ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 360

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Svezak 57.
17. prosinca 2014.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1334/2014 оd 16. prosinca 2014. o odobravanju aktivne tvari gama-cihalotrin u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 i o dopuštanju državama članicama da produže privremena odobrenja za tu aktivnu tvar ( 1 )

1

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1335/2014 оd 16. prosinca 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2535/2001 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1255/1999 u pogledu uvoznih režima za mlijeko i mliječne proizvode i o otvaranju carinskih kvota

6

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1336/2014 оd 16. prosinca 2014. o utvrđivanju privremenih izvanrednih mjera za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda u obliku produljenja razdoblja javne intervencije u 2015. za maslac i obrano mlijeko u prahu

13

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1337/2014 оd 16. prosinca 2014. o izmjeni provedbenih uredbi (EU) br. 947/2014 i (EU) br. 948/2014 u pogledu posljednjeg roka za podnošenje zahtjeva za potporu za privatno skladištenje za maslac i obrano mlijeko u prahu

15

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1338/2014 оd 16. prosinca 2014. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 439/2011 u pogledu produljenja odstupanja od Uredbe (EEZ) br. 2454/93 u vezi s određenjem pojma proizvoda s podrijetlom koji se koristi za potrebe sustava općih carinskih povlastica kako bi se u obzir uzela specifična situacija u Kabo Verdeu u pogledu izvoza određenih proizvoda ribarstva u Europsku uniju

17

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1339/2014 оd 16. prosinca 2014. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

20

 

 

DIREKTIVE

 

*

Delegirana direktiva Komisije 2014/109/EU оd 10. listopada 2014. o izmjeni Priloga II. Direktivi 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća uspostavljanjem zbirke slikovnih upozorenja za uporabu na duhanskim proizvodima ( 1 )

22

 

 

ODLUKE

 

 

2014/911/EU

 

*

Odluka Vijeća od 4. prosinca 2014. o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Latviji

28

 

*

Odluka Vijeća 2014/912/ZVSP od 15. prosinca 2014. za potporu aktivnostima fizičke sigurnosti i upravljanja zalihama (PSSM) radi smanjivanja rizika od nedopuštene trgovine malim i lakim oružjem (SALW) te pripadajućim streljivom u regiji Sahelu

30

 

*

Odluka Vijeća 2014/913/ZVSP od 15. prosinca 2014. za potporu Haškom kodeksu postupanja i neširenju balističkih projektila u okviru provedbe Strategije EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje

44

 

 

2014/914/EU

 

*

Provedbena odluka Vijeća od 15. prosinca 2014. o izmjeni Provedbene odluke 2014/170/EU o uspostavljanju popisa nekooperativnih trećih zemalja u borbi protiv ribolova NNN na temelju Uredbe (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova u pogledu Belizea

53

 

*

Odluka Vijeća 2014/915/ZVSP od 16. prosinca 2014. o izmjeni Odluke 2010/452/ZVSP o Promatračkoj misiji Europske unije u Gruziji, EUMM Georgia

56

 

 

2014/916/EU

 

*

Provedbena odluka Komisije оd 15. prosinca 2014. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/154/EU o odobravanju stavljanja na tržište (6S)-5-metiltetrahidrofolne kiseline, soli glukozamina, kao novog sastojka hrane u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća (priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 9452)

58

 

 

2014/917/EU

 

*

Provedbena odluka Komisije оd 15. prosinca 2014. o određivanju detaljnih pravila za primjenu Direktive Vijeća 2000/29/EZ u pogledu obavješćivanja o prisutnosti štetnih organizama i o mjerama koje su države članice poduzele ili namjeravaju poduzeti (priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 9460)

59

 

 

2014/918/EU

 

*

Provedbena odluka Komisije оd 16. prosinca 2014. o prekidu antisubvencijskog postupka koji se odnosi na uvoz poliesterskih rezanih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Indije i Vijetnama

65

 

 

Ispravci

 

*

Ispravak Direktive Vijeća 2003/8/EZ od 27. siječnja 2003. o unapređenju pristupa pravosuđu u prekograničnim sporovima utvrđivanjem minimalnih zajedničkih pravila o pravnoj pomoći u takvim sporovima ( SL L 26, 31.1.2003. ) (Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 19/Sv. 03 od 29. listopada 2012.)

111

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/1


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1334/2014

оd 16. prosinca 2014.

o odobravanju aktivne tvari gama-cihalotrin u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 i o dopuštanju državama članicama da produže privremena odobrenja za tu aktivnu tvar

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 13. stavak 2. i članak 78. stavak 2.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 80. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Direktiva Vijeća 91/414/EEZ (2) primjenjuje se, u odnosu na postupak i uvjete za odobravanje, na aktivne tvari za koje je odluka donesena u skladu s člankom 6. stavkom 3. te Direktive prije 14. lipnja 2011. Odlukom Komisije 2004/686/EZ (3) potvrđeno je da gama-cihalotrin ispunjuje uvjete iz članka 80. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

(2)

U skladu s člankom 6. stavkom 2. Direktive 91/414/EEZ Ujedinjena Kraljevina primila je 4. studenoga 2003. od trgovačkog društva Cheminova A/S zahtjev za uvrštenje aktivne tvari gama-cihalotrin u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ. Odlukom 2004/686/EZ potvrđeno je da je dokumentacija „cjelovita” te se može smatrati da u načelu ispunjuje zahtjeve u pogledu podataka i informacija iz priloga II. i III. Direktivi 91/414/EEZ.

