PRILOG I.

Primjena pravilnika UNECE-a

Pravilnik UNECE-a br.	Predmet	Niz izmjena	Oznaka SL	Primjenjivost
14	Sidrišta sigurnosnih pojaseva, sustavi sidrišta ISOFIX i sidrišta gornje sigurnosne uzice ISOFIX	Dopuna 1. nizu izmjena 07.	SL L 109, 28.4.2011., str. 1.	T i C
16	Sigurnosni pojasevi, sustavi za držanje i sustavi za držanje djeteta	Dopuna 1. nizu izmjena 06.	SL L 233, 9.9.2011., str. 1.	T i C
43	Sigurnosna stakla	Dopuna 12. nizu izmjena 00.	SL L 230, 31.8.2010., str. 119.	T i C
60	Upravljačke naprave kojima upravlja vozač – označivanje upravljačkih naprava, pokaznih svjetiljaka i indikatora (mopedi/motocikli)		SL L 95, 31.3.2004., str. 10.	T i C
79	Oprema za upravljanje	Dopuna 3. nizu izmjena 01. i Ispravak od 20. siječnja 2006.	SL L 137, 27.5.2008., str. 25.	T i C

Objašnjenje:

Uvrštenje sastavnog dijela na ovaj popis ne čini njegovu ugradnju obveznom. Međutim, za pojedine sastavne dijelove zahtjevi za obveznu ugradnju utvrđeni su u ostalim prilozima ovoj Uredbi.

PRILOG II.

Priznavanje izvješća o ispitivanju izdanih na temelju Kodeksa OECD-a za potrebe EU homologacije tipa

Izvješće o ispitivanju na temelju Koda OECD-a br.	Predmet	Izdanje	Primjenjivost	Alternativa EU izvješću o ispitivanju na temelju
3	Službeno ispitivanje zaštitnih konstrukcija na traktorima za poljoprivredu i šumarstvo (dinamičko ispitivanje)	Izdanje 2015. -Srpanj 2014.-	T1, T4.2 i T4.3	Prilog VI. I Prilog XVIII. (ako su ispitana sidrišta sigurnosnog pojasa)
4	Službeno ispitivanje zaštitnih konstrukcija na traktorima za poljoprivredu i šumarstvo (statičko ispitivanje)	Izdanje 2015. -Srpanj 2014.-	T1/C1, T4.2/C4.2 i T4.3/C4.3	Prilog VIII. I Prilog XVIII. (ako su ispitana sidrišta sigurnosnog pojasa)
5	Službeno mjerenje buke na vozačkom mjestu (mjestima) na traktorima za poljoprivredu i šumarstvo	Izdanje 2015. -Srpanj 2014.-	T i C	Prilog XIII.
6	Službeno ispitivanje sprijeda ugrađenih zaštitnih konstrukcija pri prevrtanju na uskim traktorima na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo	Izdanje 2015. -Srpanj 2014.-	T2, T3 i T4.3	Prilog IX. I Prilog XVIII. (ako su ispitana sidrišta sigurnosnog pojasa)
7	Službeno ispitivanje straga ugrađenih zaštitnih konstrukcija pri prevrtanju na uskim traktorima na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo	Izdanje 2015. -Srpanj 2014.-	T2/C2, T3/C3 i T4.3/C4.3	Prilog X. I Prilog XVIII. (ako su ispitana sidrišta sigurnosnog pojasa)
8	Službeno ispitivanje zaštitnih konstrukcija na traktorima na gusjenicama za poljoprivredu i šumarstvo	Izdanje 2015. -Srpanj 2014.-	C1, C2, C4.2 i C4.3	Prilog VII. I Prilog XVIII. (ako su ispitana sidrišta sigurnosnog pojasa)
10	Službeno ispitivanje zaštitnih konstrukcija od padajućih predmeta na traktorima za poljoprivredu i šumarstvo	Izdanje 2015. -Srpanj 2014.-	T i C	Prilog XI. Dio C

PRILOG III.

Aranžmani u pogledu postupaka homologacije tipa, uključujući zahtjeve u vezi s virtualnim ispitivanjem

1.   Postupak homologacije tipa

Pri primitku zahtjeva za homologaciju tipa vozila, homologacijsko tijelo:

1.1.

provjerava odnose li se svi certifikati o EU homologaciji tipa i izvješća o ispitivanju izdani u skladu s Uredbom (EU) br. 167/2013 i delegiranim i provedbenim aktima donesenim u skladu s tom Uredbom koji se primjenjuju za homologaciju tipa vozila na određeni tip vozila i odgovaraju li propisanim zahtjevima;

1.2.	na temelju dokumentacije provjerava jesu li specifikacije vozila i podaci iz opisnog dokumenta vozila navedeni u opisnoj dokumentaciji i certifikatima o EU homologaciji tipa u skladu s Uredbom (EU) br. 167/2013 i delegiranim i provedbenim aktima donesenim u skladu s tom Uredbom;

1.3.

na izabranom uzorku vozila tipa za koji je zatražena homologacija provodi ili organizira provođenje pregleda dijelova ili sustava radi provjere je li vozilo (vozila) u skladu s odgovarajućim podacima navedenima u vjerodostojnoj opisnoj dokumentaciji s obzirom na Uredbu (EU) br. 167/2013 i delegirane i provedbene akte donesene u skladu s tom Uredbom;

1.4.	provodi ili organizira provođenje odgovarajućih provjera ugradnje zasebnih tehničkih jedinica, prema potrebi.

1.5.	provodi ili organizira provođenje potrebnih provjera prisutnosti predmeta predviđenih Prilogom I. Uredbi (EU) br. 167/2013;

2.   Kombinacija tehničkih specifikacija

Broj vozila koja treba dostaviti mora biti dovoljan kako bi se omogućila odgovarajuća provjera različitih kombinacija za homologaciju, u skladu sa sljedećim kriterijima:

2.1.	pogonska jedinica;

2.2.	prijenosnik snage;

2.3.	pogonske osovine (broj, položaj, međusobna povezanost);

2.4.	upravljane osovine (broj i položaj);

2.5.	sustav kočenja i kočene osovine (broj);

2.6.	zaštitna konstrukcija pri prevrtanju;

2.7.	zaštita od opasnih tvari.

3.   Posebne odredbe

3. Ako za predmete obuhvaćene Uredbom (EU) br. 167/2013 i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju te Uredbe nisu dostupni homologacijski certifikati ili izvješća o ispitivanju, homologacijsko tijelo:

3.1.	organizira provođenje potrebnih ispitivanja i provjera u skladu s Uredbom (EU) br. 167/2013 i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju te Uredbe;

3.2.	provjerava je li vozilo u skladu s pojedinačnim podacima u opisnoj dokumentaciji vozila i zadovoljava li tehničke zahtjeve Uredbe (EU) br. 167/2013 i delegiranih i provedbenih akata donesenih u skladu s tom Uredbom;

3.3.	provodi ili organizira provođenje odgovarajućih provjera ugradnje sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica, prema potrebi.

4.   Postupci za višestupanjsku EU homologaciju tipa

4.1.   Općenito

4.1.1.

Za uspješnu provedbu postupka višestupanjske EU homologacije potrebno je sudjelovanje svih zainteresiranih proizvođača. Zato prije dodjele homologacije prvog i sljedećeg stupnja homologacijska tijela provjeravaju postojanje odgovarajućih dogovora između relevantnih proizvođača za dostavu i razmjenu dokumenata i podataka tako da tip dovršenog vozila zadovoljava tehničke zahtjeve Uredbe (EU) br. 167/2013 i delegiranih i provedbenih akata donesenih u skladu s tom Uredbom. Takvi podaci isto tako sadržavaju pojedinosti iz dodijeljenih homologacija za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice i dijelove vozila koji su ugrađeni u nedovršeno vozilo, ali još nisu homologirani.

4.1.2.

EU homologacije tipa u skladu s točkom 4. dodjeljuju se na temelju trenutačnog stanja dovršenosti vozila i sadržavaju sve homologacije dodijeljene u ranijim stupnjevima.

4.1.3.

Svaki proizvođač u višestupanjskom postupku EU homologacije odgovoran je za homologaciju i sukladnost proizvodnje svih sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica koje je proizveo ili ih je dodao u prethodnom stupnju izrade. On nije odgovoran za predmete koji su homologirani u prethodnim stupnjevima, osim u slučajevima kad preinačuje odgovarajuće dijelove u opsegu u kojem ranije dodijeljena homologacija postaje nevažećom.

4.2.   Postupci.

Homologacijsko tijelo:

4.2.1.

provjerava odnose li se svi certifikati o EU homologaciji tipa i izvješća o ispitivanju izdani u skladu s Uredbom (EU) br. 167/2013 i delegiranim i provedbenim aktima donesenim u skladu s tom Uredbom koji se primjenjuju za homologaciju tipa vozila na određeni tip vozila u njegovu stupnju dovršenosti i odgovaraju li propisanim zahtjevima;

4.2.2.

utvrđuje jesu li svi potrebni podaci, vodeći računa o stupnju dovršenosti vozila, uvršteni u opisnu dokumentaciju;

4.2.3.

na temelju dokumentacije provjerava jesu li specifikacije vozila i podaci iz opisnog dokumenta vozila navedeni u opisnoj dokumentaciji i certifikatima o EU homologaciji tipa u skladu s Uredbom (EU) br. 167/2013 ili delegiranim i provedbenim donesenim u skladu s tom Uredbom; a u slučaju dovršenog vozila kad neki podatak iz opisnog dokumenta nije naveden u opisnoj dokumentaciji, potvrđuje da je odgovarajući dio značajke usklađen s podacima iz opisne dokumentacije;

4.2.4.

na izabranom uzorku vozila tipa za koji je zatražena homologacija provodi ili organizira provođenje pregleda dijelova ili sustava radi provjere je li vozilo (vozila) u skladu s odgovarajućim podacima navedenima u vjerodostojnoj opisnoj dokumentaciji s obzirom na Uredbu (EU) br. 167/2013 i delegirane i provedbene akte donesene u skladu s tom Uredbom;

4.2.5.

provodi ili organizira provođenje odgovarajućih provjera ugradnje zasebnih tehničkih jedinica, prema potrebi.

4.3.   Broj vozila koja treba pregledati za potrebe točke 4.2.4. mora biti dovoljan kako bi se omogućio pravilan nadzor različitih kombinacija koje je potrebno homologirati ovisno o stupnju dovršenosti vozila i kriterijima iz točke 2.

5.   Uvjeti pod kojima se provodi virtualno ispitivanje i zahtjevi u pogledu virtualnog ispitivanja

5.1.   Ciljevi i područje primjene

Točkom 5. utvrđuju se odgovarajuće odredbe u pogledu virtualnog ispitivanja u skladu s člankom 27. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 167/2013. Ona se ne primjenjuje na drugi podstavak članka 27. stavka 3. navedene Uredbe.

5.2.   Popis zahtjeva koji mogu biti podložni virtualnom ispitivanju

Tablica 1.

Popis zahtjeva koji mogu biti podložni virtualnom ispitivanju

Upućivanje na delegirani akt	Broj priloga	Zahtjev	Ograničenja/napomene
RVCR	IX.	određivanje ponašanja pri bočnom prevrtanju uskog traktora sa zaštitnom konstrukcijom ugrađenom ispred vozačkog sjedala	Dio B.4.

6.   Uvjeti u kojima se virtualno ispitivanje mora provesti

6.1.   Shema virtualnog ispitivanja

Sljedeća shema koristi se kao osnovna struktura za opis i provedbu virtualnog ispitivanja:

6.1.1.

svrha;

6.1.2.

strukturni model;

6.1.3.

rubni uvjeti;

6.1.4.

pretpostavljena opterećenja;

6.1.5.

izračun;

6.1.6.

ocjena;

6.1.7.

dokumentacija.

6.2.   Temelji računalne simulacije i izračuna

6.2.1.   Matematički model

Računalni model simulacije dostavlja proizvođač. On odražava složenost konstrukcije vozila, sustava i sastavnih dijelova koje treba ispitati s obzirom na zahtjeve. Iste se odredbe primjenjuju mutatis mutandis na ispitivanje sastavnih dijelova ili tehničkih jedinica neovisno o vozilu.

6.2.2.   Validacija postupka matematičkog modela

Matematički model validira se usporedbom sa stvarnim uvjetima ispitivanja. Fizičko se ispitivanje provodi radi usporedbe rezultata koji se dobiju pri upotrebi matematičkog modela s rezultatima fizičkog ispitivanja. Dokazuje se usporedivost rezultata ispitivanja. Izvješće o validaciji sastavlja proizvođač ili tehnička služba i dostavlja homologacijskom tijelu. Svaka preinaka matematičkog modela ili programskog rješenja koja bi mogla obezvrijediti izvješće o validaciji daje se na uvid homologacijskom tijelu koje može zatražiti provođenje novog postupka validacije. Dijagram tijeka postupka validacije prikazan je na slici 1. točke 7.

6.2.3.   Dokumentacija

Proizvođač stavlja na raspolaganje podatke i pomoćne alate koji su upotrijebljeni za simulaciju i izračun te ih na prikladan način dokumentira.

6.2.4.   Alati i podrška

Na zahtjev tehničke službe proizvođač dostavlja i osigurava pristup potrebnim alatima uključujući odgovarajuće programsko rješenje.

6.2.5.   Nadalje, proizvođač osigurava odgovarajuću podršku tehničkoj službi.

6.2.6.   Osiguravanjem pristupa i podrške tehničkoj službi ne prestaje obveza tehničke službe s obzirom na osposobljenost njezina osoblja, plaćanja licencijskih prava i poštovanja povjerljivosti.

7.   Virtualno ispitivanje postupka validacije

Slika 1.

Dijagram tijeka virtualnog ispitivanja postupka validacije

PRILOG IV.

Aranžmani u pogledu sukladnosti proizvodnje

1.   Definicije

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

1.1.	„sustav upravljanja kvalitetom” znači sklop povezanih i uzajamno djelujućih elemenata koje organizacije upotrebljavaju radi usmjeravanja i kontrole načina na koji se provode politike u području kvalitete i ostvaruju ciljevi u pogledu kvalitete;

1.2.	„revizija” znači postupak prikupljanja dokaza koji se upotrebljavaju za ocjenu uspješnosti primjene kriterija revizije, a trebala bi biti objektivna, nepristrana i neovisna te se provoditi u sustavnom i dokumentiranom postupku revizije;

1.3.	„korektivno djelovanje” znači postupak rješavanja problema s daljnjim koracima poduzetima radi uklanjanja uzroka nesukladnosti ili nepoželjnog stanja i namijenjenima sprečavanju njihova ponavljanja;

2.   Svrha

2.1.

Cilj je postupka provjere sukladnosti proizvodnje osigurati da je svako proizvedeno vozilo, sustav, sastavni dio, zasebna tehnička jedinica, dio ili oprema u skladu sa zahtjevima u pogledu specifikacija, radnih značajki i označivanja homologiranog tipa.

2.2.

Postupci neodvojivo uključuju ocjenu sustava upravljanja kvalitetom, u nastavku navedenu kao „prvo ocjenjivanje” te provjere i kontrole proizvodnje, u nastavku navedene kao „mjere za sukladnost proizvoda”.

3.   Prvo ocjenjivanje

3.1.

Prije dodjele homologacije tipa homologacijsko tijelo provjerava provodi li proizvođač zadovoljavajuće mjere i postupke za osiguranje učinkovite kontrole kako bi vozila, sustavi, sastavni dijelovi i zasebne tehničke jedinice u proizvodnji bili sukladni homologiranom tipu.

3.2.

Na prvo ocjenjivanje primjenjuju se smjernice za nezavisno ocjenjivanje sustava upravljanja kvalitetom i/ili okolišem utvrđene u normi EN ISO 19011:2011.

3.3.

Homologacijsko tijelo koje dodjeljuje homologaciju tipa provjerava zahtjev iz točke 3.1. Homologacijsko tijelo zadovoljno je prvim ocjenjivanjem i mjerama za sukladnost proizvoda iz odjeljka 4., uzimajući u obzir, prema potrebi, jednu od mjera opisanih u točkama od 3.3.1. do 3.3.3. ili kombinaciju dijela ili svih tih mjera, prema potrebi.

3.3.1.

Prvo ocjenjivanje i/ili ovjeru mjera za sukladnost proizvoda provodi homologacijsko tijelo koje dodjeljuje homologaciju tipa ili imenovano tijelo koje djeluje u ime homologacijskog tijela.

3.3.1.1.

Pri razmatranju opsega prvog ocjenjivanja koje treba provesti homologacijsko tijelo može uzeti u obzir raspoložive podatke koji se odnose na: 3.3.1.1.1. certifikaciju proizvođača opisanu u točki 3.3.3., koja nije obrađena ili priznata u skladu s tom točkom; 3.3.1.1.2. u slučaju homologacija sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica ocjenjivanje sustava upravljanja kvalitetom koje provodi proizvođač (proizvođači) vozila u prostorijama proizvođača sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice, sukladno s jednim ili više propisa za područje industrije koji zadovoljavaju zahtjeve iz usklađene norme EN ISO 9001:2008.

3.3.2.

Prvo ocjenjivanje i/ili provjeru mjera za sukladnost proizvoda može provesti i homologacijsko tijelo druge države članice ili imenovano tijelo koje za to odredi homologacijsko tijelo.

3.3.2.1.

U tom slučaju homologacijsko tijelo druge države članice priprema izjavu o sukladnosti u kojoj navodi područja i proizvodne pogone relevantne za vozila, sustave, dijelove ili zasebne tehničke jedinice koje se homologira.

3.3.2.2.

Nakon primanja zahtjeva za izdavanje izjave o sukladnosti od homologacijskog tijela države članice koja dodjeljuje homologaciju, homologacijsko tijelo druge države članice dostavlja prethodno navedenu izjavu o sukladnosti ili obavijest da ne može izdati takvu izjavu.

3.3.2.3.

Izjava o sukladnosti sadržava najmanje sljedeće: 3.3.2.3.1. skupinu ili poduzeće (npr. XYZ automotive); 3.3.2.3.2. posebnu organizaciju (npr. europski odjel); 3.3.2.3.3. tvornice (lokacije) (npr. tvornica motora 1 (Ujedinjena Kraljevina) – tvornica vozila 2 (Njemačka)); 3.3.2.3.4. vozila/sastavne dijelove (npr. svi modeli kategorije T1); 3.3.2.3.5. područja ocjene (npr. sastavljanje motora, izrada nadogradnje, sastavljanje vozila); 3.3.2.3.6. pregledane dokumente (npr. priručnik i postupci kvalitete poduzeća); 3.3.2.3.7. datum ocjene (npr. ocjenjivanje provedeno od 18. do 30.5.2013.); 3.3.2.3.8. planirani nadzorni pregled (npr. listopad 2014.).

3.3.3.

Homologacijsko tijelo isto tako može prihvatiti certifikaciju proizvođača prema usklađenoj normi EN ISO 9001:2008 ili jednakovrijednoj usklađenoj normi koja ispunjava zahtjeve u pogledu prvog ocjenjivanja iz točke 3.3. Proizvođač dostavlja detaljne podatke o certifikaciji i obvezuje se da će homologacijsko tijelo obavijestiti o svim izmjenama njezine valjanosti ili područja primjene.

3.4.

Za homologaciju vozila ne treba ponavljati prva ocjenjivanja provedena radi dodjele homologacije za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice, već ih treba dopuniti ocjenjivanjem koje se odnosi na mjesta i aktivnosti sastavljanja cijelog vozila koja nisu bila obuhvaćena prijašnjim ocjenjivanjima.

4.   Mjere za sukladnost proizvoda

4.1.

Svako vozilo, sustav, sastavni dio ili zasebna tehnička jedinica koja je homologirana u skladu s Uredbom (EU) br. 167/2013 i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju te Uredbe, pravilnikom UNECE-a u prilogu Revidiranom sporazumu iz 1958. ili u skladu s potpunim izvješćem o ispitivanju na temelju Kodeksa OECD-a iz Priloga II. ovoj Uredbi, mora biti proizvedena u skladu s homologiranim tipom tako da ispunjava zahtjeve ovog Priloga, Uredbe (EU) br. 167/2013, delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju te Uredbe, kao i odgovarajućeg Pravilnika UNECE-a (ili više njih) i Koda OECD-a (ili više njih).

4.2.

Prije dodjele homologacije tipa u skladu s Uredbom (EU) br. 167/2013 i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju te Uredbe, pravilnikom UNECE-a u prilogu Revidiranom sporazumu iz 1958. ili Kodom OECD-a, homologacijsko tijelo države članice provjerava provode li se odgovarajuće mjere i planovi nadzora, koji se dogovaraju s proizvođačem za svaku homologaciju, za provođenje tih ispitivanja u određenim intervalima ili povezanih provjera radi provjere stalne sukladnosti s homologiranim tipom, uključujući, prema potrebi, ispitivanja navedena u Uredbi (EU) br. 167/2013, Pravilniku UNECE-a ili Kodu OECD-a.

4.3.

Nositelj homologacije posebno: 4.3.1. osigurava postojanje i primjenu postupaka za djelotvornu kontrolu usklađenosti proizvoda (vozila, sustavi, sastavni dijelovi, zasebne tehničke jedinice, dijelovi ili oprema) s homologiranim tipom; 4.3.2. ima pristup ispitnoj ili drugoj odgovarajućoj opremi potrebnoj za provjeru usklađenosti sa svakim homologiranim tipom; 4.3.3. osigurava da se rezultat ispitivanja ili provjere evidentira i da priloženi dokumenti ostaju dostupni u razdoblju od deset godina, koje treba biti određeno u sporazumu s homologacijskim tijelom; 4.3.4. analizira rezultate svakog tipa ispitivanja i provjera u svrhu provjere i osiguravanja nepromjenjivosti značajka proizvoda, imajući u vidu promjene dopuštene u industrijskoj proizvodnji; 4.3.5. osigurava za svaki tip proizvoda provođenje najmanje provjera i ispitivanja propisanih Uredbom (EU) br. 167/2013 i delegiranim i provedbenim aktima donesenima na temelju te Uredbe, kao i onih utvrđenih u odgovarajućem Pravilniku UNECE-a ili Kodu OECD-a; 4.3.6. osigurava da svaka skupina uzoraka ili ispitivanih dijelova koji se pokažu neusklađenima s razmatranim tipom ispitivanja rezultira daljnjim uzorkovanjem i ispitivanjem ili provjerom. Poduzimaju se svi potrebni koraci za ponovno uspostavljanje proizvodnog postupka radi osiguravanja sukladnosti s homologiranim tipom. 4.3.7. za homologaciju vozila provjere iz točke 4.3.5. obuhvaćaju najmanje potvrđivanje ispravnosti proizvodne dokumentacije s obzirom na homologacijsku dokumentaciju i podatke koji su potrebni za potvrde o sukladnosti.

4.4.

U slučaju homologacija tipa u fazama, miješanih ili višestupanjskih homologacija tipa homologacijsko tijelo koje dodjeljuje homologaciju tipa cijelog vozila može od bilo kojeg homologacijskog tijela koje je dodijelilo homologaciju tipa za odgovarajuće sustave, sastavne dijelove ili zasebne tehničke jedinice zatražiti posebne informacije o ispunjavanju zahtjeva za sukladnost proizvodnje utvrđenih ovim Prilogom.

4.5.

Ako homologacijsko tijelo koje dodjeljuje homologaciju tipa cijelog vozila nije zadovoljno dostavljenim informacijama iz točke 4.4. te je o tome pisano obavijestilo predmetnog proizvođača i homologacijsko tijelo koje dodjeljuje homologaciju tipa za sustav, sastavni dio ili zasebnu tehničku jedinicu, ono zahtijeva dodatne revizije sukladnosti proizvodnje ili provjere na lokaciji proizvođača tih sustava, sastavnih dijelova ili zasebnih tehničkih jedinica, čiji se rezultati odmah dostavljaju predmetnom homologacijskom tijelu.

4.6.

Ako se primjenjuju točke 4.4. i 4.5. te rezultati daljnje revizije i provjera nisu zadovoljavajući prema mišljenju homologacijskog tijela koje dodjeljuje homologaciju tipa cijelog vozila, proizvođač osigurava ponovno uspostavljanje sukladnosti proizvodnje u najkraćem mogućem roku korektivnim djelovanjem u skladu sa zahtjevima homologacijskog tijela koje dodjeljuje homologaciju tipa cijelog vozila i homologacijskog tijela koje dodjeljuje homologaciju tipa za sustav, sastavni dio ili zasebnu tehničku jedinicu.

5.   Mjere za stalnu provjeru

5.1.

Tijelo koje je dodijelilo homologaciju tipa u svakom trenutku može provjeriti sukladnost metoda kontrole proizvodnje koje se primjenjuju u svakom proizvodnom pogonu periodičkim revizijama. U tu svrhu proizvođač osigurava pristup lokacijama na kojima se odvijaju proizvodnja, inspekcija, ispitivanje, skladištenje i distribucija te dostavlja sve potrebne informacije o dokumentaciji i evidencijama sustava upravljanja kvalitetom.

5.1.1.

Uobičajeni pristup za takve periodičke revizije omogućava nadzor stalne učinkovitosti postupaka utvrđenih odjeljcima 3. i 4. (prvo ocjenjivanje i mjere za sukladnost proizvoda) ovog Priloga.

5.1.1.1.

Aktivnosti nadzora koje provode tehničke službe (imenovane ili priznate u skladu s odredbama iz točke 3.3.3.) prihvaćaju se kao ispunjavanje zahtjeva točke 5.1.1. s obzirom na postupke uspostavljene kod prvog ocjenjivanja.

5.1.1.2.

Uobičajena učestalost tih provjera koje provodi homologacijsko tijelo (osim navedenih u točki 5.1.1.1.) takva je da osigura da se odgovarajuće kontrole sukladnosti proizvodnje primjenjuju u skladu s odjeljcima 3. i 4., u razdoblju koje ovisi o stupnju povjerenja koje postoji kod homologacijskog tijela.

5.2.

Pri svakoj reviziji inspektoru su dostupne evidencije o ispitivanjima, provjerama i proizvodnji te osobito evidencije o ispitivanjima ili provjerama koji se zahtijevaju u točki 4.2.

5.3.

Inspektor može odabrati nasumične uzorke za ispitivanje u laboratoriju proizvođača ili u prostorijama tehničke službe, pri čemu se provode samo fizička ispitivanja. Najmanji broj uzoraka može se odrediti prema rezultatima vlastite provjere proizvođača.

5.4.

Kada se razina kontrole čini nezadovoljavajućom ili kada se smatra potrebnim provjeriti valjanost ispitivanja provedenih pri primjeni točke 5.2., inspektor bira uzorke koji se šalju tehničkoj službi na fizičko ispitivanje u skladu sa zahtjevima odjeljka 4. i Uredbe (EU) br. 167/2013, delegiranih i provedbenih akata donesenih na temelju te Uredbe, odgovarajućeg Pravilnika UNECE-a ili Koda OECD-a.

5.5.

Kada su rezultati nadzora ili pregleda nezadovoljavajući, homologacijsko tijelo osigurava poduzimanje svih potrebnih koraka za ponovno uspostavljanje sukladnosti proizvodnje u najkraćem mogućem roku.

5.6.

U slučajevima kada se Uredbom (EU) br. 167/2013 zahtijeva sukladnost s pravilnicima UNECE-a ili dozvoljava upotreba potpunih izvješća o ispitivanju izdanih na temelju normiranog Kodeksa OECD-a kao alternativa zahtjevima navedenim u delegiranim aktima donesenim u skladu s tom Uredbom, proizvođač može odabrati primjenu odredaba ovog Priloga kao alternativu zahtjevima za sukladnost proizvodnje iz odgovarajućih pravilnika UNECE-a ili Kodeksa OECD-a. Međutim, ako se primjenjuju točke 4.5. i 4.6., svi zasebni zahtjevi za sukladnost proizvodnje iz pravilnika UNECE-a ili Kodeksa OECD-a moraju se ispuniti u skladu sa zahtjevima homologacijskog tijela dok ono ne odluči da je ponovno uspostavljena sukladnost proizvodnje.

PRILOG V.

Zahtjevi u pogledu pristupa informacijama o popravku i održavanju

POPIS DODATAKA

Broj dodatka	Naslov dodatka	Stranica
1.	Pristup informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila	26
2.	Informacije koje omogućuju razvoj generičkih dijagnostičkih alata	28

1.   Definicija

Za potrebe ovog Priloga primjenjuje se sljedeća definicija: „pristup informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila” znači dostupnost svih informacija o OBD sustavu te popravku i održavanju potrebnih za pregled, dijagnozu, servisiranje ili popravak vozila.

2.   Sukladnost sa zahtjevima u pogledu pristupa informacijama o OBD sustavu vozila i informacijama o popravku i održavanju vozila u homologacijskom postupku

2.1.

Proizvođač osigurava sukladnost s tehničkim zahtjevima iz ovog Priloga u pogledu pristupa informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila.

2.2.

Homologacijska tijela dodjeljuju homologaciju tipa samo nakon što od proizvođača dobiju potvrdu u o pristupu informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila.

2.3.

Potvrda o pristupu informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila služi kao dokaz sukladnosti s poglavljem XV. Uredbe (EZ) br. 167/2013.

2.4.

Potvrda o pristupu informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila sastavlja se u skladu s obrascem iz članka 53. stavka 8. Uredbe (EU) br. 167/2013.

3.   Naknade za pristup

Osim pristupa na vremenskoj osnovi na temelju članka 55. Uredbe (EU) br. 167/2013, proizvođači mogu nuditi pristup uz plaćanje naknade po transakciji, a ne na temelju trajanja odobrenog pristupa. Kad proizvođači nude sustav pristupa na vremenskoj osnovi i sustav plaćanja po transakciji, neovisni serviseri biraju jedan ili drugi sustav.

4.   Rezervni dijelovi, dijagnostički alati i oprema za ispitivanje

4.1.

U kontekstu članka 53. stavka 6. Uredbe (EU) br. 167/2013 proizvođač zainteresiranim stranama na svojoj mrežnoj stranici na temelju pojedinačnih dogovora pruža sljedeće informacije na koje se primjenjuje članak 55. Uredbe (EU) br. 167/2013 kao i podatke za kontakt: 4.1.1. odgovarajuće informacije koje omogućavaju razvoj zamjenskih sastavnih dijelova koji su ključni za ispravno djelovanje OBD sustava; 4.1.2. informacije koje omogućuju razvoj generičkih dijagnostičkih alata kako su navedeni u Dodatku 2.

4.2.

Za potrebe točke 4.1.1. razvoj zamjenskih sastavnih dijelova ne smije biti ograničen ničim od sljedećeg: 4.2.1. nedostupnošću odgovarajućih podataka; 4.2.2. tehničkim zahtjevima koji se odnose na pokazivač neispravnosti ako su prekoračene granične vrijednosti OBD-a ili ako OBD sustav ne može ispuniti osnovne zahtjeve ove Uredbe s obzirom na nadzor; 4.2.3. posebnim preinakama u obradi informacija o OBD sustavu radi neovisne obrade vozila s pogonom na plin ili na benzin; 4.2.4. homologacijom tipa vozila s pogonom na plin koja imaju ograničen broj manjih nedostataka.

4.3.

Za potrebe točke 4.1.2., kad proizvođači upotrebljavaju dijagnostičke i ispitne alate u skladu s normom ISO 22900-2:2009 Modularno komunikacijsko sučelje vozila (MVCI) i normom ISO 22901-2:2011 Otvorena razmjena dijagnostičkih podataka (ODX) u njihovim franšiznim mrežama, datoteke ODX dostupne su neovisnim operatorima na mrežnoj stranici proizvođača.

5.   Višestupanjska homologacija tipa

5.1.

U slučaju višestupanjske homologacije tipa prema definiciji iz članka 20. Uredbe (EU) br. 167/2013 krajnji je proizvođač odgovoran za osiguravanje pristupa informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila u pogledu svojeg stupnja (stupnjeva) proizvodnje i poveznicu s prethodnim stupnjem (stupnjevima).

5.2.

Nadalje, krajnji proizvođač neovisnim operatorima na svojoj mrežnoj stranici osigurava sljedeće informacije: 5.2.1. adresu mrežne stranice proizvođača (ili više njih) odgovornog za prethodni stupanj (stupnjeve); 5.2.2. naziv i adresu proizvođača odgovornih za prethodni stupanj (stupnjeve); 5.2.3. broj (brojeve) homologacije tipa prethodnog stupnja (stupnjeva); 5.2.4. broj motora.

5.3.

Proizvođači koji su odgovorni za određeni stupanj ili određene stupnjeve homologacije tipa dužni su na svojim mrežnim stranicama osigurati pristup informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila u pogledu stupnja (stupnjeva) homologacije tipa za koji su odgovorni i poveznicu s prethodnim stupnjem (stupnjevima).

5.4.

Proizvođač odgovoran za određeni stupanj ili određene stupnjeve homologacije tipa stavlja na raspolaganje proizvođačima odgovornima za sljedeći stupanj sljedeće podatke: 5.4.1. potvrdu o sukladnosti koja se odnosi na stupanj (stupnjeve) za koji je odgovoran; 5.4.2. potvrdu o pristupu informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila, uključujući njezine priloge; 5.4.3. broj homologacije tipa koji se odnosi na stupanj (stupnjeve) za koji je odgovoran; 5.4.4. dokumentaciju iz točaka 5.4.1., 5.4.2. i 5.4.3. koju je dostavio proizvođač (proizvođači) uključen u prethodni stupanj (stupnjeve).

5.5.

Svaki proizvođač ovlašćuje proizvođača odgovornog za sljedeći stupanj da proslijedi dokumentaciju proizvođačima odgovornima za naknadne i konačne stupnjeve.

5.6.

Nadalje, na ugovornoj osnovi proizvođač odgovoran za određeni stupanj ili određene stupnjeve homologacije tipa: 5.6.1. osigurava proizvođaču odgovornom za sljedeći stupanj pristup informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila te informacijama o sučelju koje odgovaraju određenom stupnju (stupnjevima) za koji je odgovoran; 5.6.2. osigurava, na zahtjev proizvođača odgovornog za naknadni stupanj homologacije tipa, pristup informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila te informacijama o sučelju koji odgovaraju određenom stupnju (stupnjevima) za koji je odgovoran.

5.7.

Proizvođač, uključujući krajnjeg proizvođača, može naplaćivati naknadu u skladu s člankom 55. Uredbe (EU) br. 167/2013 samo za određeni stupanj (stupnjeve) za koji je odgovoran.

5.8.

Proizvođač, uključujući krajnjeg proizvođača, ne naplaćuje naknadu za informacije o adresi mrežne stranice ili podatke za kontakt drugih proizvođača.

6.   Mali proizvođači

6.1.

Proizvođači osiguravaju pristup informacijama o popravku i održavanju na lako dostupan i brz način te na način koji nije diskriminirajući u usporedbi s odredbama ili pristupom za ovlaštene prodavatelje i servisere u skladu s člankom 53. stavkom 13. Uredbe (EU) br. 167/2013. ako je njihova godišnja proizvodnja na svjetskoj razini tipa vozila obuhvaćenog ovom Uredbom manja od: (a) za kategoriju T: 200 vozila; (b) za kategoriju C: 80 vozila; (c) za kategoriju R: 400 vozila; (d) za kategoriju S: 200 vozila. Za tip sustava, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice obuhvaćenih ovom Uredbom, u smislu ove odredbe odgovarajuća je brojka 250 primjeraka.

6.2.

Vozila, sustavi, sastavni dijelovi i zasebne tehničke jedinice obuhvaćeni stavkom 1. navode se na mrežnoj stranici proizvođača s informacijama o popravku i održavanju.

6.3.

Homologacijsko tijelo obavještava Komisiju o svim homologacijama tipa dodijeljenima malim proizvođačima.

7.   Ispunjavanje obveza koje se odnose na pristup informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila

7.1.

Homologacijska tijela mogu u svakom trenutku, na vlastitu inicijativu ili na temelju pritužbe ili ocjene tehničke službe, provjeriti ispunjava li proizvođač obveze na temelju Uredbe (EZ) br. 167/2013, ove Uredbe kao i uvjete potvrde o pristupu informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila.

7.2.

Kad homologacijsko tijelo utvrdi da proizvođač ne ispunjava obveze koje se odnose na pristup informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila, homologacijsko tijelo koje je dodijelilo odgovarajuću homologaciju tipa poduzima odgovarajuće mjere za poboljšanje stanja.

7.3.

Takve mjere mogu uključivati povlačenje ili obustavu homologacije tipa, kazne ili druge mjere donesene u skladu s Uredbom (EZ) br. 167/2013.

7.4.

Ako neovisni operator ili strukovno udruženje koje zastupa neovisne operatore podnese pritužbu homologacijskom tijelu, tijelo provodi reviziju radi provjere ispunjava li proizvođač obveze u pogledu pristupa informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila.

7.5.

Pri provođenju revizije homologacijsko tijelo može zatražiti od tehničke službe ili nekog drugog neovisnog stručnjaka da ocijeni jesu li te obveze ispunjene.

7.6.

Ako informacije o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila nisu na raspolaganju pri podnošenju zahtjeva za homologaciju tipa, proizvođač dostavlja te informacije u roku od šest mjeseci od datuma homologacije.

7.7.

Kad se vozilo stavlja na tržište više od šest mjeseci nakon homologacije tipa, informacije se dostavljaju na dan stavljanja vozila na tržište.

7.8.

Homologacijsko tijelo na temelju popunjene potvrde o informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila može pretpostaviti da je proizvođač pokrenuo zadovoljavajuće mjere i postupke u pogledu pristupa informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila, pod uvjetom da nije uložena pritužba i da proizvođač dostavi potvrdu u rokovima iz točke 7.7.

7.9.

Ako se takva potvrda o sukladnosti ne dostavi u tom roku, homologacijsko tijelo poduzima odgovarajuće mjere radi osiguranja sukladnosti.

8.   Zahtjevi u pogledu informacija za dodjeljivanje pristupa nesigurnosnim područjima neovisnim operatorima

8.1.

Za pristup informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju vozila, osim onih koje se odnose na sigurnosna područja vozila, za registraciju neovisnog operatora za upotrebu proizvođačeve mrežne stranice zahtijevaju se samo podaci koji su potrebni za potvrđivanje načina plaćanja za informacije.

9.   Zahtjevi u pogledu informacija za dodjeljivanje pristupa sigurnosnim područjima neovisnim operatorima

9.1.

Za pristup bilo kojim informacijama o OBD sustavu te popravku i održavanju u pogledu pristupa sigurnosnim područjima vozila neovisni operator odobren je i ovlašten u tu svrhu na temelju dokumentacije koja pokazuje da vodi poslovanje zakonito i da nije bio osuđivan za odgovarajuće kriminalne radnje.

9.2.

Neovisni operatori dobivaju pristup sigurnosnim obilježjima vozila koja upotrebljavaju ovlašteni trgovci i servisi pod zaštitom sigurnosne tehnologije s obzirom na razmjenu podataka kako bi se osigurala povjerljivost, cjelovitost i zaštita od reprodukcije.

9.3.

Forum o pristupu informacijama o vozilu iz članka 56. Uredbe (EU) br. 167/2013 određuje najsuvremenije parametre za ispunjavanje tih zahtjeva.

9.4.

Za informacije koji se odnose na pristup sigurnosnim područjima vozila, neovisni operator predočuje certifikat u skladu s normom ISO 20828:2006 kojom identificira sebe i organizaciju kojoj pripada. Proizvođač odgovara svojim certifikatom u skladu s normom ISO 20828:2006 kako bi neovisnom operatoru potvrdio da pristupa legitimnoj stranici predmetnog proizvođača. Obje strane vode dnevnik svih takvih transakcija u kojima navode vozila i preinake na njima na temelju ove odredbe.

PRILOG VI.

Zahtjevi koji se primjenjuju na zaštitne konstrukcije pri prevrtanju (dinamičko ispitivanje)

A.   OPĆA ODREDBA

1.

Zahtjevi Unije koji se primjenjuju na zaštitne konstrukcije pri prevrtanju (dinamičko ispitivanje) navedeni su u točki B.

B.   ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU NA ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE PRI PREVRTANJU (DINAMIČKO ISPITIVANJE) (1)

1.   Definicije

1.1.   [Ne primjenjuje se]

1.2.   Zaštitna konstrukcija pri prevrtanju (ROPS)

Zaštitna konstrukcija pri prevrtanju (zaštitna kabina ili kavez), dalje u tekstu „zaštitna konstrukcija”, znači konstrukcija na traktoru kojoj je bitna svrha spriječiti ili smanjiti opasnost za vozača u slučaju prevrtanja traktora pri uobičajenoj upotrebi.

Svojstvo zaštitne konstrukcije pri prevrtanju osiguravanje je sigurnosnog prostora koji je dovoljno velik da zaštiti vozača kada sjedi unutar obrisa zaštitne konstrukcije ili u prostoru koji je ograničen nizom pravaca od vanjskih rubova konstrukcije do bilo kojeg dijela traktora koji može doći u dodir s ravnim tlom i može poduprijeti traktor u tom položaju ako se traktor prevrne.

