ISSN 1977-0847 |
||
Službeni list Europske unije |
L 20 |
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Svezak 58. |
Sadržaj |
|
II. Nezakonodavni akti |
Stranica |
|
|
MEĐUNARODNI SPORAZUMI |
|
|
* |
||
|
|
UREDBE |
|
|
* |
||
|
* |
||
|
* |
||
|
* |
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
||
|
|
ODLUKE |
|
|
* |
||
|
* |
||
|
* |
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
II. Nezakonodavni akti
MEĐUNARODNI SPORAZUMI
27.1.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 20/1 |
Informacija o potpisivanju i o privremenoj primjeni Sporazuma između Europske unije i Kraljevine Norveške o uzajamnom pristupu ribolovu u području Skagerraka za plovila koja plove pod zastavom Danske
Europska unija i Kraljevina Norveška 15. siječnja 2015. u Bruxellesu potpisale su Sporazum o uzajamnom pristupu ribolovu u području Skagerraka za plovila koja plove pod zastavom Danske, Norveške i Švedske (1).
Sporazum se u skladu s tim privremeno primjenjuje od 15. siječnja 2015. na temelju njegova članka 9.
(1) SL L 224, 30.7.2014., str. 3.
UREDBE
27.1.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 20/2 |
PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) 2015/108
od 26. siječnja 2015.
o provedbi Uredbe (EU) br. 36/2012 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 36/2012 od 18. siječnja 2012. o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 442/2011 (1), a posebno njezin članak 32. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Vijeće je 18. siječnja 2012. donijelo Uredbu (EU) br. 36/2012. |
(2) |
Presudama od 13. studenoga 2014. u predmetima T-653/11, T-654/11 i T-43/12 Opći sud Europske unije poništio je odluku Vijeća o uvrštavanju Aimana Jabera, Khaleda Kaddoura, Mohammeda Hamchoa i Hamcho Internationala na popis osoba i subjekata koji podliježu mjerama ograničavanja naveden u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 36/2012. |
(3) |
Aimana Jabera, Khaleda Kaddoura, Mohammeda Hamchoa i Hamcho International trebalo bi na temelju novih obrazloženja ponovo uvrstiti na popis osoba i subjekata koji podliježu mjerama ograničavanja. |
(4) |
Uredbu (EU) br. 36/2012 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilog II. Uredbi (EU) br. 36/2012 mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 26. siječnja 2015.
Za Vijeće
Predsjednik
E. RINKĒVIČS
(1) SL L 16, 19.1.2012., str. 1.
PRILOG
Sljedeće osobe i subjekt umeću se na popis osoba i subjekata naveden u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 36/2012.
I. POPIS FIZIČKIH I PRAVNIH OSOBA, SUBJEKATA ILI TIJELA IZ ČLANKA 14. I ČLANKA 15. STAVKA 1. TOČKE (a)
A. OSOBE
|
Ime i prezime |
Podaci o identitetu |
Razlozi |
Datum uvrštavanja na popis |
18. |
Mohammed ( ) Hamcho ( ) |
Datum rođenja: 20. svibnja 1966. Putovnica br. 002954347 |
Istaknuti sirijski poslovni čovjek, vlasnik Hamcho Internationala, blizak ključnim osobama sirijskog režima, uključujući predsjednika Bashara al-Assada i Mahera al-Assada. Od ožujka 2014. predsjednik je bilateralnih poslovnih vijeća zadužen za Kinu, nakon što ga je na taj položaj imenovao ministar gospodarstva Khodr Orfali. Mohammed Hamcho ima koristi od sirijskog režima i podržava ga te je povezan s osobama koje imaju koristi od režima i podržavaju ga. |
27.1.2015. |
28. |
Khalid ( ) (također Khaled) Qaddur ( ) (također Qadour, Qaddour, Kaddour) |
|
Istaknuti sirijski poslovni čovjek, blizak Maheru al-Assadu, ključnoj osobi sirijskog režima. Khalid Qaddur ima koristi od sirijskog režima i podržava ga te je povezan s osobama koje imaju koristi od režima i podržavaju ga. |
27.1.2015. |
33. |
Ayman ( ) Jabir ( ) (također Aiman Jaber) |
Mjesto rođenja: Latakija |
Istaknuti sirijski poslovni čovjek, blizak ključnim osobama sirijskog režima kao što su Maher al-Assad i Rami Makhlouf. On također podržava režim tako što olakšava uvoz nafte iz Overseas Petroleum Tradinga u Siriju putem svojeg poduzeća El Jazireh. Ayman Jabir ima koristi od režima i podržava ga te je povezan s osobama koje imaju koristi od režima i podržavaju ga. |
27.1.2015. |
B. SUBJEKTI
|
Naziv |
Podaci o identitetu |
Razlozi |
Datum uvrštavanja na popis |
|||||||
3. |
Hamcho International (također Hamsho International Group) |
|
Hamcho International je veliki sirijski holding čiji je vlasnik Mohammed Hamcho. Hamcho International ima koristi od režima i podržava ga te je povezan s osobom koja ima koristi od režima i podržava ga. |
27.1.2015. |
27.1.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 20/4 |
PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) 2015/109
od 26. siječnja 2015.
o provedbi Uredbe (EZ) br. 560/2005 o uvođenju određenih posebnih mjera ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s obzirom na stanje u Côte d'Ivoireu
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 560/2005 od 12. travnja 2005. o uvođenju određenih posebnih mjera ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s obzirom na stanje u Côte d'Ivoireu (1), a posebno njezin članak 11.a stavak 1.,
budući da:
(1) |
Vijeće je 12. travnja 2005. donijelo Uredbu (EZ) br. 560/2005. |
(2) |
Odbor za sankcije, osnovan u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1572 (2004) o Côte d'Ivoireu, izbrisao je 20. studenoga 2014. jednu osobu s popisa osoba koje podliježu mjerama uvedenima stavcima od 9. do 12. te rezolucije. |
(3) |
Popis osoba koje podliježu mjerama ograničavanja naveden u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 560/2005 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilog I. Uredbi (EZ) br. 560/2005 mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 26. siječnja 2015.
Za Vijeće
Predsjednik
J. DŪKLAVS
(1) SL L 95, 14.4.2005., str. 1.
PRILOG
Unos za sljedeću osobu u Prilogu I. Uredbi (EZ) 560/2005 briše se:
Alcide DJÉDJÉ
27.1.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 20/6 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/110
оd 26. siječnja 2015.
o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih zavarenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom iz Bjelarusa, Narodne Republike Kine i Rusije te o prekidu postupka u vezi s uvozom određenih zavarenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom iz Ukrajine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak 4. i članak 11. stavke 2. i 5.,
budući da:
A. POSTUPAK
1. Mjere na snazi
(1) |
Nakon antidampinškog ispitnog postupka („početni ispitni postupak”) Vijeće je Uredbom (EZ) br. 1256/2008 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih zavarenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika koje su trenutačno razvrstane u oznake KN ex 7306 30 41, ex 7306 30 49, ex 7306 30 72 i ex 7306 30 77 podrijetlom iz Bjelarusa, Narodne Republike Kine („NRK”), Rusije, Tajlanda i Ukrajine („konačne antidampinške mjere”). Mjere su uvedene u obliku pristojbe ad valorem u rasponu od 10,1 % do 90,6 %. |
2. Zahtjev za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera
(2) |
Nakon objave obavijesti o skorom isteku (3) konačnih antidampinških mjera na snazi Komisija je 18. rujna 2013. primila zahtjev za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka tih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Zahtjev je podnio Odbor za obranu industrije zavarenih čeličnih cijevi Europske unije („podnositelj zahtjeva”) u ime proizvođača koji predstavljaju najveći dio ukupne proizvodnje zavarenih cijevi u Uniji, u ovom slučaju više od 25 %. |
(3) |
Zahtjev se temeljio na obrazloženju da bi istek mjera vjerojatno doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete za industriju Unije. |
3. Pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera
(4) |
Utvrdivši nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera, Komisija je 19. prosinca 2013. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije (4) („Obavijest o pokretanju postupka”) najavila pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. |
4. Ispitni postupak
4.1. Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje
(5) |
Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2012. do 30. rujna 2013. („razdoblje ispitnog postupka revizije” ili „RIPR”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2010. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”). |
4.2. Strane na koje se postupak odnosi
(6) |
Komisija je o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka mjera službeno obavijestila podnositelja zahtjeva, druge proizvođače iz Unije koji su joj poznati, proizvođače izvoznike iz Bjelarusa, NRK-a, Rusije i Ukrajine („predmetne zemlje”), nepovezane uvoznike i korisnike za koje se zna da se na njih odnosi ispitni postupak te predstavnike predmetnih zemalja. Zainteresirane strane imale su mogućnost u pisanom obliku iznijeti stavove i zatražiti raspravu u roku koji je određen u Obavijesti o pokretanju postupka. |
(7) |
Rasprava je odobrena svim zainteresiranim stranama koje su to zatražile te dokazale da postoje posebni razlozi da im se omogući rasprava. |
4.2.1. Uzorkovanje proizvođača izvoznika
(8) |
S obzirom na očito veliki broj proizvođača izvoznika iz NRK-a, Rusije i Ukrajine, u Obavijesti o pokretanju postupka bilo je predviđeno uzorkovanje u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi Komisija mogla odlučiti hoće li uzorkovanje biti potrebno i, ako bude, odabrati uzorak, od navedenih strana zatraženo je da se u roku od 15 dana od pokretanja revizije jave Komisiji i dostave joj podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju postupka. |
(9) |
Naposljetku, Komisija u okviru uzorkovanja nije primila odgovore od proizvođača izvoznika iz NRK-a. Primila je jedan odgovor u okviru uzorkovanja od jednog proizvođača izvoznika iz Ukrajine. Primila je tri odgovora u okviru uzorkovanja od proizvođača izvoznika iz Rusije. Stoga je Komisija smatrala da uzorkovanje proizvođača izvoznika nije potrebno. |
4.2.2. Uzorkovanje uvoznika i proizvođača iz Unije
(10) |
S obzirom na očito veliki broj nepovezanih uvoznika iz Unije, u Obavijesti o pokretanju postupka bilo je predviđeno uzorkovanje u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi Komisija mogla odlučiti hoće li uzorkovanje biti potrebno i, ako bude, odabrati uzorak, od navedenih strana zatraženo je da se u roku od 15 dana od pokretanja revizije jave Komisiji i dostave joj podatke zatražene u Obavijesti o pokretanju postupka. Budući da nije primljen odgovor ni od jednog nepovezanog uvoznika, uzorkovanje nije primijenjeno na nepovezane uvoznike. |
(11) |
S obzirom na veliki broj proizvođača iz Unije u ovom postupku, u Obavijesti o pokretanju postupka navedeno je da je Komisija za utvrđivanje štete u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe privremeno odabrala uzorak proizvođača iz Unije. Taj je predodabir proveden upotrebom podataka dostupnih Komisiji u početnoj fazi, a temeljio se na količini prodaje, količini proizvodnje i zemljopisnom položaju proizvođača iz Unije. Uzorak odgovara najvećoj reprezentativnoj količini proizvodnje i prodaje koju je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu, a predstavlja 52 % ukupne proizvodnje i prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima u EU-u. Osim toga, uzorak je reprezentativan u pogledu zemljopisnog položaja društava jer su njime obuhvaćene četiri različite države članice. Na dan objave Obavijesti o pokretanju postupka s proizvođačima iz EU-a provedeno je savjetovanje o predloženom uzorku. Budući da se nisu javili dodatni proizvođači i da nisu primljene nikakve primjedbe na uzorak, predloženi je uzorak potvrđen. |
(12) |
Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za određivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga, vjerojatnosti nastanka ili ponavljanja štete te za određivanje interesa Unije. U tu je svrhu Komisija poslala upitnike proizvođačima izvoznicima i proizvođačima iz Unije koji su bili uključeni u uzorak. Posjeti radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:
|
B. PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD
1. Predmetni proizvod
(13) |
Predmetni proizvod jesu zavarene cijevi od željeza ili nelegiranog čelika, kružnog poprečnog presjeka i vanjskog promjera koji ne prelazi 168,3 mm, isključujući cijevi vrsta koje se upotrebljavaju za naftovode ili plinovode, zaštitne cijevi (casing) i proizvodne cijevi (tubing) vrsta koje se upotrebljavaju pri bušenju za pridobivanje nafte ili plina, precizne cijevi i cijevi s priključnim priborom, prikladne za vođenje plinova ili tekućina, za upotrebu u civilnom zrakoplovstvu, koje su trenutačno razvrstane u oznake KN ex 7306 30 41, ex 7306 30 49, ex 7306 30 72 i ex 7306 30 77, podrijetlom iz Bjelarusa, NRK-a, Rusije i Ukrajine. |
(14) |
Ispitnim postupkom utvrđeno je da sve različite vrste predmetnog proizvoda imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva i u osnovi se upotrebljavaju za iste namjene. |
2. Istovjetni proizvod
(15) |
Utvrđeno je da zavarene cijevi koje industrija Unije proizvodi i prodaje u Uniji te zavarene cijevi koje se proizvode i prodaju u predmetnim zemljama i analognim zemljama imaju u osnovi ista fizička, kemijska i tehnička svojstva i iste osnovne namjene kao zavarene cijevi koje se proizvode u predmetnim zemljama i prodaju za izvoz u Uniju. Stoga se ti proizvodi smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe. |
C. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA
(16) |
U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je ispitala je li vjerojatno da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga iz četiriju predmetnih zemalja. |
(17) |
Sve četiri zemlje koje su predmet ispitnog postupka izvozile su zanemarive količine predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga ne postoji vjerojatnost nastavka dampinga za bilo koju od četiriju zemalja na koje se odnosi ispitni postupak. Procjena je bila ograničena na vjerojatnost ponavljanja dampinga na temelju izvoznih cijena prema ostalim trećim zemljama. Kao i u prethodnom ispitnom postupku, u ovu se svrhu zanemario izvoz u Bjelarus. |
ZEMLJE BEZ TRŽIŠNOGA GOSPODARSTVA
1. Analogne zemlje
(18) |
U skladu s odredbama članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe Bjelarus i NRK ne smatraju se zemljama s tržišnim gospodarstvom. U prethodnom je ispitnom postupku SAD upotrijebljen kao analogna zemlja u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti. Prema Obavijesti o pokretanju postupka predviđeno je da se SAD upotrebljava kao analogna zemlja u okviru ove revizije zbog predstojećeg isteka mjera, kako je predložio podnositelj zahtjeva. |
(19) |
Komisija je primila primjedbe društva Mogilev, kao i primjedbe bjelaruskih nadležnih tijela. Nijedna primjedba nije primljena od zainteresiranih strana iz NRK-a. |
(20) |
Bjelaruske strane tvrdile su da SAD nije odgovarajući izbor zbog navodnih veza između jedinog proizvođača iz SAD-a koji surađuje te industrije Unije. |
(21) |
Bjelaruske strane predložile su da se Rusija upotrijebi kao analogna zemlja s obzirom na to da je ruska industrija čelika navodno slična bjelaruskoj zbog njihovih zajedničkih veza s bivšim Sovjetskim Savezom. |
(22) |
Međutim, ispitnim postupkom utvrđeno je da vrijednost prirodnog plina nije primjereno prikazana u trošku proizvodnje jedinog proizvođača iz Rusije koji surađuje (vidjeti uvodnu izjavu 69. u nastavku). Nadalje, suradnja navedenog proizvođača iz Rusije nije bila dostatna (vidjeti uvodnu izjavu 61. u nastavku). Stoga se Rusija nije smatrala odgovarajućim izborom. |
(23) |
Komisija je jednako tako identificirala ostale treće zemlje koje izvoze predmetni proizvod u Uniju. Komisija je stupila u kontakt s proizvođačima iz 14 zemalja za koje se zna da proizvode čelik. Među ostalim, to su bile Bosna i Hercegovina, Brazil, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Srbija, Južna Afrika, Južna Koreja i Tajvan. |
(24) |
Naposljetku, proizvođači iz SAD-a nisu surađivali s Komisijom. Međutim, Komisija je primila potpune odgovore na upitnike od proizvođača iz bivše jugoslavenske republike Makedonije i iz Južne Afrike. Komisija je s obzirom na znatnu količinu domaće prodaje proizvođača smatrala da je Južna Afrika najprikladniji izbor. |
BJELARUS
1. Uvodna napomena
(25) |
Najveći poznati proizvođač u Bjelarusu, društvo OJSC Mogilev Metallurgical Works („Mogilev”) surađivao je u ispitnom postupku. Međutim, društvo Mogilev nije izvozilo predmetni proizvod u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Stoga se podatci o vjerojatnim izvoznim cijenama u Uniju temelje na izvoznim cijenama u ostale treće zemlje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 27. u nastavku. |
2. Vjerojatan damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije
2.1. Određivanje uobičajene vrijednosti
(26) |
Uobičajena vrijednost za Bjelarus utvrđena je po vrsti proizvoda za istovjetan proizvod na temelju domaćih prodajnih cijena nepovezanim kupcima u uobičajenom tijeku trgovine u Južnoj Africi (analogna zemlja). U slučajevima kad nije bilo prodaje određene vrste proizvoda istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine ili kad se vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu Južne Afrike, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost tako da je pridodala trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda prodajne, opće i administrativne troškove i dobit. |
2.2. Određivanje vjerojatne izvozne cijene
(27) |
Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije društvo Mogilev nije izvozilo predmetni proizvod u Uniju. Stoga je vjerojatna izvozna cijena utvrđena na temelju prodajnih cijena ostalim trećim zemljama. |
2.3. Usporedba
(28) |
Usporedba između uobičajene vrijednosti i vjerojatne izvozne cijene izvršena je na temelju cijena franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe uzete su u obzir razlike koje utječu na usporedivost cijena. |
(29) |
Gdje je to bilo primjenljivo, izvršene su prilagodbe za razlike u troškovima prijevoza, rabate, popuste i razinu trgovine. |
2.4. Vjerojatan damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije
(30) |
Na temelju navedenoga, u smislu članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe utvrđena je vjerojatna dampinška marža od 28,4 %. |
3. Razvoj izvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage
3.1. Proizvodni kapacitet proizvođača izvoznika
(31) |
Proizvodne linije društva Mogilev upotrijebljene su kako za proizvodnju zavarenih cijevi tako i za proizvodnju šupljih profila (proizvodnja tih dvaju proizvoda razlikuje se samo u jednom malom proizvodnom koraku). Društvo Mogilev proizvodilo je znatne količine šupljih profila i izvozilo ih, među ostalim, u Uniju s obzirom na to da antidampinške pristojbe nisu na snazi za ove proizvode. Nadalje, društvo Mogilev proizvodilo je zavarene cijevi promjera većeg od 168,3 mm („velike cijevi”), koje ne podliježu antidampinškim pristojbama u Uniji. |
(32) |
Na temelju trenutačne ponude proizvoda računa se da neiskorišteni kapacitet društva Mogilev iznosi oko 20 000 tona ili oko 5 % potrošnje u Uniji. |
(33) |
Stoga u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji rizik da će društvo Mogilev prodavati znatne količine zavarenih cijevi na tržištu Unije po dampinškim cijenama. |
(34) |