(3)

Za tu su aktivnu tvar ocijenjeni učinci na zdravlje ljudi, zdravlje životinja te na okoliš u skladu s odredbama iz članka 6. stavaka 2. i 4. Direktive 91/414/EEZ za uporabe koje je predložio podnositelj zahtjeva. Imenovana država članica izvjestiteljica, Ujedinjena Kraljevina, dostavila je 25. siječnja 2008. nacrt izvješća o ocjeni. U skladu s člankom 11. stavkom 6. Uredbe Komisije (EU) br. 188/2011 (4) od podnositelja zahtjeva zatražene su dodatne informacije. Ocjena dodatnih podataka koju je sastavila Ujedinjena Kraljevina dostavljena je u obliku dopuna nacrtu izvješća o ocjeni 13. rujna 2012.

(4)

Nacrt izvješća o ocjeni pregledale su države članice i Europska agencija za sigurnost hrane (dalje u tekstu: „Agencija”). Agencija je 4. veljače 2014. Komisiji dostavila svoj zaključak o ocjeni rizika od pesticida koji sadržavaju aktivnu tvar gama-cihalotrin (5). Taj su nacrt izvješća o ocjeni i zaključak Agencije pregledale države članice i Komisija u okviru Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje te su ga finalizirale 10. listopada 2014. u obliku izvješća Komisije o pregledu za gama-cihalotrin.

(5)

Razna su ispitivanja pokazala kako se za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju gama-cihalotrin može očekivati da načelno ispunjuju zahtjeve utvrđene u članku 5. stavku 1. točkama (a) i (b) i članku 5. stavku 3. Direktive 91/414/EEZ, posebno u pogledu uporaba koje su ispitane i iscrpno opisane u izvješću Komisije o pregledu. Stoga je primjereno odobriti gama-cihalotrin.

(6)

U skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u vezi s njezinim člankom 6. te s obzirom na postojeća znanstvena i tehnička saznanja, potrebno je, međutim, postaviti određene uvjete i ograničenja. Posebno je primjereno zatražiti dodatne potvrdne informacije.

(7)

Prije izdavanja odobrenja državama članicama i zainteresiranim stranama treba omogućiti primjereno razdoblje za pripremu za ispunjavanje novih zahtjeva koji proizlaze iz odobrenja.

(8)

Ne dovodeći u pitanje obveze predviđene Uredbom (EZ) br. 1107/2009 koje proizlaze iz odobrenja i uzimajući u obzir posebnu situaciju nastalu prijelazom s Direktive 91/414/EEZ na Uredbu (EZ) br. 1107/2009, treba primijeniti sljedeće. Nakon izdavanja odobrenja državama članicama treba omogućiti šestomjesečno razdoblje za preispitivanje odobrenja sredstava za zaštitu bilja koja sadržavaju gama-cihalotrin. Države članice prema potrebi mijenjaju, zamjenjuju ili oduzimaju odobrenja. Odstupajući od tog roka, treba predvidjeti dulje razdoblje za dostavu i ocjenu cjelovite dokumentacije iz Priloga III., kako je utvrđeno u Direktivi 91/414/EEZ, za svako sredstvo za zaštitu bilja i svaku predviđenu uporabu u skladu s jedinstvenim načelima.

(9)

Iskustvo stečeno uvrštenjem aktivnih tvari ocijenjenih u okviru Uredbe Komisije (EEZ) br. 3600/92 (6) u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ pokazalo je da može doći do poteškoća u tumačenju obveza nositelja postojećih odobrenja u pogledu pristupa podacima. Stoga je, radi izbjegavanja daljnjih poteškoća, potrebno pojasniti obveze država članica, a posebno obvezu provjere ima li nositelj odobrenja pristup dokumentaciji koja ispunjava zahtjeve iz Priloga II. toj Direktivi. Tim se pojašnjenjem, međutim, državama članicama ili nositeljima odobrenja ne nameću nove obveze u odnosu na do sada donesene direktive o izmjeni Priloga I. toj Direktivi ili uredbe o odobravanju aktivnih tvari.

(10)

U skladu s člankom 13. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 treba na odgovarajući način izmijeniti Prilog Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (7).

(11)

Također je primjereno državama članicama dopustiti produženje privremenih odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju gama-cihalotrin, kako bi im se omogućilo dovoljno vremena za ispunjivanje obveza propisanih u ovoj Uredbi u pogledu navedenih privremenih odobrenja.

