlasnici AIB-a bili postigli gotovo potpunu raspodjelu tereta. Dioničari su izbrisani, a država trenutno ima u vlasništvu 99,8 % Banke. Komisija zbog toga smatra da je iznos raspodjele tereta kakav je bio kod bivših vlasnika znatan i odgovarajući.

(122)

Kada je riječ o vlasnicima podređenog duga, između 2009. i 2011. proveden je niz postupaka upravljanja obvezama/otkupa dugova, čime se osiguralo 5,4 milijarde EUR osnovnog kapitala (otkup instrumenata osnovnog kapitala i dopunskog kapitala I). Trenutno Banci ostaje samo neznatan iznos podređenog duga (približno 34 milijuna EUR na dan 31. prosinca 2012.) […]. Zbog toga su podređeni vjerovnici odgovarajuće pridonijeli preuzimanju troškova restrukturiranja.

(123)

Nadalje, Banka je značajno pridonijela preuzimanju troškova restrukturiranja prodajom podružnica i udjela (65). Na taj je način Banka pridonijela 3,3 milijarde EUR osnovnog kapitala kako bi se potpora ograničila na najnižu moguću potrebnu razinu.

(124)

Banka plaća fiksne naknade u iznosu od 10 % na CoCo i 8 % na povlaštene dionice (u gotovini ili, umjesto toga, izdavanjem novih redovnih dionica). Dodatno tome, na povlaštene dionice primjenjuje se uvećanje od 25 % ako ih Banka ne otkupi do 13. svibnja 2014. Komisija je taj otkup, iako se provodi po niskoj cijeni, smatrala odgovarajućim u svjetlu teške situacije AIB-a/Banke (66).

(125)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija donosi zaključak da su planom restrukturiranja Banke predviđeni odgovarajući vlastiti doprinos i raspodjela tereta.

Mjere kojima se ograničava narušavanje tržišnog natjecanja

(126)

Odjeljkom 4. Komunikacije o restrukturiranju zahtijeva se da plan restrukturiranja sadržava mjere kojima se ograničavaju narušavanja tržišnog natjecanja. Tim bi se mjerama trebala rješavati narušavanja na tržištima na kojima korisnik posluje nakon restrukturiranja. U predmetnom slučaju mora se osigurati da potencijalni novi subjekti mogu lako ući na koncentrirano irsko bankarsko tržište kako bi osnažili tržišno natjecanje.

(127)

Ova Banka preuzima obvezu da između srpnja 2014. i lipnja 2017. provede određene mjere koje pogoduju tržišnom natjecanju – točnije, pružanje odnosnim konkurentima (67) paketa usluga i paketa mobilnosti klijenata.

(128)

Paketom usluga cilja se na smanjivanje troška ulaska ili troška širenja konkurenta na tržištu. Točnije, korisnik paketa usluga dobit će od Banke podršku u nekoliko osnovnih funkcija (poput kliringa i transakcija koje se provode u papirnatom obliku) uz dodatni trošak (trošak koji izravno nastaje zbog pružanja takve usluge), zahvaljujući čemu može svoju odluku o ulaganju u infrastrukturu odložiti za neku kasniju fazu kada mu baza klijenata bude dovoljno velika za pokrivanje fiksnih troškova. Taj korisnik također uz dodatni trošak pristupa Bančinoj mreži bankomata, čime odmah svojim klijentima pruža nacionalnu pokrivenost.

(129)

Paketom mobilnosti klijenata njegovim se korisnicima smanjuju troškovi stjecanja klijenata. Korisnici se Bankinim klijentima obraćaju preko Banke i predstavljaju im alternativne proizvode za njihove tekuće račune, osobne kartične proizvode, tekuće račune poduzeća, poslovne kreditne kartice te hipotekarne, korporativne i kredite za MSP. Iako je teško predvidjeti koliko će klijenata Banke odlučiti prenijeti svoje bankarske proizvode na korisnike ove mjere, takav pristup klijentima usmjereniji je i jeftiniji od uobičajenih mjera oglašavanja.

(130)

Prethodno opisane mjere pružaju poticajni okvir za ulazak novih subjekata na irsko bankarsko tržište pa tako ograničava narušavanje tržišnog natjecanja koje Banci dodijeljena potpora uzrokuje.

(131)

Dodatno tome, Komisija vidjeti u pozitivnom svjetlu obveze koje je nametnula Irska i koje se odnose na određena poslovna ograničenja tijekom razdoblja restrukturiranja, a osobito na određivanje gornje granice iznosa kredita koji se daju […] u […] i […]. Zabrana stjecanja također osigurava da se državna potpora ne iskorištava za preuzimanje konkurenata, nego da služi svojoj stvarnoj namjeni, odnosno financiranju postupka restrukturiranja. Osim toga, Banka preuzima obveze koje se odnose na zabranu oglašavanja i sponzorstva (68).

Provedba i nadgledanje

(132)

Konačno, odjeljkom 5. Komunikacije o restrukturiranju utvrđuje se da se Komisiji redovito podnose detaljna izvješća kako bi ona mogla provjeriti provodi li se plan restrukturiranja na odgovarajući način.

(133)

Zadužuje se povjerenik za nadzor koji Komisiji podnosi redovita izvješća o provedbi plana restrukturiranja Banke i poštivanju nametnutih obveza.

(134)

Uzimajući u obzir te obveze i dalekosežne mjere restrukturiranja koje je Banka već provela, a u svjetlu primjerenosti vlastitih doprinosa i raspodjele tereta kako je prethodno utvrđeno, Komisija smatra da postoji dovoljno mehanizama zaštite kojima se ograničava moguće narušavanje tržišnog natjecanja usprkos visokim iznosima potpore dodijeljenima AIB-u i EBS-u prije i nakon njihova spajanja.

5.3.   ZAKLJUČAK O POSTOJANJU POTPORE I USKLAĐENOSTI

(135)

Mjere navedene u tablici 3. pod „a” do „o” smatraju se, u skladu sa značenjem članka 107. stavka 1. Ugovora, potporom za restrukturiranje. U pogledu obveza koje je nametnula Irska, Komisija donosi zaključak kako je plan restrukturiranja Banke u skladu s Komunikacijom o restrukturiranju, pri čemu je potpora za restrukturiranje ograničena na najnižu moguću potrebnu razinu, a narušavanja tržišnog natjecanja uspješno se rješavaju. Stoga je ova potpora za restrukturiranje, u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora, usklađena s unutarnjim tržištem. U skladu s time Komisija je

DONIJELA OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Sljedeće mjere čine državnu potporu u skladu s člankom 107. stavkom 1. Ugovora:

Mjere dodijeljene AIB-u

(a)

jamstva u skladu s programom CIFS u iznosu do 133 milijarde EUR;

(b)

jamstva u skladu s programom ELG u iznosu do 62,5 milijarda EUR;

(c)

mjera financijske pomoći za imovinu umanjene vrijednosti (prijenosi u NAMA-u u iznosu od 20,4 milijarda EUR), što čini potporu koja se procjenjuje na iznos od 1,6 milijarda EUR;

(d)

dokapitalizacija u obliku povlaštenih dionica u svibnju 2009. u iznosu od 3,5 milijarda EUR;

(e)

dokapitalizacija u obliku novih vlasničkih udjela u prosincu 2010. u iznosu od 3,7 milijarda EUR;

(f)

državno jamstvo za hitnu pomoć za likvidnost do drugoga kvartala 2011. u iznosu od [5 – 15 milijarda EUR].

Mjere dodijeljene EBS-u

(g)

jamstva u skladu s programom CIFS u iznosu do 14,4 milijarde EUR;

(h)

jamstva u skladu s programom ELG u iznosu do 8,0 milijarda EUR;

(i)

mjera financijske pomoći za imovinu umanjene vrijednosti (prijenosi u NAMA-u u iznosu od 0,9 milijarda EUR), što čini potporu koja se procjenjuje na iznos od 0,1 milijarda EUR;

(j)

dokapitalizacija u obliku posebnih investicijskih dionica u svibnju i prosincu 2010. u iznosu od 0,625 milijarda EUR;

(k)

dokapitalizacija kroz izravna bespovratna sredstva u obliku mjenice u prosincu 2010. u iznosu od 0,25 milijarda EUR;

(l)

državno jamstvo za hitnu pomoć za likvidnost u iznosu od [0 – 5 milijarda EUR].

Mjere dodijeljene Banci (spojeni pravni subjekt)

(m)

dokapitalizacija u obliku redovnih dionica u srpnju 2011. u iznosu od 5 milijarda EUR;

(n)

dokapitalizacija u obliku kapitalnih obveznica u srpnju 2011. u iznosu od 1,6 milijarda EUR;

(o)

dokapitalizacija u obliku kapitalnih ulaganja u srpnju 2011. u iznosu od 6,1 milijarde EUR;

2.   Državna potpora iz stavka 1., s obzirom na plan restrukturiranja i obveze utvrđene u Prilogu, spojiva je s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. Ugovora.

Članak 2.

Irska osigurava da se plan restrukturiranja podnesen 28. rujna 2012., uključujući i niz njegovih kasnijih izmjena, provede u cijelosti, uključujući obveze utvrđene u Prilogu.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Irskoj.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. svibnja 2014.

Za Komisiju

Joaquín ALMUNIA

Potpredsjednik


(1)  SL C 214, 7.8.2010., str. 3.

(2)  Odluka Komisije u predmetu N 241/09, Dokapitalizacija Αllied Irish Bank od strane Irske države (SL C 223, 16.9.2009., str. 2.).

(3)  Odluka Komisije u predmetu N 553/10, Druga hitna dokapitalizacija Αllied Irish Bank plc. (SL C 76, 10.3.2011., str. 4.).

(4)  Bruto injekcije kapitala iznosile su 3,9 milijarda EUR odnosno 6,3 milijarda EUR, uključujući u svakoj 0,2 milijarde EUR naknada koje je AIB otplatio Irskoj vladi.

(5)  Ovom se odlukom Komisije omogućila dokapitalizacija kao sanacijska mjera za šest mjeseci koja ovisi o podnošenju ažuriranog plana restrukturiranja. Drugi dokapitalizacijski obrok u veljači nije bio plaćen.

(6)  Odluka Komisije u predmetu N160/10, Dokapitalizacija EBS-a (SL C 217, 11.8.2010., str. 2.).

(7)  Odluka Komisije u predmetu C25/10 (bivši N 212/10), Restrukturiranje Educational Building Society (SL C 300, 6.11.2010., str. 17.).

(8)  SL C 195, 19.8.2009., str. 9.

(9)  U travnju 2012. odlučeno je da Permanent TSB mora ostati u poslovanju kao treći domaći kreditor uz AIB i BoI.

(10)  Odluka Komisije u predmetu SA.33296, Hitna dokapitalizacija spojenog pravnog subjekta Educational Building Society/Allied Irish Banks plc, SL C 268, 10.9.2011., str. 3.

(11)  Ovaj je plan evidentiran pod predmetnim brojem SA.29786.

(12)  Najvažniji dodatni doprinosi dostavljeni su 10. i 11. siječnja, 13. veljače te 20. i 27. ožujka 2014., i odnosili su se na financijske projekcije.

(13)  Vidjeti bilješku 2.

(14)  Vidjeti bilješku 10.

(15)  Bonitetna ocjena kapitala i bonitetna ocjena likvidnosti. Detaljno opisano u uvodnim izjavama 25. – 31. Odluke u predmetu SA.33296.

(16)  Program gospodarske prilagodbe Irske službeno je prihvaćen u prosincu 2010. Obuhvaćao je zajednički financijski paket od 85 milijarda EUR i odnosio se na razdoblje od 2010. do 2013.

(17)  Instrumenti kapitala koji udovoljavaju uvjetima iz članaka 28., 29. i 31. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od. 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(18)  Mogući budući kapital dug je koji se pretvara u vlasnički kapital kada se ispune određeni kritični uvjeti.

(19)  200 podružnica AIB-a i 74 podružnica EBS-a u prosincu 2013.

(20)  U veljači 2011. depoziti klijenata koje je prethodno držao Anglo Irish Bank bili su preneseni u Allied Irish Bank (GB) koji sada pruža depozitarne usluge za približno 60 000 klijenata masovnog tržišta u Velikoj Britaniji.

(21)  Hipotekarni krediti s niskom kamatnom stopom vrsta su hipotekarnih kredita s promjenjivom stopom. Kamatna stopa ovih hipotekarnih kredita prati osnovnu stopu Europske središnje banke uz uvećanje za utvrđenu maržu.

(22)  Stopa ESB-a, koja je u srpnju 2008. iznosila 4,25 % pala je do svibnja 2009. na 1 %.

(23)  Vidjeti odluku Komisije u predmetu N 725/09 o osnivanju Nacionalne agencije za upravljanje imovinom (NAMA) (SL C 94, 14.4.2010., str. 10.).

(24)  Vidjeti odluku Komisije u predmetu NN 48/08 o programu jamstva za banke u Irskoj (SL C 312, 6.12.2008., str. 2.).

(25)  Vidjeti odluku Komisije u predmetu N 349/09, o programu jamstva za prihvatljive obveze kreditnih institucija (SL C 72, 20.3.2010., str. 6.), i njezina proširenja.

(26)  AIB: Odluka Komisije u predmetu N 241/09, i odluka Komisije u predmetu SA.31891 (N 533/10)

EBS: Odluka Komisije u predmetu N 160/10.

(27)  Vidjeti bilješku 10.

(28)  Kapitalna ulaganja ministra financija i Komisije nacionalnog mirovinskog pričuvnog fonda iznose 6,1 milijardu EUR; nove dionice nisu bile izdane, a u zamjenu za ovo kapitalno ulaganje nije dana nikakva protunaknada.

(29)  Opisano u uvodnim izjavama 18. – 33. odluke N 241/09.

(30)  Iznosi potpore povezane s mjerama financijske pomoći za imovinu umanjene vrijednosti i za AIB i za EBS procijenjeni su iznosi budući da Komisija još mora odobriti prijenos posljednjih tranša imovine u NAMA-u. Te se procjene temelje na informacijama koje je Irska dostavila 14. veljače 2013.

(31)  Poslovna tajna.

(32)  Izvršenje odgovornog upravljanja: otkup ili pretvorba podređenog duga u instrumente kapitala (redovni osnovni kapital), obično uz umanjenje. Ova izvršenja mogu biti i u obliku smanjenja nominalne vrijednosti ovoga duga ili kao rani otkup po vrijednosti koja nije nominalna.

(33)  Situacija na dan 30. lipnja 2013.

(34)  Ekvivalent punoga radnog vremena.

(35)  ROE uključuje povlaštene dionice u prosječnom kapitalu.

(36)  Isključujući vlasnički kapital.

(37)  Ciljevi razduživanja u iznosu od 20,5 milijarda EUR u skladu s PLAR-om za 2011. su ispunjeni.

(38)  Smanjivanje je još i veće – u iznosu od 38 % – mjere li se prema iznosima iz 2009., prije spajanja AIB-a i EBS-a, kada je AIB-ova i EBS-ova ukupna imovina iznosila 174,3 milijarde EUR odnosno 21,5 milijarda EUR.

(39)  Isključujući vlasnički kapital.

(40)  Smanjivanje kreditnog portfelja rezultat je otpisa i otkupa čiji je zajednički iznos veći od nove proizvodnje.

(41)  Obveznice koje je NAMA izdala u zamjenu za (problematičnu) imovinu koju su joj prenijele uključene kreditne institucije. Točnije, kupovna je cijena imovine prenesene u NAMA-u plaćena kroz izdavanje vrijednosnih papira/obveznica nadređenoga duga osiguranih državnim jamstvom za 95 % kupovne cijene te izdavanje vrijednosnih papira podređenoga duga (koji nisu osigurani državnim jamstvom) za preostalih 5 %.

(42)  Projicirani LCR-i uzimaju u obzir obveznice NAMA-e koje Banka ima u vlasništvu kao visokokvalitetnu likvidnu imovinu, što je u svojemu izvješću o mjerama likvidnosti iz prosinca 2013. predložilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo. O konačnom će se sastavu koeficijenta neto stabilnih sredstava raspravljati u budućnosti.

(43)  Postojeći kreditni portfelj u usporedbi s novom proizvodnjom.

(44)  Bankina strategija MARS pokrenuta je 2012. nakon konzultacija s irskom vladom i Središnjom bankom Irske o mogućim rješenjima problema hipotekarnih kredita problematične naplate. U skladu s tom strategijom Banka klijentima hipotekarnih kredita pruža nove mogućnosti odgode plaćanja. Program MARS u punome je zamahu i uključuje više od 300 namještenih stručnjaka koji mogu pomoći klijentima hipotekarnih kredita u financijskim teškoćama.

(45)  Od 1. siječnja 2014., u skladu s pravilima Basel III.

(46)  Za svrhe ove odluke, „minimalni regulatorni kapital” znači kapital kojega CBI zahtijeva od irskih banaka.

(47)  U kontekstu sveobuhvatne ocjene koju trenutno provodi Europska središnja banka i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, u skladu sa suprotnim scenarijem primjenjuje se prag od 5,5 % CET1.

(48)  Preostali instrumenti mogućeg budućeg kapitala Banke obvezno se odmah otplaćuju i pretvaraju u redovne dionice u slučaju da stopa osnovnog kapitala (odnosno stopa CET1 nakon datuma provedbe Direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD IV)) padne ispod kritične stope od 8,25 %. Paket CRD IV (Direktiva i Uredba o kapitalnim zahtjevima) (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(49)  Nova pravila u skladu s paketom CRD IV, između ostaloga, zahtijevaju od Banke da od svojega CET1 odbije vrijednost većine svojih odgođenih poreznih imovina, uključujući i sve odgođene porezne imovine koje proizlaze iz neiskorištenih poreznih gubitaka. Odbitak od CET1 mora se provoditi postupno i ujednačeno kroz deset godina.

(50)  CBI je u 2013. proveo BSA nad kreditnim institucijama koje su predmet PCAR-a (AIB, BoI i PTSB). S Međunarodnim monetarnim fondom, Komisijom i Europskom središnjom bankom dogovoreno je da je zahtjev za provedbom takve ocjene dio ovoga Programa. Takvo je ispitivanje – koje se, budući da ne uzima u obzir buduće zarade ni gubitke koji još nisu realizirani, odnosi na trenutno stanje – usmjereno na ponovno procjenjivanje rezerva i RWA-a kako bi se ocijenila adekvatnost kapitala banke u lipnju 2013.

(51)  Vidjeti uvodnu izjavu 69.

(52)  Sveobuhvatna ocjena koju provodi Europska središnja banka i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, uključujući procjenu kvalitete imovine i testiranje opterećenja velikih europskih banaka. Rezultati se očekuju u listopadu 2014.

(53)  Za mjere dokapitalizacije vidjeti u: Odluka u predmetu N 160/10, uvodne izjave 40. – 47.; Odluka u predmetu N 241/09, uvodne izjave 43. – 48.; Odluka u predmetu SA.31891 (N 553/10), uvodne izjave 59. – 65. i odluka Komisije u predmetu SA.33296, uvodne izjave 54. – 60. Dodatno tome, Komisija je u ranijim odlukama ustanovila da potpora koja se daje u skladu s programima CIFS i ELG, kao i u skladu s NAMA-om čine državnu potporu (vidjeti uvodne izjave 37. i 41.).

(54)  Vidjeti Tablicu 3. u kojoj su navedeni odnosni iznosi u skladu s programima CIFS i ELG.

(55)  SL C 216, 30.7.2013., str. 1. (vidjeti osobito točku 6.).

(56)  Dopis guvernera Središnje banka Irske ministru financija od 19. studenoga 2010.

(57)  Iznos smanjivanja bilance još je i veći gleda li se na veličine bilanca AIB-a i EBS-a iz 2009., prije spajanja. Ove su dvije institucije zajedno imale 2009. imovinu u vrijednosti većoj od 195 milijarda EUR.

(58)  Vidjeti odjeljak 2.5. ove odluke.

(59)  Program prijevremenog umirovljena i dobrovoljnog odlaska uz otpremninu.

(60)  Kako je opisano u uvodnoj izjavi 68.

(61)  Vidjeti uvodnu izjavu 46.

(62)  Povlaštene se dionice od 1. siječnja 2018. više neće računati kao CET1 kapital.

(63)  Kako je opisano u uvodnoj izjavi 68.

(64)  Vidjeti uvodne izjave 32. – 39.

(65)  Vidjeti odjeljak 2.5. ove odluke.

(66)  Vidjeti uvodne izjave 62. – 82. Odluke u predmetu N 241/09, i uvodne izjave 76. – 78. Odluke u predmetu SA.33296.

(67)  Za svrhe te obveze, „odnosni konkurent” definiran je kao kreditna institucija koja posluje u Irskoj, a koja se u trenutku kada zahtijeva mjere u skladu paketom usluga ili paketom mobilnosti klijenata ne nalazi u razdoblju restrukturiranja u skladu s državnom potporom.

(68)  Vidjeti uvodnu izjavu 86. i Prilog.


PRILOG

PISMO NAMJERE – PREDMET SA.29786 – IRSKA – RESTRUKTURIRANJE AIB-A

Irska se obvezuje osigurati da se plan restrukturiranja AIB-a, podnesen u rujnu 2012., kako je izmijenjen i nadopunjen pismenim komunikacijama, provodi pravilno i u cijelosti. Ovaj dokument („pismo namjere”) utvrđuje uvjete („obveze”) za restrukturiranje AIB-a, koje je Irska obvezala provesti.

1.   Definicije

U ovome dokumentu, osim ako se kontekstom ne zahtijeva drugačije, jednina uključuje množinu (i obratno), a pojmovi koji se u njemu navode velikim početnim slovom imaju sljedeća značenja:

1.1.

„Stjecanje” znači kako je opisano u Klauzuli 6.1. ovoga dokumenta.

1.2.

„AIB” znači Allied Irish Banks, p.l.c., uključujući njezine podružnice i povezana društva.

1.3.

„Godišnji operativni troškovi” znači ukupnost 1. troškova osoblja, 2. općih i administrativnih troškova i 3. deprecijacije, umanjenja vrijednosti i amortizacije.

1.4.

„Radni dan” znači dan između ponedjeljka i petka, uključujući i ponedjeljak i petak, ali ne uključujući nijedan irski državni blagdan.

1.5.

„Odljev kapitala” znači plaćanje državi dividenda na redovne dionice i otkup vlastitih redovnih dionica od države.

1.6.

„Središnja banka” znači Central Bank of Ireland.

1.7.

„CIR” znači omjer troškova i prihoda, izračunan dijeljenjem iznosa operativnih troškova iznosom operativnog prihoda.

1.8.

„Klauzula” znači samo i jedino klauzulu ovoga dokumenta, pri čemu takva klauzula čini dio ovoga dokumenta. Međutim, naslovi Klauzula služe samo lakšemu snalaženju i nisu obvezujući.

1.9.

„Sveobuhvatna ocjena” znači testiranje opterećenja koje Europska središnja banka i Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provode 2014. diljem EU-a, a koje će povećati transparentnost knjigovodstvenih bilanca važnih banaka, uključuju i AIB.

1.10.

„Instrument mogućeg budućeg kapitala” znači instrument duga dopunskog kapitala II u mogućem iznosu od 1,6 milijarda EUR koji je državi izdao AIB i koji je detaljnije opisan u prospektu datiranom na 27. listopada 2011.

1.11.

„Paket mobilnosti klijenata” znači paket mjera opisanih u Klauzuli 11.5. ovoga dokumenta.

1.12.

„Datum konačne odluke” znači dan kada Europska komisija donese konačnu odluku o planu restrukturiranja AIB-a.

1.13.

„Datum zahtjeva” znači dan na koji odnosni konkurent valjano pismenim putem pošalje AIB-u zahtjev koji se odnosi na Paket mobilnosti klijenata opisan u Klauzuli 11.5. ovoga dokumenta.

1.14.

„Loš portfelj MSP-a” znači poseban portfelj kredita MSP-u unutar AIB-a, kojima je 31. prosinca 2012. upravljao AIB Financial Solutions Group i koji su predmet ciljeva koje je postavila Središnja banka.

1.15.

„EBS” znači EBS Limited, uključujući njegove podružnice i povezana društva.

1.16.

„Konačna odluka” znači odluka kojom Europska komisija donosi odluku s obzirom na plan restrukturiranja i sve državne potpore koje se dodjeljuju AIB-u i EBS-u prije i nakon njihova spajanja.

1.17.

„FRAND” znači pravedno, razumno i nediskriminirajuće.

1.18.

„BDP” znači bruto domaći proizvod Irske kojega objavljuje središnji ured za statistiku Irske.

1.19.

„Umanjena vrijednost”, povezano s nekim kreditom, znači da postoje objektivni dokazi o umanjenju vrijednosti koje je posljedica jednoga ili više događaja nastalih nakon početnog priznavanja tih imovina („događaj povezan s gubitkom”) te da taj događaj povezan s gubitkom (ili događaji) ima takav utjecaj da je sadašnja vrijednost budućih novčanih tokova manja od sadašnje glavnice predmetne financijske imovine ili skupine financijskih imovina zbog čega je u računu dobiti i gubitaka potrebno priznati rezerve zbog mogućeg umanjenja vrijednosti.

1.20.

„Dodatni trošak” znači daljnji trošak koji nastaje kod AIB-a kao izravna posljedica pružanja usluga odnosnim konkurentima pri provedbi Mjera. Dodatni troškovi ni u kojem slučaju ne pokrivaju fiksne i promjenjive troškove koje bi AIB snosio i bez postojanja Mjera.

1.21.

„Irska” ili „Država” znači Republika Irska i uključuje tijela irske vlasti, uključujući katkad, bez ograničenja na to, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo financija i Središnju banku.

1.22.

„Krediti s velikim zaostatkom plaćanja” znači krediti kod kojih je prošlo 90 dana od redovitog cjelovitog plaćanja prema ugovoru, a tu su uključeni i krediti u postupku restrukturiranja kod kojih se izvorni uvjeti kredita ne poštuju dulje od 90 dana. Kada neki kredit ili kreditna izloženost stekne status dospjelog nenaplaćenog potraživanja, kao dospjelo nenaplaćeno potraživanje prijavljuje se čitava kreditna izloženost, a ne samo nenaplaćeni odnosno zakašnjeli iznos.

1.23.

„Datum slanja” znači kako je opisano u Klauzuli 11.5.2.2. ovoga dokumenta.

1.24.

„Tržišni udio” znači dio tržišta, izražen u postocima, za i. količinu ili ii. protok, koje drži neko poduzeće na bilo kojem tržištu u Irskoj (pri čemu je to tržište ono tržište na koje se stavlja Odnosni proizvod), mjereni na odgovarajućoj praktičnoj osnovi od strane nezavisnog vanjskog istražnog izvora, uključujući regulatorne povrate koje je predložio AIB, a odobrio Povjerenik za nadzor (koji svoje odobrenje neće neopravdano uskratiti) od slučaja do slučaja prije Datuma zahtjeva.

1.25.

„Promidžba, oglašavanje i sponzorstvo” znači promoviranje poslovanja (ili dijela poslovanja) AIB-a pomoću komunikacijskih kanala kao što su televizija, radio, tisak, internet i drugi slični komunikacijski kanali.

1.26.

„Materijal” znači kako je opisano u klauzuli 11.5.1.4. ovoga dokumenta.

1.27.

„Mjere” znači obveze nametnute AIB-u na temelju obveza koje je Irska preuzela u skladu s Klauzulama 3. do 11. ovoga dokumenta.

1.28.

„Povjerenik za nadzor” znači jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba, nezavisnih od AIB-a, koje je odobrila Europska komisija i imenovao AIB, a čija je dužnost nadgledanje AIB-ovog poštivanja obveza priloženih Konačnoj odluci i čija je uloga opsežnije opisana u Dodatku ovome dokumentu.

1.29.

„Hipotekarni krediti” znači svi krediti osigurani vlasništvom stambenog prostora u Irskoj, a koje je dala kreditna institucija ili stambena štedionica, pri čemu je svrha takvog predujma, obično, financiranje bilo promjene vlasništva ili preuređenja stambenog prostora kojim se predmetni kredit osigurava, ali on može imati i svrhe koje nisu povezane s predmetnom nekretninom. Svaki puta kada se spominju Hipotekarni krediti, oni obuhvaćaju i nekretnine koje zauzimaju njihovi vlasnici i one koje su kupljene kako bi se iznajmljivale.

1.30.

„NAMA” znači Nacionalna agencija za upravljanje imovinom koja je osnovana u skladu sa zakonom o Nacionalnoj agenciji za upravljanje imovinom iz 2009.

