ISSN 1977-0847 |
||
Službeni list Europske unije |
L 366 |
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Svezak 57. |
|
|
Ispravci |
|
|
* |
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP i Švicarsku |
|
(2) Tekst značajan za EGP |
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
II. Nezakonodavni akti
UREDBE
20.12.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 366/1 |
UREDBA VIJEĆA (EU) br. 1367/2014
od 15. prosinca 2014.
o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za ribarska plovila Unije za određene dubokomorske riblje stokove za 2015. i 2016.
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniraju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 3.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1) |
Člankom 43. stavkom 3. Ugovora predviđeno je da Vijeće na prijedlog Komisije donosi mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti. |
(2) |
Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) zahtijeva se donošenje mjera očuvanja, uzimajući u obzir raspoložive znanstvene, tehničke i gospodarske savjete, uključujući, kada je to relevantno, izvješća koja je sastavio Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF). |
(3) |
Zadaća je Vijeća donijeti mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti, uključujući, prema potrebi, određene uvjete koji su s time funkcionalno povezani. Ribolovne mogućnosti trebalo bi raspodijeliti među državama članicama tako da se svakoj državi članici osigura relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti za svaki stok ili ribarstvo i uvažavajući na odgovarajući način ciljeve zajedničke ribarstvene politike utvrđene Uredbom (EU) br. 1380/2013. |
(4) |
Ukupno dopuštene ulove (TAC-ovi) trebalo bi utvrditi na temelju dostupnih znanstvenih savjeta, uzimajući u obzir biološke i društveno-gospodarske aspekte te istodobno osiguravajući pošten tretman različitim ribarskim sektorima, kao i s obzirom na mišljenja izražena tijekom savjetovanja s dionicima, a posebno u predmetnim regionalnim savjetodavnim vijećima. |
(5) |
Ribolovne mogućnosti trebale bi biti u skladu s međunarodnim sporazumima i načelima, kao što je Sporazum Ujedinjenih naroda o očuvanju i upravljanju pograničnim ribljim stokovima i visokomigracijskim ribljim stokovima iz 1995. (2), i detaljnim načelima upravljanja utvrđenima u Međunarodnim smjernicama za upravljanje dubokomorskim ribolovom na otvorenom moru Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu iz 2008., prema kojima bi regulatorno tijelo trebalo biti opreznije u slučaju kada su informacije nesigurne, nepouzdane ili nedostatne. Nepostojanje odgovarajućih znanstvenih informacija ne bi smjelo biti razlog za odgađanje ili nepoduzimanje mjera očuvanja i upravljanja. |
(6) |
Najnoviji znanstveni savjeti Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) i STECF-a ukazuju na to da se većina dubokomorskih stokova i dalje izlovljava na neodrživ način i da bi ribolovne mogućnosti za te stokove, radi osiguravanja njihove održivosti, trebalo dodatno smanjiti sve dok razvoj stokova ne pokaže pozitivan trend. ICES je osim toga preporučio da ne bi trebalo dopustiti ciljani ribolov zvjezdooka ni na jednom području niti ciljani ribolov određenih stokova rumenca okana i tuponosoga grenadira. |
(7) |
U pogledu četiri stoka tuponosoga grenadira znanstveni savjeti i nedavne rasprave u okviru Komisije za ribarstvo sjeveroistočnog Atlantika (NEAFC) ukazuju na mogućnost da bi se ulovi te vrste mogli lažno prijavljivati kao ulovi grenadira. U tom je kontekstu primjereno utvrditi TAC koji obuhvaća obje vrste no kojim se istodobno omogućuje odvojeno prijavljivanje za svaku od njih. |
(8) |
Što se tiče dubokomorskih morskih pasa, glavne komercijalne vrste smatraju se iscrpljenima te stoga ne bi trebalo obavljati ciljani ribolov. Osim toga, s obzirom na migratornu prirodu dubokomorskih morskih pasa i njihovu široku rasprostranjenost diljem sjeveroistočnog Atlantika, STECF je preporučio da se mjere upravljanja za te vrste prošire na vode Unije u području Odbora za ribarstvo za istočni središnji Atlantik (CECAF) oko Madeire. |
(9) |
Ribolovne mogućnosti za dubokomorske vrste, kako su određene u članku 2. točki (a) Uredbe Vijeća (EZ) br. 2347/2002 (3), utvrđuju se svake dvije godine. Bez obzira na to, uvedena je iznimka za stokove velikog srebrnjaka i stokove manjića morskog. U pogledu potonjega, glavni ribolov manjića morskog povezan je s godišnjim pregovorima s Norveškom; radi pojednostavljenja, sve TAC-ove za manjića morskog trebalo bi utvrditi u skladu s time i u okviru istog pravnog akta. Ribolovne mogućnosti za stokove velikog srebrnjaka i manjića morskog trebalo bi stoga utvrditi u drugoj relevantnoj godišnjoj uredbi o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti. |
(10) |
U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 847/96 (4) trebalo bi odrediti stokove koji podliježu različitim mjerama iz te Uredbe. Zaštitne TAC-ove trebalo bi primjenjivati na stokove za koje, izričito za godinu u kojoj treba utvrditi TAC-ove, nije dostupna znanstveno utemeljena procjena ribolovnih mogućnosti; u ostalim slučajevima trebalo bi primjenjivati analitičke TAC-ove. S obzirom na ICES-ove i STECF-ove savjete povezane s dubokomorskim ribljim stokovima, oni stokovi za koje nije dostupna znanstveno utemeljena procjena relevantnih ribolovnih mogućnosti trebali bi podlijegati zaštitnim TAC-ovima iz ove Uredbe. |
(11) |
Kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti i osigurala egzistencija ribara Unije, ovu bi Uredbu trebalo primjenjivati od 1. siječnja 2015. Zbog razloga hitnosti ova Uredba trebala bi stupiti na snagu odmah nakon objave, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom za 2015. i 2016. utvrđuju godišnje ribolovne mogućnosti koje su na raspolaganju ribarskim plovilima Unije za riblje stokove određenih dubokomorskih vrsta u vodama Unije i u određenim vodama koje nisu vode Unije u kojima su potrebna ograničenja ulova.
Članak 2.
Definicije
1. Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(a) |
„ribarsko plovilo Unije” znači ribarsko plovilo koje plovi pod zastavom države članice i registrirano je u Uniji; |
(b) |
„vode Unije” znači vode pod suverenitetom ili jurisdikcijom država članica, s izuzetkom voda koje graniče s područjima navedenima u Prilogu II. Ugovoru; |
(c) |
„ukupni dopušteni ulov” (TAC) znači količina koja se smije izloviti i iskrcati iz svakog ribljeg stoka svake godine; |
(d) |
„kvota” znači udjel TAC-a koji je raspodijeljen Uniji ili državi članici; |
(e) |
„međunarodne vode” znači vode koje nisu pod suverenitetom ili jurisdikcijom niti jedne države. |
2. Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije zona:
(a) |
zone ICES-a (Međunarodnog vijeća za istraživanje mora) zemljopisna su područja navedena u Prilogu III. Uredbi (EZ) br. 218/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (5); |
(b) |
zone CECAF-a (Odbor za ribarstvo za istočni središnji Atlantik) zemljopisna su područja navedena u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 216/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (6). |
Članak 3.
TAC-ovi i raspodjele
U Prilogu ovoj Uredbi navedeni su TAC-ovi za dubokomorske vrste koje ulove ribarska plovila Unije u vodama Unije ili u određenim vodama koje nisu vode Unije, raspodjela tih TAC-ova među državama članicama i, prema potrebi, uvjeti koji su s time funkcionalno povezani.
Članak 4.
Posebne odredbe o raspodjeli ribolovnih mogućnosti
1. Raspodjelom ribolovnih mogućnosti među državama članicama kako je utvrđeno u ovoj Uredbi ne dovode se u pitanje:
(a) |
razmjene obavljene u skladu s člankom 16. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013; |
(b) |
smanjenja i ponovne raspodjele obavljeni u skladu s člankom 37. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (7) ili u skladu s člankom 10. stavkom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1006/2008 (8); |
(c) |
dodatni istovari dopušteni u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 847/96; |
(d) |
smanjenja obavljena u skladu s člancima 105., 106. i 107. Uredbe (EZ) br. 1224/2009. |
2. Članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuje se na stokove koji podliježu zaštitnom TAC-u, dok se članak 3. stavci 2. i 3. i članak 4. navedene Uredbe primjenjuju na stokove koji podliježu analitičkom TAC-u, osim ako je u Prilogu ovoj Uredbi navedeno drukčije.
Članak 5.
Uvjeti za iskrcaj ulova i usputnog ulova
Riba koja potječe iz stokova za koje su utvrđeni TAC-ovi zadržava se na plovilu ili iskrcava jedino ako su ulove ostvarila ribarska plovila koja plove pod zastavom države članice koja raspolaže kvotom i ako ta kvota nije iscrpljena.
Članak 6.
Prijenos podataka
Kada u skladu s člancima 33. i 34. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 države članice Komisiji dostavljaju podatke o iskrcanim količinama ulova, one upotrebljavaju šifre stokova navedene u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 7.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2015.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2014.
Za Vijeće
Predsjednik
M. MARTINA
(1) Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).
(2) Sporazum o primjeni odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. u pogledu očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim stokovima i visokomigracijskim ribljim stokovima (SL L 189, 3.7.1998., str. 16.).
(3) Uredba Vijeća (EZ) br. 2347/2002 od 16. prosinca 2002. o određivanju posebnih uvjeta pristupa i s njima povezanih pravila za ribolov dubokomorskih stokova (SL L 351, 28.12.2002., str. 6.).
(4) Uredba Vijeća (EZ) br. 847/96 od 6. svibnja 1996. o uvođenju dodatnih uvjeta za upravljanje godišnjim ukupnim dopuštenim ulovom (TAC) i kvotama (SL L 115, 9.5.1996., str. 3.).
(5) Uredba (EZ) br. 218/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u sjeveroistočnom Atlantiku (SL L 87, 31.3.2009., str. 70.).
(6) Uredba (EZ) br. 216/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u određenim područjima osim na području sjevernog Atlantika (SL L 87, 31.3.2009., str. 1.).
(7) Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).
(8) Uredba Vijeća (EZ) br. 1006/2008 od 29. rujna 2008. o odobravanju ribolovnih aktivnosti koje ribarska plovila Zajednice obavljaju izvan voda Zajednice i o pristupu plovila trećih zemalja vodama Zajednice te o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 i (EZ) br. 1627/94 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 3317/94 (SL L 286, 29.10.2008., str. 33.).
PRILOG
Upućivanja na ribolovne zone su upućivanja na zone ICES-a, osim ako je drukčije navedeno.
DIO 1.
Definicija vrsta i skupina vrsta
1. |
Na popisu navedenom u dijelu 2. ovog Priloga riblji stokovi navedeni su abecednim redom latinskih imena vrsta. Međutim, dubokomorski morski psi navedeni su na početku popisa. Za potrebe ove Uredbe vrijedi sljedeća usporedna tablica uobičajenih imena i latinskih imena:
|
2. |
Za potrebe ove Uredbe „dubokomorski morski psi” znači sljedeći popis vrsta:
|
DIO 2.
Godišnje ribolovne mogućnosti koje se primjenjuju na plovila Unije na područjima na kojima se primjenjuju TAC-ovi, po vrsti i području (u tonama žive mase)
Vrsta: |
Dubokomorski morski psi |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI., VII., VIII. i IX., vode Unije u CECAF-u 34.1.1., 34.1.2. i 34.2. (DWS/56789-) |
|
Godina |
2015. |
2016. |
|
|
Njemačka |
0 |
0 |
|
|
Estonija |
0 |
0 |
|
|
Irska |
0 |
0 |
|
|
Španjolska |
0 |
0 |
|
|
Francuska |
0 |
0 |
|
|
Litva |
0 |
0 |
|
|
Poljska |
0 |
0 |
|
|
Portugal |
0 |
0 |
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
0 |
0 |
|
|
Unija |
0 |
0 |
|
|
TAC |
0 |
0 |
|
Analitički TAC Ne primjenjuje se članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
Vrsta: |
Dubokomorski morski psi |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode u zoni X. (DWS/10-) |
|
Godina |
2015. |
2016. |
|
|
Portugal |
0 |
0 |
|
|
Unija |
0 |
0 |
|
|
TAC |
0 |
0 |
|
Analitički TAC Ne primjenjuje se članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
Vrsta: |
Dubokomorski morski psi, Deania hystricosa i Deania profundorum |
Zona: |
Međunarodne vode zone XII. (DWS/12INT-) |
|
Godina |
2015. |
2016. |
|
|
Irska |
0 |
0 |
|
|
Španjolska |
0 |
0 |
|
|
Francuska |
0 |
0 |
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
0 |
0 |
|
|
Unija |
0 |
0 |
|
|
TAC |
0 |
0 |
|
Analitički TAC Ne primjenjuje se članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
Vrsta: |
Crni zmijičnjak Aphanopus carbo |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode u zonama I., II., III. i IV. (BSF/1234-) |
|
Godina |
2015. |
2016. |
|
|
Njemačka |
3 |
3 |
|
|
Francuska |
3 |
3 |
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
3 |
3 |
|
|
Unija |
9 |
9 |
|
|
TAC |
9 |
9 |
|
Zaštitni TAC
|
Vrsta: |
Crni zmijičnjak Aphanopus carbo |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode u zonama V., VI., VII. i XII. (BSF/56712-) |
|
Godina |
2015. |
2016. |
|
|
Njemačka |
42 |
39 |
|
|
Estonija |
20 |
19 |
|
|
Irska |
104 |
96 |
|
|
Španjolska |
208 |
191 |
|
|
Francuska |
2 918 |
2 684 |
|
|
Latvija |
136 |
125 |
|
|
Litva |
1 |
1 |
|
|
Poljska |
1 |
1 |
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
208 |
191 |
|
|
Ostalo (1) |
11 |
10 |
|
|
Unija |
3 649 |
3 357 |
|
|
TAC |
3 649 |
3 357 |
|
Analitički TAC
|
Vrsta: |
Crni zmijičnjak Aphanopus carbo |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX. i X. (BSF/8910-) |
|
Godina |
2015. |
2016. |
|
|
Španjolska |
12 |
12 |
|
|
Francuska |
29 |
29 |
|
|
Portugal |
3 659 |
3 659 |
|
|
Unija |
3 700 |
3 700 |
|
|
TAC |
3 700 |
3 700 |
|
Analitički TAC
|
Vrsta: |
Crni zmijičnjak Aphanopus carbo |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode u području CECAF-a 34.1.2. (BSF/C3412-) |
|
Godina |
2015. |
2016. |
|
|
Portugal |
3 141 |
2 827 |
|
|
Unija |
3 141 |
2 827 |
|
|
TAC |
3 141 |
2 827 |
|
Zaštitni TAC
|
Vrsta: |
Alfonsini Beryx spp. |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode u zonama III., IV., V., VI., VII., VIII., IX., X., XII. i XIV. (ALF/3X14-) |
|
Godina |
2015. |
2016. |
|
|
Irska |
9 |
9 |
|
|
Španjolska |
67 |
67 |
|
|
Francuska |
18 |
18 |
|
|
Portugal |
193 |
193 |
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
9 |
9 |
|
|
Unija |
296 |
296 |
|
|
TAC |
296 |
296 |
|
Analitički TAC
|
Vrsta: |
Tuponosi grenadir i grenadir Coryphaenoides rupestris i Macrourus berglax |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode u zonama I., II. i IV. (RNG/124-) za tuponosoga grenadira (RHG/124-) za grenadira |
|
Godina |
2015. |
2016. |
|
|
Danska |
1 |
1 |
|
|
Njemačka |
1 |
1 |
|
|
Francuska |
10 |
10 |
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
1 |
1 |
|
|
Unija |
13 |
13 |
|
|
TAC |
13 |
13 |
|
Zaštitni TAC
|
Vrsta: |
Tuponosi grenadir i grenadir Coryphaenoides rupestris i Macrourus berglax |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode u zoni III. (RNG/03-) za tuponosoga grenadira (2) (RHG/03-) za grenadira |
|
Godina |
2015. |
2016. |
|
|
Danska |
412 |
329 |
|
|
Njemačka |
2 |
2 |
|
|
Švedska |
21 |
17 |
|
|
Unija |
435 |
348 |
|
|
TAC |
435 |
348 |
|
Zaštitni TAC
|
Vrsta: |
Tuponosi grenadir i grenadir Coryphaenoides rupestris i Macrourus berglax |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode zona V.b, VI. i VII. (RNG/5B67-) za tuponosoga grenadira (5) (RHG/5B67-) za grenadira |
|
Godina |
|
|
||
Njemačka |
8 |
8 |
|
|
Estonija |
59 |
60 |
|
|
Irska |
260 |
265 |
|
|
Španjolska |
65 |
66 |
|
|
Francuska |
3 302 |
3 358 |
|
|
Litva |
76 |
77 |
|
|
Poljska |
38 |
39 |
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
194 |
197 |
|
|
Ostalo (4) |
8 |
8 |
|
|
Unija |
4 010 |
4 078 |
|
|
TAC |
4 010 |
4 078 |
|
Analitički TAC
|
Vrsta: |
Tuponosi grenadir i grenadir Coryphaenoides rupestris i Macrourus berglax |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV. (RNG/8X14-) za tuponosoga grenadira (7) (RHG/8X14-) za grenadira |
|
Godina |
2015. (6) |
2016. (6) |
|
|
Njemačka |
24 |
21 |
|
|
Irska |
5 |
5 |
|
|
Španjolska |
2 617 |
2 354 |
|
|
Francuska |
121 |
109 |
|
|
Latvija |
42 |
38 |
|
|
Litva |
5 |
5 |
|
|
Poljska |
819 |
737 |
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
11 |
10 |
|
|
Unija |
3 644 |
3 279 |
|
|
TAC |
3 644 |
3 279 |
|
Analitički TAC
|
Vrsta: |
Atlantski zrcalar Hoplostethus atlanticus |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode u zoni VI. (ORY/06-) |
|
Godina |
2015. |
2016. |
|
|
Irska |
0 |
0 |
|
|
Španjolska |
0 |
0 |
|
|
Francuska |
0 |
0 |
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
0 |
0 |
|
|
Unija |
0 |
0 |
|
|
TAC |
0 |
0 |
|
Analitički TAC Ne primjenjuje se članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
Vrsta: |
Atlantski zrcalar Hoplostethus atlanticus |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode u zoni VII. (ORY/07-) |
|
Godina |
2015. |
2016. |
|
|
Irska |
0 |
0 |
|
|
Španjolska |
0 |
0 |
|
|
Francuska |
0 |
0 |
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
0 |
0 |
|
|
Ostali |
0 |
0 |
|
|
Unija |
0 |
0 |
|
|
TAC |
0 |
0 |
|
Analitički TAC Ne primjenjuje se članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
Vrsta: |
Atlantski zrcalar Hoplostethus atlanticus |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode na područjima I., II., III., IV., V., VIII., IX., X., XII. i XIV. (ORY/1CX14) |
|
Godina |
2015. |
2016. |
|
|
Irska |
0 |
0 |
|
|
Španjolska |
0 |
0 |
|
|
Francuska |
0 |
0 |
|
|
Portugal |
0 |
0 |
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
0 |
0 |
|
|
Ostali |
0 |
0 |
|
|
Unija |
0 |
0 |
|
|
TAC |
0 |
0 |
|
Analitički TAC Ne primjenjuje se članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96. Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96. |
Vrsta: |
Rumenac okan Pagellus bogaraveo |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode u VI., VII. i VIII. (SBR/678-) |
|
Godina |
2015. |
2016. |
|
|
Irska |
5 |
5 |
|
|
Španjolska |
135 |
128 |
|
|
Francuska |
7 |
6 |
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
17 |
16 |
|
|
Ostalo (8) |
5 |
5 |
|
|
Unija |
169 |
160 |
|
|
TAC |
169 |
160 |
|
Analitički TAC
|
Vrsta: |
Rumenac okan Pagellus bogaraveo |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode u zoni IX. (SBR/09-) |
|
Godina |
2015. (9) |
2016. (9) |
|
|
Španjolska |
294 |
144 |
|
|
Portugal |
80 |
39 |
|
|
Unija |
374 |
183 |
|
|
TAC |
374 |
183 |
|
Analitički TAC
|
Vrsta: |
Rumenac okan Pagellus bogaraveo |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode u zoni X. (SBR/10-) |
|
Godina |
2015. |
2016. |
|
|
Španjolska |
6 |
5 |
|
|
Portugal |
678 |
507 |
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
6 |
5 |
|
|
Unija |
690 |
517 |
|
|
TAC |
690 |
517 |
|
Analitički TAC
|
Vrsta: |
Tabinja bjelica Phycis blennoides |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode u zonama I., II. III. i IV. (GFB/1234-) |
|
Godina |
2015. |
2016. |
|
|
Njemačka |
10 |
10 |
|
|
Francuska |
10 |
10 |
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
17 |
17 |
|
|
Unija |
37 |
37 |
|
|
TAC |
37 |
37 |
|
Analitički TAC
|
Vrsta: |
Tabinja bjelica Phycis blennoides |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode zona V., VI. i VII. (GFB/567-) |
|
Godina |
2015. (10) |
2016. (10) |
|
|
Njemačka |
12 |
12 |
|
|
Irska |
312 |
312 |
|
|
Španjolska |
706 |
706 |
|
|
Francuska |
427 |
427 |
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
977 |
977 |
|
|
Unija |
2 434 |
2 434 |
|
|
TAC |
2 434 |
2 434 |
|
Analitički TAC
|
Vrsta: |
Tabinja bjelica Phycis blennoides |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode u zonama VIII. i IX. (GFB/89-) |
|
Godina |
2015. (11) |
2016. (11) |
|
|
Španjolska |
290 |
290 |
|
|
Francuska |
18 |
18 |
|
|
Portugal |
12 |
12 |
|
|
Unija |
320 |
320 |
|
|
TAC |
320 |
320 |
|
Analitički TAC
|
Vrsta: |
Tabinja bjelica Phycis blennoides |
Zona: |
Vode Unije i međunarodne vode u zonama X. i XII. (GFB/1012-) |
|
Godina |
2015. |
2016. |
|
|
Francuska |
10 |
10 |
|
|
Portugal |
45 |
45 |
|
|
Ujedinjena Kraljevina |
10 |
10 |
|
|
Unija |
65 |
65 |
|
|
TAC |
65 |
65 |
|
Analitički TAC
|
(1) Samo za usputni ulov. U okviru ove kvote nije dopušten ciljni ribolov.
(2) U ICES-ovoj zoni III.a ne smije se obavljati ciljni ribolov tuponosoga grenadira dok se ne obave savjetovanja između Europske unije i Norveške.
(3) Najviše 10 % svake kvote smije se izloviti u vodama Unije i međunarodnim vodama u zonama VIII., IX., X., XII. i XIV. (RNG/*8X14-).
(4) Samo za usputni ulov. Nije dopušten ciljni ribolov.
(5) Iskrcaji tuponosoga grenadira ne prelaze 95 % kvote svake države članice.
(6) Najviše 10 % svake kvote smije se izloviti u vodama Unije i međunarodnim vodama u zonama V.b, VI. i VII. (RNG/*5B67-).
(7) Iskrcaji tuponosoga grenadira ne prelaze 80 % kvote svake države članice.
(8) Samo za usputni ulov. U okviru ove kvote nije dopušten ciljni ribolov.
(9) Najviše 8 % svake kvote smije se izloviti u vodama Unije i međunarodnim vodama u zonama VI., VII. i VIII. (SBR/*678-).
(10) Najviše 8 % svake kvote smije se izloviti u vodama Unije i međunarodnim vodama u zonama VIII. i IX. (GFB/*89-).
(11) Najviše 8 % svake kvote smije se izloviti u vodama Unije i međunarodnim vodama u zonama V., VI. i VII. (GFB/*567-).
20.12.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 366/15 |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1368/2014
оd 17. prosinca 2014.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i Uredbe Komisije (EU) br. 1372/2013 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i Uredbe (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004
(Tekst značajan za EGP i Švicarsku)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 48.,
uzimajući u obzir Uredbu br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (1), a posebno njezin članak 72. točku (f),
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (2), a posebno njezine članke 8, 9 i 92.,
budući da:
(1) |
Države članice podnijele su Administrativnoj komisiji zahtjeve za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti za izmjenu unosa u Prilogu 1. Uredbi (EZ) br. 987/2009 kako bi se taj Prilog uskladilo s izmjenama njihovih nacionalnih zakonodavstava. |
(2) |
U Prilogu 1. Uredbi (EZ) br. 987/2009 daje se pregled provedbenih odredbi za bilateralne sporazume među državama članicama koji ostaju na snazi na temelju članka 8. stavka 1. te Uredbe ili su sklopljeni i navedeni na temelju članka 8. stavka 2. i članka 9. stavka 2. iste Uredbe. |
(3) |
Administrativna komisija za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti dala je Komisiji odgovarajuće prijedloge zatraženih izmjena na temelju članka 72. točke (f) Uredbe (EZ) br. 883/2004. |
(4) |
Komisija se složila s uvrštavanjem prijedloga tehničkih izmjena u Prilog 1. Uredbi (EZ) br. 987/2009. |
(5) |
Uredbom Komisije (EU) br. 1372/2013 (3) u članku 1. stavku 2. greškom je izmijenjen Prilog XI. Uredbi (EZ) br. 883/2004. Tu odredbu o izmjeni stoga treba izbrisati. Zbog pravne jasnoće brisanje članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1372/2013 trebalo bi se primjenjivati retroaktivno od 1. siječnja 2014. |
(6) |
Uredbe (EZ) br. 987/2009 i (EU) br. 1372/2013 stoga treba na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. |
Prilog 1. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
U odjeljku „FRANCUSKA – LUKSEMBURG”, točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
Članak 2.
U članku 1. Uredbe (EU) br. 1372/2013 briše se stavak 2.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2015. osim članka 2. koji se primjenjuje od 1. siječnja 2014.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2014.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 166, 30.4.2004., str. 1.
(2) SL L 284, 30.10.2009., str. 1.
(3) Uredba Komisije (EU) br. 1372/2013 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i Uredbe (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju postupka provedbe Uredbe (EZ) br. 883/2004 (SL L 346, 20.12.2013., str. 27.)
20.12.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 366/17 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1369/2014
оd 17. prosinca 2014.
o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla [Garda (ZOI)]
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,
budući da:
(1) |
U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Italije za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti „Garda”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2325/97 (2). |
(2) |
Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te Uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije (3). |
(3) |
Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Odobrava se izmjena specifikacije objavljena u Službenom listu Europske unije povezana s nazivom „Garda” (ZOI).
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2014.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Phil HOGAN
Član Komisije
(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.
(2) Uredba Komisije (EZ) br. 2325/97 od 24. studenoga 1997. (SL L 322, 25.11.1997., str. 33.–35.).
(3) SL C 260, 9.8.2014., str. 17.