Nakon objave društvo Mogilev tvrdilo je da je njegov stvarni neiskorišteni kapacitet znatno manji zbog uskog grla pri hidrauličkom ispitivanju. Međutim, hidrauličko ispitivanje samo je manji korak u cjelokupnom proizvodnom postupku predmetnog proizvoda, stoga se takvo usko grlo može relativno lako ukloniti. Stoga se tvrdnja da se neiskorišteni kapacitet tvornice može utvrditi na temelju uskog grla izazvanog opremom za hidrauličko ispitivanje ne može prihvatiti. |
3.2. Preusmjeravanje proizvodnje s drugih proizvoda koji se proizvode u istim pogonima
(35) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 31., društvu Mogilev trenutačno je isplativije proizvoditi šuplje profile jer oni ne podliježu antidampinškim pristojbama, dok zavarene cijevi podliježu antidampinškim pristojbama u Uniji. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije proizvodnja je uistinu bila snažno usredotočena na proizvode koji ne podliježu antidampinškim pristojbama u Uniji, koji su činili veliku većinu proizvedenih proizvoda. U nedostatku mjera za zavarene cijevi može se očekivati da će Mogilev proizvoditi ujednačeniju ponudu proizvoda te preusmjeriti kapacitete s proizvoda koji trenutačno ne podliježu mjerama na zavarene cijevi. |
(36) |
Stoga postoji znatan rizik da će društvo Mogilev barem djelomično preusmjeriti proizvodnju s proizvoda koji trenutačno ne podliježu antidampinškim pristojbama na zavarene cijevi za tržište Unije po dampinškim cijenama u slučaju stavljanja mjera izvan snage. |
(37) |
Nakon objave društvo Mogilev tvrdilo je da ne bi odmah promijenilo svoj asortiman proizvoda od šupljih profila na zavarene cijevi jer već godinama prodaje puno veće količine šupljih profila od zavarenih cijevi te da za promjenu nema razloga. |
(38) |
Potrebno je tom smislu istaknuti da je EU najveće tržište društva Mogilev za šuplje profile te da društvo Mogilev trenutačno uopće ne prodaje zavarene cijevi na tržištu Unije. Mogilev nije dostavio nikakve dokaze da se u slučaju stavljanja mjera izvan snage udjel raznih proizvoda u prodaji u EU-u neće promijeniti. Stoga se ostaje pri zaključku da će u slučaju stavljanja mjera izvan snage društvo Mogilev vjerojatno proizvoditi ravnomjerniji asortiman proizvoda i barem djelomično preusmjeriti proizvodnju sa šupljih profila na zavarene cijevi za tržište Unije. |
3.3. Privlačnost tržišta Unije
(39) |
Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 27., tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije nije bilo bjelaruskog izvoza predmetnog proizvoda u Uniju. Stoga bi se vjerojatnost rizika preusmjeravanja trgovine na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage trebala temeljiti na sljedećem:
|
(40) |
Usporedbom prosječne prodajne cijene društva Mogilev ostalim zemljama s onima na tržištu Unije može se utvrditi znatna razina obaranja cijena. U usporedbi s prosječnom prodajnom cijenom industrije Unije razina obaranja cijena kreće se između 30 % i 50 %. Cijene društva Mogilev jednako su tako niže u usporedbi s drugim izvorima uvoza na tržište Unije kao što su Indija i Turska. |
(41) |
Vjerojatnu privlačnost tržišta Unije još jačom čini činjenica da društvo Mogilev već ima postojeće prodajne kanale koje trenutačno upotrebljava za prodaju drugih proizvoda, a koji bi se u slučaju da se mjere stave izvan snage mogli upotrebljavati i za prodaju predmetnog proizvoda. |
(42) |
Imajući u vidu prethodno navedeno, Komisija zaključuje da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji znatan rizik od preusmjeravanja izvoza na tržište Unije po dampinškim cijenama jer je tržište Unije mnogo privlačnije u smislu cijena. |
(43) |
Nakon objave društvo Mogilev tvrdilo je da se znatno povećanje njegove prodaje zavarenih cijevi na domaćem tržištu i ruskom tržištu tijekom razmatranog razdoblja nije pravilno utvrdilo. U tom pogledu potrebno je napomenuti da je povećanje količine prodaje na tim tržištima potvrđeno u ispitnom postupku. Društvo Mogilev je u primjedbama dostavljenima nakon objave dodatno potvrdilo da su zavarene cijevi prodavane po cijenama koje su niže od prevladavajućih cijena na tržištu EU-a. Stoga činjenica da se količina prodaje navedenih proizvoda na domaćem tržištu i ruskom tržištu tijekom vremena povećavala, zbog privlačnijih cijena u EU-u ne umanjuje niti uklanja rizik preusmjeravanja na tržište Unije. Stoga je ta tvrdnja društva Mogilev odbačena. |
4. Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga
(44) |
S obzirom na raspoloživ neiskorišteni kapacitet u Bjelarusu, rizik preusmjeravanja proizvodnje s drugih proizvoda na predmetne proizvode te privlačnu razinu cijena na tržištu Unije, može se zaključiti da postoji rizik povećanja bjelaruskog dampinškog izvoza predmetnog proizvoda u slučaju stavljanja mjera izvan snage. |
NRK
1. Uvodne napomene
(45) |
Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 9., Komisija nije primila nijedan odgovor iz NRK-a. Budući da proizvođači izvoznici iz NRK-a nisu surađivali, sveukupna analiza uključujući i izračun dampinga temelji se na dostupnim činjenicama u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Kineska nadležna tijela obaviještena su o namjeri Komisije da primjeni članak 18. Osnovne uredbe i da temelji nalaze na dostupnim činjenicama. |
(46) |
Dakle, vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga procijenjena je na temelju zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i ostalih izvora podataka kao što su trgovinski statistički podatci o uvozu i izvozu (Eurostat i kineski podatci o izvozu) te publikacija Metal Bulletin. |
(47) |
Izostanak suradnje utjecao je na usporedbu uobičajene vrijednosti s izvoznom cijenom različitih vrsta proizvoda. Smatralo se primjerenim utvrditi uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na globalnoj razini, odnosno na temelju prosječnih vrijednosti u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. |
2. Vjerojatan damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije
2.1. Određivanje uobičajene vrijednosti
(48) |
Uobičajena vrijednost za NRK utvrđena je na temelju prosječne domaće prodajne cijene nepovezanim kupcima u uobičajenom tijeku trgovine u Južnoj Africi (analogna zemlja). |
2.2. Određivanje vjerojatne izvozne cijene
(49) |
Budući da nijedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao, izvozna se cijena u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe morala temeljiti na dostupnim činjenicama. |
(50) |
Komisija je prvo analizirala statističke podatke Eurostata. Međutim, uvezene količine proizvoda uvezenog iz NRK-a bile su vrlo ograničene i stoga se smatra da cijene tog proizvoda nisu reprezentativne. Stoga je vjerojatna izvozna cijena utvrđena na temelju kineskih trgovinskih statističkih podataka o izvozu u treće zemlje. |
2.3. Usporedba
(51) |
Usporedba između uobičajene vrijednosti i vjerojatne izvozne cijene izvršena je na temelju cijena franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe uzete su u obzir razlike koje utječu na usporedivost cijena. |
(52) |
Gdje je to bilo primjenljivo, izvršene su prilagodbe za razlike u troškovima prijevoza, troškovima osiguranja, nepovratnog PDV-a, troškovima izvoza, rabatima i popustima. |
2.4. Vjerojatan damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije
(53) |
Na temelju navedenoga, u smislu članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe vjerojatna dampinška marža iznosila je 39,3 %. |
3. Razvoj izvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage
3.1. Proizvodni kapacitet proizvođača izvoznika
(54) |
Budući da nijedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao, upotrijebljeni su sljedeći izvori:
|
(55) |
Poznato je da je kineska industrija zavarenih cijevi bez sumnje najveća u svijetu. Prema publikaciji Metal Bulletin godišnja proizvodnja zavarenih cijevi iznosila je u 2012. oko 35 milijuna tona. Podnositelj zahtjeva procijenio je da proizvodni kapacitet za zavarene cijevi u NRK-u premašuje 45 milijuna tona godišnje. Ukupni bi neiskorišteni kapacitet prema tome premašivao deset milijuna tona, što je 25 puta više od vidljive potrošnje zavarenih cijevi u EU-u. |
(56) |
Stoga u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji znatan rizik da će kineski proizvođači izvoznici prodavati znatne količine zavarenih cijevi na tržištu Unije po dampinškim cijenama. |
3.2. Privlačnost tržišta Unije
(57) |
Budući da nijedan kineski proizvođač izvoznik nije surađivao, nalazi se temelje na dostupnim činjenicama. Rizik od preusmjeravanja trgovine na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage temelji se dakle na javno dostupnim izvorima. |
(58) |
Prema javno dostupnim izvorima kao što je Metal Bulletin kineska razina cijena znatno je niža od prosječne prodajne cijene industrije Unije od 848 EUR/tona i prosječne cijene uvoza u Uniju iz najvećih država izvoznica kao što su Indija i Turska. U usporedbi s prosječnom prodajnom cijenom industrije Unije razina obaranja cijena kreće se između 30 % i 50 %. To svakako pokazuje koliko je tržište Unije privlačno, kao i sposobnost kineskih proizvođača da u slučaju stavljanja mjera izvan snage budu konkurentni s obzirom na cijenu. |
(59) |
Imajući u vidu prethodno navedeno, Komisija je zaključila da, s obzirom na spomenute znatne razlike u cijeni, postoji znatan rizik od preusmjeravanja trgovine iz trećih zemalja s nižim cijenama na isplativije tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage. |
4. Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga
(60) |
Na temelju raspoloživog neiskorištenog kapaciteta u NRK-u i privlačne razine cijene na tržištu Unije može se zaključiti da postoji rizik od znatnog povećanja kineskog dampinškog izvoza predmetnog proizvoda u slučaju isteka mjera. |
ZEMLJE S TRŽIŠNIM GOSPODARSTVOM
RUSIJA
1. Uvodne napomene
(61) |
Ruski proizvođači izvoznici koji predstavljaju oko 75 % ruske proizvodnje, a koji su dostavili odgovore u sklopu uzorkovanja, kasnije su obavijestili Komisiju da ne namjeravaju odgovoriti na upitnik za proizvođače izvoznike. Samo jedan mali proizvođač koji ne izvozi u Uniju i koji neznatno izvozi u ostale zemlje surađivao je tijekom ispitnog postupka tako da je odgovorio na upitnik i pristao na posjet radi provjere. S obzirom na znatnu nesuradnju proizvođača izvoznika iz Rusije, sveukupna analiza, uključujući i izračun dampinga, temelji se na dostupnim činjenicama u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. Ruski proizvođači izvoznici koji ne surađuju i ruska nadležna tijela obaviještena su o namjeri Komisije da primjeni članak 18. Osnovne uredbe i da temelji nalaze na dostupnim činjenicama. |
(62) |
Dakle, vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga procijenjena je na temelju zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera i ostalih izvora podataka kao što su trgovinski statistički podatci Eurostata, ruski statistički podatci o izvozu i Metal Bulletin. |
(63) |
Znatna nesuradnja utjecala je na usporedbu uobičajene vrijednosti s izvoznom cijenom različitih vrsta proizvoda. Smatralo se primjerenim utvrditi uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu na globalnoj razini, odnosno na temelju prosječnih vrijednosti u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. |
(64) |
Komisija je napomenula da se prema statističkim podatcima Eurostata predmetni proizvod uvozio iz Rusije. Međutim, te su količine bile vrlo ograničene i stoga se smatralo da cijene tog uvoza nisu reprezentativne. Stoga se podatci o vjerojatnim izvoznim cijenama u Uniju temelje na izvoznim cijenama u ostale treće zemlje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 73. u nastavku. |
2. Vjerojatan damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije
2.1. Određivanje uobičajene vrijednosti
(65) |
Kako je prethodno spomenuto u uvodnoj izjavi 61., znatna nesuradnja proizvođača izvoznika iz Rusije prisilila je Komisiju da za određivanje uobičajene vrijednosti upotrebljava dostupne činjenice. U ovu svrhu upotrijebljeni su podatci koje je ustupio ruski proizvođač koji surađuje. |
(66) |
Uobičajena vrijednost određena je u skladu s prvom rečenicom članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Prvo je utvrđeno je li ukupna količina domaće prodaje istovjetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila reprezentativna u usporedbi s ruskom izvoznom prodajom trećim zemljama. Domaća prodaja smatrala se reprezentativnom ako je količina prodaje istovjetnog proizvoda predstavljala pet ili više posto ruske izvozne prodaje trećim zemljama. |
(67) |
Zatim je ispitano je li se istovjetan proizvod prodavao u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno utvrđivanjem udjela profitabilne domaće prodaje nepovezanim kupcima za predmetnu vrstu proizvoda. |
(68) |
Za provođenje testa za utvrđivanje uobičajenog tijeka trgovine upotrebljavao se prosječan trošak proizvodnje. U pogledu troškova proizvodnje, a posebno troškova energije, u odnosu na plin ispitano je jesu li cijene plina koje su proizvođači izvoznici platili objektivno odražavale troškove povezane s proizvodnjom i distribucijom plina. |
(69) |
Utvrđeno je da je domaća cijena plina koju su platili proizvođači izvoznici iznosila oko 30 % izvozne cijene prirodnog plina iz Rusije. U vezi s tim, svi raspoloživi podatci ukazuju na to da su domaće cijene plina u Rusiji regulirane cijene, koje su znatno ispod razine tržišnih cijena koje se za ruski prirodni plin plaćaju na nereguliranim tržištima. Budući da troškovi plina nisu razumno prikazani u poslovnim knjigama izvođača izvoznika kako je predviđeno člankom 2. stavkom 5. Osnovne uredbe, bilo ih je potrebno odgovarajuće prilagoditi. U nedostatku ikakvih dovoljno reprezentativnih neiskrivljenih cijena plina koje se odnose na rusko domaće tržište, smatralo se primjerenim u skladu s člankom 2. stavkom 5. Osnovne uredbe temeljiti prilagodbu na podatcima s drugih reprezentativnih tržišta. Prilagođena cijena temeljila se na prosječnoj cijeni ruskog plina kada se prodaje za izvoz na njemačko-češkoj granici (Waidhaus) te je prilagođena kako bi odražavala lokalne troškove distribucije. Waidhaus je glavno čvorište za prodaju ruskog plina EU-u, koji je i najveće tržište za ruski plin, a i cijene objektivno odražavaju troškove. Stoga se može smatrati reprezentativnim tržištem u smislu članka 2. stavka 5. Osnovne uredbe. |
(70) |
Prema tome, Komisija je za test za utvrđivanje uobičajenog tijeka trgovine upotrebljavala prosječan trošak proizvodnje nakon prilagodbe za trošak plina. |
(71) |
Uobičajena je vrijednost, dakle, utvrđena kao prosječna cijena profitabilne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije s obzirom na to da je količina profitabilne prodaje činila 80 % ili manje ukupne količine prodaje. |
2.2. Određivanje vjerojatne izvozne cijene
(72) |
Znatna nesuradnja proizvođača izvoznika iz Rusije prisilila je Komisiju da za određivanje izvozne cijene upotrebljava dostupne činjenice. Podatci koje je ustupio jedini ruski proizvođač koji surađuje nisu se mogli upotrebljavati jer taj proizvođač nije izvozio predmetni proizvod u EU te je izvozio samo neznatne količine u ostale treće zemlje. |
(73) |
Zbog tog razloga te s obzirom na to da je izvoz iz Rusije u Uniju bio neznatan, vjerojatna izvozna cijena utvrđena je na temelju ruskih statističkih podataka o izvozu, upotrebljavajući izvoz u ostale treće zemlje. U ostale treće zemlje izvozilo se u znatnim količinama. |
(74) |
Budući da je jedini ruski proizvođač koji surađuje proizvodio isključivo takozvane „crne cijevi” (što znači negalvanizirane cijevi), za određivanje izvozne cijene upotrijebljeni su samo podatci u vezi s crnim cijevima. Prema ruskim statističkim podatcima o izvozu velika većina ruskog izvoza jednako je tako povezana s crnim cijevima. |
(75) |
Nakon objave jedini ruski proizvođač koji surađuje tvrdio je da je trebalo upotrijebiti njegove izvozne cijene jer one čine više od 10 % njegove ukupne prodaje. Te cijene međutim čine manje od 2 % ukupnog izvoza kako se navodi u ruskim statističkim podatcima o izvozu. Na temelju toga ostaje se pri zaključku da se ne mogu upotrijebiti izvozne cijene tog proizvođača zbog njihove zanemarivo male količine. |
2.3. Usporedba
(76) |
Usporedba između uobičajene vrijednosti i vjerojatne izvozne cijene izvršena je na temelju cijena franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe uzete su u obzir razlike koje utječu na usporedivost cijena. |
(77) |
Gdje je to bilo primjenljivo, izvršene su prilagodbe za razlike u troškovima prijevoza. |
2.4. Vjerojatan damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije
(78) |
Na temelju navedenoga, u smislu članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe vjerojatna dampinška marža iznosila je 38,7 %. |
3. Razvoj izvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage
3.1. Proizvodni kapacitet proizvođača izvoznika
(79) |
Podnositelj zahtjeva procijenio je da neiskorišteni kapacitet predmetnog proizvoda u Rusiji premašuje ukupnu potrošnju na tržištu EU-a. Procjena podnositelja zahtjeva temelji se na podatcima objavljenima u publikaciji Metal Expert. Nadalje, podnositelj zahtjeva procijenio je da iskorištenost kapaciteta iznosi 56 %, što je potvrđeno podatcima koje je ustupio proizvođač koji surađuje. |
(80) |
Stoga u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji znatan rizik da će ruski proizvođači izvoznici prodavati znatne količine zavarenih cijevi na tržištu Unije po dampinškim cijenama. |
(81) |
Nakon objave ruski proizvođači izvoznici koji ne surađuju navedeni u uvodnoj izjavi 61. tvrdili su da je Komisija zanemarila podatke o navodnoj privlačnosti drugih tržišta, uključujući i rusko tržište, te podatke o neiskorištenom kapacitetu u Rusiji koje su dostavili ti proizvođači. |
(82) |
Potrebno je tom smislu istaknuti da su se podatci o neiskorištenom kapacitetu odnosili na širi asortiman proizvoda, uključujući šuplje profile i cijevi velikog promjera. Stoga su ti podatci manje važni od podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva. Nadalje, čak i kada bi se primijenila stopa neiskorištenog kapaciteta od 60 % – 70 % koju navode ruski proizvođači, dobiveni neiskorišteni kapacitet činio bi većinu potrošnje na tržištu EU-a. |
(83) |
U pogledu podataka koje su dostavili ruski proizvođači izvoznici koji ne surađuju o navodnoj privlačnosti drugih tržišta, uključujući i rusko tržište, prvo treba napomenuti da se ti podatci zbog nesuradnje nisu mogli provjeriti. Kao drugo, ti su podatci u suprotnosti s podatcima prikupljenima tijekom ispitnog postupka, kako se navodi u uvodnim izjavama 84. – 86. u nastavku, koji se temelje na službenim ruskim statističkim podatcima o izvozu, a koje dvojica ruskih proizvođača izvoznika koji ne surađuju nisu osporili. |
3.2. Privlačnost tržišta Unije
(84) |
Prema ruskim trgovinskim statističkim podatcima, prosječna ruska cijena izvoza od 647 EUR/toni znatno je manja od prosječne prodajne cijene industrije Unije od 848 EUR/toni te u skladu s prosječnom cijenom uvoza u Uniju iz najvećih država izvoznica kao što su Indija i Turska. |
(85) |