1.31.

„Neto izloženost” znači, povezano s nekim klijentom, bruto izloženost u obliku financiranja toga klijenta umanjena za sve rezerve koje je AIB izdvojio s obzirom na toga klijenta.

1.32.

„Datum obavijesti” znači datum na koji je AIB obavijestio Odnosnog konkurenta da AIB-u mora poslati svoj Materijal.

1.33.

„NPRFC” znači Komisija nacionalnog mirovinskog pričuvnog fonda.

1.34.

„Povlaštene dionice NPRFC-a” znači povlašteni udio koji proizlazi iz Ulaganja NPRFC-a.

1.35.

„Ulaganje NPRFC-a” znači upisivanje, od stane NPRFC-a, 3,5 milijarda EUR povlaštenih dionica AIB-a i izdavanje jamstava za redovne dionice izvršeno 31. svibnja 2009.

1.36.

„Redovne dionice” znači redovne dionice po pojedinačnoj vrijednosti od 0,01 EUR u kapitalu AIB-a.

1.37.

[…]

1.38.

„Odnosni konkurent” znači poduzeće koje na Datum zahtjeva 1. ima dozvolu izdanu u Irskoj ili drugdje za poslovanje kao kreditna institucija u Irskoj; 2. ne prima Državnu potporu (drugim riječima, banke koje su primile Državnu potporu i koje se još uvijek nalaze u razdoblju restrukturiranja ne smatraju se „Odnosnim konkurentima”; međutim, banke koje su primile Državnu potporu, ali je njihovo razdoblje restrukturiranja završeno, smatraju se „Odnosnim konkurentima”) i 3. ima (na temelju svih povezanih poduzeća) Tržišni udio manji od 15 % količine ili protoka na tržištu Odnosnog proizvoda na kojemu AIB ima Tržišni udio veći od 30 % količine ili protoka na tržištu Odnosnog proizvoda, temeljem mjerenja Tržišnog udjela koje je proveo nezavisni vanjski istražni izvor, uključujući regulatorne povrate koje je predložio AIB, a odobrio Povjerenik za nadzor.

1.39.

„Odnosni proizvod” znači: i. osobni tekući računi; ii. osobne kreditne kartice; iii. poslovni tekući računi; iv. poslovne kreditne kartice; v. Hipotekarni krediti i vi. krediti MSP-u i korporativni krediti.

1.40.

„Razdoblje restrukturiranja” odnosi se na razdoblje od Datuma konačne odluke do 31. prosinca 2017.

1.41.

„Plan restrukturiranja” znači plan kojega je AIB podnio Europskoj komisiji, posredstvom Irske, u rujnu 2012., kako je s vremena na vrijeme izmjenjivan i nadopunjavan pismenim komunikacijama.

1.42.

„Dodatak” znači samo i jedino dodatak ovome dokumentu, pri čemu takav dodatak čini dio ovoga dokumenta. Dodatak je sastavni dio ovoga pisma namjere i jednako je obvezujući.

1.43.

„Krediti SMP-u”znači sva kreditiranja svih malih i srednje velikih poduzeća kako je definirano preporukom Europske komisije (1) u Irskoj, a koja obavljaju gospodarsku djelatnost, bez obzira na njihov pravni oblik (npr. korporacija, partnerstvo, monopol) i koji zapošljavaju manje od 250 osoba i čiji godišnji promet nije veći od 50 milijuna EUR ili čija knjigovodstvena bilanca nije veća od 43 milijuna EUR. Takva kreditiranja uključuju osigurane i neosigurane kredite poput oročenih kredita, poslovne hipotekarne kredite isplative kroz definirano razdoblje do 15 godina te sredstva temeljena na imovini, temeljena na poslovanju i temeljena na nenaplaćenim fakturama, bez obzira na to je li kamatna stopa za predmetni kredit promjenjiva ili je riječ o fiksnoj marži uz specificiranu referentnu kamatnu stopu, ili o kamatnoj stopi fiksiranoj za sve trajanje ili samo dio trajanja otplate kredita. Iz ove se definicije isključuju sva kreditiranja poslovnih subjekata koji nisu MSP, osoba koje nastupaju kao potrošači te „vladine” i „ostale financijske” kategorije klijenata.

1.44.

„Državna potpora”, za svrhe ovoga pisma namjere, znači kako je opisano u Klauzuli 2.1. ovoga dokumenta.

1.45.

„Valjana prijava” znači prijava koju je podnijelo neko poduzeće koje ima status Odnosnog konkurenta i koji na Datum zahtjeva ima status Odnosnog konkurenta za usluge navedene u Klauzuli 11.5. ovoga dokumenta i koji na razumno detaljan način pruži dovoljno informacija kako bi mu AIB mogao pružiti predmetnu uslugu.

2.   Osnova Mjera

2.1.

Mjere iznesene u nastavku uvjetovane su usvajanjem Konačne odluke od strane Europske Komisije (Komisija) kojom ona odlučuje da Državna potpora koju primaju EBS i AIB čine element Državne potpore iz Irskog programa bankarskih jamstava iz 2008. i 2009., pri čemu su dokapitalizacija EBS-a kako je opisano u odluci o sanaciji N 160/10 od 2. lipnja 2010., kao i AIB-a (oboje od strane Irske), kako je opisano u odlukama o sanaciji N 241/09 od 12. svibnja 2009., N 553/10 od 21. prosinca 2010. i SA.33296 od 15. srpnja 2011., a koje se na to odnose, te Državna potpora dodijeljena EBS-u i AIB-u kao rezultat NAMA-e (sve se takve potpore ovdje nazivaju „Državnim potporama”) usklađene s unutarnjim tržištem u skladu s člancima 107. do 109. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

2.2.

AIB iskorištava sve razumne mogućnosti za poštivanje obveza koje su mu nametnute kao posljedica Mjera koje proizlaze iz obveza koje je preuzela Irska (uključujući i traženje i dobivanje svih potrebnih odobrenja).

2.3.

Povezano s AIB-ovom obvezom da provede ove Mjere AIB ne mora prekršiti nikakve svoje pravne obveze. U slučaju proturječnosti između neke obveze proizašle iz Mjera navedenih u ovome pismu namjere i AIB-ovih pravnih obveza, AIB o njima obavještava Povjerenika za nadzor i predlaže neko alternativno rješenje kojim se omogućuje da AIB ispuni svoje obveze. Povjerenik za nadzor u dogovoru s Komisijom provjerava je li predloženo rješenje u skladu s obvezama iz pisma namjere i s AIB-ovim pravnim obvezama.

3.   Obveza restrukturiranja kreditnog portfelja

3.1.

Irska se obvezuje da će AIB postići sljedeće ciljeve restrukturiranja kredita (postoci navedeni u ovoj Klauzuli 3. postoci su iz nacrta euro bilance za svaki pojedini sektor) za Hipotekarne kredite i Kredite MSP-u, a koji su usuglašeni u sklopu programa EU – MMF:

3.1.1.

do 31. prosinca 2014. restrukturira se [80 – 100] % (2) Lošeg portfelja MSP-a (što znači da se AIB službeno obratio klijentu s kojim ima ugovor koji se revidira (npr. revidirani ugovor o kreditu/pismo namjere) ili je pravni postupak započet); i

3.1.2.

do 30. lipnja 2014. AIB predlaže održiva rješenja za 75 % Hipotekarnih kredita koji predstavljaju Kredite s velikim zaostatkom plaćanja, a takva se rješenja dogovaraju s klijentima za 35 % Hipotekarnih kredita koji predstavljaju Kredite s velikim zaostatkom plaćanja.

3.2.

Irska se obvezuje da će AIB pregovarati s klijentima u vezi s drugim kreditnim portfeljima kojima upravlja AIB-ova grupa Financial Solution Group te da će do 31. prosinca 2014. predložiti održiva rješenja za [50 – 100] % ovih kredita.

3.3.

U razdoblju od tri mjeseca nakon Datuma konačne odluke pa sve do kraja Razdoblja restrukturiranja, Irska se obvezuje da se metodologija kojom AIB ocjenjuje najpogodnije rješenje restrukturiranja za kredite MSP-u, kredite korporacijama te komercijalne nekretninske kredite, pri čemu su to bilo krediti Umanjene vrijednosti ili Krediti s velikim zaostatkom plaćanja, temelji na gospodarskim i komercijalnim kriterijima i u grubim crtama izgleda kako slijedi:

3.3.1.

U slučaju kada je Neto izloženost klijentu veća od [2,5 – 10] milijuna EUR, provodi se analiza neto sadašnje vrijednosti (NPV) mogućnosti restrukturiranja s ciljem maksimiranja NPV-a za AIB, ali i osigurava da se posljedično ne ugrozi održivost MSP-a ili korporacija, a ako odabrano rješenje nema najviši NPV, ono se mora temeljiti na provjerljivim gospodarskim i komercijalnim kriterijima, a za odluku će biti potrebno odobrenje relevantnog AIB-ovog kreditnog odbora.

3.3.2.

U slučaju kada Neto izloženost klijentu nije veća od [2,5 – 10] milijuna EUR, Irska se obvezuje da će AIB djelotvorno i dosljedno provesti smjernice radi pomoći donositeljima odluka o ispravnim načinima ocjenjivanja pogodne mogućnosti restrukturiranja i za održive i za neodržive klijente.

4.   Obveza ograničavanja davanja kredita […]

4.1.

Irska se obvezuje da će AIB ciljati na sveukupno ograničenje „novog kreditiranja” […] od […] u […] odnosno […] u […].

4.2.

Novo kreditiranje […] ograničeno je na […] u […] i […]. Novo kreditiranje može prekoračiti ova ograničenja pod uvjetom da sveukupno završno stanje bruto kredita ne prekoračuje […] na kraju […] odnosno […] milijarda na kraju […].

5.   Obveza Promidžbe, oglašavanja i sponzorstva u Irskoj

5.1.

Irska se obvezuje da će AIB postaviti gornju granicu nominalnih razina svojih vanjskih rashoda za Promidžbu, oglašavanje i sponzorstva u Irskoj sve do kraja Razdoblja restrukturiranja na istu razinu na kojoj je ona bila u njegovoj financijskoj godini koja je završila 31. prosinca 2012. (drugim riječima, na […] milijuna EUR za svaku godinu).

5.2.

Tijekom Razdoblja restrukturiranja Irska se obvezuje da se AIB u svojim kampanjama oglašavanja neće pozivati ni na kakvu Državnu potporu koju AIB koristi, niti će poduzimati ikakve mjere koje bi se opravdano mogle smatrati agresivnom reklamnom praksom.

5.3.

Gornja granica iz Klauzule 5.1. ne primjenjuje se ni na koji/koju: (a) rashod koji su propisala ili preporučila neka od regulatornih ili tijela vlasti; i/ili (b) rashod povezan s bilo kojom Mjerom iz ovoga dokumenta; i/ili (c) rashod povezan s humanitarnim radom; i/ili (d) inicijativu razumno potrebnu za savjetovanje klijenata i drugih osoba o pitanjima poput prijevare, kaznenih djela (npr. krivotvorenje novčanica ili pljačke banaka, promjene uvjeta i odredba proizvoda) ili većeg izlaganja riziku.

6.   Obveza prekidanja Stjecanja i prihvaćanja ograničenja opsega AIB-ovog poslovanja u određenom vremenskom razdoblju

6.1.

Irska se obvezuje da od Datuma konačne odluke sve do (a) kraja Razdoblja restrukturiranja ili (b) datuma na koji se Povlaštene dionice NPRFC-A i Instrument mogućeg budućeg kapitala u cijelosti otplate ili više ne budu u vlasništvu Irske, koji nastupi ranije, AIB neće ni iz kojega razloga stjecati udjele u bilo kojem poduzeću (u značenju poduzeća u pravnom obliku trgovačkog društva ili paketa imovine koji čine neko poduzeće) („Stjecanje”) koje je predmet iznimaka predviđenih Klauzulom 6.2.

6.2.

AIB može provesti takvo Stjecanje:

6.2.1.

uz prethodno pismeno odobrenje Komisije, pri čemu se takvo odobrenje daje temeljem činjenice da se predmetno Stjecanje smatra potrebnim zbog izvanrednih okolnosti kako bi se ponovno uspostavila financijska stabilnost ili kako bi se osigurala učinkovita konkurencija;

6.2.2.

kada je otkupna cijena koju za to Stjecanje (isključujući preuzimanje duga) AIB plaća manja od 0,01 % AIB-ove ukupne imovine na Datum konačne odluke, a kumulativna je kupovna cijena svih Stjecanja provedenih tijekom Razdoblja restrukturiranja (iz čega se izuzima preuzimanje duga) koju AIB plaća manja od 0,025 % AIB-ove ukupne imovine na Datum konačne odluke ili

6.2.3.

kada se Stjecanje odvija u normalnom tijeku bankarskog poslovanja upravljanjem postojećim tražbinama prema propalim tvrtkama.

7.   Obveze s obzirom na plaćanja na osnovi instrumenata kapitala

7.1.

Irska se obvezuje da AIB tijekom Razdoblja restrukturiranja neće provoditi diskrecijske isplate kupona ili izvršiti dobrovoljnu opciju kupnje na osnovi instrumenata kapitala, osim ako:

7.1.1.

to plaćanje ili opciju kupnje odobri Komisija;

7.1.2.

se kuponi isplaćuju Državi (pod uvjetom da se tim isplatama ne bi pokrenule isplate kupona drugim ulagačima, a koje inače ne bi bile obvezne) ili

7.1.3.

to plaćanje proizlazi iz novoizdanog instrumenta (u značenju instrumenata izdanih na ili nakon Datuma konačne odluke), pod uvjetom da sve isplate kupona na osnovi takvih novoizdanih instrumenata ne stvaraju pravnu obvezu za provođenje ikakvih isplata kupona na osnovi AIB-ovih vrijednosnih papira koji su postojali prije Datuma konačne odluke.

8.   Obveza smanjivanja troškova

8.1.

Irska se obvezuje da će AIB aktivno upravljati troškovima tako da će 31. prosinca 2015. AIB-ov(i):

8.1.1

Godišnji operativni troškovi biti manji ili jednaki […] milijuna EUR, što je [200 – 600] milijuna EUR manje od ekvivalentnog iznosa iz 2012. kako je navedeno u financijskim izvješćima; i

8.1.2

CIR biti manji ili jednak [45 – 65] %, osim ako rast BDP-a u to vrijeme bude ispod 2 %, u kojem slučaju CIR neće prekoračiti [50 – 70] %.

9.   Obveza s obzirom na AIB-ovu izloženost irskoj državi

9.1.

Irska se obvezuje da vrijednosti irskih državnih obveznica koje AIB ima u vlasništvu, iz čega se izuzimaju obveznice koje je izdala NAMA, neće ni u kojem trenutku tijekom Razdoblja restrukturiranja prijeći [10 – 20] milijarda EUR.

10.   Obveza otplate Državne potpore

10.1.

Irska se obvezuje da će AIB otplatiti Državnu potporu prije kraja Razdoblja restrukturiranja plaćanjem dividenda ili na drugi način, u iznosu jednakom višku regulatornog kapitala iznad minimalne stope CET1 (temeljem u cijelosti provedenog Basela III) kako je 31. prosinca 2016. propisala Središnja banka (uvećano za rezerve u iznosu od 1 – 4 %).

10.2.

Irska i AIB potvrđuju da je obveza predviđena Klauzulom 10.1. uvjet za dobivanje svih zakonski propisanih i drugih odobrenja.

10.3.

Kako bi omogućila otplatu predviđenu Klauzulom 10.1., Irska se obvezuje da AIB neće poduzeti nikakve korake koji bi doveli do odljeva kapitala prije […] osim ako […].

10.4.

Ne dovodeći u pitanje Klauzule 10.1. do 10.3., Irska i AIB zadržavaju mogućnosti da se:

10.4.1.

djelomično ili u cijelosti u vlasnički kapital pretvore povlaštene dionice NPRFC-a po nominalnoj vrijednosti do 13. svibnja 2014., a nakon toga po cijeni koja iznosi 125 % upisne cijene dionica, prije ili u sklopu prodaje (ili djelomične prodaje) koja se odvija za državu, uključujući privatni sektor i

10.4.2.

u bilo kojem trenutku proda Državni Instrument mogućeg budućeg kapitala, bez obzira na to što će AIB imati mogućnost otplate Državnog Instrumenta mogućeg budućeg kapitala tek nakon donošenja Sveobuhvatne ocjene, uz uvjet dobivanja propisanih odobrenja.

11.   Obveze za provođenje određenih mjera za zaštitu tržišnog natjecanja

11.1.

Irska se obvezuje da će u razdoblju od tri godine počevši s 1. srpnja 2014. AIB provoditi određene mjere za zaštitu tržišnog natjecanja, odnosno pružati Odnosnim konkurentima: (a) Paket usluga i (b) Paket mobilnosti klijenata.

11.2.

Irska se obvezuje da će AIB u razdoblju od tri godine počevši s 1. srpnja 2014. pridonositi godišnje 500 000 EUR kampanji za podizanje osviještenosti javnosti i promicanje mobilnosti klijenata (pri čemu tu kampanju Irska treba pratiti i podržavati kroz odgovarajuća državna tijela).

11.3.

Sve sporove između AIB-a i Odnosnog konkurenta proizašle iz Klauzule 11. AIB i predmetni Odnosni konkurent rješavat će pred Povjerenikom za nadzor koji posreduje u pronalaženju rješenja. U slučaju da se rješenje ne pronađe, Povjerenik za nadzor predmet upućuje Komisiji čija je odluka obvezujuća.

Paket usluga

11.4.

Irska se obvezuje da će AIB nuditi Paket usluga za Odnosne konkurente koji takav paket žele imati na raspolaganju.

11.4.1.

AIB pruža – pod uvjetima FRAND-a i pod uvjetima kojima se pokrivaju AIB-ovi Dodatni troškovi (uključujući odnosni trošak kapitala, pri čemu trošak kapitala znači trošak AIB-ovih sredstava (npr., dugovanja i vlasničkog kapitala) za pružanje podrške tim poduzećima) – Odnosnom konkurentu:

11.4.1.1.

pristup Irskom bankovnom klirinškom sustavu (kojim se servisiraju i papirnate i elektronske transakcije);

11.4.1.2.

pristup za debitne kartice svim mrežama bankomata u Irskoj kojih je AIB član;

11.4.1.3.

pristup tržišnim podacima (npr., opća stopa nelikvidnosti klijenata te opći makro i mikroekonomski podaci), pri čemu takav pristup podliježe svim zakonskim propisima, kodeksima i praksama uključujući, bez ograničenja, one koji se odnose na zaštitu podataka, povjerljivost, intelektualno vlasništvo, ugovorne obveze i tržišno natjecanje;

11.4.1.4.

pristup gotovini i uslugama njezine distribucije; te

11.4.1.5.

izvor strane valute i usluge njezine distribucije.

11.4.2.

AIB će uz dužnu pažnju razmotriti sve opravdane zahtjeve Odnosnog konkurenta upućene putem Povjerenika za nadzor radi promjena usluga koje se moraju pružati u skladu s Klauzulom 11.4.1. Kako bi se izbjegle sve dvojbe, pružanje takvih usluga u skladu je sa svim važećim zakonima, kodeksima i praksama (uključujući, bez ograničavanja, direktivu EU-a o platnim uslugama), a AIB je obvezan pružiti samo one usluge koje ulaze u okvir njegove moći i nadzora.

Paket mobilnosti klijenata

11.5.

Irska se obvezuje da će AIB nuditi Paket mobilnosti klijenata za Odnosne konkurente koji takav paket žele imati na raspolaganju.

11.5.1.

Paket mobilnosti klijenata omogućit će Odnosnom konkurentu slanje njegova reklamnog materijala koji se odnosi na Odnosni proizvod AIB-ovim klijentima pod uvjetom da su u cijelosti ispunjeni svi sljedeći uvjeti iz ove Klauzule 11.5.1.:

11.5.1.1.

AIB je od Odnosnog konkurenta primio Valjanu prijavu;

11.5.1.2.

Odnosni konkurent na Datum zahtjeva ispunjava uvjete Odnosnog konkurenta;

11.5.1.3.

AIB ima na Datum zahtjeva s obzirom na predmetni Odnosni proizvod Tržišni udio od preko 30 %;

11.5.1.4.

Odnosni konkurent pokriva AIB-u u komercijalnom smislu sve troškove koji izravno nastaju zbog slanja materijala Odnosnog konkurenta koji se tiču Odnosnog proizvoda („Materijal”) klijentima AIB-a (uključujući, kada je primjenjivo, tiskanje, pakiranje i slanje takvoga materijala). Odnosni konkurenti odgovorni su za sve troškove koji nastaju u proizvodnji odnosnih materijala, kao i njihovoj isporuci te za troškove istih koji su povezani s AIB kao i za troškove njihova slanja. Troškove odabira klijenata povezane s Paketom mobilnosti klijenata snosit će AIB. Drugi troškovi koji nisu izravno povezani sa slanjem Materijala Odnosnog konkurenta klijentima AIB-a snosit će AIB;

11.5.1.5.

Odnosni konkurent preuzima potpunu odgovornost za zakonitost, točnost i prikladnost Materijala i pruža AIB-u unaprijed garantno pismo za odštetu od svih mogućih gubitaka i šteta koje AIB uzrokuje ili pretrpi povezano s tim slanjem. Kako bi se izbjegla svaka dvojba, AIB nije obvezan pregledavati Materijale i AIB ne snosi nikakvu odgovornost bilo koje vrste za Materijal kojega distribuira u skladu s ovom Mjerom ili s ispunjavanjem ove Mjere općenito; pojavi li se u tom pogledu između AIB-a i Odnosnog konkurenta bilo kakav spor, on se predočuje Povjereniku za nadzor koji posreduje u njegovom rješavanju. U slučaju da se rješenje ne pronađe, Povjerenik za nadzor predmet podnosi na rješavanje Komisiji; i

11.5.1.6.

AIB je od Odnosnog konkurenta primio do 17.00 sati pet punih Radnih dana prije Datuma slanja dovoljno primjeraka Materijala koji se mora distribuirati u skladu s ovom Klauzulom, a taj Materijal udovoljava u svakome smislu svim važećim zakonima, kodeksima i praksama. Svi se sporovi predočuju Povjereniku za nadzor koji posreduje u njihovom rješavanju. U slučaju da se rješenje ne pronađe, Povjerenik za nadzor predmet podnosi na rješavanje Komisiji.

11.5.2.

Na slanje koje provodi AIB primjenjuje se sljedeće:

11.5.2.1.

Slanja se raspoređuju kroz šest razdoblja u trajanju od šest mjeseci, pri čemu prvo takvo razdoblje počinje na dan tri mjeseca nakon Datuma konačne odluke. Tijekom tih razdoblja Odnosni konkurent može podnijeti AIB-u prijavu za slanje. Svaki se od Odnosnih konkurenata može obratiti AIB-u jednom u svakom šestomjesečnom razdoblju slanja.

11.5.2.2.

U svakom šestomjesečnom razdoblju slanja ta se slanja provode na tri prethodno određena datuma) („Datumi slanja”) uzimajući u obzir interes Odnosnih konkurenata i AIB-ov plan slanja, pod uvjetom da je Datum zahtjeva Odnosnog konkurenta razuman broj dana prije Dana slanja kako bi se AIB-u omogućila priprema za tako opsežno slanje, pri čemu se to odnosi na svaki pojedini Datum slanja (a takve zahtjeve AIB primi ne kasnije od 17.00 sati (vrijeme u Dublinu) odnosnog Datuma zahtjeva). AIB osigurava da se Datumi slanja unaprijed javno obznane na AIB-ovim mrežnim stranicama, kako bi se omogućilo zainteresiranim Odnosnim konkurentima razuman vremenski rok za pripremu prijave. Svi se sporovi predočuju Povjereniku za nadzor koji posreduje u njihovom rješavanju. U slučaju da se rješenje ne pronađe, Povjerenik nadgledanja predmet podnosi na rješavanje Komisiji.

11.5.2.3.

Radi svrha ovoga slanja AIB nasumično odabire, za zahtjev Odnosnog konkurenta, do jedne trećine svoje baze klijenata za svako slanje koje se provodi u prvom šestomjesečnom razdoblju slanja; pri tome takva baza klijenata čini AIB-ove klijente za Odnosni proizvod koji Odnosni konkurent u tome slanju oglašava, pri čemu je ta baza ograničena samo na one AIB-ove klijente koji su dali pristanak za primanje reklamnih informacija od AIB-a. AIB u drugom šestomjesečnom razdoblju slanja odabire drugu trećinu svoje baze klijenata, a u trećem razdoblju zadnju trećinu svoje baze klijenata. Isti se postupak ponavlja u sljedeća tri šestomjesečna razdoblja slanja. Povjerenika za nadzor provjerava AIB-ov odabir klijenata. Na zahtjev Odnosnog konkurenta broj klijenata koji se kontaktiraju tijekom šestomjesečnog razdoblja slanja može se smanjiti uz pomoć kriterija za filtriranje koje AIB može lako primijeniti (što znači da AIB već ima lako dostupne instrumente kojima se to filtriranje provodi, ili se oni unutar AIB-a mogu lako uspostaviti). U skladu s irskim zakonom o zaštiti podataka, materijali se ne smiju slati nijednom klijentu koji nije AIB-u dao pristanak da mu se šalju slični AIB-ovi materijali.

11.5.2.4.

S ciljem osiguravanja da se potrošači ne zatrpavaju neopravdano reklamnim materijalima te kako bi se maksimirali izgledi da se Materijal kojega je dao Odnosni konkurent čitaju, AIB na svaki pojedini Datum slanja u svakom pojedinom šestomjesečnom razdoblju slanja, kao dio ove Mjere, šalje Materijale od najviše dva Odnosna konkurenta po jednom Odnosnom proizvodu.

11.5.2.5.

Kako bi se izbjegla svaka dvojba, neiskorištene prilike za slanje ostaju neiskorištene i ne mogu se prenositi.

11.5.3.

Slanje priprema, provodi i njime upravlja AIB (ili njegov agent) u ime i za račun Odnosnog konkurenta bez ikakva uključivanja i miješanja Odnosnog konkurenta. Kako bi se izbjegla svaka dvojba, Odnosni konkurent nema pristup imenima i adresama kao ni drugim detaljima iz AIB-ove baze klijenata.

11.5.4.

AIB je dužan slati Materijale u ime najviše dva Odnosna konkurenta po Odnosnom proizvodu na svaki od Datuma slanja, a ta se dva Odnosna konkurenta po Odnosnom proizvodu moraju odabrati prema redu kojim su se prijavili AIB-u ili, u slučaju da su se u isto vrijeme za isti Odnosni proizvod za svaki Datum slanja prijavila više od dva Odnosna konkurenta, onda će ta dva Odnosna konkurenta nasumično odabrati Povjerenik za nadzor. Kako bi prijava bila valjana, Odnosni konkurent mora ispunjavati sve uvjete za Odnosnog konkurenta na Datum zahtjeva, a mora zadovoljiti i sve uvjete zadane u Klauzuli 11.5.1. AIB Odnosnog konkurenta pismeno obavještava je li njegova prijava uspješna te da će AIB njegov Materijal slati.

11.5.5.

Odnosni konkurent može tražiti da se Materijal šalje za jedan ili više Odnosnih proizvoda, ali ne i za druge proizvode. Nadalje, Odnosni konkurent može klijentima istaknuti mogućnost potpuna ili djelomična prijenosa svojih bankarskih poslova, a može i općenito spominjati druge bankarske proizvode. Bez obzira na to što se nekim zahtjevom traži iskorištavanje Mjere za mobilnost klijenata za Odnosni proizvod kod kojega AIB ima manje od 30 % Tržišnog udjela, taj će zahtjev svejedno biti valjan pod uvjetom da se njime također traži slanje zbog informiranja o Odnosnom proizvodu kod kojega AIB ima Tržišni udio veći od 30 %. Ako promidžbeni materijali koje AIB primi od Odnosnog konkurenta uključuju materijale povezane s drugim proizvodima osim Odnosnih proizvoda (izuzevši iz toga općenito spominjanje potpunog ili djelomičnog prijenosa svojih bankarskih poslova te općenito spominjanje drugih bankarskih proizvoda), tada AIB nije obvezan takav materijal slati nego o svojoj odluci, kada je to moguće i praktično, obavještava Odnosnog konkurenta na vrijeme kako bi Odnosnom konkurentu dao dovoljno vremena da ponovo pošalje ispravljene materijale. Svi se s time povezani sporovi predočuju Povjereniku za nadzor koji posreduje u njihovom rješavanju. U slučaju da se rješenje ne pronađe, Povjerenik za nadzor predmet podnosi na rješavanje Komisiji. AIB nema nikakvu obvezu slati nove primljene materijale ako ih nije primio do 17.00 sati pet punih Radnih dana prije Datuma slanja, a takav novi primljeni materijal mora i udovoljavati uvjetima iz ove Klauzule 11.5.5.