1.3.   Razmak gusjenica

1.3.1.   Uvodna definicija: središnja ravnina kotača

Središnja ravnina kotača jest ravnina koja je jednako udaljena od dviju ravnina koje dodiruju vanjske rubove oboda naplataka.

1.3.2.   Definicija razmaka kotača

Vertikalna ravnina kroz os kotača siječe njegovu središnju ravninu po pravcu koji se u jednoj točki dodiruje s površinom oslanjanja. Ako su A i B dvije točke određene za kotače na istoj osovini traktora, razmak kotača jest udaljenost između točaka A i B. Razmak kotača tako se može odrediti za prednje i stražnje kotače. Kod udvojenih kotača razmak kotača udaljenost je između središnjih ravnina parova kotača.

Kod traktora na gusjenicama razmak gusjenica udaljenost je između središnjih ravnina gusjenica.

1.3.3.   Dodatna definicija: središnja ravnina traktora

Uzmu li se u obzir krajnji položaji točaka A i B za stražnju osovinu traktora, dobije se najveća moguća vrijednost za razmak kotača. Vertikalna ravnina koja je okomita na dužinu AB u njezinoj središnjoj točki središnja je ravnina traktora.

1.4.   Osovinski razmak

Razmak između vertikalnih ravnina koje prolaze kroz dvije prethodno utvrđene dužine AB, jedne za prednje kotače i jedne za stražnje kotače.

1.5.   Određivanje indeksne točke sjedala; Položaj i namještanje sjedala za ispitivanje

1.5.1.   Indeksna točka sjedala (SIP) (2)

Indeksna točka sjedala određuje se u skladu s normom ISO 5353:1995.

1.5.2.   Položaj i namještanje sjedala za ispitivanje

1.5.2.1.

Kada su nagib naslona sjedala i sjedna ploha podesivi, naslon sjedala i sjednu plohu treba namjestiti tako da je indeksna točka sjedala u najvišem krajnjem stražnjem položaju.

1.5.2.2.

Kada je sjedalo opremljeno ovjesom, ovjes treba blokirati u središnjem položaju, osim ako je to protivno uputama koje je proizvođač sjedala jasno odredio.

1.5.2.3.

Kada je položaj naslona sjedala podesiv samo po duljini i visini, uzdužna os koja prolazi kroz indeksnu točku sjedala mora biti usporedna s vertikalnom uzdužnom ravninom traktora koja prolazi kroz središte kola upravljača, uz najveće dopušteno odstupanje 100 mm od te ravnine.

1.6.   Sigurnosni prostor

1.6.1.   Referentna ravnina

Sigurnosni prostor prikazan je na slikama 3.8. do 3.10. te u tablici 3.3. Prostor je određen s obzirom na referentnu ravninu i indeksnu točku sjedala. Referentna ravnina je vertikalna, uobičajeno uzdužna ravnina traktora koja prolazi kroz indeksnu točku sjedala i središte kola upravljača. Referentna ravnina uobičajeno se podudara sa središnjom uzdužnom ravninom traktora. Pretpostavlja se da se ta referentna ravnina tijekom opterećenja pomiče vodoravno sa sjedalom i kolom upravljača, ali da je okomita na traktor ili podnicu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju. Sigurnosni prostor određuje se u skladu s točkama 1.6.2. i 1.6.3.

1.6.2.   Određivanje sigurnosnog prostora za traktore s nezakretnim sjedalom

Sigurnosni prostor za traktore s nezakretnim sjedalom određen je u točkama 1.6.2.1. do 1.6.2.10. i, kad je traktor na vodoravnoj površini sa sjedalom, ako je podesivo, namještenim u najviši krajnji stražnji položaj (2) i kolom upravljača, ako je podesivo, namještenim u središnji položaj za vozača u sjedećem položaju, ograničavaju ga sljedeće ravnine:

1.6.2.1.

vodoravna ravnina A1 B1 B2 A2 postavljena (810 + av) mm iznad indeksne točke sjedala, pri čemu se dužina B1B2 nalazi (ah – 10) mm iza indeksne točke sjedala;

1.6.2.2.

nagnuta ravnina G1 G2 I2 I1, koja je okomita na referentnu ravninu i uključuje točku 150 mm iza dužine B1B2 i krajnju stražnju točku naslona sjedala;

1.6.2.3.

cilindrična površina A1 A2 I2 I1, koja je okomita na referentnu ravninu, ima polumjer 120 mm i dodiruje ravnine određene u točkama 1.6.2.1. i 1.6.2.2.;

1.6.2.4.

cilindrična površina B1 C1 C2 B2, koja je okomita na referentnu ravninu, ima polumjer 900 mm, doseže 400 mm prema naprijed i po dužini B1B2 dodiruje ravninu određenu u točki 1.6.2.1.;

1.6.2.5.

nagnuta ravnina C1 D1 D2 C2, koja je okomita na referentnu ravninu, spaja se s površinom određenom u točki 1.6.2.4. i prolazi 40 mm od prednjeg vanjskog ruba kola upravljača. Kada je kolo upravljača u gornjem položaju, ta se ravnina nastavlja od dužine B1B2 tangentno do površine određene u točki 1.6.2.4.;

1.6.2.6.

vertikalna ravnina D1 E1 E2 D2 koja je okomita na referentnu ravninu i nalazi se 40 mm ispred vanjskog ruba kola upravljača;

1.6.2.7.

vodoravna ravnina E1 F1 F2 E2 koja prolazi kroz točku (90 – av) mm ispod indeksne točke sjedala;

1.6.2.8.

površina G1 F1 F2 G2, koja je po potrebi zakrivljena od donje granične ravnine određene u točki 1.6.2.2. do vodoravne ravnine određene u točki 1.6.2.7., okomita na referentnu ravninu i po cijeloj duljini dodiruje naslon sjedala;

1.6.2.9.

vertikalne ravnine J1 E1 F1 G1 H1 i J2 E2 F2 G2 H2. Te vertikalne ravnine dosežu visinu od 300 mm iznad ravnine E1 F1 F2 E2; razmaci E1 E0 i E2 E0 iznose 250 mm;

1.6.2.10.

dvije usporedne ravnine A1 B1 C1 D1 J1 H1 I1 i A2 B2 C2 D2 J2 H2 I2 koje su nagnute tako da se gornji rub ravnine na strani na koju djeluje opterećenje nalazi najmanje 100 mm od vertikalne referentne ravnine.

1.6.3.   Određivanje sigurnosnog prostora za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom

Za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretno sjedalo i kolo upravljača), sigurnosni prostor je obris dvaju sigurnosnih prostora koji su određeni s dva različita položaja kola upravljača i sjedala.

1.6.4.   Dodatna sjedala

1.6.4.1.

U slučaju traktora koje je moguće opremiti dodatnim sjedalima, tijekom ispitivanja uzima se u obzir obris koji uključuje indeksne točke sjedala za sve ponuđene mogućnosti. Zaštitna konstrukcija ne smije ulaziti u širi sigurnosni prostor u kojem su uzete u obzir te različite indeksne točke sjedala.

1.6.4.2.

U slučaju kada se nakon provedenog ispitivanja ponudi novi mogući položaj sjedala, mora se utvrditi je li sigurnosni prostor oko nove indeksne točke sjedala u granicama prije određenoga obrisa. Ako nije, mora se obaviti novo ispitivanje.

1.6.4.3.

Dodatno sjedalo ne uključuje sjedalo za osobu uz vozača i s kojeg se ne može upravljati traktorom. Indeksna se točka sjedala ne određuje jer je definicija sigurnosnog prostora povezana s vozačkim sjedalom.

1.7.   Neopterećena masa

Masa traktora bez utega i, u slučaju traktora s pneumatskim gumama, bez punjenja guma vodom. Traktor mora biti u voznom stanju, s punim spremnicima, krugovima i hladnjakom, sa zaštitnom konstrukcijom s oblogom i svom opremom za gusjenice ili dodatnim pogonskim sastavnim dijelovima za prednje kotače koji su potrebni za uobičajenu upotrebu. Vozač nije uključen.

1.8.   Dopuštena odstupanja mjerenja

Razmak	± 0,5 mm
Sila	± 0,1 % (punog raspona osjetnika)
Masa	± 0,2 % (punog raspona osjetnika)
Tlak u gumama	± 5,0 %
Kut	± 0,1°

1.9.   Simboli

ah	(mm)	polovina vodoravnog namještanja sjedala
av	(mm)	polovina namještanja sjedala po visini
E	(J)	ulazna energija tijekom ispitivanja
F	(N)	sila statičkog opterećenja
H	(mm)	visina podizanja težišta utega njihala
I	(kg/m2)	moment inercije oko stražnje osovine, isključujući kotače koji se upotrebljavaju za izračun energije pri stražnjem udaru
L	(mm)	osovinski razmak za izračun energije pri stražnjem udaru
M	(kg)	masa za izračun energije i sila gnječenja

2.   Područje primjene

2.1.   Ovaj se Prilog primjenjuje na traktore s najmanje dvjema osovinama opremljenima pneumatskim gumama s ili bez pričvršćenja za gusjenice te s neopterećenom masom traktora većom od 600 kg, ali općenito manjom od 6 000 kg.

2.2.   Najmanji razmak kotača stražnje osovine općenito bi trebao biti veći od 1 150 mm. Prihvaća se da mogu postojati konstrukcije traktora, npr. kosilice za travu, uski traktori za vinograde, niski traktori koji se upotrebljavaju u građevinama ograničene visine ili u voćnjacima, traktori s velikom zračnošću od tla i posebni strojevi za šumarstvo, kao što su skideri i forverderi, na koje se ovaj Prilog ne primjenjuje.

3.   Pravila i smjernice

3.1.   Opće odredbe

3.1.1.   Zaštitnu konstrukciju proizvodi proizvođač traktora ili neovisno poduzeće. U oba slučaja ispitivanje vrijedi samo za model traktora na kojem se ispitivanje provodi. Zaštitna konstrukcija mora se ponovno ispitati za svaki model traktora na koji treba biti ugrađena. Međutim, tehnička služba može potvrditi da ispitivanja čvrstoće vrijede i za modele traktora izvedene iz izvornog modela preinakama motora, prijenosa, upravljanja i prednjeg ovjesa (vidi točku 3.6. proširenja na druge modele traktora). S druge strane, za svaki se model traktora može ispitati više od jedne zaštitne konstrukcije.

3.1.2.   Zaštitna konstrukcija namijenjena za dinamičko ispitivanje mora se dostaviti pričvršćena na uobičajeni način na model traktora za koji se ispituje. Dostavljeni traktor mora biti potpun i u voznom stanju.

3.1.3.   U slučaju „tandem” traktora potrebno je upotrijebiti masu standardne verzije onog dijela na koji je ugrađena zaštitna konstrukcija.

3.1.4.   Zaštitna konstrukcija smije biti konstruirana isključivo u svrhu zaštite vozača u slučaju prevrtanja traktora. Na tu konstrukciju može biti moguće postaviti zaštitu od vremenskih utjecaja za vozača, koja je više ili manje privremena. Vozač je obično uklanja po toplom vremenu. Međutim, postoje i zaštitne konstrukcije čija je obloga trajna, a prozračivanje po toplom vremenu osigurava se kroz prozore ili otvore s poklopcem. Budući da obloga može pojačati čvrstoću konstrukcije te se, ako je uklonjiva, može dogoditi da nije prisutna u vrijeme nesreće, svi dijelovi koje vozač na taj način može ukloniti moraju biti uklonjeni za potrebe ispitivanja. Vrata, krovni poklopac i prozori koji se mogu otvoriti moraju se za potrebe ispitivanja ukloniti ili učvrstiti u otvorenom položaju tako da ne povećavaju čvrstoću zaštitne konstrukcije. Potrebno je zabilježiti predstavljaju li, u tom položaju, opasnost za vozača u slučaju prevrtanja.

U cijelom se nastavku ovih pravila upućivanja odnose samo na ispitivanje zaštitne konstrukcije. Smatra se da to uključuje oblogu koja nije privremena.

Opis svake privremene obloge koja je dostavljena mora biti uključen u specifikacije. Prije ispitivanja uklanja se sav stakleni ili sličan lomljivi materijal. Traktor i sastavni dijelovi zaštitne konstrukcije koji mogu biti nepotrebno oštećeni tijekom ispitivanja, a ne utječu na čvrstoću zaštitne konstrukcije ili njezine dimenzije mogu se ukloniti prije ispitivanja ako to proizvođač želi. Tijekom ispitivanja ne smiju se obavljati nikakvi popravci i namještanja.

3.1.5.   Svi sastavni dijelovi traktora koji povećavaju čvrstoću zaštitne konstrukcije, poput blatobrana koje je proizvođač ojačao, trebali bi biti opisani, a njihova mjerenja navedena u izvješću o ispitivanju.

3.2.   Oprema i uvjeti ispitivanja

3.2.1.   Konstrukciju udara uteg koji djeluje kao njihalo te se podvrgava ispitivanju gnječenjem sprijeda i ispitivanju gnječenjem straga.

3.2.2.   Masa utega njihala (slika 3.1.) iznosi 2 000 kg. Dimenzije njegove udarne plohe su 680 × 680 mm ± 20. Uteg mora biti takav da je položaj njegova težišta nepromjenjiv (npr. željezne šipke u betonu). Uteg se vješa s okretišne točke oko 6 m iznad tla tako da se visinu njihala može prikladno i sigurno namještati.

3.2.3.   Za traktore s manje od 50 % njihove mase na prednjim kotačima prvi se udar provodi na stražnjoj strani konstrukcije. Nakon toga slijedi ispitivanje gnječenjem ponovno na stražnjoj strani konstrukcije. Drugi se udar provodi na prednjoj strani, a treći na bočnoj strani. Konačno, provodi se drugo ispitivanje gnječenjem na prednjoj strani.

Za traktore s 50 % ili više njihove mase na prednjim kotačima prvi se udar provodi na prednjoj strani, a drugi na bočnoj strani. Nakon toga slijede dva ispitivanja gnječenjem, prvi na prednjoj i drugi na stražnjoj strani.

3.2.4.   U slučaju traktora sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretno sjedalo i kolo upravljača) prvi se udar provodi uzdužno na težoj strani (s više od 50 % mase traktora). Nakon toga slijedi ispitivanje gnječenjem na istoj strani. Drugi se udar provodi na suprotnoj strani, a treći na bočnoj strani. Konačno, provodi se drugo ispitivanje gnječenjem na lakšoj strani.

3.2.5.   Razmak zadnjih kotača namješta se tako da gume pri ispitivanju ni na koji način ne podupiru zaštitnu konstrukciju. Ova se odredba ne primjenjuje ako je takva potpora moguća kada su kotači u najširem alternativnom razmaku.

3.2.6.   Bočna strana traktora koja se izlaže bočnom udaru mora biti ona strana koja će, prema mišljenju tehničke službe, rezultirati najvećom deformacijom. Stražnji udar provodi se na kutu koji je suprotan bočnom udaru, a prednji udar na kutu koji je bliži bočnom udaru. Stražnji se udar provodi s dvije trećine udaljenosti od središnje ravnine traktora do vertikalne ravnine koja dodiruje krajnji vanjski rub zaštitne konstrukcije. Međutim, ako zaobljenost zadnjeg dijela konstrukcije počinje na manje od dvije trećine udaljenosti od središta, udar se provodi na početku zakrivljenja, tj. na točki u kojoj ta zaobljenost dodiruje pravac koji je okomit na središnju ravninu traktora.

3.2.7.   Ako se tijekom ispitivanja pomaknu ili slome bilo koje zatege, potpornji ili oslonci, ispitivanje se mora ponoviti.

3.3.   Ispitivanja udarom

3.3.1.   Stražnji udar (slike 3.2.a i 3.2.b)

3.3.1.1.   Stražnji udar nije potreban za traktore s 50 % ili više njihove mase (kako je prethodno definirano) na prednjim kotačima.

3.3.1.2.   Traktor se postavlja u odnosu na uteg njihala tako da uteg udari konstrukciju u trenutku kad se udarna ploha utega i lanci koji ga drže nalaze pod kutom od 20° u odnosu na vertikalu, osim ako konstrukcija u točki udara tijekom deformacije ne tvori veći kut u odnosu na vertikalu. U tom se slučaju udarna ploha utega namješta s pomoću dodatne naprave tako da je usporedna s konstrukcijom u točki udara u trenutku najveće deformacije, pri čemu lanci koji ga drže ostaju pod kutom od 20° u odnosu na vertikalu. Točka udara mora se nalaziti na onom dijelu konstrukcije za koji je najvjerojatnije da će prvi udariti tlo pri nesreći s prevrtanjem traktora unatrag, što je uobičajeno gornji rub. Visina vješanja utega njihala mora se namjestiti tako da se spriječi okretanje utega oko točke udara.

3.3.1.3.   Traktor se pričvršćuje na tlo. Točke pričvršćenja zatega nalaze se približno 2 m iza stražnje osovine i 1,5 m ispred prednje osovine. Na svakoj se osovini nalaze dvije zatege, po jedna sa svake strane središnje ravnine traktora. Zatege su izrađene od čeličnog kabla promjera 12,5 do 15 mm te zatezne čvrstoće 1 100 – 1 260 MPa. Gume traktora moraju biti napuhane, a zatege zategnute tako da se dobije tlak u gumama i deformacija kako je prikazano u tablici 3.1. u nastavku.

Nakon što su zatege zategnute, ispred stražnjih kotača postavlja se drvena greda 150 × 150 mm koja se mora čvrsto priljubiti uz njih.

3.3.1.4.   Uteg njihala povuče se prema unatrag tako da je visina H njegova težišta iznad one koju ima u točki udara određena jednom od sljedećih formula prema izboru proizvođača:

ili

3.3.1.5.   Uteg njihala otpušta se da udari u konstrukciju. Mehanizam za brzo otpuštanje mora se postaviti tako da ne nagne težinu u odnosu na lance koji drže uteg u trenutku otpuštanja.

Tablica 3.1.

Tlak u gumama

	Tlak u gumama kPa (3)	Deformacija mm
Traktori s pogonom na četiri kotača s istom veličinom prednjih i stražnjih kotača:
prednje	100	25
stražnje	100	25
Traktori s pogonom na četiri kotača čiji su prednji kotači manji od stražnjih kotača:
prednje	150	20
stražnje	100	25
Traktori s pogonom na dva kotača:
prednje	200	15
stražnje	100	25

3.3.2.   Prednji udar (slike 3.3.a i 3.3.b)

3.3.2.1.   Prednji se udar provodi na isti način kao stražnji udar. Zatege su jednake, ali se drvena greda nalazi iza stražnjih kotača. Visina pada težišta utega njihala određena je sljedećom formulom:

3.3.2.2.   Točka udara nalazi se na onom dijelu konstrukcije koji će prvi udariti tlo ako se traktor prevrne bočno u vožnji prema naprijed, što je uobičajeno vrh prednjeg kuta.

3.3.3.   Bočni udar (slika 3.4.)

3.3.3.1.   Traktor se postavlja u odnosu na uteg njihala tako da uteg udari konstrukciju u trenutku kad se udarna ploha utega i lanci koji ga drže vertikalni, osim ako konstrukcija u točki udara tijekom deformacije nije vertikalna. U tom se slučaju udarna ploha namješta tako da je približno usporedna s konstrukcijom u točki udara u trenutku najveće deformacije. To se namještanje obavlja s pomoću dodatne naprave, pri čemu lanci koji ga drže zadržavaju vertikalan položaj u trenutku udara. Točka udara mora se nalaziti na onom dijelu konstrukcije za koji je najvjerojatnije da će prvi udariti tlo kada se traktor prevrne na bok, što je uobičajeno gornji rub.

3.3.3.2.   Osim ako neki drugi dio toga ruba prvi udari u tlo, točka udara mora se nalaziti na ravnini koja je okomita na središnju ravninu traktora i prolazi 60 mm ispred indeksne točke sjedala koje je uzdužno namješteno u središnji položaj. Visina vješanja utega njihala mora se namjestiti tako da se spriječi okretanje utega oko točke udara.

3.3.3.3.   Za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom točka udara mora se nalaziti u ravnini koja je okomita na središnju ravninu traktora i prolazi kroz središnju točku između dvaju indeksnih točaka sjedala.

3.3.3.4.   Stražnji se kotač traktora na strani djelovanja udara pričvršćuje na tlo. Zategnutost zatega određuje se na isti način kao kod stražnjeg udara. Nakon zatezanja na tlo se postavlja greda dimenzija 150 x150 mm i čvrsto naslanja na stražnji kotač na strani koja je suprotna strani na koju će djelovati udar. Kod tog se kotača greda postavlja kao potporanj i pričvršćuje na podlogu tako da je čvrsto podupire kotač tijekom udara. Odabrana duljina potpornja mora biti takva da u položaju kad je oslonjen na kotač čini kut od 25 do 40° u odnosu na horizontalu. Nadalje, njegova duljina mora biti 20 do 25 puta veća od njegove debljine, a njegova širina dva do tri puta veća od njegove debljine.

3.3.3.5.   Uteg njihala povuče se prema unatrag kao u prethodnim ispitivanjima tako da je visina H njegova težišta iznad one koju ima u točki udara određena sljedećom formulom:

3.3.3.6.   Tijekom ispitivanja bočnim udarom bilježi se razlika između najveće trenutačne deformacije i trajne deformacije na visini (810 + av) mm iznad indeksne točke sjedala. To se može obaviti upotrebom mjernog uređaja kod kojeg je pomični prsten s kliznim dosjedom ugrađen na vodoravnu šipku. Jedan se kraj šipke pričvršćuje na gornji dio konstrukcije, a drugi kraj prolazi kroz otvor na vertikalnoj šipki pričvršćenoj na podvozje traktora. Prsten se postavlja nasuprot vertikalnoj šipki pričvršćenoj na podvozje traktora prije udara, a njegova će udaljenost od šipke nakon udara pokazati razliku između najveće trenutačne deformacije i trajne deformacije.

3.4.   Ispitivanja gnječenjem

Pri ispitivanju gnječenjem straga može biti potrebno učvrstiti prednju stranu traktora. Pod osovine se postavljaju oslonci tako da se sila gnječenja ne prenosi na gume traktora. Upotrijebljena poprečna greda mora biti približno 250 mm široka i kardanskim zglobovima spojena na napravu za opterećivanje (slika 3.5.).

3.4.1.   Gnječenje straga (slike 3.6.a i 3.6.b)

3.4.1.1.   Greda za gnječenje postavlja se preko stražnjih krajnjih nosivih elemenata tako da se rezultanta sila gnječenja nalazi u vertikalnoj referentnoj ravnini traktora. Primjenjuje se sila gnječenja (F) koja iznosi:

F = 20 M

Ta sila mora nastaviti djelovati tijekom pet sekundi nakon prestanka svakog vizualno uočljivog pomicanja zaštitne konstrukcije.

3.4.1.2.   Kada stražnji dio krova zaštitne konstrukcije ne može izdržati punu silu gnječenja (slike 3.7.a i 3.7.b), sila mora djelovati dok se krov ne deformira toliko da se podudara s ravninom koja povezuje gornji dio zaštitne konstrukcije s onim dijelom stražnje strane traktora koji može poduprijeti traktor kad se prevrne.

Nakon toga mora prestati djelovanje sile i greda se mora premjestiti tako da bude iznad onog dijela zaštitne konstrukcije koji može poduprijeti traktor kada se potpuno prevrne. Nakon toga primjenjuje se sila gnječenja F.

3.4.2.   Gnječenje sprijeda (slike 3.6.a i 3.6.b)

3.4.2.1.   Greda za gnječenje postavlja se preko prednjih krajnjih nosivih elemenata tako da se rezultanta sila gnječenja nalazi u vertikalnoj referentnoj ravnini traktora. Primjenjuje se sila gnječenja (F) koja iznosi:

F = 20 M

Ta sila mora nastaviti djelovati tijekom pet sekundi nakon prestanka svakog vizualno uočljivog pomicanja zaštitne konstrukcije.

3.4.2.2.   Kada prednji dio krova zaštitne konstrukcije ne može izdržati punu silu gnječenja (slike 3.7.a i 3.7.b), sila mora djelovati dok se krov ne deformira toliko da se podudara s ravninom koja povezuje gornji dio zaštitne konstrukcije s onim dijelom prednje strane traktora koji može poduprijeti traktor kad se prevrne.

Nakon toga mora prestati djelovanje sile i greda se mora premjestiti tako da bude iznad onog dijela zaštitne konstrukcije koji može poduprijeti traktor kada se potpuno prevrne. Nakon toga primjenjuje se sila gnječenja F.

3.5.   Uvjeti za prihvaćanje

3.5.1.   Nakon svakog dijela ispitivanja konstrukcija i traktor moraju se vizualno pregledati zbog napuklina i pukotina. Kako bi konstrukcija prošla ispitivanje, moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

3.5.1.1.

ne smije biti napuklina na nosivim dijelovima, elementima za pričvršćivanje ili dijelovima traktora koji povećavaju čvrstoću zaštitne konstrukcije (osim kako je navedeno u točki 3.5.1.3. u nastavku);

3.5.1.2.

ne smije biti napuklina na zavarenim mjestima koja povećavaju čvrstoću zaštitne konstrukcije ili njezinim elementima za pričvršćivanje. Zavarivanje pritiskom ili taljenjem koje se upotrebljava za pričvršćivanje dijelova obloge obično se izuzima iz ovog uvjeta;

3.5.1.3.

pukotine na konstrukcijama od lima nastale zbog apsorpcije energije prihvatljive su ako tehnička služba ocijeni da nisu znatno umanjile otpor deformaciji zaštitne konstrukcije. Zanemaruju se pukotine na sastavnim dijelovima od lima koje prouzroče rubovi utega njihala;

3.5.1.4.

propisana se sila mora održavati tijekom oba ispitivanja gnječenjem;

3.5.1.5.

razlika između najveće trenutačne deformacije i trajne deformacije mora biti manja od 250 mm (slika 3.11.);

3.5.1.6.

tijekom svih ispitivanja nijedan dio zaštitne konstrukcije ne smije prodrijeti u sigurnosni prostor. Nijedan njezin dio ne smije udariti sjedalo tijekom ispitivanja. Osim toga, sigurnosni prostor ne smije biti izvan zaštite zaštitne konstrukcije. Pri tom se smatra da je sigurnosni prostor izvan zaštite zaštitne konstrukcije ako bi bilo koji njezin dio dodirnuo ravno tlo kada se traktor prevrne u smjeru iz kojega djeluje ispitno opterećenje. Za donošenje ocjene o tome gume i namještanje razmaka kotača moraju biti najmanjih dimenzija prema specifikaciji proizvođača.

3.5.1.7.

kod zglobnih traktora, za središnje se ravnine dvaju dijelova traktora smatra da su poravnate.

3.5.2.   Nakon posljednjeg ispitivanja gnječenjem mora se zapisati trajna deformacija zaštitne konstrukcije. U tu se svrhu prije početka ispitivanja zapisuje položaj glavnih elemenata u odnosu na indeksnu točku sjedala. Nakon toga zapisuje se svako pomicanje elemenata koji su udareni tijekom ispitivanja i svaka promjena visine prednjih i stražnjih elemenata krova zaštitne konstrukcije.

3.6.   Proširenja na druge modele traktora

3.6.1.   [Ne primjenjuje se]

3.6.2.   Tehničko proširenje

Kada se dogode tehničke preinake na traktoru, zaštitnoj konstrukciji ili načinu pričvršćenja zaštitne konstrukcije na traktor, tehnička služba koja je obavila prvotno ispitivanje može izdati „izvješće o tehničkom proširenju” u sljedećim slučajevima:

3.6.2.1.   Proširenje rezultata ispitivanja zaštitne konstrukcije na druge modele traktora

Ispitivanja udarom i gnječenjem nije potrebno provoditi na svakom modelu traktora pod uvjetom da zaštitna konstrukcija i traktor ispunjavaju uvjete iz točaka 3.6.2.1.1. do 3.6.2.1.5. navedenih u nastavku:

3.6.2.1.1.

konstrukcija mora biti istovjetna onoj koja je bila ispitana;

3.6.2.1.2.

zahtijevana energija ne smije za više od 5 % prelaziti izračunanu energiju za prvotno ispitivanje. Ograničenje od 5 % primjenjuje se i na proširenja u slučaju zamjene gusjenica kotačima na istom traktoru;

3.6.2.1.3.

način pričvršćenja i sastavni dijelovi traktora na koje se konstrukcija pričvršćuje moraju biti istovjetni;

3.6.2.1.4.

svi sastavni dijelovi kao što su blatobrani i poklopac motora koji mogu služiti za nošenje zaštitne konstrukcije moraju biti istovjetni;

3.6.2.1.5.

položaj i kritične mjere sjedala u zaštitnoj konstrukciji te relativni položaj zaštitne konstrukcije na traktoru moraju biti takvi da sigurnosni prostor ostane unutar zaštite deformirane konstrukcije tijekom svih ispitivanja (to se mora provjeriti na temelju iste reference za sigurnosni prostor kao u prvotnom izvješću o ispitivanju, tj. referentne točke sjedala (SRP) ili indeksne točke sjedala (SIP)).

3.6.2.2.   Proširenje rezultata ispitivanja zaštitne konstrukcije na preinačene modele zaštitne konstrukcije

Taj se postupak mora slijediti kada nisu ispunjeni uvjeti iz točke 3.6.2.1., dok se ne smije upotrijebiti kada je način pričvršćenja zaštitne konstrukcije na traktor preinačen (npr. gumeni podmetači zamijenjeni mehaničkim ogibljenjem):

3.6.2.2.1.

preinake koje ne utječu na rezultate prvotnog ispitivanja (npr. pričvršćenje zavarivanjem ploče za ugradnju neke opreme na mjesto na zaštitnoj konstrukciji koje nije kritično), dodavanje sjedala s drukčijim položajem indeksne točke sjedala u zaštitnoj konstrukciji (pod uvjetom da se provjeri je li novi sigurnosni prostor (prostori) ostao unutar zaštite zaštitne konstrukcije deformirane tijekom svih ispitivanja);

3.6.2.2.2.

preinake koje bi mogle utjecati na rezultate prvotnog ispitivanja ne dovodeći u pitanje prihvatljivost zaštitne konstrukcije (npr. preinaka nosivih elemenata, preinaka načina pričvršćivanja zaštitne konstrukcije na traktor). Može se provesti validacijsko ispitivanje, a rezultate ispitivanja navesti u izvješću o proširenju. Ograničenja za tu vrstu proširenja su sljedeća: 3.6.2.2.2.1. najviše pet proširenja može se prihvatiti bez validacijskog ispitivanja; 3.6.2.2.2.2. rezultati validacijskog ispitivanja prihvaćaju se za proširenja ako su ispunjeni svi uvjeti za prihvaćanje iz ovog Priloga i ako deformacija izmjerena nakon svakog ispitivanja udarom ne odstupa od deformacije izmjerene nakon svakog ispitivanja udarom koja je navedena u prvotnom izvješću o ispitivanju za više od ± 7 %; 3.6.2.2.2.3. više od jedne preinake zaštitne konstrukcije može se uključiti u jedno izvješće o proširenju ako one predstavljaju više izvedbi iste zaštitne konstrukcije, ali se samo jedno validacijsko ispitivanje može prihvatiti u jednom izvješću o proširenju. Izvedbe koje nisu ispitane moraju biti opisane u posebnom dijelu izvješća o proširenju.

3.6.2.2.3.

Povećanje referentne mase koju je odredio proizvođač za zaštitnu konstrukciju koja je već bila ispitana. Ako proizvođač želi zadržati isti broj homologacije, izvješće o proširenju može se izdati nakon što se provede validacijsko ispitivanje (u tom slučaju ne primjenjuje se ograničenje od ± 7 % određeno u točki 3.6.2.2.2.2.).

3.7.   [Ne primjenjuje se]

3.8.   Ponašanje zaštitne konstrukcije na niskim temperaturama

3.8.1.   Kada se za zaštitnu konstrukciju navede da je otporna na krhkost pri niskim temperaturama, proizvođač treba navesti pojedinosti koje se moraju uključiti u izvješće.

3.8.2.   Sljedeći zahtjevi i postupci namijenjeni su za osiguranje čvrstoće i otpornosti na krti lom pri niskim temperaturama. Preporučuje se da sljedeći najmanji zahtjevi za materijale budu uzeti u obzir kod ocjene prikladnosti zaštitne konstrukcije za rad pri niskim temperaturama u onim zemljama koje zahtijevaju takvu dodatnu zaštitu tijekom upotrebe.

Tablica 3.2.

Najmanje energije udara ispitivanjem po Charpyju uzorkom s V zarezom

Veličina uzorka	Energija pri	Energija pri
	– 30 °C	– 20 °C
mm	J	J (5)
10 × 10 (4)	11	27,5
10 × 9	10	25
10 × 8	9,5	24
10 × 7,5 (4)	9,5	24
10 × 7	9	22,5
10 × 6,7	8,5	21
10 × 6	8	20
10 × 5 (4)	7,5	19
10 × 4	7	17,5
10 × 3,5	6	15
10 × 3	6	15
10 × 2,5 (4)	5,5	14

3.8.2.1.   Vijci i matice koji su upotrijebljeni za pričvršćenje zaštitne konstrukcije na traktor i za spajanje nosećih dijelova zaštitne konstrukcije trebaju imati dokazana odgovarajuća svojstva žilavosti pri niskim temperaturama.

3.8.2.2.   Sve elektrode za zavarivanje koje su upotrijebljene za proizvodnju nosećih elemenata zaštitne konstrukcije i veznih elemenata traktora moraju biti spojive s materijalom zaštitne konstrukcije kako je prikazano u točki 3.8.2.3. u nastavku

3.8.2.3.   Čelični materijali za nosive elemente zaštitne konstrukcije moraju biti materijali dokazane žilavosti koji ispunjavaju najmanje zahtjeve s obzirom na energiju udara određenu ispitivanjem po Charpyju uzorkom s V zarezom kako je prikazano u tablici 3.2. Vrsta i kvaliteta čelika moraju se odrediti u skladu s normom ISO 630:1995, izmjena 1:2003.

Smatra se da čelična valjana traka debljine manje od 2,5 mm i sa sadržajem ugljika manjim od 0,2 % zadovoljava taj zahtjev. Noseći elementi zaštitne konstrukcije koji su izrađeni iz nečeličnih materijala moraju imati istovrijednu otpornost na udar pri niskim temperaturama.

3.8.2.4.   Pri ispitivanju zahtjeva s obzirom na energiju udara po Charpyju s V zarezom veličina uzorka ne smije biti manja od najveće od veličina navedenih u tablici 3.2. za ispitivani materijal.

3.8.2.5.   Ispitivanja po Charpyju s V zarezom moraju se provoditi u skladu s postupkom iz ASTM A 370-1979, osim za veličine uzorka koje trebaju odgovarati dimenzijama navedenima u Tablici 3.2.

3.8.2.6.   Druga mogućnost za taj postupak jest upotreba umirenog ili poluumirenog čelika za koji se mora odrediti odgovarajuća specifikacija. Vrsta i kvaliteta čelika moraju se odrediti u skladu s normom ISO 630:1995, izmjena 1:2003.

3.8.2.7.   Uzorci moraju biti uzdužni i moraju se uzeti iz ravnih limova, cijevi ili nosivih elemenata prije oblikovanja ili zavarivanja za upotrebu u zaštitnoj konstrukciji. Uzorci iz cijevi ili nosivih elemenata moraju se uzeti iz sredine najvećeg bočnog dijela i ne smiju imati zavarenih mjesta.

3.9.   [Ne primjenjuje se]

Slika 3.1.

Uteg njihala i njegovi ovjesni lanci ili čelična užad

Dimenzije u mm

Slika 3.2.

Postupak stražnjeg udara

Slika 3.2.a

Zaštitna kabina

Slika 3.2.b

Okvir stražnjeg zaštitnog luka

Slika 3.3.

Postupak prednjeg udara

Slika 3.3.a

Zaštitna kabina

Slika 3.3.b

Okvir stražnjeg zaštitnog luka

Slika 3.4.

Postupak bočnog udara

Slika 3.5.

Primjer rasporeda za ispitivanje gnječenjem

Slika 3.6.

Položaj grede za ispitivanja gnječenjem sprijeda i straga

Slika 3.6.a

Zaštitna kabina

Slika 3.6.b

Okvir stražnjeg zaštitnog luka

Slika 3.7.

Položaj grede za ispitivanje gnječenjem sprijeda kada se ne može izdržati puna sila gnječenja sprijeda

Slika 3.7.a

Zaštitna kabina

Slika 3.7.b

Okvir stražnjeg zaštitnog luka

Tablica 3.3.

Dimenzije sigurnosnog prostora

Dimenzije	mm	Napomene
A1 A0	100	najmanje
B1 B0	100	najmanje
F1 F0	250	najmanje
F2 F0	250	najmanje
G1 G0	250	najmanje
G2 G0	250	najmanje
H1 H0	250	najmanje
H2 H0	250	najmanje
J1 J0	250	najmanje
J2 J0	250	najmanje
E1 E0	250	najmanje
E2 E0	250	najmanje
D0 E0	300	najmanje
J0 E0	300	najmanje
A1 A0	500	najmanje
B1 B2	500	najmanje
C1 C2	500	najmanje
D1 D2	500	najmanje
I1 I2	500	najmanje
F0 G0	—
I0 G0	—	ovisno o
C0 D0	—	traktoru
E0 F0	—

Slika 3.8.

Sigurnosni prostor

Napomena:

za dimenzije vidjeti prethodnu tablicu 3.3.;

Slika 3.9.

Sigurnosni prostor

Slika 3.9.a Bočni pogled	Slika 3.9.b Pogled straga ili sprijeda poprečnog presjeka u referentnoj ravnini

1	–	Indeksna točka sjedala
2	–	Sila
3	–	Vertikalna referentna ravnina

Slika 3.10.

Sigurnosni prostor za traktor sa zakretnim sjedalom i kolom upravljača

Slika 3.10.a

Zaštitna kabina

Slika 3.10.b

Okvir stražnjeg zaštitnog luka

Slika 3.11.

Primjer naprave za mjerenje elastične deformacije

Objašnjenja uz Prilog VI.

---

(1)  Ako nije drukčije navedeno, tekst zahtjeva i numeriranje iz točke B istovjetni su tekstu i numeriranju OECD normiranog koda za službena ispitivanja zaštitnih konstrukcija na traktorima za poljoprivredu i šumarstvo (dinamičko ispitivanje), Kod OECD-a br. 3, izdanje 2015. iz srpnja 2014.

(2)  Korisnike treba podsjetiti da je indeksna točka sjedala određena u skladu s ISO 5353 i da je to čvrsta točka s obzirom na traktor koja se ne pomiče kad se sjedalo namješta izvan srednjeg položaja. Za potrebe određivanja sigurnosnog prostora sjedalo se mora postaviti u najviši krajnji stražnji položaj.

(3)  nije dopuštena upotreba vode u gumama

(4)  Pokazuje preporučljivu veličinu. Veličina uzorka ne smije biti veća od najveće preporučljive veličine koju omogućava materijal.

(5)  Zahtijevana energija pri – 20 °C jest 2,5 puta vrijednost navedena za – 30 °C. Drugi faktori utječu na udarnu čvrstoću, tj. smjer valjanja, čvrstoća, usmjerenost zrna i zavarivanje. Pri odabiru i upotrebi čelika potrebno je uzeti u obzir te čimbenike.

PRILOG VII.

Zahtjevi koji se primjenjuju na zaštitne konstrukcije pri prevrtanju (traktori na gusjenicama)

A.   OPĆA ODREDBA

1.

Zahtjevi Unije koji se primjenjuju na zaštitne konstrukcije pri prevrtanju (traktori na gusjenicama) navedeni su u točki B.

B.   ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU NA ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE PRI PREVRTANJU (TRAKTORI NA GUSJENICAMA)(1)

1.   Definicije

1.1   [Ne primjenjuje se]

1.2.   Zaštitna konstrukcija pri prevrtanju (ROPS)

Zaštitna konstrukcija pri prevrtanju (zaštitna kabina ili kavez), dalje u tekstu „zaštitna konstrukcija”, znači konstrukcija na traktoru kojoj je bitna svrha spriječiti ili smanjiti opasnost za vozača u slučaju prevrtanja traktora pri uobičajenoj upotrebi.

Svojstvo zaštitne konstrukcije pri prevrtanju osiguravanje je sigurnosnog prostora koji je dovoljno velik da zaštiti vozača kada sjedi unutar obrisa zaštitne konstrukcije ili u prostoru koji je ograničen nizom pravaca od vanjskih rubova konstrukcije do bilo kojeg dijela traktora koji može doći u dodir s ravnim tlom i može poduprijeti traktor u tom položaju ako se traktor prevrne.

1.3.   Razmak gusjenica

1.3.1.   Uvodna definicija: središnja ravnina gusjenica

Središnja ravnina gusjenica ravnina je koja je jednako udaljena od dviju ravnina koje dodiruju njihove vanjske rubove.

1.3.2.   Definicija razmaka gusjenica

Razmak gusjenica udaljenost je između središnjih ravnina gusjenica.