20.12.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 366/18 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1370/2014
оd 19. prosinca 2014.
o privremenoj izvanrednoj pomoći proizvođačima mlijeka u Finskoj
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 219. stavak 1. u vezi s člankom 228.,
budući da:
(1) |
Ruska vlada uvela je 7. kolovoza 2014. zabranu uvoza određenih poljoprivrednih proizvoda iz Unije u Rusiju, uključujući mliječne proizvode. |
(2) |
S više od 25 % svoje proizvodnje mlijeka izvezene u Rusiju, što čini 64 % ukupnog izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u treće zemlje, Finska se ubraja među države članice čija je proizvodnja mlijeka najviše ovisila o izvozu u Rusiju prije uvođenja zabrane. |
(3) |
Otkupne cijene mlijeka u Finskoj zabilježile su u rujnu 2014. nagli pad, koji se isključivo pripisuje ruskoj zabrani. Iako je u usporedbi s Unijom u cjelini prosječna cijena mlijeka u Finskoj relativno visoka, u Finskoj su troškovi proizvodnje najviši u Uniji. |
(4) |
Kontinuitet finskog sektora mlijeka i mliječnih proizvoda ugrožen je zbog ruske zabrane uvoza jer se u tom sektoru ulagalo u proizvode visoke dodane vrijednosti prilagođene ukusu i potrebama ruskog tržišta. Mliječne proizvode proizvedene za rusko tržište morat će apsorbirati finsko maloprodajno tržište po sniženim cijenama. Sektoru mlijeka u Finskoj potrebno je određeno vrijeme za pronalazak novih tržišta i prilagodbu proizvodnje novim proizvodima kojima bi se moglo zadovoljiti potražnju. Oslanjanje na javnu intervenciju i privatno skladištenje nije dovoljno za rješavanje te prijetnje. |
(5) |
Kako bi se na učinkovit i djelotvoran način riješio nastali poremećaj tržišta, primjereno je dodijeliti pomoć Finskoj u obliku jednokratne financijske omotnice s ciljem pružanja potpore proizvođačima mlijeka koji su pogođeni ruskom zabranom uvoza i koji se zbog toga susreću s problemima s likvidnošću. |
(6) |
Raspoloživu financijsku omotnicu za Finsku trebalo bi izračunati na temelju proizvodnje mlijeka u 2013./2014. u okviru nacionalnih kvota i proporcionalno zabilježenom padu cijene mlijeka. Kako bi se osiguralo usmjerivanje potpore na one proizvođače koji su pogođeni zabranom, uzimajući u obzir ograničena proračunska sredstva, Finska bi trebala raspodijeliti taj iznos na temelju objektivnih kriterija i na nediskriminirajući način, izbjegavajući pritom svako narušavanje tržišta i tržišnog natjecanja. |
(7) |
Budući da će se financijskom omotnicom koja je dodijeljena Finskoj proizvođačima nadoknaditi samo ograničeni dio stvarnih pretrpljenih gubitaka, Finskoj bi trebalo odobriti dodjelu dodatnih potpora proizvođačima mlijeka. |
(8) |
Te bi se dodatne potpore trebale dodjeljivati pod istim uvjetima objektivnosti, nediskriminacije i nenarušavanja tržišnog natjecanja i trebale bi uzeti u obzir nacionalnu potporu koju su proizvođači primili u istu svrhu na temelju članka 142. Akta o pristupanju Austrije, Finske i Švedske. |
(9) |
Pomoć koja je predviđena ovim delegiranim aktom trebala bi se dodijeliti kao mjera za potporu poljoprivrednih tržišta u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (2). |
(10) |
Zbog proračunskih razloga Unija bi trebala financirati izdatke nastale u Finskoj u pogledu pružanja potpore proizvođačima mlijeka samo ako su takva plaćanja izvršena u određenom roku. |
(11) |
Kako bi se osigurala transparentnost i praćenje ispravnog upravljanja iznosima koji su joj na raspolaganju, Finska bi trebala obavijestiti Komisiju o objektivnim kriterijima koji se upotrebljavaju za određivanje metoda za dodjelu potpore i mjerama koje se poduzimaju kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja. |
(12) |
Kako bi se osiguralo da proizvođači mlijeka prime pomoć što je prije moguće, Finskoj bi trebalo omogućiti da provede ovu Uredbu bez odgode. Stoga bi ova Uredba trebala stupiti na snagu trećeg dana od dana njezine objave, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Finskoj se stavlja na raspolaganje pomoć Unije u ukupnom iznosu od 10 729 307 EUR radi pružanja ciljane potpore proizvođačima mlijeka pogođenima ruskom zabranom uvoza proizvoda Unije.
Finska na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija upotrebljava taj iznos, pod uvjetom da odgovarajuća plaćanja ne uzrokuju narušavanje tržišnog natjecanja. U tu svrhu Finska uzima u obzir razmjer učinka ruske zabrane uvoza na predmetne proizvođače.
Finska izvršava ta plaćanja najkasnije do 31. svibnja 2015.
Članak 2.
Finska može dodjeljivati dodatne potpore proizvođačima mlijeka koji primaju pomoć iz članka 1. do maksimalnog iznosa koji je jednak iznosu predviđenom tim člankom.
Te dodatne potpore dodjeljuju se pod istim uvjetima objektivnosti, nediskriminacije i nenarušavanja tržišnog natjecanja i uzimaju u obzir nacionalnu potporu koju su proizvođači primili u istu svrhu na temelju članka 142. Akta o pristupanju Austrije, Finske i Švedske.
Finska isplaćuje dodatnu potporu najkasnije do 31. svibnja 2015.
Članak 3.
Finska priopćuje Komisiji sljedeće:
(a) |
bez odgode i najkasnije do 30. travnja 2015., objektivne kriterije za određivanje metoda za dodjelu ciljnih potpora i mjere koje su poduzete radi sprečavanja narušavanja tržišnog natjecanja; |
(b) |
najkasnije do 31. srpnja 2015., ukupne plaćene iznose te broj i vrstu korisnika. |
Članak 4.
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 19. prosinca 2014.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) Uredba (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (SL L 347, 20.12.2013., str. 549.).
20.12.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 366/20 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1371/2014
оd 19. prosinca 2014.
o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 1031/2014 o utvrđivanju dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 219. stavak 1. u vezi s člankom 228.,
budući da:
(1) |
Ruska je vlada 7. kolovoza 2014. uvela zabranu uvoza određenih proizvoda iz Unije u Rusiju, uključujući voće i povrće. |
(2) |
Kako bi se spriječilo da posljedični tržišni poremećaji na tržištu voća i povrća na kojem postoje velike količine kvarljivih proizvoda prerastu u ozbiljnije ili trajnije poremećaje, donesena je Delegirana uredba Komisije (EU) br. 932/2014 (2). Njome su predviđeni maksimalni iznosi potpore za postupke povlačenja, neubiranja i zelene berbe. Mehanizam uveden tom Uredbom naknadno je nadopunjen mjerama na temelju Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1031/2014 (3) u obliku dodatne, ciljane potpore za određene količine proizvoda izračunane na temelju tradicionalnog izvoza u Rusiju. |
(3) |
Ruska zabrana uvoza i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju od poremećaja na tržištu koju je uzrokovao znatan pad cijena zbog činjenice da je jedno važno izvozno tržište naglo postalo nedostupno. Za takvo stanje na tržištu, uobičajene mjere koje se mogu poduzeti na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 i dalje su nedostatne. Mehanizam koji se temelji na potpori za određene količine proizvoda na temelju Delegirane uredbe (EU) br. 1031/2014 trebalo bi stoga produljiti. |
(4) |
Uzimajući u obzir procijenjene količine na koje utječe zabrana, financijsku pomoć Unije treba produljiti u skladu s količinama dotičnih proizvoda. Za svaku državu članicu te količine treba izračunati u skladu s njezinim prosječnim opsegom izvoza dotičnih proizvoda u Rusiju tijekom prijašnje tri godine u sljedećim mjesecima: travnju i svibnju za voće te siječnju i svibnju za povrće. Nadalje, zbog njihova sezonskog izvoza, limune iz oznake KN 0805 50 10 trebalo bi uvrstiti na popis proizvoda koji ispunjavaju uvjete za potporu u skladu s Delegiranom uredbom (EU) br. 1031/2014. |
(5) |
Delegiranu uredbu (EU) br. 1031/2014 stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti. |
(6) |
Kako bi imala trenutačan učinak na tržište i pridonijela stabilizaciji cijena, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu na dan njezina objavljivanja, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjene Delegirane uredbe (EU) br. 1031/2014
Delegirana uredba (EU) br. 1031/2014 mijenja se kako slijedi:
1. |
Članak 1. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
U članku 2., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Potpora iz članka 1. stavka 1. stavlja se na raspolaganje državama članicama za sljedeće količine proizvoda:
Za razdoblje iz članka 1. stavka 3. točke (a), ta je potpora dostupna i u svim državama članicama za postupke povlačenja s tržišta, zelene berbe ili neubiranja u odnosu na jedan ili više proizvoda iz članka 1. stavka 2. kako odluči država članica, pod uvjetom da dodatna količina o kojoj je riječ ne prelazi 3 000 tona po državi članici.” |
3. |
Članak 9. mijenja se kako slijedi:
|
4. |
U članku 10. stavku 1. uvodni dio prvog podstavka zamjenjuje se sljedećim: „Države članice do 30. rujna 2014., 15. listopada 2014., 31. listopada 2014., 15. studenoga 2014., 30. studenoga 2014., 15. prosinca 2014., 31. prosinca 2014., 15. siječnja 2015., 31. siječnja 2015. i 15. veljače 2015. za razdoblje iz članka 1. stavka 3. točke (a) te do 30. rujna 2015., do 15. i zadnjeg dana u svakom mjesecu za razdoblje iz članka 1. stavka 3. točke (b) Komisiju obavješćuju o sljedećim informacijama za svaki proizvod:” . |
5. |
Članak 11. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 11. Isplata financijske pomoći Unije Rashodi država članica povezani s isplatama na temelju ove Uredbe prihvatljivi su za financijsku pomoć Unije samo ako su nastali do sljedećih datuma:
|
6. |
Naslov Priloga I. zamjenjuju se sljedećim: „Maksimalne količine proizvoda dodijeljene po državi članici u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a)” . |
7. |
Umeće se Prilog I.a., čiji je tekst utvrđen u Prilogu I. ovoj Uredbi; |
8. |
Prilozi III. i IV. zamjenjuju se tekstom iz Priloga II. ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 19. prosinca 2014.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 932/2014 оd 29. kolovoza 2014. o utvrđivanju privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća i o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 913/2014 (SL L 259, 30.8.2014., str. 2.).
(3) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1031/2014 оd 29. rujna 2014. o utvrđivanju dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća (SL L 284, 30.9.2014., str. 22.).
PRILOG I.
„PRILOG I.a
Maksimalne količine proizvoda dodijeljene po državi članici u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (b)
(u tonama) |
Jabuke i kruške |
Šljive, stolno grožđe i kivi |
Rajčice, mrkve, slatke paprike, krastavci i mali krastavci za kiseljenje |
Naranče, klementine, mandarine i limuni |
Belgija |
21 200 |
0 |
13 200 |
0 |
Njemačka |
3 450 |
0 |
0 |
0 |
Grčka |
200 |
3 100 |
2 000 |
0 |
Španjolska |
300 |
0 |
26 650 |
15 775 |
Francuska |
3 800 |
0 |
1 450 |
0 |
Italija |
8 400 |
3 800 |
0 |
0 |
Cipar |
0 |
0 |
0 |
1 750 |
Litva |
0 |
0 |
6 000 |
0 |
Nizozemska |
9 700 |
0 |
24 650 |
0 |
Austrija |
500 |
0 |
0 |
0 |
Poljska |
155 700 |
0 |
18 650 |
0 |
Portugal |
350 |
0 |
0 |
0” |
PRILOG II.
PRILOG III.
Obrasci za obavijesti iz članka 10.
OBAVIJESTI O POVLAČENJIMA – BESPLATNA DISTRIBUCIJA
Država članica: |
Obuhvaćeno razdoblje: |
Datum: |
Proizvod: |
Organizacije proizvođača |
Proizvođači nečlanovi |
Ukupne količine (u tonama) |
Ukupna financijska pomoć Unije (u EUR) |
||||||||||
Količine (u tonama) |
Financijska pomoć Unije (u EUR) |
Količine (u tonama) |
Financijska pomoć Unije (u EUR) |
|||||||||||
Povlačenje |
Prijevoz |
Sortiranje i pakiranje |
UKUPNO |
Povlačenje |
Prijevoz |
Sortiranje i pakiranje |
UKUPNO |
|||||||
(a) |
(b) |
(c) |
(d) |
(e) = (b) + (c) + (d) |
(f) |
(g) |
(h) |
(i) |
(j) = (g) + (h) + (i) |
(k) = (a) + (f) |
(l) = (e) + (j) |
|||
Jabuke |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Kruške |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Jabuke i kruške ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Rajčice |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Mrkve |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Slatke paprike |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Krastavci i mali krastavci za kiseljenje |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Povrće ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Šljive |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Svježe stolno grožđe |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Kivi |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Ostalo voće ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Naranče |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Klementine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Mandarine |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Limuni |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Agrumi ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Kupus |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Cvjetača i brokula |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Gljive |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Jagodasto voće |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Ostalo ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
UKUPNO |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
OBAVIJESTI O POVLAČENJIMA – OSTALE NAMJENE
Država članica: |
Obuhvaćeno razdoblje: |
Datum: |
Proizvod: |
Organizacije proizvođača |
Proizvođači nečlanovi |
Ukupne količine (u tonama) |
Ukupna financijska pomoć Unije (u EUR) |
||||
Količine (u tonama) |
Financijska pomoć Unije (u EUR) |
Količine (u tonama) |
Financijska pomoć Unije (u EUR) |
|||||
(a) |
(b) |
(c) |
(d) |
(e) = (a) + (c) |
(f) = (b) + (d) |
|||
Jabuke |
|
|
|
|
|
|
||
Kruške |
|
|
|
|
|
|
||
Jabuke i kruške ukupno |
|
|
|
|
|
|
||
Rajčice |
|
|
|
|
|
|
||
Mrkve |
|
|
|
|
|
|
||
Slatke paprike |
|
|
|
|
|
|
||
Krastavci i mali krastavci za kiseljenje |
|
|
|
|
|
|
||
Povrće ukupno |
|
|
|
|
|
|
||
Šljive |
|
|
|
|
|
|
||
Svježe stolno grožđe |
|
|
|
|
|
|
||
Kivi |
|
|
|
|
|
|
||
Ostalo voće ukupno |
|
|
|
|
|
|
||
Naranče |
|
|
|
|
|
|
||
Klementine |
|
|
|
|
|
|
||
Mandarine |
|
|
|
|
|
|
||
Limuni |
|
|
|
|
|
|
||
Agrumi ukupno |
|
|
|
|
|
|
||
Kupus |
|
|
|
|
|
|
||
Cvjetača i brokula |
|
|
|
|
|
|
||
Gljive |
|
|
|
|
|
|
||
Jagodasto voće |
|
|
|
|
|
|
||
Ostalo ukupno |
|
|
|
|
|
|
||
UKUPNO |
|
|
|
|
|
|
||
|
OBAVIJESTI O NEUBIRANJU I ZELENOJ BERBI
Država članica: |
Obuhvaćeno razdoblje: |
Datum: |
Proizvod: |
Organizacije proizvođača |
Proizvođači nečlanovi |
Ukupne količine (u tonama) |
Ukupna financijska pomoć Unije (u EUR) |
||||||
Područje (u hektarima) |
Količine (u tonama) |
Financijska pomoć Unije (u EUR) |
Područje (u hektarima) |
Količine (u tonama) |
Financijska pomoć Unije (u EUR) |
|||||
(a) |
(b) |
(c) |
(d) |
(e) |
(f) |
(g) = (b) + (e) |
(h) = (c) + (f) |
|||
Jabuke |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Kruške |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Jabuke i kruške ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Rajčice |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Mrkve |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Slatke paprike |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Krastavci i mali krastavci za kiseljenje |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Povrće ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Šljive |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Svježe stolno grožđe |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Kivi |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Ostalo voće ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Naranče |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Klementine |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Mandarine |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Limuni |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Agrumi ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Kupus |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Cvjetača i brokula |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Gljive |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Jagodasto voće |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Ostalo ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
UKUPNO |
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
PRILOG IV.
TABLICE KOJE TREBA POSLATI UZ PRVU OBAVIJEST U SKLADU S ČLANKOM 10. STAVKOM 1.
POVLAČENJA – OSTALE NAMJENE
Maksimalni iznosi potpore koje utvrđuju države članice u skladu s člankom 79. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 i člancima 4. i 5. ove Uredbe
Država članica: |
Datum: |
Proizvod |
Doprinos organizacije proizvođača (EUR/100 kg) |
Financijska pomoć Unije (EUR/100 kg) |
Jabuke |
|
|
Kruške |
|
|
Rajčice |
|
|
Mrkve |
|
|
Kupus |
|
|
Slatke paprike |
|
|
Cvjetača i brokula |
|
|
Krastavci i mali krastavci za kiseljenje |
|
|
Gljive |
|
|
Šljive |
|
|
Jagodasto voće |
|
|
Svježe stolno grožđe |
|
|
Kivi |
|
|
Naranče |
|
|
Klementine |
|
|
Mandarine |
|
|
Limuni |
|
|
NEUBIRANJE I ZELENA BERBA
Maksimalni iznosi potpore koje utvrđuju države članice u skladu s člankom 85. stavkom 4. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 i člankom 6. ove Uredbe
Država članica: |
Datum: |
Proizvod |
Na otvorenom |
Staklenik |
||
Doprinos organizacije proizvođača (EUR/ha) |
Financijska pomoć Unije (EUR/ha) |
Doprinos organizacije proizvođača (EUR/ha) |
Financijska pomoć Unije (EUR/ha) |
|
Jabuke |
|
|
|
|
Kruške |
|
|
|
|
Rajčice |
|
|
|
|
Mrkve |
|
|
|
|
Kupus |
|
|
|
|
Slatke paprike |
|
|
|
|
Cvjetača i brokula |
|
|
|
|
Krastavci i mali krastavci za kiseljenje |
|
|
|
|
Gljive |
|
|
|
|
Šljive |
|
|
|
|
Jagodasto voće |
|
|
|
|
Svježe stolno grožđe |
|
|
|
|
Kivi |
|
|
|
|
Naranče |
|
|
|
|
Klementine |
|
|
|
|
Mandarine |
|
|
|
|
Limuni |
|
|
|
|
20.12.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 366/32 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1372/2014
оd 19. prosinca 2014.
o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),
uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A. |
(2) |
Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 19. prosinca 2014.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Jerzy PLEWA
Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) SL L 157, 15.6.2011., str. 1.
PRILOG
Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća
(EUR/100 kg) |
||
Oznaka KN |
Oznaka treće zemlje (1) |
Standardna uvozna vrijednost |
0702 00 00 |
AL |
65,6 |
EG |
176,9 |
|
IL |
88,5 |
|
MA |
85,1 |
|
TN |
241,9 |
|
TR |
106,4 |
|
ZZ |
127,4 |
|
0707 00 05 |
IL |
241,9 |
TR |
149,1 |
|
ZZ |
195,5 |
|
0709 93 10 |
MA |
83,0 |
TR |
137,8 |
|
ZZ |
110,4 |
|
0805 10 20 |
AR |
35,3 |
MA |
68,6 |
|
TR |
59,8 |
|
UY |
32,5 |
|
ZA |
50,5 |
|
ZW |
33,9 |
|
ZZ |
46,8 |
|
0805 20 10 |
MA |
68,5 |
ZZ |
68,5 |
|
0805 20 30, 0805 20 50, 0805 20 70, 0805 20 90 |
IL |
97,8 |
MA |
75,3 |
|
TR |
79,5 |
|
ZZ |
84,2 |
|
0805 50 10 |
TR |
65,2 |
US |
236,5 |
|
ZZ |
150,9 |
|
0808 10 80 |
BR |
59,1 |
CL |
80,1 |
|
NZ |
90,6 |
|
US |
97,4 |
|
ZA |
54,1 |
|
ZZ |
76,3 |
|
0808 30 90 |
CN |
90,3 |
US |
141,4 |
|
ZZ |
115,9 |
(1) Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.
20.12.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 366/34 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1373/2014
оd 19. prosinca 2014.
o utvrđivanju koeficijenta dodjele koji se primjenjuje na količine obuhvaćene zahtjevima za uvozne dozvole podnesenima od 1. do 7. prosinca 2014. u okviru carinskih kvota koje su Provedbenom uredbom (EU) br. 413/2014 otvorene za meso peradi podrijetlom iz Ukrajine
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 188. stavke 1. i 3.,
budući da:
(1) |
Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 413/2014 (2) otvorene su godišnje carinske kvote za uvoz proizvoda iz sektora mesa peradi podrijetlom iz Ukrajine. |
(2) |
Količine obuhvaćene zahtjevima za uvozna prava podnesenima od 1. do 7. prosinca 2014. za podrazdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2015. za kvotu rednog broja 09.4273 premašuju raspoložive količine. Stoga je potrebno odrediti u kojoj se mjeri uvozna prava mogu dodjeljivati i odrediti koeficijent dodjele koji će se primjenjivati na količine za koje je podnesen zahtjev, izračunan u skladu s člankom 6. stavkom 3. Uredbe Komisije (EZ) br. 1301/2006 (3) u vezi s njezinim člankom 7. stavkom 2. |
(3) |
Kako bi se osigurala učinkovitost mjere, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Količine obuhvaćene zahtjevima za uvozna prava podnesenima u skladu s Provedbenom uredbom (EU) br. 413/2014 za podrazdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2015. množe se s koeficijentom dodjele iz Priloga ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 19. prosinca 2014.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Jerzy PLEWA
Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 413/2014 od 23. travnja 2014. o otvaranju uvoznih carinskih kvota Unije za meso peradi podrijetlom iz Ukrajine i upravljanju tim kvotama (SL L 121, 24.4.2014., str. 37.).
(3) Uredba Komisije (EZ) br. 1301/2006 od 31. kolovoza 2006. o utvrđivanju zajedničkih pravila za upravljanje uvoznim carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode kojima upravlja sustav uvoznih dozvola (SL L 238, 1.9.2006., str. 13.).
PRILOG
Redni br. |
Koeficijent dodjele – zahtjevi podneseni za podrazdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2015. (u %) |
09.4273 |
3,3555 |
09.4274 |
— |
20.12.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 366/36 |
UREDBA (EU) br. 1374/2014 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE
od 28. studenoga 2014.
o statističkim izvještajnim zahtjevima za osiguravajuća društva
(ESB/2014/50)
UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,
uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (1), a posebno njezin članak 5. stavak 1. i članak 6. stavak 4.,
uzimajući u obzir Mišljenje Europske komisije (2),
budući da:
(1) |
Uredba (EZ) br. 2533/98 određuje u članku 2. stavku 1. da, kako bi ispunila svoje statističke izvještajne zahtjeve, Europska središnja banka (ESB), uz pomoć nacionalnih središnjih banaka, ima pravo prikupljati statističke podatke u okviru referentne izvještajne populacije i u okviru potrebnom za izvršavanje zadaća Europskog sustava središnjih banaka (ESSB). U članku 2. stavku 2. točki (a) Uredbe (EZ) br. 2533/98 određeno je da osiguravajuća društva čine dio referentne izvještajne populacije za potrebe ispunjavanja statističkih izvještajnih zahtjeva ESB-a, između ostaloga, u području monetarne i financijske statistike. Nadalje, članak 2. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 2533/98 utvrđuje da u opravdanim slučajevima ESB ima pravo prikupljati statističke podatke na konsolidiranoj osnovi. Članak 3. Uredbe (EZ) br. 2533/98 zahtijeva od ESB-a da odredi stvarnu izvještajnu populaciju u okviru referentne izvještajne populacije i ovlašćuje ga da u cijelosti ili djelomično izuzme određene kategorije izvještajnih jedinica iz svojih statističkih izvještajnih zahtjeva. |
(2) |
Svrha uvođenja statističkih izvještajnih zahtjeva osiguravajućim društvima jest dostavljanje ESB-u odgovarajuće statistike financijskih aktivnosti podsektora osiguravajućih društava u državama članicama čija je valuta euro (dalje u tekstu „države članice europodručja”) koje se smatraju jednim gospodarskim područjem. Prikupljanje statističkih podataka o osiguravajućim društvima potrebno je radi zadovoljenja redovnih i ad hoc analitičkih potreba, radi podupiranja ESB-a u provođenju monetarnih i financijskih analiza i radi doprinosa ESSB-a stabilnosti financijskog sustava. |
(3) |
Nacionalne središnje banke trebale bi imati ovlast za prikupljanje podataka o osiguravajućim društvima od stvarne izvještajne populacije kao dio šireg okvira statističkog izvještavanja, pod uvjetom da to ne dovodi u pitanje ispunjavanje statističkih zahtjeva ESB-a. U takvim slučajevima primjereno je osigurati transparentnost obavještavanjem izvještajnih jedinica o različitim statističkim potrebama za koje se podaci prikupljaju. |
(4) |
Kako bi se smanjio teret izvještavanja osiguravajućim društvima, nacionalne središnje banke trebale bi imati ovlast za povezivanje svojih izvještajnih zahtjeva na temelju ove Uredbe sa svojim izvještajnim zahtjevima na temelju Uredbe (EU) br. 1011/2012 Europske središnje banke (ESB/2012/24) (3). |
(5) |
Postoji uska veza između podataka koje prikupljaju nacionalne središnje banke za potrebe statistike na temelju ove Uredbe i podataka koje prikupljaju nacionalna nadležna tijela za potrebe nadzora na temelju okvira utvrđenog Direktivom 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4). S obzirom na opću zadaću ESB-a da na temelju članka 5. stavka 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu „Statut ESSB-a”) surađuje s drugim tijelima u području statistike, a radi ograničavanja administrativnog tereta i izbjegavanja udvostručavanja zadaća, nacionalne središnje banke mogu izvoditi podatke koji se trebaju dostaviti na temelju ove Uredbe iz podataka prikupljenih na temelju Direktive 2009/138/EZ, uključujući nacionalni propis kojim se prenosi ta Direktiva, uzimajući u obzir uvjete svakog sporazuma o suradnji između odgovarajućeg NSB-a i odgovarajućeg nacionalnog nadležnog tijela. Članak 70. Direktive 2009/138/EZ utvrđuje da nacionalna nadležna tijela mogu prenositi podatke koji služe ispunjavanju njihovih zadaća na temelju te Direktive nacionalnim središnjim bankama i drugim tijelima koja imaju sličnu funkciju u njihovom svojstvu monetarnih vlasti. |
(6) |
Europski sustav računa utvrđen Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) (dalje u tekstu „ESA 2010”) zahtijeva da se imovina i obveze institucionalnih jedinica dostavljaju u državi u kojoj je institucionalna jedinica rezident. Radi smanjivanja tereta izvještavanja, ako nacionalne središnje banke izvode podatke koji se trebaju dostaviti na temelju ove Uredbe iz podataka prikupljenih na temelju Direktive 2009/138/EZ, imovina i obveze podružnica osiguravajućih društava čiji su glavni uredi rezidenti u Europskom gospodarskom prostoru (EGP), mogu se agregirati s podacima glavnih ureda. Za potrebe praćenja njihove veličine i svih odstupanja od ESA-e 2010 potrebno je prikupljati ograničene podatke o podružnicama osiguravajućih društava. |
(7) |
Na prikupljanje statističkih podataka na temelju ove Uredbe trebalo bi primjenjivati standarde za zaštitu i korištenje statističkih podataka kako je utvrđeno u članku 8. Uredbe (EZ) br. 2533/98. |
(8) |
Iako je utvrđeno da uredbe donesene na temelju članka 34. stavka 1. Statuta ESSB-a ne daju nikakva prava i ne nameću nikakve obveze državama članicama čija valuta nije euro (dalje u tekstu „države članice izvan europodručja”), članak 5. Statuta ESSB-a primjenjuje se na države članice europodručja i na države članice izvan europodručja. Uvodna izjava 17. Uredbe (EZ) br. 2533/98 utvrđuje da članak 5. Statuta ESSB-a, zajedno s člankom 4. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji, podrazumijeva obvezu izrade i provedbe, na nacionalnoj razini, svih mjera koje države članice izvan europodručja smatraju potrebnim da bi se prikupili statistički podaci potrebni za ispunjenje statističkih izvještajnih zahtjeva ESB-a i provele pravovremene pripreme u području statistike kako bi te države postale države članice europodručja. |
(9) |
Članak 7. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 2533/98 utvrđuje da je ESB ovlašten izricati sankcije izvještajnim jedinicama koje ne ispunjavaju statističke izvještajne zahtjeve utvrđene uredbama ili odlukama ESB-a. |
(10) |
Upravno vijeće trebalo bi najkasnije do 2020. procijeniti značajke i troškove: (a) povećanja obuhvata tromjesečnog izvještavanja s 80 % na 95 % ukupnog tržišnog udjela osiguravajućih društava u svakoj državi članici europodručja; (b) odvojenog izvještavanja o imovini i obvezama podružnica osiguravajućih društava kada su podružnice rezidenti u državama članicama europodručja, a matični subjekti takvih podružnica su rezidenti u EGP-u; i (c) daljnjeg smanjenja vremena prijenosa podataka od strane izvještajnih jedinica na četiri tjedna od kraja tromjesečja na koje se podaci odnose, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe:
1. |
„osiguravajuće društvo” i „IC” (podsektor 128 ESA 2010) znači financijsko društvo ili kvazidruštvo koje se uglavnom bavi financijskim posredovanjem zbog udruživanja rizika, većinom u obliku izravnog osiguranja ili reosiguranja. Definicija uključuje:
Definicija ne uključuje:
|
2. |
„podružnica” znači ured ili poslovna jedinica bez pravne osobnosti, ali ne glavni ured osiguravajućeg društva ili društva za reosiguranje; |
3. |
„društvo kći” znači subjekt koji ima pravnu osobnost, a u kojem drugi subjekt ima većinsko ili potpuno sudjelovanje; |
4. |
„izvještajna jedinica” ima značenje kako je definirano u članku 1. Uredbe (EZ) br. 2533/98; |
5. |
„rezident” ima značenje kako je definirano u članku 1. Uredbe (EZ) br. 2533/98. Za potrebe ove Uredbe, ako pravnom subjektu nedostaje fizički element, njegova se rezidentnost određuje gospodarskim područjem prema čijim je propisima subjekt osnovan. Ako subjekt nije osnovan, njegova rezidentnost određuje se njegovom pravnom pripadnošću, odnosno državom čiji pravni sustav uređuje osnivanje i kontinuirano postojanje subjekta; |
6. |
„odgovarajući NSB” znači NSB države članice europodručja u kojoj je osiguravajuće društvo rezident; |
7. |
„odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo” znači nacionalno nadležno tijelo države članice europodručja u kojoj je osiguravajuće društvo rezident; |
8. |
„podaci po pojedinačnim vrijednosnim papirima” znači podaci raščlanjeni prema pojedinačnim vrijednosnim papirima; |
9. |
„podaci po pojedinačnim stavkama” znači podaci raščlanjeni prema pojedinačnoj imovini ili obvezama; |
10. |
„agregirani podaci” znači podaci koji nisu raščlanjeni prema pojedinačnoj imovini ili obvezama; |
11. |
„financijske transakcije” znači transakcije koje proizlaze iz nastanka, likvidacije ili promjene vlasništva nad financijskom imovinom ili obvezama, kako je dalje opisano u dijelu 5. Priloga II.; |
12. |
„revalorizacije cijena i tečaja” znači promjene u vrednovanju imovine i obveza koje se pojavljuju zbog promjena cijena imovine i obveza i/ili učinka tečaja na vrijednosti, izražene u eurima, imovine i obveza nominiranih u stranoj valuti, kako je dalje opisano u dijelu 5. Priloga II. |
Članak 2.