Prema istim trgovinskim statistikama, 33 % čitavog ruskog izvoza prodaje se u Azerbajdžanu, najvažnijem ruskom izvoznom tržištu. Prodajna cijena za Azerbajdžan iznosi 586 EUR/toni, što znači da je znatno niža od prodaje cijene industrije Unije od 848 EUR/toni, no niža i od cijena koje naplaćuju ostali najvažniji izvoznici u Uniju kao što su Indija ili Turska. Nadalje, ruski izvoz u Azerbajdžan iznosi oko 15 % potrošnje u EU-u. Stoga postoji rizik od preusmjeravanja izvoza prema EU-u u slučaju stavljanja mjera izvan snage. |
(86) |
Imajući u vidu prethodno navedeno, Komisija je zaključila da postoji znatan rizik od preusmjeravanja trgovine na tržište Unije u slučaju stavljanja mjera izvan snage. |
4. Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga
(87) |
Na temelju raspoloživog neiskorištenog kapaciteta u Rusiji i privlačne razine cijena na tržištu Unije može se zaključiti da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji rizik od povećanja ruskog dampinškog izvoza predmetnog proizvoda u Uniju. |
(88) |
Nakon objave zainteresirane strane tvrdile su da zadržavanje mjera na snazi protiv Rusije uz ukidanje mjera na snazi protiv Ukrajine (vidjeti u nastavku) predstavlja diskriminaciju jer Rusija i Ukrajina navodno imaju slične neiskorištene kapacitete. |
(89) |
Nalazi istražnog postupka, u kojima je utvrđeno da znatni neiskorišteni kapacitet u Rusiji odgovara najmanje većini potrošnje na tržištu EU-a, ne govore u prilog toj tvrdnji. S druge strane, za Ukrajinu je utvrđeno da je raspoloživi neiskorišteni kapacitet za izvoz u sve zemlje ograničen. Tvrdnje o diskriminaciji odbacuju se zbog navedene znatne razlike u pogledu neiskorištenog kapaciteta. |
UKRAJINA
1. Uvodne napomene
(90) |
Samo je jedan ukrajinski proizvođač izvoznik, grupacija „Interpipe Group” („Interpipe”), surađivao tijekom ispitnog postupka. Grupacija Interpipe čini znatan dio ukrajinske proizvodnje i gotovo sav ukrajinski izvoz u Uniju koji je, općenito gledajući, na vrlo niskoj razini. Bar četiri poznata ukrajinska proizvođača ne surađuju, no prema trgovinskim statistikama, njihov je izvoz u EU neznatan. |
(91) |
S obzirom na neznatan ukrajinski izvoz u Uniju, vjerojatna izvozna cijena utvrđena je na temelju prodajne cijene grupacije Interpipe ostalim trećim zemljama kako je opisano u uvodnoj izjavi 17. |
2. Vjerojatan damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije
2.1. Određivanje uobičajene vrijednosti
(92) |
Komisija je prvo ispitala je li ukupna količina domaće prodaje jedinog proizvođača izvoznika koji surađuje, grupacije Interpipe, reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja reprezentativna je ako je ukupna količina domaće prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima na domaćem tržištu iznosila najmanje 5 % ukupne količine izvozne prodaje predmetnog proizvoda ostalim trećim zemljama tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Na temelju navedenoga ukupna prodaja koju je grupacija Interpipe ostvarila za istovjetni proizvod na domaćem tržištu bila je reprezentativna. |
(93) |
Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu, a koje su istovjetne ili usporedive s vrstama proizvoda koje grupacija Interpipe prodaje za izvoz. |
(94) |
Komisija je zatim ispitala je li domaća prodaja grupacije Interpipe za svaku vrstu proizvoda koja je istovjetna ili usporediva s vrstom proizvoda koja se prodaje radi izvoza reprezentativna u skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja bilo koje vrste proizvoda reprezentativna je ako je ukupna količina domaće prodaje te vrste proizvoda nepovezanim kupcima tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije činila najmanje 5 % ukupne količine izvozne prodaje istovjetne ili usporedive vrste proizvoda. Komisija je utvrdila da je za većinu vrsta proizvoda domaća prodaja bila ostvarena u reprezentativnim količinama. |
(95) |
Komisija je zatim za svaku vrstu proizvoda definirala udjel profitabilne prodaje nepovezanim kupcima na domaćem tržištu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije kako bi odlučila hoće li za izračun uobičajene vrijednosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe upotrebljavati stvarnu domaću prodaju. |
(96) |
Uobičajena vrijednost temelji se na stvarnoj domaćoj cijeni po vrsti proizvoda bez obzira na to je li ta prodaja profitabilna ili ne ako:
|
(97) |
U ovom slučaju uobičajena je vrijednost ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje te vrste proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
(98) |
Uobičajena vrijednost jest stvarna domaća cijena po vrsti proizvoda isključivo profitabilne domaće prodaje vrsta proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ako:
|
(99) |
Analizom domaće prodaje utvrđeno je da je uobičajena vrijednost izračunana kao ponderirani prosjek cijena ukupne domaće prodaje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ili kao ponderirani prosjek profitabilne prodaje ovisno samo o vrsti proizvoda. |
(100) |
U slučajevima kada nije bilo prodaje vrste proizvoda istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine ili kada se vrsta proizvoda nije prodavala u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost u skladu s člankom 2. stavcima 3. i 6. Osnovne uredbe. |
(101) |
Uobičajena vrijednost izračunana je tako da su sljedeće vrijednosti pribrojene trošku proizvodnje istovjetnog proizvoda grupacije Interpipe tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije:
|
2.2. Određivanje vjerojatne izvozne cijene
(102) |
U nedostatku znatnog ukrajinskog izvoza u Uniju vjerojatna izvozna cijena utvrđena je kako je opisano u uvodnoj izjavi 17., na temelju prodajne cijene grupacije Interpipe ostalim trećim zemljama koja je ostvarena u znatnim količinama. |
(103) |
Grupacija Interpipe svu je prodaju izvršavala izravno nepovezanim kupcima u trećim zemljama. Prodajna cijena stoga je utvrđena na temelju plaćenih ili plativih cijena tih nepovezanih kupaca. |
2.3. Usporedba
(104) |
Usporedba između uobičajene vrijednosti i vjerojatne izvozne cijene izvršena je na temelju cijena franko tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe uzete su u obzir razlike koje utječu na usporedivost cijena. |
(105) |
Gdje je to bilo primjenljivo, izvršene su prilagodbe za razlike u troškovima prijevoza i kredita. |
2.4. Vjerojatan damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije
(106) |
Na temelju navedenoga, u smislu članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe vjerojatna dampinška marža iznosila je 16 %. |
(107) |
Nakon objave zainteresirane strane tvrdile su da je Komisija za Ukrajinu utvrdila nastavak dampinga po stopi od 16 %. Međutim, ta je tvrdnja neutemeljena jer se, po svemu sudeći, temelji na nesporazumu. Kako se navodi u uvodnoj izjavi 17., tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije sve zemlje, uključujući Ukrajinu, izvozile su zanemarive količine predmetnog proizvoda u EU. Stoga se iz tih količina ne mogu izvući razumni zaključci, a za Ukrajinu nije utvrđen nastavak dampinga. Tvrdnja se stoga odbacuje. |
3. Razvoj izvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage
Proizvodni kapacitet proizvođača izvoznika
(108) |
Komisija je u prethodnom ispitnom postupku utvrdila da proizvodni kapacitet u Ukrajini premašuje 400 000 tona godišnje. Međutim, od tog ispitnog postupka dva su poznata proizvođača prestala proizvoditi zavarene cijevi, točnije društvo Lugansk Tube Plant i Interpipe Nizhnedneprovsky Tube Rolling Plant, jedan od pogona grupacije Interpipe Group. Budući da otad nema potvrđenih povećanja proizvodnog kapaciteta u Ukrajini, trenutačni kapaciteti znatno su manji nego tijekom prethodnog ispitnog postupka. |
(109) |
U pogledu iskorištenosti kapaciteta iz uvodne izjave 108., grupacija Interpipe pokazala je da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije radila gotovo do pune iskorištenosti kapaciteta ako se uzmu u obzir tehnička ograničenja pogona. |
(110) |
Još jedan važan aspekt jest zemljopisni položaj ukrajinskih pogona. Uglavnom su smješteni u istočnom dijelu Ukrajine te su izravno ili neizravno pogođeni trenutačnim sigurnosnim stanjem u tom dijelu zemlje. Stoga je neizvjesno mogu li ta društva u cijelosti iskoristiti proizvodne kapacitete. |
(111) |
Nakon objave zainteresirane strane tvrdile su da se dio ukrajinske proizvodnje koji nije zanemariv nalazi izvan područja pogođenog trenutačnim sigurnosnim stanjem. Potrebno je, međutim, istaknuti da su i društva izvan tog područja neizravno pogođena sigurnosnim stanjem, primjerice nestašicom sirovina. Stoga se zaključuje da je većina tvornica u Ukrajini izravno ili neizravno pogođena trenutačnim sigurnosnim stanjem. Tvrdnja se stoga odbacuje. |
(112) |
Istodobno, s obzirom na posebno stanje u Ukrajini na kraju razdoblja ispitnog postupka revizije, može se očekivati da će građevinska industrija apsorbirati dodatne kapacitete na domaćem tržištu nakon što se normalizira sigurnosno stanje. Istovjetni proizvod upotrebljava se i u građevinske svrhe, na primjer za nosive konstrukcije, ograde, zaštitne elemente i skele. |
(113) |
S obzirom na smanjenje proizvodnog kapaciteta i očekivano povećanje domaće potražnje, zaključuje se da su dostupni neiskorišteni kapaciteti za izvoz u sve zemlje ograničeni. |
(114) |
Nakon objave zainteresirane strane tvrdile su da postoji znatan neiskorišteni kapacitet u Ukrajini. Međutim, te tvrdnje nisu potkrijepljene konkretnim dokazima i stoga su odbačene. |
(115) |
Zainteresirane strane tvrdile su nadalje da je društvo Interpipe najavilo da će znatno povećati svoj izvoz u EU, za oko 60 %, što je u suprotnosti s tvrdnjom o ograničenom neiskorištenom kapacitetu Ukrajine raspoloživom za izvoz. Međutim, ta se tvrdnja ne može prihvatiti. Najava društva Interpipe odnosi se na društvo u cjelini, a ne konkretno na predmetni proizvod. Čak i da je mjerodavno za predmetni proizvod, znatno povećanje od oko 60 % dovelo bi do povećanja tržišnog udjela u EU-u od oko 0,5 %, što se i dalje smatra zanemarivim. Stoga ta tvrdnja nije u suprotnosti sa zaključkom da je raspoloživi neiskorišteni kapacitet za izvoz u sve zemlje ograničen. |
(116) |
Iste zainteresirane strane tvrdile su da se neiskorišteni kapaciteti ne bi trebali upotrebljavati kao čimbenik u analizi dampinga jer se iskorištenost kapaciteta, kako se navodi u uvodnoj izjavi 139., ne smatra mjerodavnim pokazateljem štete u analizi štete. |
(117) |
Ta se tvrdnja ne može prihvatiti. Te dvije procjene imaju različitu svrhu. U analizi štete ocjenjuje se može li se niska iskorištenost kapaciteta smatrati indikacijom štete za industriju Unije, što nije nužno slučaj kada se preostali kapacitet može upotrijebiti za proizvodnju drugih proizvoda. Analiza dampinga usredotočena je na sam neiskorišteni kapacitet, tj. na prazni kapacitet koji se ne upotrebljava za proizvodnju nijednog proizvoda te je odmah dostupan za proizvodnju predmetnog proizvoda. |
4. Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga
(118) |
Na temelju ograničenog raspoloživog neiskorištenog kapaciteta u Ukrajini i ograničenog rizika od preusmjeravanja dampinškog izvoza može se zaključiti da ne postoji rizik od znatnog povećanja ukrajinskog dampinškog izvoza predmetnog proizvoda u slučaju isteka mjera koje su trenutačno na snazi. Stoga se ne smatra vjerojatnim da će istek antidampinških mjera protiv Ukrajine prouzročiti ponavljanje dampinga u količinama koje nisu zanemarive u smislu članka 5. stavka 7. Osnovne uredbe. |
D. DEFINICIJA INDUSTRIJE UNIJE
(119) |
Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni je proizvod proizvodilo približno 20 proizvođača u Uniji. Proizvodnja tih proizvođača (utvrđena na temelju podataka prikupljenih od proizvođača koji surađuju i na temelju podataka iz zahtjeva za reviziju za druge proizvođače iz Unije) čini ukupnu proizvodnju u Uniji. Svi ti proizvođači predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe. |
(120) |
Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 11., zbog velikog broja proizvođača iz Unije odabran je uzorak. Za potrebe analize štete utvrđeni su pokazatelji štete na sljedećim dvjema razinama:
|
E. SITUACIJA NA TRŽIŠTU UNIJE
1. Potrošnja u Uniji
(121) |
Potrošnja u Uniji utvrđena je na temelju količine prodaje vlastite proizvodnje industrije Unije namijenjene za tržište Unije i podataka o količini uvoza na tržište Unije koji su uzeti iz statističkih podataka Eurostata. |
(122) |
Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji smanjila se za 28 %. Smanjila se za 6 % u 2011., za 8 postotnih bodova u 2012. te za dodatnih 10 postotnih bodova tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Silazni trend može se djelomično objasniti određenim stupnjem tehničke zamjene s obzirom na to da postoji tendencija zamjene čeličnih cijevi alternativnim proizvodima kao što je bakar, plastika ili nehrđajući čelik kad su u pitanju vodovodne cijevi.
|
(123) |
Nakon objave zainteresirane strane tvrdile su da su podatci o potrošnji u EU-u znatno manji od stvarne potrošnje. Te strane međutim nisu dostavile nikakve pouzdane dokaze u prilog svoji tvrdnji te se zbog toga ne može prihvatiti. |
2. Uvoz iz Bjelarusa, NRK-a i Rusije
(124) |
Budući da je ispitnim postupkom utvrđeno da nije vjerojatno da će se damping iz Ukrajine nastaviti ili ponoviti (vidjeti uvodne izjave 17. i 118.), mali udio uvoza iz ove zemlje nije se razmatrao s uvozom iz ostalih predmetnih zemalja u analizi u nastavku. |
(125) |
Kako bi se izvršila procjena u pogledu kumulacije uvoza iz Bjelarusa, NRK-a i Rusije, ispitivalo se pojedinačno stanje ovih triju zemalja u pogledu uvjeta navedenih u članku 3. stavku 4. Osnovne uredbe. |
(126) |
S obzirom na neznatnu količinu uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, Komisija je izvršila analizu količina i dampinških marži koja se temelji na očekivanjima za vjerojatne količine izvoza i dampinške marže po zemlji u slučaju stavljanja mjera izvan snage. Analizom je utvrđeno da bi se u slučaju stavljanja mjera izvan snage količine vjerojatno povećale do razina koje premašuju one dosegnute u razdoblju ispitnog postupka revizije te bi sigurno premašile prag zanemarivosti (vidjeti uvodne izjave 33., 56. i 80.). Komisija je jednako tako utvrdila da bi u slučaju stavljanja mjera izvan snage vjerojatne dampinške marže bile znatne (vidjeti uvodne izjave 30., 53. i 78.). |
(127) |
Što se tiče prosječne cijene uvoza, zanemarive količine uvoza ne mogu se upotrebljavati za dobivanje konkretnih rezultata. |
(128) |
Međutim, ispitnim je postupkom utvrđeno da su uvjeti tržišnog natjecanja među relevantnim subjektima bili slični. Ispitnim postupkom utvrđeno je da predmetni proizvod koji se uvozi iz Bjelarusa, NRK-a i Rusije te istovjetni proizvod koji proizvodi i prodaje industrija Unije imaju ista osnovna fizička i tehnička svojstva. |
(129) |
Na temelju prethodno navedenoga zadovoljeni su kriteriji navedeni u članku 3. stavku 4. Osnovne uredbe u pogledu Bjelarusa, NRK-a i Rusije. Uvoz iz tih triju zemalja stoga se ispitivao kumulativno. |
(a) Količina
(130) |
Količina uvoza predmetnog proizvoda iz Bjelarusa, NRK-a i Rusije u Uniju smanjila se za 60 %, s oko 7 000 tona u 2010. na približno 2 900 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije. Povećala se za 31 % u 2011., da bi se smanjila za 62 postotna boda u 2012. te za još 28 postotnih bodova u razdoblju ispitnog postupka revizije.
|
(b) Tržišni udjel
(131) |
Odgovarajući tržišni udjel koji su izvoznici iz Bjelarusa, NRK-a i Rusije imali na tržištu Unije smanjio se s 1,3 % u 2010. na 0,7 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Točnije, tržišni udjel povećao se s 1,3 % u 2010. na 1,8 % u 2011., da bi zatim pao na 1,1 % u 2012. i nastavio padati do 0,7 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
(c) Cijene
i. Razvoj cijena
(132) |
Od 2010. do razdoblja ispitnog postupka revizije prosječna cijena uvoza predmetnog proizvoda podrijetlom iz Bjelarusa, NRK-a i Rusije povećala se za 11 %, s 488 EUR/toni u 2010. na 528 EUR/toni u razdoblju ispitnog postupka revizije. Točnije, cijene su se povećale za 9 % u 2011. te za 12 % u 2012., prije nego što su se smanjile za 10 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
ii. Obaranje cijena
(133) |
Na temelju male količine prodaje predmetnog proizvoda iz NRK-a i Rusije u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ne mogu se donijeti značajni zaključci. Stoga je izvršena usporedba cijena istovjetnog proizvoda koji proizvodi i prodaje industrija Unije s cijenama predmetnog proizvoda koji se proizvodi u Bjelarusu, NRK-u i Rusiji te prodaje u ostatku svijeta. Tom je usporedbom utvrđeno znatno obaranje cijena. |
3. Uvoz iz ostalih trećih zemalja
|
2010. |
2011. |
2012. |
RIPR |
Količina uvoza iz Indije |
25 720 |
48 704 |
58 619 |
53 007 |
Tržišni udjel uvoza iz Indije |
4,6 % |
9,2 % |
12,7 % |
13,1 % |
Količina uvoza iz Turske |
83 654 |
83 753 |
98 742 |
69 757 |
Tržišni udjel uvoza iz Turske |
14,9 % |
15,9 % |
21,4 % |
17,2 % |
Količina uvoza iz Ukrajine |
956 |
573 |
944 |
1 147 |
Tržišni udjel uvoza iz Ukrajine |
0,2 % |
0,1 % |
0,2 % |
0,3 % |
Količina uvoza iz svih ostalih trećih zemalja |
34 948 |
42 714 |
38 518 |
30 374 |
Tržišni udjel uvoza svih ostalih trećih zemalja |
6,2 % |
8,1 % |
8,4 % |
7,5 % |
(134) |
Uvoz iz Turske i Indije povećao se tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udjel uvoza iz Ukrajine ostao je na jako niskoj razini. Tržišni udjel uvoza iz ostalih trećih zemalja ostao je relativno stabilan tijekom razmatranog razdoblja. |
(135) |
Nakon objave zainteresirane strane tvrdile su da je gubitak tržišnog udjela 12 % industrije Unije gotovo u cijelosti apsorbiran povećanjem tržišnog udjela Indije i Turske zajedno, a jeftini uvoz iz Indije i Turske vjerojatni je glavni razlog osjetljivog stanja industrije Unije. Potrebno je tom smislu istaknuti da je svrha predmetnog ispitnog postupka ispitati bi li ukidanje mjera na snazi protiv tri zemlje za koje je utvrđena vjerojatnost ponavljanja dampinga vjerojatno dovelo do ponavljanja štete industriji Unije. Tijekom ispitnog postupka potvrđeno je postojanje znatnog obaranja cijena u vezi s prodajom proizvoda iz Bjelarusa, NRK-a i Rusije u odnosu na ostatak svijeta. Stoga bi u slučaju ukidanja mjera vjerojatno došlo do ponavljanja dampinškog izvoza iz tih zemalja u EU, a posljedica toga bilo bi vjerojatno povećanje štete industriji EU-a. Okolnosti u kojima je vjerojatno došlo do povećanja uvoza iz Indije i Turske tijekom razmatranog razdoblja ne utječu na predmetnu procjenu o vjerojatnosti ponavljanja dampinga i štete. |
4. Stanje industrije Unije
(136) |
Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitala sve relevantne gospodarske čimbenike i pokazatelje koji imaju utjecaj na stanje industrije Unije. |
4.1. Makroekonomski čimbenici
(a) Proizvodnja
(137) |
Proizvodnja industrije Unije smanjila se tijekom razmatranog razdoblja za 37 %, s razine od približno 437 000 tona u 2010. Točnije, smanjila se za 14 % u 2011., za 19 postotnih bodova u 2012. te za još četiri postotna boda u razdoblju ispitnog postupka revizije. Smanjenje proizvodnje povezano je sa smanjenjem potrošnje, no još je izraženije zbog rastućeg uvoza iz Indije i Turske.
|
(b) Kapacitet i stope iskorištenosti kapaciteta
(138) |
Proizvodni kapacitet iznosio je više od 1 700 000 tona u 2010., da bi se smanjio za 16 % tijekom razmatranog razdoblja. Uzrok smanjenja bila je odluka nekih proizvođača iz EU-a da smanje broj dnevnih proizvodnih smjena.