(12)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odobravanje aktivne tvari

Aktivna tvar gama-cihalotrin, kako je navedena u Prilogu I., odobrava se u skladu s uvjetima utvrđenima u tom Prilogu.

Članak 2.

Ponovna ocjena sredstava za zaštitu bilja

1.   U skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 države članice prema potrebi do 30. rujna 2015. mijenjaju ili oduzimaju postojeća odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju gama-cihalotrin kao aktivnu tvar.

Do tog datuma posebno provjeravaju jesu li ispunjeni uvjeti iz Priloga I. ovoj Uredbi, uz iznimku onih navedenih u stupcu o posebnim odredbama tog Priloga, te posjeduje li nositelj odobrenja dokumentaciju odnosno ima li pristup dokumentaciji koja ispunjuje zahtjeve iz Priloga II. Direktivi 91/414/EEZ u skladu s uvjetima iz članka 13. stavaka 1. do 4. te Direktive i članka 62. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

2.   Odstupajući od stavka 1., države članice najkasnije do 31. ožujka 2015. ponovno ocjenjuju svako odobreno sredstvo za zaštitu bilja koje sadržava gama-cihalotrin kao jedinu aktivnu tvar ili kao jednu od više aktivnih tvari koje su navedene u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011, u skladu s jedinstvenim načelima iz članka 29. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009, na temelju dokumentacije koja ispunjuje zahtjeve iz Priloga III. Direktivi 91/414/EEZ i uzimajući u obzir stupac s posebnim odredbama iz Priloga I. ovoj Uredbi. Na temelju te ocjene utvrđuju ispunjuje li sredstvo uvjete utvrđene u članku 29. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

Nakon što to utvrde, države članice:

(a)

u slučaju da sredstvo sadržava gama-cihalotrin kao jedinu aktivnu tvar, prema potrebi mijenjaju ili oduzimaju odobrenje najkasnije do 30. rujna 2016.; ili

(b)

u slučaju da sredstvo sadržava gama-cihalotrin kao jednu od više aktivnih tvari, prema potrebi mijenjaju ili oduzimaju odobrenje do 30. rujna 2016. ili do datuma utvrđenog za izmjenu ili oduzimanje u odgovarajućem aktu ili aktima kojima su dotična tvar ili tvari uvrštene u Prilog I. Direktivi 91/414/EEZ ili kojima su dotična tvar ili tvari odobrene, ovisno o tome što je nastupilo kasnije.

Članak 3.

Izmjene Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011

Prilog Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

Članak 4.

Produženje postojećih privremenih odobrenja

Države članice mogu produžiti postojeća privremena odobrenja za sredstva za zaštitu bilja koja sadržavaju gama-cihalotrin u razdoblju koje završava najkasnije 30. rujna 2016.

Članak 5.

Stupanje na snagu i datum primjene

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. travnja 2015.

Međutim, članak 4. primjenjuje se od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. prosinca 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 309, 24.11.2009., str. 1.

(2)  Direktiva Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 230, 19.8.1991., str. 1.).

(3)  Odluka Komisije 2004/686/EZ od 29. rujna 2004. o načelnom priznavanju cjelovitosti dokumentacije dostavljene na detaljno razmatranje s ciljem mogućeg uvrštenja prokinazida, IKI-220 (flonikamid) i gama-cihalotrina u Prilog I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ (SL L 313, 12.10.2004., str. 21.).

(4)  Uredba Komisije (EU) br. 188/2011 od 25. veljače 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Direktive Vijeća 91/414/EEZ u pogledu postupka ocjene aktivnih tvari koje nisu bile na tržištu dvije godine nakon priopćenja o toj Direktivi (SL L 53, 26.2.2011., str. 51.).

(5)  Europska agencija za sigurnost hrane, 2014. Conclusion on the peer review of the pesticide risk assessment of the active substance gamma-cyhalothrin (Zaključak o stručnom pregledu ocjene rizika od pesticida koji sadržavaju aktivnu tvar gama-cihalotrin). EFSA Journal 2014;12(2):3560, 93. str. doi:10.2903/j.efsa.2014.3560.

(6)  Uredba Komisije (EEZ) br. 3600/92 od 11. prosinca 1992. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu prve faze programa rada iz članka 8. stavka 2. Direktive Vijeća 91/414/EEZ o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (SL L 366, 15.12.1992., str. 10.).

(7)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 540/2011 od 25. svibnja 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa odobrenih aktivnih tvari (SL L 153, 11.6.2011., str. 1.).


PRILOG I.