Stvarna izvještajna populacija
1. Ako nacionalne središnje banke prikupljaju podatke na temelju ESA-e 2010, što zahtijeva da se imovina i obveze institucionalnih jedinica dostavljaju u rezidentnoj državi, stvarna izvještajna populacija sastoji se od osiguravajućih društava rezidentnih na području odgovarajuće države članice europodručja.
2. Ako nacionalne središnje banke izvode podatke koji se dostavljaju na temelju ove Uredbe iz podataka prikupljenih na temelju odredbi Direktive 2009/138/EZ ili nacionalnog propisa kojim se prenosi ta Direktiva, stvarna izvještajna populacija obuhvaća:
(a) |
osiguravajuća društva koja su osnovana i koja su rezidenti na području odgovarajuće države članice europodručja, uključujući društva kćeri čiji se matični subjekti nalaze izvan tog područja; |
(b) |
podružnice osiguravajućih društava navedenih u točki (a) koje su rezidenti izvan područja odgovarajuće države članice europodručja; i |
(c) |
podružnice osiguravajućih društava koje su rezidenti na području odgovarajuće države članice europodručja, ali čiji je glavni ured izvan EGP-a. |
Podružnice osiguravajućih društava koje su rezidenti na području države članice europodručja, a čiji je glavni ured unutar EGP-a, nisu dio stvarne izvještajne populacije.
3. Osiguravajuća društva u stvarnoj izvještajnoj populaciji trebaju ispunjavati statističke izvještajne zahtjeve u punom opsegu, osim ako se primjenjuje odstupanje sukladno članku 7.
Članak 3.
Popis osiguravajućih društava za potrebe statistike
1. Izvršni odbor ESB-a za potrebe statistike utvrđuje i održava popis osiguravajućih društava koja čine stvarnu izvještajnu populaciju na temelju ove Uredbe. Popis može biti utemeljen na popisima osiguravajućih društava koje trenutno sastavljaju nacionalna tijela, ako takvi popisi postoje, dopunjen drugim popisima osiguravajućih društava koja ulaze u definiciju „osiguravajućih društava” iz članka 1.
2. Odgovarajući NSB može zahtijevati od izvještajne jedinice iz članka 2. stavka 2. točke (a) da dostavi potrebne podatke o svojim podružnicama ako se takvi podaci zahtijevaju za potrebe popisa.
3. Nacionalne središnje banke i ESB stavljaju na raspolaganje popis i njegova ažuriranja u odgovarajućem obliku, uključujući elektroničkim sredstvima, internetom ili u papirnatom obliku, na zahtjev dotičnih izvještajnih jedinica.
4. Ako je posljednja elektronička verzija popisa iz ovog članka netočna, ESB neće izreći kaznu izvještajnoj jedinici koja nije pravilno ispunila izvještajne zahtjeve u mjeri u kojoj se izvještajna jedinica u dobroj vjeri pouzdala u netočan popis.
Članak 4.
Statistički izvještajni zahtjevi
1. Izvještajne jedinice dostavljaju odgovarajućem NSB-u, izravno ili putem odgovarajućeg nacionalnog nadležnog tijela, sukladno lokalnom sporazumu o suradnji i u skladu s prilozima I. i II.:
(a) |
na tromjesečnoj osnovi, podatke o stanju imovine i obveza osiguravajućih društava na kraju tromjesečja i, u skladu s člankom 5., tromjesečna vrijednosna usklađivanja ili financijske transakcije, ako je to primjenjivo; |
(b) |
na tromjesečnoj osnovi, podatke o stanju tehničkih pričuva neživotnih osiguranja na kraju tromjesečja raščlanjene prema vrsti osiguranja; |
(c) |
na godišnjoj osnovi, podatke o stanju tehničkih pričuva neživotnih osiguranja na kraju godine raščlanjene prema vrsti osiguranja i zemljopisnom području. |
2. Osim zahtjeva iz stavka 1., izvještajne jedinice koje su osiguravajuća društva osnovana u državi članici europodručja i koja su rezidenti u državi članici europodručja dostavljaju odgovarajućem NSB-u, izravno ili putem odgovarajućeg nacionalnog nadležnog tijela sukladno lokalnom sporazumu o suradnji, podatke o zaračunatim premijama, odštetnim zahtjevima i plaćenim provizijama. Ovi se podaci dostavljaju na godišnjoj osnovi u skladu s prilozima I. i II.
3. Nacionalne središnje banke mogu dobiti podatke koji se zahtijevaju na temelju ove Uredbe iz sljedećih podataka prikupljenih na temelju okvira utvrđenog Direktivom 2009/138/EZ:
(a) |
iz podataka sadržanih u obrascima za kvantitativno izvještavanje namijenjenim nadzornom izvještavanju koje nacionalna nadležna tijela prenose nacionalnim središnjim bankama, neovisno o tome jesu li NSB i nacionalno nadležno tijelo zasebna tijela ili su integrirani unutar iste institucije, u skladu s uvjetima lokalnog sporazuma o suradnji između dva tijela; ili |
(b) |
iz podataka sadržanih u obrascima za kvantitativno izvještavanje namijenjenim nadzornom izvještavanju koje izvještajne jedinice izravno i istodobno prenose NSB-u i nacionalnom nadležnom tijelu. |
Ako obrazac za kvantitativno izvještavanje namijenjen nadzornom izvještavanju sadrži podatke potrebne za ispunjavanje statističkih izvještajnih zahtjeva iz ove Uredbe, nacionalne središnje banke imaju pristup čitavom obrascu i bilo kojem drugom povezanom obrascu potrebnom u svrhu osiguranja kvalitete podataka.
Države članice mogu sklopiti sporazume o suradnji radi osiguravanja centraliziranog prikupljanja od strane odgovarajućeg nacionalnog nadležnog tijela, podataka koji udovoljavaju zahtjevima za prikupljanje podataka na temelju okvira ustanovljenog Direktivom 2009/138/EZ i dodatnih zahtjeva za prikupljanje podataka utvrđenih u ovoj Uredbi, u skladu s nacionalnim pravom i usklađenim referentnim okvirom koji može odrediti ESB.
4. Nacionalne središnje banke obavještavaju izvještajne jedinice o različitim svrhama za koje se njihovi podaci prikupljaju.
Članak 5.
Vrijednosna usklađivanja i financijske transakcije
Podaci o vrijednosnim usklađivanjima i financijskim transakcijama, kako su dalje navedeni u Prilogu I. i opisani u Prilogu II., dobivaju se kako slijedi:
(a) |
izvještajne jedinice dostavljaju agregirane podatke o vrijednosnim usklađivanjima i/ili financijskim transakcijama, ovisno o uputama odgovarajućeg NSB-a; |
(b) |
nacionalne središnje banke izvode aproksimacije vrijednosti transakcija s vrijednosnim papirima iz podataka po pojedinačnim vrijednosnim papirima ili izravno prikupljaju podatke o takvim transakcijama od izvještajnih jedinica na osnovi pojedinačnih vrijednosnih papira. Nacionalne središnje banke mogu koristiti sličan pristup za drugu imovinu osim vrijednosnih papira kada prikupljaju podatke po pojedinačnim stavkama; |
(c) |
aproksimacije vrijednosti financijskih transakcija o tehničkim pričuvama osiguranja koje održavaju osiguravajuća društva izvode se:
|
Članak 6.
Računovodstvena pravila
1. Osim ako je drugačije propisano u ovoj Uredbi, računovodstvena pravila koja primjenjuju osiguravajuća društva za potrebe izvještavanja na temelju ove Uredbe jesu ona utvrđena odgovarajućim nacionalnim propisom kojim se prenosi Direktiva 2009/138/EZ ili bilo koji drugi nacionalni ili međunarodni standardi koje primjenjuju osiguravajuća društva na temelju uputa nacionalnih središnjih banaka.
2. Pored zahtjeva računovodstvenih pravila koja primjenjuju osiguravajuća društva u skladu sa stavkom 1., depoziti i krediti koje drže osiguravajuća društva i koji su označeni kao „nominalna vrijednost” u tablici 2.1. i tablici 2.2. Priloga I. dostavljaju se prema iznosu nepodmirene glavnice na kraju tromjesečja. Otpisi i djelomični otpisi kako su utvrđeni odgovarajućim računovodstvenim praksama isključeni su iz tog iznosa.
3. Ne dovodeći u pitanje računovodstvene prakse i postupke netiranja koji se primjenjuju u državama članicama, sva financijska imovina i obveze dostavljaju se, za potrebe statistike, na bruto osnovi.
Članak 7.
Odstupanja
1. Odstupanja se mogu odobriti malim osiguravajućim društvima kako slijedi:
(a) |
nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja osiguravajućim društvima koja su, s obzirom na tržišni udjel, najmanja, kako je određeno u članku 35. stavku 6. Direktive 2009/138/EZ, pod uvjetom da osiguravajuća društva koja sudjeluju u tromjesečnoj agregiranoj bilanci čine najmanje 80 % ukupnog tržišnog udjela osiguravajućih društava u svakoj državi članici europodručja; |
(b) |
osiguravajuće društvo kojem je odobreno odstupanje na temelju točke (a) udovoljava izvještajnim zahtjevima iz članka 4. na godišnjoj osnovi tako da osiguravajuća društva koja sudjeluju u godišnjoj agregiranoj bilanci čine najmanje 95 % ukupnog tržišnog udjela osiguravajućih društava u svakoj državi članici europodručja; |
(c) |
osiguravajuće društvo koje ne treba dostavljati podatke na temelju točke (a) i točke (b) dostavlja smanjeni skup podataka, kako je utvrđeno od strane odgovarajućeg NSB-a; |
(d) |
nacionalne središnje banke provjeravaju ispunjavanje uvjeta utvrđenih u točkama (a) i (b) godišnje i pravovremeno, a kako bi, ako je potrebno, odobrile ili povukle odstupanje s učinkom od početka sljedeće kalendarske godine. |
2. Nacionalne središnje banke mogu odobriti odstupanja osiguravajućim društvima u odnosu na izvještavanje o držanju gotovine i depozita po nominalnoj vrijednosti.
Ako podaci prikupljeni na višoj razini agregacije pokazuju da držanje gotovine i depozita od strane rezidentnih osiguravajućih društava iznosi manje od 10 % nacionalnog kombiniranog ukupnog iznosa bilanci osiguravajućih društava i manje od 10 % ukupnog držanja gotovine i depozita od strane osiguravajućih društava iz europodručja u odnosu na stanja, odgovarajući NSB može odlučiti ne zahtijevati izvještavanje o držanju gotovine i depozita po nominalnoj vrijednosti. Odgovarajući NSB obavještava izvještajne jedinice o takvoj odluci.
3. Osiguravajuća društva mogu izabrati da neće koristiti odstupanje nego da će u punom opsegu ispunjavati statističke izvještajne zahtjeve navedene u članku 4. Ako osiguravajuće društvo tako odluči, dužno je pribaviti prethodnu suglasnost odgovarajućeg NSB-a prije bilo kojeg naknadnog korištenja odstupanja.
Članak 8.
Pravodobnost
1. Za 2016. godinu, izvještajne jedinice prenose potrebne tromjesečne podatke odgovarajućem NSB-u ili odgovarajućem nacionalnom nadležnom tijelu, ili i jednom i drugom, u skladu s lokalnim sporazumom o suradnji, najkasnije osam tjedana nakon kraja tromjesečja na koje se podaci odnose. Nakon toga ovaj rok se pomiče za jedan tjedan godišnje i iznosi pet tjedana za tromjesečja koja završavaju 2019.
2. Za 2016., izvještajne jedinice prenose potrebne godišnje podatke odgovarajućem NSB-u ili odgovarajućem nacionalnom nadležnom tijelu ili i jednom i drugom, u skladu s lokalnim sporazumom o suradnji, najkasnije 20 tjedana nakon kraja godine na koju se podaci odnose. Nakon toga ovaj rok se pomiče za dva tjedna godišnje i iznosi 14 tjedana za 2019.
Članak 9.
Minimalni standardi i nacionalni izvještajni mehanizmi
1. Izvještajne jedinice ispunjavaju statističke izvještajne zahtjeve u skladu s minimalnim standardima za prijenos, točnost, konceptualnu usklađenost i revizije određene u Prilogu III.
2. Nacionalne središnje banke određuju i provode izvještajne mehanizme koje je stvarna izvještajna populacija dužna poštovati u skladu s nacionalnim zahtjevima. Nacionalne središnje banke osiguravaju da ti izvještajni mehanizmi osiguravaju potrebne statističke podatke i dopuštaju točnu provjeru ispunjavanja minimalnih standarda za prijenos, točnost, konceptualnu usklađenost i revizije određenih u Prilogu III.
Članak 10.
Spajanja odnosno pripajanja, podjele i reorganizacije
U slučaju spajanja odnosno pripajanja, podjele ili reorganizacije koja može utjecati na ispunjavanje njihovih statističkih obveza, dotične izvještajne jedinice obavještavaju odgovarajući NSB, izravno ili preko odgovarajućeg nacionalnog nadležnog tijela u skladu s lokalnim sporazumom o suradnji, čim namjera provođenja postupka bude objavljena, a prije nego proizvede učinak, o postupcima koji se planiraju za ispunjavanje statističkih izvještajnih zahtjeva navedenih u ovoj Uredbi.
Članak 11.
Provjera i obvezno prikupljanje
Nacionalne središnje banke ostvaruju pravo na provjeru ili obvezno prikupljanje podataka koje izvještajne jedinice moraju dostaviti sukladno ovoj Uredbi, ne dovodeći u pitanje pravo ESB-a da sam provjeri ili obvezno prikuplja takve podatke. Posebno, nacionalne središnje banke ostvaruju to pravo kad izvještajna jedinica ne ispunjava minimalne standarde za prijenos, točnost, konceptualnu usklađenost ili revizije određene u Prilogu III.
Članak 12.
Prvo izvještavanje
1. Prvo izvještavanje počinje s tromjesečnim podacima za prvo tromjesečje 2016. i godišnjim podacima za 2016.
2. Osiguravajuća društva iz članka 7. stavka 1. točke (b) dostavljaju godišnje podatke iz referentne godine 2016. Osim toga, radi sastavljanja statistike podsektora osiguravajućih društava od početka 2016., ova osiguravajuća društva dostavljaju potpuni skup podataka u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (a) za provo tromjesečje 2016.
Članak 13.
Završna odredba
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.
Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 28. studenoga 2014.
Upravno vijeće ESB-a
Predsjednik ESB-a
Mario DRAGHI
(1) SL L 318, 27.11.1998., str. 8.
(2) SL C 427, 28.11.2014., str. 1.
(3) Uredba (EU) br. 1011/2012 Europske središnje banke od 17. listopada 2012. o statističkim podacima o držanju vrijednosnih papira (ESB/2012/24) (SL L 305, 1.11.2012., str. 6.).
(4) Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 10.10.2009., str. 1.).
(5) Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1.).
(6) Uredba (EU) br. 1073/2013 Europske središnje banke od 18. listopada 2013. o statistici imovine i obveza investicijskih fondova (ESB/2013/38) (SL L 297, 7.11.2013., str. 73.).
(7) Uredba (EU) br. 1075/2013 Europske središnje banke od 18. listopada 2013. o statistici imovine i obveza financijskih društava posebne namjene koja se bave sekuritizacijskim transakcijama (ESB/2013/40) (SL L 297, 7.11.2013., str. 107.).
(8) Uredba (EU) br. 1071/2013 Europske središnje banke od 24. rujna 2013. o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/2013/33) (SL L 297, 7.11.2013., str. 1.).
PRILOG I.
STATISTIČKI IZVJEŠTAJNI ZAHTJEVI
DIO 1.
Opći statistički izvještajni zahtjevi
1. |
Stvarna izvještajna populacija mora tromjesečno dostavljati sljedeće statističke podatke:
|
2. |
Agregirani podaci iskazuju se u smislu stanja i u skladu s uputama odgovarajućeg NSB-a, bilo u smislu: (a) revalorizacija zbog promjene cijene i tečaja; ili (b) financijskih transakcija. |
3. |
Osiguravajuća društva koja imaju sjedište i rezidenti su na području država članica europodručja moraju također jednom godišnje dostavljati podatke o premijama, potraživanjima i provizijama, naznačujući poslove koji se obavljaju u zemlji i u inozemstvu preko podružnica, koji su u slučaju država Europskog gospodarskog prostora (EGP) raspodijeljeni prema pojedinim državama. |
4. |
Podaci po pojedinačnim vrijednosnim papirima koji se dostavljaju odgovarajućem NSB-u navedeni su u tablici 2.1. za vrijednosne papire s oznakom ISIN, i u tablici 2.2. za vrijednosne papire bez oznake ISIN. Agregirani tromjesečni statistički izvještajni zahtjevi za stanja navedeni su u tablicama 1.a i 1.b, a oni koji se odnose na revalorizacije zbog promjene cijene ili tečaja ili financijske transakcije utvrđeni su u tablicama 3.a i 3.b. Godišnji izvještajni zahtjevi za premije, potraživanja i provizije navedeni su u tablici 4. |
DIO 2.
Tehničke rezerve osiguranja
1. |
U pogledu tehničkih rezervi osiguranja, za tromjesečne izvještajne zahtjeve navedene u nastavku, izvještajne jedinice računaju približne vrijednosti ako se podaci ne mogu utvrditi, u skladu sa smjernicama odgovarajućeg NSB-a, na temelju najbolje zajedničke prakse utvrđene na razini europodručja:
|
2. |
Nacionalne središnje banke mogu izvesti potrebne podatke iz podataka koje smatraju nužnim zahtijevati od izvještajnih jedinica za potrebe ovog dijela. |
DIO 3.
Izvještajne tablice
Tablica 1.a
Tromjesečna stanja
|
Ukupno |
Europodručje |
Ostatak svijeta |
||||||
Domaće |
Europodručje osim domaće |
Europodručje osim domaće (podaci po pojedinoj državi) |
Ukupno |
Države članice nesudionice (podaci po pojedinoj državi) |
Glavne druge ugovorne strane izvan Europske unije (podaci po pojedinoj državi za Brazil, Kanadu, Kinu, Hong Kong, Indiju, Japan, Rusiju, Švicarsku, SAD) |
||||
IMOVINA (F) |
|||||||||
|
SUM |
SUM |
SUM |
|
SUM |
|
|
||
do 1 godine (preostalo do dospijeća) |
SUM |
|
|
|
|
|
|
||
više od 1 godine (preostalo do dospijeća) |
SUM |
|
|
|
|
|
|
||
|
SUM |
|
|
|
|
|
|
||
|
SUM |
|
SUM |
|
|
|
|
||
|
SUM |
SUM |
SUM |
SUM |
SUM |
SUM |
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije (MFI) |
|
SUM |
SUM |
|
|
|
|
||
koje je izdala opća država (GG) |
|
SUM |
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici (OFI) |
|
SUM |
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
SUM |
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi (PF) |
|
SUM |
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala nefinancijska društva (NFC) |
|
SUM |
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala kućanstva (HH) i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima (NPISH) |
|
SUM |
SUM |
|
|
|
|
||
do 1 godine (prvobitno dospijeće) |
SUM |
SUM |
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje je izdala opća država |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
od 1 do 2 godine (prvobitno dospijeće) |
SUM |
SUM |
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje je izdala opća država |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
preko 2 godine (prvobitno dospijeće) |
SUM |
SUM |
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje je izdala opća država |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
do 1 godine (preostalo do dospijeća) |
SUM |
SUM |
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje je izdala opća država |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
od 1 do 2 godine (preostalo do dospijeća) |
SUM |
SUM |
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje je izdala opća država |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
od 2 do 5 godina (preostalo do dospijeća) |
SUM |
SUM |
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje je izdala opća država |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
Više od 5 godina (preostalo do dospijeća) |
SUM |
SUM |
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje je izdala opća država |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdala kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
SUM |
SUM |
SUM |
|
SUM |
|
|
||
prvobitno dospijeće do 1 godine - fer vrijednost |
SUM |
SUM |
SUM |
|
|
|
|
||
monetarnim financijskim institucijama |
|
|
|
|
|
|
|
||
općoj državi |
|
|
|
|
|
|
|
||
investicijskim fondovima |
|
|
|
|
|
|
|
||
ostalim financijskim posrednicima |
|
|
|
|
|
|
|
||
osiguravajućim društvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
mirovinskim fondovima |
|
|
|
|
|
|
|
||
nefinancijskim društvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
kućanstvima i neprofitnim ustanovama koje služe kućanstvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
prvobitno dospijeće od 1 do 5 godina - fer vrijednost |
SUM |
SUM |
SUM |
|
|
|
|
||
monetarnim financijskim institucijama |
|
|
|
|
|
|
|
||
općoj državi |
|
|
|
|
|
|
|
||
investicijskim fondovima |
|
|
|
|
|
|
|
||
ostalim financijskim posrednicima |
|
|
|
|
|
|
|
||
osiguravajućim društvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
mirovinskim fondovima |
|
|
|
|
|
|
|
||
nefinancijskim društvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
kućanstvima i neprofitnim ustanovama koje služe kućanstvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
prvobitno dospijeće preko 5 godina - fer vrijednost |
SUM |
SUM |
SUM |
|
|
|
|
||
monetarnim financijskim institucijama |
|
|
|
|
|
|
|
||
općoj državi |
|
|
|
|
|
|
|
||
investicijskim fondovima |
|
|
|
|
|
|
|
||
ostalim financijskim posrednicima |
|
|
|
|
|
|
|
||
osiguravajućim društvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
mirovinskim fondovima |
|
|
|
|
|
|
|
||
nefinancijskim društvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
kućanstvima i neprofitnim ustanovama koje služe kućanstvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
do 1 godine preostalo do dospijeća - fer vrijednost |
SUM |
|
|
|
|
|
|
||
od 1 do 2 godine preostalo do dospijeća - fer vrijednost |
SUM |
|
|
|
|
|
|
||
od 2 do 5 godina preostalo do dospijeća - fer vrijednost |
SUM |
|
|
|
|
|
|
||
preko 5 godina preostalo do dospijeća - fer vrijednost |
SUM |
|
|
|
|
|
|
||
|
SUM |
|
SUM |
|
|
|
|
||
|
SUM |
SUM |
SUM |
|
SUM |
|
|
||
prvobitno dospijeće do 1 godine - nominalna vrijednost |
SUM |
|
|
|
|
|
|
||
prvobitno dospijeće od 1 do -5 godina - nominalna vrijednost |
SUM |
|
|
|
|
|
|
||
prvobitno dospijeće preko 5 godina - nominalna vrijednost |
SUM |
|
|
|
|
|
|
||
|
SUM |
SUM |
SUM |
SUM |
SUM |
SUM |
SUM |
||
|
SUM |
SUM |
SUM |
SUM |
|
SUM |
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
|
SUM |
|
|
|
|
||
koje je izdala opća država |
|
|
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
|
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
|
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
|
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
|
SUM |
|
|
|
|
||
|
SUM |
SUM |
SUM |
SUM |
|
SUM |
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
|
SUM |
|
|
|
|
||
koje je izdala opća država |
|
|
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
|
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
|
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
|
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
|
SUM |
|
|
|
|
||
|
SUM |
SUM |
SUM |
SUM |
|
SUM |
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
|
SUM |
|
|
|
|
||
koje je izdala opća država |
|
|
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
|
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
|
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
|
SUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
|
SUM |
|
|
|
|
||
|
SUM |
SUM |
SUM |
|
SUM |
|
|
||
|
SUM |
|
|
|
|
|
|
||
|
SUM |
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
SUM |
|
SUM |
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
SUM |
|
|
|
|
|
|
||
SUM
Polja koja se mogu izvesti iz detaljnijih raščlambiKratice korištene u ovoj tablici o/w = od toga, MFI = monetarne financijske institucije, GG = opća država, IF = investicijski fond, OFI = ostali financijski posrednici, IC = osiguravajuće društvo, PF = mirovinski fond, NFC = nefinancijsko društvo, HH = kućanstva, NPISH = neprofitne ustanove koje služe kućanstvima, MMF = novčani fond. |
Tablica 1.b
Tromjesečna stanja (2)
|
Ukupno |
Europodručje |
Ostatak svijeta |
||||||
Domaće |
Države članice europodručja osim domaće |
Države članice euroopodručja osim domaće (podaci po pojedinoj državi) |
Ukupno |
Države članice nesudionice (podaci po pojedinoj državi) |
Glavne druge ugovorne strane izvan Europske unije (podaci po pojedinoj državi za Brazil, Kanadu, Kinu, Hong Kong, Indiju, Japan, Rusiju, Švicarsku, SAD) |
||||
OBVEZE (F) |
|||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije (3) |
SUM |
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdale nemonetarne financijske institucije (3) |
SUM |
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
SUM |
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
SUM |
|
|
|
|
|
|
||
|
SUM |
|
SUM |
|
|
|
|
||
od toga povezane s udjelima |
|
|
|
|
|
|
|
||
od toga nepovezane s udjelima |
|
|
|
|
|
|
|
||
od toga Mirovinska prava |
SUM |
|
|
|
|
|
|
||
od toga utvrđeni planovi doprinosa |
|
|
|
|
|
|
|
||
od toga utvrđeni planovi primanja |
|
|
|
|
|
|
|
||
od toga hibridni planovi |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
SUM |
|
SUM |
|
|
|
|
||
prema vrsti osiguranja |
|
|
|
|
|
|
|
||
Osiguranje medicinskih troškova |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
Godišnje |
||
Osiguranje zaštite prihoda |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
Godišnje |
||
Osiguranje naknada radnicima |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
Godišnje |
||
Osiguranje od odgovornosti za uporabu motornih vozila |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
Godišnje |
||
Ostale vrste osiguranja za motorna vozila |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
Godišnje |
||
Pomorsko, zrakoplovno i transportno osiguranje |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
Godišnje |
||
Osiguranje od požara i ostala osiguranja imovine |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
Godišnje |
||
Osiguranje od opće odgovornosti |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
Godišnje |
||
Kreditno osiguranje i osiguranje jamstava |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
Godišnje |
||
Osiguranje troškova pravne zaštite |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
Godišnje |
||
Osiguranje pomoći (asistencije) |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
Godišnje |
||
Razni financijski gubici |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
Godišnje |
||
Reosiguranje |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
|
Godišnje |
Godišnje |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Kratice korištene u ovoj tablici: o/w = od toga. |
Tablica 2.
Potrebni podaci koji se prikupljaju na temelju podataka o pojedinačnim vrijednosnim papirima
Podaci za polja u tablici 2.1. i tablici 2.2. moraju se iskazivati za svaki vrijednosni papir iz kategorije „dužnički vrijednosni papiri”, „udjeli”, „dionice/udjeli investicijskih fondova” (kako je definirano u tablici A dijela 1. Priloga II.). Dok se tablica 2.1. odnosi na vrijednosne papire kojima je dodijeljena oznaka ISIN, tablica 2.2. odnosi se na vrijednosne papire bez oznake ISIN.
Tablica 2.1.