11.5.6.

AIB se za svaki Odnosni proizvod koji je predmet slanja obvezuje:

11.5.6.1.

šest mjeseci nakon takvog kontakta u ime Odnosnog konkurenta ne kontaktirati klijenta s vlastitim reklamnim materijalom koji se odnosi na predmetni Odnosni proizvod za koji je taj klijent bio odabran za kontakt i kontaktiran je u ime Odnosnog konkurenta;

11.5.6.2.

ne kontaktirati tog klijenta još dodatnih godinu dana reklamnim materijalom koji se odnosi na predmetni Odnosni proizvod, ako je taj klijent prenio svoje poslovanje kod Odnosnog konkurenta u skladu s ovom Mjerom, a AIB zna da je taj klijent to učinio; i

11.5.6.3.

ne kontaktirati tog klijenta tijekom dodatne godine dana na koju se odnosi Klauzula 11.5.6.2. nikakvim reklamnim materijalom koji je posebno zamišljen za vraćanje poslovanja klijenata koje se odnosi na Odnosni proizvod natrag u svoju banku.

11.5.7.

Kako bi se izbjegla svaka dvojba, AIB slobodno kontaktira takvoga klijenta zbog regulatornih pitanja i u okviru bilo kakve inicijative koja je opravdano potrebna kako bi se savjetovali klijenti te zbog drugih razloga poput prijevare, kaznenih djela (npr. krivotvorenje novčanica ili pljačke banaka, promjene odredba i uvjeta korištenja određenih proizvoda) ili zbog velike izloženosti riziku.

11.5.8.

AIB se obvezuje – u slučaju da neki AIB-ov klijent nakon slanja Materijala Odnosnog konkurenta odluči prenijeti dio ili cjelokupno svoje poslovanje (uključujući i Odnosne proizvode i druge proizvode) kod Odnosnog konkurenta – ne sprječavati to prenošenje ni na koji način i ne naplaćivati nikakve (kaznene) naknade za prelazak, osim ako su one propisane zakonom ili pravnim obvezama ili su dio uvjeta i odredba AIB-ovih proizvoda.

11.5.9.

U slučaju da postoji razumna sumnja s obzirom na Tržišni udio Odnosnog konkurenta, predmetni Odnosni konkurent pruža, strogo povjerljivo, Povjereniku za nadzor informacije u obimu u kojem su one razumno potrebne Povjereniku za nadzor kako bi on mogao ustanoviti Tržišni udio Odnosnog konkurenta na tržištu Odnosnog Proizvoda. Ako se sumnje pokažu opravdanima, taj Odnosni konkurent nema pravo služiti se Paketom mobilnosti klijenata za taj Odnosni proizvod.

DODATAK: POVJERENIK ZA NADZOR

Pojmovi navedeni velikim početnim slovom u ovom Dodatku imaju isto značenje kojim su prethodno definirani u Klauzuli 1.

I. –   Postupak imenovanja

1.

Irska se obvezuje da će AIB imenovati Povjerenika za nadzor koji će provoditi funkcije opisane u obvezama Povjerenika za nadzor.

2.

Povjerenik za nadzor nezavisan je od AIB-a, posjeduje nužne kvalifikacije za ispunjenje svojega mandata, na primjer, kao investicijska banka ili konzultant ili revizor, i nije izložen niti će se izložiti sukobu interesa. Povjerenika za nadgledanje plaća AIB, na način kojim se ne sprječava neovisno i učinkovito ispunjenje svojega mandata.

II. –   AIB-ov prijedlog

3.

Irska se obvezuje da će AIB, ne kasnije od dva tjedna nakon Datuma konačne odluke, dostaviti Komisiji na odobrenje popis dvije ili više osoba koje AIB predlaže za imenovanje Povjerenikom za nadzor, pri čemu će naznačiti koja je od tih osoba AIB-ov prvi izbor. Taj prijedlog sadržava dovoljno informacija na temelju kojih Komisija provjerava ispunjavaju li predloženi Povjerenici za nadzor uvjete zadane u stavku 2., pri čemu te informacije uključuju:

(a)

cjelovit opis predloženog mandata u koji je uključeno sve što je potrebno kako bi se Povjereniku za nadzor omogućilo ispunjavanje njegovih dužnosti u skladu s ovim obvezama; i

(b)

nacrt plana rada kojim se opisuje način na koji Povjerenik za nadzor namjerava provesti dodijeljene zadatke.

III. –   Komisijino odobrenje ili odbacivanje

4.

Komisija ima diskrecijsko pravo odobriti ili odbaciti predložene Povjerenike za nadzor te odobriti predloženi mandat koji može biti predmet izmjena koje ona smatra potrebnima kako bi Povjerenik za nadzor ispunio svoje obveze. Ako je odobreno samo jedno ime, AIB imenuje ili se pobrine da se imenuje osoba ili ustanova koja je odabrana za Povjerenika za nadzor, u skladu s mandatom kojega je odobrila Komisija. Ako je odobreno više imena, AIB među njima slobodno odabire tko će se imenovati Povjerenikom za nadzor. Povjerenika za nadzor imenuje se u roku od jednoga tjedna od odobrenja Komisije, u skladu s mandatom koji je Komisija odobrila.

IV. –   Novi AIB-ov prijedlog

5.

Ako su svi predloženi Povjerenici za nadzor odbačeni, Irska se obvezuje da će AIB unutar jednoga tjedna od dana kada je obaviještena o odbacivanju podnijeti imena najmanje dvije dodatne osobe ili ustanove, u skladu sa zahtjevima i postupkom predviđenima stavkom 3.

V. –   Komisija imenuje Povjerenika za nadzor

6.

Ako Komisija odbaci i sve dodatno predložene Povjerenike za nadzor, Komisija nominira Povjerenika za nadzor kojega AIB imenuje, ili se pobrine da se on imenuje, u skladu s povjereničkim mandatom kojega je odobrila Komisija.

VI. –   Funkcije Povjerenika za nadzor

7.

Povjerenik za nadzor preuzima svoje utvrđene dužnosti kako bi osigurao poštivanje preuzetih obveza. Komisija može, na svoju vlastitu inicijativu ili na zahtjev Povjerenika za nadzor ili AIB-a, Povjereniku za nadzor dati bilo kakve naredbe ili upute kako bi se osiguralo poštivanje obveza priloženih ovoj Konačnoj odluci.

VII. –   Dužnosti i obveze Povjerenika za nadzor

8.

Povjerenik za nadzor:

(a)

predlaže u svojemu prvome izvješću Komisiji detaljan plan rada kojim opisuje na koji način namjerava nadgledati poštivanje obveza priloženih Konačnoj odluci;

(b)

nadgleda poštivanje svih obveza u skladu s Konačnom odlukom i Klauzulama 3. do 11. Pisma namjere;

(c)

preuzima druge funkcije dodijeljene Povjereniku za nadzor u skladu s obvezama priloženima Konačnoj odluci;

(d)

predlaže AIB-u mjere koje Povjerenik za nadzor smatra potrebnima za osiguravanje AIB-ovog poštivanja obveza priloženih Konačnoj odluci; i

(e)

ispostavlja Komisiji pisano izvješće unutar 15 dana od kraja svakog kvartala, šaljući istodobno AIB-u kopiju koja nije povjerljiva. To izvješće pokriva provođenje i upravljanje odredbama iz Klauzula 3. do 11. Pisma namjere, kako bi Komisija mogla ocijeniti provodi li se poslovanje na način koji je usklađen s preuzetim obvezama. Dodatno tim izvješćima Povjerenik za nadzor odmah pismenim putem obavještava Komisiju ako opravdano zaključi da AIB ne poštuje obveze koje je preuzela Irska, šaljući AIB-u istodobno kopiju koja nije povjerljiva.

VIII. –   Dužnosti i obveze AIB-a

9.

Irska se obvezuje da će AIB pružiti i pobrinuti se da njezini savjetnici pruže Povjereniku za nadzor svu takvu suradnju, pomoć i informacije koje Povjerenik za nadzor opravdano može trebati za izvršavanje svojih zadaća. Povjerenik za nadzor ima puni i potpuni pristup svim AIB-ovim knjigama, evidencijama, dokumentima, upravi i drugom osoblju, objektima, lokacijama i tehničkim informacijama potrebnima za ispunjavanje svojih dužnosti u skladu s obvezama, a AIB će Povjereniku za nadzor pružiti na zahtjev i kopije svih potrebnih dokumenata. AIB pruža Povjereniku za nadzor na korištenje jedan ili više ureda u svojim poslovnim prostorima i na raspolaganju je za sastanke kako bi Povjereniku za nadzor pružio sve potrebne informacije za ispunjavanje njegovih zadataka.

10.

Irska se obvezuje da će AIB Povjereniku za nadzor pružiti svu upravljačku i administrativnu podršku koju on može opravdano zatražiti.

11.

Irska se obvezuje da će AIB obeštetiti Povjerenika za nadzor i njegove zaposlenike i agente (pri čemu je svaki od njih „ Obeštećena strana ”) i da neće nijednu obeštećenu stranu smatrati odgovornom te je suglasan da obeštećena strana nema nikakve obveze prema AIB-u koje proizlaze iz izvršavanja dužnosti Povjerenika za nadzor u skladu s preuzetim obvezama, osim kada takve obveze proizlaze iz hotimične pogreške, nesavjesnosti, ozbiljnog nemara ili zle namjere Povjerenika za nadzor, njegovih zaposlenika ili savjetnika.

12.

Povjerenik za nadzor može na AIB-ov trošak imenovati savjetnike (osobito radi pravnog savjetovanja i savjetovanja povezanog s korporativnim financijskim poslovanjem), u skladu s AIB-ovim odobrenjem (pri čemu AIB ne može to odobrenje neopravdano niti uskratiti niti njegovo donošenje odgađati) ako Povjerenik za nadzor smatra da je imenovanje takvih savjetnika potrebno ili prikladno za izvođenje njegovih dužnosti i obveza u skladu s njegovim mandatom, pod uvjetom da su sve tako nastale naknade i drugi troškovi razumni. Ako AIB odbije donošenje odobrenja za imenovanje savjetnika koje je predložio Povjerenik za nadzor, Komisija može, nakon saslušanja AIB-a, takve savjetnike odobriti umjesto njega. Za davanje uputa tim savjetnicima ovlašten je samo Povjerenik za nadzor.

IX. –   Smjena, otpuštanje i ponovno imenovanje Povjerenika za nadzor

13.

Ako Povjerenik za nadzor prestane ispunjavati svoje funkcije u skladu s obvezama, kao i zbog bilo kojeg drugog valjanog razloga, uključujući i izloženost toga Povjerenika za nadzor sukobu interesa:

(a)

Komisija može, nakon saslušanja Povjerenika za nadzor, zatražiti od AIB-a da toga Povjerenika za nadzor smijeni; ili

(b)

AIB može smijeniti Povjerenika za nadzor uz prethodno odobrenje Komisije.

14.

Ako je u skladu sa stavkom 13. Povjerenik za nadzor smijenjen, od Povjerenika za nadzor može se tražiti da nastavi izvršavati svoju funkciju sve do stupanja na dužnost novog Povjerenika za nadzor kojemu smijenjeni Povjerenik za nadzor prenosi sve važne informacije. Novi Povjerenik za nadzor imenuje se u skladu s postupkom iz stavaka 3. – 6.

15.

Osim smjenjivanja u skladu sa stavkom 13., Povjerenik za nadzor prestaje djelovati u svojstvu Povjerenika za nadzor jedino nakon što ga Komisija otpusti s njegovih dužnosti nakon što su ispunjene sve obveze koje su Povjereniku za nadzor bile povjerene. Međutim, ako se nakon toga pokaže da odnosne mjere možda nisu bile u potpunosti i ispravno provedene, Komisija može u bilo kojemu trenutku zahtijevati ponovno imenovanje Povjerenika za nadzor.


(1)  SL L 124, 20.5.2003., str. 36.

(2)  Cilj središnje banke. Podložan je promjenama od stane središnje banke.


18.2.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 44/75


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2015/219

оd 29. siječnja 2015.

o zamjeni Priloga Provedbenoj odluci 2013/115/EU o usvajanju Priručnika SIRENE i drugih provedbenih mjera za drugu generaciju Schengenskog informacijskog sustava (SIS II)

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 326)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1987/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o uspostavi, djelovanju i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) (1), a posebno njezin članak 8. stavak 4., članak 9. stavak 1., članak 20. stavak 3., članak 22. točku (a), članak 36. stavak 4. te članak 37. stavak 7.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2007/533/PUP od 12. lipnja 2007. o osnivanju, radu i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) (2), a posebno njezin članak 8. stavak 4., članak 9. stavak 1., članak 20. stavak 4., članak 22. točku (a), članak 51. stavak 4. te članak 52. stavak 7.,

nakon savjetovanja s europskim nadzornikom za zaštitu podataka,

budući da:

(1)

Druga generacija Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) počela je s radom 9. travnja 2013. Ona sadržava dovoljno podataka kojima se omogućuje identifikacija osobe ili predmeta te poduzimanje potrebnih mjera. Osim toga, kako bi SIS II učinkovito funkcionirao, države članice razmjenjuju dopunske informacije u vezi s upozorenjima. Razmjenu dopunskih informacija provode uredi SIRENE.

(2)

Kako bi se olakšao rad ureda SIRENE i korisnika SIS-a II koji su u svakodnevnom radu uključeni u operacije SIRENE, Priručnik SIRENE za SIS II usvojen je 2008. na temelju pravnog instrumenta u okviru nekadašnjeg prvog stupa, Odluke Komisije 2008/333/EZ (3), te na temelju instrumenta u okviru nekadašnjeg trećeg stupa, Odluke Komisije 2008/334/PUP (4). Te odluke zamijenjene su Provedbenom odlukom Komisije 2013/115/EU (5) kako bi se bolje uzele u obzir operativne potrebe korisnika i osoblja uključenih u operacije SIRENE, poboljšala dosljednost radnih postupaka i osiguralo da tehnička pravila odgovaraju sadašnjem stanju stvari.

(3)

Nakon prve godine rada SIS-a II primjereno je izmijeniti Provedbenu odluku 2013/115/EU kako bi se uzeli u obzir novi izazovi i operativni zahtjevi te pružile jasnije odredbe u nekim područjima povezanima s obradom podataka iz SIS-a II. Time bi se trebala povećati pravna sigurnost i dodatno ojačati temeljna prava.

(4)

U skladu s člankom 29. stavkom 1. i člankom 30. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 te člankom 44. stavkom 1. i člankom 45. stavkom 1. Odluke 2007/533/PUP upozorenje uneseno u SIS II čuva se samo onoliko dugo koliko je potrebno za postizanje svrhe radi koje je uneseno. S obzirom na različite prakse država članica u pogledu određivanja trenutka kad je upozorenje postiglo svoju svrhu, primjereno je odrediti podrobne kriterije za svaku kategoriju upozorenja kako bi se odredilo kad ga treba izbrisati iz sustava SIS II.

(5)

Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje u Uredbi (EZ) br. 1987/2006 zbog čega ne može pretraživati i unositi upozorenja o zabrani ulaska ili boravka državljana trećih zemalja. Međutim, i dalje je obvezuju pravila o usklađenosti i prednosti kategorija upozorenja jer SIS II čini jedinstveni sustav. Stoga je potrebno definirati postupak savjetovanja u slučaju da postoji navodna neusklađenost između upozorenja koje je izdala Ujedinjena Kraljevina i upozorenja o zabrani ulaska ili boravka koje je izdala druga država članica.

(6)

Nužno je utvrditi novi ubrzani postupak razmjene informacija o upozorenjima radi skrivene i namjenske provjere kako bi se odgovorilo na moguću povećanu prijetnju koju predstavljaju određene osobe, uključene u terorizam i teška kaznena djela, za koje nadležna tijela moraju odmah poduzeti mjere. Krajnjim korisnicima potrebno je navesti ako su nacionalna tijela poništila putnu ispravu koju su izdala da bi se osiguralo oduzimanje tih isprava. Kako bi se krajnjim korisnicima osigurale upute za ubrzano izvješćivanje i poništene putne isprave, trebalo bi izmijeniti Dodatak 2.

(7)

Trebalo bi preispitati određene detaljne postupke radi usklađivanja nacionalnih praksi. S obzirom na to da otiske prstiju i fotografije nakon što postanu dostupni treba dodati upozorenjima ili ih se može priložiti obrascima kako bi ih se dostavilo državi članici izdavateljici, trebalo bi izbrisati odredbu o postupku SIRPIT i Dodatak 5.

(8)

Trebalo bi prikupiti statističke podatke o intervencijama osobe za kontakt u svakom uredu SIRENE radi bolje procjene njihove učinkovitosti. U tu svrhu trebalo bi izmijeniti bivši Dodatak 6.

(9)

Odredbe o zaštiti osobnih podataka i sigurnosti podataka u SIS-u II utvrđene su u Uredbi (EZ) br. 1987/2006 i Odluci 2007/533/PUP. Ako Uredba (EZ) br. 1987/2006 ne sadržava posebne odredbe, na razmjenu dopunskih informacija u vezi s upozorenjima koja se temelje na članku 24. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 trebala bi se primjenjivati Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6). Ako Odluka 2007/533/PUP ne sadržava posebne odredbe, na razmjenu dopunskih informacija u vezi sa svim ostalim upozorenjima trebala bi se primjenjivati Okvirna odluka Vijeća 2008/977/PUP (7).

(10)

S obzirom na to da se Uredba (EZ) br. 1987/2006 temelji na schengenskoj pravnoj stečevini, Danska je u skladu s člankom 5. Protokola o stajalištu Danske priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice dopisom od 15. lipnja 2007. obavijestila o prenošenju te pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo. Danska sudjeluje u Odluci 2007/533/PUP. Stoga je obvezna provoditi ovu Odluku.

(11)

Ujedinjena Kraljevina sudjeluje u ovoj Odluci u mjeri u kojoj se ona ne odnosi na razmjenu dopunskih informacija u vezi s člancima 24. i 25. Uredbe (EZ) br. 1987/2006, u skladu s člankom 5. Protokola o schengenskoj pravnoj stečevini uključenoj u okvir Europske unije, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, i s člankom 8. stavkom 2. Odluke Vijeća 2000/365/EZ (8).

(12)

Irska sudjeluje u ovoj Odluci u mjeri u kojoj se ona ne odnosi na razmjenu dopunskih informacija u vezi s člancima 24. i 25. Uredbe (EZ) br. 1987/2006, u skladu s člankom 5. Protokola o schengenskoj pravnoj stečevini uključenoj u okvir Europske unije, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, i s člankom 6. stavkom 2. Odluke Vijeća 2002/192/EZ (9).

(13)

Kad je riječ o Cipru, ova Odluka predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugačiji način povezan s njom u smislu članka 3. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2003.

(14)

Kad je riječ o Hrvatskoj, ova Odluka predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini ili je na drugačiji način povezan s njom u smislu članka 4. stavka 1. Akta o pristupanju iz 2012.

(15)

Kad je riječ o Islandu i Norveškoj, ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (10), koje spadaju u područje iz članka 1. točke G Odluke Vijeća 1999/437/EZ (11).

(16)

Kad je riječ o Švicarskoj, ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (12), koje spadaju u područje iz članka 1. točke G Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 4. stavkom 1. Odluke Vijeća 2004/860/EZ (13).

(17)

Kad je riječ o Lihtenštajnu, ova Odluka predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (14), koje spadaju u područje iz članka 1. točke G Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (15).

(18)

Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog u skladu s člankom 51. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i člankom 67. Odluke 2007/533/PUP,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog Provedbenoj odluci 2013/115/EU zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 2.

Dodatak 2. Prilogu Provedbenoj odluci 2013/115/EU primjenjuje se do 31. siječnja 2015.

Dodatak 2. Prilogu u Prilogu ovoj Odluci primjenjuje se od 1. veljače 2015.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. siječnja 2015.

Za Komisiju

Dimitris AVRAMOPOULOS

Član Komisije


(1)  SL L 381, 28.12.2006., str. 4.

(2)  SL L 205, 7.8.2007., str. 63.

(3)  Odluka Komisije 2008/333/EZ od 4. ožujka 2008. o usvajanju Priručnika SIRENE i drugih provedbenih mjera za drugu generaciju Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) (SL L 123, 8.5.2008., str. 1.).

(4)  Odluka Komisije 2008/334/PUP od 4. ožujka 2008. o donošenju Priručnika SIRENE i ostalih provedbenih mjera za drugu generaciju Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) (SL L 123, 8.5.2008., str. 39.).

(5)  Provedbena odluka Komisije 2013/115/EU od 26. veljače 2013. o usvajanju Priručnika Sirene i drugih provedbenih mjera za drugu generaciju Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) (SL L 71, 14.3.2013., str. 1.).

(6)  Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(7)  Okvirna odluka Vijeća 2008/977/PUP od 27. studenoga 2008. o zaštiti osobnih podataka obrađenih u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (SL L 350, 30.12.2008., str. 60.).

(8)  Odluka Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine (SL L 131, 1.6.2000., str. 43.).

(9)  Odluka Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanje u provedbi nekih odredbi schengenske pravne stečevine (SL L 64, 7.3.2002., str. 20.).

(10)  SL L 176, 10.7.1999., str. 36.

(11)  Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).

(12)  SL L 53, 27.2.2008., str. 52.

(13)  Odluka Vijeća 2004/860/EZ od 25. listopada 2004. o potpisivanju, u ime Europske zajednice, i o privremenoj primjeni određenih odredbi Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 370, 17.12.2004., str. 78.).

(14)  SL L 160, 18.6.2011., str. 21.

(15)  Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba, u ime Europske unije (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).


PRILOG

„PRILOG

Priručnik SIRENE i druge provedbene mjere za drugu generaciju Schengenskog informacijskog sustava (SIS II)

SADRŽAJ

UVOD 82

1.

UREDI SIRENE I DOPUNSKE INFORMACIJE 84

1.1.

Ured SIRENE 84

1.2.

Priručnik SIRENE 84

1.3.

Dodaci Priručniku SIRENE 84

1.4.

Katalog preporuka za ispravnu primjenu schengenske pravne stečevine i najbolje prakse (Schengenski informacijski sustav) 85

1.5.

Uloga ureda SIRENE u policijskoj suradnji u Europskoj uniji 85

1.5.1.

Prijenos podataka iz SIS-a II i dopunskih informacija trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama 85

1.6.

Odnosi između ureda SIRENE i Europola 85

1.7.

Odnosi između ureda SIRENE i Eurojusta 85

1.8.

Odnosi između ureda SIRENE i Interpola 85

1.8.1.

Prednost upozorenja u SIS-u II pred upozorenjima Interpola 85

1.8.2.

Izbor komunikacijskog kanala 86

1.8.3.

Upotreba i distribucija Interpolovih obavijesti u državama Schengena 86

1.8.4.

Pronađeni podatak i brisanje upozorenja 86

1.8.5.

Unapređenje suradnje između ureda SIRENE i Interpolovih NSU-a 86

1.9.

Norme 86

1.9.1.

Raspoloživost 86

1.9.2.

Kontinuitet 86

1.9.3.

Povjerljivost 86

1.9.4.

Dostupnost 86

1.10.

Komunikacija 86

1.10.1.

Jezik komunikacije 86

1.10.2.

Razmjena podataka među uredima SIRENE 86

1.10.3.

Mreža, poruke i sandučići za elektroničku poštu 87

1.10.4.

Komunikacija u izvanrednim okolnostima 87

1.11.

Imenik SIRENE 87

1.12.

Sustav radnih postupaka SIRENE 88

1.13.

Rokovi za odgovor 88

1.13.1.

Navođenje hitnosti u obrascima SIRENE, uključujući hitno izvješćivanje o pronađenom podatku 88

1.14.

Pravila transliteracije/transkripcije 88

1.15.

Kvaliteta podataka 88

1.16.

Arhiviranje 88

1.17.

Osoblje 89

1.17.1.

Voditelji ureda SIRENE 89

1.17.2.

Osoba za kontakte u uredu SIRENE 89

1.17.3.

Znanje 89

1.17.4.

Osposobljavanje 90

1.17.5.

Razmjena osoblja 90

2.

OPĆI POSTUPCI 90

2.1.

Definicije 90

2.2.

Višestruka upozorenja (članak 34. stavak 6. Uredbe o SIS-u II te članak 49. stavak 6. Odluke o SIS-u II) 91

2.2.1.

Usklađenost upozorenja 91

2.2.2.

Redoslijed prednosti upozorenja 92

2.2.3.

Provjera neusklađenosti i unošenje višestrukih upozorenja 93

2.2.4.

Posebni položaj Ujedinjene Kraljevine i Irske 94

2.3.

Razmjena podataka nakon pronađenog podatka 94

2.4.

Slučajevi kad se postupci nakon pronađenog podatka ne mogu provesti (članak 48. Odluke o SIS-u II i članak 33. Uredbe o SIS-u II) 95

2.5.

Obrada podataka u drugu svrhu osim one za koju su uneseni u SIS II (članak 46. stavak 5. Odluke o SIS-u II) 95

2.6.

Označivanje 96

2.6.1.

Uvod 96

2.6.2.

Savjetovanje s državama članicama radi dodavanja oznake 96

2.6.3.

Zahtjev za brisanje oznake 96

2.7.

Podaci za koje se utvrdi pravna ili činjenična netočnost (članak 34. Uredbe o SIS-u II i članak 49. Odluke o SIS-u II) 97

2.8.

Pravo pristupa i ispravka podataka (članak 41. Uredbe o SIS-u II i članak 58. Odluke o SIS-u II) 97

2.8.1.

Zahtjevi za pristup ili ispravak podataka 97

2.8.2.

Razmjena informacija o zahtjevima za pristup upozorenjima koja su izdale druge države članice 97

2.8.3.

Razmjena informacija o zahtjevima za ispravak ili brisanje podataka koje su unijele druge države članice 98

2.9.

Brisanje kad uvjeti za čuvanje upozorenja više nisu ispunjeni 98

2.10.

Unos osobnih imena 98

2.11.

Različite kategorije identiteta 98

2.11.1.

Zlouporabljeni identitet (članak 36. Uredbe o SIS-u II i 51. Odluke o SIS-u II) 98

2.11.2.

Unos drugog imena 99

2.11.3.

Daljnje informacije za utvrđivanje identiteta osobe 99

2.12.

Razmjena informacija u slučaju međusobno povezanih upozorenja 99

2.12.1.

Operativna pravila 100

2.13.

Oblik i kvaliteta biometrijskih podataka u SIS-u II 100

2.13.1.

Daljnja upotreba razmijenjenih podataka, uključujući arhiviranje 100

2.13.2.

Razmjena otisaka prstiju i fotografija 100

2.13.3.

Tehnički zahtjevi 100

2.13.4.

Oblik i kvaliteta biometrijskih podataka 100

2.14.

Posebne vrste potrage 101

2.14.1.

Zemljopisno usmjerena potraga 101

2.14.2.

Potraga uz sudjelovanje specijalnih policijskih jedinica za usmjerene potrage (FAST) 101

3.

UPOZORENJA ZA UHIĆENJE RADI PREDAJE ILI IZRUČENJA (ČLANAK 26. ODLUKE O SIS-u II) 101

3.1.

Unos upozorenja 101

3.2.

Višestruka upozorenja 102

3.3.

Zlouporabljeni identitet 102

3.4.

Unos drugog imena 102

3.5.

Dopunske informacije koje se šalju državama članicama 102

3.5.1.

Dopunske informacije koje se šalju u vezi s privremenim uhićenjem 102

3.6.

Dodavanje oznake 103

3.6.1.

Sustavni zahtjev za dodavanje oznake upozorenjima o osobama za koje se traži uhićenje radi izručenja u slučajevima kad se ne primjenjuje Okvirna odluka 2002/584/PUP 103

3.7.

Mjere ureda SIRENE po primitku upozorenja za uhićenje 103

3.8.

Razmjena informacija nakon pronađenog podatka 103

3.9.

Razmjena dopunskih informacija o predaji ili izručenju 104

3.10.

Razmjena dopunskih informacija o tranzitu preko druge države članice 104

3.11.

Brisanje upozorenja nakon predaje ili izručenja 104

4.