1.3.3.   Dodatna definicija: središnja ravnina traktora

Vertikalna ravnina koja je okomita na osovinu u njezinoj središnjoj točki središnja je ravnina traktora.

1.4.   Zaštitna konstrukcija

Sustav nosivih elemenata koji su raspoređeni tako da ispune osnovnu namjenu smanjenja vjerojatnosti da će vozač biti zgnječen ako se njegov traktor prevrne. Nosivi elementi uključuju svaki podokvir, nosač, postolje, utor, vijak, ovjes ili prilagodljivi amortizer koji se upotrebljava za pričvršćivanje sustava na okvir traktora, ali isključuju elemente za pričvršćivanje koji su sastavni dio okvira traktora.

1.5.   Okvir traktora

Glavno podvozje ili glavni nosivi element (elementi) traktora koji se proteže preko većeg dijela traktora i na koji je izravno ugrađena zaštitna konstrukcija.

1.6.   Sklop zaštitna konstrukcija/okvir traktora

Sustav koji se sastoji od zaštitne konstrukcije pričvršćene na okvir traktora.

1.7.   Uporišna ploča

Posve kruti dio naprave za ispitivanje na koju je pričvršćen okvir traktora za potrebe ispitivanja.

1.8.   Indeksna točka sjedala (SIP)

1.8.1.   Indeksna točka sjedala (SIP) nalazi se na središnjoj uzdužnoj ravnini naprave za određivanje kada je ona ugrađena na vozačko sjedalo. SIP je čvrsta točka s obzirom na traktor koja se ne pomiče sa sjedalom kroz njegov raspon namještanja i/ili oscilacije.

1.8.2.   Pri određivanju SIP-a sjedalo se namješta tako da se sva namještanja sjedala prema naprijed, nazad, u visinu i pod kutom nalaze u svojem središnjem položaju. Sustavi ovjesa namještaju se tako da je sjedalo na sredini svojeg raspona oscilacije s postavljenom opterećenom napravom za određivanje SIP-a.

1.8.3.   SIP se određuje s pomoću naprave prikazane na slici 8.1. Naprava se postavlja na sjedalo. Masa od 20 kg dodaje se 40 mm ispred oznake SIP-a na vodoravnom dijelu naprave. Nakon toga se na napravu djeluje vodoravnom silom od približno 100 N kod SIP-a (vidjeti Fo na slici 8.1.). Konačno, dodatna masa od 39 kg postavlja se 40 mm ispred oznake SIP-a na vodoravnom dijelu naprave.

1.9.   Prostor ograničene deformacije (Deflection-limiting volume (DLV))

Taj prostor, povezan s vozačem, koji služi za određivanje dopuštenih granica i deformacija pri provedbi laboratorijskih vrednovanja zaštitne konstrukcije (slika 8.2.). To je pravokutna projekcija dimenzija velikog vozača koji sjedi.

1.10.   Vertikalna referentna ravnina

Vertikalna ravnina, uobičajeno uzdužna ravnina traktora koja prolazi kroz indeksnu točku sjedala i središte kola upravljača ili poluga ručnog upravljača. Referentna ravnina uobičajeno se podudara sa središnjom ravninom traktora.

1.11.   Bočna simulirana ravnina tla

Površina na kojoj se, nakon prevrtanja, traktor zaustavlja ostajući ležati na boku. Simulirana ravnina tla utvrđuje se kako slijedi (vidjeti točku 3.5.1.2.):

(a)	gornji element na koji djeluje sila;

(b)	najudaljenija točka završetka elementa kako je definiran pod (a);

(c)	vertikalni pravac koji prolazi kroz točku definiranu pod (b);

(d)	vertikalna ravnina usporedna s uzdužnom središnjom osi koja prolazi kroz pravac definiran pod (c);

(e)	ravnina opisana pod (d), udaljena 15° od DLV-a, zaokrenuta oko osi koja je okomita na vertikalni pravac iz (c) koji prolazi i kroz točku opisanu pod (b). Time se dobiva simulirana ravnina tla;

Simulirana ravnina tla određuje se na neopterećenoj zaštitnoj konstrukciji i mora se kretati s elementom na koji djeluje opterećenje.

1.12.   Vertikalna simulirana ravnina tla

Ako se stroj zaustavio u potpuno preokrenutom položaju, ravnina je određena gornjim poprečnim elementom zaštitne konstrukcije i onim prednjim (stražnjim) dijelom koji će vjerojatno doći u dodir s ravnim tlom istodobno kad i zaštitna konstrukcija i može poduprijeti traktor u tom položaju. Vertikalna se simulirana ravnina tla kreće s deformiranom zaštitnom konstrukcijom.

Napomena:

Vertikalna simulirana ravnina tla primjenjuje se samo na zaštitne konstrukcije s dva nosača.

1.13.   Neopterećena masa

Masa traktora bez utega. Traktor mora biti u voznom stanju, s punim spremnicima, krugovima i hladnjakom, sa zaštitnom konstrukcijom s oblogom i svom opremom za gusjenice ili dodatnim pogonskim sastavnim dijelovima za prednje kotače koji su potrebni za uobičajenu upotrebu. Vozač nije uključen.

1.14.   Dopuštena odstupanja mjerenja

Vrijeme:	± 0,1 s
Udaljenost:	± 0,5 mm
Sila:	± 0,1 % (punog raspona osjetnika)
Kut	± 0,1°
Masa:	± 0,2 % (punog raspona osjetnika)

1.15.   Simboli

D	(mm)	deformacija konstrukcije;
F	(N)	sila;
M	(kg)	najveća masa traktora prema preporuci proizvođača traktora. Mora biti jednaka ili veća od neopterećene mase kako je definirana u točki 1.13.;
U	(J)	energija koju apsorbira konstrukcija u odnosu na masu traktora.

2.   Područje primjene

Ovaj se Prilog primjenjuje na traktore koji su pogonjeni i upravljani beskrajnim gusjenicama, imaju najmanje dvije osovine s pričvršćenjima za gusjenice i sljedeća obilježja:

2.1.	masu neopterećenog traktora od najmanje 600 kg;

2.2.	razmak od tla od najviše 600 mm ispod najniže točke prednje i stražnje osovine.

3.   Pravila i smjernice

3.1.   Opće odredbe

3.1.1.   Zaštitnu konstrukciju proizvodi proizvođač traktora ili neovisno poduzeće. U oba slučaja ispitivanje vrijedi samo za model traktora na kojem se ispitivanje provodi. Zaštitna konstrukcija mora se ponovno ispitati za svaki model traktora na koji treba biti ugrađena. Međutim, tehnička služba može potvrditi da ispitivanja čvrstoće vrijede i za modele traktora izvedene iz izvornog modela preinakama motora, prijenosa, upravljanja i prednjeg ovjesa (vidjeti točku 3.6.: proširenja na druge modele traktora). S druge strane, za svaki se model traktora može ispitati više od jedne zaštitne konstrukcije.

3.1.2.   Zaštitna konstrukcija namijenjena za ispitivanje mora se dostaviti pričvršćena na uobičajeni način na traktor ili podvozje traktora na kojem se upotrebljava. Podvozje traktora mora biti potpuno, uključujući elemente za pričvršćivanje i druge dijelove traktora na koje mogu utjecati opterećenja koja djeluju na zaštitnu konstrukciju.

3.1.3.   Zaštitna konstrukcija smije biti konstruirana isključivo u svrhu zaštite vozača u slučaju prevrtanja traktora. Na tu konstrukciju može biti moguće postaviti zaštitu od vremenskih utjecaja za vozača, koja je više ili manje privremena. Vozač je obično uklanja po toplom vremenu. Međutim, postoje i zaštitne konstrukcije čija je obloga trajna, a prozračivanje po toplom vremenu osigurava se kroz prozore ili otvore s poklopcem. Budući da obloga može pojačati čvrstoću konstrukcije te se, ako je uklonjiva, može dogoditi da nije prisutna u vrijeme nesreće, svi dijelovi koje vozač na taj način može ukloniti moraju biti uklonjeni za potrebe ispitivanja. Vrata, krovni poklopac i prozori koji se mogu otvoriti moraju se za potrebe ispitivanja ukloniti ili učvrstiti u otvorenom položaju tako da ne povećavaju čvrstoću zaštitne konstrukcije. Potrebno je zabilježiti predstavljaju li, u tom položaju, opasnost za vozača u slučaju prevrtanja.

U cijelom se nastavku ovih pravila upućivanja odnose samo na ispitivanje zaštitne konstrukcije. Smatra se da to uključuje oblogu koja nije privremena.

Opis svake privremene obloge koja je dostavljena mora biti uključen u specifikacije. Prije ispitivanja uklanja se sav stakleni ili sličan lomljivi materijal. Traktor i sastavni dijelovi zaštitne konstrukcije koji mogu biti nepotrebno oštećeni tijekom ispitivanja, a ne utječu na čvrstoću zaštitne konstrukcije ili njezine dimenzije mogu se ukloniti prije ispitivanja ako to proizvođač želi. Tijekom ispitivanja ne smiju se obavljati nikakvi popravci i namještanja.

3.1.4.   Svi sastavni dijelovi traktora koji povećavaju čvrstoću zaštitne konstrukcije, poput blatobrana koje je proizvođač ojačao, trebali bi biti opisani, a njihova mjerenja navedena u izvješću o ispitivanju.

3.2.   Oprema

3.2.1.   Prostor ograničene deformacije (DLV)

DLV i njegov položaj moraju biti u skladu s normom ISO 3164:1995 (vidjeti sliku 8.3.). Naprava koja predstavlja DLV mora biti učvršćena na istom dijelu stroja na kojem je učvršćeno vozačko sjedalo i mora tamo ostati tijekom cijelog razdoblja službenog ispitivanja.

Za traktore na gusjenicama s neopterećenom masom manjom od 5 000 kg, opremljene sprijeda ugrađenom zaštitnom konstrukcijom s dva nosača, DLV odgovara Slikama 8.4. i 8.5.

3.2.2.   Sigurnosni prostor i zaštitna ravnina

Sigurnosni prostor, kako je definiran u Prilogu VIII. (poglavlje s definicijama, odjeljak 1.6), mora ostati obuhvaćen zaštitnom ravninom, S, kako je prikazano na Slikama 8.2. i 8.4. Zaštitna ravnina definirana je kao kosa ravnina okomita na vertikalnu uzdužnu ravninu traktora, koja sprijeda čini tangentu sa zaštitnom konstrukcijom, a odostraga s bilo kojim od sljedećih krutih elemenata traktora koji sprečavaju ulazak ravnine S u sigurnosni prostor s pomoću:

—	kućišta ili krutog elementa stražnjeg kraja traktora

—

gusjenica

—	dodatne krute konstrukcije koja je čvrsto ugrađena na stražnji kraj traktora.

3.2.3.   Ispitivanje stražnjeg krutog elementa

Ako je traktor opremljen krutim elementom, kućištem ili nekim drugim čvrstim elementom iza vozačkog sjedala, taj se element smatra zaštitnom točkom pri prevrtanju traktora na bok ili unazad. Taj stražnji kruti element koji je postavljen iza vozačkog sjedala mora bez loma ili prodora u sigurnosni prostor moći izdržati silu Fi usmjerenu prema dolje koja iznosi:

koja djeluje okomito na vrh okvira u središnjoj ravnini traktora. Početni kut djelovanja sile jest 40°, određen u odnosu na pravac usporedan s tlom, kako je prikazano na slici 8.4. Najmanja širina tog stražnjeg krutog elementa mora biti 500 mm (vidjeti sliku 8.5.).

Osim toga, kruti element mora biti dovoljno čvrst i čvrsto postavljen na stražnji dio traktora.

3.2.4.   Zatege

Moraju biti osigurana sredstva za učvršćivanje sklopa zaštitna konstrukcija/okvir traktora na prethodno opisanu uporišnu ploču kao i za primjenu vodoravnih i okomitih opterećenja (vidjeti slike 8.6. do 8.9.).

3.2.5.   Mjerni instrumenti

Ispitni uređaj mora biti opremljen instrumentima za mjerenje djelovanja sile na zaštitnu konstrukciju i deformacije konstrukcije.

Postotci navedeni u nastavku predstavljaju nominalne vrijednosti u pogledu točnosti instrumenata i ne smatra se da upućuju na potrebu provođenja naknadnih ispitivanja.

Mjera	Točnost
Deformacija zaštitne konstrukcije	± 5 % od najveće izmjerene deformacije
Sila kojom se djeluje na zaštitnu konstrukciju	± 5 % od najveće izmjerene sile

3.2.6.   Raspored za djelovanje opterećenja

Raspored za djelovanje opterećenja prikazan je na Slikama 8.7., 8.10. do 8.13. (bočno opterećenje), na slikama 8.8. i 8.9. (vertikalno opterećenje) i slici 8.14. (uzdužno opterećenje).

3.3.   Uvjeti ispitivanja

3.3.1.   Zaštitna konstrukcija mora biti u skladu s proizvodnim specifikacijama i ugrađena na podvozje odgovarajućeg modela traktora u skladu s metodom pričvršćenja koju je naveo proizvođač.

3.3.2.   Sklop zaštitna konstrukcija/okvir traktora mora biti osiguran uporišnom pločom tako da se elementi koji povezuju sklop i uporišnu ploču minimalno deformiraju u odnosu na zaštitnu konstrukciju pod bočnim opterećenjem. Tijekom bočnog opterećenja uporišna ploča ne smije podupirati sklop zaštitna konstrukcija/okvir traktora, osim potpore koja je nastala prvim pričvršćivanjem.

3.3.3.   Zaštitna konstrukcija mora biti opremljena instrumentima potrebnima za dobivanje podataka o zahtijevanoj sili/deformaciji.

3.3.4.   Sva se ispitivanja moraju provesti na istoj zaštitnoj konstrukciji. Nije dopušten nikakav popravak ili ravnanje bilo kojeg elementa sklopa zaštitne konstrukcije i traktora tijekom ili između djelovanja bočnog i vertikalnog opterećenja.

3.3.5.   Za bočno i uzdužno opterećenje, spoj uporišne ploče mora biti kroz glavno kućište ili okvire gusjenica (vidjeti slike 8.6. do 8.8.).

3.3.6.   Za vertikalno opterećenje nema ograničenja u pogledu osiguranja ili podupiranja sklopa zaštitna konstrukcija/okvir traktora.

3.3.7.   Nakon završetka svih ispitivanja moraju se izmjeriti i zapisati trajne deformacije zaštitne konstrukcije.

3.4.   Postupak ispitivanja

3.4.1.   Općenito

Postupci ispitivanja sastoje se od aktivnosti opisanih u točkama 3.4.2., 3.4.3. i 3.4.4. prema navedenom redoslijedu.

3.4.2.   Bočno opterećenje

3.4.2.1.   Značajke sila/deformacija utvrđuju se bočnim opterećenjem gornjih glavnih uzdužnih elemenata zaštitne konstrukcije.

Za zaštitnu konstrukciju s više od dva nosača bočno se opterećenje primjenjuje s pomoću uređaja za raspoređivanje opterećenja čija duljina nije veća od 80 posto ravne duljine gornjeg elementa L između prednjih i zadnjih nosača zaštitne konstrukcije (vidjeti slike 8.13. do 8.16.). Prvo se opterećenje primjenjuje unutar prostora utvrđenog vertikalnom projekcijom dviju ravnina usporednih s prednjom i stražnjom ravninom DLV-a koje se nalaze 80 mm izvan njih.

3.4.2.2.   Za zaštitnu konstrukciju sa štitnikom iznad glave, u izvedbi s dva nosača, prvo je opterećenje određeno ukupnom uzdužnom udaljenošću između glavnih gornjih elemenata zaštitne konstrukcije L i vertikalne projekcije prednje i stražnje ravnine DLV-a. Točka djelovanja sile (opterećenja) ne smije biti unutar udaljenosti L/3 od nosača.

Ako se točka L/3 nalazi između vertikalne projekcije DLV-a i nosača, točka djelovanja sile (opterećenja) mora se udaljavati od nosača dok ne uđe u vertikalnu projekciju DLV-a (vidjeti Slike 8.13. do 8.16.). Bilo koja ploča koja se upotrebljava za raspoređivanje opterećenja ne smije ometati ili ograničavati okretanje zaštitne konstrukcije oko vertikalne osi tijekom opterećenja i ne smije rasporediti opterećenje preko udaljenosti veće od 80 posto duljine L.

Sila se primjenjuje na glavne gornje i uzdužne elemente, osim ako se konstrukcija nosača upotrebljava bez štitnika iznad glave učvršćenog samo na jednom kraju. Za tu se vrstu konstrukcije sila primjenjuje na pravcu gornjeg poprečnog elementa.

3.4.2.3.   Početni smjer djelovanja sile mora biti vodoravan te okomit na vertikalnu ravninu koja prolazi kroz uzdužnu središnju os traktora.

3.4.2.4.   Kako se opterećenje nastavlja, deformacije sklopa zaštitna konstrukcija/okvir traktora mogu izazvati promjenu smjera djelovanja sile, što je u tom slučaju dopušteno.

3.4.2.5.   Ako se vozačko sjedalo ne nalazi na uzdužnoj središnjoj osi traktora, opterećenje se primjenjuje na najudaljeniju stranu najbližu sjedalu.

3.4.2.6.   Za sjedala na središnjoj osi, ako je pričvršćenje zaštitne konstrukcije takvo da daje različite odnose sila/deformacija pri opterećenju s lijeve ili desne strane, opterećena strana mora biti ona koja je najnepovoljnija za sklop zaštitna konstrukcija/okvir traktora.

3.4.2.7.   Brzina deformacije (djelovanja opterećenja) mora biti takva da se opterećenje može smatrati statičkim, tj. manjim ili jednakim 5 mm/s.

3.4.2.8.   Sila i deformacija moraju se zabilježiti i iscrtati pri pomacima deformacije koji nisu veći od 25 mm na točki djelovanja rezultante opterećenja (Slika 8.17.).

3.4.2.9.   Opterećenje se nastavlja dok zaštitna konstrukcija ne ispuni zahtjeve u pogledu sile i energije. Područje unutar dobivene krivulje sila/deformacija (Slika 8.17.) jednako je energiji.

3.4.2.10.   Deformacija koja se upotrebljava za izračun energije mora biti deformacija zaštitne konstrukcije uzduž pravca djelovanja sile. Deformacija se mora izmjeriti na sredini opterećenja.

3.4.2.11.   Bilo kakva deformacija elemenata koji podupiru uređaje za primjenu opterećenja ne uključuje se u mjerenja deformacije koja se upotrebljavaju za izračun apsorpcije energije.

3.4.3.   Vertikalno opterećenje

3.4.3.1.   Nakon prestanka djelovanja bočnog opterećenja primjenjuje se opterećenje na gornji rub zaštitne konstrukcije.

3.4.3.2.   Opterećenje se primjenjuje s pomoću grede širine 250 mm.

3.4.3.3.   Za konstrukcije s više od dva nosača primjenjuje se vertikalno opterećenje i sprijeda i straga.

3.4.3.3.1.   Vertikalno opterećenje straga (slike 8.10., 8.11.a i 8.11.b)

3.4.3.3.1.1.

Greda za gnječenje postavlja se preko stražnjih krajnjih nosivih elemenata tako da se rezultanta sila gnječenja nalazi u vertikalnoj referentnoj ravnini. Ta sila mora nastaviti djelovati tijekom pet sekundi nakon prestanka svakog vizualno uočljivog pomicanja zaštitne konstrukcije.

3.4.3.3.1.2.

Kada stražnji dio krova zaštitne konstrukcije ne može izdržati punu silu gnječenja, sila mora djelovati dok se krov ne deformira toliko da se podudara s ravninom koja povezuje gornji dio zaštitne konstrukcije s onim dijelom stražnje strane traktora koji može poduprijeti traktor kad se prevrne. Nakon toga mora prestati djelovanje sile i greda se mora premjestiti tako da bude iznad onog dijela zaštitne konstrukcije koji može poduprijeti traktor kada se potpuno prevrne. Tada se primjenjuje sila gnječenja.

3.4.3.3.2.   Vertikalno opterećenje sprijeda (slike 8.10. i 8.12.)

3.4.3.3.2.1.

Greda za gnječenje postavlja se preko prednjih krajnjih nosivih elemenata tako da se rezultanta sila gnječenja nalazi u vertikalnoj referentnoj ravnini. Ta sila F mora nastaviti djelovati tijekom pet sekundi nakon prestanka svakog vizualno uočljivog pomicanja zaštitne konstrukcije.

3.4.3.3.2.2.

Kada prednji dio krova zaštitne konstrukcije ne može izdržati punu silu gnječenja (slike 8.12.a i 8.12.b), sila mora djelovati dok se krov ne deformira toliko da se podudara s ravninom koja povezuje gornji dio zaštitne konstrukcije s onim dijelom prednje strane traktora koji može poduprijeti traktor kad se prevrne. Nakon toga mora prestati djelovanje sile i greda se mora premjestiti tako da bude iznad onog dijela zaštitne konstrukcije koji može poduprijeti traktor kada se potpuno prevrne. Tada se primjenjuje sila gnječenja.

3.4.3.4.   Za zaštitnu konstrukciju u izvedbi s dva nosača vertikalno je opterećenje određeno ukupnom uzdužnom udaljenošću između glavnih gornjih elemenata zaštitne konstrukcije L i vertikalne projekcije prednje i stražnje ravnine DLV-a. Točka djelovanja sile (opterećenja) ne smije biti na udaljenosti manjoj od udaljenosti L/3 od nosača (vidjeti sliku 8.9.)

Ako se točka L/3 nalazi između vertikalne projekcije DLV-a i nosača, točka djelovanja sile (opterećenja) mora se udaljavati od nosača dok ne uđe u vertikalnu projekciju DLV-a.

Za sprijeda ugrađene zaštitne konstrukcije s dva nosača bez štitnika iznad glave vertikalno se opterećenje primjenjuje na pravcu poprečnog elementa koji povezuje gornje elemente.

3.4.4.   Uzdužno opterećenje

3.4.4.1.   Nakon prestanka djelovanja vertikalnog opterećenja na zaštitnu se konstrukciju primjenjuje uzdužno opterećenje.

3.4.4.2.   Uzdužno se opterećenje primjenjuje na deformirano mjesto izvorno utvrđene točke s obzirom na to da će bočno (i vertikalno) opterećenje zaštitne konstrukcije vjerojatno rezultirati trajnom deformacijom konstrukcije. Izvorno utvrđena točka određuje se položajem ploče za raspoređivanje opterećenja i utora prije obavljanja bilo kojeg ispitivanja na konstrukciji.

Uređaj za raspoređivanje opterećenja može obuhvaćati cijelu širinu u slučajevima kada ne postoji stražnji (prednji) poprečni element. U svim drugim slučajevima uređaj ne smije rasporediti opterećenje preko duljine veće od 80 % širine, W, zaštitne konstrukcije (vidjeti sliku 8.18.).

3.4.4.3.   Uzdužno se opterećenje primjenjuje na gornje nosive elemente zaštitne konstrukcije duž uzdužne središnje osi zaštitne konstrukcije.

3.4.4.4.   Mora se odabrati smjer djelovanja opterećenja kojim se na sklop zaštitna konstrukcija/okvir traktora primjenjuju najstroži zahtjevi. Početni smjer djelovanja opterećenja mora biti vodoravan te usporedan s izvornom uzdužnom središnjom osi traktora. Neki dodatni čimbenici koje treba uzeti u obzir u odlučivanju o smjeru djelovanja uzdužnog opterećenja su sljedeći:

a)	položaj zaštitne konstrukcije u odnosu na DLV i učinak koji bi uzdužna deformacija zaštitne konstrukcije imala na zaštitu vozača od gnječenja,

b)	značajke traktora, npr. ostali nosivi elementi traktora koji bi mogli pružiti otpor uzdužnoj deformaciji zaštitne konstrukcije koji može ograničiti smjer uzdužnog djelovanja opterećenja na zaštitnu konstrukciju,

c)	iskustvo koje može upućivati na mogućnost uzdužnog prevrtanja ili tendenciju naginjanja traktora određene kategorije dok se okreće oko uzdužne osi tijekom stvarnog prevrtanja.

3.4.4.5.   Brzina deformacije mora biti takva da se opterećenje može smatrati statičkim (vidjeti točku 3.4.2.7.). To se opterećenje mora nastaviti dok zaštitna konstrukcija ne ispuni zahtjev (zahtjeve) u pogledu sile.

3.5.   Uvjeti za prihvaćanje

3.5.1.   Općenito

3.5.1.1.   Tijekom svakog ispitivanja nijedan dio zaštitne konstrukcije ne smije prodrijeti u prostor ograničene deformacije (DLV). Osim toga, deformacija zaštitne konstrukcije ne smije dopustiti prodiranje simulirane ravnine tla (definirane u točkama 1.11. i 1.12.) u DLV.

3.5.1.2.   Deformacija zaštitne konstrukcije tijekom svakog ispitivanja ne smije izazvati da se ravnine DLV-a na strani djelovanja opterećenja prošire preko ili presjeku simuliranu ravninu tla (vidjeti slike 8.19. i 8.20.).

Zaštitna se konstrukcija ne smije odvojiti od okvira traktora zbog popuštanja okvira traktora.

3.5.2.   Zahtjevi u pogledu sile-energije bočnog opterećenja, sile vertikalnog opterećenja i sile uzdužnog opterećenja

3.5.2.1.   Ti zahtjevi moraju biti ispunjeni unutar deformacije (deformacija) dopuštenih točkom 3.5.1.1.

3.5.2.2.   Sila bočnog opterećenja i najmanja apsorbirana energija moraju postići barem one vrijednosti utvrđene u tablici 8.1., pri čemu je:

—	F je najmanja postignuta sila tijekom bočnog opterećenja

—	M (kg) je najveća masa traktora prema preporuci proizvođača traktora

—	U je najmanja apsorbirana energija tijekom bočnog opterećenja.

Ako se zahtijevana sila postigne prije nego što je ispunjen zahtjev u pogledu energije, sila se može smanjiti, ali mora opet postići zahtijevanu razinu kada se postigne ili prekorači najmanja energija.

3.5.2.3.   Nakon prestanka djelovanja bočnog opterećenja, sklop zaštitna konstrukcija/okvir traktora mora izdržati vertikalnu silu:

u razdoblju od pet minuta ili do prestanka svake deformacije, ovisno o tome što je kraće.

3.5.2.4.   Sila uzdužnog opterećenja mora postići barem onu vrijednost utvrđenu u tablici 8.1., pri čemu su F i M definirani u točki 3.5.2.2.

3.6.   Proširenja na druge modele traktora

3.6.1.   [Ne primjenjuje se]

3.6.2.   Tehničko proširenje

Kada se dogode tehničke preinake na traktoru, zaštitnoj konstrukciji ili načinu pričvršćenja zaštitne konstrukcije na traktor, tehnička služba koja je obavila prvotno ispitivanje može izdati „izvješće o tehničkom proširenju” u sljedećim slučajevima:

3.6.2.1.   Proširenje rezultata ispitivanja zaštitne konstrukcije na druge modele traktora.

Ispitivanja udarom i gnječenjem nije potrebno provoditi na svakom modelu traktora pod uvjetom da zaštitna konstrukcija i traktor ispunjavaju uvjete iz točaka 3.6.2.1.1. do 3.6.2.1.5. navedenih u nastavku:

3.6.2.1.1.

konstrukcija mora biti istovjetna onoj koja je bila ispitana;

3.6.2.1.2.

zahtijevana energija ne smije za više od 5 % prelaziti izračunanu energiju za prvotno ispitivanje.

3.6.2.1.3.

način pričvršćenja i sastavni dijelovi traktora na koje se konstrukcija pričvršćuje moraju biti istovjetni;

3.6.2.1.4.

svi sastavni dijelovi kao što su blatobrani i poklopac motora koji mogu služiti za nošenje zaštitne konstrukcije moraju biti istovjetni;

3.6.2.1.5.

položaj i kritične mjere sjedala u zaštitnoj konstrukciji te relativni položaj zaštitne konstrukcije na traktoru moraju biti takvi da DLV ostane unutar zaštite deformirane konstrukcije tijekom svih ispitivanja.

3.6.2.2.   Proširenje rezultata ispitivanja zaštitne konstrukcije na preinačene modele zaštitne konstrukcije

Taj se postupak mora slijediti kada nisu ispunjeni uvjeti iz točke 3.6.2.1., dok se ne smije upotrijebiti kada je način pričvršćenja zaštitne konstrukcije na traktor preinačen (npr. gumeni podmetači zamijenjeni mehaničkim ogibljenjem):

3.6.2.2.1.

preinake koje ne utječu na rezultate prvotnog ispitivanja (npr. pričvršćenje zavarivanjem ploče za ugradnju neke opreme na mjesto na zaštitnoj konstrukciji koje nije kritično), dodavanje sjedala s drukčijim položajem indeksne točke sjedala u zaštitnoj konstrukciji (pod uvjetom da se provjeri je (jesu) li novi DLV (DLV-ovi) ostao (ostali) unutar zaštite zaštitne konstrukcije deformirane tijekom svih ispitivanja);

3.6.2.2.2.

preinake koje bi mogle utjecati na rezultate prvotnog ispitivanja ne dovodeći u pitanje prihvatljivost zaštitne konstrukcije (npr. preinaka nosivih elemenata, preinaka načina pričvršćivanja zaštitne konstrukcije na traktor). Može se provesti validacijsko ispitivanje, a rezultate ispitivanja navesti u izvješću o proširenju. Ograničenja za tu vrstu proširenja su sljedeća: 3.6.2.2.2.1. najviše pet proširenja može se prihvatiti bez validacijskog ispitivanja; 3.6.2.2.2.2. rezultati validacijskog ispitivanja prihvaćaju se za proširenja ako su ispunjeni svi uvjeti za prihvaćanje iz ovog Priloga i ako sila izmjerena dok je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u različitim ispitivanjima vodoravnim opterećenjem ne odstupa za više od ± 7 % od sile izmjerene kad je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u prvotnom ispitivanju i ako deformacija(2) izmjerena dok je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u različitim ispitivanjima vodoravnim opterećenjem ne odstupa za više od ± 7 % od deformacije izmjerene kad je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u prvotnom ispitivanju. 3.6.2.2.2.3. više od jedne preinake zaštitne konstrukcije može se uključiti u jedno izvješće o proširenju ako one predstavljaju više izvedbi iste zaštitne konstrukcije, ali se samo jedno validacijsko ispitivanje može prihvatiti u jednom izvješću o proširenju. Izvedbe koje nisu ispitane moraju biti opisane u posebnom odjeljku izvješća o proširenju.

3.6.2.2.3.

Povećanje referentne mase koju je odredio proizvođač za zaštitnu konstrukciju koja je već bila ispitana. Ako proizvođač želi zadržati isti broj homologacije, izvješće o proširenju može se izdati nakon što se provede validacijsko ispitivanje (u tom slučaju ne primjenjuje se ograničenje od ± 7 % određeno u točki 3.6.2.2.2.2.).

3.7.   [Ne primjenjuje se]

3.8.   Ponašanje zaštitne konstrukcije na niskim temperaturama

3.8.1.   Kada se za zaštitnu konstrukciju navede da je otporna na krhkost pri niskim temperaturama, proizvođač treba navesti pojedinosti koje se moraju uključiti u izvješće.

3.8.2.   Sljedeći zahtjevi i postupci namijenjeni su za osiguranje čvrstoće i otpornosti na krti lom pri niskim temperaturama. Preporučuje se da sljedeći najmanji zahtjevi za materijale budu uzeti u obzir kod ocjene prikladnosti zaštitne konstrukcije za rad pri niskim temperaturama u onim zemljama koje zahtijevaju takvu dodatnu zaštitu tijekom upotrebe.

3.8.2.1.   Vijci i matice koji su upotrijebljeni za pričvršćenje zaštitne konstrukcije na traktor i za spajanje nosećih dijelova zaštitne konstrukcije trebaju imati dokazana odgovarajuća svojstva žilavosti pri niskim temperaturama.

3.8.2.2.   Sve elektrode za zavarivanje koje su upotrijebljene za proizvodnju nosećih elemenata zaštitne konstrukcije i veznih elemenata traktora moraju biti spojive s materijalom zaštitne konstrukcije kako je prikazano u točki 3.8.2.3. u nastavku

3.8.2.3.   Čelični materijali za nosive elemente zaštitne konstrukcije moraju biti materijali dokazane žilavosti koji ispunjavaju najmanje zahtjeve s obzirom na energiju udara određenu ispitivanjem po Charpyju uzorkom s V zarezom kako je prikazano u tablici 8.2. Vrsta i kvaliteta čelika moraju se odrediti u skladu s normom ISO 630:1995, izmjena 1:2003.

Smatra se da čelična valjana traka debljine manje od 2,5 mm i sa sadržajem ugljika manjim od 0,2 % zadovoljava taj zahtjev.

Noseći elementi zaštitne konstrukcije koji su izrađeni iz nečeličnih materijala moraju imati istovrijednu otpornost na udar pri niskim temperaturama.

3.8.2.4.   Pri ispitivanju zahtjeva s obzirom na energiju udara po Charpyju s V zarezom veličina uzorka ne smije biti manja od najveće od veličina navedenih u tablici 8.2. za ispitivani materijal.

3.8.2.5.   Ispitivanja po Charpyju s V zarezom moraju se provoditi u skladu s postupkom iz ASTM A 370-1979, osim za veličine uzorka koje trebaju odgovarati dimenzijama danima u tablici 8.2.

3.8.2.6.   Druga mogućnost za taj postupak jest upotreba umirenog ili poluumirenog čelika za koji se mora odrediti odgovarajuća specifikacija. Vrsta i kvaliteta čelika moraju se odrediti u skladu s normom ISO 630:1995, izmjena 1:2003.

3.8.2.7.   Uzorci moraju biti uzdužni i moraju se uzeti iz ravnih limova, cijevi ili nosivih elemenata prije oblikovanja ili zavarivanja za upotrebu u zaštitnoj konstrukciji. Uzorci iz cijevi ili nosivih elemenata moraju se uzeti iz sredine najvećeg bočnog dijela i ne smiju imati zavarenih mjesta.

Tablica 8.1.

Jednadžbe sile i energije

Masa stroja, M	Bočna sila opterećenja, F	Bočna energija opterećenja, U	Verti-kalna sila optere-ćenja, F	Uzdužna sila opterećenja, F
kg	N	J	N	N
800 <M≤ 4 630	6M	13 000(M/10 000)1,25	20M	4,8M
4 630 <M≤ 59 500	70 000(M/10 000)1,2	13 000(M/10 000)1,25	20M	56 000(M/10 000)1,2
M> 59 500	10 M	2,03 M	20 M	8 M

Tablica 8.2.

Najmanje energije udara ispitivanjem po Charpyju s V zarezom

Veličina uzorka	Energija pri	Energija pri
	– 30 °C	– 20 °C
mm	J	J (2)
10 × 10 (1)	11	27,5
10 × 9	10	25
10 × 8	9,5	24
10 × 7,5 (1)	9,5	24
10 × 7	9	22,5
10 × 6,7	8,5	21
10 × 6	8	20
10 × 5 (1)	7,5	19
10 × 4	7	17,5
10 × 3,5	6	15
10 × 3	6	15
10 × 2,5 (1)	5,5	14

Slika 8.1.

Naprava za određivanje indeksne točke sjedala (SIP)

Slika 8.2.

Prodiranje vertikalne simulirane ravnine tla u DLV

Slika 8.3.

Prostor ograničene deformacije (Deflection-limiting volume – DLV)

Slika 8.4.

Sprijeda ugrađena zaštitna konstrukcija s dva nosača, bočni pogled

Prostor ograničene deformacije (DLV)

Slika 8.5.

Sprijeda ugrađena zaštitna konstrukcija s dva nosača, stražnji pogled

Prostor ograničene deformacije (DLV)

Slika 8.6.

Uobičajeni raspored za pričvršćivanje zaštitne konstrukcije na okvir traktora

Slika 8.7.

Uobičajeni raspored za bočno opterećenje zaštitne konstrukcije

Slika 8.8.

Uobičajeni raspored za učvršćivanje okvira traktora i primjenu vertikalnog opterećenja

Slika 8.9.

Uobičajeni raspored za primjenu vertikalnog opterećenja na zaštitnu konstrukciju

Slika 8.10.

Primjer rasporeda za ispitivanje gnječenjem

Slike 8.11.

Položaj grede za ispitivanja gnječenjem sprijeda i straga, zaštitna kabina i okvir stražnjeg zaštitnog luka

Slika 8.11.a

Zaštitna kabina

Slika 8.11.b

Okvir stražnjeg zaštitnog luka

Slike 8.12.

Položaj grede za ispitivanje gnječenjem sprijeda kada se ne može izdržati puna sila gnječenja sprijeda

Slika 8.12.a

Zaštitna kabina

Slika 8.12.b

Okvir stražnjeg zaštitnog luka

Slike 8.13. i 8.14.

Konstrukcija u izvedbi s četiri nosača Uređaji za raspoređivanje opterećenja, bočno opterećenje

Slika 8.15.

Konstrukcija u izvedbi s više od četiri nosača

Uređaj za raspoređivanje opterećenja, bočno opterećenje

Slika 8.16.

Konstrukcija u izvedbi s dva nosača

Uređaj za raspoređivanje opterećenja, bočno opterećenje

Slika 8.17.

Krivulja sila/deformacija za ispitivanja opterećenjem

Slika 8.18.

Točka djelovanja uzdužnog opterećenja

Slika 8.19.

Primjena prostora ograničene deformacije (DLV) – određivanje bočne simulirane ravnine tla (SGP)

Napomena:

Vidjeti točku 1.11. za značenja a do e.

Slika 8.20.

Dopušteno okretanje gornjeg DLV-a oko lokacijske osi (LA)

Objašnjenja uz Prilog VII.

(1)	Ako nije drukčije navedeno, tekst zahtjeva i numeriranje iz točke B istovjetni su tekstu i numeriranju OECD normiranog koda za službena ispitivanja zaštitnih konstrukcija na traktorima na gusjenicama za poljoprivredu i šumarstvo, Kod OECD-a br. 8, izdanje 2015. iz srpnja 2014.

(2)	Trajna deformacija + elastična deformacija, izmjerene na točki na kojoj se doseže zahtijevana razina energije.

---

(1)  Pokazuje preporučljivu veličinu. Veličina uzorka ne smije biti veća od najveće preporučljive veličine koju omogućava materijal.

(2)  Zahtijevana energija pri – 20 °C jest 2,5 puta veća od vrijednosti navedene za – 30 °C. Drugi faktori utječu na udarnu čvrstoću, tj. smjer valjanja, čvrstoća, usmjerenost zrna i zavarivanje. Ti faktori moraju se uzeti u obzir pri izboru i upotrebi čelika.

PRILOG VIII.

Zahtjevi koji se primjenjuju na zaštitne konstrukcije pri prevrtanju (statičko ispitivanje)

A.   OPĆA ODREDBA

1.

Zahtjevi Unije koji se primjenjuju na zaštitne konstrukcije pri prevrtanju (statičko ispitivanje) navedeni su u točki B.

B.   ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU NA ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE PRI PREVRTANJU (STATIČKO ISPITIVANJE)(1)

1.   Definicije

1.1.   [Ne primjenjuje se]

1.2.   Zaštitna konstrukcija pri prevrtanju (ROPS)

Zaštitna konstrukcija pri prevrtanju (zaštitna kabina ili kavez), dalje u tekstu „zaštitna konstrukcija”, znači konstrukcija na traktoru kojoj je bitna svrha spriječiti ili smanjiti opasnost za vozača u slučaju prevrtanja traktora pri uobičajenoj upotrebi.

Svojstvo zaštitne konstrukcije pri prevrtanju osiguravanje je sigurnosnog prostora koji je dovoljno velik da zaštiti vozača kada sjedi unutar obrisa zaštitne konstrukcije ili u prostoru koji je ograničen nizom pravaca od vanjskih rubova konstrukcije do bilo kojeg dijela traktora koji može doći u dodir s ravnim tlom i može poduprijeti traktor u tom položaju ako se traktor prevrne.

1.3.   Razmak gusjenica

1.3.1.   Uvodna definicija: središnja ravnina kotača ili gusjenica

Središnja ravnina kotača ili gusjenice jest ravnina koja je jednako udaljena od dviju ravnina koje dodiruju vanjske rubove oboda naplataka ili gusjenica.

1.3.2.   Definicija razmaka kotača

Vertikalna ravnina kroz os kotača siječe njegovu središnju ravninu po pravcu koji se u jednoj točki dodiruje s površinom oslanjanja. Ako su A i B dvije točke određene za kotače na istoj osovini traktora, razmak kotača jest udaljenost između točaka A i B. Razmak kotača tako se može odrediti za prednje i stražnje kotače. Kod udvojenih kotača razmak kotača udaljenost je između središnjih ravnina parova kotača.

Kod traktora na gusjenicama razmak gusjenica udaljenost je između središnjih ravnina gusjenica.

1.3.3.   Dodatna definicija: središnja ravnina traktora

Uzmu li se u obzir krajnji položaji točaka A i B za stražnju osovinu traktora, dobije se najveća moguća vrijednost za razmak kotača. Vertikalna ravnina koja je okomita na dužinu AB u njezinoj središnjoj točki središnja je ravnina traktora.