Držanja vrijednosnih papira s oznakom ISIN
Podaci za svako polje moraju biti iskazani za svaki vrijednosni papir u skladu sa sljedećim pravilima:
1. |
Potrebno je iskazati podatke za polje 1. |
2. |
U slučaju da odgovarajući NSB ne prikuplja izravno podatke o financijskim transakcijama na temelju podataka o pojedinačnim vrijednosnim papirima, potrebno je iskazati podatke za dva od triju polja 2., 3. i 4. (npr. polja 2. i 3., polja 2. i 4. ili polja 3. i 4.). Ako su prikupljeni podaci za polje 3., podaci također moraju biti prikupljeni i za polje 3.b. |
3. |
U slučaju da odgovarajući NSB izravno prikuplja podatke o financijskim transakcijama na temelju podataka o pojedinačnim vrijednosnim papirima, potrebno je iskazati i sljedeće podatke:
|
4. |
Odgovarajući NSB može također tražiti od izvještajnih jedinica da iskazuju podatke za polja 8., 9., 10. i 11.
|
Tablica 2.2.
Držanja vrijednosnih papira bez oznake ISIN
Potrebno je iskazati podatke za svako polje ili: (a) za svaki vrijednosni papir; ili (b) agregiranjem vrijednosnih papira, bez obzira na njihov broj, u jedinstvenu stavku.
U slučaju iz točke i. primjenjuju se sljedeća pravila:
1. |
Iskazuju se podaci za polja 1., 12., 13., 14. i 15. |
2. |
U slučaju da odgovarajući NSB ne prikuplja izravno podatke o financijskim transakcijama na temelju podataka o pojedinačnim vrijednosnim papirima, potrebno je iskazati podatke za dva od triju polja 2., 3. i 4. (npr. polja 2. i 3., polja 2. i 4. ili polja 3. i 4.). Ako se prikupljaju podaci za polje 3., moraju se također prikupljati podaci za polje 3.b. |
3. |
U slučaju da odgovarajući NSB izravno prikuplja podatke o financijskim transakcijama na temelju podataka o pojedinačnim vrijednosnim papirima, potrebno je iskazati i sljedeće podatke:
|
4. |
Odgovarajući NSB može također tražiti od izvještajnih jedinica da iskazuju podatke za polja 3.b, 8., 9., 10. i 11. U slučaju iz točke (b) primjenjuju se sljedeća pravila:
|
Tablica 3.a
Tromjesečna vrijednosna usklađivanja ili financijske transakcije
|
Ukupno |
Europodručje |
Ostatak svijeta |
||||||
Domaće |
Države članice europodručja osim domaće |
Države članice euroopodručja osim domaće (podaci po pojedinoj državi) |
Ukupno |
Države članice nesudionice (podaci po pojedinoj državi) |
Glavne druge ugovorne strane izvan Europske unije (podaci po pojedinoj državi za Brazil, Kanadu, Kinu, Hong Kong, Indiju, Japan, Rusiju, Švicarsku, SAD) |
||||
IMOVINA (F) |
|||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
do 1 godine (preostalo do dospijeća) |
|
|
|
|
|
|
|
||
više od 1 godine (preostalo do dospijeća) |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
|
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje je izdala opća država |
|
|
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
|
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
|
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
|
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
|
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje su izdala kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
|
|
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
do 1 godine (prvobitno dospijeće) |
|
|
|
|
MINIMUM |
|
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje je izdala opća država |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
od 1 do 2 godine (prvobitno dospijeće) |
|
|
|
|
MINIMUM |
|
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje je izdala opća država |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
preko 2 godine (prvobitno dospijeće) |
|
|
|
|
MINIMUM |
|
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje je izdala opća država |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
do 1 godine (preostalo do dospijeća) |
|
|
|
|
MINIMUM |
|
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje je izdala opća država |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
od 1 do 2 godine (preostalo do dospijeća) |
|
|
|
|
MINIMUM |
|
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje je izdala opća država |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
od 2 do 5 godina (preostalo do dospijeća) |
|
|
|
|
MINIMUM |
|
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje je izdala opća država |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
Više od 5 godina (preostalo do dospijeća) |
|
|
|
|
MINIMUM |
|
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje je izdala opća država |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
koje su izdala kućanstva i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
prvobitno dospijeće do 1 godine - fer vrijednost |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
|
||
monetarnim financijskim institucijama |
|
|
|
|
|
|
|
||
općoj državi |
|
|
|
|
|
|
|
||
investicijskim fondovima |
|
|
|
|
|
|
|
||
ostalim financijskim posrednicima |
|
|
|
|
|
|
|
||
osiguravajućim društvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
mirovinskim fondovima |
|
|
|
|
|
|
|
||
nefinancijskim društvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
kućanstvima i neprofitnim ustanovama koje služe kućanstvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
prvobitno dospijeće od 1 do -5 godina - fer vrijednost |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
|
||
monetarnim financijskim institucijama |
|
|
|
|
|
|
|
||
općoj državi |
|
|
|
|
|
|
|
||
investicijskim fondovima |
|
|
|
|
|
|
|
||
ostalim financijskim posrednicima |
|
|
|
|
|
|
|
||
osiguravajućim društvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
mirovinskim fondovima |
|
|
|
|
|
|
|
||
nefinancijskim društvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
kućanstvima i neprofitnim ustanovama koje služe kućanstvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
prvobitno dospijeće preko 5 godina - fer vrijednost |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
|
||
monetarnim financijskim institucijama |
|
|
|
|
|
|
|
||
općoj državi |
|
|
|
|
|
|
|
||
investicijskim fondovima |
|
|
|
|
|
|
|
||
ostalim financijskim posrednicima |
|
|
|
|
|
|
|
||
osiguravajućim društvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
mirovinskim fondovima |
|
|
|
|
|
|
|
||
nefinancijskim društvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
kućanstvima i neprofitnim ustanovama koje služe kućanstvima |
|
|
|
|
|
|
|
||
do 1 godine preostalo do dospijeća - fer vrijednost |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
|
||
od 1 do 2 godine preostalo do dospijeća - fer vrijednost |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
|
||
od 2 do 5 godina preostalo do dospijeća - fer vrijednost |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
|
||
preko 5 godina preostalo do dospijeća - fer vrijednost |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
|
||
|
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
prvobitno dospijeće do 1 godine - nominalna vrijednost |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
|
||
prvobitno dospijeće od 1 do -5 godina - nominalna vrijednost |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
|
||
prvobitno dospijeće preko 5 godina - nominalna vrijednost |
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje je izdala opća država |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
|
|
|
|
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje je izdala opća država |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
|
|
|
|
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
||
koje su izdale monetarne financijske institucije |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje je izdala opća država |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje su izdali ostali financijski posrednici |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje su izdala osiguravajuća društva |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje su izdali mirovinski fondovi |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
koje su izdala nefinancijska društva |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
MINIMUM |
MINIMUM |
|
MINIMUM |
|
|
||
|
MINIMUM |
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Kratice korištene u ovoj tablici: o/w = od toga, MFI = monetarne financijske institucije, GG = opća država, IF = investicijski fond, OFI = ostali financijski posrednici, IC = osiguravajuće društvo, PF = mirovinski fond, NFC = nefinancijsko društvo, HH = kućanstva, NPISH = neprofitne ustanove koje služe kućanstvima, MMF=novčani fond. Izvještaj osiguravajućih društava: polja se označavaju „MINIMUM” ako se podaci o kategoriji instrumenta ne prikupljaju na pojedinačnoj osnovi. Nacionalne središnje banke mogu proširiti ovo praksu na polja podataka koja ne sadrže riječ „MINIMUM”. |
Tablica 3.b
Tromjesečna vrijednosna usklađivanja ili financijske transakcije
|
Ukupno |
Europodručje |
Ostatak svijeta |
||||||
Domaće |
Države članice europodručja osim domaće |
Europodručje osim domaće (podaci po pojedinoj državi) |
Ukupno |
Države članice nesudionice (podaci po pojedinoj državi) |
Glavne druge ugovorne strane izvan Europske unije (primjenjuju se primjedbe za prethodne tablice) (podaci po pojedinoj državi za Brazil, Kanadu, Kinu, Hong Kong, Indiju, Japan, Rusiju, Švicarsku, SAD) |
||||
OBVEZE (F) |
|||||||||
|
MINIMUM |
|
|
|
|
|
|
||
|
MINIMUM |
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdale monetarne financijske institucije (7) |
|
|
|
|
|
|
|
||
koje su izdale nemonetarne financijske institucije (7) |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
MINIMUM |
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
od toga povezane s udjelima |
MINIMUM |
|
|
|
|
|
|
||
od toga nepovezane s udjelima |
|
|
|
|
|
|
|
||
od toga Mirovinska prava |
MINIMUM |
|
|
|
|
|
|
||
od toga utvrđeni planovi doprinosa |
|
|
|
|
|
|
|
||
od toga utvrđeni planovi primanja |
|
|
|
|
|
|
|
||
od toga hibridni planovi |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
prema vrsti osiguranja |
|
|
|
|
|
|
|
||
Osiguranje medicinskih troškova |
|
|
|
|
|
|
|
||
Osiguranje zaštite prihoda |
|
|
|
|
|
|
|
||
Osiguranje naknada radnicima |
|
|
|
|
|
|
|
||
Osiguranje od odgovornosti za uporabu motornih vozila |
|
|
|
|
|
|
|
||
Ostale vrste osiguranja za motorna vozila |
|
|
|
|
|
|
|
||
Pomorsko, zrakoplovno i transportno osiguranje |
|
|
|
|
|
|
|
||
Osiguranje od požara i ostala osiguranja imovine |
|
|
|
|
|
|
|
||
Osiguranje od opće odgovornosti |
|
|
|
|
|
|
|
||
Kreditno osiguranje i osiguranje jamstava |
|
|
|
|
|
|
|
||
Osiguranje troškova pravne zaštite |
|
|
|
|
|
|
|
||
Osiguranje pomoći (asistencije) |
|
|
|
|
|
|
|
||
Razni financijski gubici |
|
|
|
|
|
|
|
||
Reosiguranje |
|
|
|
|
|
|
|
||
|
MINIMUM |
|
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Izvještaj osiguravajućih društava: polja se označavaju 'MINIMUM' ako se podaci o kategoriji instrumenta ne prikupljaju na pojedinačnoj osnovi. Nacionalne središnje banke mogu proširiti ovu praksu na polja podataka koja ne sadrže riječ 'MINIMUM'. |
Tablica 4.
Godišnje premije, odštetni zahtjevi i naknade
|
Ukupno (9) |
|
|
|
||
Od toga: domaće |
Od toga: podružnice unutar EGP-a (podaci po pojedinoj državi) |
Od toga: podružnice izvan EGP-a (ukupno) |
||||
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
||
|
|
|
|
|
(1) Ako izvještajna jedinica nije u mogućnosti izravno utvrditi sjedište druge ugovorne strane, ona može izvesti aproksimacije ili, alternativno, dostaviti druge podatke koje zahtijeva odgovarajući NSB takao da odgovarajući NSB može izvesti aproksimacije (kako je propisano u dijelu 2. Priloga I. ovoj Uredbi).
(2) Osim ako nije navedena godišnja učestalost.
(3) Kada se radi o državama članicama izvan europodručja „monetarne financijske institucije” i „nemonetarne financjiske institucije” odnosi se na „banke” i „nebankarske institucije”.
(4) Ako izvještajna jedinica nije u mogućnosti izravno utvrditi podatke, ona može izvesti aproksimacije ili, alternativno, dostaviti druge podatke koje zahtijeva odgovarajući NSB tako da odgovarajući NSB može izvesti aproksimacije (kako je propisano u dijelu 2. Priloga I. ovoj Uredbi).
(5) Odgovarajući NSB može od izvještajnih jedinica zahtijevati da odvojeno utvrđuju podatke za podsektore „kućanstva” (S.14) i „neprofitne institucije koje služe kućanstvima” (S.15).
(6) Ako izvještajna jedinica nije u mogućnosti izravno utvrditi sjedište druge ugovorne strane, ona može izvesti aproksimacije ili, alternativno, dostaviti druge podatke koje zahtijeva odgovarajući NSB takao da odgovarajući NSB može izvesti aproksimacije (kako je propisano u dijelu 2. Priloga I. ovoj Uredbi).
(7) Kada se radi o državama članicama izvan europodručja, „monetarne financijske institucije” i „nemonetarne financijske institucije” odnosi se na „banke” i „nebankarske institucije”.
(8) Ako izvještajna jedinica nije u mogućnosti izravno utvrditi sjedište druge ugovorne strane, ona može izvesti aproksimacije ili, alternativno, dostaviti druge podatke koje zahtijeva odgovarajući NSB takao da odgovarajući NSB može izvesti aproksimacije (kako je propisano u dijelu 2. Priloga I. ovoj Uredbi).
(9) Ukupno uključuje djelatnosti koje se obavljaju izvršavanjem slobode pružanja usluga temeljem članka 56. Ugovora.
PRILOG II.
OPISI
DIO 1.
Definicije kategorija instrumenata
1. |
Tablica A daje detaljan standardni opis kategorija instrumenata koje nacionalne središnje banke moraju prenijeti u nacionalne kategorije u skladu s ovom Uredbom. Niti popis pojedinačnih financijskih instrumenata u tablici niti njihovi odgovarajući opisi nisu sveobuhvatni. Opisi se odnose na Europski sustav računa uspostavljen Uredbom (EU) br. 549/2013 (u daljnjem tekstu: „ESA 2010”). |
2. |
Za neke kategorije instrumenata potrebne su raščlambe po dospijeću. One upućuju na:
|
3. |
Financijska se potraživanja mogu razlikovati po tome jesu li prenosiva ili ne. Potraživanje je prenosivo ako je vlasništvo potraživanja moguće prenijeti od jedne strane drugoj isporukom ili indosamentom ili prijebojem u slučaju izvedenih financijskih instrumenata. Dok je sa svakim financijskim instrumentom moguće trgovati, prenosivim instrumentima se trguje na uređenoj burzi ili izvan burze, iako stvarno trgovanje nije nužan uvjet za prenosivost. |
Tablica A
Opisi kategorija instrumenata imovine i obveza osiguravajućih društava
IMOVINA
Kategorija instrumenata |
Opis glavnih obilježja |
||||||||||||||
|
Držanje euronovčanica i novčanica u stranoj valuti te kovanica u optjecaju koje se obično upotrebljava za izvršavanje plaćanja i polaganje depozita kod monetarnih financijskih institucija od strane osiguravajućih društava. Oni mogu uključivati prekonoćne depozite, depozite s ugovorenim rokom dospijeća i iskupive depozite s otkaznim rokom te potraživanja na temelju obratnih repo ugovora ili pozajmljivanje vrijednosnih papira na temelju gotovinskog instrumenta osiguranja. |
||||||||||||||
|
Prenosivi depoziti su depoziti koji su izravno prenosivi na zahtjev radi plaćanja drugim gospodarskim subjektima uobičajenim sredstvima plaćanja kao što su prijenosi kredita ili izravno terećenje, po mogućnosti također kreditnom ili debitnom karticom, transakcijama elektroničkim novcem, čekovima ili sličnim sredstvima bez znatnog odlaganja, ograničenja ili kazni. Depoziti koji se mogu upotrebljavati samo za podizanje gotovine i/ili depoziti s kojih se sredstva mogu samo podići ili prenijeti preko drugog računa istog vlasnika ne uključuju se u prenosive depozite. |
||||||||||||||
|
Držanje dužničkih vrijednosnih papira koji su prenosivi financijski instrumenti koji služe kao dokaz o dugu kojima se obično trguje na sekundarnim tržištima. Također je moguć njihov prijeboj na tržištu i ne osiguravaju imatelju nikakva vlasnička prava nad institucijom izdavatelja. Ova kategorija instrumenta uključuje:
Vrijednosni papiri pozajmljeni u okviru operacija pozajmljivanja vrijednosnih papira ili prodani prema repo ugovoru ostaju u bilanci izvornog vlasnika (i ne treba ih knjižiti u bilanci privremenog stjecatelja) ako postoji čvrsta obveza izvršenja obratne operacije, a ne samo takva mogućnost. Kada privremeni stjecatelj proda vrijednosni papir koji je primio, tu prodaju treba knjižiti kao izravnu transakciju s vrijednosnim papirima i unijeti u bilancu privremenog stjecatelja kao negativnu poziciju u portfelju vrijednosnih papira. |
||||||||||||||
|
Za potrebe izvještajne sheme, ova kategorija obuhvaća sredstva koja su osiguravajuća društva pozajmila dužnicima ili kredite koje su osiguravajuća društva pribavila, a koja su dokumentirana u neprenosivim ispravama ili koja nisu dokumentirana u ispravama. Uključene su sljedeće kategorije:
Ova kategorija isključuje imovinu u obliku depozita koje polažu osiguravajuća društva (koji su uključeni u kategoriju 1.). |
||||||||||||||
|
Depoziti koje su kao instrument osiguranja plasirala društva za reosiguranje za osiguravajuća društva koja djeluju kao društva ustupitelji u transakcijama reosiguranja. |
||||||||||||||
|
Financijska imovina koja predstavlja vlasnička prava u društvima ili kvazidruštvima. Takva financijska imovina općenito daje imateljima pravo na udio u dobiti društava ili kvazidruštava i na udio u njihovoj neto imovini u slučaju likvidacije. Ova kategorija uključuje dionice koje kotiraju na burzi i dionice koje ne kotiraju na burzi te druge vlasničke udjele. S vlasničkim vrijednosnim papirima pozajmljenim u okviru operacija pozajmljivanja vrijednosnih papira ili prodanim prema repo ugovoru postupa se u skladu kategorijom 2. „Dužnički vrijednosni papiri”. |
||||||||||||||
|
Vlasnički vrijednosni papiri uvršteni na burzu. Burza može biti priznata burza ili neki drugi oblik sekundarnog tržišta. Uvrštene dionice nazivaju se i dionice koje kotiraju na burzi. |
||||||||||||||
|
Dionice koje ne kotiraju na burzi su vlasnički vrijednosni papiri koji ne kotiraju na burzi. |
||||||||||||||
|
Ostali vlasnički udjeli obuhvaćaju sve oblike vlasničkih udjela koji nisu uvrštene dionice i neuvrštene dionice. |
||||||||||||||
|
Ova kategorija uključuje držanje dionica ili udjela koje izdaju novčani fondovi i nenovčani investicijski fondovi (tj. investicijski fondovi koji nisu novčani fondovi), koji su za statističke svrhe uključeni u popis ESB-a monetarnih financijskih institucija i investicijskih fondova. |
||||||||||||||
|
Držanje dionica ili udjela koje izdaju novčani fondovi kako je utvrđeno u članku 2. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). |
||||||||||||||
|
Držanje dionica ili udjela koje izdaju investicijski fondovi koji nisu novčani fondovi kako je utvrđeno u članku 1. Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38). |
||||||||||||||
|
Izvedeni financijski instrumenti su financijski instrumenti povezani s određenim financijskim instrumentom, indikatorom ili robom, pomoću kojih se na financijskim tržištima može trgovati s određenim financijskim rizicima kao takvima. Ova kategorija uključuje:
Izvedeni financijski instrumenti iskazuju se po tržišnoj vrijednosti u bilanci na bruto osnovi. Pojedinačni ugovori o izvedenim financijskim instrumentima s pozitivnim tržišnim vrijednostima knjiže se u bilanci na strani imovine, a ugovori s negativnim tržišnim vrijednostima knjiže se na strani obveza. Bruto buduće preuzete obveze koje proizlaze iz ugovora o izvedenim financijskim instrumentima ne smiju se knjižiti kao bilančna stavka. Ova kategorija ne uključuje izvedene financijske instrumente koji u skladu s nacionalnim pravilima ne podliježu knjiženju u bilanci. |
||||||||||||||
|
Financijska potraživanja osiguravajućih društava prema društvima za reosiguranje utemeljena na policama životnog i neživotnog reosiguranja. |
||||||||||||||
|
Materijalna ili nematerijalna imovina osim financijske imovine. Ova kategorija uključuje stambene zgrade, druge zgrade i objekte, strojeve i opremu, dragocjenosti i proizvode intelektualnog vlasništva kao što su računalni programi i baze podataka. |
||||||||||||||
|
Ovo je preostala kategorija na strani imovine u bilanci, koja se određuje kao „imovina koja nije drugdje uključena”. Nacionalne središnje banke mogu zahtijevati dostavljanje podataka o posebnim podstavkama koje su uključene u tu kategoriju. Preostala imovina uključuje:
|
OBVEZE
Kategorija instrumenta |
Opis glavnih obilježja |
||||||||||
|
Vrijednosni papiri osim vlasničkih udjela koje je izdalo osiguravajuće društvo i koji su obično prenosivi instrumenti kojima se trguje na sekundarnim tržištima ili je moguć njihov prijeboj na tržištu te koji imatelju ne osiguravaju nikakva vlasnička prava nad institucijom izdavateljem. |
||||||||||
|
Iznosi koje osiguravajuća društva duguju vjerovnicima, osim onih koji proizlaze iz izdavanja prenosivih vrijednosnih papira. Ova se kategorija sastoji od:
|
||||||||||
|
Depoziti koje društva ustupitelji primaju kao instrument osiguranja od društva za reosiguranje. |
||||||||||
|
Vidjeti kategoriju 4. |
||||||||||
|
Vidjeti kategoriju 4.1. |
||||||||||
|
Vidjeti kategoriju 4.2. |
||||||||||
|
Vidjeti kategoriju 4.3. |
||||||||||
|
Iznos kapitala koji drže osiguravajuća društva za namirivanje budućih potraživanja osiguranja svojih imatelja polica osiguranja. |
||||||||||
|
Iznos kapitala koji drže osiguravajuća društva za namirivanje budućih potraživanja osiguranja svojih imatelja polica životnog osiguranja. |
||||||||||
|
Iznos kapitala koji drže osiguravajuća društva za namirivanje budućih potraživanja osiguranja svojih imatelja polica životnog osiguranja vezanih uz jedinicu. Buduća potraživanja imatelja police osiguranja na temelju ugovora o životnom osiguranju vezanog uz jedinicu ovise o svojstvima skupa imovine u koji su uložena sredstva imatelja police osiguranja. |
||||||||||
|
Iznos kapitala koji drže osiguravajuća društva za namirivanje budućih potraživanja osiguranja svojih imatelja polica životnog osiguranja koji nisu vezani uz jedinicu. Buduća potraživanja imatelja police osiguranja na temelju ugovora o životnom osiguranju koji nije vezan uz jedinicu ne ovise o svojstvima niti jednog utvrđenog skupa imovine. |
||||||||||
|
Iznos kapitala koji drže osiguravajuća društva kako bi namirila buduća potraživanja iz svojih programa mirovinskog osiguranja. Ova kategorija se odnosi samo na programe strukovnog mirovinskog osiguranja. Pojedinačni programi mirovinskog osiguranja koji nisu u vezi s radnim odnosom ne svrstavaju se u ovu kategoriju. |
||||||||||
|
Iznos kapitala koji drže osiguravajuća društva kako bi namirila buduće odštetne zahtjeve svojih imatelja polica unutar programa utvrđenih doprinosa. U programu utvrđenih doprinosa naknade koje se isplaćuju ovise o svojstvima imovine stečene programom utvrđenih doprinosa. Obveza programa utvrđenih doprinosa je tekuća tržišna vrijednost sredstava fondova. |
||||||||||
|
Iznos kapitala koji drže osiguravajuća društva kako bi namirila buduće odštetne zahtjeve svojih imatelja polica unutar programa utvrđenih naknada. Zajamčena visina utvrđenih mirovinskih naknada obećanih zaposlenicima u programu utvrđenih mirovinskih naknada određuje se unaprijed dogovorenom formulom. Obveza programa utvrđenih mirovinskih naknada jednaka je sadašnjoj vrijednosti obećanih naknada. |
||||||||||
|
Iznos kapitala koji drže osiguravajuća društva kako bi namirila buduća potraživanja iz svojih programa koji kombiniraju elemente utvrđenih doprinosa i programa utvrđenih naknada. |
||||||||||
|
Iznos kapitala koji drže osiguravajuća društva za namirivanje budućih potraživanja osiguranja svojih imatelja polica neživotnog osiguranja. |
||||||||||
|
Obveze iz osiguranja troškova liječenja kod kojeg se osnovni posao ne obavlja na tehničkoj osnovi sličnoj onoj životnog osiguranja, koje nisu obveze uključene u vrstu posla 13.2.3. |
||||||||||
|
Obveze iz osiguranja zaštite dohotka kod kojih se osnovni posao ne obavlja na tehničkoj osnovi sličnoj onoj životnog osiguranja, koje nisu obveze uključene u vrstu posla 13.2.3. |
||||||||||
|
Obveze iz zdravstvenog osiguranja koje se odnose na nesreće na radnom mjestu, ozljede na radu i profesionalna oboljenja i kod kojeg se osnovni posao ne obavlja na tehničkoj osnovi sličnoj onoj životnog osiguranja. |
||||||||||
|
Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju sve odgovornosti koje proizlaze iz uporabe kopnenih motornih vozila (uključujući odgovornost prijevoznika). |
||||||||||
|
Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju svu štetu ili gubitak kopnenih vozila (uključujući željezničke vagone). |
||||||||||
|
Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju svu štetu ili gubitak pomorskih, jezerskih, riječnih i kanalskih plovila, zrakoplova, i štetu ili gubitak robe u tranzitu ili prtljage neovisno o obliku prijevoza. Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju odgovornosti koje proizlaze iz uporabe zrakoplova, morskih, riječnih, jezerskih plovila i plovila za plovidbu kanalima (uključujući odgovornost prijevoznika). |
||||||||||
|
Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju svu štetu ili gubitak imovine koja nije uključena u vrste posla 13.2.5. i 13.2.6., uslijed vatre, eksplozije, prirodnih sila uključujući oluju, tuču ili mraz, nuklearnu energiju, pomicanje zemljišta i svakog događaja kao što je krađa. |
||||||||||
|
Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju sve odgovornosti koje nisu u poslovnim linijama 13.2.4. i 13.2.6. |
||||||||||
|
Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju insolventnost, kredite za izvoz, kredite na rate, hipoteke, poljoprivredne kredite i izravnu i neizravnu kauciju. |
||||||||||
|
Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju troškove pravne zaštite i sudske troškove. |
||||||||||
|
Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju pomoć osobama koje zapadnu u poteškoće za vrijeme putovanja, kada se nalaze izvan mjesta stanovanja ili izvan svog mjesta boravišta. |
||||||||||
|
Obveze iz osiguranja koje obuhvaćaju rizik zapošljavanja, nedostatne prihode, loše vremenske uvjete, gubitak koristi, dugotrajne opće troškove, nepredviđene troškove trgovanja, gubitak tržišne vrijednosti, gubitak najamnine ili prihoda, neizravne trgovinske gubitke koji nisu prethodno spomenuti, ostali financijski gubici (netrgovinski) kao i svaki drugi rizik neživotnog osiguranja koji nije obuhvaćen vrstama poslova od 13.2.1. do 13.2.11. |
||||||||||
|
Obveze iz reosiguranja. |
||||||||||
|
Vidjeti kategoriju 6. |
||||||||||
|
Ovo je preostala stavka na strani obveza u bilanci, koja se određuje kao „obveze koje nisu drugdje uključene”. Nacionalne središnje banke mogu zahtijevati dostavljanje podataka o posebnim podstavkama koje su uključene u tu kategoriju. Preostale obveze mogu uključivati:
|
DIO 2.