Uobičajeni naziv, identifikacijski brojevi

Kemijski naziv prema IUPAC-u

Čistoća (1)

Datum odobrenja

Prestanak odobrenja

Posebne odredbe

Gama-cihalotrin

CAS br. 76703-62-3

CIPAC br. 768

(S)-α-ciano-3-fenoksibenzil (1R,3R)-3-[(Z)-2-kloro-3,3,3-trifluoropropenil]-2,2-dimetilciklopropanekarboksilat ili

(S)-α-ciano-3-fenoksibenzil (1R)-cis-3-[(Z)-2-kloro-3,3,3-trifluoropropenil]-2,2-dimetilciklopropanekarboksilat

≥ 980 g/kg

1. travnja 2015.

31. ožujka 2025.

Za provedbu jedinstvenih načela iz članka 29. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 moraju se uzeti u obzir zaključci izvješća o pregledu za gama-cihalotrin, a posebno njegovi dodaci I. i II., kako su finalizirani na Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje 10. listopada 2014.

U toj cjelokupnoj ocjeni države članice moraju obratiti posebnu pozornost na:

(a)

sigurnost korisnika sredstva i radnika;

(b)

rizik za vodene organizme.

Uvjeti uporabe prema potrebi moraju uključivati mjere za smanjenje rizika.

Podnositelj zahtjeva mora dostaviti potvrdne informacije u pogledu:

1.

analitičkih metoda za praćenje ostataka u tjelesnim tekućinama, tkivima i okolišu;

2.

toksičnosti metabolita CPCA, PBA i PBA(OH);

3.

dugoročne opasnosti za divlje sisavce;

4.

potencijala za biomagnifikaciju u kopnenim i vodenim prehrambenim lancima.

Podnositelj zahtjeva odgovarajuće informacije mora dostaviti Komisiji, državama članicama i Agenciji do 31. ožujka 2017.


(1)  Dodatni podaci o identifikaciji i specifikaciji aktivne tvari dostupni su u izvješću o pregledu.


PRILOG II.

U dijelu B Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 540/2011 dodaje se sljedeći unos:

Broj

Uobičajeni naziv, identifikacijski brojevi

Kemijski naziv prema IUPAC-u

Čistoća (1)

Datum odobrenja

Prestanak odobrenja

Posebne odredbe

„82

Gama-cihalotrin

CAS br. 76703-62-3

CIPAC br. 768

(S)-α-ciano-3-fenoksibenzil (1R,3R)-3-[(Z)-2-kloro-3,3,3-trifluoropropenil]-2,2-dimetilciklopropanekarboksilat ili

(S)-α-ciano-3-fenoksibenzil (1R)-cis-3-[(Z)-2-kloro-3,3,3-trifluoropropenil]-2,2-dimetilciklopropanekarboksilat

≥ 980 g/kg

1. travnja 2015.

31. ožujka 2025.

Za provedbu jedinstvenih načela iz članka 29. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 moraju se uzeti u obzir zaključci izvješća o pregledu za gama-cihalotrin, a posebno njegovi dodaci I. i II., kako su finalizirani na Stalnom odboru za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje 10. listopada 2014.

U toj cjelokupnoj ocjeni države članice moraju obratiti posebnu pozornost na:

(a)

sigurnost korisnika sredstva i radnika;

(b)

rizik za vodene organizme.

Uvjeti uporabe prema potrebi moraju uključivati mjere za smanjenje rizika.

Podnositelj zahtjeva mora dostaviti potvrdne informacije u pogledu:

1.

analitičkih metoda za praćenje ostataka u tjelesnim tekućinama, tkivima i okolišu;

2.

toksičnosti metabolita CPCA, PBA i PBA(OH);

3.

dugoročne opasnosti za divlje sisavce;

4.

potencijala za biomagnifikaciju u kopnenim i vodenim prehrambenim lancima.

Podnositelj zahtjeva odgovarajuće informacije mora dostaviti Komisiji, državama članicama i Agenciji do 31. ožujka 2017.”


(1)  Dodatni podaci o identifikaciji i specifikaciji aktivne tvari dostupni su u izvješću o pregledu.


17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/6


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1335/2014

оd 16. prosinca 2014.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2535/2001 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1255/1999 u pogledu uvoznih režima za mlijeko i mliječne proizvode i o otvaranju carinskih kvota

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 187.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1101/2014 (2) predviđaju se izmjene oznaka KN za mliječne proizvode iz poglavlja 4. s učinkom od 1. siječnja 2015.

(2)

Uredbom Komisije (EZ) br. 2535/2001 (3) utvrđuju se detaljna pravila u pogledu uvoznih režima za mlijeko i mliječne proizvode i otvaranja carinskih kvota. Kako bi se uključile izmjene oznaka KN za mliječne proizvode, potrebno je ažurirati priloge I., II. i VII.a toj Uredbi.

(3)

Članak 4. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 2535/2001 odnosi se na oznake KN koje se brišu s učinkom od 1. siječnja 2015. Osim toga, Prilogom 3., koji se odnosi na povlastice za sireve, Sporazumu između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o trgovini poljoprivrednim proizvodima (4), odobrenim Odlukom 2002/309/EZ, Euratom Vijeća i Komisije (5), predviđa se potpuna liberalizacija dvostrane trgovine sirevima od 2007. Stoga je ta odredba zastarjela i potrebno ju je izbrisati.