1.4.   Osovinski razmak

Razmak između vertikalnih ravnina koje prolaze kroz dvije prethodno utvrđene dužine AB, jedne za prednje kotače i jedne za stražnje kotače.

1.5.   Određivanje indeksne točke sjedala; Položaj i namještanje sjedala za ispitivanje

1.5.1.   Indeksna točka sjedala (SIP)(2)

Indeksna točka sjedala određuje se u skladu s normom ISO 5353:1995.

1.5.2.   Položaj i namještanje sjedala za ispitivanje:

1.5.2.1.

ako je položaj sjedala podesiv, sjedalo treba namjestiti tako da se nalazi u krajnjem stražnjem položaju;

1.5.2.2.

ako je nagib naslona sjedala podesiv, treba ga namjestiti u središnji položaj;

1.5.2.3.

ako je sjedalo opremljeno ovjesom, ovjes treba blokirati u središnjem položaju, osim ako je to protivno uputama koje je proizvođač sjedala jasno odredio;

1.5.2.4.

ako je položaj sjedala podesiv samo po duljini i visini, uzdužna os koja prolazi kroz indeksnu točku sjedala mora biti usporedna s vertikalnom uzdužnom ravninom traktora koja prolazi kroz središte kola upravljača, uz najveće dopušteno odstupanje 100 mm od te ravnine.

1.6.   Sigurnosni prostor

1.6.1.   Referentna ravnina za sjedalo i kolo upravljača

Sigurnosni prostor prikazan je na slikama 4.11. do 4.13. te u tablici 4.2. Prostor je određen s obzirom na referentnu ravninu i indeksnu točku sjedala. Referentna se ravnina definira na početku niza opterećenja; to je vertikalna, uobičajeno uzdužna ravnina traktora koja prolazi kroz indeksnu točku sjedala i središte kola upravljača. Referentna ravnina uobičajeno se podudara sa središnjom uzdužnom ravninom traktora. Pretpostavlja se da se ta referentna ravnina tijekom opterećenja pomiče vodoravno sa sjedalom i kolom upravljača, ali da je okomita na traktor ili podnicu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju. Sigurnosni prostor određuje se u skladu s točkama 1.6.2. i 1.6.3.

1.6.2.   Određivanje sigurnosnog prostora za traktore s nezakretnim sjedalom

Sigurnosni prostor za traktore s nezakretnim sjedalom određen je u točkama 1.6.2.1. do 1.6.2.10. i, kad je traktor na vodoravnoj površini sa sjedalom namještenim i postavljenim kako je navedeno u točkama 1.5.2.1. do 1.5.2.4.(2) i kolom upravljača koje je, ako je podesivo, namješteno u središnji položaj za vozača u sjedećem položaju, ograničavaju ga sljedeće ravnine:

1.6.2.1.

vodoravna ravnina A1 B1 B2 A2, (810 + a v) mm iznad indeksne točke sjedala, pri čemu se dužina B1B2 nalazi (ah - 10) mm iza indeksne točke sjedala;

1.6.2.2.

nagnuta ravnina G1 G2 I2 I1, koja je okomita na referentnu ravninu i uključuje točku 150 mm iza dužine B1B2 i krajnju stražnju točku naslona sjedala;

1.6.2.3.

cilindrična površina A1 A2 I2 I1 koja je okomita na referentnu ravninu, ima polumjer 120 mm i dodiruje ravnine određene u točkama 1.6.2.1. i 1.6.2.2.;

1.6.2.4.

cilindrična površina B1 C1 C2 B2, koja je okomita na referentnu ravninu, ima polumjer 900 mm, doseže 400 mm prema naprijed i po dužini B1B2 dodiruje ravninu određenu u točki 1.6.2.1.;

1.6.2.5.

nagnuta ravnina C1 D1 D2 C2, koja je okomita na referentnu ravninu, spaja se s površinom određenom u točki 1.6.2.4. i prolazi 40 mm od prednjeg vanjskog ruba kola upravljača. Kada je kolo upravljača u gornjem položaju, ta se ravnina nastavlja od dužine B1B2 tangentno do površine određene u točki 1.6.2.4.;

1.6.2.6.

vertikalna ravnina D1 E1 E2 D2 koja je okomita na referentnu ravninu i nalazi se 40 mm ispred vanjskog ruba kola upravljača;

1.6.2.7.

vodoravna ravnina E1 F1 F2 E2 koja prolazi kroz točku (90 - a v) mm ispod indeksne točke sjedala;

1.6.2.8.

površina G1 F1 F2 G2, koja je po potrebi zakrivljena od donje granične ravnine određene u točki 1.6.2.2. do vodoravne ravnine određene u točki 1.6.2.7., okomita na referentnu ravninu i po cijeloj duljini dodiruje naslon sjedala;

1.6.2.9.

vertikalne ravnine J1 E1 F1 G1 H1 i J2 E2 F2 G2 H2. Te vertikalne ravnine dosežu visinu od 300 mm iznad ravnine E1 F1 F2 E2; razmaci E1 E0 i E2 E0 iznose 250 mm;

1.6.2.10.

dvije usporedne ravnine A1 B1 C1 D1 J1 H1 I1 i A2 B2 C2 D2 J2 H2 I2 koje su nagnute tako da se gornji rub ravnine na strani na koju djeluje opterećenje nalazi najmanje 100 mm od vertikalne referentne ravnine.

1.6.3.   Određivanje sigurnosnog prostora za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom

Za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretno sjedalo i kolo upravljača), sigurnosni prostor je obris dvaju sigurnosnih prostora koji su određeni s dva različita položaja kola upravljača i sjedala.

1.6.4.   Dodatna sjedala

1.6.4.1.

U slučaju traktora koje je moguće opremiti dodatnim sjedalima, tijekom ispitivanja uzima se u obzir obris koji uključuje indeksne točke sjedala za sve ponuđene mogućnosti. Zaštitna konstrukcija ne smije ulaziti u širi sigurnosni prostor u kojem su uzete u obzir te različite indeksne točke sjedala.

1.6.4.2.

U slučaju kada se nakon provedenog ispitivanja ponudi novi mogući položaj sjedala, mora se utvrditi je li sigurnosni prostor oko nove indeksne točke sjedala u granicama prije određenoga obrisa. Ako nije, mora se obaviti novo ispitivanje.

1.6.4.3.

Dodatno sjedalo ne uključuje sjedalo za osobu uz vozača i s kojeg se ne može upravljati traktorom. Indeksna se točka sjedala ne određuje jer je definicija sigurnosnog prostora povezana s vozačkim sjedalom.

1.7.   Masa

1.7.1.   Neopterećena masa

Masa traktora bez utega i, u slučaju traktora s pneumatskim gumama, bez punjenja guma vodom. Traktor mora biti u voznom stanju, s punim spremnicima, krugovima i hladnjakom, sa zaštitnom konstrukcijom s oblogom i svom opremom za gusjenice ili dodatnim pogonskim sastavnim dijelovima za prednje kotače koji su potrebni za uobičajenu upotrebu. Vozač nije uključen.

1.7.2.   Najveća dopuštena masa

Najveća masa traktora koju je proizvođač odredio kao tehnički dopuštenu i naveo na propisanoj pločici vozila i/ili u priručniku s uputama za upotrebu.

1.7.3.   Referentna masa

Masa koju je proizvođač odabrao za izračun ulazne energije i sile gnječenja koje treba upotrijebiti u ispitivanjima. Ne smije biti manja od neopterećene mase i mora biti dovoljna kako bi osigurala da omjer mase ne prelazi 1,75 (vidjeti točku 1.7.4.).

1.7.4.   Omjer mase

Omjer ne smije biti veći od 1,75.

1.8.   Dopuštena odstupanja mjerenja

Vrijeme	± 0,1 s
Razmak	± 0,5 mm
Sila	± 0,1 % (punog raspona osjetnika)
Kut	± 0,1°
Masa	± 0,2 % (punog raspona osjetnika)

1.9.   Simboli

ah	(mm)	polovina vodoravnog namještanja sjedala
av	(mm)	polovina namještanja sjedala po visini
D	(mm)	deformacija zaštitne konstrukcije na točki i pravcu djelovanja opterećenja
D'	(mm)	deformacija zaštitne konstrukcije za izračunanu zahtijevanu energiju
EIS	(J)	ulazna energija koju treba apsorbirati tijekom bočnog opterećenja
EIL1	(J)	ulazna energija koju treba apsorbirati tijekom uzdužnog opterećenja
EIL2	(J)	ulazna energija koju treba apsorbirati u slučaju drugog uzdužnog opterećenja
F	(N)	sila statičkog opterećenja
Fmaks	(N)	najveća sila statičkog opterećenja koja se pojavi tijekom opterećenja (N), izuzimajući preopterećenje
F'	(N)	sila za izračunanu zahtijevanu energiju
M	(kg)	referentna masa za izračun ulazne energije i sila gnječenja

2.   Područje primjene

2.1.

Ovaj se Prilog primjenjuje na traktore s najmanje dvjema osovinama opremljenima pneumatskim gumama ili s gusjenicama umjesto kotača te s neopterećenom masom traktora većom od 600 kg. Omjer mase (najveća dopuštena masa/referentna masa) ne smije biti veći od 1,75.

2.2.

Najmanji razmak kotača stražnje osovine općenito bi trebao biti veći od 1 150 mm. Prihvaća se da mogu postojati konstrukcije traktora, npr. kosilice za travu, uski traktori za vinograde, niski traktori koji se upotrebljavaju u građevinama ograničene visine ili u voćnjacima, traktori s velikom zračnošću od tla i posebni strojevi za šumarstvo, kao što su skideri i forverderi, na koje se ovaj Prilog ne primjenjuje.

3.   Pravila i smjernice

3.1.   Opće odredbe

3.1.1.

Zaštitnu konstrukciju proizvodi proizvođač traktora ili neovisno poduzeće. U oba slučaja ispitivanje vrijedi samo za model traktora na kojem se ispitivanje provodi. Zaštitna konstrukcija mora se ponovno ispitati za svaki model traktora na koji treba biti ugrađena. Međutim, tehnička služba može potvrditi da ispitivanja čvrstoće vrijede i za modele traktora izvedene iz izvornog modela preinakama motora, prijenosa, upravljanja i prednjeg ovjesa. S druge strane, za svaki se model traktora može ispitati više od jedne zaštitne konstrukcije.

3.1.2.

Zaštitna konstrukcija namijenjena za statičko ispitivanje mora se dostaviti pričvršćena na uobičajeni način na traktor ili podvozje traktora na kojem se upotrebljava. Podvozje traktora mora biti potpuno, uključujući elemente za pričvršćivanje i druge dijelove traktora na koje mogu utjecati opterećenja koja djeluju na zaštitnu konstrukciju.

3.1.3.

U slučaju „tandem” traktora potrebno je upotrijebiti masu standardne verzije onog dijela na koji je ugrađena zaštitna konstrukcija.

3.1.4.

Zaštitna konstrukcija smije biti konstruirana isključivo u svrhu zaštite vozača u slučaju prevrtanja traktora. Na tu konstrukciju može biti moguće postaviti zaštitu od vremenskih utjecaja za vozača, koja je više ili manje privremena. Vozač je obično uklanja po toplom vremenu. Međutim, postoje i zaštitne konstrukcije čija je obloga trajna, a prozračivanje po toplom vremenu osigurava se kroz prozore ili otvore s poklopcem. Budući da obloga može pojačati čvrstoću konstrukcije te se, ako je uklonjiva, može dogoditi da nije prisutna u vrijeme nesreće, svi dijelovi koje vozač na taj način može ukloniti moraju biti uklonjeni za potrebe ispitivanja. Vrata, krovni poklopac i prozori koji se mogu otvoriti moraju se za potrebe ispitivanja ukloniti ili učvrstiti u otvorenom položaju tako da ne povećavaju čvrstoću zaštitne konstrukcije. Potrebno je zabilježiti predstavljaju li, u tom položaju, opasnost za vozača u slučaju prevrtanja. U cijelom se nastavku ovih pravila upućivanja odnose samo na ispitivanje zaštitne konstrukcije. Smatra se da to uključuje oblogu koja nije privremena. Opis svake privremene obloge koja je dostavljena mora biti uključen u specifikacije. Prije ispitivanja uklanja se sav stakleni ili sličan lomljivi materijal. Traktor i sastavni dijelovi zaštitne konstrukcije koji mogu biti nepotrebno oštećeni tijekom ispitivanja, a ne utječu na čvrstoću zaštitne konstrukcije ili njezine dimenzije mogu se ukloniti prije ispitivanja ako to proizvođač želi. Tijekom ispitivanja ne smiju se obavljati nikakvi popravci i namještanja.

3.1.5.

Svi sastavni dijelovi traktora koji povećavaju čvrstoću zaštitne konstrukcije, poput blatobrana koje je proizvođač ojačao, trebali bi biti opisani, a njihova mjerenja navedena u izvješću o ispitivanju.

3.2.   Oprema

Za provjeru da nije bilo prodiranja u sigurnosni prostor tijekom ispitivanja upotrebljavaju se sredstva opisana u točki 1.6. na slikama 4.11. do 4.13. i u tablici 4.2.

3.2.1.   Ispitivanja vodoravnim opterećenjem (slike 4.1. do 4.5.)

U ispitivanjima vodoravnim opterećenjem upotrebljava se sljedeće:

3.2.1.1.

materijal, oprema i sredstva za pričvršćivanje kako bi se osiguralo da je podvozje traktora čvrsto pričvršćeno na tlo i poduprto neovisno o gumama;

3.2.1.2.

uređaj za primjenu vodoravne sile na zaštitnu konstrukciju; izvedba mora biti takva da se opterećenje može jednoliko raspodijeliti okomito na smjer djelovanja opterećenja; 3.2.1.2.1. mora se upotrijebiti greda čija je duljina veća od 250 mm i manja od 700 mm, a mora odgovarati točnim razmacima od 50 mm između tih duljina. Vertikalna dimenzija grede mora biti 150 mm; 3.2.1.2.2. rubovi grede koji dodiruju zaštitnu konstrukciju moraju biti zaobljeni s polumjerom od najviše 50 mm; 3.2.1.2.3. kardanski ili istovrijedni zglobovi moraju se ugraditi kako bi se osiguralo da uređaj za opterećenje ne ograničava rotaciju ili pomicanje zaštitne konstrukcije u bilo kojem smjeru osim u smjeru opterećenja; 3.2.1.2.4. ako pravac određen djelovanjem odgovarajuće grede na zaštitnu konstrukciju nije okomit na smjer djelovanja opterećenja, prostor se ispunjava kako bi raspodijelio opterećenje duž cijele duljine;

3.2.1.3.

oprema za mjerenje sile i deformacije u smjeru djelovanja opterećenja u odnosu na podvozje traktora. Kako bi se osigurala točnost mjerenja se moraju provoditi kontinuirano. Mjerni uređaji moraju biti smješteni tako da zabilježe silu i deformaciju u točki i uzduž pravca djelovanja opterećenja.

3.2.2.   Ispitivanja gnječenjem (slike 4.6. do 4.8.)

U ispitivanjima gnječenjem upotrebljava se sljedeće:

3.2.2.1.

materijal, oprema i sredstva za pričvršćivanje kako bi se osiguralo da je podvozje traktora čvrsto pričvršćeno na tlo i poduprto neovisno o gumama;

3.2.2.2.

naprava za djelovanje silom u smjeru prema dolje na zaštitnu konstrukciju, uključujući krutu gredu širine 250 mm;

3.2.2.3.

oprema za mjerenje ukupne vertikalne sile koja je primijenjena.

3.3.   Uvjeti ispitivanja

3.3.1.   Zaštitna konstrukcija mora biti u skladu s proizvodnim specifikacijama i ugrađena na podvozje odgovarajućeg modela traktora u skladu s metodom pričvršćenja koju je naveo proizvođač.

3.3.2.   Sklop mora biti osiguran uporišnom pločom tako da se elementi koji povezuju sklop i uporišnu ploču značajno ne deformiraju u odnosu na zaštitnu konstrukciju pod opterećenjem. Uporišna ploča ne smije podupirati sklop pod opterećenjem ni na koji način, osim potpore koja je nastala prvim pričvršćivanjem.

3.3.3.   Namještanje razmaka kotača ili gusjenica, ako postoji, mora biti odabrano tako da ne ometa zaštitnu konstrukciju tijekom ispitivanja.

3.3.4.   Zaštitna konstrukcija mora biti opremljena instrumentima potrebnima za dobivanje podataka o zahtijevanoj sili/deformaciji.

3.3.5.   Sva se ispitivanja moraju provesti na istoj zaštitnoj konstrukciji. Nije dopušten nikakav popravak ili ravnanje bilo kojeg elementa između dijelova ispitivanja.

3.3.6.   Nakon završetka svih ispitivanja moraju se izmjeriti i zapisati trajne deformacije zaštitne konstrukcije.

3.4.   Redoslijed ispitivanja

Ispitivanja se provode sljedećim redoslijedom:

3.4.1.   Uzdužno opterećenje

Za traktor na kotačima s najmanje 50 % njegove mase na stražnjoj osovini i za traktore na gusjenicama primjenjuje se uzdužno opterećenje straga. Za ostale se traktore primjenjuje uzdužno opterećenje sprijeda.

3.4.2.   Prvo ispitivanje gnječenjem

Prvo ispitivanje gnječenjem provodi se na istom kraju zaštitne konstrukcije na koji je primijenjeno uzdužno opterećenje.

3.4.3.   Bočno opterećenje

U slučaju da sjedalo nije središnje smješteno ili čvrstoća zaštitne konstrukcije nije simetrična, bočno opterećenje mora biti na strani koja će vjerojatno dovesti do prodiranja u sigurnosni prostor.

3.4.4.   Drugo ispitivanje gnječenjem

Drugo ispitivanje gnječenjem provodi se na kraju zaštitne konstrukcije koji je suprotan onom kraju koji je podvrgnut prvom uzdužnom opterećenju. U slučaju izvedbi s dva nosača, drugo se gnječenje može provesti na istoj točki kao kod prvog gnječenja.

3.4.5.   Drugo uzdužno opterećenje

3.4.5.1.

Drugo se uzdužno opterećenje primjenjuje na traktore opremljene sklopivom (npr. s dva nosača) ili nagibnom (npr. koja nije s dva nosača) zaštitnom konstrukcijom, ako postoji jedan ili više sljedećih uvjeta: privremeno sklapanje za posebne radne uvjete; konstrukcije koje se mogu nagnuti radi održavanja, osim ako nagibni mehanizam nije neovisan od strukturne cjelovitosti zaštitne konstrukcije pri prevrtanju.

3.4.5.2.

Za sklopive zaštitne konstrukcije, ako je prvo uzdužno opterećenje primijenjeno u smjeru sklapanja, tada drugo uzdužno opterećenje nije potrebno.

3.5.   Ispitivanja vodoravnim opterećenjem straga, sprijeda i bočno

3.5.1.   Opće odredbe

3.5.1.1.

Opterećenje koje djeluje na zaštitnu konstrukciju mora se jednoliko raspodijeliti s pomoću krute grede okomito na smjer djelovanja opterećenja (vidjeti točku 3.2.1.2.). Kruta greda može biti opremljena napravom koja sprečava njezino bočno pomicanje. Brzina djelovanja opterećenja mora biti takva da se ono može smatrati statičkim. Pri djelovanju opterećenja mora se zabilježiti sila i deformacija u obliku kontinuiranog zapisa kako bi se osigurala točnost. Nakon početka primjene opterećenje se ne smije smanjivati dok se ispitivanje ne dovrši. Smjer djelovanja sile mora biti unutar sljedećih graničnih vrijednosti: — na početku ispitivanja (bez opterećenja): ± 2° — tijekom ispitivanja (pod opterećenjem): 10° iznad i 20° ispod vodoravne ravnine. Brzina djelovanja opterećenja smatra se statičkom ako je brzina deformacije pod opterećenjem manja od 5 mm/s.

3.5.1.2.

Ako na točki djelovanja opterećenja ne postoji poprečni nosivi element, mora se upotrijebiti zamjenska greda koja ne povećava čvrstoću.

3.5.2.   Uzdužno opterećenje (slike 4.1. i 4.2.)

Opterećenje se primjenjuje vodoravno i usporedno sa središnjom ravninom traktora. Ako se primjenjuje opterećenje straga (točka 3.4.1.), uzdužno i bočno opterećenje moraju se primijeniti na različitim stranama središnje ravnine traktora. Ako se primjenjuje uzdužno opterećenje sprijeda, ono mora biti na istoj strani kao i bočno opterećenje.

Opterećenje se primjenjuje na krajnji poprečni nosivi element zaštitne konstrukcije (tj. na onaj dio koje će vjerojatno prvi doći u dodir s tlom u slučaju prevrtanja).

Točka djelovanja opterećenja mora se nalaziti na jednoj šestini širine gornjeg ruba zaštitne konstrukcije prema unutra od vanjskog kuta. Širina zaštitne konstrukcije uzima se kao razmak između dviju pravaca usporednih sa središnjom ravninom traktora koji dodiruju krajnje vanjske rubove zaštitne konstrukcije u vodoravnoj ravnini koja dodiruje gornji rub krajnjih poprečnih nosivih elemenata.

U slučaju da je ROPS sastavljen od zakrivljenih elemenata te ne postoje odgovarajući kutovi, za određivanje duljine W primjenjuje se opći postupak u nastavku. Ispitni inženjer mora odrediti zakrivljeni element koji će vjerojatno prvi doći u dodir s tlom u slučaju asimetričnog prevrtanja prema nazad ili naprijed (npr. prevrtanje prema naprijed ili nazad kada je vjerojatno da će jedna strana ROPS-a podnijeti prvotno opterećenje). Krajnje točke duljine W moraju biti središnje točke vanjskih polumjera nastalih između ostalih ravnih ili zakrivljenih elemenata koji čine krajnju gornju strukturu ROPS-a. U slučaju mogućnosti odabira više zakrivljenih elemenata, ispitni inženjer mora odrediti crte tla za svaki mogući element kako bi utvrdio koja će površina najvjerojatnije prva doći u dodir s tlom. Za primjere vidjeti slike 4.3.a i 4.3.b.

Napomena:

U slučaju zakrivljenih elemenata u obzir se treba uzeti samo širina na kraju konstrukcije na koju djeluje uzdužno opterećenje.

Duljina uređaja za raspoređivanje opterećenja (vidjeti točku 3.2.1.2.) ne smije biti manja od jedne trećine zaštitne konstrukcije niti više od 49 mm veća od te najmanje duljine.

Djelovanje uzdužnog opterećenja zaustavlja se kada:

3.5.2.1.

je energija koju je apsorbirala zaštitna konstrukcija jednaka ili veća od zahtijevane ulazne energije EIL1, pri čemu je:

3.5.2.2.

zaštitna konstrukcija prodrla u sigurnosni prostor ili je ostavila sigurnosni prostor bez zaštite (uvjet za prihvaćanje iz točke 3.8. u nastavku).

3.5.3.   Bočno opterećenje (slike 4.4. i 4.5.)

Bočno se opterećenje primjenjuje vodoravno pod kutom od 90° na središnju ravninu traktora. Primjenjuje se na gornji rub zaštitne konstrukcije (160 - ah ) mm ispred indeksne točke sjedala.

U slučaju traktora sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretno sjedalo i kolo upravljača), opterećenje se primjenjuje na gornji rub zaštitne konstrukcije na središnjoj točki između dvaju indeksnih točaka sjedala.

Ako je sigurno da će bilo koji određeni dio zaštitne konstrukcije prvi doći u dodir s tlom u slučaju prevrtanja traktora na bok, opterećenje se primjenjuje na tu točku, pod uvjetom da se time omogućava ravnomjerno opterećenje kako je navedeno u točki 3.5.1.1. U slučaju zaštitne konstrukcije s dva nosača, bočno se opterećenje primjenjuje na krajnji nosivi element na boku bez obzira na položaj indeksne točke sjedala.

Specifikacije grede za raspoređivanje opterećenja navedene su u točki 3.2.1.2.1.

Djelovanje bočnog opterećenja zaustavlja se kada:

3.5.3.1.

je energija koju je apsorbirala zaštitna konstrukcija jednaka ili veća od zahtijevane energije EIS, pri čemu je:

3.5.3.2.

zaštitna konstrukcija prodrla u sigurnosni prostor ili je ostavila sigurnosni prostor bez zaštite (uvjet za prihvaćanje iz točke 3.8. u nastavku).

3.6.   Ispitivanja gnječenjem

3.6.1.   Gnječenje straga (slike 4.6., 4.7.a do 4.7.e)

3.6.1.1.

Greda za gnječenje postavlja se preko stražnjih krajnjih nosivih elemenata tako da se rezultanta sila gnječenja nalazi u vertikalnoj referentnoj ravnini traktora. Primjenjuje se sila gnječenja (F) koja iznosi: Ta sila mora nastaviti djelovati tijekom pet sekundi nakon prestanka svakog vizualno uočljivog pomicanja zaštitne konstrukcije.

3.6.1.2.

Kada stražnji dio krova zaštitne konstrukcije ne može izdržati punu silu gnječenja, sila mora djelovati dok se krov ne deformira toliko da se podudara s ravninom koja povezuje gornji dio zaštitne konstrukcije s onim dijelom stražnje strane traktora koji može poduprijeti traktor kad se prevrne. Nakon toga mora prestati djelovanje sile i greda se mora premjestiti tako da bude iznad onog dijela zaštitne konstrukcije koji može poduprijeti traktor kada se potpuno prevrne. Nakon toga primjenjuje se sila gnječenja F = 20 M.

3.6.2.   Gnječenje sprijeda (slike 4.6. do 4.8.)

3.6.2.1.

Greda za gnječenje postavlja se preko prednjih krajnjih nosivih elemenata tako da se rezultanta sila gnječenja nalazi u vertikalnoj referentnoj ravnini traktora. Primjenjuje se sila gnječenja (F) koja iznosi: Ta sila mora nastaviti djelovati tijekom pet sekundi nakon prestanka svakog vizualno uočljivog pomicanja zaštitne konstrukcije.

3.6.2.2.

Kada prednji dio krova zaštitne konstrukcije ne može izdržati punu silu gnječenja (slike 4.8.a i 4.8.b), sila mora djelovati dok se krov ne deformira toliko da se podudara s ravninom koja povezuje gornji dio zaštitne konstrukcije s onim dijelom prednje strane traktora koji može poduprijeti traktor kad se prevrne. Nakon toga mora prestati djelovanje sile i greda se mora premjestiti tako da bude iznad onog dijela zaštitne konstrukcije koji može poduprijeti traktor kada se potpuno prevrne. Nakon toga primjenjuje se sila gnječenja F = 20 M.

3.7.   Drugo ispitivanje uzdužnim opterećenjem

Opterećenje se primjenjuje u suprotnom smjeru i na kutu koji je najudaljeniji od točke djelovanja prvog uzdužnog opterećenja (slike 4.1. i 4.2.).

Djelovanje uzdužnog opterećenja zaustavlja se kada:

3.7.1.

je energija koju je apsorbirala zaštitna konstrukcija jednaka ili veća od zahtijevane energije EIL2, pri čemu je:

3.7.2.

zaštitna konstrukcija prodrla u sigurnosni prostor ili je ostavila sigurnosni prostor bez zaštite (uvjet za prihvaćanje iz točke 3.8. u nastavku).

3.8.   Uvjeti za prihvaćanje

Za prihvaćanje zaštitne konstrukcije ona tijekom i nakon završetka ispitivanja mora ispunjavati sljedeće uvjete:

3.8.1.

tijekom svih ispitivanja nijedan dio zaštitne konstrukcije ne smije prodrijeti u sigurnosni prostor. Nijedan njezin dio ne smije udariti sjedalo tijekom ispitivanja. Osim toga, sigurnosni prostor ne smije biti izvan zaštite zaštitne konstrukcije. Pri tom se smatra da je sigurnosni prostor izvan zaštite zaštitne konstrukcije ako bi bilo koji njezin dio dodirnuo ravno tlo kada se traktor prevrne u smjeru iz kojega djeluje ispitno opterećenje. Za donošenje ocjene o tome gume i namještanje razmaka kotača moraju biti najmanjih dimenzija prema specifikaciji proizvođača;

3.8.2.

kod zglobnih traktora, za središnje se ravnine dvaju dijelova traktora smatra da su poravnane;

3.8.3.

nakon posljednjeg ispitivanja gnječenjem mora se zapisati trajna deformacija zaštitne konstrukcije. U tu se svrhu prije početka ispitivanja zapisuje položaj glavnih elemenata zaštitne konstrukcije u odnosu na indeksnu točku sjedala. Nakon toga se zapisuje svako pomicanje elemenata koje je rezultat ispitivanja opterećenjem i svaka promjena visine prednjih i stražnjih elemenata krova zaštitne konstrukcije;

3.8.4.

u trenutku kada je postignuta zahtijevana apsorpcija energije u svakom od navedenih ispitivanja vodoravnim opterećenjem, sila mora biti veća od 0,8 Fmaks;

3.8.5.

ispitivanje preopterećenjem mora se provesti ako se primijenjena sila smanji za više od 3 % tijekom posljednjih 5 % deformacije postignute kad zaštitna konstrukcija apsorbira zahtijevanu energiju (slike 4.14. do 4.16.). Opis ispitivanja preopterećenjem: 3.8.5.1. ispitivanje preopterećenjem sastoji se od daljnjeg vodoravnog opterećenja s porastom po 5 % od početne zahtijevane energije do najviše 20 % dodatne energije; 3.8.5.2. ispitivanje preopterećenjem smatra se uspješnim ako se nakon apsorpcije 5, 10 ili 15 % dodatne energije sila smanji za manje od 3 % za svaki porast energije od 5 % i ostane veća od 0,8 Fmaks ili ako je nakon apsorpcije 20 % dodatne energije sila veća od 0,8 Fmaks; 3.8.5.3. tijekom ispitivanja preopterećenjem dopuštene su dodatne napukline ili pukotine ili prodor u sigurnosni prostor ili da on ostane bez zaštite kao posljedica elastične deformacije. Međutim, nakon prestanka opterećenja zaštitna konstrukcija ne smije prodrijeti u sigurnosni prostor koji mora biti potpuno zaštićen;

3.8.6.

propisana se sila mora održavati tijekom oba ispitivanja gnječenjem;

3.8.7.

ne smije postojati neki element ili dio koji strši, a koji bi u slučaju prevrtanja mogao prikliještiti vozača, na primjer za nogu ili stopalo, kao posljedica deformacije zaštitne konstrukcije.

3.8.8.

ne smije biti drugih sastavnih dijelova koji bi predstavljali ozbiljnu opasnost za vozača.

3.9.   Proširenja na druge modele traktora

3.9.1.   [Ne primjenjuje se]

3.9.2.   Tehničko proširenje

Kada se dogode tehničke preinake na traktoru, zaštitnoj konstrukciji ili načinu pričvršćenja zaštitne konstrukcije na traktor, tehnička služba koja je obavila prvotno ispitivanje može izdati „izvješće o tehničkom proširenju” u sljedećim slučajevima:

3.9.2.1.

Proširenje rezultata ispitivanja zaštitne konstrukcije na druge modele traktora Ispitivanja opterećenjem i gnječenjem nije potrebno provoditi na svakom modelu traktora pod uvjetom da zaštitna konstrukcija i traktor ispunjavaju uvjete iz točaka 3.9.2.1.1. do 3.9.2.1.5. navedenih u nastavku: 3.9.2.1.1. konstrukcija mora biti istovjetna onoj koja je bila ispitana; 3.9.2.1.2. zahtijevana energija ne smije za više od 5 % prelaziti izračunanu energiju za prvotno ispitivanje. Ograničenje od 5 % primjenjuje se i na proširenja u slučaju zamjene gusjenica kotačima na istom traktoru; 3.9.2.1.3. način pričvršćenja i sastavni dijelovi traktora na koje se konstrukcija pričvršćuje moraju biti istovjetni; 3.9.2.1.4. svi sastavni dijelovi kao što su blatobrani i poklopac motora koji mogu služiti za nošenje zaštitne konstrukcije moraju biti istovjetni; 3.9.2.1.5. položaj i kritične mjere sjedala u zaštitnoj konstrukciji te relativni položaj zaštitne konstrukcije na traktoru moraju biti takvi da sigurnosni prostor ostane unutar zaštite deformirane konstrukcije tijekom svih ispitivanja (to se mora provjeriti na temelju iste reference za sigurnosni prostor kao u prvotnom izvješću o ispitivanju, tj. referentne točke sjedala (SRP) ili indeksne točke sjedala (SIP)).

3.9.2.2.

Proširenje rezultata ispitivanja zaštitne konstrukcije na preinačene modele zaštitne konstrukcije. Taj se postupak mora slijediti kada nisu ispunjeni uvjeti iz točke 3.9.2.1., dok se ne smije upotrijebiti kada je način pričvršćenja zaštitne konstrukcije na traktor preinačen (npr. gumeni podmetači zamijenjeni mehaničkim ogibljenjem): 3.9.2.2.1. preinake koje ne utječu na rezultate prvotnog ispitivanja (npr. pričvršćenje zavarivanjem ploče za ugradnju neke opreme na mjesto na zaštitnoj konstrukciji koje nije kritično), dodavanje sjedala s drukčijim položajem indeksne točke sjedala u zaštitnoj konstrukciji (pod uvjetom da se provjeri je li novi sigurnosni prostor (prostori) ostao unutar zaštite zaštitne konstrukcije deformirane tijekom svih ispitivanja); 3.9.2.2.2. preinake koje bi mogle utjecati na rezultate prvotnog ispitivanja ne dovodeći u pitanje prihvatljivost zaštitne konstrukcije (npr. preinaka nosivih elemenata, preinaka načina pričvršćivanja zaštitne konstrukcije na traktor). Može se provesti validacijsko ispitivanje, a rezultate ispitivanja navesti u izvješću o proširenju. Ograničenja za tu vrstu proširenja su sljedeća: 3.9.2.2.2.1. najviše pet proširenja može se prihvatiti bez validacijskog ispitivanja; 3.9.2.2.2.2. rezultati validacijskog ispitivanja prihvaćaju se za proširenja ako su ispunjeni svi uvjeti za prihvaćanje iz ovog Priloga i ako sila izmjerena dok je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u različitim ispitivanjima vodoravnim opterećenjem ne odstupa za više od ± 7 % od sile izmjerene kad je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u prvotnom ispitivanju i ako deformacija(3) izmjerena dok je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u različitim ispitivanjima vodoravnim opterećenjem ne odstupa za više od ± 7 % od deformacije izmjerene kad je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u prvotnom ispitivanju. 3.9.2.2.2.3. više od jedne preinake zaštitne konstrukcije može se uključiti u jedno izvješće o proširenju ako one predstavljaju više izvedbi iste zaštitne konstrukcije, ali se samo jedno validacijsko ispitivanje može prihvatiti u jednom izvješću o proširenju. Izvedbe koje nisu ispitane moraju biti opisane u posebnom odjeljku izvješća o proširenju. 3.9.2.2.3. Povećanje referentne mase koju je odredio proizvođač za zaštitnu konstrukciju koja je već bila ispitana. Ako proizvođač želi zadržati isti broj homologacije, izvješće o proširenju može se izdati nakon što se provede validacijsko ispitivanje (u tom slučaju ne primjenjuje se ograničenje od ± 7% određeno u točki 3.9.2.2.2.2.).

3.10.   [Ne primjenjuje se]

3.11.   Ponašanje zaštitne konstrukcije na niskim temperaturama

3.11.1.

Kada se za zaštitnu konstrukciju navede da je otporna na krhkost pri niskim temperaturama, proizvođač treba navesti pojedinosti koje se moraju uključiti u izvješće.

3.11.2.

Sljedeći zahtjevi i postupci namijenjeni su za osiguranje čvrstoće i otpornosti na krti lom pri niskim temperaturama. Preporučuje se da sljedeći najmanji zahtjevi za materijale budu uzeti u obzir kod ocjene prikladnosti zaštitne konstrukcije za rad pri niskim temperaturama u onim zemljama koje zahtijevaju takvu dodatnu zaštitu tijekom upotrebe.

3.11.2.1.

Vijci i matice koji su upotrijebljeni za pričvršćenje zaštitne konstrukcije na traktor i za spajanje nosećih dijelova zaštitne konstrukcije trebaju imati dokazana odgovarajuća svojstva žilavosti pri niskim temperaturama.

3.11.2.2.

Sve elektrode za zavarivanje koje su upotrijebljene za proizvodnju nosećih elemenata zaštitne konstrukcije i veznih elemenata traktora moraju biti spojive s materijalom zaštitne konstrukcije kako je prikazano u točki 3.11.2.3. u nastavku

3.11.2.3.

Čelični materijali za nosive elemente zaštitne konstrukcije moraju biti materijali dokazane žilavosti koji ispunjavaju najmanje zahtjeve s obzirom na energiju opterećenja određenu ispitivanjem po Charpyju uzorkom s V zarezom kako je prikazano u tablici 4.1. Vrsta i kvaliteta čelika moraju se odrediti u skladu s normom ISO 630:1995, izmjena 1:2003. Smatra se da čelična valjana traka debljine manje od 2,5 mm i sa sadržajem ugljika manjim od 0,2 % zadovoljava taj zahtjev. Noseći elementi zaštitne konstrukcije koji su izrađeni iz nečeličnih materijala moraju imati istovrijednu otpornost na opterećenje pri niskim temperaturama.

3.11.2.4.

Pri ispitivanju zahtjeva s obzirom na energiju opterećenja po Charpyju s V zarezom veličina uzorka ne smije biti manja od najveće od veličina navedenih u tablici 4.1., za ispitivani materijal.

3.11.2.5.

Ispitivanja po Charpyju s V zarezom moraju se provoditi u skladu s postupkom iz ASTM A 370-1979, osim za veličine uzorka koje trebaju odgovarati dimenzijama danima u Tablici 4.1.

3.11.2.6.

Druga mogućnost za taj postupak jest upotreba umirenog ili poluumirenog čelika za koji se mora odrediti odgovarajuća specifikacija. Vrsta i kvaliteta čelika moraju se odrediti u skladu s normom ISO 630:1995, izmjena 1:2003.

3.11.2.7.

Uzorci moraju biti uzdužni i moraju se uzeti iz ravnih limova, cijevi ili nosivih elemenata prije oblikovanja ili zavarivanja za upotrebu u zaštitnoj konstrukciji. Uzorci iz cijevi ili nosivih elemenata moraju se uzeti iz sredine najvećeg bočnog dijela i ne smiju imati zavarenih mjesta. Tablica 4.1. Najmanje energije udara ispitivanjem po Charpyju s V zarezom Veličina uzorka Energija pri Energija pri   – 30 °C – 20 °C mm J J (2) 10 × 10 (1) 11 27,5 10 × 9 10 25 10 × 8 9,5 24 10 × 7,5 (1) 9,5 24 10 × 7 9 22,5 10 × 6,7 8,5 21 10 × 6 8 20 10 × 5 (1) 7,5 19 10 × 4 7 17,5 10 × 3,5 6 15

3.12.   [Ne primjenjuje se]

Slika 4.1.

Djelovanje opterećenja sprijeda i straga, Zaštitna kabina i okvir stražnjeg zaštitnog luka

(dimenzije u mm)

Slika 4.1.a

Zaštitna kabina

Slika 4.1.b

Okvir stražnjeg zaštitnog luka

Slika 4.2.

Djelovanje uzdužnog opterećenja

Slika 4.3.

Primjeri „W”-a za ROPS sa zakrivljenim elementima

Slika 4.3.a

ROPS s četiri nosača

Legenda:

1— Indeksna točka sjedala

2— SIP, uzdužna središnja ravnina

3— Točka djelovanja drugog uzdužnog opterećenja, sprijeda ili straga

4— Točka djelovanja uzdužnog opterećenja, straga ili sprijeda

Slika 4.3.b

ROPS s dva nosača

Legenda:

1— Indeksna točka sjedala

2— SIP, uzdužna središnja ravnina

3— Točka djelovanja drugog uzdužnog opterećenja, sprijeda ili straga

4— Točka djelovanja uzdužnog opterećenja, straga ili sprijeda

Slika 4.4.

Djelovanje bočnog opterećenja (bočni pogled), Zaštitna kabina i okvir stražnjeg zaštitnog luka

Slika 4.4.a

Zaštitna kabina

Slika 4.4.b

Okvir stražnjeg zaštitnog luka

Slika 4.5.

Primjena bočnog opterećenja (stražnji pogled),

(a)	(b)

Slika 4.6.

Primjer rasporeda za ispitivanje gnječenjem

Slika 4.7.

Položaj grede za ispitivanja gnječenjem sprijeda i straga, Zaštitna kabina i okvir stražnjeg zaštitnog luka

Slika 4.7.a

Gnječenje straga

Slika 4.7.b

Gnječenje sprijeda

Slika 4.7.c

Ispitivanje gnječenjem za stražnji zaštitni luk

Slika 4.7.d

Zaštitna kabina

Slika 4.7.e

Okvir stražnjeg zaštitnog luka

Slika 4.8.