|
(139) |
Iskorištenost kapaciteta iznosila je 25 % u 2010. Smanjila se na 23 % u 2011., na 22 % u 2012. te na 19 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Niske stope iskorištenosti kapaciteta uglavnom se objašnjavaju činjenicom da se proizvodi koji su izvan opsega ovog ispitnog postupka (u prvom redu šuplji profili) mogu proizvoditi upotrebljavajući istu proizvodnu oprema kojom se proizvode zavarene cijevi. Stoga stope iskorištenosti kapaciteta nisu nužno mjerodavan pokazatelj štete za ovu industriju. |
(c) Količina prodaje
(140) |
Prodaja vlastitog proizvoda industrije Unije nepovezanim kupcima u EU-u smanjila se za 16 % u 2011., za 21 postotni bod u 2012. te za još tri postotna boda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Ukupno gledajući prodaja se između 2010. i razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila za oko 40 %. Uzroci smanjenja jesu pad potrošnje te povećanje uvoza iz Indije i Turske.
|
(d) Tržišni udjel
(141) |
Tržišni udjel industrije Unije iznosio je 73 % u 2010. Smanjio se na 65 % u 2011., na 56 % u 2012., da bi u razdoblju ispitnog postupka revizije zabilježio rast na 61 %. Ukupno gledajući, tržišni se udjel industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja smanjio za 12 postotnih bodova.
|
(e) Rast
(142) |
Između 2010. i razdoblja ispitnog postupka revizije, kad se potrošnja u Uniji smanjila za 28 %, količina prodaje nepovezanim kupcima u EU-u smanjila se za 40 %. Posljedica je bio gubitak tržišnog udjela industrije Unije od 12 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja. Dakle, industrija Unije nije zabilježila rast rijekom razmatranog razdoblja. |
(f) Zaposlenost
(143) |
Broj zaposlenika industrije Unije smanjio se za 13 % u 2011., za 27 postotnih bodova u 2012. te za još tri postotna boda u razdoblju ispitnog postupka revizije. Ukupno se zaposlenost industrije Unije smanjila za 43 % tijekom razmatranog razdoblja, odnosno s više od 1 600 na manje od 1 000 zaposlenih osoba.
|
(g) Produktivnost
(144) |
Produktivnost radne snage industrije Unije, mjerena kao količina proizvodnje (u tonama) po zaposleniku u jednoj godini, najprije se s početne razine od 264 tone po zaposleniku blago smanjila za 2 % u 2011. Zatim se povećala za 14 postotnih bodova u 2012., da bi tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ostala stabilna. Sve u svemu, produktivnost industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja povećala se za 12 %.
|
(h) Čimbenici koji utječu na prodajne cijene
(145) |
Jedinične cijene prodaje industrije Unije nepovezanim kupcima povećale su se za 5 % u 2011. te za jedan postotni bod u 2012., da bi se zatim smanjile za četiri postotna boda tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Ukupno gledajući, te su se cijene povećale za 2 % tijekom razmatranog razdoblja s razine od 833 EUR/toni na 848 EUR/toni u razdoblju ispitnog postupka revizije.
|
(i) Visina dampinške marže
(146) |
Ispitnim je postupkom utvrđena vjerojatnost ponavljanja dampinga sa znatnim maržama čija se visina ne može smatrati zanemarivom za Bjelarus, NRK i Rusiju. |
(147) |
Kako je prethodno navedeno, Komisija nije utvrdila vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga za Ukrajinu. |
(j) Oporavak od prethodnog dampinga
(148) |
Iako se antidampinškim mjerama djelomično postigao očekivani rezultat otklanjanja štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije, prethodno ispitani makroekonomski pokazatelji upućuju na činjenicu da se industrija i dalje nalazi u osjetljivom i ranjivom stanju. Tako se količina proizvodnje tijekom razmatranog razdoblja smanjila za 37 %, količina prodaje nepovezanim kupcima u EU-u smanjila se za 40 %, a zaposlenost se smanjila za 43 %. Uz to, udjel industrije Unije na tržištu EU-a pao je s 73 % u 2010. na 61 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. Stoga se zapravo nije mogao utvrditi stvarni oporavak od prethodnog dampinga te se smatra da je industrija Unije i dalje u vrlo osjetljivom položaju s obzirom na štetne učinke dampinškog uvoza na tržište Unije. |
4.2. Mikroekonomski čimbenici
(a) Zalihe
(149) |
Razina završnih zaliha proizvođača iz Unije u uzorku bila je gotovo stabilna do 2011. Povećala se za 14 postotnih bodova u 2012., da bi se potom smanjila za deset postotnih bodova tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Razina zaliha tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bila je dakle 5 % veća nego tijekom 2010.
|
(b) Plaće
(150) |
Tijekom razmatranog razdoblja troškovi rada smanjili su se za 29 %. Točnije, smanjili su se za 2 % u 2011., za 15 postotnih bodova u 2012. te za još 12 postotnih bodova tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Ukupno smanjenje tijekom razmatranog razdoblja posljedica je smanjenja zaposlenosti.
|
(151) |
Tijekom razmatranog razdoblja troškovi rada po zaposleniku porasli su za 25 %. To je vjerojatno privremeno stanje povezano s troškovima otpremnina koji su posljedica znatnog smanjenja broja zaposlenih.
|
(c) Profitabilnost i povrat ulaganja
(152) |
Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost prodaje proizvođača iz Unije u uzorku na tržištu EU-a, izražena kao postotak neto prodaje, povećala se s razine gubitka od više od 7 % u 2010. na dobit od gotovo 1 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Točnije rečeno, gubitak proizvođača iz Unije u uzorku smanjio se sa 7,3 % u 2010. na 5 % u 2011. te na 0,6 % u 2012., da bi u razdoblju ispitnog postupka revizije prerastao u blagu dobit od 0,8 %.
|
(153) |
Povećanje profitabilnosti objašnjava se činjenicom da su se prodajne cijene tijekom razmatranog razdoblja povećale za 2 %, dok su se troškovi proizvodnje (u prvom redu vruće valjanih zavojnica koje čine više od 60 % troškova proizvodnje) smanjili za 6 % tijekom istog razdoblja, uz znatno smanjenje godišnjih troškova rada. Stoga su proizvođači iz Unije u uzorku bili u mogućnosti postupno primijeniti profitabilne cijene na kupce na tržištu EU-a. |
(154) |
Povrat ulaganja („ROI”), izražen kao postotak dobiti od neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja, općenito je slijedio kretanje razine profitabilnosti. Ova vrijednost rasla je s razine gubitka od 19,2 % u 2010. do gubitka od 11,8 % u 2011., preko dobiti od 0,5 % u 2012. do dobiti od 4,3 % u razdoblju ispitnog postupka revizije. |
(d) Novčani tok i sposobnost prikupljanja kapitala
(155) |
Neto novčani tok od poslovanja u 2010. iznosio je približno – 44 milijuna EUR. Povećao se na oko – 7 milijuna EUR u 2011., na gotovo 17 milijuna EUR u 2012. te na oko 20 milijuna EUR u razdoblju ispitnog postupka revizije. Nijedan od proizvođača iz Unije u uzorku nije naveo da je imao poteškoća pri prikupljanju kapitala. Poboljšanje se može objasniti smanjenjem troškova proizvodnje i troškova rada te blagim povećanjem cijena.
|
(e) Ulaganja
(156) |
Godišnja ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku u proizvodnju istovjetnog proizvoda smanjila su se za 34 % u 2011., povećala za 90 postotnih bodova u 2012., da bi se naposljetku tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije smanjila za 59 postotnih bodova. Tijekom razmatranog razdoblja ulaganja namijenjena za održavanje i obnovu postojeće opreme, a ne za povećanje kapaciteta, smanjila su se za 3 %.
|
5. Zaključak o šteti
(157) |
Brojni su se pokazatelji znatno poboljšali tijekom razmatranog razdoblja, posebno financijski pokazatelji. Profitabilnost se od gubitka od više od 7 % pretvorila u dobit od 0,8 %, što je ipak još uvijek ispod ciljne dobiti od 5 % iz prethodnog ispitnog postupka. Povrat ulaganja pretvorila se iz gubitka od više od 19 % u dobit od više od 4 %, a razina novčanog toka poboljšala se s – 44 milijuna EUR na 20 milijuna EUR. |
(158) |
S druge strane, neki pokazatelji ukazuju na negativan razvoj između 2010. i razdoblja ispitnog postupka revizije. Količina proizvodnje smanjila se za 37 %, iskorištenost kapaciteta pala je za 25 %, količina prodaje nepovezanim kupcima u EU-u smanjila se za 40 %, tržišni udjel industrije Unije smanjio se za 12 postotnih bodova, a zaposlenost je pala za 43 %. |
(159) |
Antidampinškim mjerama djelomično se postigao željeni cilj otklanjanjem dijela štete koju je industrija Unije pretrpjela zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja. Industrija Unije postala je ponovno blago profitabilna, no na račun svojeg tržišnog udjela na tržištu Unije. Industrija Unije uspjela je popraviti financijsko stanje dajući prednost cijenama pred količinama. Stoga je jasno da se industrija Unije još nije potpuno oporavila od učinaka prethodnog dampinga te je i dalje u osjetljivom stanju zbog čega je vrlo osjetljiva na ponavljanje dampinškog uvoza. |
(160) |
Čak i ako se osjetljivo stanje industrije Unije kvalificira kao znatna šteta, ne može se pripisati uvozu iz predmetnih zemalja. Tri predmetne zemlje (ispitnim postupkom utvrđeno je da za Ukrajinu ne postoji vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga) čine kumulativni tržišni udjel od manje od 1 % na tržištu EU-a. Budući da je pritisak na cijene iz predmetnih zemalja izostao, industrija Unije bila je u mogućnosti održati cijene na dovoljno visokoj razini da bude profitabilna, no ipak znatno ispod ciljne dobiti. |
F. VJEROJATNOST PONAVLJANJA ŠTETE
1. Uvoz iz NRK-a, Bjelarusa i Rusije
(161) |
Na temelju prethodno navedenih kretanja čini se da se antidampinškim mjerama uspio djelomično postići željeni rezultat otklanjanja štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije. S druge strane, kako pokazuje negativan razvoj brojnih pokazatelja štete, industrija se i dalje nalazi u vrlo osjetljivom stanju. |
(162) |
Kako je prethodno spomenuto, izvoznici iz svih triju predmetnih zemalja imaju neiskorištene kapacitete koje mogu iskoristiti za brzo povećanje izvoza. Zbog isplativijih cijena na tržištu EU-a u usporedbi s određenim tržištima trećih zemalja vjerojatno je da će se u slučaju stavljanja antidampinških mjera izvan snage znatne količine koje se trenutačno izvoze u te zemlje preusmjeriti na tržište EU-a. To povećanje dampinškog uvoza po cijenama koje obaraju cijene industrije Unije vjerojatno bi povećalo pritisak na cijene na tržištu Unije i tako pogoršalo već osjetljivo stanje industrije Unije. Takav je nagli razvoj već primijećen u prethodnom ispitnom postupku, kada se tržišni udjel uvoza EU-a iz triju predmetnih zemalja utrostručio u samo tri i po godine, tj. s 6,2 % u 2004. na 18,7 % u razdoblju ispitnog postupka (od 1. srpnja 2006. do 30. lipnja 2007.). Proizvođači izvoznici iz NRK-a, Bjelarusa i Rusije već su pokazali sposobnost za brzim povećanjem količina izvoza u Uniju. |
(163) |
Stoga se na temelju navedenoga može zaključiti da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji vjerojatnost ponavljanja štete. |
2. Uvoz iz Ukrajine
(164) |
Budući da je zaključeno da ne postoji vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga iz Ukrajine, nije potrebna daljnja analiza vjerojatnosti ponavljanja štete. |
G. INTERES UNIJE
(165) |
U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li održavanje postojećih antidampinških mjera bilo protiv interesa Unije u cijelosti. Utvrđivanje interesa Unije temeljilo se na procjeni svih različitih uključenih interesa. Sve zainteresirane strane imale su mogućnost da iznesu stavove u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe. |
1. Interes industrije Unije
(166) |
Ispitnim je postupkom utvrđeno da je industrija Unije još uvijek vrlo osjetljiva. Antidampinškim mjerama djelomično se postigao željeni cilj otklanjanjem dijela štete koju je industrija Unije pretrpjela zbog dampinškog uvoza iz predmetnih zemalja. Industrija Unije postala je ponovno blago profitabilna, no na račun svojeg tržišnog udjela na tržištu Unije. Industrija Unije uspjela je popraviti financijsko stanje dajući prednost cijenama pred količinama zahvaljujući mjerama na snazi. Ukidanje mjera povećat će pritisak na cijene na tržištu Unije i ponovno prouzročiti gubitke. Stoga je u interesu industrije Unije da se mjere zadrže. |
2. Interes uvoznika i korisnika
(167) |
Komisija je stupila u kontakt s više od 100 nepovezanih uvoznika i korisnika u Uniji kako bi ostvarila suradnju, no nitko nije odgovorio. To se može objasniti vrlo malim količinama izvoza iz svih predmetnih zemalja na tržište Unije. U svakom slučaju, ne postoje čimbenici koji bi upućivali na zaključak da bi uvoznici ili korisnici bili nerazmjerno pogođeni u slučaju produljenja mjera. |
(168) |
U svjetlu prethodno navedenoga smatra se da nije vjerojatno da bi stanje uvoznika i korisnika u Uniji bilo znatno pogođeno produljenjem mjera. |
3. Rizik nestašice ponude/tržišno natjecanje na tržištu EU-a
(169) |
Potrošnja u EU-u smanjila se za 28 % tijekom razmatranog razdoblja dosegavši 400 000 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije. Kapacitet industrije Unije stalno je tijekom razmatranog razdoblja prelazio potražnju EU-a i postigao razinu od približno 1 500 000 tona u razdoblju ispitnog postupka revizije. Među proizvođačima EU-a postoji dovoljna razina tržišnog natjecanja. Nadalje, industrija Unije posluje sa stopom iskorištenosti kapaciteta od samo 19 % tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije jer proizvodi različite proizvode (predmetni proizvod i druge proizvode kao što su šuplji profili) upotrebom iste proizvodne opreme. Stoga u slučaju povećanja potražnje industrija Unije raspolaže neiskorištenim kapacitetima koje promjenom ponude proizvoda može upotrijebiti za povećanje proizvodnje. Uvoz iz ostalih trećih zemalja koje ne podliježu mjerama, u prvom redu Indije i Turske, jednako tako može zadovoljiti dio potražnje. |
(170) |
S obzirom na prethodno navedena razmatranja, ne može se zaključiti da bi nastavak primjene antidampinških mjera prouzročio nestašicu ponude ili ograničavanje natjecanja na tržištu EU-a. |
4. Zaključak o interesu Unije
(171) |
Prethodno navedeno upućuje na to da bi negativni učinci nastavka primjene mjera bili ograničeni i u svakom slučaju ne bi bili nerazmjerni koristima produženja primjene mjera za industriju Unije. |
H. ANTIDAMPINŠKE MJERE
(172) |
Sve strane bile su obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje postojećih mjera. Nakon te objave dano im je i razdoblje za davanje primjedaba. Podnesci i primjedbe propisno su uzeti u obzir ako je to bilo opravdano. |
(173) |
Iz prethodno navedenoga slijedi da je potrebno zadržati antidampinške mjere koje se primjenjuju na uvoz određenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika podrijetlom iz Bjelarusa, Narodne Republike Kine i Rusije, kao što se predviđa člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Napominje se da se te mjere sastoje od različitih stopa pristojbe ad valorem. |
(174) |
Što se tiče Ukrajine, na temelju nalaza da ne postoji vjerojatnost nastavka ili ponavljanja dampinga (vidjeti uvodne izjave 17. i 118.) mjere je potrebno staviti izvan snage, a ispitni postupak prekinuti. |
(175) |
Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva navedene u ovoj Uredbi primjenjuju se jedino na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvode ta društva i posebno navedene pravne osobe. Uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi neko drugo društvo koje se posebno ne spominje u izvršnom dijelu ove Uredbe njegovim nazivom i adresom, uključujući subjekte koji se odnose na one koji se posebno spominju, ne može imati koristi od tih stopa i podliježe stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. |
(176) |
Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji (5). Zahtjev mora sadržavati sve bitne podatke kojima se dokazuje da promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva društva ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, u Službenom listu Europske unije objavit će se obavijest o promjeni imena |
(177) |
Ova je Uredba u skladu s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Osnovne uredbe, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz zavarenih cijevi od željeza ili nelegiranog čelika, kružnog poprečnog presjeka i vanjskog promjera koji ne prelazi 168,3 mm, isključujući cijevi vrsta koje se upotrebljavaju za naftovode ili plinovode, zaštitne cijevi (casing) i proizvodne cijevi (tubing) vrsta koje se upotrebljavaju pri bušenju za pridobivanje nafte ili plina, precizne cijevi i cijevi s priključnim priborom, prikladne za vođenje plinova ili tekućina, za upotrebu u civilnom zrakoplovstvu, koje su trenutačno razvrstane u oznake KN ex 7306 30 41, ex 7306 30 49, ex 7306 30 72 i ex 7306 30 77 (oznake TARIC 7306304120, 7306304920, 7306307280 i 7306307780) podrijetlom iz Bjelarusa, Narodne Republike Kine i Rusije.
2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjenu, za proizvode opisane u stavku 1. koje proizvode društva u nastavku, jest sljedeća:
Država |
Društvo |
Antidampinška pristojba |
Dodatna oznaka TARIC |
Narodna Republika Kina |
Sva društva |
90,6 % |
— |
Ruska Federacija |
Grupacija TMK (Seversky Pipe Plant Open Joint Stock Company i Joint Stock Company Taganrog Metallurgical Works) |
16,8 % |
A892 |
Grupacija OMK (Open Joint Stock Company Vyksa Steel Works i Joint Stock Company Almetjvesk Pipe Plant) |
10,1 % |
A893 |
|
Sva ostala društva |
20,5 % |
A999 |
|
Bjelarus |
Sva društva |
38,1 % |
— |
3. Ako nije drukčije navedeno, primjenjuju se važeće odredbe povezane s carinskim pristojbama.
Članak 2.
Prekida se antidampinški postupak u vezi s uvozom proizvoda spomenutog u članku 1. stavku 1. podrijetlom iz Ukrajine.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 26. siječnja 2015.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 343, 22.12.2009., str. 51.
(2) SL L 343, 19.12.2008., str. 1.
(3) SL C 136, 15.5.2013., str. 25.
(4) SL C 372, 19.12.2013., str. 21.
(5) European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, Rue de la Loi 170, 1040 Bruxelles, Belgija.