UPOZORENJA O ZABRANI ULASKA ILI BORAVKA (ČLANAK 24. UREDBE O SIS-u II) 104

4.1.

Unos upozorenja 104

4.2.

Višestruka upozorenja 105

4.3.

Zlouporabljeni identitet 105

4.4.

Unos drugog imena 105

4.5.

Razmjena podataka pri izdavanju boravišnih dozvola ili viza 105

4.5.1.

Postupak u slučajevima iz članka 5. stavka 4. točke (a) 106

4.5.2.

Postupak u slučajevima iz članka 5. stavka 4. točke (c) 107

4.6.

Zajednička pravila u pogledu postupaka iz odjeljka 4.5. 107

4.7.

Razmjena informacija slijedom pronađenog podatka i prilikom zabrane ulaska ili protjerivanja iz schengenskog prostora 107

4.8.

Razmjena informacija slijedom pronađenog podatka o državljaninu treće zemlje koji uživa pravo na slobodno kretanje 108

4.9.

Razmjena informacija ako, u slučaju da nema pronađenog podatka, država članica otkrije da postoji upozorenje o zabrani ulaska za državljanina treće zemlje koji uživa pravo na slobodno kretanje 109

4.10.

Brisanje upozorenja o zabrani ulaska ili boravka 109

5.

UPOZORENJA O NESTALIM OSOBAMA (ČLANAK 32. ODLUKE O SIS-u II) 109

5.1.

Višestruka upozorenja 109

5.2.

Zlouporabljeni identitet 109

5.3.

Unos drugog imena 109

5.4.

Dodavanje oznake 109

5.5.

Osiguravanje opisnih detalja o nestalim maloljetnicima i drugim osobama za koje se procijeni da su ugrožene 109

5.6.

Razmjena podataka nakon pronađenog podatka 110

5.7.

Brisanje upozorenja o nestalim osobama 111

5.7.1.

Maloljetnici 111

5.7.2.

Odrasli za koje se ne traže zaštitne mjere 111

5.7.3.

Odrasli za koje se traže zaštitne mjere 111

6.

UPOZORENJA O OSOBAMA KOJE SE TRAŽE ZBOG SUDJELOVANJA U PRAVOSUDNOM POSTUPKU (ČLANAK 34. ODLUKE O SIS-u II) 111

6.1.

Višestruka upozorenja 111

6.2.

Zlouporabljeni identitet 111

6.3.

Unos drugog imena 112

6.4.

Razmjena informacija nakon pronađenog podatka 112

6.5.

Brisanje upozorenja o osobama koje se traže zbog sudjelovanja u pravosudnom postupku 112

7.

UPOZORENJA RADI SKRIVENIH I NAMJENSKIH PROVJERA (ČLANAK 36. ODLUKE O SIS-u II) 112

7.1.

Višestruka upozorenja 112

7.2.

Zlouporabljeni identitet 112

7.3.

Unos drugog imena 112

7.4.

Obavješćivanje ostalih država članica pri izdavanju upozorenja 112

7.5.

Dodavanje oznake 113

7.6.

Razmjena podataka nakon pronađenog podatka 113

7.7.

Brisanje upozorenja radi skrivene i namjenske provjere 113

7.8.

Sustavi za automatsko prepoznavanje registarskih pločica (ANPR) 113

8.

UPOZORENJA O PREDMETIMA KOJI SE ODUZIMAJU ILI UPOTREBLJAVAJU KAO DOKAZ (ČLANAK 38. ODLUKE O SIS-u II) 113

8.1.

Višestruka upozorenja 113

8.2.

Upozorenja o vozilu 113

8.2.1.

Provjera višestrukih upozorenja o vozilu 113

8.2.2.

VIN blizanci 114

8.3.

Razmjena informacija nakon pronađenog podatka 115

8.4.

Upozorenja o predmetima koji se oduzimaju ili upotrebljavaju kao dokaz u kaznenome postupku 115

9.

SUSTAVI ZA AUTOMATSKO PREPOZNAVANJE REGISTARSKIH PLOČICA (ANPR) 115

10.

STATISTIČKI PODACI 116

UVOD

Schengenski prostor

Vlade Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Francuske Republike, Velikog Vojvodstva Luksemburga i Kraljevine Nizozemske potpisale su 14. lipnja 1985. sporazum u Schengenu, malom gradu u Luksemburgu, kojim su željele omogućiti ‚[…] svim državljanima država članica da slobodno prelaze unutrašnje granice […]’ te ‚slobodan promet roba i usluga’.

Pet država utemeljiteljica potpisalo je Konvenciju o provedbi Schengenskog sporazuma (1)19. lipnja 1990., a kasnije su im se pridružile Talijanska Republika 27. studenoga 1990., Kraljevina Španjolska i Portugalska Republika 25. lipnja 1991., Helenska Republika 6. studenoga 1992., Republika Austrija 28. travnja 1995. te Kraljevina Danska, Kraljevina Švedska i Republika Finska 19. prosinca 1996.

Naknadno, od 26. ožujka 1995., schengenska pravna stečevina u potpunosti se primjenjuje u Belgiji, Njemačkoj, Francuskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj, Španjolskoj i Portugalu (2). Schengenska pravna stečevina od 31. ožujka 1998. u potpunosti se primjenjuje u Austriji i Italiji (3), od 26. ožujka 2000. u Grčkoj (4) te konačno od 25. ožujka 2001. u Norveškoj, Islandu, Švedskoj, Danskoj i Finskoj (5).

Ujedinjena Kraljevina i Irska sudjeluju samo u nekim odredbama schengenske pravne stečevine, u skladu s Odlukom 2000/365/EZ, odnosno Odlukom 2002/192/EZ.

U slučaju Ujedinjene Kraljevine, odredbe u kojima Ujedinjena Kraljevina želi sudjelovati (uz iznimku SIS-a) primjenjuju se od 1. siječnja 2005. (6).

Schengenska pravna stečevina ugrađena je u pravni okvir Europske unije protokolima priloženima Ugovoru iz Amsterdama (7) 1999. Odluka Vijeća donesena 12. svibnja 1999. određuje pravnu osnovu za svaku od odredaba ili odluka koje čine schengensku pravnu stečevinu, u skladu s mjerodavnim odredbama Ugovora o osnivanju Europske zajednice te Ugovora o Europskoj uniji.

Od 1. svibnja 2004. schengenska pravna stečevina uključena u okvir Europske unije Protokolom priloženim Ugovoru o Europskoj uniji te Ugovoru o osnivanju Europske zajednice (dalje u tekstu: Schengenski protokol), kao i akti koji se na njemu temelje ili su drugačije povezani s njim, obvezujući su za Češku Republiku, Republiku Estoniju, Republiku Latviju, Republiku Litvu, Mađarsku, Republiku Maltu, Republiku Poljsku, Republiku Sloveniju i Slovačku Republiku. Te su države članice postale punopravne članice schengenskog prostora 21. prosinca 2007.

Cipar je potpisnik Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma, no ima pravo na izuzeće prema svojem Ugovoru o pristupanju iz 2003.

Republika Bugarska i Republika Rumunjska pristupile su Europskoj uniji 1. siječnja 2007. i od toga datuma za njih su obvezujući schengenska pravna stečevina kao i akti koji se na njoj temelje ili su na drugačiji način povezani s njom, uz odstupanje predviđeno njihovim Aktom o pristupanju iz 2005.

Hrvatska je pristupila Europskoj uniji 1. srpnja 2013. Ona primjenjuje schengensku pravnu stečevinu uz izuzeća predviđena Aktom o pristupanju iz 2011.

Neke odredbe schengenske pravne stečevine primjenjuju se od pristupanja novih država članica Europskoj uniji. Druge se odredbe primjenjuju u tim državama članicama samo na temelju odluke Vijeća u tu svrhu. Konačno, Vijeće donosi odluku o ukidanju graničnih kontrola nakon provjere je li predmetna država članica ispunila sve potrebne uvjete za primjenu svih dijelova predmetne pravne stečevine, u skladu s primjenjivim schengenskim postupcima ocjenjivanja te nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.

Određene druge europske države pridružile su se schengenskom prostoru. Kraljevina Norveška i Republika Island sklopile su Sporazum o pridruživanju s državama članicama 18. svibnja 1999. (8) da bi se pridružile Schengenskoj konvenciji.

Švicarska Konfederacija potpisala je 2004. sporazum s Europskom unijom i Europskom zajednicom o pridruživanju provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (9), na temelju kojeg je postala članica schengenskog prostora 12. prosinca 2008.

Na temelju Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pridruživanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (10), potpisanog 2008., Kneževina Lihtenštajn postala je članica schengenskog prostora 19. prosinca 2011.

Druga generacija Schengenskog informacijskog sustava (SIS II)

SIS II, uspostavljen na temelju Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i Odluke 2007/533/PUP (Odluka o SIS-u II) o osnivanju, radu i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) (dalje u tekstu zajedno: pravni instrumenti o SIS-u II) te Uredbe (EZ) br. 1986/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (11), čini zajednički informacijski sustav kojim se omogućuje nadležnim tijelima u državama članicama da surađuju u razmjeni podataka te predstavlja bitan alat za primjenu odredaba schengenske pravne stečevine uključene u okvir Europske unije. Primjenom tih instrumenata od 9. travnja 2013. stavljena je izvan snage glava IV. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma. SIS-om II zamjenjuje se prva generacija Schengenskog informacijskog sustava koji je započeo s radom 1995. te je produžen 2005. i 2007.

Svrha SIS-a II kao što je utvrđeno u članku 1. pravnih instrumenata o SIS-u II je ‚[…] osigurati visok stupanj sigurnosti u području slobode, sigurnosti i pravde u Europskoj uniji, uključujući održavanje javnog reda i javne sigurnosti te zaštite sigurnosti na državnim područjima država članica i primjenjivati odredbe iz glave IV. trećeg dijela Ugovora (dalje u tekstu: Ugovor o EZ-u) u vezi s kretanjem osoba na njihovim državnim područjima koristeći informacije koje se prenose putem ovog sustava’.

U skladu s pravnim instrumentima o SIS-u II, postupkom automatskog savjetovanja, s pomoću SIS-a II omogućuje se pristup upozorenjima o osobama i predmetima sljedećim tijelima:

(a)

tijelima nadležnima za graničnu kontrolu, u skladu s Uredbom (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (12);

(b)

tijelima koja provode i koordiniraju druge policijske i carinske kontrole unutar zemlje;

(c)

nacionalnim pravosudnim tijelima i njihovim tijelima za koordinaciju;

(d)

tijelima nadležnima za izdavanje viza, središnjim tijelima nadležnima za postupanje povodom zahtjeva za vize, tijelima nadležnima za izdavanje boravišnih dozvola te za primjenu zakona na državljane trećih zemalja u kontekstu primjene prava Unije u odnosu na kretanje osoba;

(e)

tijelima nadležnima za izdavanje potvrda o registraciji vozila (u skladu s Uredbom (EZ) br. 1986/2006).

U skladu s Odlukom o SIS-u II, Europol i Eurojust također imaju pristup određenim kategorijama upozorenja.

SIS II sastavljen je od sljedećih dijelova:

1.

središnjeg sustava (središnji SIS II) koji je sastavljen od:

(a)

tehničke podrške (CS-SIS) koja sadržava bazu podataka (baza podataka SIS-a II);

(b)

jedinstvenog nacionalnog sučelja (NI-SIS);

2.

nacionalnog sustava (N.SIS-II) u svakoj državi članici koji se sastoji od nacionalnih podatkovnih sustava koji su povezani sa središnjim SIS-om II. N.SIS II može sadržavati zbirku podataka (nacionalna kopija) koja sadržava cjelokupnu ili djelomičnu kopiju baze podataka SIS-a II;

3.

komunikacijske infrastrukture između CS-SIS-a i NI-SIS-a koja osigurava šifriranu virtualnu mrežu namijenjenu podacima SIS-a II te razmjeni podataka među uredima SIRENE kako je naknadno navedeno.

1.   UREDI SIRENE I DOPUNSKE INFORMACIJE

1.1.   Ured SIRENE

SIS II sadržava samo neophodne informacije (npr. podatke o upozorenjima) kojima se omogućuje utvrđivanje identiteta osobe ili predmeta te mjere koje treba poduzeti. Uz navedeno, u skladu s pravnim instrumentima o SIS-u II, države članice razmjenjuju dopunske informacije povezane s upozorenjem koje su potrebne za provedbu određenih odredaba predviđenih prema pravnim instrumentima SIS-a II i za pravilan rad SIS-a II, na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi.

Ova struktura uspostavljena radi razmjene dopunskih informacija dobila je naziv ‚SIRENE’ što je akronim definicije strukture na engleskom jeziku: Supplementary Information Request at the National Entries (Zahtjev za dopunske informacije kod nacionalnih unosa).

Nacionalni ‚ured SIRENE’ uspostavlja svaka država članica u skladu sa zajedničkim člankom 7. stavkom 2. pravnih instrumenata o SIS-u II. Kao jedinstvena kontaktna točka za države članice on je potpuno funkcionalan 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i služi za razmjenu dopunskih informacija povezanih s unosom upozorenja i za omogućivanje poduzimanja primjerenih mjera u slučaju da se pri pretraživanju pronađe podatak o osobama i predmetima o kojima su podaci uneseni u SIS II. Glavni zadaci ureda SIRENE uključuju (13) osiguravanje razmjene svih dopunskih informacija u skladu s odredbama ovog Priručnika SIRENE, prema zajedničkom članku 8. pravnih instrumenata o SIS-u II u sljedeće svrhe:

(a)

da bi se državama članicama omogućilo da se međusobno savjetuju ili obavješćuju prilikom unosa upozorenja (npr. kod unosa upozorenja za uhićenje);

(b)

slijedom pronađenog podatka da bi se omogućilo mjere koje treba poduzeti (npr. pronalaženje upozorenja);

(c)

kad tražene mjere nije moguće poduzeti (npr. dodavanje oznake);

(d)

kad je riječ o kvaliteti podataka iz SIS-a II (npr. kad su podaci nezakonito uneseni ili činjenično netočni), uključujući potvrdu izlaznih upozorenja i provjeru ulaznih upozorenja, ako je to predviđeno nacionalnim pravom;

(e)

kad je riječ o usklađenosti i prednosti upozorenja (npr. kod provjere višestrukih upozorenja);

(f)

kad je riječ o pravima osobe na koju se odnose podaci, osobito o pravu na pristup podacima.

Države članice potiče se da strukturirano organiziraju sva nacionalna tijela odgovorna za međunarodnu policijsku suradnju, uključujući urede SIRENE, radi sprečavanja sukoba nadležnosti i udvostručivanja rada.

1.2.   Priručnik SIRENE

Priručnik SIRENE skup je uputa u kojem se detaljno navode pravila i postupci za bilateralnu ili multilateralnu razmjenu dopunskih informacija.

1.3.   Dodaci Priručniku SIRENE

Budući da određena pravila tehničke prirode imaju izravan učinak na rad korisnika u državama članicama, uključujući rad ureda SIRENE, primjereno je uključiti ta pravila u Priručnik SIRENE. Stoga se dodacima ovom Priručniku utvrđuju, među ostalim, pravila transliteracije, tablice sa šiframa, obrasci za posredovanje dopunskih informacija i ostale tehničke provedbene mjere za obradu podataka.

1.4.   Katalog preporuka za ispravnu primjenu schengenske pravne stečevine i najbolje prakse (Schengenski informacijski sustav)

U katalogu su na temelju iskustva navedene pravno neobvezujuće preporuke i najbolje prakse za države članice. On služi i kao referentni alat za ocjenjivanje ispravne provedbe pravnih instrumenata o SIS-u II. Stoga ga se treba pridržavati koliko je to moguće.

1.5.   Uloga ureda SIRENE u policijskoj suradnji u Europskoj uniji

Razmjenom dopunskih informacija ne dovodi se u pitanje zadatke koji su u području međunarodne policijske suradnje dodijeljeni uredima SIRENE na temelju nacionalnog prava o provedbi drugih pravnih instrumenata Europske unije.

Uredima SIRENE mogu se dodijeliti dodatni zadaci, osobito na temelju nacionalnog prava o provedbi Okvirne odluke 2006/960/PUP, članaka 39. i 46. Schengenske konvencije u mjeri u kojoj nisu zamijenjeni Okvirnom odlukom 2006/960/PUP, članaka 40. ili 41. Schengenske konvencije ili ako informacije ulaze u okvir uzajamne pravne pomoći.

Ako ured SIRENE primi od drugog ureda SIRENE zahtjev koji je prema nacionalnom pravu izvan njegove nadležnosti, trebao bi ga odmah proslijediti nadležnom tijelu i o tome obavijestiti ured SIRENE koji šalje zahtjev. Taj bi ured prema potrebi trebao pružiti podršku uredu SIRENE koji šalje zahtjev radi olakšavanja komunikacije.

1.5.1   Prijenos podataka iz SIS-a II i dopunskih informacija trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama

U skladu s člankom 39. Uredbe o SIS-u II i člankom 54. Odluke o SIS-u II, podaci obrađeni u SIS-u II pri primjeni tih dvaju pravnih instrumenata ne smiju se prenositi ni stavljati na raspolaganje trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama. Ta se zabrana primjenjuje samo na prijenos dopunskih informacija trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama. Člankom 55. Odluke o SIS-u II predviđa se odstupanje od ovog općeg pravila u vezi s razmjenom podataka o ukradenim, protupravno oduzetim, izgubljenim ili poništenim putovnicama s Interpolom, u skladu s uvjetima utvrđenima u tom članku.

1.6.   Odnosi između ureda SIRENE i Europola

Europol ima pravo pristupa i izravnog pretraživanja podataka unesenih u SIS II u skladu s člancima 26., 36. i 38. Odluke o SIS-u II. Europol može zatražiti dodatne informacije od predmetnih država članica u skladu s odredbama Odluke o Europolu (14). U skladu s nacionalnim pravom, snažno se preporučuje uspostava suradnje s Nacionalnom jedinicom Europola (NJE) kako bi se osiguralo da je ured SIRENE obaviješten o svakoj razmjeni dopunskih informacija između Europola i NJE-a u vezi s upozorenjima u SIS-u II. U iznimnim slučajevima kad komunikaciju na nacionalnoj razini u vezi s upozorenjima u SIS-u II vrši NJE, sve strane uključene u komunikaciju, a posebno ured SIRENE, trebale bi biti obaviještene o tome kako bi se izbjegle nejasnoće.

1.7.   Odnosi između ureda SIRENE i Eurojusta

Nacionalni članovi Eurojusta i njihovi pomoćnici imaju pravo pristupa i izravnog pretraživanja podataka unesenih u SIS II u skladu s člancima 26., 32., 34. i 38. Odluke o SIS-u II. U skladu s nacionalnim pravom, trebalo bi uspostaviti suradnju s njima kako bi se osigurala uredna razmjena podataka u slučaju pronađenog podatka. Posebno ured SIRENE trebao bi biti kontaktna točka nacionalnim članovima Eurojusta i njihovim pomoćnicima za dopunske informacije povezane s upozorenjima u SIS-u II.

1.8.   Odnosi između ureda SIRENE i Interpola  (15)

Uloga SIS-a II nije zamjena niti preslikavanje uloge Interpola. Iako se zadaci mogu preklapati, vodeća načela mjera i suradnje među državama članicama prema Schengenu bitno se razlikuju od onih prema Interpolu. Stoga je potrebno utvrditi pravila suradnje između ureda SIRENE i NSU-a (nacionalnih središnjih ureda) na nacionalnoj razini.

Primjenjuju se sljedeća načela:

1.8.1.   Prednost upozorenja u SIS-u II pred upozorenjima Interpola

U slučaju upozorenja koja su izdale države članice, upozorenja u SIS-u II i razmjena svih informacija o tim upozorenjima uvijek imaju prednost pred upozorenjima i informacijama razmijenjenima putem Interpola. Ovo je od osobite važnosti ako su upozorenja proturječna.

1.8.2.   Izbor komunikacijskog kanala

Načelo prednosti schengenskih upozorenja pred upozorenjima Interpola izdanim od država članica poštuje se te se osigurava da ga NSU-i država članica poštuju. Kad je upozorenje uneseno u SIS II, svu komunikaciju povezanu s upozorenjem, svrhom njegova unosa i izvršavanjem mjera koje treba poduzeti osiguravaju uredi SIRENE. Ako država članica želi promijeniti kanale komunikacije, potrebno je unaprijed se savjetovati s drugim strankama. Takva promjena kanala moguća je samo u posebnim slučajevima.

1.8.3.   Upotreba i distribucija Interpolovih obavijesti u državama Schengena

S obzirom na prednost upozorenja u SIS-u II pred upozorenjima Interpola, upotreba Interpolovih upozorenja ograničena je na iznimne slučajeve (npr. kad nema odredbe, bilo u pravnim instrumentima o SIS-u II ili u tehničkim uvjetima, o unosu upozorenja u SIS II, ili kad nisu dostupne sve potrebne informacije za stvaranje upozorenja u SIS-u II). Usporedna upozorenja u SIS-u II i putem Interpola unutar schengenskog područja trebalo bi izbjegavati. Upozorenja koja se šalju putem Interpolovih kanala te koja pokrivaju i schengensko područje ili njegove dijelove nose sljedeću naznaku: ‚osim za države Schengena’.

1.8.4.   Pronađeni podatak i brisanje upozorenja

Da bi se osigurala uloga ureda SIRENE kao koordinatora provjere kvalitete informacija unesenih u SIS II, države članice osiguravaju da se uredi SIRENE i NSU-i međusobno obavješćuju o pronađenim podacima i brisanjima upozorenja.

1.8.5.   Unapređenje suradnje između ureda SIRENE i Interpolovih NSU-a

U skladu s nacionalnim pravom, svaka država članica poduzima sve prikladne mjere kojima se omogućuje učinkovita razmjena informacija na nacionalnoj razini između vlastitog ureda SIRENE i NSU-a.

1.9.   Norme

Norme kojima se podupire suradnja preko ureda SIRENE su:

1.9.1.   Raspoloživost

Svaki ured SIRENE radi 24 sata na dan, sedam dana u tjednu da bi mogao reagirati u vremenskom roku kako se traži u odjeljku 1.13. Pružanje tehničke i pravne analize, potpore i rješenja također je dostupno 24 sata na dan, sedam dana u tjednu.

1.9.2.   Kontinuitet

Svaki ured SIRENE uspostavlja unutarnju strukturu kojom se osigurava kontinuitet upravljanja, osoblja i tehničke infrastrukture.

1.9.3.   Povjerljivost

Na temelju zajedničkog članka 11. pravnih instrumenata o SIS-u II, odgovarajuća nacionalna pravila o poslovnoj tajni, odnosno druge jednakovrijedne obveze povjerljivosti primjenjuju se na cjelokupno osoblje SIRENE. Ova obveza primjenjuje se i nakon što članovi osoblja napuste službu ili prekinu radni odnos.

1.9.4.   Dostupnost

Da bi se ispunio zahtjev za pružanje dopunskih informacija, osoblje SIRENE ima izravan ili neizravan pristup svim odgovarajućim nacionalnim informacijama i savjetima stručnjaka.

1.10.   Komunikacija

1.10.1.   Jezik komunikacije

Da bi se postigla najveća moguća učinkovitost u dvostranoj komunikaciji između ureda SIRENE, upotrebljava se jezik poznat objema stranama.

1.10.2.   Razmjena podataka među uredima SIRENE

Tehničke specifikacije u vezi s razmjenom podataka među uredima SIRENE utvrđene su u dokumentu: ‚Razmjena podataka među uredima SIRENE’. Te se upute moraju poštovati.

1.10.3.   Mreža, poruke i sandučići za elektroničku poštu

U skladu sa zajedničkim člankom 4. stavkom 1. točkom (c) i člankom 8. stavkom 1. pravnih instrumenata o SIS-u II, uredi SIRENE upotrebljavaju šifriranu virtualnu mrežu namijenjenu podacima SIS-a II te razmjeni dopunskih informacija među uredima SIRENE. Samo ako taj kanal nije dostupan, može se koristiti drugim najprimjerenijim sredstvom komunikacije koje je prikladno osigurano. Mogućnost izbora kanala znači da se on utvrđuje na temelju svakog pojedinog slučaja, u skladu s tehničkim mogućnostima te zahtjevima sigurnosti i kvalitete koje komunikacija mora ispuniti.

Pisane poruke dijele se u dvije kategorije: slobodan tekst i standardni obrasci. U Dodatku 3. opisuju se obrasci koje razmjenjuju uredi SIRENE i određuju smjernice u vezi s očekivanim sadržajem u poljima, uključujući jesu li obvezna ili nisu.

Postoje četiri različita sandučića elektroničke pošte u okviru prethodno navedene mreže za poruke za slobodan unos teksta i obrasce SIRENE:

Sandučić elektroničke pošte

Adresa sandučića elektroničke pošte

Svrha

Operativna pitanja

oper@xx.sirenemail2.eu

Upotrebljava se za razmjenu obrazaca i privitaka među uredima SIRENE

Tehnička pitanja

tech@xx.sirenemail2.eu

Upotrebljava se za razmjenu elektroničke pošte među osobljem tehničke podrške ureda SIRENE

Voditelj ureda SIRENE

director@xx.sirenemail2.eu

Upotrebljava se za razmjenu elektroničke pošte s voditeljima ureda SIRENE

E-pošta

message@xx.sirenemail2.eu

Upotrebljava se za razmjenu poruka za slobodan unos teksta među uredima SIRENE

Za potrebe testiranja postoji druga domena (16) (testxx.sirenemail2.eu) unutar koje se bilo koji sandučić elektroničke pošte iz gornje tablice može replicirati za potrebe testiranja bez otežavanja izravne razmjene poruka i radnih postupaka.

Primjenjuju se detaljna pravila o sandučićima elektroničke pošte SIRENE i prijenosu obrazaca SIRENE opisana u dokumentu ‚Razmjena podataka među uredima SIRENE’.

Sustav radnih postupaka SIRENE (vidjeti odjeljak 1.12.) prati sandučiće elektroničke pošte za operativna pitanja i sandučić elektroničke pošte (‚oper’ i ‚message’) kako bi otkrio sve ulazne obrasce, povezanu elektroničku poštu i privitke. Hitne poruke šalju se isključivo u sandučić elektroničke pošte za operativna pitanja.

1.10.4.   Komunikacija u izvanrednim okolnostima

Ako nisu raspoloživi uobičajeni komunikacijski kanali, a potrebno je, na primjer, poslati standardni obrazac faksom, primjenjuje se postupak opisan u dokumentu ‚Razmjena podataka među uredima SIRENE’.

1.11.   Imenik SIRENE

Kontaktni podaci za urede SIRENE i odgovarajuće informacije za međusobno komuniciranje i suradnju prikupljeni su i stavljeni na raspolaganje u imeniku SIRENE. Komisija ažurira imenik SIRENE. Komisija najmanje dva puta godišnje izdaje ažurirani imenik SIRENE. Svaki ured SIRENE osigurava sljedeće:

(a)

informacije iz imenika SIRENE ne otkrivaju se trećim osobama;

(b)

osoblje SIRENE upoznato je s imenikom SIRENE i koristi se njime;

(c)

o svakom ažuriranju informacija navedenih u imeniku SIRENE bez odgode se obavješćuje Komisija.

1.12.   Sustav radnih postupaka SIRENE

Učinkovito upravljanje radnim opterećenjem ureda SIRENE najbolje se može postići tako da svaki ured SIRENE ima računalni sustav za upravljanje (sustav radnih postupaka) kojim se omogućuje velika mjera automatizacije u upravljanju dnevnim radnim postupcima.

Ured SIRENE za slučaj ozbiljne opasnosti u uredu SIRENE može imati sigurnosnu kopiju računalnog sustava i baze podataka za svoj radni postupak na pričuvnom mjestu. To bi trebalo uključivati dostatan rezervni sustav za opskrbu električnom energijom i za komunikaciju.

Za radni postupak SIRENE trebalo bi osigurati odgovarajuću IT potporu kako bi se osigurala njegova visoka raspoloživost.

1.13.   Rokovi za odgovor

Ured SIRENE u najkraćem mogućem roku odgovara na sve zahtjeve za informacije o upozorenjima i postupcima u slučaju pronađenog podatka koje su uputile druge države članice putem svojih ureda SIRENE. U svakom slučaju odgovor se dostavlja u roku od 12 sati. (Vidjeti i odjeljak 1.13.1. o navođenju hitnosti u obrascima SIRENE.)

Prednost u svakodnevnom radu temelji se na kategoriji upozorenja te važnosti slučaja.