Opisi atributa pojedinačnih vrijednosnih papira
Tablica B
Opisi atributa pojedinačnih vrijednosnih papira
Polje |
Opis |
Identifikacijska oznaka vrijednosnog papira |
Oznaka koja jednoznačno označava vrijednosni papir, ovisno o uputama NSB-a (npr. identifikacijski broj NSB-a, CUSIP, SEDOL). |
Broj jedinica ili agregirani nominalni iznos |
Broj udjela vrijednosnog papira ili ukupni nominalni iznos ako se vrijednosnim papirom trguje u iznosima, a ne u udjelima, isključujući obračunate kamate. |
Cijena |
Tržišna cijena po jedinici vrijednosnog papira ili postotak ukupnog nominalnog iznosa u slučaju da se vrijednosnim papirom trguje u iznosima, a ne u jedinicama. Nacionalne središnje banke mogu u okviru ove pozicije tražiti i da se iskazuju obračunate kamate. |
Osnova za kotaciju |
Označava kotira li vrijednosni papir u postotcima ili udjelima. |
Ukupan iznos |
Ukupna tržišna vrijednost vrijednosnog papira. U slučaju vrijednosnih papira kojima se trguje u jedinicama, ovaj iznos jednak je broju vrijednosnih papira pomnoženom s cijenom po jedinici. Ako se vrijednosnim papirima trguje u iznosima, a ne u jedinicama, ovaj iznos jednak je ukupnom nominalnom iznosu pomnoženom s cijenom izraženom kao postotkom nominalnog iznosa. Nacionalne središnje banke moraju u načelu zahtijevati da se obračunate kamate iskazuju pod ovom pozicijom ili odvojeno. Međutim, nacionalne središnje banke mogu na temelju svojeg diskrecijskog prava zahtijevati da se podaci iskažu bez obračunatih kamata. |
Financijske transakcije |
Ukupan iznos kupnji umanjen za iznos prodaje (vrijednosni papiri na strani imovine) ili izdanja umanjena za otkupe (vrijednosni papiri na strani obveza) vrijednosnog papira koji se knjiži po transakcijskim vrijednostima. |
Kupljeni vrijednosni papiri |
Ukupan iznos kupnji vrijednosnog papira koji se knjiži po vrijednosti transakcije. |
Prodani vrijednosni papiri |
Ukupan iznos prodaja vrijednosnog papira koji se knjiži po vrijednosti transakcije. |
Valuta knjiženja vrijednosnog papira |
Oznaka ISO ili ekvivalent valute koja se koristi za izražavanje cijene i/ili nepodmirenog iznosa vrijednosnog papira. |
Ostale promjene u obujmu po nominalnoj vrijednosti |
Ostale promjene u obujmu vrijednosnog papira koji se drži, po nominalnoj vrijednosti u nominalnoj valuti/udjelu ili euru. |
Ostale promjene u obujmu po tržišnoj vrijednosti |
Ostale promjene u obujmu vrijednosnog papira koji se drži, po tržišnoj vrijednosti u eurima. |
Portfeljna ulaganja ili izravna ulaganja |
Funkcija investicije prema njenoj klasifikaciji u statistici platne bilance (1). |
Država izdavatelja |
Rezidentnost izdavatelja. U slučaju dionica/udjela u investicijskim fondovima, država izdavatelja odnosi se na mjesto gdje je investicijski fond rezident, a ne gdje je upravitelja fonda rezident. |
DIO 3.
Tablica C
Opis premija, odštetnih zahtjeva i provizija
Kategorija |
Opis |
Obračunate premije |
Bruto obračunate premije obuhvaćaju sve dospjele iznose tijekom financijske godine u odnosu na ugovore o osiguranju, neovisno o činjenici da se ti iznosi mogu odnositi u cijelosti ili djelomično na kasniju financijsku godinu. |
Odštetni zahtjevi |
Zbroj plaćenih odštetnih zahtjeva u financijskoj godini i rezervacije za odštetne zahtjeve za tu financijsku godinu, umanjeno za rezervacije za odštetne zahtjeve za prethodnu financijsku godinu. |
Provizije |
Troškovi stjecanja koje osiguravajuća društva plaćaju drugim subjektima radi prodaje svojih proizvoda. |
DIO 4.
Opisi po sektoru
ESA 2010 određuje standard za sektorsku klasifikaciju. Tablica D daje detaljan opis onih sektora koje nacionalne središnje banke moraju prenijeti u svoje nacionalne klasifikacije u skladu s ovom Uredbom. Protustranke rezidenti na području države članice čija je valuta euro utvrđuju se prema njihovom sektoru u skladu s popisom koji vodi Europska središnja banka (ESB) za potrebe statistike i prema smjernicama za statističku klasifikaciju protustranaka navedenih u Sektorskom priručniku ESB-a za monetarnu statistiku, statistiku financijskih institucija i statistiku financijskih tržišta: Smjernica za statističku klasifikaciju klijenata (2).
Tablica D
Opisi po sektoru
Sektor |
Opisi |
||
|
Monetarne financijske institucije definirane su u članku 1. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Sektor monetarnih financijskih institucija obuhvaća nacionalne središnje banke, kreditne institucije kako su određene pravom Unije, novčane fondove, druge financijske institucije čija je djelatnost primanje depozita i/ili bliskih zamjena za depozite od subjekata koji nisu monetarne financijske institucije i, za svoj vlastiti račun, barem u ekonomskom smislu, odobravanje kredita i/ili ulaganje u vrijednosne papire i institucije za elektronički novac koje s prvenstveno bave financijskim posredovanjem u obliku izdavanja elektroničkog novca. |
||
|
Sektor opće države (S.13) sastoji se od institucionalnih jedinica, koje su netržišni proizvođači čija je proizvodnja namijenjena pojedinačnoj i zajedničkoj potrošnji te koje su financirane obveznim plaćanjima koja su izvršile jedinice koje pripadaju drugim sektorima te institucionalne jedinice koje se uglavnom bave preraspodjelom nacionalnog dohotka i bogatstva (ESA 2010 stavci od 2.111 do 2.113). |
||
|
Podsektor ostali financijski posrednici, osim podsektora osiguravajućih društava i mirovinskih fondova (S.123), sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava, koja prvenstveno obavljaju poslove financijskog posredovanja preuzimanjem obveza u oblicima različitim od gotovine, depozita (ili bliskih zamjene za depozite), dionica/udjela u investicijskim fondovima ili u odnosu na osiguranje, programe mirovinskog osiguranja i standardnih garancija od institucionalnih jedinica. Financijska društva posebne namjene kako su definirana u Uredbi (EU) br. 1075/2013 (ESB/2013/40) uključena su u ovaj podsektor (ESA 2010, stavci od 2.86 do 2.94). Nenovčani investicijski fondovi definirani su u članku 1. Uredbe (EU) br. 1073/2013 (ESB/2013/38). Podsektor pomoćnih financijskih institucija (S.126) sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se uglavnom bave aktivnostima usko povezanim s financijskim posredovanjem, ali koja sama po sebi nisu financijski posrednici. Ovaj podsektor također uključuje glavne urede čija su sva ili većina društava kćeri financijska društva (ESA 2010, stavci od 2.95 do 2.97). Podsektor vlastitih financijskih institucija i zajmodavaca (S.127) sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se ne bave niti financijskim posredovanjem niti pružaju pomoćne financijske usluge, a većina njihove imovine ili obveza nisu predmet transakcija na otvorenim tržištima. Ovaj podsektor uključuje holding društva koja drže kontrolni paket vlasničkih udjela u grupi društava kćeri i čija je glavna djelatnosti vlasništvo nad grupom bez pružanja bilo kakvih drugih usluga subjektima u kojima se drže vlasnički udjeli; što znači da ne administriraju niti ne upravljaju drugim jedinicama (ESA 2010, stavci od 2.98 do 2.99). |
||
|
Osiguravajuća društva definirana su u članku 1. ove Uredbe. |
||
|
Podsektor mirovinskih fondova (S.129) sastoji se od svih financijskih društava i kvazidruštava koja se uglavnom bave financijskim posredovanjem kao posljedice udruživanja socijalnih rizika i potreba osiguranih osoba (socijalno osiguranje). Mirovinski fondovi kao programi socijalnog osiguranja osiguravaju prihod u mirovini, a često i primanja u slučaju smrti i invalidnosti (ESA 2010, stavci od 2.105 do 2.110). Fondovi socijalnog osiguranja koji ulaze u sektor opće države isključeni su. |
||
|
Sektor nefinancijskih društava (S.11) sastoji se od institucionalnih jedinica koje su neovisni pravni subjekti i tržišni proizvođači, čija je osnovna djelatnost proizvodnja robe i pružanje nefinancijskih usluga. Ovaj sektor također uključuje nefinancijska kvazidruštva (ESA 2010, stavci od 2.45 do 2.50). |
||
|
Sektor kućanstava (S.14) sastoji se od pojedinaca ili skupina pojedinaca kao potrošača i poduzetnika koji proizvode tržišna dobra i pružaju financijske i nefinancijske usluge (tržišni proizvođači), pod uvjetom da proizvodnju dobara i pružanje usluga ne obavljaju zasebni subjekti koji su kvazidruštva. Također uključuje pojedince ili skupine pojedinaca koji proizvode dobra i pružaju nefinancijske usluge isključivo za vlastitu konačnu uporabu. Sektor kućanstava uključuje trgovce pojedince i društva osoba koja nisu neovisni pravni subjekti, osim onih koji se tretiraju kao kvazidruštva, i koji su tržišni proizvođači (ESA 2010, stavci od 2.118 do 2.128). Sektor neprofitne institucije koje služe kućanstvima (S.15) sastoji se od neprofitnih institucija koje su zasebni pravni subjekti, služe kućanstvima i koji su privatni netržišni proizvođači. Njihova glavna sredstva su dobrovoljni doprinosi u gotovini ili u naravi kućanstava u svojstvu potrošača, plaćanja opće države i prihodi od imovine (ESA 2010, stavci od 2.129 do 2.130). |
DIO 5.
Opisi financijskih transakcija i vrijednosna usklađivanja za potrebe ove Uredbe
1. |
„Financijske transakcije” mjere se u smislu razlike između pozicije stanja na izvještajne datume na kraju razdoblja, od kojih se uklanjaju učinci kretanja koja su rezultat utjecaja „vrijednosnih usklađivanja” (kao posljedice promjena cijene i tečajeva) i „reklasifikacije i ostala usklađivanja”. ESB zahtijeva statističke podatke za potrebe prikupljanja podataka o financijskim transakcijama u obliku prilagodbi koje uključuju „reklasifikacije i ostala usklađivanja” i „revalorizacije cijena i tečajeva”. |
2. |
„Revalorizacije cijena i tečajeva” odražavaju promjene u vrijednosti imovine/obveza nastale iz promjena cijena po kojoj se imovina/obveze knjiže ili po kojima se njima trguje ili iz promjena tečajeva koji utječu na vrijednosti, iskazane u eurima, imovine i obveza nominiranih u stranoj valuti. Revalorizacije cijena uzimaju u obzir promjene nastale tijekom vremena u vrijednosti stanja na kraju razdoblja zbog promjene referentnih vrijednosti po kojima su takva stanja knjižena, odnosno vlasničkih dobitaka/gubitaka. Kretanja deviznih tečajeva u odnosu na euro koja nastanu između izvještajnih datuma na kraju razdoblja također dovode do promjena vrijednosti imovine i obveza u stranoj valuti, kada su izražene u eurima. Budući da te promjene znače vlasničke dobitke/gubitke i da nisu posljedica financijskih transakcija, te je učinke potrebno ukloniti iz podataka o financijskim transakcijama. U načelu, „usklađivanja cijena i tečajeva” također uzima u obzir promjene vrijednosti koje proizlaze iz transakcija imovinom/obvezama, tj. ostvarene dobitke/gubitke; međutim, s tim u vezi postoje različite nacionalne prakse. |
(1) Smjernica ESB/2011/23 od 9. prosinca 2011. o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike (SL L 65, 3.3.2012., str. 1.).
(2) Ožujak 2007., dostupno na mrežnim stranicama ESB-a na https://www.ecb.europa.eu/.
PRILOG III.
MINIMALNI STANDARDI KOJE MORA PRIMJENJIVATI STVARNA IZVJEŠTAJNA POPULACIJA
Izvještajne jedinice moraju ispunjavati sljedeće minimalne standarde kako bi udovoljile statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke (ESB-a).
1. |
Minimalni standardi za prijenos:
|
2. |
Minimalni standardi za točnost:
|
3. |
Minimalni standardi za konceptualnu usklađenost:
|
4. |
Minimalni standardi za revizije: Politike i postupci revizija koje su utvrdili ESB i odgovarajući NSB moraju se poštivati. Revizijama koje odstupaju od redovitih revizija mora se priložiti pojašnjenje. |
20.12.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 366/77 |
UREDBA (EU) br. 1375/2014 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE
od 10. prosinca 2014.
o izmjeni Uredbe (EU) br. 1071/2013 o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/2013/33)
(ESB/2014/51)
UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,
uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (1), a posebno njezin članak 5. stavak 1. i članak 6. stavak 4.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2531/98 od 23. studenoga 1998. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama od strane Europske središnje banke (2), a posebno njezin članak 6. stavak 4.,
uzimajući u obzir mišljenje Europske komisije,
Budući da:
(1) |
Člankom 19. stavkom 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke određuje se da Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) može utvrditi odredbe koje se odnose na obračun i određivanje potrebnih minimalnih pričuva. Pojedinosti o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama utvrđeni su u Uredbi (EZ) br. 1745/2003 Europske središnje banke (ESB/2003/9) (3). |
(2) |
Upravno vijeće je 3. srpnja 2014. odlučilo promijeniti učestalost održavanja svojih sastanaka vezanih uz monetarnu politiku s jednom mjesečno na svakih šest tjedana od 1. siječnja 2015. i shodno tome produljiti razdoblja održavanja pričuva s četiri na šest tjedana. |
(3) |
Sukladno Uredbi (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9), razdoblje održavanja je razdoblje tijekom kojeg se obračunava pridržavanje odredbi o obveznim pričuvama i u kojem se te minimalne pričuve moraju držati na računima pričuva. |
(4) |
Promjena u trajanju razdoblja održavanja ne utječe na obračun iznosa minimalnih pričuva koje moraju biti ispunjene tijekom razdoblja održavanja za institucije na koje se primjenjuju svi izvještajni zahtjevi na temelju Uredbe (EU) br. 1071/2013 Europske središnje banke (ESB/2013/33) (4). Takve institucije obračunavaju, kao i ranije, osnovicu za obračun pričuva za određeno razdoblje održavanja na temelju podataka na temelju Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) koji se odnose na mjesec koji dolazi dva mjeseca prije mjeseca u kojem počinje razdoblje održavanja. S druge strane, promjena trajanja razdoblja održavanja utječe na obračun iznosa minimalnih pričuva za institucije koje dostavljaju podatke tromjesečno na temelju Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), budući da će tromjesečno razdoblje od sada obuhvaćati dva razdoblja održavanja. |
(5) |
Uredbu (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjena
Članak 12. stavak 2. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) zamjenjuje se sljedećim:
„2. Podaci o osnovici za obračun pričuva institucija na 'repu' za dva razdoblja održavanja pričuva utemeljeni su na podacima za kraj tromjesečja koje nacionalne središnje banke prikupe u roku od 28 radnih dana od kraja tromjesečja na koje se podaci odnose.”
Članak 2.
Završna odredba
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Frankfurtu na Majni, 10. prosinca 2014.
Upravno vijeće ESB-a
Predsjednik ESB-a
Mario DRAGHI
(1) SL L 318, 27.11.1998., str. 8.
(2) SL L 318, 27.11.1998., str. 1.
(3) Uredba (EZ) br. 1745/2003 Europske središnje banke od 12. rujna 2003. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama (ESB/2003/9) (SL L 250, 2.10.2003., str. 10.).
(4) Uredba (EU) br. 1071/2013 Europske središnje banke od 24. rujna 2013. o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/2013/33) (SL L 297, 7.11.2013., str. 1.).
20.12.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 366/79 |
UREDBA (EU) br. 1376/2014 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE
od 10. prosinca 2014.
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1745/2003 o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama (ESB/2003/9)
(ESB/2014/52)
UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,
uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 19. stavak 1.,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2531/98 od 23. studenoga 1998. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama od strane Europske središnje banke (1),
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2532/98 od 23. studenoga 1998. o ovlastima Europske središnje banke za izricanje sankcija (2),
budući da:
(1) |
Člankom 19. stavkom 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke određuje se da Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) može utvrditi odredbe koje se odnose na obračun i određivanje potrebnih minimalnih pričuva. Pojedinosti o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama utvrđene su u Uredbi (EZ) br. 1745/2003 Europske središnje banke (ESB/2003/9) (3). |
(2) |
Upravno vijeće je 3. srpnja 2014. odlučilo promijeniti učestalost održavanja svojih sastanaka vezanih uz monetarnu politiku s jednom mjesečno na svakih šest tjedana počevši od 1. siječnja 2015. i shodno tome produljiti razdoblja održavanja pričuva s četiri na šest tjedana. |
(3) |
Sukladno Uredbi (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9), razdoblje održavanja je razdoblje tijekom kojeg se obračunava pridržavanje odredbi o obveznim pričuvama i u kojem se te minimalne pričuve moraju držati na računima pričuva. |
(4) |
Promjena u trajanju razdoblja održavanja ne utječe na obračun iznosa minimalnih pričuva koje moraju biti ispunjene tijekom razdoblja održavanja za institucije na koje se primjenjuju svi izvještajni zahtjevi na temelju Uredbe (EU) br. 1071/2013 Europske središnje banke (ESB/2013/33) (4). Takve institucije obračunavaju, kao i ranije, osnovicu za obračun pričuva za određeno razdoblje održavanja na temelju podataka na temelju Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33) koji se odnose na mjesec koji dolazi dva mjeseca prije mjeseca u kojem počinje razdoblje održavanja. S druge strane, promjena trajanja razdoblja održavanja utječe na obračun iznosa minimalnih pričuva za institucije koje dostavljaju podatke tromjesečno na temelju Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33), budući da će tromjesečno razdoblje od sada obuhvaćati dva razdoblja održavanja. |
(5) |
Uredbu (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjene
Uredba (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9) mijenja se kako slijedi:
1. |
Članak 3. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Za institucije kojima je odobreno odstupanje utvrđeno u članku 9. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1071/2013 Europske središnje banke (ESB/2013/33) (5) (institucije ‚na repu’), osnovica za obračun pričuva obračunava se za dva uzastopna razdoblja održavanja počevši od razdoblja održavanja koje počinje u trećem mjesecu nakon kraja tromjesečja, na temelju podataka na kraju tromjesečja koji se dostavljaju u skladu s točkom 4. dijela 1. Priloga III. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). Te institucije izvješćuju o svojim minimalnim pričuvama u skladu s člankom 5. |
2. |
Članak 7. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Osim ako Upravno vijeće ESB-a odluči izmijeniti kalendar u skladu sa stavkom 2., razdoblje održavanja počinje na dan namire glavne operacije refinanciranja nakon sastanka Upravnog vijeća na kojem je planirana ocjena stajališta monetarne politike. Izvršni odbor ESB-a objavljuje kalendar razdoblja održavanja najmanje tri mjeseca prije početka svake kalendarske godine. Taj se kalendar objavljuje u Službenom listu Europske unije i na internetskim stranicama ESB-a i nacionalnih središnjih banaka sudionica.” |
3. |
U članku 3. stavcima 1. i 3., članku 4. stavku 1., članku 5. stavku 5., članku 10. stavku 6., članku 11. i članku 13.a stavku 1. točki (b), upućivanje na Uredbu (EZ) br. 2423/2001 (ESB/2001/13) zamjenjuje se upućivanjem na Uredbu (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). |
4. |
U članku 5. stavku 3. i članku 13. stavku 4. upućivanje na članak 5. Uredbe (EZ) br. 2423/2001 (ESB/2001/13) zamjenjuje se upućivanjem na članak 6. Uredbe (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). |
5. |
U članku 13. stavku 2. upućivanje na Prilog II. Uredbi (EZ) br. 2423/2001 (ESB/2001/13) zamjenjuje se upućivanjem na Prilog III. Uredbi (EU) br. 1071/2013 (ESB/2013/33). |
Članak 2.
Završna odredba
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 10. prosinca 2014.
Upravno vijeće ESB-a
Predsjednik ESB-a
Mario DRAGHI
(1) SL L 318, 27.11.1998., str. 1.
(2) SL L 318, 27.11.1998., str. 4.
(3) Uredba (EZ) br. 1745/2003 Europske središnje banke od 12. rujna 2003. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama (ESB/2003/9) (SL L 250, 2.10.2003., str. 10.).
(4) Uredba (EU) br. 1071/2013 Europske središnje banke od 24. rujna 2013. o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/2013/33) (SL L 297, 7.11.2013., str. 1.).
(5) Uredba (EU) br. 1071/2013 Europske središnje banke od 24. rujna 2013. o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/2013/33) (SL L 297, 7.11.2013., str. 1.).”
DIREKTIVE
20.12.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 366/81 |
DIREKTIVA KOMISIJE 2014/110/EU
оd 17. prosinca 2014.
o izmjeni Direktive 2004/33/EZ u pogledu kriterija za privremeno odbijanje davatelja alogeničnih doza krvi
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 2002/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 2003. o utvrđivanju standarda kvalitete i sigurnosti za prikupljanje, ispitivanje, preradu, čuvanje i promet ljudske krvi i krvnih sastojaka i o izmjeni Direktive 2001/83/EZ (1), a posebno njezin članak 29. stavak 2. točku (d),
budući da:
(1) |
Točkom 2.2. Priloga III. Direktivi Komisije 2004/33/EZ (2) utvrđuju se kriteriji za privremeno odbijanje davatelja oboljelih od zaraznih bolesti i davatelja koji napuštaju područje na kojem je prisutna zarazna bolest. |
(2) |
Točkom 2.2.1. Priloga III. Direktivi 2004/33/EZ utvrđuje se razdoblje odbijanja za potencijalne davatelje u trajanju od 28 dana nakon napuštanja područja na kojem postoji mogućnost prijenosa virusa Zapadnog Nila (WNV) na ljude. |
(3) |
Najnoviji znanstveni dokazi pokazuju da privremeno odbijanje takvih potencijalnih davatelja nije potrebno ako je rezultat testiranja provedenog tehnikom umnažanja nukleinske kiseline (NAT) negativan. |
(4) |
Stoga bi državama članicama koje to žele trebalo omogućiti da umjesto kriterija za privremeno odbijanje primjenjuju to testiranje. |
(5) |
Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog Direktivom 2002/98/EZ, |
DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Kriterij za privremeno odbijanje za virus Zapadnog Nila naveden u tablici (zadnji redak drugog stupca) u Prilogu III. točki 2.2.1. Direktive 2004/33/EZ zamjenjuje se sljedećim:
„28 dana nakon napuštanja područja na kojem postoji rizik zaraze virusom Zapadnog Nila, osim ako je rezultat pojedinačnog NAT testiranja negativan”
Članak 2.
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2015. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.
Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 3.
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 4.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2014.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 33, 8.2.2003., str. 30.
(2) Direktiva Komisije 2004/33/EZ od 22. ožujka 2004. o provedbi Direktive 2002/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na određene tehničke zahtjeve za krv i krvne sastojke (SL L 91, 30.3.2004., str. 25.).
20.12.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 366/83 |
PROVEDBENA DIREKTIVA KOMISIJE 2014/111/EU
оd 17. prosinca 2014.