27.1.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 20/31 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/111
оd 26. siječnja 2015.
o utvrđivanju mjera za ublažavanje ozbiljne ugroze očuvanja stokova brancina (Dicentrarchus labrax) u Keltskom moru, kanalu La Manche, Irskom moru i južnom Sjevernom moru
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (1), a posebno njezin članak 12. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Člankom 12. Uredbe (EU) br. 1380/2013 propisuje se da se hitne mjere mogu poduzeti iz propisno obrazloženih hitnih razloga u vezi s ozbiljnom ugrozom očuvanja morskih bioloških resursa. Radi ublažavanja te ugroze, na obrazloženi zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu, Komisija može donijeti takve hitne mjere u obliku neposredno primjenjivih provedbenih akata koji se primjenjuju na razdoblje od najviše šest mjeseci. |
(2) |
U skladu sa znanstvenim savjetima Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) te Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF) brancin (Dicentrarchus labrax) u Keltskom moru, kanalu La Manche, Irskom moru i južnom Sjevernom moru (zone ICES-a IV.b, c i VII.a, d-h) trpi posljedice brzog opadanja biomase zbog zajedničkog djelovanja sve slabijeg novačenja i sve veće ribolovne smrtnosti. Biomasa stoka u mrijestu približava se najnižoj zabilježenoj razini u povijesti. Trenutačna ribolovna smrtnost gotovo je četiri puta veća od one koju stok može podnijeti. Stoga ICES preporučuje provedbu mjera za znatno smanjenje ribolovne smrtnosti u čitavom stoku. |
(3) |
Ujedinjena Kraljevina zatražila je dopisom od 19. prosinca 2014. da Komisija poduzme mjere u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) br. 1380/2013 u cilju zatvaranja područja ICES-a VII.e za pelagijski ribolov brancina od siječnja do travnja 2015. kako bi se zaštitom agregacija brancina u mrijestu smanjio ribolovni pritisak. Zahtjev je priopćen Belgiji, Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj te savjetodavnim vijećima za sjeverozapadne vode i za Sjeverno more. Belgija, Francuska i Nizozemska dostavile su svoje primjedbe Komisiji. |
(4) |
Primjedbe koje je iznijela Francuska odnose se na primjenjivost članka 12. Uredbe (EU) br. 1380/2013, ugrozu uzrokovanu ribolovnim aktivnostima i postupak, dokaz o ozbiljnoj ugrozi te rizik od diskriminacije između vrsta ribolova. Belgija je na zahtjev Ujedinjene Kraljevine odgovorila pozitivno. Nizozemska je predložila proširenje mjera kako bi se njima obuhvatilo šira područja i druge vrste ribolova. U pogledu područja primjene i postupka iz članka 12. Uredbe (EU) br. 1380/2013 treba napomenuti da ova odredba nije ograničena na određeni uzrok te se stoga može primjenjivati na svaku prijetnju uzrokovanu ribolovnim aktivnostima ili drugim uzrocima, a vremenska ograničenja utvrđena tim člankom opravdana su potrebom da se ozbiljna ugroza hitno riješi. Dokaz o ozbiljnoj ugrozi brancina u predmetnom slučaju temelji se na znanstvenim dokazima, kako je navedeno u nastavku. |
(5) |
Brancini se od prosinca do travnja agregiraju u koncentracijama u posebnim područjima radi mriještenja. Stok brancina ovisi o toj fazi reprodukcije. U navedenom razdoblju u tim se agregacijama u mrijestu provodi ciljano ribarstvo koje uvelike pridonosi cjelokupnoj ribolovnoj smrtnosti stoka i osobito smanjenju broja primjeraka odrasle ribe koja se može uspješno razmnožavati. Statistikama ulova potvrđuje se da se takvom ribolovnom praksom uklanja uglavnom odrasla riba koja stoga više ne može pridonijeti reprodukciji tog stoka. |
(6) |
U skladu sa znanstvenom ocjenom ICES-a i STECF-a komercijalan ribolov pelagijskim povlačnim mrežama (koće) odgovoran je za više od 25 % ribolovne smrtnosti. |
(7) |
Navod o ozbiljnoj ugrozi očuvanja morskih bioloških resursa proizlazi iz rizika od teške štete za reproduktivnu sposobnost stoka, zbog naglog opadanja biomase stoka u mrijestu, kao i očekivanja da bi nastavljeni ciljani ribolov mogao nanijeti neodrživu štetu stoku u mrijestu. Komisija smatra da postoje propisno obrazloženi hitni razlozi jer 1. započela je sezona mriještenja i 2. započeo je i ribolov u navedenim stokovima u mrijestu. Na temelju znanstvenih dokaza neposredno djelovanje smatra se neophodnim tijekom tekuće sezone mriještenja brancina uz poduzimanje mjera koje se primjenjuju bez odgode i ostaju na snazi do 30. travnja 2015. |
(8) |
Stoga je potrebno donijeti hitne mjere kako bi se zabranio ciljani ribolov brancina pelagijskim povlačnim mrežama (koće) tijekom vrlo osjetljive sezone mriještenja od siječnja do 30. travnja 2015. Daljnjom odgodom osiguranja zaštite stoka znatno bi se smanjila ili uklonila učinkovitost hitnih mjera. Kako bi se ojačala učinkovitost navedenih mjera, subjektima treba naložiti da ne prihvaćaju prekrcaje i iskrcaje brancina ulovljenog tijekom razdoblja primjene ove Uredbe. |
(9) |
Kako bi se agregacijama u mrijestu jako promjenjivih lokacija osigurala učinkovita zaštita, hitnim mjerama treba obuhvatiti cijelo područje distribucije stoka, odnosno Keltsko more, kanal La Manche, Irsko more i južno Sjeverno more (zone ICES-a IV.b, c i VII.a, d-h) te u njih uvrstiti i ribarstvo pelagijskim povlačnim mrežama (koće). Osim toga, uvrštena su područja ICES-a VII.j, k kako bi se spriječilo premještanje ribolovnih aktivnosti jer distribucija stoka još nije u potpunosti utvrđena. |
(10) |
Alternativnim mjerama koje je predložila Francuska ne bi se postigao isti rezultat kao mjerom iz ove Uredbe jer njihova učinkovitost nije pouzdana. Nadalje, kako bi se stoku brancina osigurala daljnja zaštita, u kasnijoj bi se fazi mogle zahtijevati dodatne mjere u pogledu utjecaja drugih vrsta ribolova. |
(11) |
Francuska je dostavila podatke iz kojih je vidljivo da pelagijske koćarice koje koriste mreže veličine između 32 i 69 mm ne love ciljano brancine te da svaki usputni ulov takvih plovila minimalno utječe na stok. |
(12) |
Stanje stoka brancina u obuhvaćenim područjima ispunjuje sve kriterije propisno obrazloženih hitnih razloga u vezi s ozbiljnom ugrozom očuvanja tog stoka te stoga Komisija može na vlastitu inicijativu donijeti mjere iz ove Uredbe na temelju članka 12. Uredbe (EU) br. 1380/2013 koje nadilaze zahtjev Ujedinjene Kraljevine. |
(13) |
Mjere predviđene ovom Uredbom podnijet će se na mišljenje Odboru za ribarstvo i akvakulturu, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom utvrđuju hitne mjere za stok brancina u zonama ICES-a IV.b, c, VII.a te d-k kako bi se ublažila neposredna i ozbiljna šteta tom stoku.
Članak 2.
Mjere
Tijekom razdoblja primjene ove Uredbe zabranjuje se ribolov brancina (Dicentrarchus labrax) u zonama ICES-a IV.b, c, VII.a, d-k pelagijskim povlačnim mrežama (poznate kao pelagijske koće sa širilicama i pelagijske koće kojima upravljaju dva plovila) s okom vreće mreže većim od 70 mm.
Za plovila koja upotrebljavaju taj ribolovni alat zabranjuje se i zadržavanje na palubi, premještaj, prekrcaj i iskrcaj brancina ulovljenog tijekom razdoblja primjene ove Uredbe u istom području.
Države članice izvješćuju Komisiju o ulovima brancina pelagijskim koćaricama (sa širilicama ili kojima upravljaju dva plovila) u roku od 14 dana od konca svakog mjeseca.
Članak 3.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se do 30. travnja 2015.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 26. siječnja 2015.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 354, 28.12.2013., str. 22.
27.1.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 20/34 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/112
оd 26. siječnja 2015.
o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),
uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A. |
(2) |
Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 26. siječnja 2015.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Jerzy PLEWA
Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) SL L 157, 15.6.2011., str. 1.
PRILOG
Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća
(EUR/100 kg) |
||
Oznaka KN |
Oznaka treće zemlje (1) |
Standardna uvozna vrijednost |
0702 00 00 |
EG |
340,0 |
IL |
160,5 |
|
MA |
109,9 |
|
TR |
147,7 |
|
ZZ |
189,5 |
|
0707 00 05 |
JO |
229,9 |
TR |
174,5 |
|
ZZ |
202,2 |
|
0709 93 10 |
MA |
227,9 |
TR |
214,8 |
|
ZZ |
221,4 |
|
0805 10 20 |
EG |
47,8 |
MA |
62,4 |
|
TN |
53,6 |
|
TR |
66,4 |
|
ZZ |
57,6 |
|
0805 20 10 |
IL |
102,5 |
MA |
90,9 |
|
ZZ |
96,7 |
|
0805 20 30, 0805 20 50, 0805 20 70, 0805 20 90 |
EG |
87,6 |
IL |
110,1 |
|
JM |
118,0 |
|
MA |
140,2 |
|
TR |
118,6 |
|
ZZ |
114,9 |
|
0805 50 10 |
TR |
63,9 |
ZZ |
63,9 |
|
0808 10 80 |
BR |
65,4 |
CL |
89,3 |
|
MK |
26,7 |
|
US |
184,8 |
|
ZZ |
91,6 |
|
0808 30 90 |
CL |
265,9 |
US |
138,7 |
|
ZZ |
202,3 |
(1) Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.
27.1.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 20/36 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/113
оd 26. siječnja 2015.
o određivanju količina koje je potrebno dodati količini utvrđenoj za podrazdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2015. u okviru carinskih kvota koje su Uredbom (EZ) br. 539/2007 otvorene u sektoru jaja i za albumin iz jaja
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 188. stavke 2. i 3.,
budući da:
(1) |
Uredbom Komisije (EZ) br. 539/2007 (2) otvorene su godišnje carinske kvote za uvoz proizvoda iz sektora jaja i albumina iz jaja. |
(2) |
Količine obuhvaćene zahtjevima za uvozne dozvole podnesenima od 1. prosinca 2014. do 7. prosinca 2014. za podrazdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. ožujka 2015. manje su od raspoloživih količina. Stoga je potrebno odrediti količine za koje nisu podneseni zahtjevi i dodati ih količini utvrđenoj za sljedeće podrazdoblje kvote. |
(3) |
Kako bi se osigurala učinkovitost mjere, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Količine za koje nisu podneseni zahtjevi za uvozne dozvole u skladu s Uredbom (EZ) br. 539/2007, koje je potrebno dodati podrazdoblju od 1. travnja 2015. do 30. lipnja 2015., navedene su u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 26. siječnja 2015.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Jerzy PLEWA
Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) Uredba Komisije (EZ) br. 539/2007 od 15. svibnja 2007. o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskim kvotama u sektoru jaja i za albumin iz jaja (SL L 128, 16.5.2007., str. 19.).
PRILOG
Redni br. |
Količine za koje nije podnesen zahtjev koje treba dodati količini raspoloživoj za podrazdoblje od 1. travnja 2015. do 30. lipnja 2015. (protuvrijednost jaja u ljusci u kg) |
09.4015 |
108 000 000 |
09.4401 |
3 632 368 |
09.4402 |
9 854 500 |
27.1.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 20/38 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/114
оd 26. siječnja 2015.
o određivanju količina koje je potrebno dodati količini utvrđenoj za podrazdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2015. u okviru carinske kvote koja je Uredbom (EZ) br. 536/2007 otvorena za meso peradi podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 188. stavke 2. i 3.,
budući da:
(1) |
Uredbom Komisije (EZ) br. 536/2007 (2) otvorena je godišnja carinska kvota za uvoz proizvoda iz sektora mesa peradi podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država. |
(2) |
Količine obuhvaćene zahtjevima za uvozne dozvole podnesenima od 1. do 7. prosinca 2014. za podrazdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2015. manje su od raspoloživih količina. Stoga je potrebno odrediti količine za koje nisu podneseni zahtjevi i dodati ih količini utvrđenoj za sljedeće podrazdoblje kvote. |
(3) |
Kako bi se osigurala učinkovitost mjere, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Količine za koje nisu podneseni zahtjevi za uvozne dozvole u skladu s Uredbom (EZ) br. 536/2007, koje je potrebno dodati podrazdoblju od 1. travnja do 30. lipnja 2015., navedene su u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 26. siječnja 2015.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Jerzy PLEWA
Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) Uredba Komisije (EZ) br. 536/2007 od 15. svibnja 2007. o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskom kvotom za meso peradi dodijeljenoj Sjedinjenim Američkim Državama (SL L 128, 16.5.2007., str. 6.).
PRILOG
Redni br. |
Količine za koje nije podnesen zahtjev koje treba dodati količini raspoloživoj za podrazdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2015. (u kg) |
09.4169 |
16 008 750 |
27.1.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 20/40 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/115
оd 26. siječnja 2015.
o određivanju količina koje je potrebno dodati količini utvrđenoj za podrazdoblje od 1. travnja 2015. do 30. lipnja 2015. u okviru carinskih kvota koje su Uredbom (EZ) br. 1384/2007 otvorene za meso peradi podrijetlom iz Izraela
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 188. stavke 2. i 3.,
budući da:
(1) |
Uredbom Komisije (EZ) br. 1384/2007 (2) otvorene su godišnje carinske kvote za uvoz proizvoda iz sektora mesa peradi podrijetlom iz Izraela. |
(2) |
Količine obuhvaćene zahtjevima za uvozne dozvole podnesenima od 1. prosinca 2014. do 7. prosinca 2014. za podrazdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. ožujka 2015. manje su od raspoloživih količina. Stoga je potrebno odrediti količine za koje nisu podneseni zahtjevi i dodati ih količini utvrđenoj za sljedeće podrazdoblje kvote. |
(3) |
Kako bi se osigurala učinkovitost mjere, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Količine za koje nisu podneseni zahtjevi za uvozne dozvole u skladu s Uredbom (EZ) br. 1384/2007, koje je potrebno dodati podrazdoblju od 1. travnja 2015. do 30. lipnja 2015, navedene su u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 26. siječnja 2015.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Jerzy PLEWA
Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) Uredba Komisije (EZ) br. 1384/2007 od 26. studenoga 2007. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2398/96 o otvaranju i upravljanju određenim kvotama za uvoz u Zajednicu proizvoda od mesa peradi podrijetlom iz Izraela (SL L 309, 27.11.2007., str. 40.).
PRILOG
Redni br. |
Količine za koje nije podnesen zahtjev koje treba dodati količini raspoloživoj za podrazdoblje od 1. travnja 2015. do 30. lipnja 2015. (u kg) |
09.4091 |
140 000 |
09.4092 |
830 000 |
ODLUKE
27.1.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 20/42 |
ODLUKA VIJEĆA (EU) 2015/116
od 26. siječnja 2015.
o imenovanju članova Odbora regija i njihovih zamjenika za razdoblje od 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 300. stavak 3. i članak 305.,
uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/930/EU od 16. prosinca 2014. kojom se određuje sastav Odbora regija (1),
uzimajući u obzir prijedloge svake države članice,
budući da:
(1) |
Člankom 300. stavkom 3. UFEU-a zahtijeva se da članovi Odbora regija ili njihovi zamjenici, osim što su predstavnici regionalnih ili lokalnih tijela, imaju izborni mandat regionalnog ili lokalnog tijela ili da su politički odgovorni izabranoj skupštini. |
(2) |
Člankom 305. UFEU-a predviđeno je da članove Odbora regija i jednak broj njihovih zamjenika imenuje Vijeće na razdoblje od pet godina u skladu s prijedlozima svake države članice. |
(3) |
Budući da mandat članova Odbora regija i njihovih zamjenika istječe 25. siječnja 2015., trebalo bi imenovati nove članove i njihove zamjenike. |
(4) |
Nakon tog imenovanja slijedit će imenovanje ostalih članova i njihovih zamjenika, čije imenovanje nije bilo predloženo Vijeću do 22. siječnja 2015., |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
U Odbor regija imenuju se sljedeće osobe za razdoblje do 26. siječnja 2015. do 25. siječnja 2020.:
— |
kao članovi, osobe navedene prema državi članici u Prilogu I., |
— |
kao zamjenici članova, osobe navedene prema državi članici u Prilogu II. |
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Sastavljeno u Bruxellesu 26. siječnja 2015.
Za Vijeće
Predsjednik
E. RINKĒVIČS
(1) SL L 365, 19.12.2014., str. 143.
PRILOG I.