1.13.1.   Navođenje hitnosti u obrascima SIRENE, uključujući hitno izvješćivanje o pronađenom podatku

Obrasci SIRENE kojima ured SIRENE kojem su podneseni zahtjevi treba dati najveću prednost mogu biti označeni s ‚URGENT’ (hitno) u polju 311 (‚Important Notice’ – važna obavijest) uz navođenje razloga hitnosti. Razlog hitnosti objašnjava se u odgovarajućim poljima obrazaca SIRENE. Ako je potreban hitan odgovor, može se koristiti i telefonskom komunikacijom ili obavješćivanjem.

Ako tako nalažu okolnosti pronađenog podatka o upozorenju, kao u slučaju istinske hitnosti ili od velike važnosti, ured SIRENE države članice koja je pronašla podatak o upozorenju obavješćuje, prema potrebi, ured SIRENE države članice izdavateljice o pronađenom podatku telefonom nakon slanja obrasca G.

1.14.   Pravila transliteracije/transkripcije

Definicije transliteracije i transkripcije utvrđene su u Dodatku 1. One se moraju poštovati u komunikaciji među uredima SIRENE (vidjeti također odjeljak 2.10. o unosu osobnih imena).

1.15.   Kvaliteta podataka

U skladu s člankom 7. stavkom 2. pravnih instrumenata o SIS-u II, uredi SIRENE usklađuju provjeru kvalitete informacija unesenih u SIS II. Uredi SIRENE trebali bi imati potrebnu nacionalnu nadležnost za obavljanje tog zadatka. Dakle, osigurava se prikladan oblik revizije kvalitete nacionalnih podataka, uključujući provjeru omjera upozorenja/pronađenih podataka te sadržaja podataka.

Kako bi se omogućilo svakom uredu SIRENE da obavlja svoju zadaću koordinatora za provjeru kvalitete podataka, trebaju biti dostupni IT potpora te prikladna prava unutar sustava.

U suradnji s nacionalnim uredom SIRENE trebaju se uspostaviti nacionalne norme za osposobljavanje korisnika o načelima i praksama kvalitete podataka. Države članice mogu pozvati osoblje ureda SIRENE da se uključi u osposobljavanje svih tijela koja unose upozorenja, naglašavajući kvalitetu podataka i najveću iskoristivost SIS-a II.

1.16.   Arhiviranje

(a)

Svaka država članica određuje uvjete za pohranu informacija.

(b)

Ured SIRENE države članice koja izdaje upozorenje stavlja na raspolaganje sve informacije o vlastitim upozorenjima drugim državama članicama, uključujući pozivanje na odluku na temelju koje je izdano upozorenje.

(c)

Arhive svakog ureda SIRENE omogućuju brz pristup važnim informacijama da bi se poštovali vrlo kratki rokovi za prijenos informacija.

(d)

U skladu s člankom 12. stavkom 4. pravnih instrumenata o SIS-u II, osobni podaci, koje ured SIRENE pohranjuje u spisima kao rezultat razmjene informacija, čuvaju se samo onoliko vremena koliko je potrebno da bi se postigli ciljevi radi kojih su prikupljeni. Pravilo je da se ti podaci brišu neposredno nakon što je povezano upozorenje obrisano iz SIS-a II, a u svakom slučaju najkasnije godinu dana nakon toga. Međutim, podaci koji se odnose na posebno upozorenje koje je država članica unijela ili na upozorenje povezano s poduzetim mjerama na njezinu državnom području mogu se pohraniti dulje u skladu s nacionalnim pravom.

(e)

Dopunske informacije koje su poslale druge države članice pohranjuju se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom za zaštitu podataka u državi članici primateljici. Također se primjenjuju zajednički članak 12. pravnih instrumenata o SIS-u II, Direktiva 95/46/EZ te Okvirna odluka 2008/977/PUP.

(f)

Informacije o zlouporabljenom identitetu brišu se nakon brisanja odgovarajućeg upozorenja.

(g)

Pristup arhivama bilježi se, nadzire i ograničen je na nadležno osoblje.

1.17.   Osoblje

Visoka razina iskusnog osoblja rezultira radnom snagom koja može djelovati na vlastitu inicijativu i time učinkovito rješavati slučajeve. Stoga je poželjna mala fluktuacija osoblja što zahtijeva nedvosmislenu potporu uprave da bi se stvorilo decentralizirano radno okružje. Potiče se države članice da poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi izbjegle gubitak kvalificiranosti i iskustva zbog mijenjanja osoblja.

1.17.1.   Voditelji ureda SIRENE

Voditelji ureda SIRENE trebali bi se sastati najmanje dvaput godišnje da bi ocijenili kvalitetu suradnje među svojim službama, raspravili potrebne tehničke ili organizacijske mjere u slučaju bilo kakvih poteškoća te prema potrebi pojasnili postupke. Sastanak voditelja ureda SIRENE organizira država članica koja predsjedava Vijećem Europske unije.

1.17.2.   Osoba za kontakte u uredu SIRENE

U slučajevima u kojima su standardni postupci nedovoljni, osoba za kontakte u uredu SIRENE može rješavati spise kod kojih je napredak složen, problematičan ili osjetljiv, a za rješavanje tih pitanja možda je potreban određen stupanj osiguranja kvalitete i/ili dugoročni kontakt s drugim uredom SIRENE. Osoba za kontakte u uredu SIRENE ne bavi se hitnim slučajevima za koje se u načelu upotrebljavaju usluge osoblja koje radi u dežurnoj službi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu.

Osoba za kontakte u uredu SIRENE može oblikovati prijedloge za povećanje kvalitete i opisati mogućnosti za dugoročno rješavanje takvih pitanja.

S osobom za kontakte u uredu SIRENE općenito kontaktira druga osoba za kontakte u uredu SIRENE samo tijekom radnog vremena.

Provodi se godišnje ocjenjivanje u okviru godišnjeg statističkog izvješćivanja kako je utvrđeno u Dodatku 5. na temelju sljedećih pokazatelja:

(a)

broj intervencija osobe za kontakte u uredu SIRENE po državi članici;

(b)

razlog za kontakt;

(c)

rezultat intervencija na temelju informacija dostupnih tijekom izvještajnog razdoblja.

1.17.3.   Znanje

Osoblje ureda SIRENE mora znati što više jezika, a osoblje na dužnosti mora biti sposobno komunicirati sa svim uredima SIRENE.

Ono mora imati potrebno znanje o:

nacionalnim, europskim i međunarodnim pravnim aspektima,

svojim nacionalnim tijelima kaznenog progona, te

nacionalnim i europskim pravosudnim sustavima i sustavima upravljanja useljavanjem.

Mora imati nadležnost za samostalno rješavanje svakog novog slučaja.

Operateri na dužnosti izvan radnog vremena moraju imati istu nadležnost, znanje i ovlast te moraju imati mogućnost obratiti se dežurnim stručnjacima.

U uredu SIRENE mora biti osigurano pravno znanje za rješavanje redovnih i izvanrednih slučajeva. Ovisno o slučaju, to mogu osigurati članovi osoblja s potrebnim pravnim znanjem, odnosno stručnjaci iz pravosudnih tijela.

1.17.4.   Osposobljavanje

Nacionalna razina

Na nacionalnoj razini, dostatnim osposobljavanjem osigurava se da osoblje ispunjava potrebne standarde utvrđene u ovom Priručniku. Prije dobivanja ovlasti za obradu podataka pohranjenih u SIS-u II, osoblje se posebno prikladno osposobljava o sigurnosti podataka i pravilima zaštite podataka te se informira o svim relevantnim kaznenim djelima i kaznama.

Europska razina

Zajednički tečajevi osposobljavanja organiziraju se najmanje jednom godišnje da bi se unaprijedila suradnja među uredima SIRENE omogućavajući osoblju da upozna suradnike iz drugih ureda SIRENE, da se razmjenjuju informacije o nacionalnim metodama rada te da se uspostavi usklađena i jednakovrijedna razina znanja. Zahvaljujući tome, osoblje će biti svjesnije važnosti svojeg posla te potrebe za zajedničkom solidarnošću radi zajedničke sigurnosti država članica.

Osposobljavanje se provodi u skladu s Priručnikom SIRENE za voditelje osposobljavanja.

Člankom 3. Uredbe (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (17) utvrđeno je da Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim IT sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (Agencija) izvršava zadaće povezane s osposobljavanjem za tehničku uporabu SIS-a II, posebno za osoblje SIRENE.

1.17.5.   Razmjena osoblja

Koliko god je to moguće, uredi SIRENE trebali bi predvidjeti mogućnost razmjene osoblja s drugim uredima SIRENE najmanje jednom godišnje. Ove razmjene namijenjene su kao pomoć u unapređenju znanja osoblja o načinima rada, upoznavanju kako su drugi uredi SIRENE organizirani te uspostavi osobnih kontakata sa suradnicima iz drugih država članica.

2.   OPĆI POSTUPCI

Postupci opisani u nastavku primjenjuju se na sve kategorije upozorenja. Posebni postupci za svaku kategoriju upozorenja mogu se pronaći u odgovarajućim dijelovima ovog Priručnika.

2.1.   Definicije

‚Država članica izdavateljica’: država članica koja je unijela upozorenje u SIS II.

‚Država članica izvršiteljica’: država članica koja provodi potrebne mjere u slučaju pronađenog podatka.

‚Ured SIRENE koji pruža podatke’: ured SIRENE države članice koji ima otiske prstiju ili fotografije osobe za koju je druga država članica izdala upozorenje.

‚Pronađeni podatak’: podatak je u SIS-u II pronađen kad:

(a)

korisnik izvrši pretraživanje;

(b)

se istraživanjem otkrije inozemno upozorenje u SIS-u II koje odgovara traženim podacima;

(c)

podaci koji se odnose na upozorenje u SIS-u II odgovaraju traženim podacima; i

(d)

zbog pronađenog podatka traže se daljnje mjere.

‚Oznaka’: odgoda valjanosti na nacionalnoj razini koja se može dodati upozorenjima za uhićenje, upozorenjima o nestalim osobama te upozorenjima radi provjera ako država članica smatra da izdavanje upozorenja nije u skladu s njezinim nacionalnim pravom, njezinim međunarodnim obvezama ili temeljnim državnim interesima. Kad je upozorenje označeno, mjere koje su potrebne na temelju upozorenja ne poduzimaju se na državnom području te države članice.

2.2.   Višestruka upozorenja (članak 34. stavak 6. Uredbe o SIS-u II te članak 49. stavak 6. Odluke o SIS-u II)

Za bilo koju osobu ili predmet može se unijeti samo jedno upozorenje u SIS II po državi članici.

Dakle, kad je god to moguće i nužno, drugo i svako sljedeće upozorenje o istoj osobi ili predmetu dostupno je na nacionalnoj razini da bi ga se moglo unijeti kad prvo upozorenje istekne ili se izbriše.

Različite države članice mogu unijeti nekoliko upozorenja za istu osobu ili predmet. Bitno je da to ne prouzroči nejasnoće kod korisnika te da je njima jasno koje se mjere moraju poduzeti prilikom unosa upozorenja, a koji će se postupak slijediti nakon pronađenog podatka. Zato se utvrđuju postupci za otkrivanje višestrukih upozorenja kao i mehanizam prednosti za njihov unos u SIS II.

Navedeno zahtijeva:

provjere prije unosa upozorenja da bi se utvrdilo je li osoba ili predmet već u SIS-u II,

savjetovanje s drugim državama članicama kad zbog unosa upozorenja dolazi do višestrukih neusklađenih upozorenja.

2.2.1.   Usklađenost upozorenja

Više država članica može unijeti upozorenje za istu osobu ili predmet ako su upozorenja usklađena.

Tablica usklađenosti upozorenja o osobama

Redoslijed važnosti

Upozorenje za uhićenje

Upozorenje o zabrani ulaska

Upozorenje o nestaloj osobi (zaštita)

Upozorenje radi namjenske provjere – hitna mjera

Upozorenje radi namjenske provjere

Upozorenje radi skrivene provjere – hitna mjera

Upozorenje radi skrivene provjere

Upozorenje o nestaloj osobi (mjesto gdje se osoba nalazi)

Upozorenje zbog pravosudnog postupka

Upozorenje za uhićenje

da

da

da

ne

ne

ne

ne

da

da

Upozorenje o zabrani ulaska

da

da

ne

ne

ne

ne

ne

ne

ne

Upozorenje o nestaloj osobi (zaštita)

da

ne

da

ne

ne

ne

ne

da

da

Upozorenje radi namjenske provjere – hitna mjera

ne

ne

ne

da

da

ne

ne

ne

ne

Upozorenje radi namjenske provjere

ne

ne

ne

da

da

ne

ne

ne

ne

Upozorenje radi skrivene provjere – hitna mjera

ne

ne

ne

ne

ne

da

da

ne

ne

Upozorenje radi skrivene provjere

ne

ne

ne

ne

ne

da

da

ne

ne

Upozorenje o nestaloj osobi (mjesto gdje se osoba nalazi)

da

ne

da

ne

ne

ne

ne

da

da

Upozorenje zbog pravosudnog postupka

da

ne

da

ne

ne

ne

ne

da

da


Tablica usklađenosti upozorenja o predmetima

Redoslijed važnosti

Upozorenje radi upotrebe kao dokaza

Poništena putna isprava

Upozorenje radi oduzimanja

Upozorenje radi namjenske provjere – hitna mjera

Upozorenje radi namjenske provjere

Upozorenje radi skrivene provjere – hitna mjera

Upozorenje radi skrivene provjere

Upozorenje radi upotrebe kao dokaza

da

da

da

ne

ne

ne

ne

Poništena putna isprava

da

da

da

ne

ne

ne

ne

Upozorenje radi oduzimanja

da

da

da

ne

ne

ne

ne

Upozorenje radi namjenske provjere – hitna mjera

ne

ne

ne

da

da

ne

ne

Upozorenje radi namjenske provjere

ne

ne

ne

da

da

ne

ne

Upozorenje radi skrivene provjere – hitna mjera

ne

ne

ne

ne

ne

da

da

Upozorenje radi skrivene provjere

ne

ne

ne

ne

ne

da

da

2.2.2.   Redoslijed prednosti upozorenja

U slučaju neusklađenih upozorenja red prednosti upozorenja o osobama je sljedeći:

uhićenje radi predaje ili izručenja (članak 26. Odluke),

zabrana ulaska ili boravka na schengenskom prostoru (članak 24. Uredbe),

stavljanje pod zaštitu (članak 32. Odluke),

namjenska provjera – hitna mjera (članak 36. Odluke),

namjenska provjera (članak 36. Odluke),

skrivena provjera – hitna mjera (članak 36. Odluke),

skrivena provjera (članak 36. Odluke),

obavješćivanje o mjestu gdje se osoba nalazi (članci 32. i 34. Odluke).

Red prednosti upozorenja o predmetima je sljedeći:

upotreba kao dokaza (članak 38. Odluke),

oduzimanje poništene putne isprave (članak 38. Odluke),

oduzimanje (članak 38. Odluke),

namjenska provjera – hitna mjera (članak 36. Odluke),

namjenska provjera (članak 36. Odluke),

skrivena provjera – hitna mjera (članak 36. Odluke),

skrivena provjera (članak 36. Odluke).

Odstupanja od ovog reda prednosti moguća su nakon savjetovanja među državama članicama ako su u pitanju nacionalni interesi.

2.2.3.   Provjera neusklađenosti i unošenje višestrukih upozorenja

Kako bi se izbjegla neusklađena višestruka upozorenja, važno je točno razlikovati osobe ili predmete koji imaju slična obilježja. Savjetovanje i suradnja među uredima SIRENE stoga su presudni i svaka država članica utvrđuje prikladne tehničke postupke za otkrivanje takvih slučajeva prije unosa.

Ako je zahtjev za unos upozorenja u suprotnosti s upozorenjem koje je ista država članica već unijela u SIS II, ured SIRENE u skladu s nacionalnim postupkom osigurava da postoji samo jedno upozorenje u SIS-u II.

Za provjeru postoje li višestruka upozorenja o istoj osobi ili istom predmetu primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

Prilikom utvrđivanja postojanja višestrukih upozorenja uspoređuju se sljedeći obvezni elementi identiteta:

i.

za osobu:

prezime,

ime,

datum rođenja,

spol;

ii.

za vozilo:

identifikacijski broj vozila (VIN),

registarski broj i država registracije,

marka,

tip;

iii.

za zrakoplov:

kategorija zrakoplova,

registracijska oznaka u Međunarodnoj organizaciji za civilno zrakoplovstvo (ICAO);

iv.

za plovilo:

kategorija plovila,

broj trupova,

vanjski identifikacijski broj plovila (nije obvezno, ali može se upotrebljavati);

v.

za spremnik:

broj BIC (18).

(b)

Pri unosu novog upozorenja o vozilu ili drugom predmetu s VIN-om ili registarskim brojem vidjeti postupke u odjeljku 8.2.1.

(c)

Za druge predmete, najprikladnija polja za identificiranje višestrukih upozorenja jesu obvezna polja kojima će se sustav svima koristiti prilikom automatske usporedbe.

Postupcima opisanima u odjeljku 8.2.1. (Provjera višestrukih upozorenja o vozilu) koristi se kako bi se razlikovale druge kategorije predmeta u SIS-u II kad postane očito da dva slična predmeta imaju isti serijski broj.

Ako je rezultat provjere da se pojedinosti odnose na dvije različite osobe ili dva različita predmeta, ured SIRENE odobrava zahtjev za unos novog upozorenja (19).

Ako se provjerom višestrukih upozorenja otkrije da su pojedinosti identične i odnose se na istu osobu ili predmet, ured SIRENE države članice koja namjerava unijeti novo upozorenje savjetuje se s uredom SIRENE države članice izdavateljice, ako su upozorenja neusklađena.

Za provjeru usklađenosti upozorenja primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

prije unosa upozorenja obvezno se izvršava provjera kako bi se osiguralo da ne postoje neusklađena upozorenja;

(b)

ako postoji još jedno upozorenje koje je usklađeno, uredi SIRENE ne trebaju se savjetovati. Međutim, ako postoji potreba da se razjasni odnosi li se to upozorenje na istu osobu, ured SIRENE savjetuje se s uredom SIRENE države članice izdavateljice koristeći se obrascem L;

(c)

ako upozorenja nisu usklađena, uredi SIRENE međusobno se savjetuju koristeći se obrascem E da bi se u konačnici unijelo jedno upozorenje;

(d)

upozorenja za uhićenje unose se bez odgode ne čekajući rezultat bilo kojeg savjetovanja s drugim državama članicama;

(e)

ako je upozorenju koje nije usklađeno s postojećim upozorenjima dana prednost nakon savjetovanja, države članice koje su unijele druga upozorenja brišu ih kad se unese novo upozorenje. Sve sporove države članice rješavaju preko ureda SIRENE;

(f)

države članice koje nisu mogle unijeti upozorenje mogu se predbilježiti za obavijest CS-SIS-a o brisanju upozorenja;

(g)

ured SIRENE države članice koji nije mogao unijeti upozorenje može zatražiti da ga ured SIRENE države članice koja je unijela upozorenje obavijesti o pronađenom podatku za to upozorenje.

2.2.4.   Posebni položaj Ujedinjene Kraljevine i Irske

Ujedinjena Kraljevina i Irska ne sudjeluju u Uredbi o SIS-u II i zato nemaju pristup upozorenjima o zabrani ulaska ili boravka (članci 24. i 26. Uredbe o SIS-u II). Unatoč tomu, obvezuju ih pravila o usklađenosti upozorenja utvrđena u odjeljku 2.2. i one osobito primjenjuju postupak iz odjeljka 2.2.3.

Primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

ako Ujedinjena Kraljevina ili Irska unesu upozorenje koje je potencijalno neusklađeno s postojećim upozorenjem o zabrani ulaska ili boravka u skladu s odjeljkom 2.2.1., središnji SIS II obavješćuje te dvije države članice o potencijalnoj neusklađenosti tako da im priopćuje samo schengensku identifikacijsku oznaku postojećeg upozorenja;

(b)

ako dođe do obavijesti da je upozorenje koje su unijele Ujedinjena Kraljevina ili Irska potencijalno neusklađeno s upozorenjem o zabrani ulaska ili boravka koje je unijela druga država članica, ured SIRENE Ujedinjene Kraljevine ili Irske pokreće savjetovanje s državom članicom izdavateljicom koristeći se porukama za slobodan unos teksta i briše potencijalno neusklađeno upozorenje tijekom savjetovanja;

(c)

ovisno o ishodu savjetovanja Ujedinjena Kraljevina ili Irska mogu ponovo unijeti upozorenje za koje se dokaže da je usklađeno.

2.3.   Razmjena informacija nakon pronađenog podatka

Ako korisnik zahtijeva dopunske informacije nakon pronađenog podatka, ured SIRENE bez odgode kontaktira s uredom SIRENE države članice izdavateljice te zahtijeva potrebne informacije. Prema potrebi uredi SIRENE djeluju kao posrednici između nacionalnih tijela te dostavljaju i razmjenjuju dopunske informacije koje se odnose na predmetno upozorenje.

Ako nije određeno drugačije, država članica izdavateljica obavješćuje se o pronađenom podatku te njegovu ishodu (vidjeti i odjeljak 1.13.1. o navođenju hitnosti).

Primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

ne dovodeći u pitanje odjeljak 2.4. ovog Priručnika, o pronađenom podatku za osobe ili predmete o kojima je izdano upozorenje načelno se obavješćuje ured SIRENE države članice izdavateljice s pomoću jednog obrasca G;

(b)

prilikom obavješćivanja države članice izdavateljice o pronađenom podatku, mjerodavan članak pravnih instrumenata o SIS-u II navodi se u polju 090 obrasca G, uključujući dodatne informacije prema potrebi (npr. ‚MINOR’ (maloljetnik)).

U obrascu G navodi se što je više moguće informacija o pronađenom podatku, uključujući poduzete mjere navedene u polju 088. U polju 089 od države članice izdavateljice mogu se zatražiti dopunske informacije;

(c)

ako ured SIRENE države članice izvršiteljice namjerava pružiti daljnje informacije nakon što je poslan obrazac G, koristi se obrascem M;

(d)

ako je to potrebno, ured SIRENE države članice izdavateljice zatim šalje sve važne i konkretne informacije te naznačuje sve posebne mjere koje traži da poduzme ured SIRENE države članice izvršiteljice.

Za postupke izvješćivanja o podacima pronađenima s pomoću sustava za automatsko prepoznavanje registarskih pločica (ANPR) vidjeti odjeljak 9.

2.4.   Slučajevi kad se postupci nakon pronađenog podatka ne mogu provesti (članak 48. Odluke o SIS-u II i članak 33. Uredbe o SIS-u II)

U skladu s člankom 48. Odluke o SIS-u II i člankom 33. Uredbe o SIS-u II, primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

država članica, koja na temelju svih dostupnih informacija definitivno ne može provesti postupak, obavješćuje bez odgode putem svojeg ureda SIRENE državu članicu izdavateljicu da nije u mogućnosti izvršiti zatraženu mjeru te navodi razloge u polju 083 obrasca H;

(b)

predmetne države članice mogu se usuglasiti o mjerama koje treba poduzeti u skladu s vlastitim nacionalnim zakonodavstvom i odredbama pravnih instrumenata o SIS-u II.

2.5.   Obrada podataka u drugu svrhu osim one za koju su uneseni u SIS II (članak 46. stavak 5. Odluke o SIS-u II)

Podaci sadržani u SIS-u II mogu se obrađivati samo u svrhe utvrđene za svaku kategoriju upozorenja.

Međutim, ako postoji prethodno odobrenje države članice izdavateljice, podaci se mogu obrađivati u svrhu različitu od one za koju su uneseni da bi se spriječila neposredna ozbiljna prijetnja javnom redu i sigurnosti, iz ozbiljnih razloga nacionalne sigurnosti, odnosno zbog sprečavanja težih kaznenih djela.

Ako država članica želi obraditi podatke iz SIS-a II u svrhu različitu od one za koju su uneseni, razmjena informacija provodi se u skladu sa sljedećim pravilima:

(a)

preko ureda SIRENE, država članica koja želi upotrijebiti podatke u drugu svrhu, navodi državi članici koja je unijela upozorenje razloge za obradu podataka u drugu svrhu koristeći se obrascem I;

(b)

u najkraćem mogućem roku, država članica izdavateljica proučava je li moguće udovoljiti zahtjevu te obavješćuje drugu državu članicu o svojoj odluci preko ureda SIRENE koristeći se obrascem M;

(c)

ako je potrebno, država članica koja je unijela upozorenje može dati odobrenje pod određenim uvjetima o načinu upotrebe podataka. To se odobrenje šalje koristeći se obrascem M.

Kad je država članica koja je unijela upozorenje dala pristanak, druga država članica podacima se koristi samo u svrhu za koju je dobila odobrenje. Pritom uzima u obzir sve uvjete koje je utvrdila država članica izdavateljica.

2.6.   Označivanje

2.6.1.   Uvod

(a)

Članak 24. Odluke o SIS-u II predviđa sljedeće slučajeve u kojima država članica može zatražiti dodavanje oznake:

i.

kad država članica smatra da izvršenje upozorenja unesenog u skladu s člancima 26., 32. ili 36. Odluke o SIS-u II nije u skladu s njezinim nacionalnim pravom, njezinim međunarodnim obvezama ili temeljnim državnim interesima, može naknadno zatražiti da se upozorenju doda oznaka koja znači da se mjera predložena u upozorenju neće poduzeti na njezinu državnom području. Oznaku dodaje ured SIRENE države članice izdavateljice;

ii.

kako bi države članice mogle zatražiti da se upozorenju izdanom u skladu s člankom 26. doda oznaka, sve se države članice razmjenom dopunskih informacija automatski obavješćuju o svakom novom upozorenju te kategorije;

iii.

ako u posebno hitnim i ozbiljnim slučajevima država članica koja je izdala upozorenje zatraži izvršenje mjere, država članica koja izvršava upozorenje razmatra može li dopustiti brisanje oznake koja je dodana na njezin zahtjev. Ako je država članica koja izvršava upozorenje u mogućnosti tako postupiti, poduzima potrebne korake kako bi osigurala da se mjera koju treba poduzeti odmah provede;

(b)

alternativni postupak postoji samo za upozorenja za uhićenja (vidjeti odjeljak 3.6.);

(c)

ako je oznaka dodana upozorenjima o nestalim osobama i upozorenjima radi skrivenih ili namjenskih provjera, upozorenje se ne pojavljuje na zaslonu kad krajnji korisnik pretražuje sustav;

(d)

ne dovodeći u pitanje odjeljak 3.6.1. država članica ne smije zahtijevati oznaku samo na temelju toga što je dotična država članica država članica izdavateljica. Oznaka se zahtijeva isključivo za svaki slučaj posebno.

2.6.2.   Savjetovanje s državama članicama radi dodavanja oznake

Oznaka se dodaje isključivo na zahtjev ili uz suglasnost druge države članice.

Primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

ako država članica traži dodavanje oznake, ona od države članice izdavateljice zahtijeva oznaku koristeći se obrascem F, navodeći razloge za oznaku. U tu svrhu upotrebljava se polje 071, a u polju 080 navode se razlozi za oznaku. Za ostale dopunske informacije o upozorenju upotrebljava se polje 083;

(b)

država članica koja je unijela upozorenje odmah dodaje zatraženu oznaku;

(c)

nakon što su informacije razmijenjene, na temelju informacija koje je u postupku savjetovanja dostavila država članica koja traži oznaku, upozorenje se može izmijeniti ili izbrisati ili se zahtjev može povući, pri čemu upozorenje ostaje nepromijenjeno.

2.6.3.   Zahtjev za brisanje oznake

Države članice zahtijevaju brisanje prethodno zatražene oznake čim razlog za oznaku više nije valjan. To posebno može biti slučaj ako dođe do promjene nacionalnog zakonodavstva ili ako se daljnjom razmjenom informacija o predmetu otkrije da okolnosti iz članka 24. stavka 1. ili članka 25. Odluke o SIS-u II više ne postoje.

Primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

ured SIRENE koji je prethodno zatražio dodavanje oznake zahtijeva od ureda SIRENE države članice izdavateljice da oznaku obriše, koristeći se obrascem F. U tu se svrhu upotrebljava polje 075 (20). Za više detalja o nacionalnom pravu upotrebljava se polje 080, a, prema potrebi, za unošenje dopunskih informacija kojima se objašnjava razlog brisanja oznake te za druge dopunske informacije o upozorenju upotrebljava se polje 083;

(b)

ured SIRENE države članice izdavateljice odmah briše oznaku.