(4)

Članak 19.a stavak 1. točka (c) i članak 19.a stavak 4. točka (c) koji se odnose na Prilog VII.a dio 3. Uredbe (EZ) br. 2535/2001 i članak 20. stavak 1. točka (a) podtočka ii. koja se odnosi na Prilog II. dio C te Uredbe tiču se carinske kvote za sir i povlaštenog uvoza u primjeni Sporazuma o trgovini, razvoju i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Južne Afrike, s druge strane (6), koji je odobren Odlukom Vijeća 2004/441/EZ (7). Te se odredbe odnose na oznake KN koje se brišu s učinkom od 1. siječnja 2015. Budući da su odgovarajuća razdoblja kvote i ukidanja uvozne carine istekla, primjereno je te odredbe izbrisati.

(5)

Uredbu (EZ) br. 2535/2001 stoga treba na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 2535/2001 izmjenjuje se kako slijedi:

1.

U članku 4. briše se stavak 2.

2.

U članku 19.a brišu se stavak 1. točka (c) i stavak 4. točka (c).

3.

U članku 20. briše se stavak 1. točka (a) podtočka ii.

4.

Prilog I. izmjenjuje se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.

5.

Prilog II. izmjenjuje se kako slijedi:

(a)

dio B zamjenjuje se tekstom iz Priloga II. ovoj Uredbi;

(b)

briše se dio C.

6.

Prilog VII.a izmjenjuje se kako slijedi:

(a)

briše se dio 3.;

(b)

dio 4. zamjenjuje se tekstom iz Priloga III. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2015.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. prosinca 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1101/2014 od 16. listopada 2014. o izmjenama Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkog carinskoj tarifi (SL L 312, 31.10.2014., str. 1.).

(3)  Uredba Komisije (EZ) br. 2535/2001 od 14. prosinca 2001. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1255/1999 u pogledu uvoznih režima za mlijeko i mliječne proizvode i o otvaranju carinskih kvota (SL L 341, 22.12.2001., str. 29.).

(4)  SL L 114, 30.4.2002., str. 132.

(5)  Odluka 2002/309/EZ, Euratom Vijeća i Komisije o Sporazumu o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji od 4. travnja 2002. o sklapanju sedam sporazuma sa Švicarskom Konfederacijom (SL L 114, 30.4.2002., str. 1.).

(6)  SL L 311, 4.12.1999., str. 3.

(7)  Odluka Vijeća 2004/441/EZ od 26. travnja 2004. o sklapanju Sporazuma o trgovini, razvoju i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Južne Afrike, s druge strane (SL L 127, 29.4.2004., str. 109.).


PRILOG I.

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 2535/2001 izmjenjuje se kako slijedi:

1.

Dio I.A zamjenjuje se sljedećim:

„I.A

CARINSKE KVOTE KOJE NISU ODREĐENE ZEMLJOM PODRIJETLA

Broj kvote

Oznaka KN

Naziv (2)

Uvozna carina

(EUR/100 kg neto mase)

Zemlja podrijetla

Godišnja kvota

(u tonama)

Šestomjesečna kvota

(u tonama)

09.4590

0402 10 19

Obrano mlijeko u prahu

47,50

Sve treće zemlje

68 537

34 268,5

09.4599

0405 10 11

0405 10 19

0405 10 30

0405 10 50

0405 10 90

0405 90 10 (1)

0405 90 90 (1)

Maslac i ostale masti i ulja dobiveni od mlijeka

94,80

Sve treće zemlje

11 360

5 680

Izraženo u maslacu (1)

09.4591

ex 0406 10 30

ex 0406 10 50

ex 0406 10 80

Sir za pizzu, zamrznut, izrezan u komade od kojih je svaki lakši od 1 grama, u pakiranjima neto sadržaja od 5 kg ili više, masenog udjela vode od 52 % ili više, i masenog udjela masti u suhoj tvari od 38 % ili više

13,00

Sve treće zemlje

5 360

2 680

09.4592

ex 0406 30 10

Prerađeni ementaler

71,90

Sve treće zemlje

18 438

9 219

0406 90 13

Ementaler

85,80

09.4593

ex 0406 30 10

Prerađeni grojer

71,90

Sve treće zemlje

5 413

2 706,5

0406 90 15

Grojer, sbrinz

85,80

09.4594

0406 90 01 (3)

Sir za preradu

83,50

Sve treće zemlje

20 007

10 003,5

09.4595

0406 90 21

Cheddar

21,00

Sve treće zemlje

15 005

7 502,5

09.4596

ex 0406 10 30

ex 0406 10 50

ex 0406 10 80

Svježi (nedozrio ili nesušen) sir, uključujući sirutku i mladi sir, osim sira za pizzu broja kvote 09.4591