Položaj grede za ispitivanje gnječenjem sprijeda kada se ne može izdržati puna sila gnječenja sprijeda

Slika 4.8.a

Zaštitna kabina

Slika 4.8.b

Okvir stražnjeg zaštitnog luka

Slika 4.9.

Sila gnječenja primjenjuje se s gredom čija središnja točka prolazi kroz vertikalnu referentnu ravninu traktora (koja je isto tako središnja točka sjedala i kola upravljača)

Slučaj 1.	:	kada su ROPS, sjedalo i kolo upravljača čvrsto pričvršćeni na nadogradnju traktora;
Slučaj 2.	:	kada je ROPS čvrsto pričvršćen na nadogradnju traktora, a sjedalo i kolo upravljača nalaze se na podu (s ili bez ovjesa), ali NISU spojeni s ROPS-om.

U tim slučajevima vertikalna referentna ravnina koja se odnosi na sjedalo i kolo upravljača obično uključuje i težište traktora tijekom provedbe cijelog niza opterećenja.

Slika 4.10.

Sila gnječenja primjenjuje se s gredom čija središnja točka prolazi samo kroz vertikalnu referentnu ravninu traktora.

Mogu se odrediti slučajevi 3. i 4. u kojima je ROPS pričvršćen na platformu, čvrsto pričvršćen (slučaj 3.) ili s ovjesom (slučaj 4.) u odnosu na podvozje traktora. Ti spojni ili povezni dijelovi izazivaju različita kretanja kabine i sigurnosnog prostora kao i vertikalne referentne ravnine.

Tablica 4.2.

Dimenzije sigurnosnog prostora

Dimenzije	mm	Napomene
A1 A0	100	najmanje
B1 B0	100	najmanje
F1 F0	250	najmanje
F2 F0	250	najmanje
G1 G0	250	najmanje
G2 G0	250	najmanje
H1 H0	250	najmanje
H2 H0	250	najmanje
J1 J0	250	najmanje
J2 J0	250	najmanje
E1 E0	250	najmanje
E2 E0	250	najmanje
D0 E0	300	najmanje
J0 E0	300	najmanje
A1 A2	500	najmanje
B1 B2	500	najmanje
C1 C2	500	najmanje
D1 D2	500	najmanje
I1 I2	500	najmanje
F0 G0	—	ovisno o traktoru
I0 G0	—
C0 D0	—
E0 F0	—

Slika 4.11.

Sigurnosni prostor

Legenda:

1

—

Indeksna točka sjedala

Napomena:

za dimenzije vidjeti prethodnu tablicu 4.2.

Slika 4.12.

Sigurnosni prostor

Slika 4.12.a

Bočni pogled poprečnog presjeka u referentnoj ravnini

Slika 4.12.b

Stražnji i prednji pogled

Legenda:

1— Indeksna točka sjedala

2— Sila

3— Vertikalna referentna ravnina

Slika 4.13.

Sigurnosni prostor za traktore sa zakretnim sjedalom i kolom upravljača, zaštitna kabina i okvir stražnjeg zaštitnog luka

Slika 4.13.a

Zaštitna kabina

Slika 4.13.b

Okvir stražnjeg zaštitnog luka

Slika 4.14.

Krivulja sila/deformacija

Ispitivanje preopterećenjem nije potrebno

Napomene:

1.	Odrediti Fa u odnosu na 0,95 D'.

2.	Ispitivanje preopterećenjem nije potrebno jer je Fa ≤ 1,03 F'.

Slika 4.15.

Krivulja sila/deformacija

Ispitivanje preopterećenjem potrebno

Napomene:

1.	Odrediti Fa u odnosu na 0,95 D'.

2.	Ispitivanje preopterećenjem potrebno jer je Fa > 1,03 F'.

3.	Rezultat ispitivanja preopterećenjem zadovoljava jer je Fb > 0,97 F' i Fb > 0,8 Fmaks.

Slika 4.16.

Krivulja sila/deformacija

Ispitivanje preopterećenjem mora se nastaviti

Napomene:

1.	Odrediti Fa u odnosu na 0,95 D'.

2.	Ispitivanje preopterećenjem potrebno je kad je Fa > 1,03 F'.

3.	Fb < 0,97 F' zato je potrebno dodatno preopterećenje.

4.	Fc < 0,97 Fb zato je potrebno dodatno preopterećenje.

5.	Fd < 0,97 Fc zato je potrebno dodatno preopterećenje.

6.	Rezultat ispitivanja preopterećenjem zadovoljava kad je Fe > 0,8 Fmaks.

7.	Ispitivanje nije uspješno u fazama u kojima opterećenje padne ispod 0,8 Fmaks.

Objašnjenja uz Prilog VIII.:

(1)	Ako nije drukčije navedeno, tekst zahtjeva i numeriranje iz točke B istovjetni su tekstu i numeriranju normiranog Koda OECD za službena ispitivanja zaštitnih konstrukcija na traktorima za poljoprivredu i šumarstvo (statičko ispitivanje), Kod OECD-a br. 4, izdanje 2015. iz srpnja 2014.

(2)

Korisnike treba podsjetiti da je indeksna točka sjedala određena u skladu s ISO 5353:1995 i da je to čvrsta točka s obzirom na traktor koja se ne pomiče kad se sjedalo namješta izvan srednjeg položaja. Za potrebe određivanja sigurnosnog prostora sjedalo se mora postaviti u najviši krajnji stražnji položaj.

(3)	Trajna deformacija + elastična deformacija, izmjerene na točki na kojoj se doseže zahtijevana razina energije.

---

(1)  Pokazuje preporučljivu veličinu. Veličina uzorka ne smije biti veća od najveće preporučljive veličine koju omogućuje materijal.

(2)  Zahtijevana energija pri – 20 °C jest 2,5 puta veća od vrijednosti navedene za – 30 °C. Drugi faktori utječu na udarnu čvrstoću, tj. smjer valjanja, čvrstoća, usmjerenost zrna i zavarivanje. Ti faktori moraju se uzeti u obzir pri izboru i upotrebi čelika.

PRILOG IX.

Zahtjevi koji se primjenjuju na zaštitne konstrukcije pri prevrtanju (sprijeda ugrađene zaštitne konstrukcije pri prevrtanju na uskim traktorima)

A.   OPĆE ODREDBE

1.

Zahtjevi Unije koji se primjenjuju na zaštitne konstrukcije pri prevrtanju (sprijeda ugrađene zaštitne konstrukcije pri prevrtanju na uskim traktorima) navedeni su u točki B.

2.

Ispitivanja se mogu provesti u skladu s dinamičkim ili statičkim postupkom iz dijelova B.1. i B.2. Te se metode smatraju istovrijednima.

3.

Osim zahtjeva iz točke 2., moraju se zadovoljiti zahtjevi u pogledu radnih značajki sklopivog ROPS-a iz dijela B.3.

4.

U dijelu B.4. naveden je računalni program za određivanje ponašanja pri prevrtanju koji se upotrebljava za virtualno ispitivanje.

B.   ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU NA ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE PRI PREVRTANJU (SPRIJEDA UGRAĐENE ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE PRI PREVRTANJU NA USKIM TRAKTORIMA)(1)

1.   Definicije

1.1.   [Ne primjenjuje se]

1.2.   Zaštitna konstrukcija pri prevrtanju (ROPS)

Zaštitna konstrukcija pri prevrtanju (zaštitna kabina ili kavez), dalje u tekstu „zaštitna konstrukcija”, znači konstrukcija na traktoru čija je bitna svrha spriječiti ili smanjiti opasnost za vozača u slučaju prevrtanja traktora pri uobičajenoj upotrebi.

Svojstvo zaštitne konstrukcije pri prevrtanju jest osiguravanje sigurnosnog prostora koji je dovoljno velik da zaštiti vozača kada sjedi unutar obrisa zaštitne konstrukcije ili u prostoru koji je ograničen nizom pravaca od vanjskih rubova konstrukcije do bilo kojeg dijela traktora koji može doći u dodir s ravnim tlom i može poduprijeti traktor u tom položaju ako se traktor prevrne.

1.3.   Razmak kotača

1.3.1.   Uvodna definicija: središnja ravnina kotača

Središnja ravnina kotača ravnina je koja je jednako udaljena od dviju ravnina koje dodiruju vanjske rubove oboda naplataka.

1.3.2.   Definicija razmaka kotača

Vertikalna ravnina kroz os kotača siječe njegovu središnju ravninu po pravcu koji se u jednoj točki dodiruje s površinom oslanjanja. Ako su A i B dvije točke određene za kotače na istoj osovini traktora, razmak kotača jest udaljenost između točaka A i B. Razmak kotača se može tako odrediti za prednje i stražnje kotače. Kod udvojenih kotača razmak kotača jest udaljenost između središnjih ravnina parova kotača.

1.3.3.   Dodatna definicija: središnja ravnina traktora

Uzmu li se u obzir krajnji položaji točaka A i B za stražnju osovinu traktora, dobije se najveća moguća vrijednost za razmak kotača. Vertikalna ravnina koja je okomita na dužinu AB u njezinoj središnjoj točki jest središnja ravnina traktora.

1.4.   Osovinski razmak

Razmak između vertikalnih ravnina koje prolaze kroz dvije prethodno utvrđene dužine AB, jedne za prednje kotače i jedne za stražnje kotače.

1.5.   Određivanje indeksne točke sjedala; položaj i namještanje sjedala za ispitivanje

1.5.1.   Indeksna točka sjedala (SIP)(2)

Indeksna točka sjedala određuje se u skladu s normom ISO 5353:1995.

1.5.2.   Položaj i namještanje sjedala za ispitivanje:

1.5.2.1.

ako se položaj sjedala može namještati, sjedalo mora biti namješteno u krajnji stražnji položaj;

1.5.2.2.

ako se nagib naslona sjedala može namještati, naslon sjedala mora biti namješten u središnji položaj;

1.5.2.3.

ako je sjedalo opremljeno ovjesom, ovjes treba blokirati u središnjem položaju, osim ako je to protivno uputama koje je proizvođač sjedala jasno odredio;

1.5.2.4.

ako se položaj naslona sjedala može namještati samo po duljini i visini, uzdužna os koja prolazi kroz indeksnu točku sjedala mora biti usporedna s vertikalnom uzdužnom ravninom traktora koja prolazi kroz središte kola upravljača, uz najveće dopušteno odstupanje od 100 mm od te ravnine.

1.6.   Sigurnosni prostor

1.6.1.   Referentna vertikalna ravnina i crta

Sigurnosni prostor (slika 6.1.) određen je u odnosu na referentnu ravninu i referentnu crtu:

1.6.1.1.

Referentna ravnina je vertikalna, uobičajeno uzdužna ravnina traktora koja prolazi kroz indeksnu točku sjedala i središte kola upravljača. Referentna ravnina uobičajeno se podudara sa središnjom uzdužnom ravninom traktora. Pretpostavlja se da se ta referentna ravnina tijekom opterećenja pomiče vodoravno sa sjedalom i kolom upravljača, ali da je okomita na traktor ili podnicu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju.

1.6.1.2.

Referentna crta jest pravac na referentnoj ravnini koji prolazi kroz točku koja se nalazi 140 + ah iza i 90 – av ispod indeksne točke sjedala i prvu točku na obruču kola upravljača koji je presijeca kad se postavi u vodoravni položaj.

1.6.2.   Određivanje sigurnosnog prostora za traktore s nezakretnim sjedalom

Sigurnosni prostor za traktore s nezakretnim sjedalom određen je u točkama 1.6.2.1. do 1.6.2.11., a ograničavaju ga sljedeće ravnine ako je traktor na vodoravnoj površini, sjedalo namješteno i postavljeno kako je navedeno u točkama 1.5.2.1. do 1.5.2.4.(3) i kolo upravljača, ako je podesivo, namješteno u središnji položaj za vozača u sjedećem položaju:

1.6.2.1.

dvije vertikalne ravnine na udaljenosti od 250 mm sa svake strane referentne ravnine koje dosežu 300 mm iznad ravnine određene u točki 1.6.2.8. i uzdužno najmanje 550 mm ispred vertikalne ravnine koja je okomita na referentnu ravninu i prolazi (210 – ah ) mm ispred indeksne točke sjedala;

1.6.2.2.

dvije vertikalne ravnine na udaljenosti od 200 mm sa svake strane referentne ravnine koje dosežu 300 mm iznad ravnine određene u točki 1.6.2.8. i uzdužno od površine određene u točki 1.6.2.11. do vertikalne ravnine koja je okomita na referentnu ravninu i prolazi (210 – ah ) mm ispred indeksne točke sjedala;

1.6.2.3.

nagnuta ravnina koja je okomita na referentnu ravninu, usporedna je s gornjom referentnom crtom i 400 mm iznad nje, proteže se prema natrag do točke u kojoj presijeca vertikalnu ravninu koja je okomita na referentnu ravninu i prolazi kroz točku (140 + ah ) mm iza indeksne točke sjedala;

1.6.2.4.

nagnuta ravnina, okomita na referentnu ravninu koja se spaja s ravninom određenom u točki 1.6.2.3. na njezinu krajnjem stražnjem rubu i završava na vrhu naslona sjedala;

1.6.2.5.

vertikalna ravnina okomita na referentnu ravninu, proteže se najmanje 40 mm ispred kola upravljača i najmanje 760 – ah ispred indeksne točke sjedala;

1.6.2.6.

cilindrična površina čija je os okomita na referentnu ravninu, ima polumjer 150 mm i dodiruje ravnine određene u točkama 1.6.2.3. i 1.6.2.5.;

1.6.2.7.

dvije usporedne nagnute ravnine, koje prolaze kroz gornje rubove ravnina određene u točki 1.6.2.1., pri čemu je nagnuta ravnina na strani djelovanja udara najmanje 100 mm udaljena od referentne ravnine iznad sigurnosnog prostora;

1.6.2.8.

vodoravna ravnina koja prolazi kroz točku 90 – av ispod indeksne točke sjedala;

1.6.2.9.

dva dijela vertikalne ravnine okomite na referentnu ravninu koja prolazi 210 – ah ispred indeksne točke sjedala, pri čemu oba dijela spajaju odgovarajuće krajnje stražnje rubove ravnina određene u točki 1.6.2.1. s krajnjim prednjim rubovima ravnina određenima u točki 1.6.2.2.;

1.6.2.10.

dva dijela vodoravne ravnine koja se protežu 300 mm iznad ravnina određenih u točki 1.6.2.8., pri čemu oba ta dijela spajaju odgovarajuće krajnje gornje rubove ravnina određene u točki 1.6.2.2. s krajnjim donjim rubovima nagnutih ravnina određenima u točki 1.6.2.7.;

1.6.2.11.

površina, koja je prema potrebi zakrivljena, čija je izvodnica okomita na referentnu ravninu i leži na stražnjoj strani naslona sjedala.

1.6.3.   Određivanje sigurnosnog prostora za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom

Za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretno sjedalo i kolo upravljača) sigurnosni prostor jest obris dvaju sigurnosnih prostora koji su određeni dvama različitim položajima kola upravljača i sjedala. Za svaki se položaj kola upravljača odnosno sjedala mora utvrditi sigurnosni prostor na temelju prethodnih točaka 1.6.1. i 1.6.2. za vozačko mjesto u uobičajenom položaju prema naprijed i na temelju točaka 1.6.1. i 1.6.2. Priloga X. za vozačko mjesto u obrnutom položaju prema natrag (vidjeti sliku 6.2.).

1.6.4.   Dodatna sjedala

1.6.4.1.

U slučaju traktora koje je moguće opremiti dodatnim sjedalima, tijekom ispitivanja uzima se u obzir obris koji uključuje indeksne točke sjedala za sve ponuđene mogućnosti. Zaštitna konstrukcija ne smije ulaziti u širi sigurnosni prostor u kojem su uzete u obzir te različite indeksne točke sjedala.

1.6.4.2.

U slučaju kada se nakon provedenog ispitivanja ponudi novi mogući položaj sjedala, mora se utvrditi je li sigurnosni prostor oko nove indeksne točke sjedala unutar granica prethodno određenog obrisa. Ako nije, mora se obaviti novo ispitivanje.

1.6.4.3.

Dodatno sjedalo ne uključuje sjedalo za osobu uz vozača i s kojeg se ne može upravljati traktorom. Indeksna se točka sjedala ne određuje jer je definicija sigurnosnog prostora povezana s vozačkim sjedalom.

1.7.   Masa

1.7.1.   Neopterećena masa

Masa traktora isključuje neobveznu opremu, ali uključuje rashladno sredstvo, ulja, gorivo, alat te zaštitnu konstrukciju. Ne uključuje se masa prednjih i stražnjih neobveznih dodatnih utega, dodatnih utega kotača, priključnih strojeva, ugrađene opreme i svih posebnih sastavnih dijelova.

1.7.2.   Najveća dopuštena masa

Najveća masa traktora koju je proizvođač odredio kao tehnički dopuštenu i naveo na propisanoj pločici vozila i/ili u priručniku s uputama za upotrebu.

1.7.3.   Referentna masa

Referentna masa, koju je odabrao proizvođač, koja se upotrebljava u formuli za izračunavanje visine pada utega njihala, ulazne energije i sile gnječenja koje treba upotrijebiti u ispitivanjima. Ne smije biti manja od neopterećene mase i mora biti dovoljna kako bi osigurala da omjer mase ne prelazi 1,75 (vidjeti točke 1.7.4. i 2.1.3.).

1.7.4.   Omjer mase

Omjer ne smije biti veći od 1,75.

1.8.   Dopuštena odstupanja mjerenja

Linearne dimenzije:		± 3 mm
osim za:	- - deformaciju guma:	± 1 mm
	- - deformaciju konstrukcije tijekom vodoravnog opterećenja:	± 1 mm
	- - visinu pada utega njihala:	± 1 mm
Mase:		± 0,2 % (punog raspona osjetnika)
Sile:		± 0,1 % (punog raspona)
Kutovi:		± 0,1°

1.9.   Simboli

ah	(mm)	polovina vodoravnog namještanja sjedala;
av	(mm)	polovina namještanja sjedala po visini;
B	(mm)	najmanja ukupna širina traktora;
Bb	(mm)	najveća vanjska širina zaštitne konstrukcije;
D	(mm)	deformacija zaštitne konstrukcije na točki udara (dinamičko ispitivanje) ili na točki i pravcu djelovanja opterećenja (statičko ispitivanje);
D'	(mm)	deformacija zaštitne konstrukcije za izračunanu zahtijevanu energiju;
Ea	(J)	apsorbirana energija deformacije u trenutku prestanka opterećenja. Površina koja se nalazi unutar krivulje sila/deformacija (F-D);
Ei	(J)	apsorbirana energija deformacije. Površina ispod krivulje F-D;
E'i	(J)	apsorbirana energija deformacije nakon dodatnog opterećenja zbog pojave napukline ili pukotine;
E''i	(J)	apsorbirana energija deformacije u ispitivanju preopterećenjem u slučaju kad je prije početka tog ispitivanja preopterećenjem uklonjeno opterećenje. Površina ispod krivulje F-D;
Eil	(J)	ulazna energija koju treba apsorbirati tijekom uzdužnog opterećenja;
Eis	(J)	ulazna energija koju treba apsorbirati tijekom bočnog opterećenja;
F	(N)	sila statičkog opterećenja;
F'	(N)	sila opterećenja za izračunanu zahtijevanu energiju koja odgovara energiji E'i;
F-D		krivulja sila/deformacija;
Fi	(N)	sila djelovanja na stražnji kruti element;
Fmaks	(N)	najveća sila statičkog opterećenja koja se pojavi tijekom opterećenja (N), izuzimajući preopterećenje;
Fv	(N)	sila vertikalnog gnječenja;
H	(mm)	visina pada utega njihala (dinamičko ispitivanje);
H’	(mm)	visina pada utega njihala za dodatno ispitivanje (dinamičko ispitivanje);
I	(kg.m2)	referentni moment inercije traktora oko središnje osi stražnjih kotača, bez obzira na to kolika je masa tih stražnjih kotača;
L	(mm)	referentni razmak osovina traktora;
M	(kg)	referentna masa traktora tijekom ispitivanja čvrstoće.

2.   Područje primjene

2.1.

Ovaj se Prilog primjenjuje na traktore koji imaju sljedeće značajke: 2.1.1. razmak od tla od najviše 600 mm ispod najnižih točaka prednje i stražnje osovine, uzimajući u obzir i diferencijal; 2.1.2. stalni ili namjestivi razmak kotača na jednoj od osovina manji od 1 150 mm kad su opremljeni gumama najveće veličine. Pretpostavlja se da je na osovini na koju su ugrađene najšire gume namješten razmak kotača širine najviše 1 150 mm. Mora biti moguće namjestiti širinu razmaka kotača na drugoj osovini tako da vanjski rubovi užih guma ne prelaze vanjske rubove guma na drugoj osovini. Kad su obje osovine opremljene naplatcima i gumama iste veličine, stalni ili namjestivi razmak kotača obiju osovina mora biti manji od 1 150 mm; 2.1.3. masu između 400 kg i 3 500 kg, koja odgovara neopterećenoj masi traktora, uključujući zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju i gume najveće veličine prema preporuci proizvođača; Najveća dopuštena masa ne smije prijeći 5 250 kg, a omjer mase (najveća dopuštena masa/referentna masa) ne smije biti veći od 1,75; 2.1.4. te opremljeni zaštitnom konstrukcijom pri prevrtanju u izvedbi s dvama stupcima ugrađenima samo ispred indeksne točke sjedala te specifična po smanjenom sigurnosnom prostoru s obzirom na dimenzije traktora te zbog toga ne smije, ni pod kojim okolnostima, sprečavati pristup do vozačkog sjedala, ali te se konstrukcije (sklopive ili ne) isplati zadržati radi njihove nesumnjivo jednostavne upotrebe.

2.2.

Prihvaća se da mogu postojati konstrukcije traktora, npr. posebni strojevi za šumarstvo, kao što su skideri i forverderi, na koje se ovaj Prilog ne primjenjuje.

B1.   POSTUPAK STATIČKOG ISPITIVANJA

3.   Pravila i smjernice

3.1.   Preduvjeti za ispitivanje čvrstoće

3.1.1.   Izvođenje dvaju prethodnih ispitivanja

Zaštitna konstrukcija može se podvrgnuti ispitivanjima čvrstoće samo ako je uspješno izvedeno ispitivanje bočne stabilnosti i ispitivanje sprečavanja nastavljanja prevrtanja (vidjeti dijagram toka na slici 6.3.).

3.1.2.   Priprema za prethodna ispitivanja

3.1.2.1.   Traktor mora biti opremljen zaštitnom konstrukcijom u sigurnosnom položaju.

3.1.2.2.   Traktor mora biti opremljen gumama s najvećim promjerom koji je odredio proizvođač i najmanjim poprečnim presjekom za gume s tim promjerom. Gume ne smiju biti napunjene s balastnom tekućinom i moraju biti napuhane do vrijednosti tlaka preporučenog za rad u polju.

3.1.2.3.   Stražnji kotači moraju se namjestiti na najuži razmak kotača, a prednji kotači čim bliže tom razmaku kotača. Ako su moguća dva namještanja razmaka prednjih kotača, koji se podjednako razlikuju od najužeg namještanja razmaka stražnjih kotača, mora se odabrati širi od tih dvaju namještanja razmaka kotača.

3.1.2.4.   Sve se posude na traktoru moraju napuniti ili se tekućine moraju zamijeniti istovrijednom masom postavljenom na odgovarajuće mjesto.

3.1.2.5.   Sva oprema iz serijske proizvodnje mora biti ugrađena na traktor u uobičajenom položaju.

3.1.3.   Ispitivanje bočne stabilnosti

3.1.3.1.   Traktor se, pripremljen kako je prethodno navedeno, postavlja na vodoravnu ravninu tako da se okretišna točka prednje osovine ili, u slučaju zglobnog traktora, vodoravna okretišna točka između obiju osovina može slobodno pomicati.

3.1.3.2.   S dizalicom ili kukom nagnuti dio traktora koji je čvrsto povezan s osovinom koja nosi više od 50 posto težine traktora, pri čemu treba stalno mjeriti kut nagiba. Taj kut mora biti najmanje 38 ° u trenutku kada je traktor u položaju labilne ravnoteže na kotačima dodirujući tlo. Ispitivanje se provodi tako da se kolo upravljača okrene jednom do krajnjeg desnog položaja i jednom do krajnjeg lijevog položaja.

3.1.4.   Ispitivanje sprečavanja kotrljanja

3.1.4.1.   Opće napomene

Cilj je ovog ispitivanja provjeriti može li zaštitna konstrukcija ugrađena na traktor za zaštitu vozača zadovoljavajuće spriječiti nastavljanje prevrtanja traktora kada se bočno prevrne na strmini s nagibom 1: 1,5 (slika 6.4.).

Dokaz sprečavanja nastavljanja prevrtanja može se dobiti u skladu s jednom od dviju metoda iz točaka 3.1.4.2. i 3.1.4.3.

3.1.4.2.   Dokazivanje sprečavanja nastavljanja kotrljanja ispitivanjem prevrtanjem

3.1.4.2.1.

Ispitivanje prevrtanjem mora se obaviti na ispitnoj strmini duljine najmanje četiri metra (vidjeti sliku 6.4.). Površina mora biti prekrivena slojem materijala debljine 18 cm čiji indeks penetracije stošca, izmjeren u skladu s normama ASAE S313.3 FEB1999 i ASAE EP542 FEB1999 koje se odnose na stožasti penetrometar za tlo, iznosi: ili

3.1.4.2.2.

Traktor se (pripremljen kako je opisano u točki 3.1.2.) bočno prevrne s početnom brzinom 0. Zbog toga se traktor postavlja na vrh ispitne strmine tako da se vanjski kotači oslanjaju na strminu i da je središnja ravnina traktora usporedna s vodoravnim crtama strmine. Nakon što udari ispitnu strminu, traktor se može odbiti od plohe i sam podignuti, tako da se zavrti oko gornjeg ruba zaštitne konstrukcije, ali se ne smije prevrnuti na drugu stranu. Ponovno mora pasti na stranu kojom je prvi put udario.

3.1.4.3.   Dokazivanje sprečavanja nastavljanja kotrljanja proračunom

3.1.4.3.1.

Za provjeru sprečavanja nastavljanja prevrtanja proračunom moraju se utvrditi podaci za sljedeće značajke traktora (vidjeti sliku 6.5.): B0 (m) širina stražnje gume; B6 (m) širina zaštitne konstrukcije između desne i lijeve točke udara; B7 (m) širina poklopca motora; D0 (rad) kut zakretanja prednje osovine od početka do završetka zakretanja; D2 (m) visina prednjih guma pri punom oterećenju osovine; D3 (m) visina stražnjih guma pri punom oterećenju osovine; H0 (m) visina okretišne točke prednje osovine; H1 (m) visina težišta; H6 (m) visina točke udara; H7 (m) visina poklopca motora; L2 (m) vodoravni razmak između težišta i prednje osovine; L3 (m) vodoravni razmak između težišta i stražnje osovine; L6 (m) vodoravni razmak između težišta i prednje točke presjeka zaštitne konstrukcije (ispred koje stoji znak minus, ako ta točka leži ispred ravnine težišta); L7 (m) vodoravni razmak između težišta i prednjeg ruba poklopca motora; Mc (kg) masa traktora upotrijebljena za izračun; Q (kgm2) moment inercije oko uzdužne osi kroz težište; S (m) širina stražnjeg razmaka kotača. Zbroj širine razmaka kotača (S) i gume (B0) mora biti veći od širine zaštitne konstrukcije B6.

3.1.4.3.2.

Pri proračunima mogu se pretpostaviti sljedeća pojednostavljenja: 3.1.4.3.2.1. traktor koji se ne kreće prevrće se na strmini s nagibom 1: 1,5 balansirajući oko prednje osovine, čim težište po vertikali bude iznad osi vrtnje; 3.1.4.3.2.2. os okretanja je usporedna s uzdužnom osi traktora i prolazi kroz središte dodirne površine prednjeg i stražnjeg kotača s kosom ravninom; 3.1.4.3.2.3. traktor ne klizi na strmini; 3.1.4.3.2.4. udar na strminu djelomično je elastičan s koeficijentom elastičnosti: 3.1.4.3.2.5. dubina penetracije u strminu i deformacija zaštitne konstrukcije zajedno iznose: 3.1.4.3.2.6. nijedan drugi sastavni dio traktora ne prodire u strminu.

3.1.4.3.3.

Računalni program (BASIC(4)) namijenjen za određivanje ponašanja pri bočnom prevrtanju uskog traktora sa sprijeda ugrađenom zaštitnom konstrukcijom nalazi se u dijelu B.4., s primjerima od točke 6.1. do 6.11.

3.1.5.   Mjerne metode

3.1.5.1.   Vodoravni razmaci između težišta i stražnje (L3) ili prednje (L2) osovine

Razmak između prednje i stražnje osovine mora se izmjeriti na objema stranama traktora radi provjere da nema zakretanja upravljanih kotača.

Razmaci između težišta i stražnje osovine (L3) ili prednje osovine (L2) moraju se izračunati iz raspodjele mase traktora između stražnjih i prednjih kotača.

3.1.5.2.   Visine stražnjih (D3) i prednjih (D2) guma

Razmak od najviše točke gume do ravnine tla (slika 6.5.) mora se izmjeriti, pri čemu se za prednje i stražnje gume upotrebljava ista metoda.

3.1.5.3.   Vodoravna udaljenost između težišta i prednje točke presjeka zaštitne konstrukcije (L6).

Razmak između težišta i prednje točke presjeka zaštitne konstrukcije mora se izmjeriti (slike 6.6.a, 6.6.b i 6.6.c). Ako je zaštitna konstrukcija ispred ravnine težišta, izmjerenoj vrijednosti mora prethoditi znak minus (-L6).

3.1.5.4.   Širina zaštitne konstrukcije (B6)

Razmak između desne i lijeve točke udara na oba vertikalna nosača konstrukcije mora se izmjeriti.

Točka udara određena je ravninom koja dodiruje zaštitnu konstrukciju prolazeći kroz pravac koji određuju gornje vanjske točke prednjih i stražnjih guma (slika 6.7.).

3.1.5.5.   Visina zaštitne konstrukcije (H6)

Vertikalni razmak od točke udara na zaštitnoj konstrukciji do ravnine tla mora se izmjeriti.

3.1.5.6.   Visina poklopca motora (H7)

Vertikalni razmak od točke udara na poklopcu motora do ravnine tla mora se izmjeriti.

Točka udara određena je ravninom koja dodiruje poklopac motora i zaštitnu konstrukciju prolazeći kroz pravac koji određuju gornje vanjske točke prednje gume (slika 6.7.). Mjerenja se moraju napraviti na objema stranama poklopca motora.

3.1.5.7.   Širina poklopca motora (B7)

Razmak između obiju prethodno određenih točaka udara na poklopac motora mora se izmjeriti.

3.1.5.8.   Vodoravni razmak između težišta i prednjeg ruba poklopca motora (L7)

Razmak od točke udara na poklopac motora, kako je prethodno određen, do težišta mora se izmjeriti.

3.1.5.9.   Visina okretišne točke prednje osovine (H0)

Vertikalni razmak između okretišne točke prednje osovine i osi prednjih guma (H01) mora biti naveden u tehničkom izvješću proizvođača i mora se provjeriti.

Vertikalni razmak od osi prednjih guma do ravnine tla (H02) mora se izmjeriti (slika 6.8).

Visina okretišne točke prednje osovine (H0) zbroj je obiju prethodnih vrijednosti.

3.1.5.10.   Širina razmaka stražnjih kotača (S)

Najmanji razmak stražnjih kotača s ugrađenim gumama najveće veličine prema specifikaciji proizvođača mora se izmjeriti (slika 6.9.).

3.1.5.11.   Širina stražnje gume (B0)

Razmak između vanjske i unutarnje vertikalne ravnine stražnje gume na njezinu gornjem dijelu mora se izmjeriti (slika 6.9.).

3.1.5.12.   Kut njihanja prednje osovine (D0)

Najveći kut koji nastane njihanjem prednje osovine iz vodoravnog položaja do najvećeg otklona mora se izmjeriti na objema stranama osovine, uzimajući u obzir moguću amortizaciju krajnjeg otklona. Najveća izmjerena vrijednost kuta uzima se za rezultat.

3.1.5.13.   Masa traktora

Masa traktora mora se odrediti u skladu s uvjetima navedenima u točki 1.7.1.

3.2.   Uvjeti za ispitivanje čvrstoće zaštitne konstrukcije i njezina pričvršćenja na traktor

3.2.1.   Opći zahtjevi

3.2.1.1.   Svrha ispitivanja

Ispitivanja se obavljaju s posebnim napravama za simuliranje opterećenja koja djeluju na zaštitnu konstrukciju u slučaju prevrtanja traktora. Takva ispitivanja omogućavaju ocjenu čvrstoće zaštitne konstrukcije i elemenata za njezino pričvršćivanje na traktor te dijelova traktora koji prenose ispitno opterećenje.

3.2.1.2.   Metode ispitivanja

Ispitivanja se mogu provesti u skladu sa statičkim ili dinamičkim postupkom (vidjeti Prilog A). Obje metode smatraju se istovrijednima.

3.2.1.3.   Opća pravila za pripremu ispitivanja

3.2.1.3.1.

Zaštitna konstrukcija mora zadovoljavati specifikacije za serijsku proizvodnju. Ona se mora pričvrstiti na traktor u skladu s metodom za pričvršćivanje koju navede proizvođač na jedan od traktora za koji je konstruirana. Napomena: Za statičko ispitivanje čvrstoće nije potreban cijeli traktor; međutim, zaštitna konstrukcija i dijelovi traktora na koje je pričvršćena predstavljaju stvarnu konfiguraciju, dalje u tekstu: „sklop”.

3.2.1.3.2.

Za statičko i dinamičko ispitivanje traktora kao cjeline (ili sklopa) on mora biti opremljen svim sastavnim dijelovima iz serijske proizvodnje koji mogu utjecati na čvrstoću zaštitne konstrukcije ili mogu biti potrebni za ispitivanje čvrstoće. Sastavni dijelovi koji mogu prouzročiti opasnost u sigurnosnom prostoru isto tako moraju biti ugrađeni na traktor (ili sklop) tako da je pri njihovu pregledu moguće utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za prihvaćanje iz točke 3.2.3. Svi sastavni dijelovi traktora ili zaštitne konstrukcije uključujući zaštitu od vremenskih utjecaja moraju se dostaviti ili opisati u nacrtima.

3.2.1.3.3.

Za ispitivanja čvrstoće moraju se ukloniti sve oplate i odvojivi elementi koji nisu nosivi kako ne bi mogli povećati čvrstoću zaštitne konstrukcije.

3.2.1.3.4.

Razmak kotača mora se namjestiti tako da gume pri ispitivanju čvrstoće što manje podupiru zaštitnu konstrukciju. Kada se ta ispitivanja obavljaju statičkim postupkom, kotači se mogu ukloniti.

3.2.2.   Ispitivanja

3.2.2.1.   Redoslijed ispitivanja u statičkom postupku

Redoslijed ispitivanja, ne uključujući ispitivanja navedena u točkama 3.3.1.6. i 3.3.1.7., jest sljedeći:

(1)	opterećenje konstrukcije straga (vidjeti točku 3.3. 1.1.);

(2)	ispitivanje gnječenjem konstrukcije straga (vidjeti točku 3.3.1.4.);

(3)	opterećenje konstrukcije sprijeda (vidjeti točku 3.3. 1.2.);

(4)	bočno opterećenje konstrukcije (vidjeti točku 3.3.1.3.);

(5)	ispitivanje gnječenjem konstrukcije sprijeda (vidjeti točku 3.3.1.5.).

3.2.2.2.   Opći zahtjevi

3.2.2.2.1.

Ako se tijekom ispitivanja slomi ili pomakne bilo koji dio opreme za pričvršćenje, ispitivanje treba ponoviti.

3.2.2.2 2.

Tijekom ispitivanja ne smiju se na traktoru ni zaštitnoj konstrukciji obavljati nikakvi popravci i namještanja.

3.2.2.2.3.

Tijekom ispitivanja mjenjač traktora mora biti u neutralnom položaju, a kočnice otpuštene.

3.2.2.2.4.

Ako je traktor opremljen sustavom ovjesa između nadogradnje traktora i kotača, tijekom ispitivanja taj se sustav mora blokirati.

3.2.2.2.5.

Strana koja se odabere za prvo opterećenje zaštitne konstrukcije straga treba biti ona koja će, prema mišljenju tehničke službe, rezultirati nizom opterećenja koja su najnepovoljnija za zaštitnu konstrukciju. Bočno opterećenje i opterećenje straga moraju biti izvedeni na objema stranama uzdužne središnje ravnine zaštitne konstrukcije. Opterećenje sprijeda mora se izvesti na istoj strani uzdužne središnje ravnine zaštitne konstrukcije kao i bočno opterećenje.

3.2.3.   Uvjeti za prihvaćanje

3.2.3.1.   Smatra se da zaštitna konstrukcija zadovoljava zahtjeve za čvrstoću ako nakon ispitivanja ispunjava sljedeće uvjete:

3.2.3.1.1.

nakon svakog dijela ispitivanja na njoj ne smije biti nikakvih napuklina i pukotina, kako je određeno u točki 3.3.2.1. ili

3.2.3.1.2.

ako se tijekom jednog od dinamičkih ispitivanja pojave veće napukline ili pukotine, dodatno ispitivanje, u skladu s točkom 3.3.1.7., mora se obaviti odmah nakon gnječenja koje je prouzročilo pojavu tih napuklina ili pukotina;

3.2.3.1.3.

tijekom drugih ispitivanja, osim ispitivanja preopterećenjem, nijedan dio zaštitne konstrukcije ne smije prodrijeti u sigurnosni prostor kako je određeno u točki 1.6.;

3.2.3.1.4.

tijekom ispitivanja, osim ispitivanja preopterećenjem, zaštitna konstrukcija mora štititi sve dijelove sigurnosnog prostora u skladu s točkom 3.3.2.2.;

3.2.3.1.5.

tijekom ispitivanja zaštitna konstrukcija ne smije proizvoditi nikakva naprezanja na konstrukciji sjedala;

3.2.3.1.6.

elastična deformacija, izmjerena u skladu s točkom 3.3.2.4., treba biti manja od 250 mm.

3.2.3.2.   Ne smije biti elemenata koji bi predstavljali opasnost za vozača. Ne smije postojati neki dio ili element koji strši, koji bi u slučaju prevrtanja traktora mogao ozlijediti vozača ili ga prikliještiti, na primjer za nogu ili stopalo, kao posljedica deformacije zaštitne konstrukcije.

3.2.4.   [Ne primjenjuje se]

3.2.5.   Naprave i oprema za ispitivanje

3.2.5.1.   Naprava za statička ispitivanja

3.2.5.1.1.

Naprava za statička ispitivanja mora biti konstruirana tako da omogućava pritiskanje ili opterećivanje zaštitne konstrukcije.

3.2.5.1.2.

Izvedba mora biti takva da se opterećenje može jednoliko raspodijeliti okomito na smjer djelovanja opterećenja i uzduž pritisne plohe koja ima duljinu točno jednog od višekratnika broja 50 između 250 i 700 mm. Visina poprečnog presjeka grede mora biti 150 mm. Rubovi grede koji dodiruju zaštitnu konstrukciju moraju biti zaobljeni s najvećim polumjerom od 50 mm.

3.2.5.1.3.

Pritisna ploha mora biti prilagodljiva svakom kutu s obzirom na smjer opterećenja kako bi mogla pratiti promjene kutova površina zaštitne konstrukcije koje preuzimaju opterećenje kako se zaštitna konstrukcija deformira.

3.2.5.1.4.

Smjer sile (vodoravno i vertikalno odstupanje): — na početku ispitivanja, bez opterećenja: ± 2 °; — tijekom ispitivanja, pod opterećenjem: 10 ° iznad vodoravne crte i 20 ° ispod nje. Ta odstupanja moraju biti što manja.

3.2.5.1.5.

Brzina deformacije mora biti dovoljno mala, tj. manja od 5 mm/s tako da se opterećenje u svakom trenutku može smatrati statičkim.

3.2.5.2.   Oprema za mjerenje energije koju apsorbira zaštitna konstrukcija

3.2.5.2.1.

Krivulja sila/deformacija mora se iscrtati da bi se odredila energija koju apsorbira zaštitna konstrukcija. Sile i deformacije nije potrebno mjeriti na točki djelovanja opterećenja na zaštitnu konstrukciju; međutim, sila i deformacija moraju se mjeriti istodobno i na istom pravcu.

3.2.5.2.2.

Točka početka mjerenja deformacije mora se odabrati tako da se uzme u obzir samo energija koju apsorbira zaštitna konstrukcija i/ili deformacija nekih dijelova traktora. Energija koju apsorbira deformacija i/ili popuštanje sidrišta mora se zanemariti.

3.2.5.3.   Način sidrenja traktora na podlogu

3.2.5.3.1.