ПРИЛОЖЕНИЕ I – ANEXO I – PŘÍLOHA I – BILAG I – ANHANG I – I LISA
ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ Ι – ANNEX I – ANNEXE I – PRILOG I – ALLEGATO I – I PIELIKUMS
I PRIEDAS – I. MELLÉKLET – ANNESS I – BIJLAGE I – ZAŁĄCZNIK I
ANEXO I – ANEXA I – PRÍLOHA I – PRILOGA I – LIITE I – BILAGA I
Членове/Miembros/Členové/Medlemmer/Mitglieder/Liikmed
Μέλη/Members/Membres/Članovi/Membri/Locekļi
Nariai/Tagok/Membri/Leden/Członkowie
Membros/Membri/Členovia/Člani/Jäsenet/Ledamöter
BELGIË/BELGIQUE/BELGIEN
|
Mr Jan DURNEZ Vlaams Volksvertegenwoordiger |
|
Mr Alain HUTCHINSON Conseiller communal et échevin à Saint-Gilles |
|
Mr Hicham IMANE Député wallon |
|
Mr Jean François ISTASSE Conseiller communal |
|
Mr Karl-Heinz LAMBERTZ Mitglied des Parlamentes der Deutschsprachigen Gemeinschaft |
|
Mr Michel LEBRUN Conseiller communal à Viroinval |
|
Mr Bartolomeus (Bart) SOMERS Vlaams Volksvertegenwoordiger |
|
Mr Luc VAN DEN BRANDE Voorzitter Raad van Bestuur Vlaams – Europees Verbindingsagentschap (VLEVA) |
|
Mr Karl VANLOUWE Vlaams Volksvertegenwoordiger |
|
Mr Karim VAN OVERMEIRE Vlaams Volksvertegenwoordiger |
|
Mr Jean-Luc VANRAES Gemeenteraadslid in Ukkel en Voorzitter van het OCMW |
|
Ms Olga ZRIHEN Députée wallonne |
БЪЛГАРИЯ
|
Mr Hasan AZIS Mayor of Kardjali Municipality |
|
Ms Tanya HRISTOVA Mayor of Gabrovo Municipality |
|
Mr Vladimir KISSIOV Councillor, Municipality of Sofia |
|
Mr Krassimir KOSTOV Mayor of Shumen Municipality |
|
Mr Madzhid MANDADZHA Mayor of Stambolovo Municipality |
|
Mr Krasimir MIREV Mayor of Targovishte Municipality |
|
Mr Vladimir MOSKOV Mayor of Gotse Delchev Municipality |
|
Ms Detelina NIKOLOVA Mayor of Dobrich Municipality |
|
Mr Beytula SALI Mayor of Samuil Municipality |
|
Mr Zhivko TODOROV Mayor of Stara Zagora Municipality |
|
Mr Lyudmil VESSELINOV Mayor of Popovo Municipality |
|
Mr Zlatko ZHIVKOV Mayor of Montana Municipality |
ČESKÁ REPUBLIKA
|
Mr Ondřej BENEŠÍK councillor of Strání municipality |
|
Ms Štěpánka FRAŇKOVÁ councillor of the City of Pardubice |
|
Mr Dan JIRÁNEK councillor of the City of Kladno |
|
Mr Stanislav JURÁNEK councillor of Jihomoravský Region |
|
Ms Adriana KRNÁČOVÁ councillor of the City of Prague |
|
Mr Roman LÍNEK councillor of Pardubický Region |
|
Mr Josef NOVOTNÝ councillor of Karlovarský Region |
|
Mr Petr OSVALD councillor of the City of Plzeň |
|
Mr Martin PŮTA councillor of Liberecký Region |
|
Ms Jana VAŇHOVÁ councillor of Ústecký Region |
|
Mr Oldřich VLASÁK councillor of the City of Hradec Králové |
|
Mr Jiří ZIMOLA councillor of the South Bohemian Region |
DANMARK
|
Mr Per BØDKER ANDERSEN Councillor |
|
Mr Erik FLYVHOLM Mayor |
|
Mr Jens Christian GJESING Second Deputy Mayor |
|
Mr Jens Bo IVE Mayor |
|
Mr Thomas KASTRUP-LARSEN Mayor |
|
Mr Jess LAURSEN Regional Councillor |
|
Mr Henrik Ringbæk MADSEN Regional Councillor |
|
Mr Karsten Uno PETERSEN Regional Councillor |
|
Mr Mark PERERA CHRISTENSEN Second Deputy Mayor |
DEUTSCHLAND
|
Frau Barbara DUDEN Mitglied der Hamburgischen Bürgerschaft |
|
Frau Hella DUNGER-LÖPER Staatssekretärin, Bevollmächtigte des Landes Berlin beim Bund und Europabeauftragte |
|
Herr Hans-Jörg DUPPRÉ Landrat des Landkreises Südwestpfalz |
|
Herr Peter FRIEDRICH Minister für Bundesrat, Europa und internationale Angelegenheiten; Baden-Württemberg |
|
Frau Ulrike HILLER Mitglied des Senats, Bevollmächtigte der Freien Hansestadt Bremen beim Bund und für Europa |
|
Frau Birgit HONÉ Staatssekretärin für Europa und Regionale Landesentwicklung, Niedersächsische Staatskanzlei |
|
Frau Jacqueline KRAEGE Staatssekretärin, Bevollmächtigte des Landes Rheinland-Pfalz beim Bund und für Europa, für Medien und Digitales |
|
Frau Uta-Maria KUDER Mitglied der Landesregierung von Mecklenburg-Vorpommern, Justizministerin |
|
Frau Helma KUHN-THEIS Mitglied des Gemeinderates Weiskirchen |
|
Herr Heinz LEHMANN Mitglied des Sächsischen Landtags |
|
Dr. Helmuth MARKOV Mitglied der Landesregierung Brandenburg, Minister der Justiz und für Europa und Verbraucherschutz |
|
Dr. Beate MERK Staatsministerin für Europaangelegenheiten und regionale Beziehungen des Freistaates Bayern |
|
Frau Dagmar MÜHLENFELD Oberbürgermeisterin der Stadt Mülheim an der Ruhr |
|
Herr Detlef MÜLLER Mitglied des Landtages Mecklenburg-Vorpommern |
|
Dr. Martina MÜNCH Mitglied des Landtages Brandenburg |
|
Frau Regina POERSCH Mitglied des Landtages von Schleswig-Holstein |
|
Herr Wolfgang SCHMIDT Staatsrat der Senatskanzlei, Bevollmächtigter des Senats der Freien und Hansestadt Hamburg beim Bund, bei der Europäischen Union und für auswärtige Angelegenheiten |
|
Dr. Michael SCHNEIDER Staatssekretär, Bevollmächtigter das Landes Sachsen-Anhalt beim Bund |
|
Herr Tilman TÖGEL Mitglied des Landtages von Sachsen-Anhalt |
|
Herr Markus TÖNS Mitglied des Landtags Nordrhein-Westfalen |
|
Herr Hans-Josef VOGEL Bürgermeister der Stadt Arnsberg |
|
Herr Mark WEINMEISTER Staatssekretär für Europaangelegenheiten, Land Hessen |
|
Dr. Babette WINTER Staatssekretärin für Europa und Kultur in der Thüringer Staatskanzlei |
EESTI
|
Ms Urve ERIKSON Member of Tudulinna Rural Municipality Council |
|
Mr Mihkel JUHKAMI Mayor of Rakvere City |
|
Mr Kurmet MÜÜRSEPP Member of Antsla Rural Municipality Council |
|
Mr Uno SILBERG Member of Kose Rural Municipality Council |
|
Mr Urmas SUKLES Mayor of Haapsalu City |
|
Mr Toomas VITSUT Member of Tallinn City Council |
ΕΛΛΑΣ
|
Mr Konstantinos AGORASTOS Head of the Region of Thessaly |
|
Mr Stavros ARNAOUTAKIS Head of the Region of Crete |
|
Mr Nikolaos CHIOTAKIS Municipal Councillor of Kifissia |
|
Mr Alexandros KAHRIMANIS Head of the Region of Epirus |
|
Mr Stavros KALAFATIS Municipal Councillor of Thessaloniki |
|
Mr Dimitrios KALOGEROPOULOS Politically accountable to the Municipal Council of Maroussi |
|
Mr Georgios KAMINIS Mayor of Athens |
|
Mr Apostolos KATSIFARAS Head of the Region of Western Greece |
|
Mr Ioannis KOURAKIS Municipal Councillor of Heraklion |
|
Mr Ioannis SGOUROS Regional Councillor, Region of Attica |
|
Mr Spyridon SPYRIDON Municipal Councillor of Poros |
|
Mr Apostolos TZITZIKOSTAS Head of the Region of Central Macedonia |
ESPAÑA
|
Da Rita BARBERÁ NOLLA Alcaldesa de Valencia |
|
Da Yolanda BARCINA ANGULO Presidenta de Navarra |
|
D. José Ramón BAUZÁ DÍAZ Presidente del Gobierno de las Islas Baleares |
|
D. Abel CABALLERO ÁLVAREZ Alcalde de Vigo |
|
Da Ma Dolores de COSPEDAL GARCÍA Presidenta de la Junta de Comunidades de Castilla-La Mancha |
|
Da Susana DÍAZ PACHECO Presidenta de Andalucía |
|
D. Alberto FABRA PART Presidente de la Comunidad Valenciana |
|
D. Javier FERNÁNDEZ FERNÁNDEZ Presidente del Principado de Asturias |
|
D. Alberto GARRE LÓPEZ Presidente de Murcia |
|
D. Ignacio GONZÁLEZ GONZÁLEZ Presidente de Madrid |
|
D. Francesc HOMS I MOLIST Consejero de Presidencia |
|
Da Nuria MARÍN MARTÍNEZ Alcaldesa de Hospitalet de Llobregat |
|
Da Cristina MAZAS PÉREZ-OLEAGA Consejera de Economía, Hacienda y Empleo de Cantabria |
|
D. José Antonio MONAGO TERRAZA Presidente de la Junta de Extremadura |
|
D. Alberto NÚÑEZ FEIJÓO Presidente de la Xunta de Galicia |
|
D. Paulino RIVERO BAUTE Presidente del Gobierno de Canarias |
|
Da Luisa Fernanda RUDÍ ÚBEDA Presidenta de Aragón |
|
D. Pedro SANZ ALONSO Presidente de La Rioja |
|
D. Iñigo de la SERNA HERNÁIZ Alcalde de Santander |
|
D. Iñigo URKULLU RENTERÍA Presidente del Gobierno Vasco |
|
Sr. D. Juan VICENTE HERRERA Presidente de la Junta de Castilla y León |
FRANCE
|
M. Jean-François BARNIER Maire du Chambon-Feugerolles |
|
M. Laurent BEAUVAIS Président du Conseil régional de Basse-Normandie |
|
M. Jacques BLANC Maire de La Canourgue |
|
Mme Danièle BOEGLIN Vice-Présidente du Conseil général de l'Aube |
|
Mme Claudette BRUNET-LECHENAULT Vice-présidente du Conseil général de Saône-et-Loire |
|
M. François DECOSTER Conseiller régional du Nord-Pas-de-Calais |
|
M. Michel DELEBARRE Conseiller municipal de Dunkerque |
|
M. Jean-Louis DESTANS Président du Conseil général de l'Eure |
|
Mme Rose-Marie FALQUE Maire d'Azerailles |
|
M. Claude GEWERC Président du Conseil régional de Picardie |
|
M. Pierre HUGON Vice-président du Conseil général de la Lozère |
|
Mme Annabelle JAEGER Conseillère régionale de Provence-Alpes-Côte d'Azur |
|
Mme Anne-Marie KEISER Vice-présidente du Conseil général de la Gironde |
|
M. Pierre MAILLE Président du Conseil général du Finistère |
|
M. Pascal MANGIN Conseiller régional d'Alsace |
|
M. Charles MARZIANI Vice-président du Conseil régional de Midi-Pyrénées |
|
M. Pierrick MASSIOT Président du Conseil régional de Bretagne |
|
Mme Françoise MESNARD Maire de Saint-Jean d'Angély |
|
M. Jean-Vincent PLACE Conseiller régional d'Île-de-France |
|
M. Didier ROBERT Président du Conseil régional de La Réunion |
|
M. Stéphan ROSSIGNOL Conseiller régional du Languedoc-Roussillon |
|
M. Christophe ROUILLON Maire de Coulaines |
|
M. René SOUCHON Président du Conseil régional d'Auvergne |
|
M. Bernard SOULAGE Vice-président du Conseil régional de Rhône-Alpes |
HRVATSKA
|
Ms Snježana BUŽINEC Mayor of the Municipality of Jakovlje |
|
Mr Nikola DOBROSLAVIĆ Prefect of Dubrovnik-Neretva County |
|
Mr Valter FLEGO Prefect of Istra County |
|
Mr Bruno HRANIĆ Mayor of the Municipality of Vidovec |
|
Mr Danijel MARUŠIĆ Prefect of Brod-Posavina County |
|
Mr Vojko OBERSNEL Mayor of the City of Rijeka |
|
Ms Jelena PAVIČIĆ VUKIČEVIĆ Councillor in the City of Zagreb Assembly |
|
Mr Predrag ŠTROMAR Prefect of Varaždin County |
|
Mr Željko TURK Mayor of the City of Zaprešić |
IRELAND
|
Ms Maria BYRNE Limerick City and County Council |
|
Ms Kate FEENEY Dun Laoghaire Rathdown County Council |
|
Ms Mary FREEHILL Dublin City Council |
|
Mr Jerry LUNDY Sligo County Council |
|
Mr Kieran MCCARTHY Cork City Council |
|
Mr Hughie MCGRATH Tipperary County Council |
|
Mr Neale RICHMOND Dun Laoghaire Rathdown County Council |
|
Mr Enda STENSON Leitrim County Council |
|
Ms Rose CONWAY-WALSH Mayo County Council |
ITALIA
|
Sig. Giovanni ARDIZZONE Consigliere regionale e Presidente della Assemblea regionale della Regione Siciliana |
|
Sig. Matteo BESOZZI Presidente Provincia di Novara |
|
Sig. Matteo Luigi BIANCHI Sindaco del Comune di Morazzone (VA) |
|
Sig. Vincenzo BIANCO Sindaco di Catania |
|
Sig. Raffaele CATTANEO Consigliere regionale e Presidente del Consiglio regionale della Regione Lombardia |
|
Sig. Rosario CROCETTA Presidente della Regione Siciliana |
|
Sig. Luciano D'ALFONSO Presidente della Regione Abruzzo |
|
Sig. Mauro D'ATTIS Consigliere comunale di Brindisi |
|
Sig. Salvatore DE MEO Sindaco di Fondi (LT) |
|
Sig. Paolo DI LAURA FRATTURA Presidente della Regione Molise |
|
Sig.ra Micaela FANELLI Sindaco del Comune di Riccia (CB) |
|
Sig. Piero FASSINO Sindaco del Comune di Torino |
|
Sig. Domenico GAMBACORTA Presidente Provincia di Avellino |
|
Sig. Franco IACOP Consigliere regionale e Presidente del Consiglio regionale della Regione Friuli Venezia Giulia |
|
Sig. Arno KOMPATSCHER Presidente e Consigliere della Provincia Autonoma di Bolzano |
|
Sig.ra Catiuscia MARINI Presidente della Regione Umbria |
|
Sig. Ignazio MARINO Sindaco di Roma Capitale |
|
Sig. Alessandro PASTACCI Presidente Provincia di Mantova |
|
Sig. Francesco PIGLIARU Presidente della Regione Sardegna |
|
Sig. Augusto ROLLANDIN Presidente della Regione autonoma della Valle D'Aosta |
|
Sig. Enrico ROSSI Presidente della Regione Toscana |
|
Sig.ra Simonetta SALIERA Consigliere regionale e Presidente dell'Assemblea regionale della Regione Emilia-Romagna |
|
Sig. Luca ZAIA Presidente della Regione Veneto |
|
Sig. Nicola ZINGARETTI Presidente della Regione Laziο |
ΚΥΠΡΟΣ
|
Mr George GEORGIOU Mayor of Kato Polemidia |
|
Mr Louis KOUMENIDES President of the Community Council of Kato Lefkara |
|
Ms Eleni LOUCAIDES Deputy Mayor of Nicosia |
|
Ms Louisa MAVROMMATI Deputy Mayor of Engomi |
|
Mr Charalampos PITTAS Mayor of Morfou |
LATVIJA
|
Ms Inga BĒRZIŅA Member of Kuldīga Municipal Council |
|
Ms Ligita GINTERE Member of Jaunpils Municipal Council |
|
Mr Andris JAUNSLEINIS Member of Ventspils Municipal Council |
|
Mr Aleksandrs LIELMEŽS Member of Mālpils Municipal Council |
|
Mr Leonīds SALCEVIČS Member of Jēkabpils City Council |
|
Mr Dainis TURLAIS Member of Rīga City Council |
|
Mr Jānis VĪTOLIŅŠ Member of Ventspils City Council |
LIETUVA
|
Mr Arnoldas ABRAMAVIČIUS Member of Zarasai District Municipal Council |
|
Mr Vytautas GRUBLIAUSKAS Member of Klaipėda City Municipal Council |
|
Mr Vytautas KANEVIČIUS Member of Kazlų Rūda Municipal Council |
|
Mr Virginijus KOMSKIS Member of Pagėgiai Municipal Council |
|
Mr Andrius KUPČINSKAS Member of Kaunas City Municipal Council |
|
Mr Ričardas MALINAUSKAS Member of Druskininkai Municipal Council |
|
Mr Mindaugas SINKEVIČIUS Member of Jonava District Municipal Council |
|
Mr Vytautas VIGELIS Member of Švenčionys District Municipal Council |
|
Mr Povilas ŽAGUNIS Member of Panevėžys District Municipal Council |
LUXEMBOURG
|
Madame Simone BEISSEL échevin de la Ville de Luxembourg |
|
Monsieur Roby BIWER membre du conseil communal de la Commune de Bettembourg |
|
Madame Agnès DURDU membre du conseil communal de la Commune de Wincrange |
|
Monsieur Ali KAES bourgmestre de la Commune de Tandel |
|
Monsieur Marc SCHAEFER bourgmestre de la Commune de Vianden |
MAGYARORSZÁG
|
Mr János ÁRGYELÁN Representative of County Council of Fejér Megye |
|
Mr István DR. BÓKA Mayor of Balatonfüred |
|
Mr Róbert DUDÁS Mayor of Village Mátraballa |
|
Mr Jácint HORVÁTH Representative of Local Government of Nagykanizsa with county rights |
|
Mr László Lóránt DR. KERESZTES Representative Of Local Government of Pécs with county rights |
|
Mr Raymund KOVÁCS Representative Of Local Government of District 16 of Budapest |
|
Ms Anna MAGYAR Vice-President of County Council of Csongrád Megye |
|
Mr László MAJTHÉNYI President of County Council of Vas Megye |
|
Mr József RIBÁNYI Vice-President of County Council of Tolna Megye |
|
Mr Oszkár SESZTÁK President of County Council of Szabolcs-Szatmár-Bereg Megye |
|
Mr Róbert SZABÓ President of County Council of Heves Megye |
|
Mr Zoltán VARGA Representative of County Council of Békés Megye |
MALTA
|
Dr. Samuel AZZOPARDI Mayor of Rabat, Gozo |
|
Mr Peter BONELLO Mayor of San Ġiljan |
|
Mr Joseph CORDINA Mayor of Xaghra |
|
Mr Paul FARRUGIA Mayor of Ħal Tarxien |
|
Dr. Marc SANT Councillor, Ħal Lija Local Council |
NEDERLAND
|
Mr R.E. (Ralph) DE VRIES member of the Executive Council of the Province of Utrecht |
|
Mr A. (Bert) GIJSBERTS member of the Executive Council of the Province of Flevoland |
|
Mr O. (Onno) HOES mayor of Maastricht |
|
Mr J.F.M. (Hans) JANSSEN mayor of Oisterwijk |
|
Mrs A. (Annemiek) JETTEN mayor of Sluis |
|
Mr C.H.J. (Cor) LAMERS mayor of Schiedam |
|
Mr H.J.J. (Henri) LENFERINK mayor of Leiden |
|
Mrs W.H. (Hester) MAIJ member of the Executive Council of the Province of Overijssel |
|
Mr W.B.H.J. (Wim) VAN DE DONK Governor chair of the Council and of the Executive Council of the Province of Noord-Brabant |
|
Mr R.A.M. (Rogier) VAN DER SANDE member of the Executive Council of the Province of Zuid-Holland |
|
Mr G.A.A. (Bas) VERKERK mayor of Delft |
|
Mr B.S. (Bote) WILPSTRA member of the Executive Council of the Province of Groningen |
ÖSTERREICH
|
Herr Landesrat Dr. Christian BUCHMANN Regierungsmitglied mit politischer Verantwortung gegenüber dem Landtag (Mitglied der Steirischen Landesregierung) |
|
Herr Bürgermeister und Landeshauptmann Dr. Michael HÄUPL Verantwortlichkeit gegenüber einer gewählten Versammlung (Gemeinderat bzw. Landtag von Wien) |
|
Herr Landeshauptmann Mag. Dr. Peter KAISER Mandat mit politischer Verantwortlichkeit gegenüber einer gewählten Versammlung (Landeshauptmann von Kärnten) |
|
Herr Bürgermeister Dipl.-Ing. Markus LINHART Auf Wahlen beruhendes Mandat (Direktwahl als Bürgermeister der Landeshauptstadt Bregenz durch die Bevölkerung) |
|
Herr Landeshauptmann Hans NIESSL Mandat mit politischer Verantwortlichkeit gegenüber einer gewählten Versammlung (Landeshauptmann von Burgenland) |
|
Herr Landeshauptmann Dipl. Ing. Dr. Erwin PRÖLL Mandat mit politischer Verantwortlichkeit gegenüber einer gewählten Versammlung (Landeshauptmann von Niederösterreich) |
|
Herr Bürgermeister Dr. Heinz SCHADEN Auf Wahlen beruhendes Mandat (Direktwahl als Bürgermeister der Landeshauptstadt Salzburg durch die Bevölkerung) |
|
Herr Dr. Franz SCHAUSBERGER Direkte Verantwortlichkeit gegenüber einer gewählten Versammlung (des Landtags von Salzburg) |
|
Herr Landesrat Mag. Dr. Michael STRUGL MBA Mandat mit politischer Verantwortlichkeit gegenüber einer gewählten Versammlung (Mitglied der oberösterreichischen Landesregierung) |
|
Herr Landtagspräsident DDr. Herwig VAN STAA Auf Wahlen beruhendes Mandat (Präsident des Tiroler Landtages) |
|
Herr Bürgermeister Hanspeter WAGNER Auf Wahlen beruhendes Mandat (Direktwahl als Bürgermeister von Breitenwang in Tirol durch die Bevölkerung) |
|
Herr Landeshauptmann Mag. Markus WALLNER Gegenüber einer gewählten Versammlung politisch verantwortlich (Landeshauptmann von Vorarlberg) |
POLSKA
|
Paweł ADAMOWICZ Prezydent Miasta Gdańska |
|
Jarosław DWORZAŃSKI radny województwa podlaskiego |
|
Olgierd GEBLEWICZ radny województwa zachodniopomorskiego |
|
Adam JARUBAS radny województwa świętokrzyskiego |
|
Lech JAWORSKI radny m.st. Warszawy |
|
Zbigniew PODRAZA Prezydent Dąbrowy Górniczej |
|
Jacek PROTAS radny województwa warmińsko-mazurskiego |
|
Marek SOWA radny województwa małopolskiego |
|
Witold STĘPIEŃ radny województwa łódzkiego |
|
Mieczysław STRUK radny województwa pomorskiego |
|
Adam STRUZIK radny województwa mazowieckiego |
|
Stanisław SZWABSKI Radny Rady Miasta Gdyni |
|
Marek TRAMŚ radny powiatu polkowickiego |
|
Tadeusz TRUSKOLASKI Prezydent Miasta Białegostoku |
|
Ludwik WĘGRZYN radny powiatu bocheńskiego |
|
Marek WOŹNIAK radny województwa wielkopolskiego |
|
Dariusz Zygmunt WRÓBEL burmistrz Opola Lubelskiego |
|
Jerzy ZAJĄKAŁA wójt gminy Łubianka |
PORTUGAL
|
Vasco Ilídio ALVES CORDEIRO Presidente do Governo Regional dos Açores |
|
José Maria DA CUNHA COSTA Presidente da Câmara Municipal de Viana do Castelo |
|
Basílio Adolfo DE MENDONÇA HORTA DA FRANCA Presidente da Câmara Municipal de Sintra |
|
Álvaro DOS SANTOS AMARO Presidente da Câmara Municipal da Guarda |
|
António Luís DOS SANTOS DA COSTA Presidente da Câmara Municipal de Lisboa |
|
Alberto João CARDOSO GONÇALVES JARDIM Presidente do Governo Regional da Madeira |
|
João Nuno FERREIRA GONÇALVES DE AZEVEDO Presidente da Câmara Municipal de Mangualde |
|
António GONÇALVES BRAGANÇA FERNANDES Presidente da Câmara Municipal da Maia |
|
José Luís PEREIRA CARNEIRO Presidente da Câmara Municipal de Baião |
|
José Agostinho RIBAU ESTEVES Presidente da Câmara Municipal de Aveiro |
|
Carlos Manuel RODRIGUES PINTO DE SÁ Presidente da Câmara Municipal de Évora |
|
Luís Filipe SOROMENHO GOMES Presidente da Câmara Municipal de Vila Real de Santo António |
ROMÂNIA
|
Mr Cristian ADOMNIȚEI President of Iași County Council |
|
Mr Csaba BORBOLY President of Harghita County Council |
|
Mr Ovidiu Ion BRĂILOIU Mayor of Eforie, Constanța County |
|
Mr Vasile Silvian CIUPERCĂ President of Ialomița County Council |
|
Mr Emil DRĂGHICI Mayor of Vulcana-Băi, Dâmbovița County |
|
Mr Gheorghe FALCĂ Mayor of Arad, Arad County |
|
Mr Răducu George FILIPESCU President of Călărași County Council |
|
Mrs Mariana GÂJU Mayor of Cumpăna, Constanța County |
|
Mr Victor MORARU Mayor of Amara, Ialomița County |
|
Mr Cătălin George MUNTEANU Mayor of Codlea, Brașov County |
|
Mr Alin-Adrian NICA Mayor of Dudeștii Noi Timiș County |
|
Mr Emilian OPREA Mayor of Chitila town, Ilfov County |
|
Mr Ion PRIOTEASA President of Dolj County Council |
|
Mr Adrian ȚUȚUIANU President of Dâmbovița County Council |
|
Mr Mihai STEPANESCU Mayor of Reșița city, Caraș-Severin County |
SLOVENIJA
|
Mr Peter BOSSMAN Mayor of the Municipality of Piran |
|
Ms Jasna GABRIČ Mayor of the Municipality of Trbovlje |
|
Mr Aleksander JEVŠEK Mayor of the Municipality of Murska Sobota |
|
Ms Andreja POTOČNIK Member of the Municipal Council of the Municipality of Tržič |
|
Mr Franci ROKAVEC Mayor of the Municipality of Litija |
|
Mr Robert SMRDELJ Mayor of the Municipality of Pivka |
|
Mr Ivan ŽAGAR Mayor of the Municipality of Slovenska Bistrica |
SLOVENSKO
|
Mr Vladimír BAJAN Mayor of Petržalka (District of Bratislava) |
|
Mr Milan BELICA Chairman of Nitra Self – Governing Region |
|
Mr Peter CHUDÍK Chairman of Prešov Self – Governing Region |
|
Mr Jozef DVONČ Mayor of Nitra |
|
Mr Pavol FREŠO Chairman of Bratislava Self – Governing Region |
|
Mr Augustín HAMBÁLEK Vice - Chairman of Trnava Self – Governing Region |
|
Mr Jaroslav HLINKA Mayor of Košice - South |
|
Mr Ivo NESROVNAL Mayor of Bratislava (Capital of the Slovak Republic) |
|
Mr István ZACHARIAŠ Vice - Chairman of Košice Self – Governing Region |
SUOMI
|
Mr Ilpo HAALISTO local councillor of Nousiainen |
|
Ms Pauliina HAIJANEN city councillor of Laitila |
|
Ms Sirpa HERTELL city councillor of Espoo |
|
Ms Anne KARJALAINEN city councillor of Kerava |
|
Mr Antti LIIKKANEN city councillor of Rovaniemi |
|
Ms Gun-Mari LINDHOLM Member of Åland Islands Parliament |
|
Mr Markku MARKKULA city councillor of Espoo |
|
Mr Ossi MARTIKAINEN local councillor of Lapinlahti |
|
Ms Satu TIETARI local councillor of Säkylä |
SVERIGE
|
Martin ANDREASSON Ledamot i regionfullmäktige, Västra Götalands läns landsting |
|
Ulrika CARLEFALL LANDERGREN Ledamot i kommunfullmäktige, Kungsbacka kommun |
|
Jelena DRENJANIN Ledamot i kommunfullmäktige, Huddinge kommun |
|
Heléne FRITZON Ledamot kommunfullmäktige, Kristianstads kommun |
|
Lotta HÅKANSSON HARJU Ledamot i kommunfullmäktige, Järfälla kommun |
|
Tore HULT Ledamot i kommunfullmäktige, Alingsås kommun |
|
Ewa-May KARLSSON Ledamot i kommunfullmäktige, Vindelns kommun |
|
Anders KNAPE Ledamot i kommunfullmäktige, Karlstads kommun |
|
Paul LINDQUIST Ledamot i landstingsfullmäktige, Stockolms läns landsting |
|
Monalisa NORRMAN Ledamot i regionfullmäktige, Jämtlands läns landsting |
|
Yoomi RENSTRÖM Ledamot i kommunfullmäktige, Ovanåkers kommun |
|
Ilmar REEPALU Ledamot i kommunfullmäktige, Malmö kommun |
UNITED KINGDOM
PRILOG II.