92,60

92,60

106,40

Sve treće zemlje

19 525

9 762,5

0406 20 00

Ribani sir ili sir u prahu

94,10

0406 30 31

Ostali prerađeni sir,

neribani ili koji nije u prahu

69,00

0406 30 39

71,90

0406 30 90

102,90

0406 40 10

0406 40 50

0406 40 90

Sir s plemenitom plavom plijesni i ostali sirevi koji sadržavaju plijesan koja se dobiva s pomoću Penicillium roqueforti

70,40

0406 90 17

Bergkäse i appenzell

85,80

0406 90 18

Fromage fribourgeois, vacherin mont d'or i tête de moine

75,50

 

0406 90 23

Edam

75,50

 

0406 90 25

Tilzit

75,50

 

0406 90 29

Kashkaval

75,50

 

0406 90 32

Feta

75,50

 

0406 90 35

Kefalotyri

75,50

 

0406 90 37

Finlandia

75,50

 

0406 90 39

Jarlsberg

75,50

 

0406 90 50

Sir od ovčjeg ili bivoljeg mlijeka u spremnicima koji sadržavaju salamuru ili u spremnicima od ovčje ili kozje kože

75,50

 

ex 0406 90 63

Pecorino

94,10

 

0406 90 69

Ostali

94,10

 

0406 90 73

Provolone

75,50

 

0406 90 74

Maasdam

75,50

 

ex 0406 90 75

Caciocavallo

75,50

 

ex 0406 90 76

Danbo, fontal, fynbo, havarti, maribo, samsø

75,50

 

0406 90 78

Gauda

75,50

 

ex 0406 90 79

Esrom, italico, kernhem, saint-paulin

75,50

 

ex 0406 90 81

Cheshire, wensleydale, lancashire, double gloucester, blarney, colby, monterey

75,50

 

0406 90 82

Camembert

75,50

 

0406 90 84

Brie

75,50

 

0406 90 86

Ostali sirevi s masenim udjelom masti od najviše 40 % i masenim udjelom vode u nemasnoj tvari većim od 47 % i od najviše 52 %

75,50

 

0406 90 89

Ostali sirevi s masenim udjelom masti od najviše 40 % i masenim udjelom vode u nemasnoj tvari većim od 52 % i od najviše 62 %

75,50

 

0406 90 92

Ostali sirevi s masenim udjelom masti od najviše 40 % i masenim udjelom vode u nemasnoj tvari većim od 62 % i od najviše 72 %

75,50

 

0406 90 93

Ostali sirevi s masenim udjelom masti od najviše 40 % i masenim udjelom vode u nemasnoj tvari većim od 72 %

92,60

 

0406 90 99

Ostali sirevi s masenim udjelom masti većim od 40 %

106,40

 

2.

Dio I.I zamjenjuje se sljedećim:

„I.I

Tarifne kvote u skladu s Prilogom II. Sporazumu s Islandom odobrenom Odlukom 2007/138/EZ

Godišnja kvota od 1. srpnja do 30. lipnja

(Količina u tonama)

Broj kvote

Oznaka KN

Naziv (4)

Primjenjiva carina

Godišnja količina

Polugodišnja količina od 1.1.2008.

09.4205

0405 10 11

0405 10 19

Prirodni maslac

Izuzeće

350

175

09.4206

ex 0406 10 50 (5)

‚Skyr’

Izuzeće

380

190


(1)  1 kg proizvoda = 1,22 kg maslaca

(2)  Neovisno o pravilima za tumačenje kombinirane nomenklature, mora se smatrati da naziv proizvoda ima samo indikativno značenje jer se primjenjivost povlaštenog režima u kontekstu ovog Priloga određuje opsegom oznake KN. U slučaju kada su navedene oznake ex KN, primjenjivost povlaštenog programa određuje se zajednički na temelju oznake KN i odgovarajućeg naziva.

(3)  Ovdje navedeni sirevi smatraju se prerađenima kada su prerađeni u proizvode iz podbroja 0406 30 kombinirane nomenklature. Primjenjuju se članci 291. do 300. Uredbe (EEZ) br. 2454/93.”

(4)  Neovisno o pravilima za tumačenje kombinirane nomenklature, mora se smatrati da naziv proizvodâ ima samo indikativno značenje, a povlašteni režimi u kontekstu ovog Priloga određuju se oznakama KN. U slučaju kada su navedene oznake ex KN, primjenjivost povlaštenih režima određuje se zajednički na temelju oznake KN i odgovarajućeg naziva.

(5)  Oznaka KN podliježe izmjeni ovisno o potvrdi razvrstavanja proizvoda.”


PRILOG II.