2.7.   Podaci za koje se utvrdi pravna ili činjenična netočnost (članak 34. Uredbe o SIS-u II i članak 49. Odluke o SIS-u II)

Ako se utvrdi da su podaci činjenično netočni ili da su nezakonito pohranjeni u SIS-u II, provodi se razmjena dopunskih informacija u skladu s pravilima iz članka 34. stavka 2. Uredbe o SIS-u II i članka 49. stavka 2. Odluke o SIS-u II kojima je predviđeno da samo država članica koja je izdala upozorenje može mijenjati, dodavati, ispravljati, ažurirati ili brisati podatke.

Država članica koja utvrdi da podaci sadržavaju pogrešku, odnosno da su nezakonito pohranjeni, obavješćuje državu članicu izdavateljicu preko svojega ureda SIRENE u najkraćem mogućem roku i ne kasnije od deset kalendarskih dana nakon saznanja o dokazima koji upućuju na pogrešku. Razmjena podataka trebala bi se provoditi korištenjem obrascem J.

(a)

Slijedom rezultata savjetovanja, država članica izdavateljica možda će morati brisati ili ispravljati podatke u skladu sa svojim nacionalnim postupcima za ispravak predmetnog podatka.

(b)

Ako se ne postigne dogovor u roku od dva mjeseca, ured SIRENE države članice koja je ustanovila grešku, odnosno da su podaci nezakonito pohranjeni, savjetuje odgovorna tijela u svojoj državi da upute pitanje europskom nadzorniku za zaštitu podataka koji zajedno s nacionalnim nadzornim tijelima djeluje kao medijator.

2.8.   Pravo pristupa i ispravka podataka (članak 41. Uredbe o SIS-u II i članak 58. Odluke o SIS-u II)

2.8.1.   Zahtjevi za pristup ili ispravak podataka

Ne dovodeći u pitanje nacionalno pravo, ako nacionalna tijela treba obavijestiti o zahtjevu za pristup ili ispravak podataka, razmjena podataka odvija se u skladu sa sljedećim pravilima:

(a)

svaki ured SIRENE primjenjuje svoje nacionalno zakonodavstvo o pravu pristupa osobnim podacima. Ovisno o okolnostima slučaja te u skladu s primjenjivim zakonodavstvom, uredi SIRENE prosljeđuju sve zaprimljene zahtjeve za pristup odnosno ispravak podataka nadležnim nacionalnim tijelima ili odlučuju o tim zahtjevima u okviru svoje nadležnosti;

(b)

ako nadležna nacionalna tijela to zatraže, uredi SIRENE država članica na koje se to odnosi prosljeđuju im, u skladu s svojim nacionalnim pravom, informacije o pravu na pristup podacima.

2.8.2.   Razmjena informacija o zahtjevima za pristup upozorenjima koja su izdale druge države članice

Informacije o zahtjevima za pristup upozorenjima koja je u SIS II unijela druga država članica razmjenjuju se preko nacionalnih ureda SIRENE korištenjem obrascem K za osobe ili obrascem M za predmete.

Primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

zahtjev za pristup u najkraćem se mogućem roku prosljeđuje uredu SIRENE države članice koja je izdala upozorenje kako bi mogla zauzeti stajalište o tom pitanju;

(b)

ured SIRENE države članice izdavateljice obavješćuje o svojem stajalištu ured SIRENE države članice koja je primila zahtjev za pristup;

(c)

kod odgovora ureda SIRENE države članice izdavateljice poštuju se svi rokovi za obradu zahtjeva koje je utvrdio ured SIRENE države članice koja je primila zahtjev za pristup;

(d)

ured SIRENE države članice koja je od neke osobe primila zahtjev za pristup, ispravak ili brisanje poduzima sve mjere potrebne za osiguravanje pravodobnog odgovora.

Ako ured SIRENE države članice izdavateljice pošalje svoje stajalište uredu SIRENE države članice koja je primila zahtjev za pristup, ured SIRENE u skladu s nacionalnim pravom i u okviru vlastite nadležnosti odlučuje o zahtjevu ili osigurava da se stajalište proslijedi tijelu odgovornom za odlučivanje o zahtjevu u najkraćem mogućem roku.

2.8.3.   Razmjena informacija o zahtjevima za ispravak ili brisanje podataka koje su unijele druge države članice

Kad neka osoba zatraži ispravak ili brisanje svojih podataka, to može učiniti jedino država članica koja je unijela upozorenje. Ako se osoba obrati državi članici koja nije unijela upozorenje, ured SIRENE predmetne države članice obavješćuje ured SIRENE države članice izdavateljice koristeći se obrascem K, a pritom se primjenjuje postupak opisan u 2.8.2.

2.9.   Brisanje kad uvjeti za čuvanje upozorenja više nisu ispunjeni

Upozorenja unesena u SIS II čuvaju se samo onoliko dugo koliko je potrebno za ostvarenje svrhe radi koje su unesena.

Čim uvjeti za zadržavanje upozorenja više nisu ispunjeni, država članica izdavateljica briše upozorenje bez odgode. Ako upozorenje ima datum isteka valjanosti, brisanje slijedi automatski u CS-SIS-u. Ako se pronađe podatak, primjenjuju se posebni postupci opisani u odjeljcima 3.11., 4.10., 5.7., 6.5., 7.7. i 8.4.

Poruku o brisanju CS-SIS-a automatski obrađuje N.SIS II.

Države članice imaju mogućnost predbilježiti se za automatsko obavješćivanje o brisanju upozorenja.

2.10.   Unos osobnih imena

U okviru ograničenja utvrđenih nacionalnim sustavima za unos podataka i raspoloživosti podataka, vlastita osobna imena (imena i prezimena) unose se u SIS II u obliku (pismo i pravopis) koji odgovara obliku upotrijebljenom u službenim putnim ispravama u skladu s normama ICAO-a za putne isprave, koje se također upotrebljavaju za funkcije transliteracije i transkripcije središnjeg sustava SIS-a II. U razmjeni dopunskih informacija uredi SIRENE koriste se osobnim imenima kako su unesena u SIS II. Korisnici i uredi SIRENE u državama članicama izdavateljicama upotrebljavaju, kao opće pravilo, latinicu za unos podataka u SIS II, što ne dovodi u pitanje pravila transliteracije i transkripcije utvrđena u Dodatku 1.

Kad je potrebno razmijeniti dopunske informacije o osobi koja nije predmet upozorenja, ali može s njim biti povezana (npr. osoba koja je možda u pratnji nestalog maloljetnika), tada se u predstavljanju i pisanju imena slijede pravila određena u Dodatku 1., a dostavljaju se na latinici i u izvornom obliku, ako država članica koja dostavlja informacije ima mogućnost da u izvorni oblik unese i bilo kakve posebne znakove.

2.11.   Različite kategorije identiteta

Potvrđeni identitet

Potvrđeni identitet znači da je identitet potvrđen na temelju izvornih osobnih dokumenata, putovnicom ili izjavom nadležnih tijela.

Nepotvrđeni identitet

Nepotvrđeni identitet znači da nema dovoljno dokaza za utvrđivanje identiteta.

Zlouporabljeni identitet

Identitet je zlouporabljen (prezime, ime, datum rođenja) ako se osoba unesena u SIS II koristi identitetom druge stvarne osobe. Ovo se primjerice može dogoditi kad se dokumentom koristi na štetu pravog vlasnika.

Drugo ime (alias)

Drugo ime znači identitet kojim se koristi osoba poznata pod drugim identitetima.

2.11.1.   Zlouporabljeni identitet (članak 36. Uredbe o SIS-u II i 51. Odluke o SIS-u II)

Zbog složenosti slučajeva zlouporabljenog identiteta, kad dozna da osoba u vezi s kojom postoji upozorenje u SIS-u II zlouporabi identitet neke druge osobe, država članica izdavateljica provjerava je li potrebno zadržati zlouporabljeni identitet u okviru upozorenja u SIS-u II.

Pod uvjetom izričite suglasnosti te osobe, čim postane jasno da je identitet osobe zlouporabljen, dodatni podaci dodaju se upozorenju u SIS-u II da bi se izbjegle negativne posljedice pogrešne identifikacije. Osoba čiji je identitet zlouporabljen može, u skladu s nacionalnim postupcima, dostaviti nadležnom tijelu podatke određene u članku 36. stavku 3. Uredbe o SIS-u II i članku 51. stavku 3. Odluke o SIS-u II. Svaka osoba čiji je identitet zlouporabljen ima pravo povući svoj pristanak za obradu podataka.

Država članica izdavateljica odgovorna je za unošenje opaske ‚zlouporabljeni identitet’ u upozorenje te za unošenje dodatnih podataka o žrtvi zlouporabljenog identiteta kao što su fotografije, otisci prstiju i informacije o bilo kakvom važećem osobnom dokumentu ili dokumentima.

Kad država članica ustanovi da se upozorenje o osobi koje je unijela druga država članica odnosi na slučaj zlouporabe identiteta, a utvrđeno je da je identitet te osobe zlouporabljen, o tome obavješćuje ured SIRENE države članice izdavateljice korištenjem obrascem Q da bi se proširenje koje se odnosi na zlouporabljeni identitet moglo upotrijebiti u upozorenju u SIS-u II.

Uzimajući u obzir svrhu unosa podataka ove naravi, ako postoje raspoložive fotografije i otisci prstiju osobe čiji je identitet zlouporabljen, dodaju se upozorenju. Da bi postojao slučaj zlouporabljenog identiteta, osobni podaci nedužne osobe moraju se podudarati s postojećim identitetom u upozorenju. Obrazac Q mora sadržavati podatke o identitetu iz upozorenja, uključujući broj drugog imena, kako bi država članica izdavateljica mogla utvrditi na koji se identitet iz upozorenja obrazac odnosi. Polja koja se u takvim slučajevima obvezno ispunjavaju u obrascu Q određena su u Dodatku 3.

Podaci o osobi čiji je identitet zlouporabljen dostupni su samo u svrhu utvrđivanja identiteta osobe koja se provjerava i ni na koji se način ne upotrebljavaju u druge svrhe. Informacije o zlouporabljenom identitetu, uključujući sve otiske prstiju i fotografije, brišu se u isto vrijeme kad i upozorenje ili ranije ako dotična osoba to zatraži.

2.11.2.   Unos drugog imena

Kako bi se izbjegla neusklađena upozorenja iz bilo koje kategorije zbog unosa drugog imena ili kako bi se izbjegle poteškoće nedužnih žrtava i osigurala dovoljna kvaliteta podataka, države članice međusobno se obavješćuju koliko je to moguće o drugim imenima i razmjenjuju sve važne informacije o stvarnom identitetu tražene osobe.

Država članica koja je unijela upozorenje odgovorna je za dodavanje svih drugih imena. Ako druga država članica otkrije drugo ime, obavješćuje državu članicu izdavateljicu koristeći se obrascem M.

2.11.3.   Daljnje informacije za utvrđivanje identiteta osobe

Ured SIRENE države članice izdavateljice može također, ako su podaci u SIS-u II nedostatni, dostaviti daljnje informacije nakon savjetovanja, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev druge države članice, da bi se razjasnio identitet osobe. U ovu svrhu upotrebljava se obrazac L (i prilozi). Te informacije osobito obuhvaćaju sljedeće:

mjesto izdavanja putovnice ili osobne isprave, koje posjeduje tražena osoba,

broj putovnice ili osobne isprave, datum, mjesto i tijelo izdavanja, kao i datum isteka valjanosti,

opis tražene osobe,

prezime i ime majke i oca tražene osobe,

ostale moguće načine pisanja prezimena i imena tražene osobe,

fotografije i otiske prstiju, ako su raspoloživi,

posljednju poznatu adresu.

Koliko je to moguće, ti podaci dostupni su u uredima SIRENE, odnosno odmah i trajno dostupni za brz prijenos.

Zajednički je cilj smanjenje rizika od pogrešnog zaustavljanja osobe čiji su identifikacijski detalji slični onima osobe o kojoj je izdano upozorenje.

2.12.   Razmjena informacija u slučaju međusobno povezanih upozorenja

Svaka poveznica omogućuje ustanovljavanje veza između najmanje dva upozorenja.

Država članica može stvoriti poveznicu između upozorenja koja unosi u SIS II i samo ta država članica može mijenjati i brisati poveznicu. Poveznice su vidljive korisnicima kad imaju odgovarajuća prava za pristup koja omogućuju da su im najmanje dva upozorenja vidljiva u poveznici. Države članice osiguravaju da je poveznicama moguć samo ovlašten pristup.

2.12.1.   Operativna pravila

Za poveznice među upozorenjima nisu potrebni posebni postupci za razmjenu dopunskih informacija. Ipak, poštuju se sljedeća načela:

U slučaju pronađenog podatka o dva ili više međusobno povezanih upozorenja, ured SIRENE države članice izvršiteljice šalje za svako od njih obrazac G i navodi u polju 086 da će se proslijediti drugi obrasci G za povezana upozorenja.

Obrasci se ne šalju za upozorenja koja, iako povezana s upozorenjem za koje je pronađen podatak, nisu bila predmet pronađenog podatka. Međutim, ako postoji povezano upozorenje za predaju/izručenje nestale osobe (za njezinu zaštitu ili kako bi se spriječile prijetnje), o otkriću se obavješćuje korištenjem obrascem M ako je to prikladno i ako su informacije dostupne.

2.13.   Oblik i kvaliteta biometrijskih podataka u SIS-u II

U skladu s člankom 23. stavkom 2. Odluke o SIS-u II, fotografije i otisci prstiju osoba dodaju se upozorenju kad su dostupni.

Uredi SIRENE mogu razmjenjivati otiske prstiju i fotografije u svrhu upotpunjavanja upozorenja i/ili kako bi se poduprlo izvršavanje zatraženih mjera koje treba poduzeti. Kada država članica ima fotografiju ili otiske prstiju osobe za koju je druga država članica izdala upozorenje, ona može poslati fotografije i otiske prstiju kao prilog kako bi se državi članici izdavateljici omogućilo upotpunjavanje upozorenja.

Ova razmjena obavlja se ne dovodeći u pitanje razmjene u okviru policijske suradnje u primjeni Okvirne odluke 2006/960/PUP.

2.13.1.   Daljnja upotreba razmijenjenih podataka, uključujući arhiviranje

Ograničenja za upotrebu podataka dostavljenih za upozorenja u SIS-u II određena su u pravnim instrumentima o SIS-u II. Prilikom svake daljnje upotrebe fotografija i otisaka prstiju, uključujući arhiviranje, poštuju se odgovarajuće odredbe pravnih instrumenata o SIS-u II, primjenjive nacionalne odredbe o zaštiti podataka, u skladu s Direktivom 95/46/EZ i Okvirnom odlukom 2008/977/PUP.

Pri svakoj pohrani otisaka prstiju na nacionalnoj razini poštuju se pravila o zaštiti podataka SIS-a II. Država članica podatke o otiscima prstiju preuzete iz CS-SIS-a sprema odvojeno od nacionalnih baza podataka o otiscima prstiju i ti se podaci brišu istodobno kad i odgovarajuća upozorenja te dopunske informacije.

2.13.2.   Razmjena otisaka prstiju i fotografija

Primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

ured SIRENE koji dostavlja podatke šalje obrazac L uobičajenim elektroničkim putem te napominje u polju 083 obrasca L da se otisci prstiju i fotografije šalju radi upotpunjavanja upozorenja u SIS-u II;

(b)

ured SIRENE države izdavateljice dodaje otiske prstiju ili fotografije upozorenju u SIS-u II ili ih šalje nadležnom tijelu radi upotpunjavanja upozorenja.

2.13.3.   Tehnički zahtjevi

Otisci prstiju i fotografije prikupljaju se i prenose u skladu sa standardima koje je potrebno utvrditi u provedbenim pravilima za unos biometrijskih podataka u SIS II.

Svaki ured SIRENE ispunjava te tehničke standarde.

2.13.4.   Oblik i kvaliteta biometrijskih podataka

Svi biometrijski podaci uneseni u sustav podvrgavaju se posebnoj provjeri kvalitete kako bi se osigurao minimalan standard kvalitete zajednički svim korisnicima SIS-a II.

Prije unosa, provode se provjere na nacionalnoj razini kako bi se osiguralo da su:

(a)

podaci o otiscima prstiju usklađeni s utvrđenim oblikom ANSI/NIST – ITL 1-2000, kako je uvedeno za potrebe Interpola te prilagođeno za SIS II;

(b)

fotografije, kojima će se koristiti samo za potvrđivanje identiteta osobe pronađene alfanumeričkim pretraživanjem SIS-a II, usklađene sa sljedećim zahtjevima: omjer cijelih frontalnih fotografija lica je, koliko je to moguće, 3:4 ili 4:5. Kad je moguće, upotrebljava se razlučivost od najmanje 480 × 600 piksela s dubinom boje od 24 bita. Ako se fotografija dobiva skenerom, veličina fotografije je, koliko je to moguće, manja od 200 kilobajta.

2.14.   Posebne vrste potrage

2.14.1.   Zemljopisno usmjerena potraga

Zemljopisno usmjerena potraga je potraga koja se obavlja u situaciji kada država članica ima čvrste dokaze o mjestu unutar ograničenog zemljopisnog područja gdje se nalaze osoba ili predmet na koje se odnosi upozorenje.

Zemljopisno usmjerene potrage u schengenskom prostoru odvijaju se na temelju upozorenja u SIS-u II. Ako je mjesto gdje se nalazi osoba ili predmet poznato, može se ispuniti polje 311 (‚Important Notice’ – važna obavijest) uz navođenje zemljopisno usmjerene potrage i odabir odgovarajućih zemalja. Osim toga, ako je mjesto gdje se osoba nalazi poznato prilikom izdavanja upozorenja za uhićenje, polje 061 obrasca A uključuje informacije o mjestu gdje se tražena osoba nalazi. U svim drugim slučajevima, uključujući obavješćivanje o mjestu gdje se nalaze predmeti, upotrebljava se obrazac M (polje 083). Upozorenje o traženoj osobi unosi se u SIS II kako bi se osiguralo da je zahtjev za poduzimanje mjera odmah izvršiv (članak 9. stavak 3. Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP (21)).

Ako se osoba ili predmet zemljopisno usmjerene potrage nalaze na mjestu koje nije navedeno u zemljopisno usmjerenoj potrazi, ured SIRENE države članice izdavateljice navodi tu činjenicu, koristeći se obrascem M, državi članici ili državama članicama koje sudjeluju u zemljopisno usmjerenoj potrazi kako bi se zaustavile bilo kakve s tim povezane radnje.

2.14.2.   Potraga uz sudjelovanje specijalnih policijskih jedinica za usmjerene potrage (FAST)

Uredi SIRENE u državama članicama kojima je podnesen zahtjev u odgovarajućim slučajevima koriste se i uslugama specijalnih jedinica koje provode usmjerene potrage (Fugitive, Active Search Teams, FAST). Međunarodna suradnja prethodno navedenih policijskih jedinica ne može zamijeniti upozorenje u SIS-u II. Takva suradnja ne smije se preklapati s ulogom ureda SIRENE koji su središnja točka za potrage u kojima se koristi SIS-om II.

Trebalo bi prema potrebi uspostaviti suradnju kojom se osigurava da nacionalne specijalne jedinice koje provode usmjerene potrage obavješćuju ured SIRENE države članice izdavateljice o svim tekućim operacijama u vezi s upozorenjem koje je uneseno u SIS II. Prema potrebi, ured SIRENE pruža te informacije ostalim uredima SIRENE. Svaka koordinirana operacija ENFAST-a (Europske mreže timova za aktivno traženje bjegunaca) koja uključuje suradnju ureda SIRENE unaprijed se prijavljuje uredu SIRENE.

Uredi SIRENE osiguravaju brz protok dopunskih informacija, uključujući informacije o pronađenom podatku, nacionalnim specijalnim jedinicama koje provode usmjerene potrage ako su potonje uključene u potragu.

3.   UPOZORENJA ZA UHIĆENJE RADI PREDAJE ILI IZRUČENJA (ČLANAK 26. ODLUKE O SIS-u II)

3.1.   Unos upozorenja

Većina upozorenja za uhićenje popraćena je europskim uhidbenim nalogom (EUN). Međutim, u okviru upozorenja za uhićenje, također je moguće privremeno uhićenje prije dobivanja zahtjeva za izručenje (ZI) u skladu s člankom 16. Europske konvencije o izručenju.

EUN/ZI izdaje pravosudno tijelo nadležno za obavljanje tog posla u državi članici izdavateljici.

Prilikom unosa upozorenja za uhićenje radi predaje, preslika originalnog EUN-a unosi se u SIS II. Moguće je unijeti prijevod EUN-a na jedan ili više službenih jezika institucija Unije.

Također, ako su dostupni, upozorenju se dodaju fotografije i otisci prstiju osobe.

Odgovarajuće informacije, uključujući EUN ili ZI, dostavljene u vezi s traženim osobama za koje se traži uhićenje radi predaje ili izručenja, dostupne su uredu SIRENE kad je uneseno upozorenje. Izvršava se provjera kako bi se osiguralo da su informacije potpune i pravilno prikazane.

Države članice također mogu unijeti više od jednog EUN-a po upozorenju za uhićenje. Odgovornost je države članice izdavateljice da izbriše EUN koji postane nevaljan, da provjeri postoje li drugi europski uhidbeni nalozi priloženi upozorenju te da prema potrebi proširi upozorenje.

Osim EUN-a koji je država članica priložila upozorenju za uhićenje također je moguće priložiti prijevode EUN-a, ako je potrebno u odvojenim binarnim datotekama.

Za skenirane dokumente koji se prilažu upozorenjima, koliko je to moguće, upotrebljava se minimalna razlučivost od 150 DPI.

3.2.   Višestruka upozorenja

Za opće postupke vidjeti odjeljak 2.2.

Osim toga, primjenjuju se sljedeća pravila:

Više država članica može unijeti upozorenje za uhićenje za istu osobu. Ako su dvije ili više država članica izdale upozorenje za istu osobu, odluku o tome koji će se nalog izvršiti u slučaju uhićenja donosi izvršno pravosudno tijelo u državi članici u kojoj se vrši uhićenje. Ured SIRENE države članice izvršiteljice šalje obrazac G svakoj predmetnoj državi članici.

3.3.   Zlouporabljeni identitet

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.11.1.

3.4.   Unos drugog imena

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.11.2.

U slučaju upozorenja za uhićenje, ured SIRENE koristi se poljem 011 obrasca A  (22) (u trenutku unosa upozorenja) ili naknadno obrascem M za obavješćivanje drugih država članica o drugim imenima u vezi s upozorenjem za uhićenje, ako su te informacije dostupne uredu SIRENE.

3.5.   Dopunske informacije koje se šalju državama članicama

Prilikom izdavanja upozorenja, dopunske informacije u vezi s upozorenjem šalju se svim državama članicama.

Informacije iz odjeljka 3.5.1. šalju se drugim uredima SIRENE korištenjem obrascem A istodobno s unosom upozorenja. Sve daljnje informacije potrebne radi identifikacije šalju se nakon savjetovanja i/ili na zahtjev druge države članice.

U slučaju kad postoji više EUN-a ili ZI-ja za istu osobu, ispunjavaju se posebni obrasci A za svaki od EUN-a ili ZI-ja.

EUN/ZI i obrazac A sadržavaju dovoljno detaljnih podataka (osobito u odjeljku (e) EUN-a: ‚opis okolnosti u kojima je (su) kazneno(-a) djelo(-a) počinjeno(-a), uključujući vrijeme i mjesto’, polja 042, 043, 044, 045: ‚opis okolnosti’) kako bi ostali uredi SIRENE provjerili upozorenje. U Dodatku 3. objašnjavaju se potrebne informacije i njihova veza s poljima u EUN-u.

Ako se EUN zamijeni ili ukine, to se navodi u polju 267 obrasca A (članak 26. Odluke o SIS-u II) ili u polju 044 obrasca A (zahtjev za izručenje/prenesena upozorenja) sljedećem tekstom: ‚This form replaces the form (reference number) referring to EAW (reference number) issued on (date)’ (ovaj obrazac zamjenjuje obrazac (referentni broj) koji se odnosi na europski uhidbeni nalog (referentni broj) izdan dana (datum)).

3.5.1.   Dopunske informacije koje se šalju u vezi s privremenim uhićenjem

3.5.1.1.   Kad se unosi upozorenje na temelju i EUN-a i zahtjeva za izručenje (ZI)

Kad se unosi upozorenje za uhićenje radi izručenja, dopunske informacije šalju se svim državama članicama korištenjem obrascem A. Ako podaci u upozorenju i dopunske informacije poslane državama članicama u vezi s EUN-om nisu dostatni za izručenje, dostavljaju se dodatne informacije.

U polju 239 navodi se da se obrazac odnosi na EUN i ZI.

3.5.1.2.   Kad se izdaje upozorenje samo na temelju ZI-ja

Kad se unosi upozorenje za uhićenje radi izručenja, dopunske informacije šalju se svim državama članicama korištenjem obrascem A.

U polju 239 navodi se da se obrazac odnosi na ZI.

3.6.   Dodavanje oznake

Za opća pravila vidjeti odjeljak 2.6.

Ako se barem jedan EUN koji je priložen upozorenju može izvršiti, upozorenje se ne označava.

Ako EUN sadržava više od jednog kaznenog djela, a predaja se može izvršiti u odnosu na barem jedno od tih kaznenih djela, upozorenje se ne označava.

Kako je naglašeno u odjeljku 2.6., označeno upozorenje na temelju članka 26. Odluke o SIS-u II tijekom razdoblja trajanja oznake smatra se unesenim u svrhu obavješćivanja o mjestu gdje se osoba za koju je izdano upozorenje nalazi.

3.6.1.   Sustavni zahtjev za dodavanje oznake upozorenjima o osobama za koje se traži uhićenje radi izručenja u slučajevima kad se ne primjenjuje Okvirna odluka 2002/584/PUP

Primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

u slučaju upozorenja o osobama za koje se traži uhićenje radi izručenja, ako se ne primjenjuje Okvirna odluka 2002/584/PUP, ured SIRENE može zatražiti od drugog (drugih) ureda SIRENE da sustavno doda (dodaju) oznaku upozorenjima o njegovim državljanima unesenima na temelju članka 26. Odluke o SIS-u II;

(b)

svaki ured SIRENE koji želi tako postupiti šalje pisani zahtjev drugom (drugim) uredu (uredima) SIRENE;

(c)

svaki ured SIRENE kojem je upućen takav zahtjev dodaje oznaku za predmetnu državu članicu neposredno nakon izdavanja upozorenja;

(d)

oznaka ostaje sve dok ured SIRENE koji ju je zatražio ne zatraži njezino brisanje.

3.7.   Mjere ureda SIRENE po primitku upozorenja za uhićenje

Kad ured SIRENE primi obrazac A, u najkraćem mogućem roku on pretražuje sve dostupne izvore da bi se pokušala pronaći osoba. Ako informacije koje je dostavila država članica izdavateljica nisu dostatne za odobrenje države članice primateljice, to ne smije spriječiti odvijanje potraga. Država članica primateljica provodi potrage u opsegu u kojem je to dopušteno prema nacionalnom pravu.

Ako je upozorenje za uhićenje potvrđeno te je osoba pronađena ili uhićena u državi članici, tada ured SIRENE primatelj može proslijediti informacije sadržane u obrascu A nadležnom tijelu države članice koje izvršava EUN ili ZI. Ako se traži original EUN-a ili ZI-ja, dostavlja ga pravosudno tijelo izdavanja izravno pravosudnom tijelu izvršenja (osim ako država članica izdavateljica i/ili primateljica nisu dogovorile alternativne aranžmane).

3.8.   Razmjena informacija nakon pronađenog podatka

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.3.

Osim toga, primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

o pronađenom podatku o osobi za koju je izdano upozorenje za uhićenje uvijek se odmah obavješćuje ured SIRENE države članice izdavateljice. Nakon slanja obrasca G, ured SIRENE države članice izvršiteljice o pronađenom podatku prema potrebi telefonski obavješćuje ured SIRENE države članice izdavateljice;

(b)

ako je potrebno, ured SIRENE države članice izdavateljice zatim šalje sve važne i konkretne informacije o posebnim mjerama koje će poduzeti ured SIRENE države članice izvršiteljice;

(c)

u polju 091 obrasca G navodi se tijelo nadležno za primanje EUN-a ili ZI-ja, potpuni podaci za kontakt tog tijela (poštanska adresa, telefon i, ako postoje, telefaks i adresa elektroničke pošte), referentni broj (ako postoji), nadležna osoba (ako postoji), zahtijevani jezik, rok i način dostave;

(d)

osim toga, ured SIRENE države članice izdavateljice obavješćuje druge urede SIRENE o pronađenom podatku koristeći se obrascem M, ako je utvrđena jasna veza s određenim državama članicama na temelju činjenica iz predmeta i pokrenutih daljnjih istraga;

(e)

uredi SIRENE mogu dostavljati daljnje informacije o upozorenjima na temelju članka 26. Odluke o SIS-u II i pri tome mogu djelovati u ime pravosudnih tijela ako te informacije ulaze u okvir uzajamne pravne pomoći.