ПРИЛОЖЕНИЕ I – ANEXO II – PŘÍLOHA II – BILAG II – ANHANG II – II LISA
ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ IΙ – ANNEX II – ANNEXE II – PRILOG II – ALLEGATO II – II PIELIKUMS
II PRIEDAS – II. MELLÉKLET – ANNESS II – BIJLAGE II – ZAŁĄCZNIK II
ANEXO II – ANEXA II – PRÍLOHA II – PRILOGA II – LIITE II – BILAGA II
Заместник-членове/Suplentes/Náhradníci/Suppleanter/Stellvertreter/Asendusliikmed
Αναπληρωτές/Alternate members/Suppléants/Zamjenici članova/Supplenti/Aizstājēji
Pakaitiniai nariai/Póttagok/Membri Supplenti/Plaatsvervangers/Zastępcy członków
Suplentes/Supleanți/Náhradníci/Nadomestni člani/Varajäsenet/Suppleanter
BELGIË/BELGIQUE/BELGIEN
|
Mr Jean-Paul BASTIN Bourgmestre de la Ville de Malmédy |
|
Ms Anne-Marie CORBISIER Conseillère communale à Montigny-le-Tilleul |
|
Mr Hendrik (Rik) DAEMS Vlaams Volksvertegenwoordiger |
|
Mr Rudy DEMOTTE Ministre-Président de la Fédération Wallonie-Bruxelles |
|
Ms Brigitte GROUWELS Brussels Volksvertegenwoordiger |
|
Mr Andries GRYFFROY Vlaams Volksvertegenwoordiger |
|
Mr Marc HENDRICKX Vlaams Volksvertegenwoordiger |
|
Mr Joël RIGUELLE Député bruxellois |
|
Mr Antoine TANZILLI Conseiller communal à la Ville de Charleroi |
|
Mr Wouter VANBESIEN Vlaams Volksvertegenwoordiger |
|
Mr Wilfried VANDAELE Vlaams Volksvertegenwoordiger |
|
Mr Koenraad (Koen) VAN DEN HEUVEL Vlaams Volksvertegenwoordiger |
БЪЛГАРИЯ
|
Mr Nida AHMEDOV Mayor of Kaolinovo Municipality |
|
Mr Ivan ALEKSIEV Mayor of Pomorie Municipality |
|
Ms Malina Edreva AUDOIN Councillor, Municipality of Sofia |
|
Mr Stanislav BLAGOV Mayor of Svishtov Municipality |
|
Mr Nikolay IVANOV Mayor of Vratsa Municipality |
|
Mr Atanas KAMBITOV Mayor of Blagoevgrad Municipality |
|
Ms Dimitranka KAMENOVA Mayor of Berkovitsa Municipality |
|
Ms Sebihan MEHMED Mayor of Krumovgrad Municipality |
|
Ms Anastasiya MLADENOVA Chair of the Municipal Council, Municipality of Peshtera |
|
Mr Fahri MOLAYSENOV Mayor of Madan Municipality |
|
Mr Emil NAIDENOV Mayor of Gorna Malina Municipality |
|
Mr Georgi SLAVOV Mayor of Yambol Municipality |
ČESKÁ REPUBLIKA
|
Mr Jiří BĚHOUNEK councillor of Vysočina Region |
|
Mr Jan BIRKE councillor of Královehradecký Region |
|
Mr Pavel BRANDA councillor of Rádlo municipality |
|
Mr Ivo GRÜNER councillor of Plzeňský Region |
|
Mr Tomáš HUDEČEK councillor of the City of Prague |
|
Ms Sylva KOVÁČIKOVÁ councillor of the Town of Bílovec |
|
Mr Jan MAREŠ councillor of the City of Chomutov |
|
Mr Stanislav MIŠÁK councillor of Zlínský Region |
|
Mr Martin NETOLICKÝ councillor of Pardubický Region |
|
Mr Jiří ROZBOŘIL councillor of Olomoucký Region |
|
Ms Václava ZELENKOVÁ councillor of Račiněves municipality |
|
Mr Robert ZEMAN councillor of the Town of Prachatice |
DANMARK
|
Ms Kirstine Helene BILLE Deputy Mayor |
|
Mr Henrik BRADE JOHANSEN Councillor |
|
Miss Lotte CEDERSKJOLD ENGSIG-KARUP Councillor |
|
Mr Martin HULGAARD Deputy Mayor |
|
Mr Peter KOFOD POULSEN Regional Councillor |
|
Ms Jane Strange NIELSEN Regional Councillor |
|
Mr Per NØRHAVE Councillor |
|
Mr Henrik QVIST Regional Councillor |
|
Mr John SCHMIDT ANDERSEN Mayor |
DEUTSCHLAND
|
Herr Sven AMBROSY Landrat des Kreises Friesland |
|
Herr Stefan ENGSTFELD Mitglied des Landtags von Nordrhein-Westfalen |
|
Herr Jörg FELGNER Staatssekretär im Ministerium der Finanzen des Landes Sachsen-Anhalt |
|
Herr Ralf GEISTHARDT Mitglied des Landtages von Sachsen-Anhalt |
|
Herr Harry GLAWE Mitglied der Landesregierung von Mecklenburg-Vorpommern, Minister für Wirtschaft, Bau und Tourismus, sowie Mitglied des Landtages Mecklenburg-Vorpommern |
|
Dr. Roland HEINTZE Mitglied der Hamburgischen Bürgerschaft |
|
Herr Heinz-Joachim HÖFER Bürgermeister der Stadt Altenkirchen |
|
Dr. Fritz JAECKEL Staatsminister, Sächsische Staatskanzlei |
|
Herr Norbert KARTMANN Mitglied des Hessischen Landtags |
|
Dr. Hermann KUHN Mitglied der Bremischen Bürgerschaft |
|
Herr Dieter LAUINGER Minister für Migration, Justiz und Verbraucherschutz, Mitglied der Landesregierung Thüringen |
|
Herr Clemens LINDEMANN Landrat des Saarpfalz-Kreises |
|
Frau Helma OROSZ Oberbürgermeisterin der Stadt Dresden |
|
Herr Jan PÖRKSEN Staatsrat für Arbeit, Soziales, Familie und Integration, Freie und Hansestadt Hamburg |
|
Frau Anne QUART Staatssekretärin für Europa und Verbraucherschutz, Ministerium der Justiz und für Europa und Verbraucherschutz des Landes Brandenburg |
|
Prof. Dr. Wolfgang REINHART Mitglied des Landtags von Baden-Württemberg |
|
Dr. Franz RIEGER Mitglied des Bayerischen Landtags, Vorsitzender des Ausschusses für Bundes- und Europaangelegenheiten sowie regionale Beziehungen |
|
Frau Isolde RIES Erste Vizepräsidentin des Landtags des Saarlandes |
|
Herr Sven RISSMANN Mitglied des Abgeordnetenhauses von Berlin |
|
Herr Holger RUPPRECHT Mitglied des Landtages Brandenburg |
|
Frau Anke SPOORENDONK Ministerin für Justiz, Kultur und Europa, Mitglied der Landesregierung von Schleswig-Holstein |
|
Herr Andreas TEXTER Mitglied des Landtages Mecklenburg-Vorpommern |
|
Herr Nils WIECHMANN Mitglied des Landtags von Rheinland-Pfalz |
EESTI
|
Mr Andres JAADLA Member of Rakvere City Council |
|
Mr Georg LINKOV Mayor of Hiiu Rural Municipality |
|
Mr Randel LÄNTS Member of Viljandi City Council |
|
Mr Rait PIHELGAS Mayor of Ambla Rural Municipality |
|
Mr Jan TREI Mayor of Viimsi Rural Municipality |
|
Mr Mart VÕRKLAEV Mayor of Rae Rural Municipality |
ΕΛΛΑΣ
|
Mr Kostas BAKOGIANNIS Head of the Region of Sterea Ellada |
|
Mr Dimitrios BIRMPAS Mayor of Aigaleo |
|
Mr Ioannis BOUTARIS Mayor of Thessaloniki |
|
Mr Fotios CHATZIDIAKOS Mayor of Rhodes |
|
Mr Panagiotis KATSIVELAS Mayor of Trifylia |
|
Mr Charalampos KOKKINOS Regional Councillor, Region of South Aegean |
|
Mr Dimitrios MARAVELIAS Regional Councillor, Region of Attica |
|
Mrs Anna PAPADIMITRIOU Regional Councillor, Region of Attica |
|
Mr Dimitrios PETROVITS Deputy Head of the Region of Evros |
|
Mr Dimitrios PREVEZANOS Mayor of Skiathos |
|
Mr Konstantinos SIMITSIS Municipal Councillor of Kavala |
|
Mr Petros SOULAS Mayor of Kordelio-Evosmos |
ESPAÑA
|
D. Roger ALBINYANA I SAIGÍ Secretario de Asuntos Exteriores de la Generalitat de Catalunya |
|
D. Enrique BARRASA SÁNCHEZ Director General de Inversiones y Acción Exterior de Extremadura |
|
D. Roberto Pablo BERMÚDEZ DE CASTRO Y MUR Consejero de Presidencia del Gobierno de Aragón |
|
Da Sol CALZADO GARCÍA Secretaria de Acción Exterior Junta de Andalucía |
|
D. Borja COROMINAS FISAS Director General de Asuntos Europeos y Cooperación con el Estado de la Comunidad de Madrid |
|
Da María de DIEGO DURANTEZ Directora General de Relaciones Institucionales y Acción Exterior de Castilla y León |
|
Da Angeles ELORZA ZUBIRÍA Secretaria Gral. de Acción Exterior del Gobierno Vasco |
|
D. Jesús GAMALLO ALLER Director General de Relaciones Exteriores y con la UE Xunta de Galicia |
|
Da Teresa GIMÉNEZ DELGADO DE TORRES D.G. Desarrollo Estrategia Económica y AAEE Consejería de Empleo y Economía de la Junta de Castilla-La Mancha |
|
D. Javier GONZÁLEZ ORTIZ Consejero de Economía, Hacienda y Seguridad de Canarias |
|
D. Javier LEÓN DE LA RIVA Alcalde de Valladolid |
|
D. Guillermo MARTÍNEZ SUÁREZ Consejero de Presidencia del Principado de Asturias |
|
D. Fernando MARTÍNEZ-MAILLO TORIBIO Presidente de la Diputación Provincial de Zamora |
|
D. Esteban MAS PORTELL Delegado del Gobierno de las Islas Baleares en Bruselas |
|
Da María Victoria PALAU TÁRREGA Directora General de Relaciones con la Unión Europea |
|
D. Manuel PLEGUEZUELO ALONSO Director General Participación ciudadana UE y Acción Exterior de Murcia |
|
D. Emilio del RIO SANZ Consejero de Presidencia y de Justicia de La Rioja |
|
D. Ramón ROPERO MANCERA Alcalde de Villafranca de los Barros |
|
D. Jordi SAN JOSÉ I BUENAVENTURA Alcalde de Sant Feliú de Llobregat (Barcelona) |
|
D. Juan Luis SÁNCHEZ DE MUNIÁIN LACASA Consejero de Cultura, Turismo y Relaciones Institucionales de Navarra |
|
Da Inmaculada VALENCIA BAYÓN Directora General de Economía y Asuntos Europeos de Cantabria |
FRANCE
|
M. Pierre BERTRAND Vice-président du Conseil général du Bas-Rhin |
|
Mme Josette BOREL-LINCERTIN Vice-présidente du Conseil régional de Guadeloupe |
|
Mme Nathalie COLIN-OESTERLE Conseillère régionale de Lorraine |
|
M. Guillaume CROS Conseiller régional de Midi-Pyrénées |
|
Mme Nassimah DINDAR Présidente du Conseil général de La Réunion |
|
Mme Karine DOGNIN-SAUZE Adjointe au maire de Lyon |
|
Mme Marie-Guite DUFAY Présidente du Conseil régional de Franche-Comté |
|
M. Daniel DUGLERY Conseiller régional d'Auvergne |
|
M. Nicolas FLORIAN Conseiller régional d'Aquitaine |
|
Mme Emmanuelle de GENTILI Première adjointe au maire de Bastia |
|
Mme Karine GLOANEC-MAURIN Vice-présidente du Conseil régional du Centre |
|
M. Hervé HOCQUARD Conseiller régional d'Île de France |
|
M. Jean-Louis JOSEPH Vice-président au Conseil régional de Provence-Alpes-Côte-d'Azur |
|
Mme Mireille LACOMBE Conseillère générale du Puy-de-Dôme |
|
Mme Blandine LEFEBVRE Maire de Saint Nicolas d'Aliermont |
|
M. Dominique LEVEQUE Maire d'Aÿ |
|
M. Didier MARIE Conseiller général de Seine-Maritime |
|
Mme Rachel PAILLARD Maire de Bouzy |
|
M. Daniel PERCHERON Président du Conseil régional du Nord-Pas-de-Calais |
|
M. François-Xavier PRIOLLAUD Maire de Louviers |
|
M. Christophe ROSSIGNOL Conseiller régional du Centre |
|
M. Jean-Louis TOURENNE Président du Conseil général d'Ille-et-Vilaine |
|
M. Michel VAUZELLE Président du Conseil régional de Provence-Alpes-Côte-d'Azur |
|
M. André VIOLA Président du Conseil général de l'Aude |
HRVATSKA
|
Mr Martin BARIČEVIĆ Mayor of the Municipality of Jasenice |
|
Ms Viviana BENUSSI Deputy Prefect of Istra County |
|
Mr Tulio DEMETLIKA Mayor of the City of Labin |
|
Ms Jasna PETEK Deputy Prefect of Krapina-Zagorje County |
|
Mr Dinko PIRAK Mayor of the City of Čazma |
|
Mr Slavko PRIŠĆAN Mayor of Municipality of Rovišće |
|
Ms Josipa RIMAC Mayor of the City of Knin |
|
Mr Alojz TOMAŠEVIĆ Prefect of Pozega-Slavonia County |
|
Mr Ivan VUČIĆ Prefect of Karlovac County |
IRELAND
|
Ms Deirdre FORDE Cork County Council |
|
Mr Michael MURPHY Tipperary County Council |
|
Mr Jimmy MCCLEARN Galway County Council |
|
Mr Declan MCDONNELL Galway City Council |
|
Mr Niall MCNELIS Galway City Council |
|
Ms Fiona O'LOUGHLIN Kildare County Council |
|
Mr William PATON Carlow County Council |
|
Mr Maurice QUINLIVAN Limerick City and County Council |
|
Ms Mary SHIELDS Cork City Council |
ITALIA
|
Sig. Alvaro ANCISI Consigliere Comunale di Ravenna |
|
Sig.ra Francesca BALZANI Assessore del Comune di Milano |
|
Sig.ra Benedetta BRIGHENTI Vice Sindaco del Comune di Castelnuovo Rangone (MO) |
|
Sig.ra Bianca Maria D'ANGELO Assessore e Consigliere regionale della Regione Campania |
|
Sig. Antonio DECARO Sindaco del Comune di Bari |
|
Sig. Giuseppe DI PANGRAZIO Consigliere regionale e Presidente del Consiglio regionale della Regione Abruzzo |
|
Sig. Marco DUS Consigliere Comunale di Vittorio Veneto (TV) |
|
Sig. Massimo FEDERICI Presidente Provincia di La Spezia |
|
Sig. Carlo FIDANZA Assessore di Veleso (CO) |
|
Sig. Stefano Bruno GALLI Consigliere regionale della Regione Lombardia |
|
Sig.ra Paola GIORGI Assessore e Consigliere regionale della Regione Marche |
|
Sig. Isidoro GOTTARDO Consigliere Comunale di Sacile (PN) |
|
Sig. Onofrio INTRONA Consigliere regionale e Presidente del Consiglio regionale della Regione Puglia |
|
Sig.ra Carmen Patrizia MURATORE Consigliere regionale della Regione Liguria |
|
Sig. Leoluca ORLANDO Sindaco del Comune di Palermo |
|
Sig. Roberto PELLA Sindaco del Comune di Valdengo (BI) |
|
Sig. Giuseppe RINALDI Presidente Provincia di Rieti |
|
Sig. Clodovaldo RUFFATO Consigliere regionale e Presidente del Consiglio regionale della Regione Veneto |
|
Sig. Vito SANTARSIERO Consigliere regionale della Regione Basilicata |
|
Sig. Antonio SCALZO Consigliere regionale e Presidente del Consiglio regionale della Regione Calabria |
|
Sig. Giorgio SILLI Consigliere Comunale di Prato |
|
Sig. Marco TROMBINI Presidente Provincia di Rovigo |
|
Sig. Giuseppe VARACALLI Sindaco del Comune di Gerace |
|
Sig. Nicola VENDOLA Presidente della Regione Puglia |
ΚΥΠΡΟΣ
|
Mr Kyriakos CHATZITTOFIS Mayor of Agios Athanasios |
|
Mr Constantinos HADJIKAKOU Municipal Councilor of Famagusta Municipality |
|
Mr Panikos HADJITHEORIS President of Community Council of Armou |
|
Mr George IAKOVOU President of the Community Council of Agioi Trimithias |
|
Mr Stavros STAVRINIDES Municipal Councillor of Strovolos Municipality |
LATVIJA
|
Mr Gunārs ANSIŅŠ Member of Liepāja City Council |
|
Mr Jānis BAIKS Member of Valmiera City Council |
|
Mr Gints KAMINSKIS Member of Auce Municipal Council |
|
Mr Sergejs MAKSIMOVS Member of Viļaka Municipal Council |
|
Mr Aivars OKMANIS Member of Rundāle Municipal Council |
|
Ms Olga VEIDIŅA Member of Rīga City Council |
|
Mr Hardijs VENTS Member of Pārgauja Municipal Council |
LIETUVA
|
Mr Algimantas GAUBAS Member of Šiauliai District Municipal Council |
|
Mr Jonas JARUTIS Member of Kupiškis District Municipal Council |
|
Ms Daiva MATONIENĖ Member of Šiauliai City Municipal Council |
|
Mr Algirdas NEIBERKA Member of Vilkaviškis District Municipal Council |
|
Mr Jonas PINSKUS Member of Vilnius City Municipal Council |
|
Ms Zinaida TRESNICKAJA Member of Visaginas Municipal Council |
|
Mr Algirdas VRUBLIAUSKAS Member of Alytus District Municipal Council |
|
Mr Deivydas VYNIAUTAS Member of Mažeikiai District Municipal Council |
|
Ms Odeta ŽERLAUSKIENĖ Member of Skuodas District Municipal Council |
LUXEMBOURG
|
Monsieur Gusty GRAAS échevin de la Commune de Bettembourg |
|
Monsieur Tom JUNGEN bourgmestre de la Commune de Roeser |
|