o izmjeni Direktive 2009/15/EZ s obzirom na određene kodekse i povezane izmjene određenih konvencija i protokola koje je donijela Međunarodna pomorska organizacija (IMO)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 2009/15/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova te za odgovarajuće aktivnosti pomorskih uprava (1), a posebno drugu rečenicu njezina članka 7. stavka 2.,
u skladu s postupkom provjere sukladnosti utvrđenim u članku 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) (2),
budući da:
(1) |
U skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 2099/2002, države članice i Komisija surađuju kako bi prema potrebi definirale zajedničko stajalište ili pristup u nadležnim međunarodnim forumima radi smanjivanja opasnosti od nesuglasja između pomorskog zakonodavstva Zajednice i međunarodnih instrumenata. |
(2) |
Direktiva 2009/15/EZ i Uredba (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (3) čine jedinstven i usklađen zakonodavni akt kojim se aktivnosti priznatih organizacija uređuju na dosljedan način te u skladu s istim načelima i definicijama. U skladu s člankom 3. stavkom 2. Direktive 2009/15/EZ, ako država članica u odnosu na brodove koji plove pod njezinom zastavom odluči ovlastiti organizaciju da u njezino ime obavlja preglede i nadzore u vezi sa statutarnim svjedodžbama, te obveze povjerava isključivo priznatoj organizaciji, koja u skladu s člankom 2. točkom (g) te Direktive znači organizacija priznata u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009. Skup pravila na kojima se temelji priznavanje predmetnih organizacija stoga utječe na oba akta. |
(3) |
Termin „međunarodne konvencije” kako je definiran u članku 2. točki (d) Direktive 2009/15/EZ znači Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru od 1. studenoga 1974. (dalje u tekstu: „Konvencija SOLAS”), izuzimajući poglavlje XI-2 njezina Priloga, Međunarodna konvencija o teretnim linijama od 5. travnja 1966. (dalje u tekstu: „Konvencija o teretnim linijama”) i Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja s brodova od 2. studenoga 1973. (dalje u tekstu: „Konvencija MARPOL”), zajedno s njihovim protokolima i izmjenama te pripadajućim kodeksima s obvezujućim statusom u svim državama članicama, u ažuriranoj verziji. |
(4) |
Skupština IMO-a na svojoj je 28. sjednici donijela Kodeks o provedbi instrumenata IMO-a (Kodeks III), kako je utvrđeno u Rezoluciji IMO-a A.1070(28) od 4. prosinca 2013., kao i izmjene Konvencije o teretnim linijama, u cilju proglašenja Kodeksa III obveznim, zajedno s pridruženim programom revizije države zastave, kako je utvrđeno u Rezoluciji IMO-a A.1083(28) od 4. prosinca 2013. |
(5) |
Odbor IMO-a za zaštitu morskog okoliša (MEPC) na svojoj je 66. sjednici donio izmjene Protokola iz 1978. koji se odnosi na Konvenciju MARPOL, kako je utvrđeno u Rezoluciji MEPC.246(66) od 4. travnja 2014., i Protokola iz 1997. koji se odnosi na Konvenciju MARPOL kako je izmijenjen Protokolom iz 1978. koji se odnosi na istu konvenciju, kako je utvrđeno u Rezoluciji MEPC.247(66) od 4. travnja 2014., u cilju proglašenja Kodeksa III obveznim, zajedno s pridruženim programom revizije države zastave. |
(6) |
Odbor IMO-a za pomorsku sigurnost (MSC) na svojoj je 93. sjednici donio izmjene Konvencije SOLAS, kako je utvrđeno u Rezoluciji MSC.366(93) od 22. svibnja 2014., i Protokola iz 1988. koji se odnosi na Konvenciju o teretnim linijama, kako je utvrđeno u Rezoluciji MSC.375(93) od 22. svibnja 2014., u cilju proglašenja Kodeksa III obveznim, zajedno s pridruženim programom revizije države zastave. |
(7) |
Odbor za zaštitu morskog okoliša na svojoj 65. sjednici i Odbor za pomorsku sigurnost na svojoj 92. sjednici donijeli su Kodeks IMO-a o priznatim organizacijama (Kodeks RO), kako je utvrđeno u Rezoluciji MSC.349(92) od 21. lipnja 2013. |
(8) |
Odbor za zaštitu morskog okoliša na svojoj je 65. sjednici donio izmjene Protokola iz 1978. koji se odnosi na Konvenciju MARPOL u cilju proglašenja Kodeksa RO obveznim, kako je utvrđeno u Rezoluciji MEPC.238(65) od 17. svibnja 2013. |
(9) |
Odbor za pomorsku sigurnost na svojoj je 92. sjednici donio izmjene Konvencije SOLAS i Protokola iz 1988. koji se odnosi na Konvenciju o teretnim linijama u cilju proglašenja Kodeksa RO obveznim, kako je utvrđeno u rezolucijama MSC.350(92) i MSC.356(92) od 21. lipnja 2013. |
(10) |
Stoga se očekuje da će Kodeks III i Kodeks RO stupiti na snagu u razdoblju od 1. siječnja 2015. do 1. siječnja 2018. u skladu s primjenjivim pravilima o donošenju, ratifikaciji i stupanju na snagu izmjena u okviru svih predmetnih konvencija IMO-a. |
(11) |
Vijeće je 13. svibnja 2013. donijelo Odluku Vijeća 2013/268/EU o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Međunarodne pomorske organizacije (IMO) s obzirom na donošenje određenih kodeksa i povezanih izmjena određenih konvencija i protokola (4). U skladu s člankom 5. te Odluke, Vijeće je ovlastilo države članice da daju svoju suglasnost da, u interesu Unije i podložno deklaraciji utvrđenoj u Prilogu toj Odluci, budu obvezane izmjenama navedenima u uvodnim izjavama od 4. do 9. ove Direktive. |
(12) |
U deklaraciji priloženoj Odluci Vijeća 2013/268/EU navodi se da države članice smatraju da Kodeks III i Kodeks RO sadržavaju minimalne zahtjeve koje države članice mogu na prikladan način razraditi i poboljšati radi unapređenja pomorske sigurnosti i zaštite okoliša. |
(13) |
U njoj se navodi i da se ništa u Kodeksu III ili Kodeksu RO ne tumači u smislu bilo kakvog ograničavanja ispunjavanja obveza država članica u skladu s pravom Unije u odnosu na definiciju „statutarnih svjedodžbi” i „svjedodžbi o klasi”, područje primjene obveza i mjerila utvrđenih za priznate organizacije te dužnosti Europske komisije u pogledu priznavanja i ocjenjivanja priznatih organizacija i, prema potrebi, nametanja korektivnih mjera ili sankcija tim organizacijama. U istoj se deklaraciji navodi da država članica u slučaju revizije koju provodi IMO izjavljuje da se provjerava usklađenost samo s onim odredbama mjerodavnih međunarodnih konvencija koje su države članice prihvatile, uključujući u smislu te deklaracije. |
(14) |
U pravnom poretku Unije područje primjene Direktive 2009/15/EZ i Uredbe (EZ) br. 391/2009 obuhvaća upućivanja na „međunarodne konvencije” kako je opisano u uvodnoj izjavi 3. U okviru toga, izmjene konvencija IMO-a automatski se ugrađuju u pravo Unije u isto vrijeme kada stupaju na snagu na međunarodnoj razini, uključujući povezane kodekse s obvezujućim statusom kao što su Kodeks III i Kodeks RO, koji stoga čine dio instrumenata IMO-a mjerodavnih za primjenu Direktive 2009/15/EZ. |
(15) |
Izmjene međunarodnih konvencija moguće je, međutim, isključiti iz područja primjene pomorskog zakonodavstva Unije u skladu s postupkom provjere sukladnosti ako zadovoljavaju barem jedno od dvaju mjerila utvrđenih u članku 5. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 2099/2002. |
(16) |
Komisija je ocijenila izmjene konvencija IMO-a u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2099/2002 i utvrdila da postoje brojna odstupanja između Kodeksa III i Kodeksa RO s jedne strane te Direktive 2009/15/EZ i Uredbe (EZ) br. 391/2009 s druge strane. |
(17) |
Prvo, u stavku 16.1. dijela 2. Kodeksa III navodi se popis minimalnih sredstava i postupaka koje države zastave moraju utvrditi, uključujući pružanje administrativnih uputa koje se odnose, među ostalim, na svjedodžbe o klasi broda koje država zastave zahtijeva radi dokazivanja usklađenosti sa strukturnim, mehaničkim, električnim, i/ili drugim zahtjevima međunarodne konvencije čija je država zastave stranka ili usklađenosti sa zahtjevima nacionalnih propisa države zastave. Međutim, kako je podrobno navedeno u uvodnoj izjavi 21., u skladu s pravom Unije postoji razlika između statutarnih svjedodžbi i svjedodžbi o klasi. Svjedodžbe o klasi dokumenti su privatne naravi i nisu akti države zastave niti se izdaju u ime bilo koje države zastave. Ta se odredba Kodeksa III odnosi na poglavlje II-1, dio A-1, uredbu 3-1 Konvencije SOLAS u kojoj je utvrđeno da brodovi moraju biti konstruirani, izrađeni i održavani u skladu sa strukturnim, mehaničkim i električnim zahtjevima klasifikacijskog društva koje Administracija priznaje u skladu s odredbama uredbe XI-1/1. 1. U Konvenciji SOLAS kao predmet tog zahtjeva jasno su utvrđeni brod ili njegov pravni zastupnik u odnosu na državu zastavu. Nadalje, kada djeluje u svojstvu klasifikacijskog društva, priznata organizacija izdaje svjedodžbe o klasi broda u skladu s vlastitim pravilima, postupcima, uvjetima i privatnim ugovornim aranžmanima kojih država zastave nije stranka. Stoga je ova odredba Kodeksa III u suprotnosti s razgraničenjem klasifikacijskih i statutarnih aktivnosti kako je utvrđeno u postojećem zakonodavstvu EU-a. |
(18) |
Drugo, u stavku 18.1. dijela 2. Kodeksa III od države se zastave zahtijeva da utvrdi, „isključivo s obzirom na brodove koji plove pod njezinom zastavom”, raspolaže li priznata organizacija odgovarajućim resursima u smislu tehničkih, upravnih i istraživačkih kapaciteta za obavljanje dužnosti koje su joj povjerene. Suprotno tome, u pravu Unije taj se aspekt promatra kao zahtjev za priznavanje kako je navedeno u mjerilu A.3. iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 391/2009 i odnosi se na cijelu flotu u klasi predmetne organizacije, bez razlikovanja na temelju zastave. Ako bi se prethodno navedena odredba Kodeksa III ugradila pravo Unije, primjena mjerila A.3. iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 391/2009 time bi se ograničila na djelovanje priznate organizacije isključivo s obzirom na brodove koji plove pod zastavom država članica, što je u suprotnosti sa zahtjevima koji su trenutačno na snazi. |
(19) |
Treće, stavkom 19. dijela 2. Kodeksa III uvodi se zabrana za državu zastave da svoje priznate organizacije ovlasti da na brodove, osim onih koji plove pod njezinom zastavom, primjenjuju bilo kakve zahtjeve koji se odnose na, među ostalim, njihova pravila klasifikacije, zahtjeve ili postupke. U skladu s Direktivom 2009/15/EZ države članice organizaciju mogu ovlastiti da djeluje u njihovo ime u pogledu statutarne certifikacije njihovih flota samo ako je ta organizacija priznata i u tu se svrhu prati u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009. U okviru toga, priznate organizacije kao takve moraju ispunjavati određene zahtjeve pri provođenju odgovarajućih aktivnosti u floti u svojoj klasi, bez obzira na zastavu. To se odnosi na većinu mjerila utvrđenih u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 391/2009, kao i na druge obveze, posebno članak 10. stavak 4. te Uredbe. Ako bi se prethodno navedena odredba Kodeksa III ugradila pravo Unije, primjena postojećih zahtjeva za priznavanje iz Uredbe (EZ) br. 391/2009, među ostalim ako predstavljaju pravila, zahtjeve i postupke, time bi se ograničila na djelovanje priznate organizacije isključivo s obzirom na brodove koji plove pod zastavom država članica. |
(20) |
Četvrto, u odjeljku 1.1. dijela 2. Kodeksa RO „priznata organizacija” definirana je kao organizacija koju ocjenjuje država zastave i koja je u skladu s dijelom 2. Kodeksa RO. Suprotno tome, člankom 2. točkom (g) Direktive 2009/15/EZ propisuje se da je priznata organizacija „organizacija priznata u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009”. Na temelju ocjene Komisije navedene u uvodnim izjavama od 21. do 23. čini se da nekoliko odredaba iz dijela 2. Kodeksa RO nije u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009. Slijedom toga, priznata organizacija kako je definirana u Kodeksu RO ne bi ispunjavala sve zahtjeve iz Uredbe (EZ) br. 391/2009 i stoga ne bi odgovarala definiciji priznatih organizacija kako je utvrđeno u pravu Unije. |
(21) |
Peto, u odjeljku 1.3. dijela 2. Kodeksa RO „statutarna certifikacija i statutarne usluge” definiraju se kao jedinstvena kategorija aktivnosti koje je priznata organizacija ovlaštena obavljati u ime države zastave, uključujući izdavanje svjedodžbi koje se odnose i na statutarne i na klasifikacijske zahtjeve. Suprotno tome, u definicijama iz članka 2. točaka (i) i (k) Direktive 2009/15/EZ navodi se jasna razlika između „statutarnih svjedodžbi”, odnosno potvrda koje izdaje država zastava ili koje se izdaju u njezino ime u skladu s međunarodnim konvencijama, i „svjedodžbi o klasi”, odnosno isprava koje izdaje priznata organizacija, u svojstvu klasifikacijskog društva, a kojima se potvrđuje sposobnost broda za određenu namjenu ili plovidbu u skladu s pravilima i postupcima koje je utvrdila i objavila ta priznata organizacija. Iz toga proizlazi da se, u skladu s pravom Unije, statutarne svjedodžbe i svjedodžbe o klasi razlikuju te su različite prirode. Naime, statutarne svjedodžbe javne su prirode, dok su svjedodžbe o klasi privatne prirode zato što ih izdaje klasifikacijsko društvo u skladu sa svojim pravilima, postupcima i uvjetima. Iz toga proizlazi da su svjedodžbe o klasi koje za brod izdaje priznata organizacija u svrhu potvrđivanja sukladnosti s klasifikacijskim pravilima i postupcima isprave strogo privatne prirode koje nisu akti države zastave niti se izdaju u ime bilo koje države zastave, čak i kada ih je država zastave provjerila da bi ustanovila sukladnost s poglavljem II-I, dijelom A-1, uredbom 3-1 Konvencije SOLAS. Međutim, u Kodeksu RO sustavno se spominje da „statutarnu certifikaciju i statutarne usluge” priznata organizacija vrši „u ime države zastave”, što proturječi pravnoj razlici utvrđenoj u pravu Unije. Bez obzira na tu proturječnost, u slučaju uvrštavanja te odredbe Kodeksa RO u pravni poredak Unije postojao bi vidljivi rizik da se zahtjevi za priznavanje iz Uredbe (EZ) br. 391/2009 koji se odnose na sve aktivnosti organizacije, bez obzira na zastavu, više ne bi mogli provoditi unutar EU-a. Zbog povezanosti tih dvaju instrumenata kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 2. taj se rizik odnosi i na Direktivu 2009/15/EZ. |
(22) |
Šesto, u odjeljku 3.9.3.1. dijela 2. Kodeksa RO propisuje se mehanizam suradnje između priznatih organizacija unutar jedinstvenog okvira koji je uspostavila država zastave u cilju standardizacije procesa povezanih sa statutarnom certifikacijom i statutarnim uslugama za državu zastave prema potrebi, dok se u odjeljku 3.9.3.2. dijela 2. istog Kodeksa utvrđuje okvir za „državu zastave ili skupinu država zastave” u cilju uređivanja suradnje među njihovim priznatim organizacijama u području tehničkih i sigurnosnih aspekata „statutarne certifikacije i statutarnih usluga za brodove […] u ime predmetne države članice/predmetnih država članica”. Suprotno tome, suradnja između priznatih organizacija u okviru prava Unije uređena je člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 391/2009, u kojem se od priznatih organizacija zahtijeva da se međusobno savjetuju radi održavanja istovjetnosti i usklađivanja pravila i postupaka te njihove provedbe te se njime utvrđuje okvir za međusobno priznavanje, u odgovarajućim slučajevima, svjedodžbi o klasi za materijale, opremu i sastavne dijelove. Ta dva procesa suradnje iz članka 10. stavka 1. odnose se na privatne aktivnosti priznatih organizacija u svojstvu klasifikacijskih društava i stoga se primjenjuju bez razlikovanja na temelju zastave. Ako bi se mehanizmi suradnje navedeni u Kodeksu RO ugradili u pravo Unije, područje primjene okvira za suradnju utvrđenog Uredbom (EZ) br. 391/2009 time bi se ograničilo na aktivnosti priznate organizacije koje se odnose isključivo na brodove koji plove pod zastavom država članica, što je u suprotnosti sa zahtjevima koji su trenutačno na snazi. |
(23) |
Sedmo, odjeljak 3.9.3.3. dijela 2. Kodeksa RO istovjetan je stavku 19. dijela 2. Kodeksa III te su obrazloženja iznesena u uvodnoj izjavi 19. jednako mjerodavna za tu odredbu Kodeksa RO. |
(24) |
Ništa u Kodeksu III ili Kodeksu RO ne smije ograničavati sposobnost Unije da utvrdi, u skladu s Ugovorima i međunarodnim pravom, odgovarajuće uvjete za priznavanje organizacija koje žele da ih države članice ovlaste za obavljanje pregleda brodova i certifikacijskih aktivnosti u njihovo ime, u cilju ostvarivanja ciljeva Unije te posebno poboljšanja pomorske sigurnosti i zaštite okoliša. |
(25) |
Program za međusobno priznavanje svjedodžbi o klasi za materijale, opremu i sastavne dijelove utvrđen člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 391/2009 provediv je samo unutar Unije u odnosu na brodove koji plove pod zastavom države članice. Kada je riječ o stranim plovilima, priznavanje mjerodavnih svjedodžbi i dalje se vrši prema nahođenju mjerodavnih država zastave izvan EU-a u okviru njihove isključive nadležnosti, odnosno u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS). |
(26) |
Na temelju svoje ocjene Komisija je utvrdila da odredbe Kodeksa III i Kodeksa RO navedene u prethodnim uvodnim izjavama nisu u skladu s Direktivom 2009/15/EZ ili s Uredbom (EZ) br. 391/2009 te slijedom toga ni s Uredbom 2009/12/EZ zbog povezanosti tih dvaju instrumenata kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 2. i da ih treba isključiti iz područja primjene te Direktive. Stoga članak 2. točku (d) Direktive 2009/15/EZ treba na odgovarajući način izmijeniti. |
(27) |
Budući da Kodeks RO stupa na snagu 1. siječnja 2015., ova bi Direktiva trebala stupiti na snagu što prije nakon datuma objave. |
(28) |
Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) nije donio mišljenje o mjerama predviđenima u ovoj Direktivi. Provedbeni akt smatrao se potrebnim i predsjednik odbora podnio je nacrt provedbenog akta žalbenom odboru na daljnje razmatranje. Mjere predviđene u ovoj Direktivi u skladu su s mišljenjem žalbenog odbora, |
DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
U članku 2. Direktive 2009/15/EZ, točka (d) zamjenjuje se sljedećim:
„(d) |
‚međunarodne konvencije’ znači Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru od 1. studenoga 1974. (SOLAS 74) izuzimajući poglavlje XI-2 njezina Priloga, Međunarodna konvencija o teretnim linijama od 5. travnja 1966. i Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja s brodova od 2. studenoga 1973. (MARPOL), zajedno s njihovim protokolima i izmjenama te pripadajućim kodeksima s obvezujućim statusom u svim državama članicama, s iznimkom stavaka 16.1., 18.1. i 19. dijela 2. Kodeksa o provedbi instrumenata IMO-a te stavaka 1.1., 1.3., 3.9.3.1., 3.9.3.2. i 3.9.3.3. dijela 2. Kodeksa IMO-a o priznatim organizacijama, u ažuriranoj verziji.” |
Članak 2.
1. Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2015. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.
One primjenjuju te odredbe od 1. siječnja 2016. godine.
Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takvo upućivanje. Države članice određuju načine tog upućivanja.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 3.
Ova Direktiva stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 4.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2014.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 131, 28.5.2009., str. 47.
(2) SL L 324, 29.11.2002., str. 1.
(3) Uredba (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (SL L 131, 28.5.2009., str. 11.).
(4) SL L 155, 7.6.2013., str. 3.
ODLUKE
20.12.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 366/88 |
ODLUKA KOMISIJE
od 9. srpnja 2014.
o mjeri SA.35668 (13/C) (ex 13/NN) (ex 12/CP) koju su provele Danska i Švedska za poduzetnika Scandinavian Airlines
(priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 4532)
(Vjerodostojan je samo tekst na engleskom jeziku)
(Tekst značajan za EGP)
(2014/938/EU)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 108. stavak 2. prvi podstavak,
uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, a posebno njegov članak 62. stavak 1. točku (a),
uzimajući u obzir odluku prema kojoj je Komisija odlučila pokrenuti postupak utvrđen u članku 108. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu potpore SA.35668 (13/C) (ex 13/NN) (ex 12/CP) (1),
nakon što je pozvala zainteresirane strane da iznesu svoje primjedbe u skladu s gore navedenim odredbama te uzimajući u obzir njihove primjedbe,
budući da:
1. POSTUPAK
(1) |
Krajem studenoga 2012. Komisiji i Nadzornom tijelu EFTA-e („ESA”) neslužbeno su se obratile Danska, Švedska i Norveška (zajednički „države”) u vezi sa svojom namjerom da sudjeluju u novom revolving kreditu u korist poduzetnika Scandinavian Airlines („SAS”, „grupa SAS” ili „poduzetnik”). Međutim 12. studenoga 2012. države su odlučile sudjelovati u novom revolving kreditu, a da pri tome mjeru nisu službeno prijavile Komisiji. |
(2) |
Dana 14. studenoga 2012. Komisija je po službenoj dužnosti otvorila predmet u pogledu novog revolving kredita. Komisija je 29. studenoga 2012., 18. prosinca 2012., 28. siječnja 2013. i 18. veljače 2013. Danskoj i Švedskoj poslala zahtjeve za informacije na koje su one odgovorile 6. prosinca 2012., 8. siječnja 2013., 5. i 13. veljače 2013., odnosno 22. ožujka 2013. Dopisom od 3. lipnja 2013. Danska i Švedska dostavile su dodatne informacije. |
(3) |
Osim toga. 20. studenoga 2012. Komisija je primila pritužbu poduzetnika Ryanair, a potom, 4. veljače 2013., i pritužbu Udruge europskih niskotarifnih zračnih prijevoznika („ELFAA”), na koje su Danska i Švedska u dopisu od 22. ožujka 2013. iznijele svoje primjedbe. |
(4) |
Komisija je u dopisu od 19. lipnja 2013. obavijestila Dansku i Švedsku da je u pogledu potpore odlučila pokrenuti postupak utvrđen u članku 108. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) (dalje u tekstu „odluka o pokretanju postupka”). Danska i Švedska su u dopisima od 19. kolovoza 2013. dostavile primjedbe na odluku o pokretanju postupka. |
(5) |
Odluka Komisije o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije (2)28. rujna 2013. Komisija je pozvala zainteresirane strane da iznesu svoje primjedbe na mjere. |
(6) |
Komisija je 28. listopada 2013. primila opažanja grupe SAS i poduzetnika Foundation Asset Management Sweden AB („FAM”) (3). Komisija je 5. studenoga 2013. ta opažanja proslijedila Danskoj i Švedskoj kojima je dana prilika da na njih reagiraju. Dopisima od 4. i 5. prosinca 2013. danska i švedska nadležna tijela izjavila su da nemaju primjedbi na opažanja grupe SAS i FAM-a. |
(7) |
Komisija je od Danske i Švedske zatražila dodatne informacije dopisom od 25. veljače 2014. na koji su obje države članice odgovorile 25. ožujka 2014. Osim toga, dopisima od 5. i 7. ožujka 2014. danska i švedska nadležna tijela obavijestila su Komisiju da je SAS odlučio otkazati novi revolving kredit i razmotriti druge mogućnosti jačanja svoje kapitalne osnove. Otkazivanje je stupilo na snagu 4. ožujka 2014. |
(8) |
Švedska se dopisom od 4. srpnja 2014. pristala odreći se svojih prava koja proizlaze iz članka 342. UFEU-a u vezi s člankom 3. Uredbe EZ-a 1/1958 te da se ova odluka donese i priopći na engleskom jeziku, dok je Danska učinila isto dopisom od 7. srpnja 2014. |
(9) |
U ovom je postupku isključivo Komisija nadležna ocijeniti jesu li Danska i Švedska postupale u skladu s odredbama UFEU-a. S druge strane, u skladu s člankom 109. stavkom 1. Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru („Sporazum o EGP-u”) u vezi s člankom 24. Sporazuma među državama EFTA-e o osnivanju Nadzornog tijela i Suda, ESA je nadležna ocijeniti je li Norveška postupala u skladu s odredbama Sporazuma o EGP-u. Isto tako, na temelju članka 109. stavka 2. Sporazuma o EGP-u i Protokola 27. uz taj Sporazum, kako bi se osigurala jednaka primjena u čitavom EGP-u, ESA i Komisija surađuju, razmjenjuju informacije i međusobno se savjetuju o pitanjima politike nadzora i pojedinačnim predmetima. |
(10) |
U svjetlu navedenoga i s obzirom na to da su u ovom predmetu nadležne obje institucije, Komisija je prije donošenja ove odluke surađivala i savjetovala se s ESA-om. |
2. SKANDINAVSKO TRŽIŠTE ZRAČNOG PROMETA
(11) |
U razdoblju između 2001. i 2011. skandinavsko tržište zračnog prometa (kojim su obuhvaćene Danska, Švedska, Finska i Norveška) navodno je naraslo 126 % u raspoloživim kapacitetima u putničkom prometu (ASK) (4). Za gotovo čitav rast u prometu na kratkim linijama na skandinavskom tržištu zaslužni su niskotarifni zračni prijevoznici, osobito Norwegian Air Shuttle i Ryanair. Procjenjuje se da su niskotarifni zračni prijevoznici ostvarili 90 % rasta u tom razdoblju (5). |
(12) |
Unatoč sve većem značaju niskotarifnih zračnih prijevoznika, najveći igrač na skandinavskom tržištu i dalje je SAS čiji je tržišni udio u 2011. prema procjenama iznosio 35,6 %, što je znatno ispod visokih 50 % koliko je iznosio desetljeće ranije. Tržišni udio prijevoznika Norwegian Air Shuttle iste je godine dosegnuo 18,7 %, dok je tržišni udio prijevoznika Ryanair iznosio 6,8 %. |
3. KORISNIK
(13) |
SAS je nacionalni zračni prijevoznik državâ, najveći zračni prijevoznik u Skandinaviji i osmi najveći zračni prijevoznik u Europi. Također je jedan od utemeljitelja mreže Star Alliance. Sjedište grupe zračnih prijevoznika kojoj pripadaju prijevoznici Scandinavian Airlines, Widerøe (6) i Blue1 nalazi se u Stockholmu, a glavno joj je europsko i međunarodno žarište zračna luka Kopenhagen. SAS je 2013. prevezao otprilike 28 milijuna putnika i ostvario prihod od otprilike 42 milijarde SEK. |
(14) |
Trenutačno je 50 % SAS-a u vlasništvu državâ: Švedska posjeduje 21,4 %, Danska 14,3 %, a Norveška 14,3 %. Glavni privatni dioničar je zaklada Knut and Alice Wallenberg Foundation („KAW”) (7,6 %), dok ostali dioničari posjeduju udjele od 1,5 % dionica ili manje. Tablica 1. Glavni dioničari SAS AB-a na dan 31. ožujka 2012. (7)
|
(15) |
SAS je već nekoliko godina bio u lošem financijskom položaju, a u razdoblju od 2008. do 2013. ostvarivao je gubitke. U studenome 2012. kreditna agencija Standard and Poor's snizila je kreditni rejting poduzetnika s B– na CCC+ (8). Te su poteškoće još više otežane stanjem na tržištu izazvanom visokim cijenama goriva i nesigurnom potražnjom. |
(16) |
Iz godišnjih izvješća poduzetnika naročito proizlazi da je u razdoblju od 2008. do 2012. SAS svake godine ostvarivao znatne gubitke i da je zabilježio znatne iznose neto financijskog duga. Tablica 2. Ključni financijski pokazatelji SAS-a za razdoblje 2007. – 2012. (u milijunima SEK) (9)
|
(17) |
Zbog sve lošijeg financijskog položaja SAS je 2009./2010. proveo program znatnog smanjenja troškova („Core SAS”). U provedbi tog programa SAS je od svojih dioničara morao prikupiti kapital izdavanjem prava u dva navrata: i. 6 milijardi SEK u travnju 2009. te ii. 5 milijardi SEK u svibnju 2010. (10) |
(18) |
Financijske poteškoće SAS-a dosegle su vrhunac 2012. kada je poduzetnik predstavio poslovni plan 4 Excellence Next Generation („plan 4XNG”) koji je uprava tog zračnog prijevoznika označila kao „posljednju priliku” za SAS (11). Osim toga, tisak je u studenome 2012. izvijestio o mogućnosti da SAS ode u stečaj (12). |