3.9.   Razmjena dopunskih informacija o predaji ili izručenju

Kad nadležna pravosudna tijela uredu SIRENE države članice izvršiteljice dostave informacije o tome može li doći do predaje ili izručenja osobe za koju je izdano upozorenje za uhićenje, taj ured SIRENE odmah te informacije prosljeđuje uredu SIRENE države članice izdavateljice, koristeći se obrascem M, pri čemu se u polju 083 navodi ‚SURRENDER’ (predaja) ili ‚EXTRADITION’ (izručenje) (23). Detaljni dogovori za predaju ili izručenje dostavljaju se prema potrebi preko ureda SIRENE u najkraćem mogućem roku.

3.10.   Razmjena dopunskih informacija o tranzitu preko druge države članice

Ako je potreban provoz neke osobe, ured SIRENE države članice kroz koju se provoz treba odvijati pruža potrebne informacije i potporu na temelju zahtjeva ureda SIRENE države članice izdavateljice ili nadležnog pravosudnog tijela, koji joj šalje ured SIRENE koristeći se obrascem M, pri čemu se na početku polja 083 navodi ‚TRANSIT’ (tranzit).

3.11.   Brisanje upozorenja nakon predaje ili izručenja

Brisanje upozorenja radi predaje ili izručenja provodi se nakon što je osoba predana ili izručena nadležnim tijelima države članice izdavateljice, ali se također može provesti kad nadležno pravosudno tijelo prema nacionalnom pravu ukine sudsku odluku na kojoj se upozorenje temeljilo.

4.   UPOZORENJA O ZABRANI ULASKA ILI BORAVKA (ČLANAK 24. UREDBE O SIS-u II)

Uvod

Razmjenom informacija o državljanima trećih zemalja, o kojima je izdano upozorenje u skladu s člankom 24. Uredbe o SIS-u II, državama članicama omogućuje se donošenje odluka u slučaju zahtjeva za ulazak ili vizu. Ako se pojedinac već nalazi na državnom području države članice, razmjenom informacija državnim se tijelima omogućuje poduzimanje odgovarajućih mjera radi izdavanja boravišnih dozvola, viza za dugotrajni boravak ili radi protjerivanja. U ovom odjeljku upućivanja na vize odnose se na vize za dugotrajni boravak, osim ako nije jasno objašnjeno drukčije (npr. viza za višekratni ulazak).

Provođenje postupaka obavješćivanja utvrđenih člankom 5. stavkom 4. Zakonika o schengenskim granicama te savjetodavnih postupaka utvrđenih člankom 25. Schengenske konvencije u nadležnosti je tijela odgovornih za granične kontrole te za izdavanje boravišnih dozvola i viza. Uredi SIRENE u te su postupke načelno uključeni samo da bi prenijeli dopunske informacije koje su izravno povezane s upozorenjima (npr. obavješćivanje o pronađenom podatku, razjašnjenje identiteta) ili da bi izbrisali upozorenja.

Ipak, uredi SIRENE mogu biti uključeni i u prijenos dopunskih informacija potrebnih za protjerivanje ili zabranu ulaska državljanina treće zemlje te mogu biti uključeni u prijenos svih dopunskih informacija naknadno nastalih na temelju tih mjera.

Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (24) ne primjenjuje se u Švicarskoj. Stoga se u slučaju pronađenog podatka o državljaninu treće zemlje koji uživa pravo na slobodno kretanje provode uobičajeni postupci savjetovanja između Švicarske, države članice izdavateljice i svih drugih država članica koje mogu imati relevantne informacije o pravu tog državljanina treće zemlje na slobodno kretanje.

4.1.   Unos upozorenja

Prema članku 25. Uredbe o SIS-u II, posebna pravila primjenjuju se na državljane trećih zemalja koji uživaju pravo na slobodno kretanje u smislu Direktive 2004/38/EZ. Ured SIRENE koliko je to moguće stavlja na raspolaganje sve podatke koji su upotrijebljeni pri procjeni unosa upozorenja o zabrani ulaska ili boravka za osobe koje uživaju pravo na slobodno kretanje (25). U iznimnim slučajevima unosa upozorenja o državljaninu treće zemlje koji ima pravo na slobodno kretanje, ured SIRENE države članice izdavateljice šalje obrazac M svim drugim državama članicama na temelju informacija koje je dostavilo tijelo koje je unijelo upozorenje (vidjeti odjeljke 4.6. i 4.7.).

Osim toga, člankom 26. Uredbe o SIS-u II propisano je da se, pod određenim posebnim uvjetima, unose i upozorenja koja se odnose na državljane trećih zemalja na koje se primjenjuje restriktivna mjera u svrhu sprečavanja ulaska ili tranzita preko državnog područja država članica, koja je donesena u skladu s člankom 29. Ugovora o Europskoj uniji (26). Upozorenja unosi i ažurira nadležno tijelo države članice koja predsjedava Vijećem Europske unije u trenutku donošenja mjere. Ako ta država članica nema pristup SIS-u II ili upozorenjima na temelju članka 24. Uredbe o SIS-u II, tu odgovornost preuzima država članica koja će sljedeća predsjedati Vijećem Europske unije i ima pristup SIS-u II, uključujući pristup upozorenjima na temelju članka 24. Uredbe o SIS-u II.

Države članice uspostavljaju potrebne postupke za unos, ažuriranje i brisanje tih upozorenja.

4.2.   Višestruka upozorenja

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.2.

4.3.   Zlouporabljeni identitet

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.11.1.

Problemi mogu nastati kad se državljanin treće zemlje za kojeg je izdano upozorenje o zabrani ulaska ili boravka pri pokušaju ulaska nezakonito koristi identitetom državljanina države članice. Ako se takva situacija otkrije, nadležna tijela države članice mogu se upozoriti na pravilnu uporabu funkcije zlouporabljenog identiteta unutar SIS-a II. Upozorenja o zabrani ulaska ne izdaju se za glavni identitet državljanina države članice.

4.4.   Unos drugog imena

Za opća pravila vidjeti odjeljak 2.11.2.

4.5.   Razmjena podataka pri izdavanju boravišnih dozvola ili viza

Primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

ne dovodeći u pitanje posebni postupak razmjene informacija koji se odvija u skladu s člankom 25. Schengenske konvencije i ne dovodeći u pitanje odjeljak 4.8., koji se odnosi na razmjenu informacija slijedom pronađenog podatka o državljaninu treće zemlje koji uživa pravo na slobodno kretanje (u tom slučaju obvezno je savjetovanje s uredom SIRENE države članice izdavateljice), država članica izvršiteljica može obavijestiti državu članicu izdavateljicu da je tijekom postupka izdavanja boravišne dozvole ili vize pronađen podatak o upozorenju o zabrani ulaska. Država članica izdavateljica može zatim obavijestiti druge države članice koristeći se obrascem M, prema potrebi;

(b)

ako je tako zatraženo, u skladu s nacionalnim pravom, uredi SIRENE predmetnih država članica mogu pomoći u prijenosu potrebnih informacija odgovarajućim tijelima odgovornima za izdavanje boravišnih dozvola i viza.

Posebni postupci predviđeni člankom 25. Schengenske konvencije

Postupak u skladu s člankom 25. stavkom 1. Schengenske konvencije

Ako država članica koja namjerava izdati boravišnu dozvolu ili vizu otkrije da je dotični podnositelj zahtjeva predmet upozorenja o zabrani ulaska ili boravka koje je izdala druga država članica, savjetuje se s državom članicom izdavateljicom preko ureda SIRENE. Država članica koja namjerava izdati boravišnu dozvolu ili vizu koristi se obrascem N za obavješćivanje države članice izdavateljice o odluci o izdavanju boravišne dozvole ili vize. Ako država članica odluči izdati boravišnu dozvolu ili vizu, upozorenje se briše. Osobu je unatoč tome moguće staviti na nacionalni popis upozorenja o zabrani ulaska države članice izdavateljice.

Postupak u skladu s člankom 25. stavkom 2. Schengenske konvencije

Ako država članica koja je unijela upozorenje o zabrani ulaska ili boravka otkrije da je osobi koja je predmet upozorenja izdana boravišna dozvola ili viza, pokreće postupak savjetovanja s državom članicom koja je izdala boravišnu dozvolu ili vizu preko ureda SIRENE. Država članica koja je izdala boravišnu dozvolu ili vizu koristi se obrascem O za obavješćivanje države članice izdavateljice o odluci hoće li ili neće povući boravišnu dozvolu ili vizu. Ako ta država članica odluči zadržati boravišnu dozvolu ili vizu, upozorenje se briše. Osobu je unatoč tome moguće staviti na nacionalni popis upozorenja o zabrani ulaska države članice.

Savjetovanje preko ureda SIRENE korištenjem obrascem O poduzima se i ako država članica koja je izdala boravišnu dozvolu ili vizu naknadno otkrije da postoji upozorenje o zabrani ulaska ili boravka te osobe uneseno u SIS II (27).

Ako treća država članica (tj. ona koja nije izdala boravišnu dozvolu i ona koja nije izdala upozorenje) otkrije da postoji upozorenje o državljaninu treće zemlje koji ima boravišnu dozvolu jedne od država članica, obavješćuje državu članicu koja je izdala dozvolu i državu članicu koja je izdala upozorenje preko ureda SIRENE korištenjem obrascem H.

Ako je postupkom iz članka 25. Schengenske konvencije omogućeno brisanje upozorenja o zabrani ulaska ili boravka, uredi SIRENE, poštujući svoje nacionalno pravo, nude svoju potporu ako se to zahtijeva.

Posebni postupci propisani u članku 5. stavku 4. točkama (a) i (c) Zakonika o schengenskim granicama

4.5.1.   Postupak u slučajevima iz članka 5. stavka 4. točke (a)

U skladu s člankom 5. stavkom 4. točkom (a) Zakonika o schengenskim granicama, državljaninu treće zemlje koji je subjekt upozorenja o zabrani ulaska ili boravka te istodobno ima boravišnu dozvolu ili vizu za višekratni ulazak koju je izdala jedna od država članica, dopušta se ulazak radi provoza do države članice koja je izdala boravišnu dozvolu ili vizu za višekratni ulazak prilikom prelaska granice u trećoj državi članici. Ulazak može biti odbijen ako je ta država članica izdala nacionalno upozorenje o zabrani ulaska. U oba slučaja, na zahtjev nadležnog tijela, ured SIRENE države članice u koju ta osoba nastoji ući šalje uredima SIRENE dviju predmetnih država članica poruku (obrazac H, ako je provoz dopušten/obrazac G, ako je ulazak odbijen) obavještavajući ih o proturječnosti te zahtijevajući da se međusobno savjetuju kako bi se izbrisalo upozorenje u SIS-u II ili ukinula boravišna dozvola/viza. Također može zahtijevati obavijest o ishodu bilo kojeg savjetovanja.

Ako dotični državljanin treće zemlje pokuša ući u državu članicu koja je unijela upozorenje u SIS II, ta država članica može odbiti njegov ulazak. Međutim, na zahtjev nadležnog tijela, ured SIRENE te države članice savjetuje se s uredom SIRENE države članice koja je izdala boravišnu dozvolu ili vizu kako bi se nadležnom tijelu omogućilo da utvrdi postoje li dostatni razlozi za povlačenje boravišne dozvole/vize. Država članica koja je izdala boravišnu dozvolu ili vizu koristi se obrascem O za obavješćivanje države članice izdavateljice o odluci hoće li ili neće povući boravišnu dozvolu ili vizu. Ako ta država članica odluči zadržati boravišnu dozvolu ili vizu, upozorenje se briše. Osobu je unatoč tome moguće staviti na nacionalni popis upozorenja o zabrani ulaska države članice.

Ako ta osoba pokuša ući u državu članicu koja je izdala boravišnu dozvolu ili vizu, omogućuje joj se ulazak na državno područje, ali se ured SIRENE te države članice, na zahtjev nadležnog tijela, savjetuje s uredom SIRENE države članice izdavateljice kako bi se odgovarajućim nadležnim tijelima omogućilo da odluče o povlačenju boravišne dozvole ili vize ili brisanju upozorenja. Država članica koja je izdala boravišnu dozvolu ili vizu koristi se obrascem O za obavješćivanje države članice izdavateljice o odluci hoće li ili neće povući boravišnu dozvolu ili vizu. Ako ta država članica odluči da je boravišna dozvola ili viza i dalje valjana, upozorenje se briše. Osobu je unatoč tome moguće staviti na nacionalni popis upozorenja o zabrani ulaska države članice.

4.5.2.   Postupak u slučajevima iz članka 5. stavka 4. točke (c)

U skladu s člankom 5. stavkom 4. točkom (c) država članica iz humanitarnih razloga, zbog nacionalnih interesa ili zbog međunarodnih obveza može odstupiti od načela da se osobi za koju je izdano upozorenje o zabrani ulaska zabrani ulazak. Na zahtjev nadležnog tijela, ured SIRENE države članice koja je osobi odobrila ulazak obavješćuje o tome ured SIRENE države članice izdavateljice koristeći se obrascem H.

4.6.   Zajednička pravila u pogledu postupaka iz odjeljka 4.5.

(a)

Ured SIRENE države članice koja je izdala ili namjerava izdati ili zadržati boravišnu dozvolu ili vizu za dugotrajni boravak po postupku savjetovanja šalje samo jedan obrazac N ili obrazac O kako bi obavijestio državu članicu koja je izdala ili planira izdati upozorenje o zabrani ulaska o konačnoj odluci o odobravanju, zadržavanju ili ukidanju boravišne dozvole ili vize.

(b)

Postupak savjetovanja je postupak u svrhe članka 25. stavka 1. Schengenske konvencije ili postupak u svrhe članka 25. stavka 2. Schengenske konvencije.

(c)

Kad se obrazac M, G ili H pošalje u okviru postupka savjetovanja, može se označiti natuknicom ‚consultation procedure’ (postupak savjetovanja) (obrazac M: polje 083; obrazac G: polje 086; obrazac H: polje 083).

4.7.   Razmjena informacija slijedom pronađenog podatka i prilikom zabrane ulaska ili protjerivanja iz schengenskog prostora

Ne dovodeći u pitanje posebne postupke povezane s razmjenom podataka u skladu s člankom 5. stavkom 4. točkama (a) i (c) Zakonika o schengenskim granicama te ne dovodeći u pitanje odjeljak 4.8. koji se odnosi na razmjenu informacija slijedom pronađenog podatka o državljaninu treće zemlje koji uživa pravo na slobodno kretanje (u tom slučaju obvezno je savjetovanje s državom članicom izdavateljicom preko njezina ureda SIRENE), država članica može tražiti da bude obaviještena o svakom pronađenom podatku u vezi s upozorenjima o zabrani ulaska ili boravka koja je sama unijela.

Uredi SIRENE država članica koje su unijele upozorenja o zabrani ulaska ne obavješćuju se nužno o svim pronađenim podacima po službenoj dužnosti, već ih se može obavijestiti u iznimnim okolnostima. Ovisno o poduzetoj mjeri, obrazac G ili obrazac H može se u svakom slučaju poslati, ako su, na primjer, potrebne dopunske informacije. Obrazac G šalje se uvijek kad postoji pronađeni podatak o osobi koja uživa pravo na slobodno kretanje.

Neovisno o odredbama prethodnog stavka, kako je određeno u odjeljku 10., svi uredi SIRENE dostavljaju statističke podatke o pronađenim podacima o svim inozemnim upozorenjima na svojem državnom području.

Primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

država članica može zatražiti da bude obaviještena o svakom pronađenom podatku u vezi s upozorenjima o zabrani ulaska ili boravka koja je sama izdala. Svaka država članica koja želi iskoristiti ovu mogućnost traži to od druge države članice pisanim putem;

(b)

država članica izvršiteljica može preuzeti inicijativu i obavijestiti državu članicu izdavateljicu da je pronađen podatak o upozorenju i da državljaninu treće zemlje nije odobren ulazak ili da je protjeran sa schengenskog područja;

(c)

čim su poduzete mjere na temelju pronađenog podatka, ured SIRENE države članice izvršiteljice šalje obrazac G uredu SIRENE države članice izdavateljice; obrazac G šalje se i u slučaju pronađenog podatka kad je potrebno više informacije za izvršenje mjere;

(d)

nakon zaprimanja informacija iz točke (c) od države članice izdavateljice:

i.

ako je mjera izvršena, država članica izvršiteljica obavješćuje ured SIRENE države članice izdavateljice koristeći se obrascem M (ne drugim obrascem G za isti pronađeni podatak);

ii.

ako mjera nije izvršena, država članica izvršiteljica obavješćuje ured SIRENE države članice izdavateljice koristeći se obrascem H; ili

iii.

ako je potrebno dodatno savjetovanje, to će se provesti s pomoću obrasca M;

iv.

za posljednju izmjenu obrazaca u okviru postupka savjetovanja koristi se obrascem N ili obrascem O;

(e)

ako na svojem državnom području država članica otkrije državljanina treće zemlje za kojeg je izdano upozorenje, ured SIRENE države članice izdavateljice prosljeđuje na zahtjev podatke potrebne za povratak dotične osobe. Ovisno o potrebama države članice izvršiteljice te se informacije dostavljaju na obrascu M i uključuju sljedeće:

vrstu i razlog odluke,

tijelo izdavanja odluke,

datum odluke,

datum uručenja (datum kad je odluka uručena),

datum izvršenja,

datum kad odluka istječe ili trajanje valjanosti,

podatak je li osoba osuđivana i vrstu kazne.

Ako se osobu o kojoj je izdano upozorenje presrelo na granici, slijede se postupci iz Zakonika o schengenskim granicama i postupci države članice izdavateljice.

Može doći do hitne potrebe za razmjenom dopunskih informacija preko ureda SIRENE u konkretnim slučajevima da bi se sa sigurnošću utvrdio identitet osobe.

4.8.   Razmjena informacija slijedom pronađenog podatka o državljaninu treće zemlje koji uživa pravo na slobodno kretanje

Za državljane trećih zemalja koji uživaju pravo na slobodno kretanje u smislu Direktive 2004/38/EZ primjenjuju se posebna pravila (28).

Ako je pronađen podatak o državljaninu treće zemlje koji uživa pravo na slobodno kretanje u smislu Direktive 2004/38//EZ, primjenjuju se posebna pravila (no vidjeti uvod u odjeljku 4. o položaju Švicarske). Primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

na zahtjev nadležnog tijela, ured SIRENE države članice izvršiteljice odmah kontaktira s uredom SIRENE države članice izdavateljice koristeći se obrascem G da bi dobio potrebne informacije za odlučivanje bez odgode o mjerama koje treba poduzeti;

(b)

nakon primitka zahtjeva za informacije, ured SIRENE države članice izdavateljice odmah počinje prikupljati tražene informacije te ih šalje u najkraćem mogućem roku uredu SIRENE države članice izvršiteljice;

(c)

ako te informacije još nisu dostupne, ured SIRENE države članice izdavateljice provjerava s nadležnim tijelom može li se upozorenje čuvati u skladu s Direktivom 2004/38/EZ. Ako nadležno tijelo odluči čuvati upozorenje, ured SIRENE države članice izdavateljice o tome obavješćuje sve druge urede SIRENE koristeći se obrascem M;

(d)

država članica izvršiteljica obavješćuje preko svojeg ureda SIRENE ured SIRENE države članice izdavateljice je li tražena mjera izvršena (koristeći se obrascem M) ili ne (koristeći se obrascem H) (29).

4.9.   Razmjena informacija ako, u slučaju da nema pronađenog podatka, država članica otkrije da postoji upozorenje o zabrani ulaska za državljanina treće zemlje koji uživa pravo na slobodno kretanje

Ako, u slučaju da nema pronađenog podatka, država članica otkrije da postoji upozorenje o zabrani ulaska za državljanina treće zemlje koji uživa pravo na slobodno kretanje, ured SIRENE te države članice, na zahtjev nadležnog tijela, o tome obavješćuje ured SIRENE države članice izdavateljice slanjem obrasca M.

Ako te informacije još nisu dostupne, ured SIRENE države članice izdavateljice provjerava s nadležnim tijelom može li se upozorenje čuvati u skladu s Direktivom 2004/38/EZ. Ako nadležno tijelo odluči čuvati upozorenje, ured SIRENE države članice izdavateljice o tome obavješćuje sve druge urede SIRENE koristeći se obrascem M.

4.10.   Brisanje upozorenja o zabrani ulaska ili boravka

Ne dovodeći u pitanje posebne postupke propisane člankom 25. Schengenske konvencije i člankom 5. stavkom 4. točkama (a) i (c) Zakonika o schengenskim granicama, upozorenja o zabrani ulaska ili boravka za državljane trećih zemalja brišu se na temelju:

(a)

isteka valjanosti upozorenja;

(b)

odluke o brisanju nadležnog tijela države članice izdavateljice;

(c)

isteka roka za zabranu ulaska kad nadležno tijelo države članice izdavateljice odredi datum isteka valjanosti svoje odluke; ili

(d)

stjecanja državljanstva jedne od država članica. Ako stjecanje državljanstva utvrdi ured SIRENE države članice koja nije država članica izdavateljica, prva se savjetuje s uredom SIRENE države članice izdavateljice i, prema potrebi, šalje obrazac J, u skladu s postupkom za ispravak i brisanje podataka za koje se utvrdi da su pravno ili činjenično netočni (vidjeti odjeljak 2.7.).

5.   UPOZORENJA O NESTALIM OSOBAMA (ČLANAK 32. ODLUKE O SIS-u II)

5.1.   Višestruka upozorenja

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.2.

5.2.   Zlouporabljeni identitet

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.11.1.

5.3.   Unos drugog imena

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.11.2.

5.4.   Dodavanje oznake

U okolnostima koje se mogu javiti kad se pronađe podatak u vezi s upozorenjem o nestaloj osobi, nadležna tijela u državi članici izvršiteljici odlučuju da se zatražena mjera ne poduzima i/ili da se u vezi s upozorenjem neće poduzeti nikakve daljnje mjere. Ta se odluka može donijeti čak i ako nadležna tijela države članice izdavateljice odluče zadržati upozorenje u SIS-u II. U tim okolnostima država članica izvršiteljica može zatražiti oznaku nakon što je pronađen podatak. Za dodavanje oznake poštuju se opći postupci opisani u odjeljku 2.6.

Ne postoje alternativne mjere koje treba poduzeti za upozorenja radi skrivenih ili namjenskih provjera.

5.5.   Osiguravanje opisnih detalja o nestalim maloljetnicima i drugim osobama za koje se procijeni da su ugrožene

Uredi SIRENE imaju trenutačan pristup svim odgovarajućim dopunskim informacijama na nacionalnoj razini u pogledu upozorenja o nestalim osobama kako bi mogli dati svoj puni doprinos postizanju uspjeha u slučajevima, olakšavanju utvrđivanja identiteta osobe i brzom osiguravanju dopunskih informacija o pitanjima koja su povezana s predmetom. Odgovarajuće dopunske informacije mogu posebno obuhvaćati nacionalne odluke o skrbništvu nad djetetom ili ugroženom osobom ili zahtjeve za uporabu mehanizama za upozorenja o nestaloj djeci (‚Child Alert’).

S obzirom na to da neće sve ugrožene nestale osobe prelaziti nacionalne granice, odluke o dostavljanju dopunskih informacija (o opisnim detaljima) i njihovim primateljima donose se od slučaja do slučaja, pri čemu se uzima u obzir čitav raspon okolnosti. Nakon donošenja odluke na nacionalnoj razini o potrebnom opsegu slanja takvih dopunskih informacija, ured SIRENE države članice izdavateljice, prema potrebi, poduzima jednu od sljedećih mjera:

(a)

zadržava informacije kako bi drugoj državi članici, na njezin zahtjev, mogao proslijediti dopunske informacije;

(b)

odgovarajućem uredu SIRENE prosljeđuje obrazac M ako istrage upućuju na moguće odredište nestale osobe;

(c)

na temelju okolnosti nestanka, prosljeđuje obrazac M svim odgovarajućim uredima SIRENE za potrebe osiguravanja svih podataka o dotičnoj osobi u kratkom vremenu.

U slučaju posebno ugrožene nestale osobe, polje 311 obrasca M počinje riječju ‚URGENT’ (hitno) i objašnjenjem razloga za hitnost. (Ako nestali maloljetnik nema pratnju (30), kao objašnjenje navode se riječi ‚Unaccompanied minor’ (maloljetnik bez pratnje).) Ta hitnost može se potkrijepiti telefonskim pozivom, u kojem se ističe važnost obrasca M i njegova hitna priroda.

Za posebno ugrožene nestale osobe upotrebljava se zajednička metoda za unos strukturiranih dopunskih informacija po usuglašenom redoslijedu (31). To se unosi u polje 083 obrasca M.

Kad ured SIRENE primi informacije, on ih, kako bi što više povećao mogućnosti za utvrđivanje mjesta gdje se osoba nalazi, na razuman i ciljan način, prema potrebi prosljeđuje:

(a)

odgovarajućim graničnim kontrolnim točkama;

(b)

upravnim i policijskim tijelima koja su nadležna za utvrđivanje mjesta gdje se osoba nalazi i za njezinu zaštitu;

(c)

odgovarajućim konzularnim tijelima države članice izdavateljice, nakon pronađenog podatka u SIS-u II.

5.6.   Razmjena podataka nakon pronađenog podatka

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.3.

Osim toga, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)

koliko je to najviše moguće, uredi SIRENE obavješćuju o potrebnim medicinskim pojedinostima dotičnih nestalih osoba ako treba poduzeti mjere za njihovu zaštitu.

Dostavljene informacije čuvaju se samo dok je to nužno potrebno te se njima koristi isključivo za potrebe liječenja dotične osobe;

(b)

ured SIRENE države članice izvršiteljice uvijek obavješćuje ured SIRENE države članice izdavateljice o mjestu gdje se osoba nalazi;

(c)

u skladu s člankom 33. stavkom 2. Odluke o SIS-u II, osoba koja je prijavila nestanak osobe obavješćuje se o mjestu gdje se nalazi nestala punoljetna osoba samo uz pristanak nestale osobe (32). Suglasnost mora biti u pisanom obliku ili o njoj barem mora postojati pisani trag. U slučajevima kad se suglasnost ne daje, to se čini u pisanom obliku ili se službeno bilježi. Međutim, nadležna tijela mogu obavijestiti osobu koja je prijavila nestanak druge osobe o činjenici da je upozorenje obrisano slijedom pronađenog podatka.

5.7.   Brisanje upozorenja o nestalim osobama

Bude li država članica izdavateljica pri brisanju znatno kasnila, o tome se obavješćuje ured SIRENE države članice izvršiteljice da bi se upozorenju dodala oznaka kako je opisano u odjeljku 5.4. Priručnika SIRENE.

5.7.1.   Maloljetnici

Upozorenje se briše kad:

(a)

je slučaj riješen (npr. maloljetnik se vratio u domovinu, nadležna tijela države članice izvršiteljice donesu odluku o skrbništvu nad djetetom);

(b)

upozorenju istekne valjanost; ili

(c)

nadležno tijelo države članice izdavateljice donese odluku.

5.7.2.   Odrasli za koje se ne traže zaštitne mjere

Upozorenje se briše kad:

(a)

je izvršena mjera koju treba poduzeti (država članica izvršiteljica utvrdila je mjesto gdje se osoba nalazi);

(b)

upozorenju istekne valjanost; ili

(c)

nadležno tijelo države članice izdavateljice donese odluku.

5.7.3.   Odrasli za koje se traže zaštitne mjere

Upozorenje se briše kad:

(a)

je izvršena mjera koju treba poduzeti (osoba pod zaštitom);

(b)

upozorenju istekne valjanost; ili

(c)

nadležno tijelo države članice izdavateljice donese odluku.

U skladu s nacionalnim pravom, upozorenje za osobu koja je pod službenom zaštitom može se zadržati dok se ta osoba ne vrati u domovinu.