Tračnice za sidrenje, koje imaju potreban razmak te zauzimaju površinu dovoljnu za sidrenje traktora u svim prikazanim slučajevima moraju biti čvrsto pričvršćene na krutu podlogu u blizini ispitne naprave.

3.2.5.3.2.

Traktor se mora usidriti na tračnice nekima od prikladnih načina (ploče, potpornji, čelična užad, oslonci itd.) tako da se ne može pomicati tijekom ispitivanja. Taj se zahtjev mora provjeriti tijekom ispitivanja uobičajenim uređajima za mjerenje duljine. Ako se traktor pomiče, cijelo ispitivanje mora se ponoviti, osim u slučaju kad je sustav za mjerenje deformacije koji je upotrijebljen za crtanje krivulje sila/deformacija postavljen na traktoru.

3.2.5.4.   Naprava za gnječenje

Naprava, kao što je prikazana na slici 6.10., mora omogućiti djelovanje silom u smjeru prema dolje na zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju preko krute grede širine približno 250 mm koja je kardanskim zglobovima spojena na napravu za opterećivanje. Odgovarajući oslonci moraju se postaviti pod osovine tako da se sila gnječenja ne prenosi na gume traktora.

3.2.5.5.   Ostala mjerna oprema

Isto su tako potrebne sljedeće mjerne naprave:

3.2.5.5.1.

naprava za mjerenje elastične deformacije (razlika između najveće trenutačne i trajne deformacije, vidjeti sliku 6.11.);

3.2.5.5.2.

naprava za provjeravanje da zaštitna konstrukcija nije prodrla u sigurnosni prostor i da je sigurnosni prostor tijekom ispitivanja ostao unutar zaštite konstrukcije (točka 3.3.2.2.).

3.3.   Postupak statičkog ispitivanja

3.3.1.   Ispitivanja opterećenjem i gnječenjem

3.3.1.1.   Opterećenje straga

3.3.1.1.1.

Opterećenje se primjenjuje vodoravno u vertikalnoj ravnini koja je usporedna sa središnjom ravninom traktora. Točka djelovanja opterećenja mora se nalaziti na onom dijelu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju za koji je izvjesno da će prvi dodirnuti tlo u slučaju prevrtanja unatrag, što je uobičajeno gornji rub. Vertikalna ravnina djelovanja opterećenja mora se nalaziti na udaljenosti od jedne šestine širine vrha zaštitne konstrukcije prema unutra od vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom središnjom ravninom traktora koja dodiruje vanjski rub krova zaštitne konstrukcije. Ako je zaštitna konstrukcija na toj točki zakrivljena ili izbočena, moraju se dodati podmetači kako bi se omogućilo djelovanje opterećenja na tom dijelu, a da to ne povećava čvrstoću konstrukcije.

3.3.1.1.2.

Ispitni sklop mora se pričvrstiti na tlo kako je opisano u točki 3.2.6.3.

3.3.1.1.3.

Energija koju tijekom ispitivanja apsorbira zaštitna konstrukcija mora iznositi najmanje:

3.3.1.1.4.

Za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretno sjedalo i kolo upravljača) primjenjuje se ista formula.

3.3.1.2.   Opterećenje sprijeda

3.3.1.2.1.

Opterećenje se primjenjuje vodoravno, u vertikalnoj ravnini koja je usporedna sa središnjom ravninom traktora i nalazi se na udaljenosti od jedne šestine širine vrha zaštitne konstrukcije prema unutra od vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom središnjom ravninom traktora koja dodiruje vanjski rub krova zaštitne konstrukcije. Točka djelovanja opterećenja mora se nalaziti na onom dijelu zaštitne konstrukcije pri prevrtanju za koji je izvjesno da će prvi dodirnuti tlo u slučaju bočnog prevrtanja u vožnji naprijed, što je uobičajeno gornji rub. Ako je zaštitna konstrukcija na toj točki zakrivljena ili izbočena, moraju se dodati podmetači kako bi se omogućilo djelovanje opterećenja na tom dijelu, a da to ne povećava čvrstoću konstrukcije.

3.3.1.2.2.

Ispitni sklop mora se pričvrstiti na tlo kako je opisano u točki 3.2.5.3.

3.3.1.2.3.

Energija koju tijekom ispitivanja apsorbira zaštitna konstrukcija mora iznositi najmanje:

3.3.1.2.4.

U slučaju traktora sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretno sjedalo i kolo upravljača) energija treba biti veća od vrijednosti određenih prethodnom formulom ili jednom od formula odabranih u nastavku: ili

3.3.1.3.   Bočno opterećenje

3.3.1.3.1.

Bočno opterećenje primjenjuje se vodoravno, u vertikalnoj ravnini okomitoj na središnju ravninu traktora. Točka djelovanja opterećenja mora biti onaj dio zaštitne konstrukcije pri prevrtanju za koji je izvjesno da će prvi dodirnuti tlo tijekom bočnog prevrtanja, što je uobičajeno gornji rub.

3.3.1.3.2.

Ispitni sklop mora se pričvrstiti na tlo kako je opisano u točki 3.2.5.3.

3.3.1.3.3.

Energija koju tijekom ispitivanja apsorbira zaštitna konstrukcija mora iznositi najmanje:

3.3.1.3.4.

U slučaju traktora sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretno sjedalo i kolo upravljača) energija treba biti veća od vrijednosti određenih prethodnom ili sljedećom formulom:

3.3.1.4.   Gnječenje straga

Greda se mora postaviti preko stražnjeg krajnjeg nosivog elementa (ili više njih) i rezultanta sila gnječenja mora se nalaziti u središnjoj ravnini traktora. Primjenjuje se Fv sila koja iznosi:

Ta sila Fv mora nastaviti djelovati tijekom pet sekundi nakon prestanka svakog vizualno uočljivog pomicanja zaštitne konstrukcije.

Kada stražnji dio krova zaštitne konstrukcije ne može izdržati punu silu gnječenja, sila mora djelovati dok se krov ne deformira toliko da se podudara s ravninom koja povezuje gornji dio zaštitne konstrukcije s onim dijelom stražnje strane traktora koji može poduprijeti traktor kad se prevrne.

Nakon toga mora prestati djelovanje sile i greda se mora premjestiti tako da bude iznad onog dijela zaštitne konstrukcije koji bi mogao poduprijeti traktor kada se potpuno prevrne. Nakon toga primjenjuje se sila gnječenja Fv.

3.3.1.5.   Gnječenje sprijeda

Greda se mora postaviti preko stražnjeg krajnjeg nosivog elementa (ili više njih) i rezultanta sila gnječenja mora se nalaziti u središnjoj ravnini traktora. Primjenjuje se Fv sila koja iznosi:

Ta sila Fv mora nastaviti djelovati tijekom pet sekundi nakon prestanka svakog vizualno uočljivog pomicanja zaštitne konstrukcije.

Kada prednji dio krova zaštitne konstrukcije ne može izdržati punu silu gnječenja, sila mora djelovati dok se krov ne deformira toliko da se podudara s ravninom koja povezuje gornji dio zaštitne konstrukcije s onim dijelom prednje strane traktora koji može poduprijeti traktor kad se prevrne.

Nakon toga mora prestati djelovanje sile i greda se mora premjestiti tako da bude iznad onog dijela zaštitne konstrukcije koji bi mogao poduprijeti traktor kada se potpuno prevrne. Nakon toga primjenjuje se sila gnječenja Fv.

3.3.1.6.   Dodatno ispitivanje preopterećenjem (slike 6.14. do 6.16.)

Ispitivanje preopterećenjem mora se obaviti u svim slučajevima kada se sila smanji za više od 3 % tijekom posljednje deformacije od 5 % koja se pojavi kad konstrukcija apsorbira zahtijevanu energiju (vidjeti sliku 6.15.).

Ispitivanje preopterećenjem uključuje postupno povećavanje vodoravnog opterećenja s porastom po 5 % od početne zahtijevane energije do najviše 20 % od dodane energije (vidjeti sliku 6.16.).

Ispitivanje preopterećenjem zadovoljava ako se nakon svakog porasta od 5, 10 ili 15 % zahtijevane energije sila smanji za manje od 3 % pri porastu od 5 % i ostane veća od 0,8 Fmaks.

Ispitivanje preopterećenjem zadovoljava ako sila prelazi 0,8 Fmaks nakon što konstrukcija apsorbira 20 % dodane energije.

Tijekom ispitivanja preopterećenjem dopuštene su dodatne napukline i/ili pukotine ili prodor u sigurnosni prostor ili da on ostane bez zaštite kao posljedica elastične deformacije. Međutim, nakon prestanka opterećenja konstrukcija ne smije prodrijeti u sigurnosni prostor koji mora biti potpuno zaštićen.

3.3.1.7.   Dodatna ispitivanja gnječenjem

Ako se tijekom ispitivanja gnječenjem pojave pukotine ili napukline koje se ne mogu smatrati zanemarivima, drugo slično ispitivanje gnječenjem, ali silom 1,2 Fv, primjenjuje se odmah nakon ispitivanja gnječenjem koje je prouzročilo pojavu napuklina ili pukotina.

3.3.2.   Mjerenja koja treba provesti

3.3.2.1.   Pukotine i napukline

Nakon svakog ispitivanja svi nosivi elementi, spojevi i vezni elementi moraju se vizualno pregledati zbog pukotina ili napuklina, pri čemu se manje napukline na nebitnim dijelovima zanemaruju.

3.3.2.2.   Prodor u sigurnosni prostor

Tijekom svakog ispitivanja mora se pregledati zaštitna konstrukcija da se utvrdi je li koji dio zaštitne konstrukcije prodro u sigurnosni prostor kako je određeno u točki 1.6.

Osim toga, sigurnosni prostor ne smije biti izvan zaštite zaštitne konstrukcije. Pri tom se smatra da je sigurnosni prostor izvan zaštite zaštitne konstrukcije ako bi bilo koji njezin dio dodirnuo ravno tlo kada se traktor prevrne u smjeru iz kojeg djeluje ispitno opterećenje. Za donošenje ocjene o tome, prednje i stražnje gume te namještanje razmaka kotača trebaju biti najmanjih dimenzija prema specifikaciji proizvođača.

3.3.2.3.   Ispitivanja stražnjeg krutog elementa

Ako je traktor opremljen krutim elementom, kućištem ili nekim drugim čvrstim elementom iza vozačeva sjedala, taj se element smatra zaštitnom točkom pri prevrtanju traktora na bok ili unazad. Taj stražnji kruti element koji je postavljen iza vozačeva sjedala mora bez loma ili prodora u sigurnosni prostor moći izdržati silu Fi usmjerenu prema dolje koja iznosi:

koja djeluje okomito na vrh okvira u središnjoj ravnini traktora. Početni kut djelovanja sile jest 40 °, određen u odnosu na pravac usporedan s tlom, kako je prikazano na slici 6.12. Najmanja širina tog stražnjeg krutog elementa mora biti 500 mm (vidjeti sliku 6.13.).

Osim toga, kruti element mora biti dovoljno čvrst i čvrsto postavljen na stražnji dio traktora.

3.3.2.4.   Elastična deformacija pri bočnom opterećenju

Elastična deformacija mora se izmjeriti (810 + av ) mm iznad indeksne točke sjedala, u vertikalnoj ravnini u kojoj djeluje opterećenje. Za to mjerenje može se upotrijebiti naprava slična napravi prikazanoj na slici 6.11.

3.3.2.5.   Trajna deformacija

Nakon posljednjeg ispitivanja gnječenjem mora se zapisati trajna deformacija zaštitne konstrukcije. U tu se svrhu prije početka ispitivanja zapisuje položaj glavnih elemenata zaštitne konstrukcije pri prevrtanju u odnosu na indeksnu točku sjedala.

3.4.   Proširenja na druge modele traktora

3.4.1.   [Ne primjenjuje se]

3.4.2.   Tehničko proširenje

Kada se tehničke preinake provedu na traktoru, zaštitnoj konstrukciji ili načinu pričvršćenja zaštitne konstrukcije na traktor, tehnička služba koja je obavila prvotno ispitivanje može izdati „izvješće o tehničkom proširenju” ako traktor i zaštitna konstrukcija zadovoljavaju prethodna ispitivanja bočne stabilnosti i sprečavanja nastavljanja prevrtanja kako je navedeno u točkama 3.1.3. i 3.1.4. i ako je stražnji kruti element opisan u točki 3.3.2.3., ako je ugrađen, bio ispitan u skladu s postupkom iz ove točke (osim točke 3.4.2.2.4.) u sljedećim slučajevima:

3.4.2.1.   Proširenje rezultata ispitivanja zaštitne konstrukcije na druge modele traktora

Ispitivanja udarom ili opterećenjem i gnječenjem nije potrebno provoditi na svakom modelu traktora pod uvjetom da zaštitna konstrukcija i traktor ispunjavaju uvjete iz točaka 3.4.2.1.1 do 3.4.2.1.5.navedenih u nastavku:

3.4.2.1.1.

konstrukcija (uključujući stražnji kruti element) mora biti istovjetna onoj koja je bila ispitana;

3.4.2.1.2.

zahtijevana energija ne smije za više od pet posto prelaziti izračunanu energiju za prvotno ispitivanje;

3.4.2.1.3.

način pričvršćenja i sastavni dijelovi traktora na koje se konstrukcija pričvršćuje moraju biti istovjetni;

3.4.2.1.4.

svi sastavni dijelovi kao što su blatobrani i poklopac motora koji mogu služiti za nošenje zaštitne konstrukcije moraju biti istovjetni;

3.4.2.1.5.

položaj i kritične mjere sjedala u zaštitnoj konstrukciji te relativni položaj zaštitne konstrukcije na traktoru moraju biti takvi da sigurnosni prostor ostane unutar zaštite deformirane konstrukcije tijekom svih ispitivanja (to se mora provjeriti na temelju iste reference za sigurnosni prostor kao u prvotnom izvješću o ispitivanju, tj. referentne točke sjedala (SRP) ili indeksne točke sjedala (SIP)).

3.4.2.2.   Proširenje rezultata ispitivanja zaštitne konstrukcije na preinačene modele zaštitne konstrukcije

Taj se postupak mora slijediti kada nisu ispunjeni uvjeti iz točke 3.4.2.1., dok se ne smije upotrijebiti kada je način pričvršćenja zaštitne konstrukcije na traktor preinačen (npr. gumeni podmetači zamijenjeni mehaničkim ogibljenjem):

3.4.2.2.1.

preinake koje ne utječu na rezultate prvotnog ispitivanja (npr. pričvršćenje zavarivanjem ploče za ugradnju neke opreme na mjesto na zaštitnoj konstrukciji koje nije kritično), dodavanje sjedala s drukčijim položajem indeksne točke sjedala u zaštitnoj konstrukciji (pod uvjetom da se provjeri je li novi sigurnosni prostor (prostori) ostao unutar zaštite zaštitne konstrukcije deformirane tijekom svih ispitivanja);

3.4.2.2.2.

preinake koje bi mogle utjecati na rezultate prvotnog ispitivanja ne dovodeći u pitanje prihvatljivost zaštitne konstrukcije (npr. preinaka nosivih elemenata, preinaka načina pričvršćivanja zaštitne konstrukcije na traktor). Može se provesti validacijsko ispitivanje, a rezultate ispitivanja navesti u izvješću o proširenju. Ograničenja za tu vrstu proširenja su sljedeća: 3.4.2.2.2.1. najviše pet proširenja može se prihvatiti bez validacijskog ispitivanja; 3.4.2.2.2.2. rezultati validacijskog ispitivanja prihvaćaju se za proširenja ako su ispunjeni svi uvjeti za prihvaćanje iz ovog Priloga i: — ako deformacija izmjerena nakon svakog ispitivanja udarom ne odstupa od deformacije izmjerene nakon svakog ispitivanja udarom koja je navedena u prvotnom izvješću o ispitivanju za više od ± 7 % (u slučaju dinamičkog ispitivanja); — ako sila izmjerena dok je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u različitim ispitivanjima vodoravnim opterećenjem ne odstupa za više od ± 7 % od sile izmjerene kad je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u prvotnom ispitivanju i ako deformacija(4) izmjerena dok je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u različitim ispitivanjima vodoravnim opterećenjem ne odstupa za više od ± 7 % od deformacije izmjerene kad je zahtijevana razina energije bila dosegnuta u prvotnom ispitivanju (u slučaju statičkih ispitivanja); 3.4.2.2.2.3. više od jedne preinake zaštitne konstrukcije može se uključiti u jedno izvješće o proširenju ako one predstavljaju više izvedbi iste zaštitne konstrukcije, ali se samo jedno validacijsko ispitivanje može prihvatiti u jednom izvješću o proširenju. Izvedbe koje nisu ispitane moraju biti opisane u posebnom odjeljku izvješća o proširenju.

3.4.2.2.3.

Povećanje referentne mase koju je odredio proizvođač za zaštitnu konstrukciju koja je već bila ispitana. Ako proizvođač želi zadržati isti broj homologacije, izvješće o proširenju može se izdati nakon što se provede validacijsko ispitivanje (u tom slučaju ne primjenjuje se ograničenje od ± 7 % određeno u točki 3.4.2.2.2.2.).

3.4.2.2.4.

Preinake stražnjeg krutog elementa ili dodavanje novog stražnjeg krutog elementa. Mora se provjeriti ostaje li sigurnosni prostor unutar zaštite konstrukcije tijekom cijelog ispitivanja uzimajući u obzir novi ili preinačeni stražnji kruti element. Validacijsko ispitivanje stražnjeg krutog elementa koje se sastoji od ispitivanja opisanog u točki 3.3.2.2. mora se provesti, a rezultati ispitivanja navode se u izvješću o proširenju.

3.5.   [Ne primjenjuje se]

3.6.   Ponašanje zaštitne konstrukcije na niskim temperaturama

3.6.1.   Kada se za zaštitnu konstrukciju navede da je otporna na krhkost pri niskim temperaturama proizvođač treba navesti pojedinosti koje se moraju uključiti u izvješće.

3.6.2.   Sljedeći zahtjevi i postupci namijenjeni su za osiguranje čvrstoće i otpornosti na krti lom pri niskim temperaturama. Preporučuje se da sljedeći najmanji zahtjevi za materijale budu uzeti u obzir kod ocjene prikladnosti zaštitne konstrukcije za rad pri niskim temperaturama u onim zemljama koje zahtijevaju takvu dodatnu zaštitu tijekom upotrebe.

3.6.2.1.   Vijci i matice koji su upotrijebljeni za pričvršćenje zaštitne konstrukcije na traktor i za spajanje nosećih dijelova zaštitne konstrukcije trebaju imati dokazana odgovarajuća svojstva žilavosti pri niskim temperaturama.

3.6.2.2.   Sve elektrode za zavarivanje koje su upotrijebljene za proizvodnju nosećih elemenata zaštitne konstrukcije i veznih elemenata traktora moraju biti spojive s materijalom zaštitne konstrukcije kako je prikazano u točki 3.6.2.3. u nastavku

3.6.2.3.   Čelični materijali za nosive elemente zaštitne konstrukcije moraju biti materijali dokazane žilavosti koji ispunjavaju najmanje zahtjeve s obzirom na energiju udara određenu ispitivanjem po Charpyju uzorkom s V zarezom kako je prikazano u tablici 6.1. Vrsta i kvaliteta čelika moraju se navesti u skladu s normom ISO 630:1995.

Smatra se da čelična valjana traka debljine manje od 2,5 mm i sa sadržajem ugljika manjim od 0,2 % zadovoljava taj zahtjev.

Noseći elementi zaštitne konstrukcije koji su izrađeni iz nečeličnih materijala moraju imati istovrijednu otpornost na udar pri niskim temperaturama.

3.6.2.4.   Pri ispitivanju zahtjeva s obzirom na energiju udara po Charpyju s V zarezom veličina uzorka ne smije biti manja od najveće od veličina navedenih u tablici 6.1., za ispitivani materijal.

3.6.2.5.   Ispitivanja po Charpyju s V zarezom moraju se provoditi u skladu s postupkom iz ASTM A 370-1979, osim za veličine uzorka koje trebaju odgovarati dimenzijama navedenima u tablici 6.1.

3.6.2.6.   Druga mogućnost za taj postupak jest upotreba umirenog ili poluumirenog čelika za koji se mora odrediti odgovarajuća specifikacija. Vrsta i kvaliteta čelika moraju se odrediti u skladu s normom ISO 630:1995, izmjena 1:2003.

3.6.2.7.   Uzorci moraju biti uzdužni i moraju se uzeti iz ravnih limova, cijevi ili nosivih elemenata prije oblikovanja ili zavarivanja za upotrebu u zaštitnoj konstrukciji. Uzorci iz cijevi ili nosivih elemenata moraju se uzeti iz sredine najvećeg bočnog dijela i ne smiju imati zavarenih mjesta.

Tablica 6.1.

Najmanje energije udara ispitivanjem po Charpyju s V zarezom

Veličina uzorka	Energija pri	Energija pri
	30 °C	20 °C
mm	J	J (2)
10 × 10 (1)	11	27,5
10 × 9	10	25
10 × 8	9,5	24
10 × 7,5 (1)	9,5	24
10 × 7	9	22,5
10 × 6,7	8,5	21
10 × 6	8	20
10 × 5 (1)	7,5	19
10 × 4	7	17,5
10 × 3,5	6	15
10 × 3	6	15
10 × 2,5 (1)	5,5	14

3.7.   [Ne primjenjuje se]

Slika 6.1.

Sigurnosni prostor

(dimenzije u mm)

Slika 6.1.a Bočni pogled Poprečni presjek u referentnoj ravnini	Slika 6.1.b Pogled straga
Slika 6.1.c Pogled odozgo

1– Referentna crta

2– Indeksna točka sjedala (SIP)

3– Referentna ravnina

Slika 6.2.

Sigurnosni prostor za traktore sa zakretnim sjedalom i kolom upravljača

Slika 6.3.

Dijagram toka za određivanje nastavljanja prevrtanja pri bočnom prevrtanju traktora sa sprijeda ugrađenom zaštitnom konstrukcijom (ROPS)

Verzija B.1.: Točka udara ROPS-a iza točke uzdužne labilne ravnoteže

Verzija B.2.: Točka udara ROPS-a u blizini točke uzdužne labilne ravnoteže

Verzija B.3.: Točka udara ROPS-a ispred točke uzdužne labilne ravnoteže

Slika 6.4.

Naprava za ispitivanje sprečavanja prevrtanja na strmini s nagibom 1: 1,5

Slika 6.5.

Potrebni podaci za proračun prevrtanja traktora pri troosnom prevrtanju

Slike 6.6.a, 6.6.b, 6.6.c

Vodoravni razmak između težišta i središnje točke presjeka zaštitne konstrukcije (L6)

Slika 6.7.

Određivanje točaka udara za mjerenje širine zaštitne konstrukcije (B6) i visine poklopca motora (H7)

Slika 6.8.

Visina okretišne točke prednje osovine (H0)

Slika 6.9.

Širina razmaka stražnjih kotača (S) i širina stražnje gume (B0)

Slika 6.10.

Primjer naprave za gnječenje traktora

Slika 6.11.

Primjer naprave za mjerenje elastične deformacije

1– Trajna deformacija

2– Elastična deformacija

3– Ukupna deformacija (trajna plus elastična)

Slika 6.12.

Simulirana crta tla

Slika 6.13.

Najveća širina stražnjeg krutog elementa

Slika 6.14.

Krivulja sila/deformacija

Ispitivanje preopterećenjem nije potrebno

Napomene:

1.	Odrediti Fa u odnosu na 0,95 D'.

2.	Ispitivanje preopterećenjem nije potrebno kad je Fa ≤ 1,03 F'.

Slika 6.15.

Krivulja sila/deformacija

Ispitivanje preopterećenjem je potrebno

Napomene:

1.	Odrediti Fa u odnosu na 0,95 D'.

2.	Ispitivanje preopterećenjem potrebno je kad je Fa > 1,03 F'.

3.	Rezultat ispitivanja preopterećenjem zadovoljava kad je Fb > 0,97 F' i Fb > 0,8 Fmaks.

Slika 6.16.

Krivulja sila/deformacija

Ispitivanje preopterećenjem mora se nastaviti

Napomene:

1.	Odrediti Fa u odnosu na 0,95 D'.

2.	Ispitivanje preopterećenjem potrebno je kad je Fa > 1,03 F'.

3.	Fb < 0,97 F' zato je potrebno dodatno preopterećenje.

4.	Fc < 0,97 Fb zato je potrebno dodatno preopterećenje.

5.	Fd < 0,97 Fc zato je potrebno dodatno preopterećenje.

6.	Rezultat ispitivanja preopterećenjem zadovoljava kad je Fe > 0,8 Fmaks.

7.	Ispitivanje nije uspješno u fazama u kojima opterećenje padne ispod 0,8 Fmaks.

B.2.   ALTERNATIVNI POSTUPCI „DINAMIČKOG” ISPITIVANJA

Ovim je dijelom utvrđen postupak dinamičkog ispitivanja kao alternativa postupku statičkog ispitivanja iz dijela B.1.

4.   Pravila i smjernice

4.1.   Preduvjeti za ispitivanje čvrstoće

Vidjeti zahtjeve navedene za statičko ispitivanje.

4.2.   Uvjeti za ispitivanje čvrstoće zaštitne konstrukcije i njezina pričvršćenja na traktor

4.2.1.   Opći zahtjevi

Vidjeti zahtjeve navedene za statičko ispitivanje.

4.2.2.   Ispitivanja

4.2.2.1.   Redoslijed ispitivanja u dinamičkom postupku

Redoslijed ispitivanja, ne uključujući ispitivanja navedena u točkama 4.3.1.6. i 4.3.1.7., jest sljedeći:

(1)	udar konstrukcije straga (vidjeti točku 4.3.1.1.);

(2)	ispitivanje gnječenjem konstrukcije straga (vidjeti točku 4.3.1.4.);

(3)	udar konstrukcije sprijeda (vidjeti točku 4.3.1.2.);

(4)	bočni udar konstrukcije (vidjeti točku 4.3.1.3.);

(5)	ispitivanje gnječenjem konstrukcije sprijeda (vidjeti točku 4.3.1.5.).

4.2.2.2.   Opći zahtjevi

4.2.2.2.1.

Ako se tijekom ispitivanja slomi ili pomakne bilo koji dio opreme za pričvršćenje, ispitivanje treba ponoviti.

4.2.2.2 2.

Tijekom ispitivanja ne smiju se na traktoru ni zaštitnoj konstrukciji obavljati nikakvi popravci i namještanja.

4.2.2.2.3.

Tijekom ispitivanja mjenjač traktora mora biti u neutralnom položaju, a kočnice otpuštene.

4.2.2.2.4.

Ako je traktor opremljen sustavom ovjesa između nadogradnje traktora i kotača, tijekom ispitivanja taj se sustav mora blokirati.

4.2.2.2.5.

Strana koja se odabere za prvi udar zaštitne konstrukcije straga treba biti ona koja će, prema mišljenju tehničke službe, rezultirati nizom udara ili opterećenja koja su najnepovoljnija za zaštitnu konstrukciju. Bočni udar i stražnji udar moraju biti izvedeni na objema stranama uzdužne središnje ravnine zaštitne konstrukcije. Prednji udar mora se izvesti na istoj strani uzdužne središnje ravnine zaštitne konstrukcije kao i bočni udar.

4.2.3.   Uvjeti za prihvaćanje

4.2.3.1.   Smatra se da zaštitna konstrukcija zadovoljava zahtjeve za čvrstoću ako nakon ispitivanja ispunjava sljedeće uvjete:

4.2.3.1.1.

nakon svakog dijela ispitivanja na njoj ne smije biti nikakvih napuklina i pukotina, kako je određeno u točki 4.3.2.1. ili

4.2.3.1.2.

ako se tijekom jednog od ispitivanja pojave veće napukline ili pukotine, dodatno ispitivanje, u skladu s točkom 4.3.1.7. ili 4.3.1.7., mora se obaviti odmah nakon ispitivanja udarom ili gnječenjem koje je prouzročilo pojavu tih napuklina ili pukotina;

4.2.3.1.3.

tijekom drugih ispitivanja, osim ispitivanja preopterećenjem, nijedan dio zaštitne konstrukcije ne smije prodrijeti u sigurnosni prostor kako je određeno u točki 1.6.;

4.2.3.1.4.

tijekom ispitivanja, osim ispitivanja preopterećenjem, zaštitna konstrukcija mora štititi sve dijelove sigurnosnog prostora u skladu s točkom 4.3.2.2.;

4.2.3.1.5.

tijekom ispitivanja zaštitna konstrukcija ne smije proizvoditi nikakva naprezanja na konstrukciji sjedala;

4.2.3.1.6.

elastična deformacija, izmjerena u skladu s točkom 4.3.2.4., treba biti manja od 250 mm.

4.2.3.2.   Ne smije biti elemenata koji bi predstavljali opasnost za vozača. Ne smije postojati neki dio ili element koji strši, koji bi u slučaju prevrtanja traktora mogao ozlijediti vozača ili ga prikliještiti, na primjer za nogu ili stopalo, kao posljedica deformacije zaštitne konstrukcije.

4.2.4.   [Ne primjenjuje se]

4.2.5.   Naprave i oprema za dinamička ispitivanja

4.2.5.1.   Uteg njihala

4.2.5.1.1.

Uteg koji djeluje kao njihalo mora biti ovješen s dva lanca ili čelična užeta na dvije ovjesne točke najmanje na 6 m iznad tla. Mora biti predviđen način za nezavisno namještanje visine vješanja utega i kuta između utega i ovjesnih lanaca ili čelične užadi.

4.2.5.1.2.

Masa utega njihala mora biti 2 000 ± 20 kg bez mase lanaca ili čelične užadi koja ne smije prelaziti 100 kg. Duljina stranica udarne plohe mora biti 680 ± 20 mm (vidjeti sliku 6.26.). Uteg mora biti takav da je položaj njegova težišta nepromjenjiv i da se podudara s geometrijskim središtem paralelopipeda.

4.2.5.1.3.

Paralelopiped mora biti privezan na sustav koji ga povuče unatrag s trenutačno otpuštajućim mehanizmom koji je konstruiran i postavljen tako da omogućuje otpuštanje utega njihala, a da ne prouzroči njihanje paralelopipeda oko svoje vodoravne osi okomite na ravninu njihanja.

4.2.5.2.   Nosači njihala

Ovjesne točke njihala moraju biti čvrsto pričvršćene tako da njihovo pomicanje u bilo kojem smjeru ne prelazi 1 % od visine pada.

4.2.5.3.   Zatege

4.2.5.3.1.

Tračnice za sidrenje, koje imaju potreban razmak te zauzimaju površinu dovoljnu za zatezanje traktora, u svim prikazanim slučajevima (vidjeti slike 6.23., 6.24. i 6.25.) moraju biti čvrsto pričvršćene na krutu podlogu ispod njihala.

4.2.5.3.2.

Traktor se mora pričvrstiti na tračnice čeličnim užetom od okruglih žica, s jezgrom od vlakana, strukture 6 × 19 prema normi ISO 2408:2004 i nazivnog promjera 13 mm. Metalne žice moraju imati zateznu čvrstoću od najmanje 1 770 MPa.

4.2.5.3.3.

Središnji zglob zglobnog traktora mora biti primjereno poduprt i pričvršćen kod svih ispitivanja. Za ispitivanja bočnim udarom zglob mora biti dodatno poduprt na strani suprotnoj od strane udara. Prednji i stražnji kotači ne moraju biti poravnani, ako se time olakšava odgovarajuće pričvršćivanje čelične užadi.

4.2.5.4.   Potporanj za kotač i greda

4.2.5.4.1.

Greda od mekog drveta presjeka 150 mm kvadratnih mora se upotrijebiti kao potporanj za kotače tijekom ispitivanja udarom (vidjeti slike 6.27., 6.28. i 6.29.).

4.2.5.4.2.

Tijekom ispitivanja bočnim udarom greda od mekog drveta mora se pričvrstiti na tlo da podupire naplatak kotača na suprotnoj strani u odnosu na stranu udara (vidjeti sliku 6.29.).

4.2.5.5.   Potpornji i zatege za zglobne traktore

4.2.5.5.1.

Za zglobne traktore moraju se upotrebljavati dodatni potpornji i zatege. Njihova je svrha omogućiti da dio traktora na kojem je ugrađena zaštitna konstrukcija pri prevrtanju bude krut kao i u izvedbi traktora koji nije zglobni.

4.2.5.5.2.

Dodatne posebne pojedinosti za ispitivanja udarom i gnječenjem navedene su u točki 4.3.1.

4.2.5.6.   Tlakovi i deformacije u gumama

4.2.5.6.1.

Gume traktora ne smiju biti napunjene balastnom tekućinom i moraju biti napuhane do vrijednosti tlaka koje je proizvođač traktora propisao za rad u polju.

4.2.5.6.2.

Zatege moraju biti zategnute u svakom pojedinom slučaju tako da deformacija odgovarajućih guma iznosi 12 % od visine boka gume (razmak između podloge i najniže točke naplatka) prije zatezanja.

4.2.5.7.   Naprava za gnječenje

Naprava, kao što je prikazana na slici 6.10., mora omogućiti djelovanje silom u smjeru prema dolje na zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju preko krute grede širine približno 250 mm koja je kardanskim zglobovima spojena na napravu za opterećivanje. Odgovarajući oslonci moraju se postaviti pod osovine tako da se sila gnječenja ne prenosi na gume traktora.

4.2.5.8.   Mjerna oprema

Za ispitivanja je potrebna sljedeća mjerna oprema:

4.2.5.8.1.

naprava za mjerenje elastične deformacije (razlika između najveće trenutačne i trajne deformacije, vidjeti sliku 6.11.);

4.2.5.8.2.

naprava za provjeravanje da zaštitna konstrukcija nije prodrla u sigurnosni prostor i da je sigurnosni prostor tijekom ispitivanja ostao unutar zaštite konstrukcije (vidjeti točku 4.3.2.2.).

4.3.   Postupak dinamičkog ispitivanja

4.3.1.   Ispitivanja udarom i gnječenjem

4.3.1.1.   Stražnji udar

4.3.1.1.1.

Traktor se mora postaviti u odnosu na uteg njihala tako da uteg udari zaštitnu konstrukciju u trenutku kad udarna ploha utega i ovjesni lanci ili čelična užad tvore kut od M/100 ili najviše 20 ° u odnosu na vertikalnu ravninu A, osim ako zaštitna konstrukcija u točki udara tijekom deformacije tvori veći kut u odnosu na vertikalu. U tom se slučaju udarna ploha utega mora namjestiti s pomoću dodatnog uređaja tako da je usporedna sa zaštitnom konstrukcijom u točki udara u trenutku najveće deformacije, pri čemu ovjesni lanci ili čelična užad tvore prethodno propisani kut od 20 °. Visina vješanja utega mora se namjestiti i treba poduzeti potrebne mjere da se spriječi okretanje utega oko točke udara. Točka udara mora se nalaziti na onom dijelu zaštitne konstrukcije za koji je najvjerojatnije da će prvi udariti tlo u slučaju prevrtanja traktora unatrag, što je uobičajeno gornji rub. Položaj težišta utega mora se nalaziti na jednoj šestini širine gornjeg ruba zaštitne konstrukcije prema unutra od vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom središnjom ravninom traktora koja dodiruje vanjski krajnji gornji rub zaštitne konstrukcije. Ako je zaštitna konstrukcija na toj točki zakrivljena ili izbočena, moraju se dodati podmetači kako bi se omogućilo djelovanje udara na tom dijelu, a da to ne povećava čvrstoću konstrukcije.

4.3.1.1.2.

Traktor se mora pričvrstiti na tlo s pomoću četiri čelična užeta, po jednim na svakom kraju obiju osovina, kako je prikazano na slici 6.27. Razmaci između prednjih i stražnjih sidrišnih točaka moraju biti takvi da čelična užad tvori kut manji od 30 ° u odnosu na tlo. Dodatno, stražnje sidrišne točke moraju biti postavljene tako da se točka konvergencije dva čelična užeta nalazi u vertikalnoj ravnini u kojoj se giba težište utega njihala. Čelična užad mora biti zategnuta tako da se proizvedu deformacije guma kako je navedeno u točki 4.2.5.6.2. Nakon što se čelična užad zategne, potporna greda mora se postaviti ispred stražnjih kotača i uz njih čvrsto priljubiti te nakon toga pričvrstiti na tlo.

4.3.1.1.3.

Ako je traktor u zglobnoj izvedbi, zglob dodatno mora biti poduprt drvenim osloncem kvadratnog presjeka najmanje 100 mm i čvrsto usidren na tlo.

4.3.1.1.4.

Uteg njihala povuče se prema unatrag tako da mu je visina težišta iznad one koju ima u točki udara određena jednom od sljedećih formula, koju treba odabrati ovisno o masi sklopa koji se ispituje: za traktor s referentnom masom do 2 000 kg; za traktor s referentnom masom većom od 2 000 kg. Uteg njihala se nakon toga otpusti da udari u zaštitnu konstrukciju.

4.3.1.1.5.

Za traktore sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretno sjedalo i kolo upravljača) primjenjuju se iste formule.

4.3.1.2.   Prednji udar

4.3.1.2.1.

Traktor se mora postaviti u odnosu na uteg njihala tako da uteg udari zaštitnu konstrukciju u trenutku kad udarna ploha utega i ovjesni lanci ili čelična užad tvore kut od M/100 ili najviše 20 ° u odnosu na vertikalnu ravninu A, osim ako zaštitna konstrukcija u točki udara tijekom deformacije tvori veći kut u odnosu na vertikalu. U tom se slučaju udarna ploha utega mora namjestiti s pomoću dodatnog uređaja tako da je usporedna sa zaštitnom konstrukcijom u točki udara u trenutku najveće deformacije, pri čemu ovjesni lanci ili čelična užad tvore prethodno propisani kut od 20 °. Visina vješanja utega njihala mora se namjestiti i treba poduzeti potrebne mjere da se spriječi okretanje utega oko točke udara. Točka udara mora se nalaziti na onom dijelu zaštitne konstrukcije za koji je izvjesno da će prvi udariti u tlo kada se traktor prevrne na bok pri vožnji naprijed, što je uobičajeno gornji rub. Položaj težišta utega mora se nalaziti na jednoj šestini širine gornjeg ruba zaštitne konstrukcije prema unutra od vertikalne ravnine usporedne s uzdužnom središnjom ravninom traktora koja dodiruje vanjski krajnji gornji rub zaštitne konstrukcije. Ako je zaštitna konstrukcija na toj točki zakrivljena ili izbočena, moraju se dodati podmetači kako bi se omogućilo djelovanje udara na tom dijelu, a da to ne povećava čvrstoću konstrukcije.

4.3.1.2.2.

Traktor se mora pričvrstiti na tlo s pomoću četiri čelična užeta, po jednim na svakom kraju obiju osovina, kako je prikazano na slici 6.28. Razmaci između prednjih i stražnjih sidrišnih točaka moraju biti takvi da čelična užad tvori kut manji od 30 ° u odnosu na tlo. Dodatno, stražnje sidrišne točke moraju biti postavljene tako da se točka konvergencije dva čelična užeta nalazi u vertikalnoj ravnini u kojoj se giba težište utega njihala. Čelična užad mora biti zategnuta tako da se proizvedu deformacije guma kako je navedeno u točki 4.2.5.6.2. Nakon što se čelična užad zategne, potporna greda mora se postaviti iza stražnjih kotača i uz njih čvrsto priljubiti te nakon toga pričvrstiti na tlo.

4.3.1.2.3.

Ako je traktor u zglobnoj izvedbi, zglob dodatno mora biti poduprt drvenim osloncem kvadratnog presjeka najmanje 100 mm i čvrsto usidren na tlo.

4.3.1.2.4.

Uteg njihala povuče se prema unatrag tako da mu je visina težišta iznad one koju ima u točki udara određena jednom od sljedećih formula, koju treba odabrati ovisno o masi sklopa koji se ispituje: za traktor s referentnom masom do 2 000 kg; za traktor s referentnom masom većom od 2 000 kg. Uteg njihala nakon toga se otpusti da udari u zaštitnu konstrukciju.

4.3.1.2.5.

U slučaju traktora sa zakretnim vozačkim mjestom (zakretno sjedalo i kolo upravljača), visina treba biti veća od vrijednosti određenih prethodnim i jednom od niže odabranih formula: ili

4.3.1.3.   Bočni udar

4.3.1.3.1.

Traktor se mora postaviti u odnosu na uteg njihala tako da uteg udari zaštitnu konstrukciju u trenutku kad su udarna ploha utega i ovjesni lanci ili čelična užad vertikalni, osim ako zaštitna konstrukcija u točki udara tijekom deformacije tvori kut manji od 20 ° u odnosu na vertikalu. U tom se slučaju udarna ploha utega mora namjestiti s pomoću dodatnog uređaja tako da je usporedna sa zaštitnom konstrukcijom u točki udara u trenutku najveće deformacije, pri čemu ovjesni lanci ili čelična užad zadržavaju vertikalni položaj pri udaru. Visina vješanja utega njihala mora se namjestiti i treba poduzeti potrebne mjere da se spriječi okretanje utega oko točke udara. Točka udara mora se nalaziti na onom dijelu zaštitne konstrukcije za koji je najvjerojatnije da će prvi udariti tlo kada se traktor prevrne na bok.