„II. B

POVLAŠTENI UVOZNI REŽIMI — TURSKA

Serijski broj

Oznaka KN

Naziv (1)

Zemlja podrijetla

Uvozna carina

(EUR/100 kg neto mase ako nije drukčije navedeno)

1

0406 90 29

Kashkaval

Turska

67,19

2

0406 90 50

Sir izrađen od ovčjeg ili bivoljeg mlijeka u spremnicima koji sadržavaju salamuru ili u spremnicima od ovčje ili kozje kože

Turska

67,19

3

ex 0406 90 86

ex 0406 90 89

ex 0406 90 92

Tulum peyniri, izrađen od ovčjeg ili bivoljeg mlijeka, u pojedinačnim pakiranjima od plastike ili drugim pakiranjima manjima od 10 kg

Turska

67,19


(1)  Neovisno o pravilima za tumačenje kombinirane nomenklature, mora se smatrati da naziv proizvodâ ima samo indikativno značenje, a primjenjivost povlaštenog programa za potrebe ovog Priloga određuje se oznakom KN. U slučaju kada su navedene oznake ex KN, primjenjivost povlaštenog programa određuje se zajednički na temelju oznake KN i odgovarajućeg naziva.”


PRILOG III.

„4.

CARINSKE KVOTE U SKLADU S PROTOKOLOM 1. UZ ODLUKU BR. 1/98 VIJEĆA ZA PRIDRUŽIVANJE EZ-a I TURSKE

Broj kvote

Oznaka KN

Naziv (1)

Zemlja podrijetla

Godišnja kvota od 1. siječnja do 31. prosinca

(u tonama)

Uvozna carina

(EUR/100 kg neto mase)

09.0243

0406 90 29

Kashkaval

Turska

2 300

0

0406 90 50

Sir od ovčjeg ili bivoljeg mlijeka u spremnicima koji sadržavaju salamuru ili u spremnicima od ovčje ili kozje kože

ex 0406 90 86

ex 0406 90 89

ex 0406 90 92

Tulum peyniri, izrađen od ovčjeg ili bivoljeg mlijeka, u pojedinačnim pakiranjima od plastike ili drugim pakiranjima manjima od 10 kg


(1)  Neovisno o pravilima za tumačenje kombinirane nomenklature, mora se smatrati da naziv proizvodâ ima samo indikativno značenje, a primjenjivost povlaštenog programa za potrebe ovog Priloga određuje se oznakama KN. U slučaju kada su navedene oznake ex KN, primjenjivost povlaštenog programa određuje se zajednički na temelju oznake KN i odgovarajućeg naziva.”


17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/13


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1336/2014

оd 16. prosinca 2014.

o utvrđivanju privremenih izvanrednih mjera za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda u obliku produljenja razdoblja javne intervencije u 2015. za maslac i obrano mlijeko u prahu

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 219. stavak 1. u vezi s člankom 228.,

budući da:

(1)

Ruska vlada uvela je 7. kolovoza 2014. zabranu uvoza određenih proizvoda iz EU-a u Rusiju, uključujući mlijeko i mliječne proizvode. Ta je zabrana rezultirala tržišnim poremećajima i znatnim padom cijena zbog toga što je važno izvozno tržište iznenada postalo nedostupno.

(2)

Člankom 12. točkom (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013 predviđeno je da javna intervencija za maslac i obrano mlijeko u prahu bude na raspolaganju od 1. ožujka do 30. rujna.

(3)

Stoga je nastala situacija u kojoj se uobičajene mjere na raspolaganju u skladu Uredbom (EU) br. 1308/2013 čine nedostatnima za uklanjanje tržišnog poremećaja.

(4)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 949/2014 (2) razdoblje javne intervencije za maslac i obrano mlijeko u prahu produljeno je do 31. prosinca 2014.

(5)

Cijene maslaca i obranog mlijeka u prahu u Uniji dodatno su se smanjile, a pritisak na snižavanje cijena vjerojatno će se nastaviti.

(6)

Radi odgovora na stanje mogućeg daljnjeg smanjenja cijena i pogoršanja tržišnih poremećaja, ključno je da javna intervencija bude na raspolaganju i nakon 31. prosinca 2014.

(7)

Stoga je primjereno odrediti 1. siječnja kao početak razdoblja interventnog otkupa za maslac i obrano mlijeko u prahu u 2015.

(8)

Kako bi se ostvario neposredni učinak na tržište i pridonijelo stabilizaciji cijena, privremena mjera predviđena ovom Uredbom trebala bi stupiti na snagu dan nakon njezine objave,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odstupajući od članka 12. točke (d) Uredbe (EU) br. 1308/2013, javna intervencija za maslac i obrano mlijeko u prahu u 2015. na raspolaganju je od 1. siječnja do 30. rujna.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. prosinca 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  Delegirana uredba Komisije (EU) br. 949/2014 оd 4. rujna 2014. o utvrđivanju privremenih izvanrednih mjera za sektor mlijeka i mliječnih proizvoda u obliku produljenja razdoblja javne intervencije u 2014. za maslac i obrano mlijeko u prahu (SL L 265, 5.9.2014., str. 21.).