6.   UPOZORENJA O OSOBAMA KOJE SE TRAŽE ZBOG SUDJELOVANJA U PRAVOSUDNOM POSTUPKU (ČLANAK 34. ODLUKE O SIS-u II)

6.1.   Višestruka upozorenja

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.2.

6.2.   Zlouporabljeni identitet

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.11.1.

6.3.   Unos drugog imena

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.11.2.

6.4.   Razmjena informacija nakon pronađenog podatka

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.3.

Osim toga, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)

stvarno mjesto boravišta ili prebivališta utvrđuje se s pomoću svih mjera dopuštenih nacionalnim pravom države članice gdje je osoba pronađena;

(b)

prema potrebi uspostavljaju se nacionalni postupci kako bi se osiguralo da se upozorenja čuvaju u SIS-u II samo onoliko koliko je to potrebno da se ispuni svrha radi koje su unesena.

Uredi SIRENE mogu dostavljati daljnje informacije o upozorenjima unesenima na temelju članka 34. Odluke o SIS-U II i pri tome mogu djelovati u ime pravosudnih tijela ako te informacije ulaze u okvir uzajamne pravne pomoći.

6.5.   Brisanje upozorenja o osobama koje se traže zbog sudjelovanja u pravosudnom postupku

Upozorenje se briše kad:

(a)

nadležno tijelo države članice izdavateljice primi obavijest o mjestu gdje se osoba nalazi. Ako na temelju proslijeđene informacije nije moguće djelovati (npr. netočna adresa ili ne postoji stalno prebivalište), ured SIRENE države članice izdavateljice o tome obavješćuje ured SIRENE države članice izvršiteljice kako bi se riješio problem;

(b)

upozorenju istekne valjanost; ili

(c)

nadležno tijelo države članice izdavateljice donese odluku.

Ako je pronađen podatak u državi članici te su pojedinosti o adresi proslijeđene državi članici izdavateljici i naknadno pronađenim podatkom u toj državi članici upućuje se na iste pojedinosti o adresi, pronađeni podatak bilježi se u državi članici izvršiteljici, ali ni pojedinosti o adresi ni obrazac G ne šalju se ponovo državi članici izdavateljici. U takvim slučajevima država članica izvršiteljica obavješćuje državu članicu izdavateljicu o ponavljajućim pronađenim podacima, a država članica izdavateljica razmatra potrebu zadržavanja upozorenja.

7.   UPOZORENJA RADI SKRIVENIH I NAMJENSKIH PROVJERA (ČLANAK 36. ODLUKE O SIS-u II)

7.1.   Višestruka upozorenja

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.2.

7.2.   Zlouporabljeni identitet

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.11.1.

7.3.   Unos drugog imena

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.11.2.

7.4.   Obavješćivanje ostalih država članica pri izdavanju upozorenja

Kad izdaje upozorenje, ured SIRENE države članice izdavateljice obavješćuje sve ostale urede SIRENE koristeći se obrascem M u sljedećim slučajevima:

(a)

upozorenje radi skrivene ili namjenske provjere izdaje se uz zahtjev da se o pronađenim podacima bez odgode izvijesti ured SIRENE koji je izdao upozorenje; u obrascu M navodi se sljedeće ‚ARTICLE 36(2) of the SIS II Decision – immediate action’ or ‚ARTICLE 36(3) of the SIS II Decision- immediate action’ (ČLANAK 36. STAVAK 2. Odluke o SIS-u II – hitne mjere ili ČLANAK 36. STAVAK 3. Odluke o SIS-u II – hitne mjere). Osim toga treba navesti i opravdanje hitnih mjera u polju 083 obrasca M; ili

(b)

tijelo odgovorno za nacionalnu sigurnost zatraži izdavanje upozorenja u skladu s člankom 36. stavkom 3. Odluke o SIS-u II; u obrascu M navodi se tekst ‚ARTICLE 36(3) of the SIS II Decision’ (ČLANAK 36. STAVAK 3. Odluke o SIS-u II).

Ako je to upozorenje izdano u skladu s člankom 36. stavkom 3. Odluke o SIS-u II, obrazac M u polju 080 sadržava naziv tijela koje traži unos upozorenja, prvo na jeziku države članice izdavateljice, a zatim i na engleskome jeziku, te njegove kontaktne podatke u polju 081 u formatu koji ne zahtijeva prijevod.

Povjerljivost određenih informacija štiti se u skladu s nacionalnim pravom, uključujući odvajanje kontakata među uredima SIRENE od bilo kakvih kontakata među službama koje su odgovorne za nacionalnu sigurnost.

7.5.   Dodavanje oznake

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.6.

Ne postoje alternativne mjere koje treba poduzeti za upozorenja radi skrivenih ili namjenskih provjera.

Osim toga, ako tijelo nadležno za nacionalnu sigurnost u državi članici izvršiteljici odluči da upozorenje zahtijeva oznaku, kontaktira sa svojim nacionalnim uredom SIRENE i obavješćuje ga da se mjere koje treba poduzeti ne mogu provesti. Ured SIRENE zatim zahtijeva dodavanje oznake slanjem obrasca F uredu SIRENE države članice izdavateljice. Kao i s ostalim zahtjevima za dodavanje oznake navodi se općeniti razlog. Međutim, osjetljive se stvari ne objavljuju (vidjeti odjeljak 7.6.(b) u nastavku).

7.6.   Razmjena podataka nakon pronađenog podatka

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.3.

Osim toga, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)

kad se pronađe podatak o upozorenju izdanom u skladu s člankom 36. stavkom 3. Odluke o SIS-u II, ured SIRENE države članice izvršiteljice obavješćuje ured SIRENE države članice izdavateljice o rezultatima (skrivena ili namjenska provjera) putem obrasca G. Istodobno ured SIRENE države članice izvršiteljice obavješćuje vlastito tijelo odgovorno za nacionalnu sigurnost;

(b)

za zaštitu povjerljivosti informacija potreban je poseban postupak. Stoga se svaki kontakt među tijelima koja su odgovorna za nacionalnu sigurnost odvija odvojeno od kontakta među uredima SIRENE. Slijedom toga, o detaljnim razlozima za traženje oznake raspravlja se izravno među tijelima odgovornima za nacionalnu sigurnost, a ne preko ureda SIRENE;

(c)

ako se pronađe podatak za upozorenje za koje se taj pronađeni podatak odmah mora prijaviti, treba bez odgode poslati obrazac G uredu SIRENE države članice izdavateljice.

7.7.   Brisanje upozorenja radi skrivene i namjenske provjere

Upozorenje se briše kad:

(a)

upozorenju istekne valjanost; ili

(b)

nadležno tijelo države članice izdavateljice donese odluku o brisanju.

7.8.   Sustavi za automatsko prepoznavanje registarskih pločica (ANPR)

Vidjeti odjeljak 9.

8.   UPOZORENJA O PREDMETIMA KOJI SE ODUZIMAJU ILI UPOTREBLJAVAJU KAO DOKAZ (ČLANAK 38. ODLUKE O SIS-u II)

8.1.   Višestruka upozorenja

Vidjeti opći postupak u odjeljku 2.2.

8.2.   Upozorenja o vozilu

8.2.1.   Provjera višestrukih upozorenja o vozilu

Obvezni elementi za opis identiteta pri provjeri višestrukih upozorenja o vozilu uključuju:

(a)

broj registarskih pločica; i/ili

(b)

identifikacijski broj vozila (VIN).

Oba broja mogu biti navedena u SIS-u II.

Ako se, prilikom unosa novog upozorenja, utvrdi da isti VIN broj i/ili broj registarskih pločica već postoji u SIS-u II, pretpostavlja se da će novo upozorenje za posljedicu imati višestruka upozorenja o istom vozilu. Međutim, taj način provjere učinkovit je samo ako su upotrijebljeni isti opisni elementi. Usporedba stoga nije uvijek moguća.

Ured SIRENE upozorava korisnike na probleme koji se mogu pojaviti kad je samo jedan od brojeva uspoređen, na VIN blizance i na ponovnu uporabu registarskih pločica. Pozitivan rezultat ne znači automatski da postoji pronađeni podatak, a negativan rezultat ne znači da ne postoji upozorenje o vozilu.

Elementi za opis identiteta koji su upotrijebljeni za utvrđivanje postoje li dva jednaka unosa za isto vozilo detaljno su navedeni u odjeljku 2.2.3.

Postupci savjetovanja za provjeru višestrukih i neusklađenih upozorenja koje uredi SIRENE primjenjuju za vozila isti su kao i za osobe. Za opće postupke vidjeti odjeljak 2.2.

Ured SIRENE države članice izdavateljice vodi evidenciju o svim zahtjevima za unos dodatnog upozorenja koji su, nakon savjetovanja, odbijeni na temelju prethodno navedenih odredaba, sve dok upozorenje ne bude obrisano.

8.2.2.   VIN blizanci

VIN blizanac je vozilo uneseno u SIS II, istog tipa i s istim identifikacijskim brojem vozila (VIN) kao i originalno proizvedeno vozilo (npr. traktor i motor s istim VIN brojem ne pripadaju ovoj kategoriji). Da bi se izbjegle negativne posljedice višekratnog oduzimanja originalno proizvedenih vozila s istim VIN brojem, primjenjuje se sljedeći posebni postupak:

(a)

ako se utvrdi mogućnost VIN blizanca, ured SIRENE, prema potrebi:

i.

osigurava da upozorenje u SIS-u II ne sadržava pogrešku i da su informacije u vezi s upozorenjem potpune koliko god je to moguće;

ii.

provjerava okolnosti slučaja koje su uzrokovale upozorenje u SIS-u II;

iii.

istražuje povijest obaju vozila, počevši od njihove proizvodnje;

iv.

zahtijeva temeljiti pregled oduzetog vozila, posebno njegova VIN broja, kako bi se potvrdilo radi li se o originalno proizvedenom vozilu.

Svi uključeni uredi SIRENE blisko surađuju u poduzimanju takvih mjera;

(b)

ako je potvrđeno postojanje VIN blizanca, država članica izdavateljica razmatra je li potrebno zadržati upozorenje u SIS-u II. Ako država članica odluči zadržati upozorenje u SIS-u II, država članica izdavateljica:

i.

u upozorenje dodaje povezanu primjedbu ‚Suspicion of clone’ (Sumnja na klon) (33);

ii.

poziva vlasnika originalno proizvedenog vozila da, uz izričitu suglasnost i prema nacionalnom pravu, uredu SIRENE države članice izdavateljice dostavi sve odgovarajuće informacije koje su potrebne da bi se izbjegle negativne posljedice pogrešne identifikacije;

iii.

šalje obrazac M putem svojih ureda SIRENE svim drugim uredima, uključujući, prema potrebi, oznake ili značajke koje opisuju originalno proizvedeno vozilo i omogućuju razlikovanje od vozila unesenog u SIS II. U polju 083 obrasca M jasno se navode riječi ‚ORIGINAL MANUACTURED VEHICLE’ (originalno proizvedeno vozilo);

(c)

ako korisnik pretraživanjem SIS-a II pronađe primjedbu ‚sumnja na klon’ u vezi s vozilom, kontaktira s nacionalnim uredom SIRENE kako bi dobio dodatne informacije za pojašnjenje je li vozilo koje se provjerava traženo vozilo ili originalno proizvedeno vozilo;

(d)

ako se tijekom provjere utvrdi da informacije na obrascu M više nisu aktualne, ured SIRENE države članice izvršiteljice kontaktira s uredom SIRENE države članice izdavateljice kako bi provjerio trenutačno pravno vlasništvo vozila. Potonji ured SIRENE u skladu s tim šalje novi obrazac M i u polju 083 obrasca M jasno navodi riječi ‚ORIGINAL MANUFACTURED VEHICLE’ (originalno proizvedeno vozilo).

8.3.   Razmjena informacija nakon pronađenog podatka

Uredi SIRENE mogu dostavljati daljnje informacije o upozorenjima unesenima na temelju članka 38. Odluke o SIS-u II i pri tome mogu djelovati u ime pravosudnih tijela ako te informacije ulaze u okvir uzajamne pravne pomoći u skladu s nacionalnim pravom.

Uredi SIRENE šalju dopunske informacije u najkraćem mogućem roku koristeći se obrascem P, ako je to zatraženo u polju 089 obrasca G, kad je pronađen podatak o upozorenju radi oduzimanja ili upotrebe kao dokaza koje je izdano za vozilo, zrakoplov, plovilo, industrijsku opremu ili spremnik u skladu s člankom 38. Odluke o SIS-u II.

S obzirom na to da je zahtjev hitan i da stoga nije moguće odmah usporediti sve informacije, nije potrebno ispuniti sva polja u obrascu P. Međutim, ulažu se napori radi usporedbe informacija u vezi s glavnim poljima: 041, 042, 043, 162, 164, 165, 166, 167 i 169.

U slučaju pronađenog podatka o sastavnom dijelu predmeta koji je moguće identificirati, ured SIRENE države članice izvršiteljice obavješćuje ured SIRENE države članice izdavateljice o okolnostima pronađenog pogotka putem obrasca G, objašnjavajući u polju 090 (dodatne informacije) da se ne oduzima cijeli predmet, već samo njegov sastavni dio ili sastavni dijelovi. Ako se istodobno pronađe više sastavnih dijelova, šalje se samo jedan obrazac G s obzirom na to da se oni odnose na jedno upozorenje. O svim naknadno pronađenim podacima o upozorenju obavješćuje se ured SIRENE države članice izdavateljice putem obrasca G. Upozorenje se ne briše osim ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u odjeljku 8.4.

8.4.   Upozorenja o predmetima koji se oduzimaju ili upotrebljavaju kao dokaz u kaznenome postupku

Upozorenje se briše kad:

(a)

se oduzme predmet ili poduzme jednakovrijedna mjera nakon što su naknadno razmijenjene potrebne dopunske informacije među uredima SIRENE ili se predmet uključi u drugi sudski ili upravni postupak (npr. sudski postupak o kupnji u dobroj vjeri, spornom vlasništvu ili pravna suradnja o dokazima);

(b)

upozorenju istekne valjanost; ili

(c)

nadležno tijelo države članice izdavateljice donese odluku o brisanju.

9.   SUSTAVI ZA AUTOMATSKO PREPOZNAVANJE REGISTARSKIH PLOČICA (ANPR)

Ti su sustavi važni za upozorenja na temelju članaka 36. i 38. Odluke o SIS-u II. Zbog raširene upotrebe sustava za automatsko prepoznavanje registarskih pločica za potrebe kaznenog progona, postoji tehnička mogućnost da se u kratkom vremenu pronađu brojni podaci o vozilu ili registarskim pločicama.

S obzirom na to da se za neke sustave za automatsko prepoznavanje registarskih pločica brinu upravitelji, postoji mogućnost da se vozilo otkrije i poduzmu zatražene mjere. U tom slučaju, prije poduzimanja bilo kakvih mjera, korisnici sustava za automatsko prepoznavanje registarskih pločica provjeravaju odnosi li se podatak pronađen s pomoću tog sustava na upozorenje na temelju članka 36. ili 38. Odluke o SIS-u II.

Međutim, za mnoge fiksno instalirane sustave za automatsko prepoznavanje registarskih pločica upravitelji se ne brinu stalno. Slijedom toga, iako će tehnologija zabilježiti prolazak vozila i podatak će biti pronađen, zatražene mjere možda neće biti poduzete.

Kad se za upozorenja na temelju članka 36. ili 38. ne mogu poduzeti zatražene mjere, primjenjuje se sljedeći opći postupak:

Jedan obrazac H šalje se za prvi pronađeni podatak. Ako je potrebno više informacija o kretanju vozila, ured SIRENE države članice izdavateljice mora kontaktirati s uredom SIRENE države članice izvršiteljice kako bi bilateralno raspravili potrebe za informacijama.

Za upozorenja na temelju članka 36. primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

ured SIRENE države članice koja je pronašla podatak obavješćuje ured SIRENE države članice izdavateljice o okolnostima pronađenog podatka s pomoću jednog obrasca G i navođenjem riječi ‚ANPR’ u polju 086. Ako je potrebno više informacija o kretanju vozila, ured SIRENE države članice izdavateljice kontaktira s uredom SIRENE države članice izvršiteljice;

(b)

ured SIRENE države članice koja je pronašla podatak o upozorenju radi namjenske provjere pri čemu se zatražena mjera nije mogla poduzeti, obavješćuje ured SIRENE države članice izdavateljice o okolnostima pronađenog podatka s pomoću obrasca H i navođenjem riječi ‚ANPR’ u polju 083 i sljedećeg teksta: ‚This hit has been achieved by use of ANPR (ovaj je podatak pronađen upotrebom sustava za automatsko prepoznavanje registarskih pločica). Please inform us if your country wishes to be informed of further hits achieved through ANPR for this vehicle or number plate where the requested action could not be undertaken.’ (molimo vas da nas obavijestite želi li vaša država biti obaviještena o daljnjim podacima pronađenima s pomoću sustava za automatsko prepoznavanje registarskih pločica za ovo vozilo ili registarske pločice ako se zatražena mjera nije mogla poduzeti);

(c)

država članica izdavateljica odlučuje je li upozorenje postiglo svoju svrhu, treba li ga izbrisati te treba li održati bilateralne razgovore o potrebama za informacijama.

Za upozorenja na temelju članka 38. primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)

kad je pronađen podatak i zatražena mjera poduzeta, ured SIRENE države članice koja je pronašla podatak obavješćuje ured SIRENE države članice izdavateljice o okolnostima pronađenog podatka s pomoću jednog obrasca G;

(b)

kad je pronađen podatak i zatražena mjera poduzeta, ured SIRENE države članice koja je pronašla podatak obavješćuje ured SIRENE države članice izdavateljice o okolnostima pronađenog pogotka s pomoću obrasca H i navođenjem riječi ‚ANPR’ u polju 083 i sljedećeg teksta: ‚This hit has been achieved by use of ANPR (ovaj je podatak pronađen upotrebom sustava za automatsko prepoznavanje registarskih pločica). Please inform us if your country wishes to be informed of further hits achieved through ANPR for this vehicle or number plate where the requested action could not be undertaken.’ (molimo vas da nas obavijestite želi li vaša država biti obaviještena o daljnjim podacima pronađenima s pomoću sustava za automatsko prepoznavanje registarskih pločica za ovo vozilo ili registarske pločice ako se zatražena mjera nije mogla poduzeti);

(c)

kad primi takav obrazac H, ured SIRENE države članice izdavateljice savjetuje se s nadležnim tijelima koja su odgovorna za odlučivanje o potrebi primanja daljnjih obrazaca H ili informacija koje bilateralno prosljeđuje ured SIRENE države članice izvršiteljice.

10.   STATISTIČKI PODACI

Jedanput godišnje uredi SIRENE izrađuju statističke podatke koji se šalju Agenciji i Komisiji. Statistički podaci šalju se, na zahtjev, i europskom nadzorniku za zaštitu podataka i nadležnim nacionalnim tijelima za zaštitu podataka. Statistički podaci sadržavaju broj svake vrste obrazaca poslanih svakoj državi članici. Statistički podaci osobito sadržavaju broj pronađenih podataka i oznaka. Razlikuju se pronađeni podaci o upozorenjima koja je izdala druga država članica od pronađenih podataka o upozorenjima koja je izdala sama država članica.

Dodatkom 5. određuju se postupci i formati za dostavljanje statističkih podataka na temelju ovog odjeljka.”


(1)  SL L 239, 22.9.2000., str. 19.

(2)  Odluka Izvršnog odbora od 22. prosinca 1994. o stupanju na snagu Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 19. lipnja 1990. (SCH/Com-ex (94)29 rev.2) (SL L 239, 22.9.2000., str. 130.).

(3)  Odluke Izvršnog odbora od 7. listopada 1997. (SCH/com-ex 97(27) rev. 4) za Italiju te (SCH/com-ex 97(28) rev. 4) za Austriju.

(4)  Odluka Vijeća 1999/848/EZ od 13. prosinca 1999. o punoj primjeni schengenske pravne stečevine u Grčkoj (SL L 327, 21.12.1999., str. 58.).

(5)  Odluka Vijeća 2000/777/EZ od 1. prosinca 2000. o primjeni schengenske pravne stečevine u Danskoj, Finskoj i Švedskoj, te u Islandu i u Norveškoj (SL L 309, 9.12.2000., str. 24.).

(6)  Odluka Vijeća 2004/926/EZ od 22. prosinca 2004. o provedbi dijelova schengenske pravne stečevine od strane Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (SL L 395, 31.12.2004., str. 70.).

(7)  SL C 340, 10.11.1997.

(8)  Sporazum između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 36.).

(9)  SL L 370, 17.12.2004., str. 78.

(10)  SL L 160, 18.6.2011., str. 3.

(11)  Uredba (EZ) br. 1986/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o pristupu drugoj generaciji Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) od strane službi država članica odgovornih za izdavanje potvrda o registraciji vozila (SL L 381, 28.12.2006., str. 1.).

(12)  Uredba (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o Zakoniku Zajednice o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 105, 13.4.2006., str. 1.).

(13)  Navedeno ne dovodi u pitanje druge zadatke povjerene uredima SIRENE na temelju odgovarajućeg zakonodavstva u okviru policijske suradnje, npr. u primjeni Okvirne odluke Vijeća 2006/960/PUP od 18. prosinca 2006. o pojednostavljenju razmjene informacija i obavještajnih podataka između tijela zaduženih za izvršavanje zakona u državama članicama Europske unije (SL L 386, 29.12.2006., str. 89.).

(14)  Odluka Vijeća 2009/371/PUP od 6. travnja 2009. o osnivanju Europskog policijskog ureda (Europola) (SL L 121, 15.5.2009., str. 37.).

(15)  Vidjeti također Schengenski katalog, preporuke i najbolje prakse.

(16)  Ta druga domena postoji u tehničkom ‚predproizvodnom okruženju’.

(17)  Uredba (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 286, 1.11.2011., str. 1.).

(18)  Neka prijevozna poduzeća upotrebljavaju druge referentne brojeve. U SIS-u II postoji mogućnost unosa serijskih brojeva koji nisu brojevi BIC.

(19)  S obzirom na to da serijski brojevi za predmete nisu standardizirani, moguće je, primjerice, da dva različita vatrena oružja različitih marki imaju isti serijski broj. Isto tako moguće je da predmet ima isti serijski broj kao i potpuno različit predmet, primjerice, izdani dokumenti i dio industrijske opreme. Tamo gdje je jasno da su serijski brojevi identični, ali predmeti očito nisu, nije potrebno savjetovanje među uredima SIRENE. Korisnike se može upozoriti da bi moglo doći do takve situacije. Osim toga, moguće je da je predmet kao što je putovnica ili automobil ukraden i to je prijavljeno u jednoj zemlji, a naknadno je prijavljeno i u zemlji podrijetla. To bi moglo dovesti do dvaju upozorenja o istom predmetu. Ako se otkrije takav slučaj, može ga riješiti ured SIRENE na koji se odnosi.

(20)  Za tehničku provedbu vidjeti dokument o razmjeni podataka među uredima SIRENE iz odjeljka 1.10.2.

(21)  Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (SL L 190, 18.7.2002., str. 1.).

(22)  Za tehničku provedbu vidjeti dokument o razmjeni podataka među uredima SIRENE iz odjeljka 1.10.2.

(23)  Vidjeti i odjeljak 1.13.1. o navođenju hitnosti u obrascima SIRENE.

(24)  Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice (SL L 158, 30.4.2004., str. 77.).

(25)  Člankom 30. Direktive 2004/38/EZ predviđeno je da se osobu kojoj je odbijen ulazak o tome u pisanom obliku obavijesti i da je se u cijelosti obavijesti o razlozima na temelju kojih je odluka donesena, osim ako je to u suprotnosti s interesima državne sigurnosti.

(26)  U članku 26. Uredbe o SIS-u II upućuje se na članak 15. Ugovora o Europskoj uniji. Međutim, nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona taj članak 15. postao je članak 29. u pročišćenoj inačici Ugovora o Europskoj uniji.

(27)  U slučaju upozorenja o zabrani ulaska izdanih za članove obitelji građana EU-a, potrebno je podsjetiti da nije moguće rutinski izvršiti provjeru u SIS-u II prije izdavanja boravišne iskaznice za tu osobu. U članku 10. Direktive 2004/38/EZ navedeni su potrebni uvjeti za stjecanje prava boravka za više od tri mjeseca u državi članici domaćinu za članove obitelji građana Unije koji su državljani trećih zemalja. Na temelju tog popisa, koji je sveobuhvatan, nije moguće rutinsko savjetovanje sa SIS-om prije izdavanja boravišnih iskaznica. Člankom 27. stavkom 3. te Direktive određeno je da države članice mogu zahtijevati, ako to smatraju ključnim, podatke od drugih država članica samo u pogledu ranije kaznene evidencije (tj. ne cjelokupne podatke iz SIS-a II). Takvi zahtjevi ne smiju postati rutina.

(28)  U skladu s Direktivom 2004/38/EZ, osobi koja uživa pravo na slobodno kretanje može biti zabranjen ulazak ili boravak na temelju javnog poretka ili javne sigurnosti kad njezino ponašanje predstavlja stvarnu, trenutačnu i značajnu opasnost koja ugrožava neki temeljni interes društva te kad se poštuju drugi uvjeti utvrđeni u članku 27. stavku 2. te Direktive. Člankom 27. stavkom 2. propisano je: ‚Mjere poduzete zbog javnog poretka ili javne sigurnosti u skladu su s načelom proporcionalnosti i temelje se isključivo na osobnom ponašanju pojedinca. Postojanje ranije kaznene osude samo po sebi ne predstavlja razlog za poduzimanje takvih mjera. Osobno ponašanje dotičnog pojedinca mora predstavljati stvarnu, trenutačnu i značajnu opasnost koja ugrožava neki temeljni interes društva. Neprihvatljivi su razlozi koji nisu usko povezani s pojedinim slučajem ili se odnose na opću prevenciju.’ Štoviše, postoje dodatna ograničenja za osobe koje uživaju pravo na trajni boravak kojima se može zabraniti ulazak ili boravak samo na temelju ozbiljnih razloga zaštite javnog poretka ili javne sigurnosti kao što je navedeno u članku 28. stavku 2. Direktive 2004/38/EZ.

(29)  U skladu s Direktivom 2004/38/EZ država članica izvršiteljica ne može ograničiti slobodno kretanje državljana trećih zemalja koji uživaju pravo na slobodu kretanja samo zato što država članica izdavateljica zadržava upozorenje, osim ako su ispunjeni uvjeti iz bilješke 28.

(30)  Maloljetnici bez pratnje su djeca, kako je definirano u članku 1. Konvencije o pravima djeteta od 20. studenoga 1989., koja su odvojena od oba roditelja i drugih srodnika i za koju se ne brine odrasla osoba koja je za to odgovorna prema zakonu ili običaju.

(31)  Podaci o nestanku:

(a)

mjesto, datum i vrijeme nestanka;

(b)

okolnosti nestanka.

Pojedinosti o nestaloj osobi:

(c)

dob;

(d)

visina;

(e)

boja kože;

(f)

boja i oblik kose;

(g)

boja očiju;

(h)

ostala tjelesna obilježja (npr. piercing, deformacije, amputacije, tetovaže, madeži, ožiljci itd.);

(i)

psihološke značajke: samoubilačka sklonost, duševna bolest, agresivno ponašanje itd.;

(j)

ostale pojedinosti: potrebno liječenje itd.;

(k)

odjeća koju je osoba nosila u trenutku nestanka;

(l)

fotografija: dostupna ili ne;

(m)

ante mortem obrazac: dostupan ili ne.

Povezani podaci:

(n)

osobe koje bi mogle pratiti nestalu osobu (i schengenski identifikacijski broj ako je dostupan);

(o)

vozila povezana sa slučajem (i schengenski identifikacijski broj ako je dostupan);

(p)

ako je dostupno: broj mobilnog telefona/posljednja prijava (log-in), kontakt putem društvenih mreža na internetu.

Nazivi samih različitih potpolja ne uključuju se u polje 083, već samo referentno slovo. Kad su pojedinosti već dostupne u poljima upozorenja, odgovarajuće informacije uključuju se u upozorenje, uključujući otiske prstiju ili fotografije.

(32)  Za pojašnjenja o suglasnosti u pogledu zaštite pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom protoku takvih podataka vidjeti članak 2. točku (h) Direktive 95/46/EZ.

(33)  ‚Sumnja na klon’ odnosi se na slučajeve u kojima su, primjerice, dokumenti za registraciju vozila ukradeni i upotrijebljeni za ponovnu registraciju drugog vozila iste marke, tipa i boje koje je također ukradeno.