4.3.1.3.2.

Kotači traktora na strani djelovanja udara moraju biti pričvršćeni na tlo čeličnom užadi koja prelazi preko odgovarajućih krajeva prednje i stražnje osovine. Čelična se užad mora zategnuti tako da se proizvedu vrijednosti deformacije guma iz točke 4.2.5.6.2. Nakon što se čelična užad zategne, potporna se greda postavi na tlo, čvrsto nasloni na gume na strani koja je nasuprot strani na koju će djelovati udar te se pričvrsti na tlo. Ako vanjske strane prednjih i stražnjih kotača nisu u istoj vertikalnoj ravnini, može biti potrebno upotrijebiti dvije grede ili dva podmetača. Nakon toga treba postaviti potporanj kako je prikazano na slici 6.29., tako da čvrsto podupire naplatak najopterećenijeg kotača na suprotnoj strani u odnosu na stranu udara te ga pričvrstiti na svoju podlogu. Duljina potpornja mora biti takva da u položaju kad je oslonjen na naplatak čini kut od 30 ± 3 ° u odnosu na tlo. Osim toga, njegova debljina treba po mogućnosti biti 20 do 25 puta manja od njegove duljine i dva do tri puta manja od njegove širine. Krajevi potpornja moraju biti oblikovani kako je detaljno prikazano na slici 6.29.

4.3.1.3.3.

Ako je traktor u zglobnoj izvedbi, zglob dodatno mora biti poduprt drvenim osloncem kvadratnog presjeka najmanje 100 mm i bočno poduprt napravom sličnom potpornju koji podupire stražnji kotač kao u točki 4.3.1.3.2. Zglob nakon toga mora biti čvrsto usidren na tlo.

4.3.1.3.4.

Uteg njihala povuče se prema unatrag tako da mu je visina težišta iznad one koju ima u točki udara određena jednom od sljedećih formula, koju treba odabrati ovisno o masi sklopa koji se ispituje: za traktor s referentnom masom do 2 000 kg; za traktor s referentnom masom većom od 2 000 kg.

4.3.1.3.5.

U slučaju traktora sa zakretnim vozačkim mjestom visina treba biti veća od vrijednosti određenih prethodnom formulom i jednom od formula odabranih u nastavku: za traktor s referentnom masom do 2 000 kg; za traktor s referentnom masom većom od 2 000 kg. Uteg njihala nakon toga se otpusti da udari u zaštitnu konstrukciju.

4.3.1.4.   Gnječenje straga

Sve su odredbe iste kao i one iz točke 3.3.1.4. dijela B.1.

4.3.1.5.   Gnječenje sprijeda

Sve su odredbe iste kao i one iz točke 3.3.1.5. dijela B.1.

4.3.1.6.   Dodatna ispitivanja udarom

Kada se tijekom ispitivanja udarom pojave napukline ili pukotine koje nije moguće zanemariti, drugo se ispitivanje mora provesti odmah nakon ispitivanja udarom koja su prouzročila pojavu tih pukotina ili napuklina, ali s visinom pada:

pri čemu je „a” omjer trajne deformacije (Dp) u odnosu na elastičnu deformaciju (De):

izmjereno u točki udara. Dodatna trajna deformacija koja nastane u drugom udaru ne smije prelaziti 30 % trajne deformacije nastale u prvom udaru.

Da bi se moglo provesti dodatno ispitivanje, potrebno je izmjeriti elastičnu deformaciju tijekom svih ispitivanja udarom.

4.3.1.7.   Dodatna ispitivanja gnječenjem

Ako se tijekom ispitivanja gnječenjem pojave napukline ili pukotine, drugo se slično ispitivanje gnječenjem sa silom 1,2 Fv mora provesti odmah nakon ispitivanja gnječenjem koja su prouzročila pojavu tih pukotina ili napuklina.

4.3.2.   Mjerenja koja treba provesti

4.3.2.1.   Pukotine i napukline

Nakon svakog ispitivanja svi nosivi elementi, spojevi i vezni elementi moraju se vizualno pregledati zbog pukotina ili napuklina, pri čemu se manje napukline na nebitnim dijelovima zanemaruju.

Zanemaruju se sve pukotine koje prouzroče rubovi utega njihala.

4.3.2.2.   Prodor u sigurnosni prostor

Tijekom svakog ispitivanja mora se pregledati zaštitna konstrukcija da se utvrdi je li koji dio zaštitne konstrukcije prodro u sigurnosni prostor oko vozačka sjedala kako je određeno u točki 1.6.

Osim toga, sigurnosni prostor ne smije biti izvan zaštite zaštitne konstrukcije. Pri tom se smatra da je sigurnosni prostor izvan zaštite zaštitne konstrukcije ako bi bilo koji njezin dio dodirnuo ravno tlo kada se traktor prevrne u smjeru iz kojeg djeluje ispitno opterećenje. Za donošenje ocjene o tome, prednje i stražnje gume te namještanje razmaka kotača moraju biti najmanjih dimenzija prema specifikaciji proizvođača.

4.3.2.3.   Ispitivanja stražnjeg krutog elementa

Ako je traktor opremljen krutim elementom, kućištem ili nekim drugim čvrstim elementom iza vozačeva sjedala, taj se element smatra zaštitnom točkom pri prevrtanju traktora na bok ili unazad. Taj stražnji kruti element koji je postavljen iza vozačeva sjedala mora bez loma ili prodora u sigurnosni prostor moći izdržati silu Fi usmjerenu prema dolje koja iznosi:

koja djeluje okomito na vrh okvira u središnjoj ravnini traktora. Početni kut djelovanja sile je 40 °, određen u odnosu na pravac usporedan s tlom, kako je prikazano na slici 6.12. Najmanja širina tog stražnjeg krutog elementa mora biti 500 mm (vidjeti sliku 6.13.).

Osim toga, kruti element mora biti dovoljno čvrst i čvrsto postavljen na stražnji dio traktora.

4.3.2.4.   Elastična deformacija (pri bočnom udaru)

Elastična deformacija mora se izmjeriti (810 + av ) mm iznad indeksne točke sjedala, u vertikalnoj ravnini u kojoj djeluje opterećenje. Za to mjerenje može se upotrijebiti naprava slična napravi prikazanoj na slici 6.11.

4.3.2.5.   Trajna deformacija

Nakon posljednjeg ispitivanja gnječenjem mora se zapisati trajna deformacija zaštitne konstrukcije. U tu se svrhu prije početka ispitivanja zapisuje položaj glavnih elemenata zaštitne konstrukcije pri prevrtanju u odnosu na indeksnu točku sjedala.

4.4.   Proširenja na druge modele traktora

Sve su odredbe iste kao i one iz točke 3.4. dijela B.1. ovog Priloga.

4.5.   [Ne primjenjuje se]

4.6.   Ponašanje zaštitne konstrukcije na niskim temperaturama

Sve su odredbe iste kao i one iz točke 3.6. dijela B.1. ovog Priloga.

4.7.   [Ne primjenjuje se]

Slika 6.26.

Uteg njihala i njegovi ovjesni lanci ili čelična užad

Slika 6.27.

Primjer sidrenja traktora (stražnji udar)

Slika 6.28.

Primjer sidrenja traktora (prednji udar)

Slika 6.29.

Primjer sidrenja traktora (bočni udar)

B.3.   ZAHTJEVI ZA RADNE ZNAČAJKE SKLOPIVOG ROPS-A

5.1.   Područje primjene

U ovom se postupku navode najmanji zahtjevi u pogledu radnih značajki i ispitivanja za sprijeda ugrađeni sklopivi ROPS.

5.2.   Objašnjenja izraza koji se upotrebljavaju pri ispitivanju radnih značajki:

5.2.1.

ručno sklopivi ROPS jest sprijeda ugrađena zaštitna konstrukcija s dvama stupcima čijim ručnim dizanjem/spuštanjem izravno upravlja rukovatelj (s ili bez djelomične automatske pomoći).

5.2.2.

automatski sklopivi ROPS jest sprijeda ugrađena zaštitna konstrukcija s dvama stupcima s potpuno automatskim dizanjem/spuštanjem.

5.2.3.

sustav za blokiranje jest uređaj ugrađen za ručno ili automatsko blokiranje ROPS-a u podignutom ili spuštenom položaju.

5.2.4.

prostor za držanje utvrđuje proizvođač kao dio ROPS-a i/ili dodatnu ručku ugrađenu na ROPS kojom je rukovatelju omogućeno njegovo dizanje/spuštanje.

5.2.5.

dostupni dio prostora za držanje jest prostor na ROPS-u kojim rukovatelj djeluje tijekom njegova dizanja/spuštanja. Taj se prostor određuje u odnosu na geometrijsko središte poprečnih presjeka prostora za držanje.

5.2.6.

mjesto prignječenja jest opasno mjesto gdje se dijelovi pomiču u odnosu jedni na druge ili prema učvršćenim dijelovima na način koji može uzrokovati prignječenje osoba ili određenih dijelova njihovih tijela.

5.2.7.

mjesto odsijecanja jest opasno mjesto gdje se dijelovi pomiču jedni duž drugih ili duž drugih dijelova na način koji može uzrokovati prignječenje ili posjecanje osoba ili određenih dijelova njihovih tijela.

5.3.   Ručno upravljani sklopivi ROPS

5.3.1.   Preduvjeti za ispitivanje

Ručno dizanje ili spuštanje obavlja rukovatelj dok stoji i drži se na jednom ili više mjesta za prostor za držanje na zaštitnom luku. Taj prostor mora biti bez oštrih rubova, oštrih kutova i hrapavih površina koje bi mogle ozlijediti rukovatelja.

Prostor za držanje mora biti jasno i trajno označen (slika 6.20.).

Taj se prostor može nalaziti na jednoj ili objema stranama traktora te može biti konstruiran kao nosivi dio zaštitnog luka ili kao dodatne ručke. U tom prostoru za držanje ručno dizanje ili spuštanje zaštitnog luka ne smije izazvati opasnost za rukovatelja u pogledu odsjecanja, prignječenja ili nekontroliranog pomicanja traktora.

Određuju se tri dostupne zone s različitom dopuštenom silom za rukovanje zaštitnim lukom u odnosu na vodoravnu ravninu tla i vertikalne ravnine koje dodiruju vanjske dijelove traktora koji ograničavaju položaj ili pomicanje rukovatelja (slika 6.21.).

Zona I.: zona rukovanja bez napora

Zona II.: zona dostupna bez naginjanja tijela prema naprijed

Zona III.: zona dostupna uz naginjanje tijela prema naprijed

Položaj ili kretanje rukovatelja ograničeni su preprekama. To su dijelovi traktora koji su određeni vertikalnim ravninama koje dodiruju vanjske rubove prepreke.

Ako tijekom ručnog pomicanja zaštitnog luka rukovatelj mora pomicati noge, to se pomicanje mora omogućiti ili unutar ravnine usporedne s putanjom kretanja zaštitnog luka ili unutar samo još jedne ravnine usporedne s prethodnom kako bi se zaobišla prepreka. Ukupno se pomicanje smatra kombinacijom ravnih crta koje su usporedne i okomite na putanju kretanja zaštitnog luka. Okomito je pomicanje prihvatljivo pod uvjetom da rukovatelj prilazi bliže zaštitnom luku. Ukupni se dostupni prostor smatra obrisom različitih dostupnih zona (slika 6.22.).

Traktor mora biti opremljen gumama s najvećim promjerom koji je odredio proizvođač i najmanjim poprečnim presjekom za gume s tim promjerom. Gume moraju biti napuhane do vrijednosti tlaka preporučene za rad na polju.

Stražnji kotači moraju se namjestiti na najuži razmak kotača, a prednji kotači čim bliže tom razmaku kotača. Ako su moguća dva namještanja razmaka prednjih kotača, koji se podjednako razlikuju od najužeg namještanja razmaka stražnjih kotača, mora se odabrati širi od ta dva namještanja razmaka kotača.

5.3.2.   Postupak ispitivanja

Cilj je ovog ispitivanja izmjeriti silu potrebnu za dizanje ili spuštanje zaštitnog luka. Ispitivanje se provodi u statičkom stanju: bez pokretanja zaštitnog luka. Svako mjerenje sile potrebne za dizanje ili spuštanje zaštitnog luka mora se provesti u smjeru koji dodiruje putanju zaštitnog luka i prolazi kroz geometrijsko središte poprečnih presjeka prostora za držanje.

Prostor za držanje smatra se dostupnim kada je smješten unutar dostupnih zona ili obrisa različitih dostupnih zona (slika 6.23.).

Sila potrebna za dizanje ili spuštanje zaštitnog luka mora se izmjeriti na različitim točkama koje se nalaze unutar dostupnog dijela prostora za držanje (slika 6.24.).

Prvo se mjerenje provodi na krajnjem rubu dostupnog dijela prostora za držanje kada je zaštitni luk potpuno spušten (točka A). Drugo se mjerenje određuje prema položaju točke A nakon zakretanja zaštitnog luka prema gore do vrha dostupnog dijela prostora za držanje (točka A').

Ako pri drugom mjerenju zaštitni luk nije potpuno podignut, mora se izmjeriti dodatna točka na krajnjem rubu dostupnog dijela prostora za držanje kada je zaštitni luk potpuno podignut (točka B).

Ako putanja prve točke iz dvaju mjerenja sječe granicu između zone I. i zone II., mjerenje se mora provesti na toj točki sjecišta (točka A'').

Za mjerenje sile na zahtijevanim točkama moguće je izravno izmjeriti vrijednost ili izmjeriti silu zakretanja potrebnu za dizanje ili spuštanje zaštitnog luka kako bi se izračunalo silu.

5.3.3.   Uvjet za prihvaćanje

5.3.3.1.   Zahtjev u pogledu sile

Sila koja je prihvatljiva za pokretanje ROPS-a ovisi o dostupnoj zoni prikazanoj u Tablici 6.2.

Tablica 6.2.

Dopuštene sile

Zona	I.	II.	III.
Prihvatljiva sila (N)	100	75	50

Dopušteno je povećanje ovih prihvatljivih sila od najviše 25 % kada je zaštitni luk potpuno spušten ili potpuno podignut.

Dopušteno je povećanje ovih prihvatljivih sila od najviše 50% pri spuštanju zaštitnog luka.

5.3.3.2.   Dodatni zahtjev

Ručno dizanje ili spuštanje zaštitnog luka ne smije za rukovatelja izazvati opasnosti od odsjecanja, prignječenja ili nekontroliranog pomicanja traktora.

Mjesto prignječenja ne smatra se opasnim za ruke rukovatelja ako unutar prostora za držanje sigurnosne udaljenosti između zaštitnog luka i čvrstih dijelova traktora nisu manje od 100 mm za ruku, ručni zglob, šaku i 25 mm za prst (ISO 13854:1996). Sigurnosne udaljenosti moraju se provjeriti u odnosu na način rukovanja koji je proizvođač naveo u priručniku s uputama za upotrebu.

5.4.   Ručni sustav za blokiranje

Naprava za blokiranje ROPS-a u uspravnom/spuštenom položaju mora biti konstruirana tako:

—	da njome može rukovati jedna osoba koja stoji i nalazi se u jednoj od dostupnih zona;

—	da je teško odvojiva od ROPS-a (npr. pričvrsni klinovi poput zapinjača ili okova);

—	da se izbjegne svaka zabuna u postupku blokiranja (pravilni položaj klinova mora biti označen);

—	da se izbjegne nenamjerno uklanjanje ili gubljenje dijelova.

Ako su naprave koje se upotrebljavaju za blokiranje ROPS-a u uspravnom/spuštenom položaju klinovi, oni se moraju moći slobodno postavljati ili uklanjati. Ako je za to potrebno primijeniti silu na zaštitni luk, ona mora ispunjavati zahtjeve točaka A i B (vidjeti točku 5.3.).

Ostale naprave za blokiranje moraju biti konstruirane u skladu s ergonomskim pristupom u odnosu na oblik i silu, osobito izbjegavajući opasnosti od prignječenja ili odsjecanja.

5.5.   Prethodno ispitivanje automatskog sustava za blokiranje

Prije ispitivanja čvrstoće ROPS-a mora se provesti prethodno ispitivanje automatskog sustava za blokiranje ugrađenog na ručno sklopivi ROPS.

Zaštitni se luk pomiče iz spuštenog položaja u uspravni blokirani položaj i natrag. Te radnje predstavljaju jedan ciklus. Mora se provesti 500 ciklusa.

To se može obaviti ručno ili upotrebom vanjske energije (hidraulički, pneumatski ili električni pokretači). U oba se slučaja sila primjenjuje u ravnini koja je usporedna s putanjom zaštitnog luka i prolazi kroz prostor za držanje pri čemu je kutna brzina kretanja zaštitnog luka približno stalna i manja od 20 °/sek.

Nakon 500 ciklusa sila koja je potrebna kada je zaštitni luk u uspravnom položaju ne smije za više od 50 % prijeći dopuštenu silu (tablica 6.2.).

Otvaranje zaštitnog luka provodi se u skladu s priručnikom s uputama za upotrebu.

Nakon završetka 500 ciklusa nije dopušteno nikakvo održavanje ili namještanje sustava za blokiranje.

Napomena 1:

Prethodno ispitivanje može se primijeniti i na automatske sklopive ROPS-ove. To ispitivanje potrebno je provesti prije ispitivanja čvrstoće ROPS-a.

Napomena 2:

Prethodno ispitivanje može provesti proizvođač. U tom slučaju proizvođač tehničkoj službi mora dostaviti potvrdu u kojoj navodi da je ispitivanje provedeno u skladu s postupkom ispitivanja i da nakon završetka 500 ciklusa nije bilo održavanja ili namještanja sustava za blokiranje. Tehnička služba provjerava radne značajke naprave jednim ciklusom iz spuštenog položaja u uspravni blokirani položaj i natrag.

Slika 6.20.

Prostor za držanje

Slika 6.21.

Dostupne zone

(dimenzije u mm)

Slika 6.22.

Obris dostupnih zona

(dimenzije u mm)

Slika 6.23.

Dostupni dio prostora za držanje

Slika 6.24.

Točke na kojima se mjeri zahtjev u pogledu sile

B.4.   ZAHTJEVI ZA VIRTUALNO ISPITIVANJE

Računalni program(3) (BASIC) za određivanje ponašanja pri bočnom prevrtanju uskog traktora sa zaštitnom konstrukcijom ugrađenom ispred vozačkog sjedala

Prethodna napomena:

Sljedeći program sadržava valjane metode izračuna. Predloženi je ispisani tekst (engleski jezik i raspored) indikativan; korisnik će prilagoditi program u skladu s dostupnim oblikom ispisa i drugim zahtjevima prema potrebama tehničke službe.