Madame Martine MERGEN membre du conseil communal de la Ville de Luxembourg |
|
Madame Sam TANSON échevin de la Ville de Luxembourg |
|
Monsieur Pierre WIES bourgmestre de la Commune de Larochette |
MAGYARORSZÁG
|
Ms Boglárka BÁNNÉ DR. GÁL Vice-President of County Council of Borsod-Abaúj-Zemplén Megye |
|
Mr János Ádám KARÁCSONY Representative of local government of Village Tahitótfalu |
|
Mr Attila KISS Mayor of Hajdúböszörmény |
|
Mr Béla KOCSY Representative of local government of District 2 of Budapest |
|
Mr Sándor KOVÁCS President of County Council of Jász-Nagykun-Szolnok Megye |
|
Mr Zoltán NÉMETH President of County Council of Győr-Moson-Sopron Megye |
|
Mr Attila DR. PÁL President of County Council of Zala Megye |
|
Mr Tamás Gergő SAMU Representative of County Council of Békés Megye |
|
Mr Gábor DR. SIMON Representative of Local Government of Miskolc with county rights |
|
Mr Ferenc TEMERINI Representative of Local Government of Soltvadkert |
|
Ms Kata TÜTTŐ Representative of Local Government of District 12 of Budapest |
|
Mr Botond DR. VÁNTSA Deputy-Mayor of Szigetszentmiklós |
MALTA
|
Mr Jesmond AQUILINA Deputy Mayor of Ħal Qormi |
|
Mr Paul BUTTIGIEG Councillor, Qala Local Council |
|
Mr Frederick CUTAJAR Mayor of Santa Lucija |
|
Mr Mario FAVA Councillor, Swieqi Local Council |
|
Mr Anthony MIFSUD Councillor, Imtarfa Local Council |
NEDERLAND
|
Mr A. (Ahmed) ABOUTALEB mayor of Rotterdam |
|
Mr B.J. (Bert) BOUWMEESTER mayor of Coevorden |
|
Mr Th.J.F.M. (Theo) BOVENS Governor: chair of the Council and of the Executive Council of the Province of Limburg |
|
Mr H. (Henk) BRINK member of the Executive Council of the Province of Drenthe |
|
Mr B.J. (Ben) DE REU member of the Executive Council of the Province of Zeeland |
|
Mr R. (Rob) JONKMAN member of the Executive Council of Opsterland |
|
Mr J.H.J. (Hans) KONST member of the Executive Council of the Province of Fryslân |
|
Mrs E.M. (Elvira) SWEET member of the Executive Council of the Province of Noord-Holland |
|
Mrs Dr. J.M.E. (Annemieke) TRAAG member of the Executive Coucil of the Province of Gelderland |
|
Mr N.A. (André) VAN DE NADORT mayor of Ten Boer |
|
Mrs I.K. (Ingrid) VAN ENGELSHOVEN member of the Executive Council of 's Gravenhage |
|
Mr C.L. (Cornelis) VISSER mayor of Twenterand |
ÖSTERREICH
|
Frau Vizebürgermeisterin und Landeshauptmann-Stellvertreterin Maga Renate BRAUNER Verantwortlichkeit gegenüber einer gewählten Versammlung (Mitglied der Wiener Stadt- bzw. Landesregierung) |
|
Herr Landtagsabgeordneter Christian ILLEDITS Auf Wahlen beruhendes Mandat (Abgeordneter zum Burgenländischen Landtag) |
|
Frau Landtagspräsidentin Dr. Brigitta PALLAUF Auf Wahlen beruhendes Mandat (Präsidentin des Salzburger Landtages) |
|
Herr Landtagsabgeordneter Bürgermeister Johannes PEINSTEINER Auf Wahlen beruhendes Mandat (Direktwahl als Bürgermeister von Sankt Wolfgang in Oberösterreich durch die Bevölkerung) |
|
Herr Landeshauptmann Günther PLATTER Mandat mit politischer Verantwortlichkeit gegenüber einer gewählten Versammlung (Landeshauptmann von Tirol) |
|
Herr Landesrat Mag. Michael SCHICKHOFER Regierungsmitglied mit politischer Verantwortung gegenüber dem Landtag (Mitglied der Steirischen Landesregierung) |
|
Frau Landesrätin Mag. Barbara SCHWARZ Mandat mit politischer Verantwortlichkeit gegenüber einer gewählten Versammlung (Mitglied der Niederösterreichischen Landesregierung) |
|
Herr Landtagsabgeordneter Herwig SEISER Abgeordneter zum Kärntner Landtag und Klubobmann der SPÖ-Fraktion (auf Wahlen beruhendes Mandat) |
|
Herr Landtagspräsident Kommerzialrat Viktor SIGL Auf Wahlen beruhendes Mandat (Abgeordneter zum Oberösterreichischen Landtag) |
|
Herr Landtagspräsident Mag. Harald SONDEREGGER Präsident des Landtags von Vorarlberg (auf Wahlen beruhendes Mandat |
|
Frau Gemeinderätin Landtagsabgeordnete Prof.in Dr.in Elisabeth VITOUCH Gemeinderat und Landtag von Wien (auf Wahlen beruhendes Mandat) |
|
Herr Geschäftsführender Gemeinderat und Abgeordneter zum Nationalrat Hannes WENINGER Gemeinde Gießhübl in Niederösterreich (auf Wahlen beruhendes Mandat) |
POLSKA
|
Adam BANASZAK radny województwa kujawsko-pomorskiego |
|
Stanisław BODYS burmistrz Miasta Rejowiec Fabryczny |
|
Andrzej BUŁA radny województwa opolskiego |
|
Piotr CAŁBECKI radny województwa kujawsko-pomorskiego |
|
Bogdan DYJUK radny województwa podlaskiego |
|
Robert GODEK radny powiatu strzyżowskiego |
|
Arkadiusz GODLEWSKI radny Miasta Katowice |
|
Marzena KEMPIŃSKA radny powiatu świeckiego |
|
Józef KOTYŚ radny województwa opolskiego |
|
Andrzej KUNT burmistrz Kostrzyna nad Odrą |
|
Lucjan KUŹNIAR radny województwa podkarpackiego |
|
Mirosław LECH wójt gminy Korycin |
|
Marek OLSZEWSKI wójt gminy Lubicz |
|
Władysław ORTYL radny województwa podkarpackiego |
|
Joachim SMYŁA radny powiatu lublinieckiego |
|
Hanna ZDANOWSKA Prezydent Miasta Łodzi |
PORTUGAL
|
Américo Jaime AFONSO PEREIRA Presidente da Câmara Municipal de Vinhais |
|
Vítor Manuel CHAVES DE CARO PROENÇA Presidente da Câmara Municipal de Alcácer do Sal |
|
Luís Miguel CORREIA ANTUNES Presidente da Câmara Municipal da Lousã |
|
João CUNHA E SILVA Vice-Presidente do Governo Regional da Madeira |
|
Luís Manuel DOS SANTOS CORREIA Presidente da Câmara Municipal de Castelo Branco |
|
Isaura Maria ELIAS CRISÓSTOMO BERNARDINO MORAIS Presidente da Câmara Municipal de Rio Maior |
|
Paulo Jorge FRAZÃO BATISTA SANTOS Presidente da Câmara Municipal da Batalha |
|
Francisco Manuel LOPES Presidente da Câmara Municipal de Lamego |
|
Vitor Manuel MARTINS GUERREIRO Presidente da Câmara Municipal de São Brás de Alportel |
|
António Benjamim PEREIRA Presidente da Câmara Municipal de Esposende |
|
Aníbal SOUSA REIS COELHO DA COSTA Presidente da Câmara Municipal de Ferreira do Alentejo |
|
Rodrigo VASCONCELOS DE OLIVEIRA Subsecretário Regional da Presidência para as Relações Externas - Açores |
ROMÂNIA
|
Mr Gheorghe CATRINOIU Mayor of Fetești |
|
Mr Ciprian DOBRE President of Mureș County Council |
|
Mr Alexandru DRĂGAN Position: Mayor of Tașca, Neamț County |
|
Mr Ștefan ILIE Mayor of Luncavița, Tulcea Conunty |
|
Mr Cornel NANU Mayor of Cornu, Prahova County |
|
Mr Robert Sorin NEGOIȚĂ Mayor of Bucharest 3rd District |
|
Mr Marian PETRACHE President of Ilfov County Council |
|
Mr Silviu PONORAN Mayor of Zlatna town, Alba County |
|
Mr Emil PROȘCAN Mayor of Mizil town, Prahova County |
|
Mr Mihai Adrian ȘTEF President of Satu Mare County Council |
|
Mr Adrian Ovidiu TEBAN Mayor of Cugir town, Alba County |
|
Mr Florin Grigore TECĂU President of Argeș County Council |
|
Mr Horia TEODORESCU President of Tulcea County Council |
|
Mr Istvan VAKAR Vice-president of Cluj County Council |
|
Mr Ion Marcel VELA Mayor of Caransebeș, Caraș-Severin County |
SLOVENIJA
|
Ms Mojca ČEMAS STJEPANOVIČ Mayor of the Municipality of Črnomelj |
|
Mr Anton KOKALJ Member of the Municipal Council of the Municipality of Vodice |
|
Mr Branko LEDINEK Mayor of the Municipality of Rače-Fram |
|
Mr Gregor MACEDONI Mayor of the Municipality of Novo mesto |
|
Mr Tomaž ROŽEN Mayor of the Municipality of Ravne na Koroškem |
|
Mr Miran SENČAR Mayor of the Municipality of Ptuj |
|
Ms Tanja VINDIŠ FURMAN Member of the Municipal Council of the Municipality of Maribor |
SLOVENSKO
|
Mr Martin BERTA Vice - Chairman of Bratislava Self – Governing Region |
|
Mr Ján BLCHÁČ Mayor of Liptovský Mikuláš |
|
Mr Radoslav ČUHA Vice - Chairman of Prešov Self – Governing Region |
|
Mr Ján FERENČÁK Mayor of Kežmarok |
|
Mr Daniel LORINC Mayor of Kladzany |
|
Mr Tibor MIKUŠ Chairman of Trnava Self – Governing Region |
|
Mr Jozef PETUŠÍK Mayor of Dolný Lopašov |
|
Mr Richard TAKÁČ Vice - Chairman of Trenčín Self – Governing Region |
|
Ms Andrea TURČANOVÁ Mayor of Prešov |
SUOMI
|
Ms Tiina ELOVAARA city councillor of Tampere |
|
Mr Patrik KARLSSON city councillor of Vantaa |
|
Ms Katri KULMUNI city councillor of Tornio |
|
Mr Veikko KUMPUMÄKI city councillor of Kemi |
|
Ms Hannele LUUKKAINEN deputy city councillor of Helsinki |
|
Mr Matias MÄKYNEN city councillor of Vaasa |
|
Ms Sanna PARKKINEN local councillor of Liperi |
|
Mr Antero SAKSALA local councillor of Pirkkala |
|
Mr Wille VALVE Member of Åland Islands Parliament |
SVERIGE
|
Ms Åsa ÅGREN WIKSTRÖM Ledamot i kommunfullmäktige, Umeå kommun |
|
Mr Carl Fredrik GRAF Ledamot i kommunfullmäktige, Halmstads kommun |
|
Ms Carola GUNNARSSON Ledamot i kommunfullmäktige, Sala kommun |
|
Ms Ewa LINDSTRAND Ledamot i kommunfullmäktige, Timrå kommun |
|
Ms Agneta LIPKIN Ledamot i landstingsfullmäktige, Norrbottens läns landsting |
|
Mr Kenth LÖVGREN Ledamot i regionfullmäktige, Gävleborgs läns landsting |
|
Mr Roger MOGERT Ledamot i kommunfullmäktige, Stockholms kommun |
|
Mr Anders ROSÉN Ledamot i kommunfullmäktige, Halmstads kommun |
|
Ms Marie-Louise RÖNNMARK Ledamot i kommunfullmäktige, Umeå kommun |
|
Mr Carl Johan SONESSON Ledamot i regionfullmäktige, Skåne läns landsting |
|
Mr Rolf SÄLLRYD Ledamot i regionfullmäktige, Kronobergs läns landsting |
|
Ms Marie SÄLLSTRÖM Ledamot i landstingsfullmäktige, Blekinge läns landsting |
UNITED KINGDOM
27.1.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 20/85 |
PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2015/117
od 26. siječnja 2015.
o provedbi Odluke 2013/255/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Sirije
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 31. stavak 2.,
uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/255/ZVSP od 31. svibnja 2013. o mjerama ograničavanja protiv Sirije (1), a posebno njezin članak 30. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Vijeće je 31. svibnja 2013. donijelo Odluku 2013/255/ZVSP. |
(2) |
Presudama od 13. studenoga 2014. u predmetima T-653/11, T-654/11 i T-43/12 Opći sud Europske unije poništio je odluku Vijeća o uvrštavanju Aimana Jabera, Khaleda Kaddoura, Mohammeda Hamchoa i Hamcho Internationala na popis osoba i subjekata koji podliježu mjerama ograničavanja naveden u Prilogu I. Odluci 2013/255/ZVSP. |
(3) |
Aimana Jabera, Khaleda Kaddoura, Mohammeda Hamchoa i Hamcho International trebalo bi na temelju novih obrazloženja ponovo uvrstiti na popis osoba i subjekata koji podliježu mjerama ograničavanja. |
(4) |
Odluku 2013/255/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Prilog I. Odluci 2013/255/ZVSP mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 26. siječnja 2015.
Za Vijeće
Predsjednik
E. RINKĒVIČS
(1) SL L 147, 1.6.2013., str. 14.
PRILOG
Sljedeće osobe i subjekt umeću se na popis osoba i subjekata naveden u Prilogu I. Odluci 2013/255/ZVSP.
I. POPIS FIZIČKIH I PRAVNIH OSOBA, SUBJEKATA ILI TIJELA IZ ČLANAKA 27. I 28.
A. OSOBE
|
Ime i prezime |
Podaci o identitetu |
Razlozi |
Datum uvrštavanja na popis |
18. |
Mohammed ( ) Hamcho ( ) |
Datum rođenja: 20. svibnja 1966. Putovnica br. 002954347 |
Istaknuti sirijski poslovni čovjek, vlasnik Hamcho Internationala, blizak ključnim osobama sirijskog režima, uključujući predsjednika Bashara al-Assada i Mahera al-Assada. Od ožujka 2014. predsjednik je bilateralnih poslovnih vijeća zadužen za Kinu, nakon što ga je na taj položaj imenovao ministar gospodarstva Khodr Orfali. Mohammed Hamcho ima koristi od sirijskog režima i podržava ga te je povezan s osobama koje imaju koristi od režima i podržavaju ga. |
27.1.2015. |
28. |
Khalid ( ) (također Khaled) Qaddur ( ) (također Qadour, Qaddour, Kaddour) |
|
Istaknuti sirijski poslovni čovjek, blizak Maheru al-Assadu, ključnoj osobi sirijskog režima. Khalid Qaddur ima koristi od sirijskog režima i podržava ga te je povezan s osobama koje imaju koristi od režima i podržavaju ga. |
27.1.2015. |
33. |
Ayman ( ) Jabir ( ) (također Aiman Jaber) |
Mjesto rođenja: Latakija |
Istaknuti sirijski poslovni čovjek, blizak ključnim osobama sirijskog režima kao što su Maher al-Assad i Rami Makhlouf. On također podržava režim tako što olakšava uvoz nafte iz Overseas Petroleum Tradinga u Siriju putem svojeg poduzeća El Jazireh. Ayman Jabir ima koristi od režima i podržava ga te je povezan s osobama koje imaju koristi od režima i podržavaju ga. |
27.1.2015. |
B. SUBJEKTI
|
Naziv |
Podaci o identitetu |
Razlozi |
Datum uvrštavanja na popis |
|||||||
3. |
Hamcho International (također Hamsho International Group) |
|
Hamcho International je veliki sirijski holding čiji je vlasnik Mohammed Hamcho. Hamcho International ima koristi od režima i podržava ga te je povezan s osobom koja ima koristi od režima i podržava ga. |
27.1.2015. |
27.1.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 20/87 |
PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2015/118
od 26. siječnja 2015.
o provedbi Odluke 2010/656/ZVSP o produljenju mjera ograničavanja protiv Côte d'Ivoirea
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 31. stavak 2.,
uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2010/656/ZVSP od 29. listopada 2010. o produljenju mjera ograničavanja protiv Côte d'Ivoirea (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Vijeće je 29. listopada 2010. donijelo Odluku 2010/656/ZVSP. |
(2) |
Odbor za sankcije, osnovan u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1572 (2004) o Côte d'Ivoireu, izbrisao je 20. studenoga 2014. jednu osobu s popisa osoba koje podliježu mjerama uvedenima stavcima od 9. do 12. te rezolucije. |
(3) |
Popis osoba koje podliježu mjerama ograničavanja naveden u Prilogu I. Odluci 2010/656/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Prilog I. Odluci 2010/656/ZVSP mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 26. siječnja 2015.
Za Vijeće
Predsjednik
J. DŪKLAVS
(1) SL L 285, 30.10.2010., str. 28.
PRILOG
Unos za sljedeću osobu u Prilogu I. Odluci 2010/656/ZVSP briše se:
Alcide DJÉDJÉ