4. OPIS MJERE: NOVI REVOLVING KREDIT U 2012.
(19) |
U pogledu drugih prijevoznika u svijetu, SAS se oslanjao na vanjske kreditne linije kako bi održao minimalnu razinu likvidnosti. Od 20. prosinca 2006. SAS se oslanjao na revolving kredit koji je trebao isteći u lipnju 2013. („stari RK”). Stari RK iznosio je 366 milijuna EUR, a pružao ga je isključivo niz banaka ([…] (13)). Uključivao je i niz financijskih klauzula ili uvjeta poput […]. |
(20) |
U prosincu 2011. zbog sve lošijeg poslovanja poduzetnika, uprava SAS-a odlučila je povući sredstva revolving kredita u cijelosti. Nakon što je podružnica SAS-a (Spanair) u siječnju 2012. prijavila stečaj, SAS je stupio u pregovore s bankama i 15. ožujka 2012. postigao dogovor o novim klauzulama. Tim su novim klauzulama povećani troškovi povlačenja starog revolving kredita, postroženi uvjeti povlačenja i od SAS-a je zatraženo da osigura potpuno i trenutačno vraćanje povučenog iznosa. Osim toga, SAS je zajmodavcima morao dostaviti plan dokapitalizacije koji su morali odobriti odbor i glavni dioničari tj. države i KAW. |
(21) |
Plan dokapitalizacije bio je poduprt takozvanim planom 4XNG koji je već početkom 2012. bio u razvoju. Planom 4XNG obuhvaćena su i pitanja oko kojih je […] izrazio zabrinutost u pogledu postojećeg poslovnog plana SAS-a nazvanog 4 Excellence („plan 4X”) u svibnju 2012. Prema SAS-u planom 4XNG omogućilo bi mu se da se pozicionira kao financijski autonomni zračni prijevoznik. U njemu je utvrđen niz financijskih ciljeva koje je SAS morao ispuniti u financijskoj godini 2014./2015. Oni su uključivali razinu dobiti prije kamata i poreza iznad 8 %, koeficijent financijske pripravnosti iznad 20 % i udio vlasničkog kapitala (vlasnički kapital/imovina) viši od 35 %. Planom 4XNG trebalo se omogućiti SAS-u da poboljša svoju dobit prije oporezivanja (EBT) za otprilike 3 milijarde SEK na godišnjoj razini, dok bi njegova provedba zahtijevala troškove restrukturiranja i jednokratne troškove u iznosu od otprilike 1,5 milijardi SEK. |
(22) |
Daljnji cilj plana 4XNG bio je pripremiti poduzetnika za uvođenje novih pravila za izračun mirovina od studenoga 2013. za koje se očekivalo da će negativno utjecati na vlasnički kapital grupe SAS. Osim toga, plan je uključivao obvezu završetka plana prodaje imovine i financiranja koji je iznosio otprilike 3 milijarde SEK u potencijalnom neto gotovinskom prihodu. Prodaja imovine uključivala je sljedeće: (14) i. prodaju podružnice Widerøe, regionalnog zračnog prijevoznika u Norveškoj (15), ii. prodaju manjinskog udjela u […], iii. prodaju nekretnina povezanih sa zračnom lukom, iv. eksternalizaciju zemaljskih usluga (16), v. prodaju motora zrakoplova (17), vi. prodaju i povratni najam ili druge financijske transakcije u pogledu […], vii. eksternalizaciju sustava upravljanja i pozivnih centara (18), i viii. prodaju ili osigurano financiranje triju zrakoplova Q400. |
(23) |
Države tvrde da je plan 4XNG bio samofinancirajući, što znači da bi SAS prikupio dovoljno gotovine iz operativne djelatnosti i prodaje imovine da bi financirao početni trošak provedbe plana 4XNG. Međutim SAS je bio zabrinut zbog percepcije investitora u pogledu slabe likvidnosti uslijed znatnih početnih troškova provedbe plana 4XNG. SAS je stoga zatražio produljenje starog revolving kredita zajedno s pokretanjem novog revolving kredita koji bi podupirale države i KAW. SAS je, međutim, tvrdio da ni stari revolving kredit (produženi) ni novi revolving kredit neće biti povučeni. |
(24) |
Razgovori o novom revolving kreditu započeli su 4. lipnja 2012. (19) Na početku su, u skladu s planom dokapitalizacije (vidjeti prethodno navedeni stavak 20.), banke koje su bile zajmodavci starog revolving kredita zatražile da države osiguraju još jedan krug kapitala, npr. izdavanje prava, jer nisu bile voljne same podupirati novi revolving kredit. Države su međutim odbile tu ideju. |
(25) |
Nakon pregovora banke su prihvatile novi revolving kredit koji bi uspostavile zajedno s državama i KAW-om i koji bi bio strukturiran strogo po istim uvjetima za sve sudionike bez podređenosti i nesrazmjernog prava na jamstvo. Mora se naglasiti da je početni cilj bio da novi revolving kredit iznosi [3 – 6] milijarde/milijardi SEK, a postojala su samo dostupna jamstva u iznosu od [1–4] milijarde/milijarda SEK. Dana 22. listopada 2012. iznos novog revolving kredita smanjen je na 3,5 milijardi SEK(otprilike 400 milijuna EUR). |
(26) |
Novi revolving kredit osigurale su iste banke koje su osigurale stari revolving kredit (osim jedne (20)) zajedno s državama i KAW-om. U tom pogledu države su osigurale 50 % sredstava novog revolving kredita, što je razmjerno njihovom udjelu u SAS-u, a preostalih 50 % osigurale su banke i KAW. Države i KAW u novom su revolving kreditu sudjelovale pod istim uvjetima (naknade, kamate, klauzule) kao i banke. |
(27) |
Glavne značajke novog revolving kredita bile su sljedeće:
|
(28) |
Uvjeti novog revolving kredita dogovoreni su 25. listopada 2012. Međutim, između ostalog, ovisili su o odobrenju parlamenata svih država i potpisivanju sindikalnih sporazuma s posadom i kabinskim osobljem. |
(29) |
Države su dostavile izvješće od 7. studenoga 2012. koje je izradio CITI („izvješće CITI-ja”) kojem je cilj bio ocijeniti je li privatni ulagač u situaciji što je moguće sličnijoj onoj u kojoj su se našle države mogao ući u novi revolving kredit pod sličnim uvjetima. Na temelju pretpostavke osnovnog scenarija da će plan 4XNG biti uspješno proveden, u izvješću CITI-ja zaključeno je da će sudjelovanje država u novom revolving kreditu donijeti internu stopu profitabilnosti („IRR”) od [90–140] %, višekratnik povrata na gotovinu od oko [4-9]x, i povećanje u vrijednosti vlasničkog kapitala od gotovo [700–1 200] % (od studenoga 2012. do ožujka 2015.). U izvješću CITI-ja zaključeno je stoga da bi povrat koji zahtijevaju države bio u najmanju ruku jednak povratu koji bi zahtijevali privatni ulagači u sličnom položaju. Međutim u izvješću CITI-ja nije ocijenjena vjerojatnost da će SAS uspješno provesti „osnovni scenarij” plana 4XNG, niti je ocijenio utjecaj odstupanja od „osnovnog scenarija” poput, primjerice, neuspjeha da se monetizira imovina koja nije ključna. |
(30) |
SAS je 19. prosinca 2012. objavio da su ispunjeni svi potrebni uvjeti da novi revolving kredit stupi na snagu (vidjeti prethodno navedeni stavak 28.), uključujući odobrenje parlamenata država. Od tog datuma do 3. ožujka 2014. na snazi je bio novi revolving kredit koji je zamijenio stari revolving kredit (22). |
(31) |
Dopisom od 3. lipnja 2013. Danska i Švedska objasnile su da su uslijed prodaje 80 % dionica poduzetnika Widerøe (prethodno navedeni stavak 22.), države i banke zajmodavci sa SAS-om dogovorile izmjene uvjeta novog revolving kredita, iako sporazum o izmjenama još nije službeno potpisan. U svojim primjedbama dostavljenima tijekom službene istrage danska i švedska nadležna tijela obavijestila su Komisiju da su sve strane potpisale izmjene novog revolving kredita i da će one stupiti na snagu nakon zaključenja postupka prodaje poduzetnika Widerøe, tj. 30. rujna 2013. Te su izmjene uključivale sljedeće:
|
5. ODLUKA O POKRETANJU POSTUPKA
(32) |
U svojoj odluci o pokretanju postupka Komisija je izrazila sumnju u pogledu pari passu sudjelovanja država, KAW-a i banaka u novom revolving kreditu, uglavnom zbog sljedećeg:
|
(33) |
Komisija je nadalje postavila pitanje bi li se sudjelovanje država u novom revolving kreditu moglo smatrati razumnim iz perspektive dioničara i bi li prošlo test ulagača u tržišnom gospodarstvu gledano izvan pari passu argumenata. U tom smislu Komisija je ocijenila je li se plan 4XNG oslanjao na dovoljno čvrste pretpostavke da bi naveo privatnog ulagača da sudjeluje u novom revolving kreditu i je li analiza osjetljivosti koja je provedena u okviru plana bila previše optimistična. |
(34) |
Primjerice, Komisija je, između ostalog, ukazala na optimistične brojke u planu u pogledu rasta tržišta s obzirom na ASK i BDP te na stopu inflacije od 0 % za razdoblje 2015. – 2017. Isto tako, izrazila je sumnju u to da se uspješna provedba svih ušteda troškova i inicijativa prodaje imovine mogla predvidjeti u trenutku potpisivanja novog revolving kredita. |
(35) |
U pogledu uvjetâ novog revolving kredita i procjene očekivanog povrata iz sudjelovanja država u novom revolving kreditu koju je proveo CITI, Komisija je naglasila da u izvješću CITI-ja nije ocijenjen plan 4XNG niti je provedena analiza osjetljivosti financijskog modela, nego se ono oslanja samo na podatke koji su mu dostavljeni. Komisija je naglasila i da u izvješću CITI-ja nije procijenjeno jamstvo za novi revolving kredit iz perspektive ulagača u tržišnom gospodarstvu te da u njemu nije razmotren utjecaj mogućih alternativnih scenarija s nepovoljnijim pretpostavkama (uključujući neplaćanje) u pogledu analize povrata. U tom smislu Komisija je primijetila da je u izvješću CITI-ja mogućnosti da SAS u sljedeće tri godine neće izvršiti plaćanje dodijeljena vjerojatnost jednaka nuli, što se činilo podcjenjivanjem rizika. |
(36) |
S obzirom na sve navedeno, Komisija nije mogla isključiti mogućnost da bi sudjelovanje država u novom revolving kreditu moglo značiti prednost u korist SAS-a u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. |
(37) |
Naposljetku, ako je novi revolving kredit trebao značiti državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, Komisija je izrazila sumnju u to da bi se novi revolving kredit mogao smatrati spojivim s unutarnjim tržištem. U tom smislu Komisija je ocijenila bi li se mogao primijeniti bilo koji temelji za sukladnost utvrđen u UFEU-u. S obzirom na prirodu mjere i poteškoće SAS-a, Komisija je primijetila da su se kao jedini relevantni kriteriji pokazali oni povezani s potporom za spašavanje i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a na temelju Smjernica Zajednice o državnoj potpori za spašavanje i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama (24) („Smjernice za spašavanje i restrukturiranje”). Međutim preliminarni zaključak Komisije bio je da se čini da uvjeti za potporu za spašavanje i restrukturiranje utvrđeni u Smjernicama za spašavanje i restrukturiranje nisu bili ispunjeni. |
6. PRIMJEDBE NA ODLUKU O POKRETANJU POSTUPKA
6.1. Primjedbe Danske i Švedske
(38) |
Danska i Švedska tvrde da je njihovo sudjelovanje u novom revolving kreditu počivalo na tržišnim uvjetima jer su u njemu sudjelovale pari passu s bankama i KAW-om, čime se isključuje postojanje državne potpore. |
(39) |
Danska i Švedska tvrde da SAS nije povlačio sredstva iz starog revolving kredita ni u jednom trenutku tijekom razdoblja trajanja pregovora o novom revolving kreditu. Ukazuju na izmjene uvjeta starog revolving kredita u ožujku 2012. kojima su uvedeni još stroži uvjeti povlačenja i tvrde da su od kraja lipnja 2012. banke stoga bile u mogućnosti odbiti bilo koji zahtjev SAS-a za povlačenjem sredstava. Iznos koji je povučen iz starog revolving kredita SAS je u cijelosti otplatio u ožujku 2012. i od tog trenutka SAS više nije povlačio sredstva iz starog revolving kredita. Zbog toga bi se te banke moglo razumno smatrati „vanjskim ulagačima” koji sudjeluju u novom revolving kreditu pod jednakim uvjetima kao i države (25), a da pritom nisu izložene SAS-u na način da nisu materijalno osigurane (26). |
(40) |
U pogledu sudjelovanja KAW-a u novom revolving kreditu zajedno s bankama, danska i švedska nadležna tijela mišljenja su da je KAW imao ograničenu ekonomsku izloženost SEB-u i da to nije moglo utjecati na njegovu odluku o sudjelovanju u novom revolving kreditu. |
(41) |
Štoviše, Danska i Švedska smatraju da je plan 4XNG bio realističan te da ga se moglo uspješno provesti. One ustraju na tome da su svi aspekti i pretpostavke, uključujući one u pogledu projekcije prihoda („RASK”) (27), mjere za uštedu troškova i planirane prodaje pažljivo razmotrene kako bi bile u skladu s financijskim ciljevima plana 4XNG za razdoblje 2014. – 2015. Nadalje, plan 4XNG, zajedno sa svim pretpostavkama na koje se oslanjao, pomno su razmotrili vanjski financijski savjetnici obje države (Goldman Sachs) i banaka ([…]) te je prilagođen u skladu s njihovim primjedbama i preporukama. Također naglašavaju da je očekivanje uspješne provedbe plana pri donošenju odluke o sudjelovanju u novom revolving kreditu poduprla činjenica da je sklapanje novih sindikalnih sporazuma bilo preduvjet za novi revolving kredit. Nadalje, Danska i Švedska izjavile su da su događanja u razdoblju između prosinca 2012. i otkazivanja novog revolving kredita 4. ožujka 2014. pokazala da je plan na dobrom putu da donese očekivane rezultate (28). |
(42) |
U pogledu uvjeta novog revolving kredita Danska i Švedska smatraju da su bili u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima s obzirom na to da su bili slični onima usporedivih kredita, a novi je revolving kredit imao i više početne naknade te strože uvjete za povlačenje sredstava od većine analiziranih kredita. Što se tiče paketa jamstava, Danska i Švedska tvrde da su stvarni financijski rizici banaka zajmodavaca bili zanemarivi jer je procijenjena vrijednost jamstava jasno prekoračivala iznos linije A. Zbog toga bi, u scenariju likvidacije, sva potraživanja banaka zajmodavaca bila namirena paketom jamstava ili drugom imovinom SAS-a koja bi se mogla prodati, poput […], njegovih dionica u […] itd. Sve gore navedeno potkrepljuje i činjenica stvarnog otkazivanja znatnog dijela obveza u okviru linije A tijekom prve polovine 2013. Prema mišljenju Danske i Švedske to pokazuje da su banke djelovale mudro i u skladu s načelima tržišta kada su se odlučile za sudjelovanje u novom revolving kreditu s državama i KAW-om. |
(43) |
Naposljetku, Danska i Švedska izvješćuju da je sudjelovanje u novom revolving kreditu zajmodavcima donijelo znatan povrat, a da SAS pritom nije morao povlačiti sredstva kredita. To bi trebalo biti potvrda stajalištu da je sudjelovanje država u novom revolving kreditu zajedno s KAW-om i bankama bilo u potpunosti u skladu s načelom ulagača u tržišnom gospodarstvu. |
6.2. Primjedbe grupe SAS
(44) |
Grupa SAS tvrdi da su države sudjelovale u novom revolving kreditu u svojstvu dioničara, a ne kao javna tijela. Iz te perspektive sudjelovanje u takvom instrumentu poželjno je zbog doprinosa kapitala s obzirom na znatno ostvarivanje prihoda za dioničare/zajmodavce u smislu naknada i budućeg rasta vrijednosti dionice. |
(45) |
Što se tiče testa pari passu grupa SAS smatra da je ispunjen jer banke nisu bile izložene SAS-u te bi ih se stoga trebalo tretirati kao „vanjske” ulagače. Osim toga, sudjelovanje država u novom revolving kreditu nije utjecalo na ponašanje banaka jer je SAS, a ne banke, bio taj koji je od dioničara zatražio da sudjeluju u novom revolving kreditu. Nadalje, grupa SAS smatra da su banke donijele odluku o sudjelovanju u novom revolving kreditu pod jednakim uvjetima kao i države i KAW na temelju vrlo pozitivnih rezultata analize odnosa rizika i prihoda. |
(46) |
Grupa SAS nadalje podupire tvrdnju Danske i Švedske da su pretpostavke u pozadini plana 4XNG bile čvrste s vrlo realističnim prognozama u pogledu tri glavna pokazatelja: rasta tržišta u raspoloživim kapacitetima u putničkom prometu (ASK), rasta BDP-a za razdoblje 2015. – 2017. i pretpostavljene inflacije od 0 %. Osim toga, sve su banke zajmodavci pomno razmotrile rizike povezane s provedbom plana pri čemu je posebna pažnja usmjerena na prihod po raspoloživim kapacitetima u putničkom prometu (RASK) kao ključni pokazatelj profitabilnosti poduzetnika. |
(47) |
Istodobno grupa SAS tvrdi da je paket jamstava bio dovoljno ocijenjen te da je ublažen rizik da SAS neće provesti plan 4XNG. To podupire i činjenica da je ušteda na troškovima bila preduvjet da zajmodavci uđu u novi revolving kredit te da je sklapanje novih kolektivnih ugovora u studenome 2012. bilo ključno za uspješnu provedbu plana. |
(48) |
Grupa SAS nadalje kritizira Komisiju jer nije uzela u obzir alternativu stečaja i činjenicu da bi države izgubile vrijednost svojih dionica da nije odobren novi revolving kredit. U tom kontekstu grupa SAS naglašava da su države sudjelovale u novom revolving kreditu u svojstvu glavnih dioničara SAS-a kojima je cilj bio dobiti odgovarajući povrat na svoju investiciju. |
(49) |
Naposljetku, grupa SAS navodi da je provedbom plana 4XNG ostvarena dobit prije oporezivanja u iznosu od 3 milijarde SEK, što je dovelo do pozitivnog ishoda za SAS za razdoblje od studenoga 2012. do srpnja 2013. |
6.3. Primjedbe FAM-a
(50) |
Prema navodima FAM-a, poduzetnika odgovornog za upravljanje imovinom KAW-a, odluka potonjeg da sudjeluje u novom revolving kreditu donesena je neovisno o njegovim interesima u SEB-u i izloženosti SEB-a SAS-u. FAM navodi argument da KAW nije bio glavni dioničar SEB-a, niti bi se moglo reći da kontrolira SEB. |
(51) |
FAM je razmotrio plan 4XNG, povezane financijske rizike i paket jamstava te je smatrao da je u interesu KAW-a da sudjeluje u novom revolving kreditu. U tom smislu usporedio je izglede da zaštiti dugoročno ulaganje KAW-a u SAS i budući mogući povrat na to ulaganje te velike naknade koje bi SAS plaćao u okviru novog revolving kredita sa zatvaranjem SAS-a koje nije smatrao ekonomski zanimljivom opcijom. |
(52) |
FAM se slaže s Danskom, Švedskom i grupom SAS i da su svi dionici u novom revolving kreditu sudjelovali pod jednakim uvjetima, bez ikakvog oblika podređenosti, nesrazmjernih prava na jamstva ili uvjeta koji bi na bilo koji način bili asimetrični. Odluka o sudjelovanju u novom revolving kreditu donesena je na temelju cjelovite analize profitabilnosti koja bi bila rezultat jakog i konkurentnog SAS-a u budućnosti. |
(53) |
Naposljetku, FAM dijeli stajalište Danske i Švedske da je odluka banaka zajmodavaca bila utemeljena na komercijalnom sagledavanju s obzirom na to da je njihova izloženost koja je postojala u okviru starog revolving kredita bila samo teoretska. Navodi argument da su banke imale još manje motiva od država i KAW-a da sudjeluju u novom revolving kreditu s obzirom na to da su potonji mogli računati na porast cijene dionice. Stoga je stajališta da se mora smatrati da su ispunjeni uvjeti testa pari passu. |
7. OCJENA MJERE
7.1. Postojanje državne potpore
(54) |
U skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a „svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama”. |
(55) |
Koncept državne potpore primjenjuje se stoga na svaku prednost koja se dodjeljuje izravno ili neizravno i koju iz sredstava države financira sama država ili bilo koje posredničko tijelo koje djeluje na temelju ovlasti koje su mu dodijeljene. |
(56) |
Da bi predstavljala državnu potporu, mjera mora potjecati iz sredstava države i mora je se moći pripisati državi. U načelu, sredstva države sredstva su države članice ili njezinih javnih tijela, kao i sredstva javnih poduzeća u kojima javna tijela imaju izravan ili neizravan kontrolni utjecaj. |
(57) |
Ne može se osporiti da predmetna mjera podrazumijeva sredstva države jer se financirala iz sredstava proračuna državâ te da se može pripisati državi. Posebno se može primijetiti da su parlamenti Danske i Švedske odobrili sudjelovanje obje vlade u novom revolving kreditu (prethodno navedeni stavak 30.). |
(58) |
Predmetnom mjerom mora se narušiti ili prijetiti da će se narušiti tržišno natjecanje i biti takva da utječe na trgovinu među državama članicama. |
(59) |
U skladu s utvrđenom sudskom praksom, kada financijska potpora koju dodjeljuje država članica jača položaj poduzetnika u odnosu na ostale poduzetnike koji se natječu u trgovini unutar Unije, tada postoji barem potencijalni utjecaj na trgovinu među državama članicama i na tržišno natjecanje (29). U tom smislu Komisija smatra da bi bilo kakva potencijalna ekonomska prednost koja se dodjeljuje SAS-u iz sredstava države ispunila taj uvjet. SAS se na tržištu natječe s drugim zračnim prijevoznicima u Europskoj uniji i na Europskom gospodarskom prostoru, osobito od treće faze liberalizacije zračnog prometa („trećeg paketa”) koja je stupila na snagu 1. siječnja 1993. (30) Uz to, u pogledu putovanja na relativno kratkim udaljenostima unutar EU-a, zračni promet natječe se s cestovnim i željezničkim prometom, pa bi stoga pogođeni mogli biti i prijevoznici u cestovnom i željezničkom prometu. |
(60) |
Stoga jedini kriterij pojma državne potpore koji je u pitanju jest taj je li mjerom SAS-u dodijeljena selektivna nepropisna ekonomska prednost. |
(61) |
U svjetlu otkazivanja novog revolving kredita od 4. ožujka 2014. Komisija je ocijenila je li SAS-u dodijeljena selektivna nepropisna ekonomska potpora novim revolving kreditom od trenutka njegova uspostavljanja 2012. do njegova otkazivanja 2014. |
7.2. Ekonomska prednost u korist SAS-a
(62) |
Kako bi se utvrdilo je li SAS-u dodijeljena državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, Komisija će ocijeniti je li taj zračni prijevoznik primio ekonomsku prednost koju ne bi dobio u uobičajenim tržišnim uvjetima. Kako bi razmotrila to pitanje Komisija primjenjuje test ulagača u tržišnom gospodarstvu, prema kojem ne bi bilo državne potpore ako bi u sličnim okolnostima privatni ulagač veličine usporedive s predmetnim tijelima u javnom sektoru i koji djeluje u uobičajenim tržišnim uvjetima u tržišnom gospodarstvu mogao biti ponukan da korisniku pruži predmetnu mjeru. |
(63) |
U skladu s testom ulagača u tržišnom gospodarstvu Komisija stoga mora ocijeniti bi li privatni ulagač ušao u predmetnu transakciju na temelju procjene i pod istim uvjetima. Stav hipotetskog privatnog ulagača stav je mudrog ulagača koji svoj cilj maksimiziranja profita razmatra u odnosu na razinu rizika koja je prihvatljiva za danu stopu povrata (31). |
(64) |
U načelu doprinos iz javnih sredstava ne uključuje državnu potporu ako istodobno privatni ulagač da znatan kapitalni doprinos u usporedivim okolnostima i pod usporedivim uvjetima (pari passu) (32). |
7.2.1 Pari passu sudjelovanje država, KAW-a i banaka u novom revolving kreditu
(65) |
Komisija napominje da su banke zajmodavci koje su bile uključene u novi revolving kredit sudjelovale i u starom revolving kreditu. Međutim u novom revolving kreditu države su povećale svoju izloženost SAS-u, dok su banke otprilike prepolovile svoj doprinos (s 366 milijuna EUR na otprilike 200 milijuna EUR) i tako smanjile svoju ukupnu postojeću izloženost SAS-u u okviru revolving kredita za otprilike 50 %. S obzirom na to Komisija je u odluci o pokretanju postupka izrazila sumnju da je argument u pogledu pari passu sudjelovanja valjan jer se činilo da se države i banke ne nalaze u usporedivom položaju. |
(66) |
Danska, Švedska i grupa SAS stajališta su da banke zajmodavci nikako nisu bile izložene u okviru starog revolving kredita dok su pregovarale o svojem sudjelovanju u novom revolving kreditu. Banke je stoga trebalo smatrati „vanjskim” ulagačima u položaju usporedivom s položajem državâ i KAW-a. |
(67) |
Komisija primjećuje da je SAS u siječnju 2012. u potpunosti povukao sredstva starog revolving kredita (prethodno navedeni stavak 20.). Izmjene uvjeta starog revolving kredita u ožujku 2012. uključivale su, između ostalog, i uvjet prema kojem se tražila potpuna i trenutačna otplata povučenog iznosa. Iznos je u potpunosti otplaćen u ožujku 2012., a zbog izmjena uvjeta starog revolving kredita koje su stupile na snagu istog mjeseca, SAS-u je nakon toga bilo iznimno teško povući sredstva iz tog kredita (33). Osim toga, od SAS-a je zatraženo da do lipnja 2012. dostavi plan dokapitalizacije koji su morali odobriti odbor te države i KAW te glavni dioničari. Taj su plan banke u početku odbile. Države su tek u studenome 2012., nakon što su pažljivo razmotrile revidirani plan 4XNG, odlučile sudjelovati u novom revolving kreditu, nakon čega su istu odluku donijele i banke. |
(68) |
Zbog toga danska i švedska nadležna tijela i grupa SAS tvrde da je SAS bio učinkovito spriječen da zatraži povlačenje sredstava iz starog revolving kredita. Svjesne te situacije, banke su morale odlučiti hoće li nastaviti sa starim revolving kreditom do njegova isteka u lipnju 2013. ili će sudjelovati u novom revolving kreditu pod jednakim uvjetima kao i države i KAW, unatoč činjenici da su države i KAW, kao dioničari, imale jači motiv da sudjeluju u cilju potencijalnog postizanja veće vrijednosti svojih dionica nakon provedbe plana 4XNG. |
(69) |
Iako Komisija smatra vjerojatnim da banke, barem one koje nisu imale drugih neosiguranih bilateralnih izloženosti SAS-u, nisu bile materijalno izložene starom revolving kreditu u trenutku donošenja odluke o sudjelovanju u novom revolving kreditu, isto tako smatra da je još uvijek postojao rizik da bi SAS mogao ispuniti uvjete za povlačenje sredstava prije uspostavljanja novog revolving kredita. Činjenica da se to nije dogodilo i da stari revolving kredit nije upotrijebljen nakon što je u cijelosti otplaćen u ožujku 2012. u tom je smislu nevažna. Na temelju toga, čini se da su banke u okviru starog revolving kredita u određenoj mjeri bile izložene SAS-u, što nije bio slučaj s državama (i KAW-om). Komisija stoga ne može prihvatiti argument danskih i švedskih nadležnih tijela da su banke sudjelovale u novom revolving kreditu kao „vanjski” ulagači bez obzira na njihovu izloženost u okviru starog revolving kredita. |
(70) |
Nadalje, Komisija se ne može složiti s Danskom i Švedskom da izloženost nekih banaka u obliku bilateralnih kredita povezanih sa starim revolving kreditom (34) nije uključivala nikakav financijski rizik za banke tijekom razdoblja pregovora o novom revolving kreditu jer se sredstva tih kredita nisu mogla povući ako stari revolving kredit nije bio povučen u cijelosti. Kao što je spomenuto ranije, postojao je rizik, iako doduše malen, da bi uvjeti za povlačenje sredstava mogli biti ispunjeni unatoč činjenici da je, nakon izmjena u ožujku 2012. i strogih uvjeta koji su postavljeni, vjerojatnost da će SAS povući sredstva starog revolving kredita bila vrlo mala. |
(71) |
Štoviše, čini se da su neke banke imale druge izloženosti SAS-u. Primjerice, pored sudjelovanja u starom revolving kreditu […] je, od 30. rujna 2012., imala neosiguranu (i nepovučenu) bilateralnu izloženost SAS-u u iznosu od [200 – 600] milijuna SEK te neosiguranu izloženost kroz kreditne kartice u iznosu od [500 – 900] milijuna SEK. Mogla je stoga biti odgovorna za pokrivanje troškova naknada klijentima ako bi SAS otkazao odgovarajuće letove. Iako je ta neosigurana izloženost kroz kreditne kartice predstavljala [0 – 2] % ukupnog kreditnog portfelja […] koji je iznosio oko [1 000 – 3 000] milijardi SEK, ipak je predstavljala financijski rizik i ne može se stoga prihvatiti da je pri donošenju odluke o sudjelovanju u novom revolving kreditu […] bila u položaju koji je bio usporediv s položajem državâ. |
(72) |
Osim toga, tri druge banke imale su izloženost u obliku neplaćenih kredita za financiranje zrakoplova (npr. […]). Iako države smatraju da je to financiranje bilo osigurano zrakoplovima i da nije predstavljalo financijski rizik za banke jer se zrakoplove lako moglo prodati na tržištu, to činjenično nije moglo biti dokazano. Ostaje nejasno bi li, u slučaju prodaje zrakoplova u stečajnom postupku, ukupni iznos doista bio vraćen. |
(73) |
Nadalje, u svojoj odluci o pokretanju postupka Komisija je postavila pitanje je li na ponašanje banaka moglo utjecati postupanje državâ, s obzirom na to da su države u ranijim godinama kontinuirano pružale financijsku potporu zračnom prijevozniku (npr. izdavanja prava iz 2009. i 2010.) Osim toga, banke su bile voljne sudjelovati u novom revolving kreditu samo pod uvjetom da u njemu sudjeluju države, kako je objašnjeno u prethodnim stavcima 23. i 24. |
(74) |
U načelu, Komisija smatra da se uvjet pari passu ne može primjenjivati u slučajevima kada je sudjelovanje države postavljeno kao strogi uvjet koji mora biti ispunjen da bi privatni subjekti sudjelovali u transakciji. |
(75) |