10 CLS

20 REM REFERENCE OF THE PROGRAM COD6ABAS.BAS 08/02/96

30 FOR I = 1 TO 10: LOCATE I, 1, 0: NEXT I

40 COLOR 14, 8, 4

50 PRINT "************************************************************************************"

60 PRINT "* CALCULATION FOR DETERMINING THE NON-CONTINUOUS ROLLING BEHAVIOUR *"

70 PRINT "*OF A LATERAL OVERTURNING NARROW TRACTOR WITH A ROLL-OVER PROTECTIVE *"

80 PRINT "* STRUCTURE MOUNTED IN FRONT OF THE DRIVER'S SEAT *"

90 PRINT "************************************************************************************"

100 A$ = INKEY$: IF A$ = "" THEN 100

110 COLOR 10, 1, 4

120 DIM F(25), C(25), CAMPO$(25), LON(25), B$(25), C$(25), X(6, 7), Y(6, 7), Z(6, 7)

130 DATA 6,10,10,14,14,17,19,21,11,11,12,12,13,13,14,14,15,15,16,16,17,17,18,18,19

140 DATA 54,8,47,8,47,12,8,12,29,71,29,71,29,71,29,71,29,71,29,71,29,71,29,71,29

150 DATA 12,30,31,30,31,25,25,25,9,9,9,9,9,9,9,9,9,9,9,9,9,9,9,9,9

160 FOR I = 1 TO 25: READ F(I): NEXT

170 FOR I = 1 TO 25: READ C(I): NEXT

180 FOR I = 1 TO 25: READ LON(I): NEXT

190 CLS

200 FOR I = 1 TO 5: LOCATE I, 1, 0: NEXT I

210 PRINT "In case of misprint, push on the enter key up to the last field"

220 PRINT :LOCATE 6, 44: PRINT " TEST NR: ": PRINT

230 LOCATE 8, 29: PRINT " FRONT MOUNTED- PROTECTIVE STRUCTURE:": PRINT

240 PRINT " MAKE: ": LOCATE 10, 40: PRINT " TYPE: ": PRINT

250 LOCATE 12, 29: PRINT " TRACTOR :": PRINT: PRINT " MAKE:"

260 LOCATE 14, 40: PRINT " TYPE: ": PRINT: PRINT

270 PRINT " LOCATION: ": PRINT

280 PRINT " DATE: ": PRINT: PRINT " ENGINEER:"

290 NC = 1: GOSUB 4400

300 PRINT: PRINT: PRINT " In case of misprint, it is possible to acquire the data again"

310 PRINT: INPUT " Do you wish to acquire again the data ? (Y/N)"; Z$

320 IF Z$ = "Y" OR Z$ = "y" THEN 190

330 IF Z$ = "N" OR Z$ = "n" THEN 340

340 FOR I=1 TO 3:LPRINT: NEXT: LPRINT; " TEST NR: "; TAB(10); CAMPO$(1)

350 LPRINT: LPRINT TAB(24); " FRONT MOUNTED PROTECTIVE STRUCTURE:"

360 LL = LEN(CAMPO$(2) + CAMPO$(3))

370 LPRINT TAB(36 - LL / 2); CAMPO$(2) + " - " + CAMPO$(3): LPRINT

380 LPRINT TAB(32); " OF THE NARROW TRACTOR": LL = LEN(CAMPO$(4) + CAMPO$(5))

390 LPRINT TAB(36 - LL / 2); CAMPO$(4) + " - " + CAMPO$(5): LPRINT

400 CLS

410 PRINT "In case of mistype, push on the enter key up to the last field"

420 PRINT

430 FOR I = 1 TO 7: LOCATE I, 1, 0: NEXT

440 LOCATE 8, 1: PRINT " CHARACTERISTIC UNITS:"

450 LOCATE 8, 29: PRINT "LINEAR (m): MASS (kg):MOMENT OF INERTIA (kg×m2):"

460 LOCATE 9, 1: PRINT " ANGLE (radian)"

470 LPRINT: PRINT

480 PRINT "HEIGHT OF COG H1=": LOCATE 11, 29: PRINT " "

490 LOCATE 11, 40: PRINT "H. DIST. COG-REAR AXLE L3="

500 LOCATE 11, 71: PRINT " "

510 PRINT "H. DIST. COG-FRT AXLE L2=": LOCATE 12, 29: PRINT " "

520 LOCATE 12, 40: PRINT "HEIGHT OF THE REAR TYRES D3="

530 LOCATE 12, 71: PRINT " "

540 PRINT "HEIGHT OF THE FRT TYRES D2=": LOCATE 13, 29: PRINT " "

550 LOCATE 13, 40: PRINT "OVERALL HEIGHT(PT IMPACT) H6="

560 LOCATE 13, 71: PRINT " "

570 PRINT "H.DIST.COG-LEAD.PT INTER.L6=": LOCATE 14, 29: PRINT " "

580 LOCATE 14, 40: PRINT "PROTECTIVE STRUCT. WIDTH B6="

590 LOCATE 14, 71: PRINT " "

600 PRINT "HEIGHT OF THE ENG.B. H7=": LOCATE 15, 29: PRINT " "

605 LOCATE 15, 40: PRINT "WIDTH OF THE ENG. B. B7="

610 LOCATE 15, 71: PRINT " "

615 PRINT "H.DIST.COG-FRT COR.ENG.B.L7=": LOCATE 16, 29: PRINT " "

620 LOCATE 16, 40: PRINT "HEIGHT FRT AXLE PIVOT PT H0="

630 LOCATE 16, 71: PRINT " "

640 PRINT "REAR TRACK WIDTH S =": LOCATE 17, 29: PRINT " "

650 LOCATE 17, 40: PRINT "REAR TYRE WIDTH B0="

660 LOCATE 17, 71: PRINT " "

670 PRINT "FRT AXLE SWING ANGLE D0=": LOCATE 18, 29: PRINT " "

680 LOCATE 18, 40: PRINT "TRACTOR MASS Mc ="

690 LOCATE 18, 71: PRINT " "

700 PRINT "MOMENT OF INERTIA Q =": LOCATE 19, 29: PRINT " "

710 LOCATE 19, 40: PRINT " "

720 LOCATE 19, 71: PRINT " ": PRINT: PRINT

730 H1 = 0: L3 = 0: L2 = 0: D3 = 0: D2 = 0: H6 = 0: L6 = 0: B6 = 0

740 H7 = 0: B7 = 0: L7 = 0: H0 = 0: S = 0: B0 = 0: D = 0: Mc = 0: Q = 0

750 NC = 9: GOSUB 4400

760 FOR I = 1 TO 3: PRINT "": NEXT

770 H1 = VAL(CAMPO$(9)): L3 = VAL(CAMPO$(10)): L2 = VAL(CAMPO$(11))

780 D3 = VAL(CAMPO$(12)): D2 = VAL(CAMPO$(13)): H6 = VAL(CAMPO$(14))

790 L6 = VAL(CAMPO$(15)): B6 = VAL(CAMPO$(16)): H7 = VAL(CAMPO$(17))

800 B7 = VAL(CAMPO$(18)): L7 = VAL(CAMPO$(19)): H0 = VAL(CAMPO$(20))

810 S = VAL(CAMPO$(21)): B0 = VAL(CAMPO$(22)): D0 = VAL(CAMPO$(23))

820 Mc = VAL(CAMPO$(24)): Q = VAL(CAMPO$(25)): PRINT: PRINT

830 PRINT "In case of mistype, it is possible to acquire again the data": PRINT

840 INPUT " Do you wish to acquire again the data ? (Y/N)"; X$

850 IF X$ = "Y" OR X$ = "y" THEN 400

860 IF X$ = "n" OR X$ = "N" THEN 870

870 FOR I = 1 TO 3: LPRINT: NEXT

880 LPRINT TAB(20); "CHARACTERISTIC UNITS :": LOCATE 8, 29

890 LPRINT "LINEAR (m): MASS (kg): MOMENT OF INERTIA (kg×m2): ANGLE (radian)"

900 LPRINT

910 LPRINT "HEIGHT OF THE COG H1=";

920 LPRINT USING "####.####"; H1;

930 LPRINT TAB(40); "H. DIST. COG-REAR AXLE L3=";

940 LPRINT USING "####.####"; L3

950 LPRINT "H.DIST. COG-FRT AXLE L2=";

960 LPRINT USING "####.####"; L2;

970 LPRINT TAB(40); "HEIGHT OF THE REAR TYRES D3=";

975 LPRINT USING "####.####"; D3

980 LPRINT "HEIGHT OF THE FRT TYRES D2=";

990 LPRINT USING "####.####"; D2;

1000 LPRINT TAB(40); "OVERALL HEIGHT(PT IMPACT)H6=";

1010 LPRINT USING "####.####"; H6

1020 LPRINT "H.DIST.COG-LEAD PT INTER.L6=";

1030 LPRINT USING "####.####"; L6;

1040 LPRINT TAB(40); "PROTECTIVE STRUCT. WIDTH B6=";

1050 LPRINT USING "####.####"; B6

1060 LPRINT "HEIGHT OF THE ENG.B. H7=";

1070 LPRINT USING "####.####"; H7;

1080 LPRINT TAB(40); "WIDTH OF THE ENG. B. B7=";

1090 LPRINT USING "####.####"; B7

1100 LPRINT "H.DIST.COG-FRT COR.ENG.B.L7=";

1110 LPRINT USING "####.####"; L7;

1120 LPRINT TAB(40); "HEIGHT FRT AXLE PIVOT PT H0=";

1130 LPRINT USING "####.####"; H0

1140 LPRINT "REAR TRACK WIDTH S =";

1150 LPRINT USING "####.####"; S;

1160 LPRINT TAB(40); "REAR TYRE WIDTH B0=";

1170 LPRINT USING "####.####"; B0

1180 LPRINT "FRT AXLE SWING ANGLE D0=";

1185 LPRINT USING "####.####"; D0;

1190 LPRINT TAB(40); "TRACTOR MASS Mc = ";

1200 LPRINT USING "####.###"; Mc

1210 LPRINT "MOMENT OF INERTIA Q =";

1215 LPRINT USING "####.####"; Q

1220 FOR I = 1 TO 10: LPRINT: NEXT

1230 A0 = .588: U = .2: T = .2: GOSUB 4860

1240 REM * THE SIGN OF L6 IS MINUS IF THE POINT LIES IN FRONT

1250 REM * OF THE PLANE OF THE CENTRE OF GRAVITY.

1260 IF B6 > S + B0 THEN 3715

1265 IF B7 > S + B0 THEN 3715

1270 G = 9.8

1280 REM ***************************************************************************

1290 REM *B2 VERSION (POINT OF IMPACT OF THE ROPS NEAR OF EQUILIBRIUM POINT)*

1300 REM ***************************************************************************

1310 B = B6: H = H6

1320 REM POSITION OF CENTER OF GRAVITY IN TILTED POSITION

1330 R2 = SQR(H1 * H1 + L3 * L3)

1340 C1 = ATN(H1 / L3)

1350 L0 = L3 + L2

1360 L9 = ATN(H0 / L0)

1370 H9 = R2 * SIN(C1 - L9)

1380 W1 = H9 / TAN(C1 - L9)

1390 W2 = SQR(H0 * H0 + L0 * L0): S1 = S / 2

1400 F1 = ATN(S1 / W2)

1410 W3 = (W2 - W1) * SIN(F1)

1420 W4 = ATN(H9 / W3)

1430 W5 = SQR(H9 * H9 + W3 * W3) * SIN(W4 + D0)

1440 W6 = W3 - SQR(W3 * W3 + H9 * H9) * COS(W4 + D0)

1450 W7 = W1 + W6 * SIN(F1)

1460 W8 = ATN(W5 / W7)

1470 W9 = SIN(W8 + L9) * SQR(W5 * W5 + W7 * W7)

1480 W0 = SQR(W9 * W9 + (S1 - W6 * COS(F1)) ^ 2)

1490 G1 = SQR(((S + B0) / 2) ^ 2 + H1 * H1)

1500 G2 = ATN(2 * H1 / (S + B0))

1510 G3 = W0 - G1 * COS(A0 + G2)

1520 O0 = SQR(2 * Mc * G * G3 / (Q + Mc * (W0 + G1) * (W0 + G1) / 4))

1530 F2 = ATN(((D3 - D2) / L0) / (1 - ((D3 - D2) / (2 * L3 + 2 * L2)) ^ 2))

1540 L8 = -TAN(F2) * (H - H1)

1550 REM COORDINATES IN POSITION 1

1560 X(1, 1) = H1

1570 X(1, 2) = 0: X(1, 3) = 0

1580 X(1, 4) = (1 + COS(F2)) * D2 / 2

1590 X(1, 5) = (1 + COS(F2)) * D3 / 2

1600 X(1, 6) = H

1610 X(1, 7) = H7

1620 Y(1, 1) = 0

1630 Y(1, 2) = L2

1640 Y(1, 3) = -L3

1650 Y(1, 4) = L2 + SIN(F2) * D2 / 2

1660 Y(1, 5) = -L3 + SIN(F2) * D3 / 2

1670 Y(1, 6) = -L6

1680 Y(1, 7) = L7

1690 Z(1, 1) = (S + B0) / 2

1700 Z(1, 2) = 0: Z(1, 3) = 0: Z(1, 4) = 0: Z(1, 5) = 0

1710 Z(1, 6) = (S + B0) / 2 - B / 2

1720 Z(1, 7) = (S + B0) / 2 - B7 / 2

1730 O1 = 0: O2 = 0: O3 = 0: O4 = 0: O5 = 0: O6 = 0: O7 = 0: O8 = 0: O9 = 0

1740 K1 = Y(1, 4) * TAN(F2) + X(1, 4)

1750 K2 = X(1, 1)

1760 K3 = Z(1, 1)

1770 K4 = K1 - X(1, 1): DD1 = Q + Mc * K3 * K3 + Mc * K4 * K4

1780 O1 = (Q + Mc * K3 * K3 - U * Mc * K4 * K4 - (1 + U) * Mc * K2 * K4) * O0 / DD1

1790 REMTRANSFORMATION OF THE COORDINATES FROM THE POSITION 1 TO 2

1800 FOR K = 1 TO 7 STEP 1

1810 X(2, K) = COS(F2) * (X(1, K) - H1) + SIN(F2) * Y(1, K) - K4 * COS(F2)

1820 Y(2, K) = Y(1, K) * COS(F2) - (X(1, K) - H1) * SIN(F2)

1830 Z(2, K) = Z(1, K)

1840 NEXT K

1850 O2 = O1 * COS(F2)

1860 A2 = ATN(TAN(A0) / SQR(1 + (TAN(F2)) ^ 2 / (COS(A0)) ^ 2))

1870 C2 = ATN(Z(2, 6) / X(2, 6))

1880 T2 = T

1890 V0 = SQR(X(2, 6) ^ 2 + Z(2, 6) ^ 2)

1900 E1 = T2 / V0

1910 E2 = (V0 * Y(2, 4)) / (Y(2, 4) - Y(2, 6))

1920 T3 = E1 * E2

1930 E4 = SQR(X(2, 1) * X(2, 1) + Z(2, 1) * Z(2, 1))

1940 V6 = ATN(X(2, 1) / Z(2, 1))

1950 REMROTATION OF THE TRACTOR FROM THE POSITION 2 TO 3

1960 FOR K = 1 TO 7 STEP 1

1970 IF Z(2, K) = 0 THEN 2000

1980 E3 = ATN(X(2, K) / Z(2, K))

1990 GOTO 2010

2000 E3 = -3.14159 / 2

2010 X(3, K) = SQR(X(2, K) * X(2, K) + Z(2, K) * Z(2, K)) * SIN(E3 + C2 + E1)

2020 Y(3, K) = Y(2, K)

2030 Z(3, K) = SQR(X(2, K) ^ 2 + Z(2, K) ^ 2) * COS(E3 + C2 + E1)

2040 NEXT K

2050 IF Z(3, 7) < 0 THEN 3680

2060 Z(3, 6) = 0

2070 Q3 = Q * (COS(F2)) ^ 2 + 3 * Q * (SIN(F2)) ^ 2

2080 V5 = (Q3 + Mc * E4 * E4) * O2 * O2 / 2

2090 IF -V6 > A2 THEN 2110

2100 GOTO 2130

2110 V7 = E4 * (1 - COS(-A2 - V6))

2120 IF V7 * Mc * G > V5 THEN 2320

2130 V8 = E4 * COS(-A2 - V6) - E4 * COS(-A2 - ATN(X(3, 1) / Z(3, 1)))

2140 O3 = SQR(2 * Mc * G * V8 / (Q3 + Mc * E4 * E4) + O2 * O2)

2150 K9 = X(3, 1)

2160 K5 = Z(3, 1)

2170 K6 = Z(3, 1) + E1 * V0

2180 K7 = V0 - X(3, 1)

2190 K8 = U: DD2 = Q3 + Mc * K6 * K6 + Mc * K7 * K7

2200 O4 = (Q3 + Mc * K5 * K6 - K8 * Mc * K7 * K7 - (1 + K8) * Mc * K9 * K7) * O3 / DD2

2210 N3 = SQR((X(3, 6) - X(3, 1)) ^ 2 + (Z(3, 6) - Z(3, 1)) ^ 2)

2220 N2 = ATN(-(X(3, 6) - X(3, 1)) / Z(3, 1))

2230 Q6 = Q3 + Mc * N3 ^ 2

2240 IF -N2 <= A2 THEN 2290

2250 N4 = N3 * (1 - COS(-A2 - N2))

2260 N5 = (Q6) * O4 * O4 / 2

2270 IF N4 * Mc * G > N5 THEN 2320

2280 O9 = SQR(-2 * Mc * G * N4 / (Q6) + O4 * O4)

2290 GOSUB 3740

2300 GOSUB 4170

2310 GOTO 4330

2320 GOSUB 3740

2330 IF L6 > L8 THEN 2790

2340 REM *

2350 REM *******************************************************************************

2355 REM *B3 VERSION (POINT OF IMPACT OF THE ROPS IN FRONT OF EQUILIBRIUM POINT)*

2360 REM *******************************************************************************

2370 O3 = 0: O4 = 0: O5 = 0: O6 = 0: O7 = 0: O8 = 0: O9 = 0

2380 E2 = (V0 * Y(2, 5)) / (Y(2, 5) - Y(2, 6))

2390 T3 = E2 * E1

2400 Z(3, 6) = 0

2410 Q3 = Q * (COS(F2)) ^ 2 + 3 * Q * (SIN(F2)) ^ 2

2420 V5 = (Q3 + Mc * E4 * E4) * O2 * O2 / 2

2430 IF -V6 > A2 THEN 2450

2440 GOTO 2470

2450 V7 = E4 * (1 - COS(-A2 - V6))

2460 IF V7 * Mc * G > V5 THEN 2760

2470 V8 = E4 * COS(-A2 - V6) - E4 * COS(-A2 - ATN(X(3, 1) / Z(3, 1)))

2480 O3 = SQR((2 * Mc * G * V8) / (Q3 + Mc * E4 * E4) + O2 * O2)

2490 K9 = X(3, 1)

2500 K5 = Z(3, 1)

2510 K6 = Z(3, 1) + T3

2520 K7 = E2 - X(3, 1)

2530 K8 = U: DD2 = Q3 + Mc * K6 * K6 + Mc * K7 * K7

2540 O4 = (Q3 + Mc * K5 * K6 - K8 * Mc * K7 * K7 - (1 + K8) * Mc * K9 * K7) * O3 / DD2

2550 F3 = ATN(V0 / (Y(3, 5) - Y(3, 6)))

2560 O5 = O4 * COS(F3)

2570 REMTRANSFORMATION OF THE COORDINATES FROM THE POSITION 3 TO 4

2580 REMPOSITION 4

2590 FOR K = 1 TO 7 STEP 1

2600 X(4, K) = X(3, K) * COS(F3) + (Y(3, K) - Y(3, 5)) * SIN(F3)

2610 Y(4, K) = (Y(3, K) - Y(3, 5)) * COS(F3) - X(3, K) * SIN(F3)

2620 Z(4, K) = Z(3, K)

2630 NEXT K

2640 A4 = ATN(TAN(A0) / SQR(1 + (TAN(F2 + F3)) ^ 2 / (COS(A0)) ^ 2))

2650 M1 = SQR(X(4, 1) ^ 2 + Z(4, 1) ^ 2)

2660 M2 = ATN(X(4, 1) / Z(4, 1))

2670 Q5 = Q * (COS(F2 + F3)) ^ 2 + 3 * Q * (SIN(F2 + F3)) ^ 2

2680 IF -M2 < A4 THEN 2730

2690 M3 = M1 * (1 - COS(-A4 - M2))

2700 M4 = (Q5 + Mc * M1 * M1) * O5 * O5 / 2

2710 IF M3 * Mc * G > M4 THEN 2760

2720 O9 = SQR(O5 * O5 - 2 * Mc * G * M3 / (Q5 + Mc * M1 * M1))

2730 GOSUB 3740

2740 GOSUB 4170

2750 GOTO 4330

2760 GOSUB 3740

2770 GOSUB 4240

2780 GOTO 4330

2790 REM *****************************************************************************

2795 REM *B1 VERSION (POINT OF IMPACT OF THE ROPS BEHIND OF EQUILIBRIUM POINT)*

2800 REM *****************************************************************************

2810 REM *

2820 O3 = 0: O4 = 0: O5 = 0: O6 = 0: O7 = 0: O8 = 0: O9 = 0

2830 Z(3, 6) = 0

2840 Q3 = Q * (COS(F2)) ^ 2 + 3 * Q * (SIN(F2)) ^ 2

2850 V5 = (Q3 + Mc * E4 * E4) * O2 * O2 / 2

2860 IF -V6 > A2 THEN 2880

2870 GOTO 2900

2880 V7 = E4 * (1 - COS(-A2 - V6))

2890 IF V7 * Mc * G > V5 THEN 3640

2900 V8 = E4 * COS(-A2 - V6) - E4 * COS(-A2 - ATN(X(3, 1) / Z(3, 1)))

2910 O3 = SQR(2 * Mc * G * V8 / (Q3 + Mc * E4 * E4) + O2 * O2)

2920 K9 = X(3, 1)

2930 K5 = Z(3, 1)

2940 K6 = Z(3, 1) + T3

2950 K7 = E2 - X(3, 1)

2960 K8 = U: DD2 = Q3 + Mc * K6 * K6 + Mc * K7 * K7

2970 O4 = (Q3 + Mc * K5 * K6 - K8 * Mc * K7 * K7 - (1 + K8) * Mc * K9 * K7) * O3 / DD2

2980 F3 = ATN(V0 / (Y(3, 4) - Y(3, 6)))

2990 O5 = O4 * COS(F3)

3000 REMTRANSFORMATION OF THE COORDINATES FROM 3 TO 4

3010 FOR K = 1 TO 7 STEP 1

3020 X(4, K) = X(3, K) * COS(F3) + (Y(3, K) - Y(3, 4)) * SIN(F3)

3030 Y(4, K) = (Y(3, K) - Y(3, 4)) * COS(F3) - X(3, K) * SIN(F3)

3040 Z(4, K) = Z(3, K)

3050 NEXT K

3060 A4 = ATN(TAN(A0) / SQR(1 + (TAN(F2 + F3)) ^ 2 / (COS(A0)) ^ 2))

3070 C3 = ATN(Z(4, 7) / X(4, 7))

3080 C4 = 0

3090 C5 = SQR(X(4, 7) * X(4, 7) + Z(4, 7) * Z(4, 7))

3100 C6 = C4 / C5

3110 C7 = C5 * (Y(4, 6) - Y(4, 1)) / (Y(4, 6) - Y(4, 7))

3120 C8 = C6 * C7

3130 M1 = SQR(X(4, 1) ^ 2 + Z(4, 1) ^ 2)

3140 M2 = ATN(X(4, 1) / Z(4, 1))

3150 REM ROTATION OF THE TRACTOR FROM THE POSITION 4 TO 5

3160 FOR K = 1 TO 7 STEP 1

3170 IF Z(4, K) <> 0 THEN 3200

3180 C9 = -3.14159 / 2

3190 GOTO 3210

3200 C9 = ATN(X(4, K) / Z(4, K))

3210 X(5, K) = SQR(X(4, K) ^ 2 + Z(4, K) ^ 2) * SIN(C9 + C3 + C6)

3220 Y(5, K) = Y(4, K)

3230 Z(5, K) = SQR(X(4, K) ^ 2 + Z(4, K) ^ 2) * COS(C9 + C3 + C6)

3240 NEXT K

3250 Z(5, 7) = 0

3260 Q5 = Q * (COS(F2 + F3)) ^ 2 + 3 * Q * (SIN(F2 + F3)) ^ 2

3270 IF -M2 > A4 THEN 3290

3280 GOTO 3320

3290 M3 = M1 * (1 - COS(-A4 - M2))

3300 M4 = (Q5 + Mc * M1 * M1) * O5 * O5 / 2

3310 IF M3 * Mc * G > M4 THEN 3640

3315 MM1 = M1 * COS(-A4 - ATN(X(5, 1) / Z(5, 1)))

3320 M5 = M1 * COS(-A4 - ATN(X(4, 1) / Z(4, 1))) - MM1

3330 O6 = SQR(2 * Mc * G * M5 / (Q5 + Mc * M1 * M1) + O5 * O5)

3340 M6 = X(5, 1)

3350 M7 = Z(5, 1)

3360 M8 = Z(5, 1) + C8

3370 M9 = C7 - X(5, 1)

3380 N1 = U: DD3 = (Q5 + Mc * M8 * M8 + Mc * M9 * M9)

3390 O7 = (Q5 + Mc * M7 * M8 - N1 * Mc * M9 * M9 - (1 + N1) * Mc * M6 * M9) * O6 / DD3

3400 F5 = ATN(C5 / (Y(5, 6) - Y(5, 7)))

3410 A6 = ATN(TAN(A0) / SQR(1 + (TAN(F2 + F3 + F5)) ^ 2 / (COS(A0)) ^ 2))

3420 REMTRANSFORMATION OF THE COORDINATES FROM THE POSITION 5 TO 6

3430 FOR K = 1 TO 7 STEP 1

3440 X(6, K) = X(5, K) * COS(F5) + (Y(5, K) - Y(5, 6)) * SIN(F5)

3450 Y(6, K) = (Y(5, K) - Y(5, 6)) * COS(F5) - X(5, K) * SIN(F5)

3460 Z(6, K) = Z(5, K)

3470 NEXT K

3480 O8 = O7 * COS(-F5)

3490 N2 = ATN(X(6, 1) / Z(6, 1))

3500 N3 = SQR(X(6, 1) ^ 2 + Z(6, 1) ^ 2)

3510 Q6 = Q * (COS(F2 + F3 + F5)) ^ 2 + 3 * Q * (SIN(F2 + F3 + F5)) ^ 2

3520 IF -N2 > A6 THEN 3540

3530 GOTO 3580

3540 N4 = N3 * (1 - COS(-A6 - N2))

3550 N5 = (Q6 + Mc * N3 * N3) * O8 * O8 / 2

3560 P9 = (N4 * Mc * G - N5) / (N4 * Mc * G)

3570 IF N4 * Mc * G > N5 THEN 3640

3580 IF -N2 < A6 THEN 3610

3590 N6 = -N4

3600 O9 = SQR(2 * Mc * G * N6 / (Q6 + Mc * N3 * N3) + O8 * O8)

3610 GOSUB 3740

3620 GOSUB 4170

3630 GOTO 4330

3640 GOSUB 3740

3650 GOSUB 4240

3660 GOTO 4330

3670 REM

3680 IF Z(3, 7) > -.2 THEN 2060

3685 CLS: PRINT: PRINT: PRINT STRING$(80, 42): LOCATE 24, 30, 0

3690 PRINT " THE ENGINE BONNET TOUCHES THE GROUND BEFORE THE ROPS"

3695 LPRINT STRING$(80, 42)

3700 LPRINT "THE ENGINE BONNET TOUCHES THE GROUND BEFORE THE ROPS"

3710 PRINT: PRINT " METHOD OF CALCULATION NOT FEASIBLE": GOTO 3720

3715 CLS: PRINT: PRINT " METHOD OF CALCULATION NOT FEASIBLE"

3720 LPRINT "METHOD OF CALCULATION NOT FEASIBLE"

3725 LPRINT STRING$(80, 42)

3730 GOTO 4330

3740 REM *******************************************************************

3750 CLS: LOCATE 13, 15, 0: PRINT "VELOCITY O0="

3755 LOCATE 13, 31, 0: PRINT USING "#.###"; O0: LOCATE 13, 40, 0: PRINT "rad/s"

3760 LOCATE 14, 15, 0: PRINT "VELOCITY O1="

3765 LOCATE 14, 31, 0: PRINT USING "#.###"; O1

3770 LOCATE 15, 15, 0: PRINT "VELOCITY O2="

3775 LOCATE 15, 31, 0: PRINT USING "#.###"; O2

3780 LOCATE 16, 15, 0: PRINT "VELOCITY O3="

3785 LOCATE 16, 31, 0: PRINT USING "#.###"; O3

3790 LOCATE 17, 15, 0: PRINT "VELOCITY O4="

3795 LOCATE 17, 31, 0: PRINT USING "#.###"; O4

3800 LOCATE 18, 15, 0: PRINT "VELOCITY O5="

3805 LOCATE 18, 31, 0: PRINT USING "#.###"; O5

3810 LOCATE 19, 15, 0: PRINT "VELOCITY O6="

3815 LOCATE 19, 31, 0: PRINT USING "#.###"; O6

3820 LOCATE 20, 15, 0: PRINT "VELOCITY O7="

3825 LOCATE 20, 31, 0: PRINT USING "#.###"; O7

3830 LOCATE 21, 15, 0: PRINT "VELOCITY O8="

3835 LOCATE 21, 31, 0: PRINT USING "#.###"; O8

3840 LOCATE 22, 15, 0: PRINT "VELOCITY O9="

3845 LOCATE 22, 31, 0: PRINT USING "#.###"; O9

3850 LPRINT "VELOCITY O0=";

3860 LPRINT USING "#.###"; O0;

3870 LPRINT " rad/s";

3880 LPRINT TAB(40); "VELOCITY O1=";

3890 LPRINT USING "#.###"; O1;

3900 LPRINT " rad/s"

3910 LPRINT "VELOCITY O2=";

3920 LPRINT USING "#.###"; O2;

3930 LPRINT " rad/s";

3940 LPRINT TAB(40); "VELOCITY O3=";

3950 LPRINT USING "#.###"; O3;

3960 LPRINT " rad/s"

3970 LPRINT "VELOCITY O4=";

3980 LPRINT USING "#.###"; O4;

3990 LPRINT " rad/s";

4000 LPRINT TAB(40); "VELOCITY O5=";

4010 LPRINT USING "#.###"; O5;

4020 LPRINT " rad/s"

4030 LPRINT "VELOCITY O6=";

4040 LPRINT USING "#.###"; O6;

4050 LPRINT " rad/s";

4060 LPRINT TAB(40); "VELOCITY O7=";

4070 LPRINT USING "#.###"; O7;

4080 LPRINT " rad/s"

4090 LPRINT "VELOCITY O8=";

4100 LPRINT USING "#.###"; O8;

4110 LPRINT " rad/s";

4120 LPRINT TAB(40); "VELOCITY O9=";

4130 LPRINT USING "#.###"; O9;

4140 LPRINT " rad/s"

4150 LPRINT

4160 RETURN

4170 PRINT STRING$(80, 42)

4180 LOCATE 24, 30, 0: PRINT "THE TILTING CONTINUES"

4190 PRINT STRING$(80, 42)

4200 LPRINT STRING$(80, 42)

4210 LPRINT TAB(30); "THE TILTING CONTINUES"

4220 LPRINT STRING$(80, 42)

4230 RETURN

4240 PRINT STRING$(80, 42)

4250 LOCATE 24, 30, 0: PRINT "THE ROLLING STOPS"

4260 PRINT STRING$(80, 42)

4270 LPRINT STRING$(80, 42)

4280 LPRINT TAB(30); "THE ROLLING STOPS"

4290 LPRINT STRING$(80, 42)

4300 RETURN

4310 REM *******************************************************************

4320 REMEND OF THE CALCULATION

4330 FOR I = 1 TO 5: LPRINT: NEXT: LPRINT " LOCATION: "; CAMPO$(6): LPRINT

4340 LPRINT " DATE: "; CAMPO$(7): LPRINT

4350 LPRINT; " ENGINEER: "; CAMPO$(8): LPRINT

4360 FOR I = 1 TO 4: LPRINT: NEXT: PRINT

4370 INPUT " Do you whish to carry out another test ? (Y/N)"; Y$

4380 IF Y$ = "Y" OR Y$ = "y" THEN 190

4390 IF Y$ = "N" OR Y$ = "n" THEN SYSTEM

4400 LOCATE F(NC), C(NC) + L, 1: A$ = INKEY$: IF A$ = "" THEN GOTO 4400

4410 IF LEN(A$) > 1 THEN GOSUB 4570: GOTO 4400

4420 A = ASC(A$)

4430 IF A = 13 THEN L = 0: GOTO 4450

4440 GOTO 4470

4450 IF NC < 8 OR NC > 8 AND NC < 25 THEN NC = NC + 1: GOTO 4400

4460 GOTO 4840

4470 IF A > 31 AND A < 183 THEN GOTO 4490

4480 BEEP: GOTO 4400

4490 IF L = LON(NC) THEN BEEP: GOTO 4400

4500 LOCATE F(NC), C(NC) + L: PRINT A$;

4510 L = L + 1

4520 IF L = 1 THEN B$(NC) = A$: GOTO 4540

4530 B$(NC) = B$(NC) + A$

4540 IF LEN(C$(NC)) > 0 THEN C$(NC) = RIGHT$(CAMPO$(NC), LEN(CAMPO$(NC)) - L)

4550 CAMPO$(NC) = B$(NC) + C$(NC)

4560 GOTO 4400

4570 REM * SLIDE

4580 IF LEN(A$) <> 2 THEN BEEP: RETURN

4590 C = ASC(RIGHT$(A$, 1))

4600 IF C = 8 THEN 4620

4610 GOTO 4650

4620 IF LEN(C$(NC)) > 0 THEN BEEP: RETURN

4630 IF L = 0 THEN BEEP: RETURN

4640 CAMPO$(NC) = LEFT$(CAMPO$(NC), LEN(CAMPO(NC)))

4645 L = L - 1: PRINT A$: RETURN

4650 IF C = 30 THEN 4670

4660 GOTO 4700

4670 IF NC = 1 THEN BEEP: RETURN

4680 NC = NC - 1: L = 0

4690 RETURN

4700 IF C = 31 THEN 4720

4710 GOTO 4760

4720 IF NC <> 8 THEN 4740

4730 BEEP: RETURN

4740 NC = NC + 1: L = 0

4750 RETURN

4760 IF C = 29 THEN 4780

4770 GOTO 4800

4780 IF L = 0 THEN BEEP: RETURN

4790 L = L - 1: C$(NC) = RIGHT$(CAMPO$(NC), LEN(CAMPO$(NC)) - (L + 1))

4795 B$(NC) = LEFT$(CAMPO$(NC), L): LOCATE F(NC), C(NC) + L + 1: PRINT ""

4796 RETURN

4800 IF C = 28 THEN 4820

4810 GOTO 4400

4820 IF C$(NC) = "" THEN BEEP: RETURN

4830 L = L + 1: C$(NC) = RIGHT$(CAMPO$(NC), LEN(CAMPO$(NC)) - (L))

4835 B$(NC) = LEFT$(CAMPO$(NC), L): LOCATE F(NC), C(NC) + L, 1: PRINT ""

4840 RETURN

4850 RETURN

4860 FOR II = 1 TO 7

4870 X(1, II) = 0: X(2, II) = 0: X(3, II) = 0

4875 X(4, II) = 0: X(5, II) = 0: X(6, II) = 0

4880 Y(1, II) = 0: Y(2, II) = 0: Y(3, II) = 0

4885 Y(4, II) = 0: Y(5, II) = 0: Y(6, II) = 0

4890 Z(1, II) = 0: Z(2, II) = 0: Z(3, II) = 0

4895 Z(4, II) = 0: Z(5, II) = 0: Z(6, II) = 0

4900 NEXT II

4910 RETURN

4920 REM * THE SYMBOLS USED HERE ARE THE SAME AS IN THE CODE 6.

Primjer 6.1

Naginjanje se nastavlja

ISPIT BR.:

SPRIJEDA UGRAĐENA ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA NA USKOM TRAKTORU:

TEHNIČKE ZNAČAJKE:

LINEARNE (m): MASA (kg):

MOMENT INERCIJE (kgm2): KUT (radijan)

VISINA COG	H1 = 0,7620	V.UDALJ. COG-STRAŽNJA OSOVINA	L3 = 0,8970
V.UDALJ. COG - PREDNJA OSOVINA	L2 = 1,1490	VISINA STRAŽNJIH GUMA	D3 = 1,2930
VISINA PREDNJIH GUMA	D2 = 0,8800	UKUPNA VISINA(TOČKA UDARA)	H6 = 2,1000
V.UDALJ. COG-LEAD PT INTER	L6 = 0,2800	ŠIRINA ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE	B6 = 0,7780
VISINA POK. MOTORA	H7 = 1,3370	ŠIRINA POK. MOTORA	B7 = 0,4900
V.UDALJ. COG-FRT COR. POK. MOTORA	L7 = 1,6390	VISINA OKRETIŠNE TOČKE PREDNJE OSOVINE	H0 = 0,4450
ŠIRINA RAZMAKA STRAŽNJIH KOTAČA	S = 1,1150	ŠIRINA STRAŽNJE GUME	B0 = 0,1950
KUT ZAKRETANJA PREDNJE OSOVINE	D0 = 0,1570	MASA TRAKTORA	Mc = 2565,000
MOMENT INERCIJE	Q = 295,0000

BRZINA O0 = 3,881 rad/s	BRZINA O1 = 1,078 rad/s
BRZINA O2 = 1,057 rad/s	BRZINA O3 = 2,134 rad/s
BRZINA O4 = 0,731 rad/s	BRZINA O5 = 0,000 rad/s
BRZINA O6 = 0,000 rad/s	BRZINA O7 = 0,000 rad/s
BRZINA O8 = 0,000 rad/s	BRZINA O9 = 0,000 rad/s
BRZINA O0 = 3,881 rad/s	BRZINA O1 = 1,078 rad/s
BRZINA O2 = 1,057 rad/s	BRZINA O3 = 2,134 rad/s
BRZINA O4 = 1,130 rad/s	BRZINA O5 = 0,993 rad/s
BRZINA O6 = 0,810 rad/s	BRZINA O7 = 0,629 rad/s
BRZINA O8 = 0,587 rad/s	BRZINA O9 = 0,219 rad/s

NAGINJANJE SE NASTAVLJA

Mjesto:

Datum:

Inženjer:

Primjer 6,2

Prevrtanje se zaustavlja

ISPIT BR.:

SPRIJEDA UGRAĐENA ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA NA USKOM TRAKTORU:

TEHNIČKE ZNAČAJKE:

LINEARNE (m): MASA (kg):

MOMENT INERCIJE (kgm2): KUT (radijan)

VISINA COG	H1 = 0,7653	V.UDALJ. COG-STRAŽNJA OSOVINA	L3 = 0,7970
V.UDALJ. COG - PREDNJA OSOVINA	L2 = 1.1490	VISINA STRAŽNJIH GUMA	D3 = 1,4800
VISINA PREDNJIH GUMA	D2 = 0.8800	UKUPNA VISINA(TOČKA UDARA)	H6 = 2,1100
V.UDALJ. COG-LEAD PT INTER	L6 = -0,0500	ŠIRINA ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE	B6 = 0,7000
VISINA POK. MOTORA	H7 = 1,3700	ŠIRINA POK. MOTORA	B7 = 0,8000
V.UDALJ. COG-FRT COR. POK. MOTORA	L7 = 1,6390	VISINA OKRETIŠNE TOČKE PREDNJE OSOVINE	H0 = 0,4450
ŠIRINA RAZMAKA STRAŽNJIH KOTAČAS	S = 1,1150	ŠIRINA STRAŽNJE GUME	B0 = 0,1950
KUT ZAKRETANJA PREDNJE OSOVINE	D0 = 0,1570	MASA TRAKTORA	Mc = 1800,000
MOMENT INERCIJE	Q = 250,0000

BRZINA O0 = 3,840 rad/s	BRZINA O1 = 0,281 rad/s
BRZINA O2 = 0,268 rad/s	BRZINA O3 = 1,586 rad/s
BRZINA O4 = 0,672 rad/s	BRZINA O5 = 0,000 rad/s
BRZINA O6 = 0,000 rad/s	BRZINA O7 = 0,000 rad/s
BRZINA O8 = 0,000 rad/s	BRZINA O9 = 0,000 rad/s
BRZINA O0 = 3,840 rad/s	BRZINA O1 = 0,281 rad/s
BRZINA O2 = 0,268 rad/s	BRZINA O3 = 1,586 rad/s
BRZINA O4 = 0,867 rad/s	BRZINA O5 = 0,755 rad/s
BRZINA O6 = 1,218 rad/s	BRZINA O7= 0,969 rad/s
BRZINA O8 = 0,898 rad/s	BRZINA O9 = 0,000 rad/s

PRETVRTANJE SE ZAUSTAVLJA

Mjesto:

Datum:

Inženjer:

Primjer 6,3

Prevrtanje se zaustavlja

ISPIT BR.:

SPRIJEDA UGRAĐENA ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA NA USKOM TRAKTORU:

TEHNIČKE ZNAČAJKE:

LINEARNE (m): MASA (kg):

MOMENT INERCIJE (kgm2): KUT (radijan)

VISINA COG	H1 = 0,7180	V.UDALJ. COG-STRAŽNJA OSOVINA	L3 = 0,8000
V.UDALJ. COG - PREDNJA OSOVINA	L2 = 1.1590	VISINA STRAŽNJIH GUMA	D3 = 1,5200
VISINA PREDNJIH GUMA	D2 = 0.7020	UKUPNA VISINA(TOČKA UDARA)	H6 = 2,0040
V.UDALJ. COG-LEAD PT INTER	L6 = -0,2000	ŠIRINA ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE	B6 = 0,6400
VISINA POK. MOTORA	H7 = 1,2120	ŠIRINA POK. MOTORA	B7 = 0,3600
V.UDALJ. COG-FRT COR. POK. MOTORA	L7 = 1,6390	VISINA OKRETIŠNE TOČKE PREDNJE OSOVINE	H0 = 0,4400
ŠIRINA RAZMAKA STRAŽNJIH KOTAČAS	S = 0,9000	ŠIRINA STRAŽNJE GUME	B0 = 0,3150
KUT ZAKRETANJA PREDNJE OSOVINE	D0 = 0,1740	MASA TRAKTORA	Mc = 1780,000
MOMENT INERCIJE	Q = 279,8960

BRZINA O0 = 3,884 rad/s	BRZINA O1 = 0,107 rad/s
BRZINA O2 = 0,098 rad/s	BRZINA O3 = 0,000 rad/s
BRZINA O4 = 0,000 rad/s	BRZINA O5 = 0,000 rad/s
BRZINA O6 = 0,000 rad/s	BRZINA O7 = 0,000 rad/s
BRZINA O8 = 0,000 rad/s	BRZINA O9 = 0,000 rad/s
BRZINA O0 = 3,884 rad/s	BRZINA O1 = 0,107 rad/s
BRZINA O2 = 0,098 rad/s	BRZINA O3 = 0,000 rad/s
BRZINA O4 = 0,000 rad/s	BRZINA O5 = 0,000 rad/s
BRZINA O6 = 0,000 rad/s	BRZINA O7 = 0,000 rad/s
BRZINA O8 = 0,000 rad/s	BRZINA O9 = 0,000 rad/s

PRETVRTANJE SE ZAUSTAVLJA

Mjesto:

Datum:

Inženjer:

Primjer 6,4

Prevrtanje se zaustavlja

ISPIT BR.:

SPRIJEDA UGRAĐENA ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA NA USKOM TRAKTORU:

TEHNIČKE ZNAČAJKE:

LINEARNE (m): MASA (kg):

MOMENT INERCIJE (kgm2): KUT (radijan)

VISINA COG	H1 = 0,7180	V.UDALJ. COG-STRAŽNJA OSOVINA	L3 = 0,8110
V.UDALJ. COG - PREDNJA OSOVINA	L2 = 1.1590	VISINA STRAŽNJIH GUMA	D3 = 1,2170
VISINA PREDNJIH GUMA	D2 = 0.7020	UKUPNA VISINA(TOČKA UDARA)	H6 = 2,1900
V.UDALJ. COG-LEAD PT INTER	L6 = -0,3790	ŠIRINA ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE	B6 = 0,6400
VISINA POK. MOTORA	H7 = 1,2120	ŠIRINA POK. MOTORA	B7 = 0,3600
V.UDALJ. COG-FRT COR. POK. MOTORA	L7 = 1,6390	VISINA OKRETIŠNE TOČKE PREDNJE OSOVINE	H0 = 0,4400
ŠIRINA RAZMAKA STRAŽNJIH KOTAČAS	S = 0,9000	ŠIRINA STRAŽNJE GUME	B0 = 0,3150
KUT ZAKRETANJA PREDNJE OSOVINE	D0 = 0,1740	MASA TRAKTORA	Mc = 1780,000
MOMENT INERCIJE	Q = 279,8960

BRZINA O0 = 3,884 rad/s	BRZINA O1 = 1,540 rad/s
BRZINA O2 = 1,488 rad/s	BRZINA O3 = 2,162 rad/s
BRZINA O4 = 0,405 rad/s	BRZINA O5 = 0,000 rad/s
BRZINA O6 = 0,000 rad/s	BRZINA O7 = 0,000 rad/s
BRZINA O8 = 0,000 rad/s	BRZINA O9 = 0,000 rad/s
BRZINA O0 = 3,884 rad/s	BRZINA O1 = 1,540 rad/s
BRZINA O2 = 1,488 rad/s	BRZINA O3 = 2,162 rad/s
BRZINA O4 = 0,414 rad/s	BRZINA O5 = 0,289 rad/s
BRZINA O6 = 0,000 rad/s	BRZINA O7= 0,000 rad/s
BRZINA O8 = 0,000 rad/s	BRZINA O9 = 0,000 rad/s

PRETVRTANJE SE ZAUSTAVLJA

Mjesto:

Datum:

Inženjer:

Primjer 6,5

Naginjanje se nastavlja

ISPIT BR.:

SPRIJEDA UGRAĐENA ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA NA USKOM TRAKTORU:

TEHNIČKE ZNAČAJKE:

LINEARNE (m): MASA (kg):

MOMENT INERCIJE (kgm2): KUT (radijan)

VISINA COG	H1 = 0,7660	V.UDALJ. COG-STRAŽNJA OSOVINA	L3 = 0,7970
V.UDALJ. COG - PREDNJA OSOVINA	L2 = 1.1490	VISINA STRAŽNJIH GUMA	D3 = 1,4800
VISINA PREDNJIH GUMA	D2 = 0.8800	UKUPNA VISINA(TOČKA UDARA)	H6 = 2,1100
V.UDALJ. COG-LEAD PT INTER	L6 = -0,2000	ŠIRINA ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE	B6 = 0,7000
VISINA POK. MOTORA	H7 = 1,3700	ŠIRINA POK. MOTORA	B7 = 0,8000
V.UDALJ. COG-FRT COR. POK. MOTORA	L7 = 1,6390	VISINA OKRETIŠNE TOČKE PREDNJE OSOVINE	H0 = 0,4450
ŠIRINA RAZMAKA STRAŽNJIH KOTAČAS	S = 1,1150	ŠIRINA STRAŽNJE GUME	B0 = 0,9100
KUT ZAKRETANJA PREDNJE OSOVINE	D0 = 0,1570	MASA TRAKTORA	Mc = 1800,000
MOMENT INERCIJE	Q = 250,0000

BRZINA O0 = 2,735 rad/s	BRZINA O1 = 1,271 rad/s
BRZINA O2 = 1,212 rad/s	BRZINA O3 = 2,810 rad/s
BRZINA O4 = 1,337 rad/s	BRZINA O5 = 0,000 rad/s
BRZINA O6 = 0,000 rad/s	BRZINA O7 = 0,000 rad/s
BRZINA O8 = 0,000 rad/s	BRZINA O9 = 0,000 rad/s

NAGINJANJE SE NASTAVLJA

Mjesto:

Datum:

Inženjer:

Primjer 6,6

Naginjanje se nastavlja

ISPIT BR.:

SPRIJEDA UGRAĐENA ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA NA USKOM TRAKTORU:

TEHNIČKE ZNAČAJKE:

LINEARNE (m): MASA (kg):

MOMENT INERCIJE (kgm2): KUT (radijan)

VISINA COG	H1 = 0,7653	V.UDALJ. COG-STRAŽNJA OSOVINA	L3 = 0,7970
V.UDALJ. COG - PREDNJA OSOVINA	L2 = 1.1490	VISINA STRAŽNJIH GUMA	D3 = 1,2930
VISINA PREDNJIH GUMA	D2 = 0.8800	UKUPNA VISINA(TOČKA UDARA)	H6 = 1,9600
V.UDALJ. COG-LEAD PT INTER	L6 = -0,4000	ŠIRINA ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE	B6 = 0,7000
VISINA POK. MOTORA	H7 = 1,3700	ŠIRINA POK. MOTORA	B7 = 0,8750
V.UDALJ. COG-FRT COR. POK. MOTORA	L7 = 1,6390	VISINA OKRETIŠNE TOČKE PREDNJE OSOVINE	H0 = 0,4450
ŠIRINA RAZMAKA STRAŽNJIH KOTAČAS	S = 1,1150	ŠIRINA STRAŽNJE GUME	B0 = 0,1950
KUT ZAKRETANJA PREDNJE OSOVINE	D0 = 0,1570	MASA TRAKTORA	Mc = 1800,000
MOMENT INERCIJE	Q = 275,0000

BRZINA O0 = 3,815 rad/s	BRZINA O1 = 1,130 rad/s
BRZINA O2 = 1,105 rad/s	BRZINA O3 = 2,196 rad/s
BRZINA O4 = 0,786 rad/s	BRZINA O5 = 0,000 rad/s
BRZINA O6 = 0,000 rad/s	BRZINA O7 = 0,000 rad/s
BRZINA O8 = 0,000 rad/s	BRZINA O9 = 0,000 rad/s
BRZINA O0 = 3,815 rad/s	BRZINA O1 = 1,130 rad/s
BRZINA O2 = 1,105 rad/s	BRZINA O3 = 2,196 rad/s
BRZINA O4 = 0,980 rad/s	BRZINA O5 = 0,675 rad/s
BRZINA O6 = 0,000 rad/s	BRZINA O7 = 0,000 rad/s
BRZINA O8 = 0,000 rad/s	BRZINA O9 = 0,548 rad/s

NAGINJANJE SE NASTAVLJA

Mjesto:

Datum:

Inženjer:

Primjer 6,7

Metoda proračuna nije izvediva

ISPIT BR.:

SPRIJEDA UGRAĐENA ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA NA USKOM TRAKTORU:

TEHNIČKE ZNAČAJKE:

LINEARNE (m): MASA (kg):

MOMENT INERCIJE (kgm2): KUT (radijan)

VISINA COG	H1 = 0,7620	V.UDALJ. COG-STRAŽNJA OSOVINA	L3 = 0,7970
V.UDALJ. COG - PREDNJA OSOVINA	L2 = 1.1490	VISINA STRAŽNJIH GUMA	D3 = 1,5500
VISINA PREDNJIH GUMA	D2 = 0.8800	UKUPNA VISINA(TOČKA UDARA)	H6 = 2,1000
V.UDALJ. COG-LEAD PT INTER	L6 = -0,4780	ŠIRINA ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE	B6 = 0,7780
VISINA POK. MOTORA	H7 = 1,5500	ŠIRINA POK. MOTORA	B7 = 0,9500
V.UDALJ. COG-FRT COR. POK. MOTORA	L7 = 1,6390	VISINA OKRETIŠNE TOČKE PREDNJE OSOVINE	H0 = 0,4450
ŠIRINA RAZMAKA STRAŽNJIH KOTAČAS	S = 1,1150	ŠIRINA STRAŽNJE GUME	B0 = 0,1950
KUT ZAKRETANJA PREDNJE OSOVINE	D0 = 0,1570	MOMENT INERCIJE	Q = 200,0000
MASA TRAKTORA	Mc = 1800,000

POKLOPAC MOTORA DODIRUJE TLO PRIJE ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE

METODA PRORAČUNA NIJE IZVEDIVA

Mjesto:

Datum:

Inženjer:

Primjer 6,8

Prevrtanje se zaustavlja

ISPIT BR.:

SPRIJEDA UGRAĐENA ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA NA USKOM TRAKTORU:

TEHNIČKE ZNAČAJKE:

LINEARNE (m): MASA (kg):

MOMENT INERCIJE (kgm2): KUT (radijan)

VISINA COG	H1 = 0,7180	V.UDALJ. COG-STRAŽNJA OSOVINA	L3 = 0,8110
V.UDALJ. COG - PREDNJA OSOVINA	L2 = 1.1590	VISINA STRAŽNJIH GUMA	D3 = 1,2170
VISINA PREDNJIH GUMA	D2 = 0.7020	UKUPNA VISINA(TOČKA UDARA)	H6 = 2,0040
V.UDALJ. COG-LEAD PT INTER	L6 = -0,3790	ŠIRINA ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE	B6 = 0,6400
VISINA POK. MOTORA	H7 = 1,2120	ŠIRINA POK. MOTORA	B7 = 0,3600
V.UDALJ. COG-FRT COR. POK. MOTORA	L7 = 1,6390	VISINA OKRETIŠNE TOČKE PREDNJE OSOVINE	H0 = 0,4400
ŠIRINA RAZMAKA STRAŽNJIH KOTAČAS	S = 0,9000	ŠIRINA STRAŽNJE GUME	B0 = 0,3150
KUT ZAKRETANJA PREDNJE OSOVINE	D0 = 0,1740	MASA TRAKTORA	Mc = 1780,000
MOMENT INERCIJE	Q = 279,8960

BRZINA O0 = 3,884 rad/s	BRZINA O1 = 1,540 rad/s
BRZINA O2 = 1,488 rad/s	BRZINA O3 = 2,313 rad/s
BRZINA O4 = 0,581 rad/s	BRZINA O5 = 0,000 rad/s
BRZINA O6 = 0,000 rad/s	BRZINA O7 = 0,000 rad/s
BRZINA O8 = 0,000 rad/s	BRZINA O9 = 0,000 rad/s
BRZINA O0 = 3,884 rad/s	BRZINA O1 = 1,540 rad/s
BRZINA O2 = 1,488 rad/s	BRZINA O3 = 2,313 rad/s
BRZINA O4 = 0,633 rad/s	BRZINA O5 = 0,373 rad/s
BRZINA O6 = 0,000 rad/s	BRZINA O7 = 0,000 rad/s
BRZINA O8 = 0,000 rad/s	BRZINA O9 = 0,000 rad/s

PRETVRTANJE SE ZAUSTAVLJA

Mjesto:

Datum:

Inženjer:

Primjer 6,9

Naginjanje se nastavlja

ISPIT BR.:

SPRIJEDA UGRAĐENA ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA NA USKOM TRAKTORU:

TEHNIČKE ZNAČAJKE:

LINEARNE (m): MASA (kg):

MOMENT INERCIJE (kgm2): KUT (radijan)

VISINA COG	H1 = 0,7620	V.UDALJ. COG-STRAŽNJA OSOVINA	L3 = 0,7970
V.UDALJ. COG - PREDNJA OSOVINA	L2 = 1.1490	VISINA STRAŽNJIH GUMA	D3 = 1,2930
VISINA PREDNJIH GUMA	D2 = 0.8800	UKUPNA VISINA(TOČKA UDARA)	H6 = 1,9670
V.UDALJ. COG-LEAD PT INTER	L6 = -0,3000	ŠIRINA ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE	B6 = 0,7700
VISINA POK. MOTORA	H7 = 1,3500	ŠIRINA POK. MOTORA	B7 = 0,9500
V.UDALJ. COG-FRT COR. POK. MOTORA	L7 = 1,6390	VISINA OKRETIŠNE TOČKE PREDNJE OSOVINE	H0 = 0,4450
ŠIRINA RAZMAKA STRAŽNJIH KOTAČAS	S = 1,1150	ŠIRINA STRAŽNJE GUME	B0 = 0,1950
KUT ZAKRETANJA PREDNJE OSOVINE	D0 = 0,1570	MASA TRAKTORA	Mc = 1800,000
MOMENT INERCIJE	Q = 300,0000

BRZINA O0 = 3,790 rad/s	BRZINA O1 = 1,159 rad/s
BRZINA O2 = 1,133 rad/s	BRZINA O3 = 2,118 rad/s
BRZINA O4 = 0,801 rad/s	BRZINA O5 = 0,000 rad/s
BRZINA O6 = 0,000 rad/s	BRZINA O7 = 0,000 rad/s
BRZINA O8 = 0,000 rad/s	BRZINA O9 = 0,000 rad/s
BRZINA O0 = 3,790 rad/s	BRZINA O1 = 1,159 rad/s
BRZINA O2 = 1,133 rad/s	BRZINA O3 = 2,118 rad/s
BRZINA O4 = 0,856 rad/s	BRZINA O5 = 0,562 rad/s
BRZINA O6 = 0,000 rad/s	BRZINA O7 = 0,000 rad/s
BRZINA O8 = 0,000 rad/s	BRZINA O9 = 0,205 rad/s

NAGINJANJE SE NASTAVLJA

Mjesto:

Datum:

Inženjer:

Primjer 6,10

Naginjanje se nastavlja

ISPIT BR.:

SPRIJEDA UGRAĐENA ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA NA USKOM TRAKTORU:

TEHNIČKE ZNAČAJKE:

LINEARNE (m): MASA (kg):

MOMENT INERCIJE (kgm2): KUT (radijan)

VISINA COG	H1 = 0,7653	V.UDALJ. COG-STRAŽNJA OSOVINA	L3 = 0,7970
V.UDALJ. COG - PREDNJA OSOVINA	L2 = 1.1490	VISINA STRAŽNJIH GUMA	D3 = 1,3800
VISINA PREDNJIH GUMA	D2 = 0.8800	UKUPNA VISINA(TOČKA UDARA)	H6 = 1,9600
V.UDALJ. COG-LEAD PT INTER	L6 = -0,3000	ŠIRINA ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE	B6 = 0,7000
VISINA POK. MOTORA	H7 = 1,3700	ŠIRINA POK. MOTORA	B7 = 0,8900
V.UDALJ. COG-FRT COR. POK. MOTORA	L7 = 1,6390	VISINA OKRETIŠNE TOČKE PREDNJE OSOVINE	H0 = 0,4450
ŠIRINA RAZMAKA STRAŽNJIH KOTAČAS	S = 1,1150	ŠIRINA STRAŽNJE GUME	B0 = 0,1950
KUT ZAKRETANJA PREDNJE OSOVINE	D0 = 0,1570	MASA TRAKTORA	Mc = 1800,000
MOMENT INERCIJE	Q = 275,0000

BRZINA O0 = 3,815 rad/s	BRZINA O1 = 0,748 rad/s
BRZINA O2 = 0,724 rad/s	BRZINA O3 = 1,956 rad/s
BRZINA O4 = 0,808 rad/s	BRZINA O5 = 0,000 rad/s
BRZINA O6 = 0,000 rad/s	BRZINA O7 = 0,000 rad/s
BRZINA O8 = 0,000 rad/s	BRZINA O9 = 0,407 rad/s

NAGINJANJE SE NASTAVLJA

Mjesto:

Datum:

Inženjer:

Primjer 6,11

Prevrtanje se zaustavlja

ISPIT BR.:

SPRIJEDA UGRAĐENA ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA NA USKOM TRAKTORU:

TEHNIČKE ZNAČAJKE:

LINEARNE (m): MASA (kg):

MOMENT INERCIJE (kgm2): KUT (radijan)

EIGHT OF THE COG	H1 = 0,7653	V.UDALJ. COG-STRAŽNJA OSOVINA	L3 = 0,7970
V.UDALJ. COG - PREDNJA OSOVINA	L2 = 1.1490	VISINA STRAŽNJIH GUMA	D3 = 1,4800
VISINA PREDNJIH GUMA	D2 = 0.9000	UKUPNA VISINA(TOČKA UDARA)	H6 = 1,9600
V.UDALJ. COG-LEAD PT INTER	L6 = -0,4000	ŠIRINA ZAŠTITNE KONSTRUKCIJE	B6 = 0,7000
VISINA POK. MOTORA	H7 = 1,3700	ŠIRINA POK. MOTORA	B7 = 0,8000
V.UDALJ. COG-FRT COR. POK. MOTORA	L7 = 1,6390	VISINA OKRETIŠNE TOČKE PREDNJE OSOVINE	H0 = 0,4450
ŠIRINA RAZMAKA STRAŽNJIH KOTAČAS	S = 1,1150	ŠIRINA STRAŽNJE GUME	B0 = 0,1950
KUT ZAKRETANJA PREDNJE OSOVINE	D0 = 0,1570	MASA TRAKTORA	Mc = 1800,000
MOMENT INERCIJE	Q = 250,0000

BRZINA O0 = 3,840	BRZINA O1 = 0,246
BRZINA O2 = 0,235	BRZINA O3 = 0,000
BRZINA O4 = 0,000	BRZINA O5 = 0,000
BRZINA O6 = 0,000	BRZINA O7 = 0,000
BRZINA O8 = 0,000	BRZINA O9 = 0,000
BRZINA O0 = 3,840	BRZINA O1 = 0,246
BRZINA O2 = 0,235	BRZINA O3 = 0,000
BRZINA O4 = 0,000	BRZINA O5 = 0,000
BRZINA O6 = 0,000	BRZINA O7 = 0,000
BRZINA O8 = 0,000	BRZINA O9 = 0,000

PRETVRTANJE SE ZAUSTAVLJA

Mjesto:

Datum:

Inženjer:

Objašnjenja uz Prilog IX:

(1)

Osim ako je numeriranje dijelova B.2. i B.3. usklađeno s cijelim Prilogom, tekst zahtijeva i numeriranje iz točke B istovjetni su tekstu i numeriranju OECD normiranog koda za službena ispitivanja sprijeda ugrađenih zaštitnih konstrukcija pri prevrtanju na uskim traktorima na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo, Kod OECD-a br. 6, izdanje 2015. iz srpnja 2014.

(2)

Korisnike treba podsjetiti da je indeksna točka sjedala određena u skladu s ISO 5353:1995 i da je to čvrsta točka s obzirom na traktor koja se ne pomiče kad se sjedalo namješta izvan srednjeg položaja. Za potrebe određivanja sigurnosnog prostora sjedalo se mora postaviti u najviši krajnji stražnji položaj.

(3)	Program i primjeri dostupni su na internetskoj stranici OECD-a.

(4)	Trajna deformacija + elastična deformacija, izmjerene na točki na kojoj se doseže zahtijevana razina energije.

---

(1)  Pokazuje preporučljivu veličinu. Veličina uzorka ne smije biti veća od najveće preporučljive veličine koju omogućava materijal.

(2)  Zahtijevana energija pri – 20 °C jest 2,5 puta vrijednost navedena za – 30 °C. Drugi faktori utječu na udarnu čvrstoću, tj. smjer valjanja, čvrstoća, usmjerenost zrna i zavarivanje. Ti faktori moraju se uzeti u obzir pri izboru i upotrebi čelika.