Tijekom službene istrage Danska, Švedska i grupa SAS tvrdile su da se banke ni u jednoj fazi pregovora o novom revolving kreditu nisu osjećale „pod utjecajem” ranijih postupanja država i njihove kontinuirane spremnosti da podupiru SAS unatoč činjenici da nisu ispunjene prognoze o prihodu državâ od izdavanja prava 2009. i 2010. |
(76) |
Komisija ne može isključiti mogućnost da privatni subjekti ne bi bili spremni uložiti u posao s takvom reputacijom i nepredvidivim projekcijama da nije bilo uključenosti državâ. Istodobno ne može isključiti niti da države, koje su odbile osigurati novi kapital i ući u revolving kredit u podređenom položaju, više nisu bile spremne ulagati dodatna sredstva u SAS. Bez obzira na ta razmatranja, Komisija i dalje nije uvjerena da je sudjelovanje državâ u novom revolving kreditu bilo pari passu s bankama zajmodavcima, uzimajući u obzir da su zbog sudjelovanja državâ banke smanjile ukupnu izloženost SAS-u u okviru revolving kredita za 50 %, a istodobno je povećana izloženost državâ SAS-u. |
(77) |
U odnosu na to bi li se ponašanje KAW-a moglo smatrati referentnom točkom za utvrđivanje postupanja privatnog ulagača, službena je istraga pokazala da je izloženost KAW-a SAS-u kroz posjedovanje dionica u SEB-u bilo manje nego što je navedeno u odluci o pokretanju postupka. Uzimajući u obzir da je KAW tek manjinski dioničar u SEB-u i da je izloženost SEB-a SAS-u bila ograničena, moglo bi se smatrati da je sudjelovanje KAW-a u novom revolving kreditu bilo potaknuto izgledima u pogledu isplativosti ulaganja. |
(78) |
Nastavno na gore navedeno, službena istraga nije omogućila Komisiji da sa sigurnošću utvrdi da se sporna transakcija odvijala pod pari passu uvjetima. |
(79) |
Bez obzira na pari passu ocjenu, Komisija je razmotrila i bi li se sudjelovanje državâ u novom revolving kreditu moglo smatrati razumnim iz perspektive dioničara te bi li prošlo test ulagača u tržišnom gospodarstvu gledano izvan okvira pari passu razmatranja. |
7.2.2 Ocjena sudjelovanja državâ u novom revolving kreditu u skladu s testom ulagača u tržišnom gospodarstvu
(80) |
Pitanje koje se postavlja jest bi li privatni ulagač u istom položaju kao države, tj. kao postojeći dioničari u SAS-u i suočen sa sličnim okolnostima kao i države 2012. ušao u novi revolving kredit pod sličnim uvjetima (35). |
(81) |
Neovisne analize koje su proveli financijski savjetnici (Goldman Sachs International i CITI kao savjetnici država i […] kao savjetnik zajmodavaca) prije zaključivanja novog revolving kredita poučne su u tom smislu. Prema navodima Danske i Švedske države su odlučile sudjelovati u novom revolving kreditu tek nakon što su njihovi vanjski savjetnici pomno razmotrili plan 4XNG i nakon prilagodbe uvjeta novog revolving kredita. |
(82) |
Iako je Komisija u svojoj odluci o otvaranju postupka izrazila određenu rezerviranost u pogledu opsega izvješća koje je pripremio CITI, Danska i Švedska objasnile su da se njihova odluka da sudjeluju u novom revolving kreditu temeljila na svim analizama koje su pripremili njihovi financijski savjetnici te da izvješće CITI-ja stoga ne bi trebalo ocjenjivati izdvojeno. |
(83) |
Financijski savjetnici dobili su zadatak da, između ostalog, provedu kritičku analizu plana 4XNG i novog revolving kredita te relevantnih osjetljivosti i ranjivosti u tom pogledu. Ta je analiza provedena kroz sukcesivna izvješća kojima je referentna točka bio učinak SAS-a u prošlosti i drugi sektorski kriteriji. Savjetnici su izdali niz preporuka u pogledu strategija za ublažavanje rizika i za plan 4XNG i za novi revolving kredit. U skladu s tim savjetom države su zatražile niz prilagodbi plana 4XNG (da bi se ubrzale mjere uštede troškova i ugradile dodatne inicijative) i prilagodbe uvjeta novog revolving kredita kako bi se smanjila vjerojatnost povlačenja sredstava. |
(84) |
Prilikom analize plana 4XNG, vanjski su savjetnici identificirali i posebnu pažnju posvetili ključnim područjima mogućeg rizika, uključujući ciljeve mjera uštede troškova, prodaju i pritisak prihoda od raspoloživih kapaciteta u putničkom prometu (RASK). Ocjena rizika rezultirala je, između ostalog, sljedećim razmatranjima:
|
(85) |
U vezi sa sumnjama koje je Komisija izrazila u svojoj odluci o pokretanju postupka u pogledu optimistične prirode specifičnih pokazatelja u planu 4XNG (npr. rast tržišta s obzirom na ASK, prognoze za BDP i stopa inflacije od 0 % za razdoblje 2015. – 2017.), podaci koje su dostavile Danska, Švedska i grupa SAS tijekom službene istrage ukazuju na to da su tim procjenama osobito uzeta u obzir glavna tržišta u kojima je SAS aktivan. To je uključivalo snažniju izloženost poduzetnika sjevernijoj nego južnijoj Europi, kao i njegovu izloženost tržištima SAD-a i Azije. U dostavljenim podacima nadalje se objašnjava da je procijenjena inflacija troška od 0 % godišnje za razdoblje 2015. – 2017. neto učinak temeljne stope inflacije od 2 % godišnje (u skladu s procijenjenom razinom inflacije u EU-u) i pretpostavke da će je biti moguće neutralizirati novim mjerama uštede troškova. |
(86) |
U pogledu nedostatka ispitivanja osjetljivosti u analizi interne stope profitabilnosti predstavljenoj u izvješću CITI-ja (vidjeti prethodno navedeni stavak 35.) i početne zabrinutosti Komisije s obzirom na potencijalni utjecaj manje optimističnih scenarija, Komisija je od Danske i Švedske u njihovim odgovorima na odluku o pokretanju postupka primila dodatne informacije u pogledu opsega poduzete analize osjetljivosti. S tim u vezi Goldman Sachs predstavio je niz ispitivanja osjetljivosti tijekom razvijanja plana 4XNG u razdoblju od lipnja do rujna 2012. Revidirana analiza u rujnu 2012. pokazala je da SAS neće ostati bez gotovine čak i u slučaju predstavljenih nepovoljnijih scenarija tj. u svim analiziranim slučajevima položaj SAS-a u pogledu gotovine ostao bi iznad donje granice novog revolving kredita. Međutim, kako bi se osiguralo povjerenje tržišta, smatralo se da je potrebno dati potporu likvidnosti i da je novi revolving kredit i dalje najrealističnija opcija za takvu rezervnu likvidnost. |
(87) |
Komisija stoga prima na znanje uzastopne financijske preglede provedene na planu 4XNG (uključujući opširne analize i ispitivanja različitih ponavljanja plana). Komisija primjećuje i zahtjeve državâ da se smanje rizici provedbe i postigne konsolidirani plan restrukturiranja prije stupanja u novi revolving kredit. Čini se da bi takve aktivnosti bile u skladu s aktivnostima mudrog privatnog ulagača u tržišnom gospodarstvu. Bez obzira na to, još uvijek treba razmotriti jesu li uvjeti novog revolving kredita bili u skladu s onim što bi prihvatio privatni ulagač u tržišnom gospodarstvu koji bi bio u istom položaju kao i države tj. kao postojeći dioničari u poduzeću. |
(88) |
Danska, Švedska i grupa SAS objasnile su da je specifična značajka sektora zračnog prometa potreba da se održi visoka razina financijske pripravnosti kako bi se sačuvalo povjerenje korisnika i dionika u sposobnost poduzetnika da nastavi s djelovanjem. S obzirom na financijske teškoće s kojima je SAS bio suočen 2012. i prevladavajućom situacijom u pogledu likvidnosti u tom razdoblju, vjerojatni motiv za sudjelovanje država, kao dioničara SAS-a, u novom revolving kreditu bilo je izbjegavanje većih gubitaka ili stečaja u slučaju problema s likvidnosti u poduzeću. |
(89) |
U tom smislu, čini se da su se države pri zaključivanju uvjeta novog revolving kredita prije svega oslanjale na preporuke neovisnih financijskih savjetnika. Čini se da je skupni cilj uvjetâ novog revolving kredita ublažiti glavne identificirane komercijalne rizike. Primjerice, kao što je spomenuto u prethodno navedenom stavku 84., ključni uvjet koji je morao biti ispunjen prije provedbe novog revolving kredita bilo je uspješno sklapanje novih kolektivnih ugovora s posadama zrakoplova. Nadalje, činilo se da je zbog uvjeta za povlačenje sredstava koji su se primjenjivali na liniju B bilo vrlo malo vjerojatno da će sredstva biti moguće povući prije ožujka 2015. (37) Financijske klauzule priložene novom revolving kreditu bile su strukturirane na način da ako SAS ne bi bio u mogućnosti provesti ključne financijske projekcije sadržane u planu 4XNG, tada ne bi imao pristup revolving kreditu ili bi morao vratiti sve iznose povučene iz revolving kredita u tom trenutku (38). |
(90) |
Osim gore navedenih opažanja, Komisija je primila dodatne informacije o prikladnosti pruženog kolaterala za novi revolving kredit. U izvješću iz svibnja 2012., […] je dao neovisnu procjenu vrijednosti poduzetnika Widerøe i neke materijalne imovine (uključujući rezervne motore, zrakoplove, niz manjih nekretnina i neku opremu) koji su kasnije upotrijebljeni kao jamstvo za novi revolving kredit. Iako je naglasak stavljen na poduzetnika Widerøe, kao najvažniju imovinu u paketu jamstava, a procjena druge imovine bila je utemeljena na ograničenim informacijama, ukupna ocjena ukazala je na ukupnu vrijednost imovine od otprilike [1 – 4] – [3 – 6] milijarde/milijardi SEK. Prema tome, ukupna procijenjena vrijednost imovine koja je bila uključena u jamstvo premašivala je veličinu linije A. Prema navodima Danske i Švedske smatralo se da je to dovoljno osiguranje zajmodavcima u okviru novog revolving kredita s obzirom da se, kako je navedeno gore, smatralo da je vjerojatnost da će SAS ikada povući sredstva iz linije B bila zanemariva. |
(91) |
Stvarni financijski rizici povezani s novim revolving kreditom dodatno su bili ublaženi odredbama o obveznom prethodnom plaćanju i/ili otkazivanju obveza u okviru novog revolving kredita ako SAS bude raspolagao određenim sredstvima ili ako posegne za drugim mogućnostima financiranja. Takve odredbe o prethodnom plaćanju i otkazivanju imale su takav učinak da bi se tijekom vremena smanjivao potencijalni gubitak. Kao rezultat prodaje poduzetnika Widerøe i u skladu sa sporazumom koji je stupio na snagu nakon te prodaje u rujnu 2013. (vidjeti prethodno navedeni stavak 31.), ukupni iznos novog revolving kredita smanjen je s 3,5 milijardi SEK na 2 milijarde SEK. |
(92) |
Čini se stoga da je poduzet sveobuhvatan i usklađen skup mjera koje su za cilj imale osigurati stalnu održivost SAS-a tijekom razdoblja 2012. – 2015. i ograničiti ključne financijske rizike povezane s novim revolving kreditom. |
(93) |
Nadalje, Komisija prepoznaje potrebu da razmotri bi li usporedivi privatni ulagač suočen sa sličnim okolnostima na tržištu kao države (tj. postojeći dioničari SAS-a) mogao biti ponukan da korisniku pruži predmetnu mjeru. S tim bi ciljem bilo korisno razmotriti i moguće protučinjenične situacije koje bi mogle nastati u odsutnosti mjere koja se pruža. |
(94) |
U tom smislu, Danska, Švedska i grupa SAS u svojim odgovorima na odluku o pokretanju postupka tvrde da bi stečaj bio vjerojatan da 2012. novi revolving kredit nije bio stavljen na raspolaganje. Prema navodima Danske i Švedske to bi odgovaralo ukupnom gubitku od 1 044 milijuna SEK za države, tj. ukupnoj vrijednosti dionica u njihovom vlasništvu. Daljnje razmatranje odnosilo se i na mogućnost odustajanja od mogućih budućih kapitalnih dobitaka ako plan 4XNG bude uspješno proveden. Za usporedbu, Danska i Švedska procjenjuju u svojim odgovorima da bi, ako SAS ne ispuni svoje obveze u okviru novog revolving kredita, mogući ukupni zajednički gubitak koji bi proizašao iz vlasništva država nad dionicama i njihovih doprinosa revolving kreditu u najekstremnijem slučaju mogao biti između [1 000 – 3 000] milijuna SEK (39). |
(95) |
Prema tome, u slučaju stečaja SAS-a, mogući dodatni gubitak povezan sa sudjelovanjem državâ u novom revolving kreditu (tj. otprilike 447,5 milijuna SEK na temelju oglednog primjera za Dansku i Švedsku) čini se relativno ograničen u usporedbi s gubitkom koji bi ionako nastao u pogledu vlasništva državâ nad dionicama. Čini se da usporedba te relativno ograničene dodatne, za države negativne, promjene scenarija (stečaj) i za države pozitivnog scenarija uspješne provedbe plana 4XNG, pruža dodatnu potporu odluci država da sudjeluju u novom revolving kreditu. U najoptimističnijem osnovnom scenariju, u izvješću CCTI-ja procjenjuje se potencijalna kapitalna dobit za države u iznosu od [7 000 – 12 000] milijuna SEK. Međutim, iako je Komisija u svojoj odluci o pokretanju postupka izrazila rezerve u pogledu optimistične prirode takvih projekcija rasta, ipak priznaje mogućnost da bi, čak i u konzervativnijim scenarijima, potencijalna kapitalna dobit u pozitivnom scenariju i dalje mogla premašivati potencijalne gubitke u negativnom scenariju. |
(96) |
Komisija stoga uzima u obzir gornju analizu rizika i dobiti te opsežne revizije i testiranja plana 4XNG, dodatne provjere temeljnog kolaterala (40), odredbe o otkazivanju i prethodnom plaćanju kojima se tijekom vremena smanjuje potencijalni gubitak (41) i razne druge mjere za ublažavanje rizika uključene u uvjete novog revolving kredita (42). Uzimajući u obzir gore navedeno, čini se da je odluka država da sudjeluju u novom revolving kreditu u skladu s aktivnostima privatnog ulagača koji djeluje u cilju ostvarivanja uobičajenog tržišnog povrata s obzirom na specifičnu situaciju poduzetnika u tom trenutku. |
(97) |
Na temelju gore navedenoga Komisija zaključuje da su se države, u svojstvu postojećih dioničara SAS-a, vodile razumnim i realističnim izgledima u pogledu profitabilnosti pri donošenju odluke o sudjelovanju u novom revolving kreditu zajedno s KAW-om i bankama zajmodavcima tijekom razdoblja od prosinca 2012. do ožujka 2014. Stoga to sudjelovanje SAS-u nije donijelo nikakvu prednost u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. |
7.3. Zaključak u pogledu postojanja državne potpore
(98) |
S obzirom na gore navedeno, Komisija zaključuje da sudjelovanje Danske i Švedske u novom revolving kreditu ne predstavlja državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. |
(99) |
Naposljetku, Komisija napominje da su Danska i Švedska pristale da se predmetna odluka donese i priopći na engleskom. |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Financiranje zračnog prijevoznika Scandinavian Airlines novim revolving kreditom koji su Kraljevina Danska i Kraljevina Švedska provele u prosincu 2012. ne predstavlja potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena Kraljevini Danskoj i Kraljevini Švedskoj.
Sastavljeno u Bruxellesu 9. srpnja 2014.
Za Komisiju
Joaquín ALMUNIA
Potpredsjednik
(1) SL C 283, 28.9.2013., str. 8.
(2) Vidjeti bilješku 1.
(3) FAM je poduzetnik odgovoran za upravljanje sredstvima zaklade Knuta i Alice Wallenberg.
(4) ASK (engl. Available Seat Kilometer) mjera je raspoloživih kapaciteta na letu zračnog prijevoznika u putničkom prometu. Odgovara umnošku broja dostupnih sjedala i broja prijeđenih kilometara.
(5) Izvor: http://www.airlineleader.com/regional-focus/nordic-region-heats-up-as-all-major-players-overhaul-their-strategies.
(6) Vidjeti bilješku 12. i stavak 31. u pogledu prodaje 80 % dionica zračnog prijevoznika Widerøe.
(7) Izvor: http://www.sasgroup.net/SASGroup/default.asp.
(8) Najnovije stajalište kreditne agencije Standard and Poor's u pogledu kreditnog rejtinga SAS-a razmatra se u bilješci 25. u nastavku.
(9) Izvor: godišnja izvješća SAS-a za razdoblje 2008. – 2012. dostupna na http://www.sasgroup.net/SASGroup/default.asp.
(10) Poslovna tajna.
(11) Izdavanja prava iz 2009. i 2010. bila su predmet Odluke Komisije u predmetu SA.29785 (dostupna na http://ec.europa.eu/competition/state_aid/cases/249053/249053_1461974_61_2.pdf), u kojoj je Komisija zaključila da izdavanja prava nisu uključivala državnu potporu.
(12) U tom smislu vidjeti izjavu glavnog izvršnog direktora SAS-a koju je prenio Reuters 12. studenoga 2012.: „To doista jest naša 'posljednja prilika' ako želimo da SAS opstane u budućnosti” izjavio je glavni direktor nakon pokretanja novog plana spašavanja tog zračnog prijevoznika […] koji nije ostvario cjelogodišnju dobit od 2007., dostupnu na http://www.reuters.com/article/2012/11/12/uk-sas-idUSLNE8AB01O20121112. Vidjeti i članak pod naslovom „SAS tops European airline critical list” u novinama Financial Times od 13. studenoga 2012. Na http://www.ft.com/intl/cms/s/0/fa1cbd88-2d87-11e2-9988-00144feabdc0.html#axzz2TSY5JHUh.
(13) Vidjeti primjerice Reuters od 18. studenoga 2012. (http://www.reuters.com/article/2012/11/19/sas-idUSL5E8MI6IY20121119) i Financial Times od 19. studenoga 2012. (http://www.ft.com/intl/cms/s/0/43e37eba-322f-11e2-b891-00144feabdc0.html#axzz2TSY5JHUh).
(14) Prema informacijama koje su dostavile danska i švedska nadležna tijela, prodaja […], navedena u odluci o pokretanju postupka, uklonjena je s konačnog popisa planiranih prodaja zbog nesigurnosti u pogledu datuma prodaje i prihoda koji bi se ostvario.
(15) Dana 20. svibnja 2013. SAS je izvijestio da je potpisao sporazum o prodaji 80 % svojih dionica u poduzetniku Widerøe skupini ulagača. SAS će zadržati 20 % udjela u poduzetniku Widerøe, ali imat će mogućnost da 2016. prenese puno vlasništvo. Vidjeti http://mb.cision.com/Main/290/9410155/119539.pdf.
(16) SAS je prodao 10 % dionica u svojem poduzeću za pružanje zemaljskih usluga poduzetniku Swissport. Ta je akvizicija stupila na snagu 1. studenoga 2013. Pregovori su trenutačno na čekanju dok Swissport ne zaključi akviziciju i integraciju poduzetnika Servisair.
(17) Ta je prodaja završena uz učinak po likvidnost od otprilike 1,7 milijardi SEK.
(18) Te su mjere uglavnom provedene i donijet će uštedu od otprilike 1 milijarde SEK.
(19) […]
(20) […], jedan od zajmodavaca u okviru starog revolving kredita naveo je da neće biti spreman za sudjelovanje u novom revolving kreditu. Uslijed toga, […] i […] razmjerno su povećali svoje sudjelovanje u novom revolving kreditu.
(21) Vidjeti bilješku 34. u nastavku.
(22) Vidjeti http://www.reuters.com/finance/stocks/SAS.ST/key-developments/article/2662973.
(23) Obveza u okviru linije A smanjena je s 0,8 milijarda SEK na 0,6 milijarda SEK 31. listopada 2013. kao posljedica SAS-ove prodaje udjela u poduzetniku SAS Ground Handling poduzetniku Swissport.
(24) SL C 244, 1.10.2004., str. 2.
(25) Alternativno rješenje bilo bi jednostavno dopustiti da stari revolving kredit istekne 20. lipnja 2013. te istodobno spriječiti bilo kakvo njegovo korištenje u tom razdoblju sve dok SAS ne bude mogao ispuniti uvjete u pogledu povlačenja.
(26) Danska i švedska nadležna tijela dostavila su podatke o nekim drugim izloženostima banaka SAS-u u obliku bilateralnih kredita, raznih aranžmana omeđivanja rizika, kreditnih kartica, linija za financiranje zrakoplova, prekoračenja računa i kupovina nekretnina. Danska i švedska nadležna tijela tvrde da, uz moguću iznimku izloženosti […] povezanu s plaćanjem kreditnim karticama, banke nisu bile izložene SAS-u na način da nisu bile materijalno osigurane. Razni spomenuti oblici izloženosti bili su ili ograničeni iznosom ili su bili osigurani pa su se stoga činili nevažnim u odnosu na odluku banaka da sudjeluju u novom revolving kreditu.
(27) Prihod po raspoloživim kapacitetima u putničkom prometu (RASK) uobičajena je mjera prihoda za zračne prijevoznike.
(28) Danska i Švedska i SAS u tom smislu također naglašavaju da je 5. kolovoza 2013. kreditna agencije Standard and Poor's povisila kreditni rejting SAS-a s CCC+ na B– uz stabilne izglede.
(29) Vidjeti predmet 730/79 Philip Morris Holland BV protiv Komisije [1980] EC- 2671, točku 11.; Predmet T-288/97 Regione Friuli Venezia Giulia protiv Komisije [2001] ECR 2001 II-1169, točku 41.; i Predmet C-280/00 Altmark Trans GmbH i Regierungspräsidium Magdeburg protiv Nahverkehrsgesellschaft Altmark GmbH (Altmark) [2003] ECR I-7747, točku 75.
(30) „Treći paket” uključivao je tri zakonodavne mjere: i. Uredba Vijeća (EEZ) br. 2407/92 od 23. srpnja 1992. o licenciranju zračnih prijevoznika (SL L 240, 24.8.1992., str. 1.); ii. Uredba Vijeća (EEZ) br. 2408/92 od 23. srpnja 1992. o pristupu zračnih prijevoznika Zajednice zračnim linijama unutar Zajednice (SL L 240, 24.8.1992., str. 8.); te iii. Uredba Vijeća (EEZ) br. 2409/92 od 23. srpnja 1992. o cijenama zračnog prijevoza putnika i tereta (SL L 240, 24.8.1992., str. 15.). Te su Uredbe bile ugrađene u Sporazum o EGP-u do trenutka kada su opozvane Uredbom (EZ) br. 1008/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici (SL L 293, 31.10.2008., str. 3.) koja je ugrađena u Sporazum o EGP-u u obliku Priloga XIII. Sporazumu o EGP-u.
(31) Spojeni predmeti T-228/99 i T-233/99 Westdeutsche Landesbank Girozentrale i Land Nordrhein – Westfalen protiv Komisije [2003] ECR-II435, točka 255.
(32) Predmet T-296/97 Alitalia [2000] ECR II-3871, točka 81.
(33) […]
(34) Osim starog revolving kredita, tri su banke do 30. rujna 2012. bile izložene u obliku bilateralnih kredita povezanih sa starim revolving kreditom, a čija se sredstva nisu mogla povući osim ako se u cijelosti povuku sredstva starog revolving kredita. Iznosi pojedinačnih bilateralnih kredita bili su [400 – 800] milijuna EUR za […], [200 – 400] millijuna EUR za […] i [400 – 800] milijuna EUR za […].
(35) Predmet C-305/89 Italija protiv Komisije [1991] ECR I-1603, točka 20.
(36) Primjerice, […] je uklonjen s konačnog popisa planiranih prodaja […].
(37) Primjerice, jedan od uvjeta za povlačenje sredstava iz linije B bio je taj da bi SAS trebao imati EBITDAR (dobit prije kamata, oporezivanja, deprecijacije, amortizacije i troškova restrukturiranja ili najma) od najmanje [5 – 9] milijardi SEK na razini od 12 mjeseci. S obzirom na to da je to premašivalo EBITDAR projiciran za svaku godinu razdoblja od 2012. do 2015. smatralo se malo vjerojatnim da će SAS biti u poziciji da povuče sredstva iz linije B tijekom vremenskog okvira novog revolving kredita.
(38) Financijske klauzule koje su se odnosile na […]. Posljednje dvije financijske klauzule prilagođene su na razini kvartala na temelju financijskog modela plana 4XNG, čime se implicira da se od SAS-a zahtijevalo da ostvari svoje vlastite financijske ciljeve.
(39) Radi davanja primjera Danska i Švedska procjenjuju ukupni zajednički gubitak državâ u okviru novog revolving kredita pod pretpostavkom da sredstva iz linije A budu u potpunosti povučena (od kojih su [700 – 1 200] milijuna SEK osigurale države) i pod daljnjom pretpostavkom da osiguranje pokriva samo 50 % obveza iz linije A i da su države već primile prvu ratu naknade za otvaranje kreditne linije. Iz toga bi proizašao procijenjeni gubitak od [400 – 800] milijuna SEK u okviru novog revolving kredita zajedno s procijenjenim zajedničkim gubitkom na dionicama u iznosu od [700 – 1 200] milijuna SEK tj. ukupno [1 100 – 2 000] milijuna SEK.
(40) Vidjeti stavak 90.
(41) Vidjeti stavke 84. i 91.
(42) Vidjeti stavke 84. i 89.
20.12.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 366/104 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE
оd 18. prosinca 2014.
o izmjeni Provedbene odluke 2014/833/EU o određenim zaštitnim mjerama u vezi s nedavnim izbijanjima visoko patogene influence ptica podtipa H5N8 u Nizozemskoj
(priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 9741)
(Vjerodostojan je samo tekst na nizozemskom jeziku)
(Tekst značajan za EGP)
(2014/939/EU)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/662/EEZ od 11. prosinca 1989. o veterinarskim pregledima u trgovini unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim i zootehničkim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (2), a posebno njezin članak 10. stavak 4.,
budući da:
(1) |
Slijedom obavijesti Nizozemske o izbijanju visoko patogene influence ptica podtipa H5N8 na gospodarstvu s nesilicama u Hekendorpu u pokrajini Utrecht 16. studenoga 2014. Komisija je donijela Provedbenu odluku Komisije 2014/808/EU (3). |
(2) |
Provedbenom odlukom 2014/808/EU predviđeno je da zaražena i ugrožena područja uspostavljena u Nizozemskoj u skladu s Direktivom Vijeća 2005/94/EZ (4) sadržavaju najmanje područja navedena kao zaražena i ugrožena područja u Prilogu toj Provedbenoj odluci. |
(3) |
Privremene zaštitne mjere uvedene nakon izbijanja te bolesti u Hekendorpu u Nizozemskoj revidirane su 20. studenoga 2014. u okviru Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje. Potvrđene su mjere i Prilog Provedbenoj odluci izmijenjenoj Provedbenom odlukom Komisije 2014/833/EU (5) kako bi se uzelo u obzir uspostavljanje zaraženih i ugroženih područja oko daljnjih izbijanja u Ter Aaru i Kamperveenu u kojima se primjenjuju veterinarska ograničenja u skladu s Direktivom 2005/94/EZ. |
(4) |
Dodatno izbijanje potvrđeno je 30. studenoga 2014. na gospodarstvu za uzgoj peradi u Zoeterwoudeu u pokrajini Zuid-Holland. Odmah su primijenjene mjere u skladu s Direktivom 2005/94/EZ, uključujući i uspostavljanje zaraženih i ugroženih područja. |
(5) |
Kako bi se spriječili nepotrebni poremećaji trgovine u Uniji i izbjegle neopravdane prepreke trgovini koje nameću treće zemlje, potrebno je definirati na razini Unije u suradnji s Nizozemskom zaražena i ugrožena područja uspostavljena na temelju novog izbijanja u toj državi članici te utvrditi vrijeme trajanja regionalizacije. |
(6) |
Provedbenu odluku 2014/833/EU treba stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(7) |
Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Provedbena odluka 2014/833/EU mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova je odluka upućena Kraljevini Nizozemskoj.
Sastavljeno u Bruxellesu 18. prosinca 2014.
Za Komisiju
Vytenis ANDRIUKAITIS
Član Komisije
(1) SL L 395, 30.12.1989., str. 13.
(2) SL L 224, 18.8.1990., str. 29.
(3) Provedbena odluka Komisije 2014/808/EU od 17. studenoga 2014. o određenim privremenim zaštitnim mjerama u vezi s visoko patogenom influencom ptica podtipa H5N8 u Nizozemskoj (SL L 332, 19.11.2014., str. 44.).
(4) Direktiva Vijeća 2005/94/EZ od 20. prosinca 2005. o mjerama Zajednice u vezi s kontrolom influence ptica i o stavljanju izvan snage Direktive 92/40/EEZ (SL L 10, 14.1.2006., str. 16.).
(5) Provedbena odluka Komisije 2014/833/EU od 25. studenoga 2014. o određenim zaštitnim mjerama u vezi s nedavnim izbijanjima visoko patogene influence ptica podtipa H5N8 u Nizozemskoj (SL L 341, 27.11.2014., str. 16.).
PRILOG
U dio A dodaje se sljedeće:
„ISO kôd države |
Država članica |
Oznaka (ako je primjenjivo) |
Naziv |
Datum do kad se primjenjuje u skladu s člankom 29. Direktive 2005/94/EZ |
||||||||||||||||||||||||
NL |
Nizozemska |
Poštanski broj/oznaka ADNS |
Općina Zoeterwoude, pokrajina Zuid-Holland Područje kojim se obuhvaća sljedeće: |
22.12.2014. |
||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
U dio B dodaje se sljedeće:
„ISO kôd države |
Država članica |
Oznaka (ako je primjenjivo) |
Naziv |
Datum do kad se primjenjuje u skladu s člankom 31. Direktive 2005/94/EZ |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
NL |
Nizozemska |
Poštanski broj/oznaka ADNS |
Općina Zoeterwoude, pokrajina Zuid-Holland Područje kojim se obuhvaća sljedeće: |
31.12.2014. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
|
Ispravci
20.12.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 366/109 |
Ispravak Uredbe (EZ) br. 2111/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2005. o uspostavi liste Zajednice koji sadrži zračne prijevoznike na koje se primjenjuje zabrana letenja unutar Zajednice, o informiranju putnika u zračnom prometu o identitetu zračnog prijevoznika koji obavlja let i stavljanju izvan snage članka 9. Direktive 2004/36/EZ
( Službeni list Europske unije L 344 od 27. prosinca 2005. )
(Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 7/Sv. 16 od 19. travnja 2013.)
Naslov na naslovnici i na stranici 9.:
umjesto:
„Uredba (EZ) br. 2111/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2005. o uspostavi liste Zajednice koji sadrži zračne prijevoznike na koje se primjenjuje zabrana letenja unutar Zajednice, o informiranju putnika u zračnom prometu o identitetu zračnog prijevoznika koji obavlja let i stavljanju izvan snage članka 9. Direktive 2004/36/EZ”
treba stajati:
„Uredba (EZ) br. 2111/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2005. o uspostavi liste Zajednice koja sadrži zračne prijevoznike na koje se primjenjuje zabrana letenja unutar Zajednice, o informiranju putnika u zračnom prometu o identitetu zračnog prijevoznika koji obavlja let i stavljanju izvan snage članka 9. Direktive 2004/36/EZ”