17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/15


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1337/2014

оd 16. prosinca 2014.

o izmjeni provedbenih uredbi (EU) br. 947/2014 i (EU) br. 948/2014 u pogledu posljednjeg roka za podnošenje zahtjeva za potporu za privatno skladištenje za maslac i obrano mlijeko u prahu

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 18. stavak 2., članak 20. točke (c), (f), (l), (m) i (n) i članak 223. stavak 3. točku (c),

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1370/2013 od 16. prosinca 2013. o utvrđivanju mjera za određivanje određenih potpora i subvencija vezanih uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda (2), a posebno njezin članak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) br. 485/2008 (3), a posebno njezin članak 62. stavak 2. točku (b),

budući da:

(1)

Provedbenim uredbama Komisije (EU) br. 947/2014 (4) i (EU) br. 948/2014 (5) otvoreno je privatno skladištenje maslaca i obranog mlijeka u prahu s obzirom na tešku tržišnu situaciju koja je uglavnom rezultat zabrane uvoza mliječnih proizvoda iz Unije u Rusiju koju je donijela ruska vlada.

(2)

Tim je uredbama propisano da se zahtjeve za potporu može predavati do 31. prosinca 2014.

(3)

Cijene maslaca i obranog mlijeka u prahu u Uniji dodatno su se smanjile i čini se da će nastaviti padati.

(4)

S obzirom na trenutačnu tržišnu situaciju primjereno je produljiti programe potpore za privatno skladištenje maslaca i obranog mlijeka u prahu.

(5)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjena Uredbe (EU) br. 947/2014

U članku 5. Uredbe (EU) br. 947/2014 datum „31. prosinca 2014.” zamjenjuje se datumom „28. veljače 2015.”.

Članak 2.

Izmjena Uredbe (EU) br. 948/2014

U članku 5. Uredbe (EU) br. 948/2014 datum „31. prosinca 2014.” zamjenjuje se datumom „28. veljače 2015.”.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. prosinca 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL L 346, 20.12.2013., str. 12.

(3)  SL L 347, 20.12.2013., str. 549.

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 947/2014 оd 4. rujna 2014. o otvaranju privatnog skladištenja maslaca i utvrđivanju iznosa potpore unaprijed (SL L 265, 5.9.2014., str. 15.).

(5)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 948/2014 оd 4. rujna 2014. o otvaranju privatnog skladištenja obranog mlijeka u prahu i utvrđivanju iznosa potpore unaprijed (SL L 265, 5.9.2014., str. 18.).


17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/17


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1338/2014

оd 16. prosinca 2014.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 439/2011 u pogledu produljenja odstupanja od Uredbe (EEZ) br. 2454/93 u vezi s određenjem pojma proizvoda s podrijetlom koji se koristi za potrebe sustava općih carinskih povlastica kako bi se u obzir uzela specifična situacija u Kabo Verdeu u pogledu izvoza određenih proizvoda ribarstva u Europsku uniju

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (1), a posebno njezin članak 247.,

uzimajući u obzir Uredbu Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (2), a posebno njezin članak 89. stavak 1. točku (b),

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 815/2008 (3) Kabo Verdeu odobreno je odstupanje od pravila o podrijetlu koja su utvrđena Uredbom (EEZ) br. 2454/93. Provedbenom Uredbom (EU) br. 439/2011 (4) Komisija je Kabo Verdeu odobrila novo odstupanje od tih pravila podrijetla. Posljednje odstupanje istječe 31. prosinca 2014.

(2)

Dopisom od 4. lipnja 2014. Kabo Verde dostavio je zahtjev za produženje tog odstupanja na neodređeno vremensko razdoblje od 1. siječnja 2015. do isteka Protokola (koji će biti objavljen) između Europske unije i Republike Kabo Verdea kojim se utvrđuju ribolovne mogućnosti i financijski doprinos predviđen Sporazumom o partnerstvu u ribarstvu između dviju strana koji je trenutačno na snazi ili do datuma početka primjene pravila o podrijetlu u okviru budućeg sporazuma o gospodarskom partnerstvu između Unije i Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država, ovisno o tome što nastupi kasnije. Taj se zahtjev odnosi na godišnju količinu od 2 500 tona za pripremljene ili konzervirane filete skuše i 875 tona za pripremljene ili konzervirane filete frigate tune ili frigate skuše.

(3)

Od 2008. ukupne godišnje količine koje su odobrene Kabo Verdeu na temelju odstupanja pridonijele su u znatnoj mjeri poboljšanju stanja u sektoru prerade ribe u Kabo Verdeu. Te su količine u određenoj mjeri pridonijele i ponovnom oživljavanju flote Kabo Verdea za mali ribolov, što je od izrazite važnosti za tu državu. Međutim, kako bi se u potpunosti oživjela ribolovna flota Kabo Verdea do predviđene razine, potrebno je industriji za preradu ribe u Kabo Verdeu nastaviti pružati dovoljno sirovina s podrijetlom.

(4)

Zahtjev pokazuje da bi se bez tog odstupanja izrazito negativno utjecalo na sposobnost industrije za preradu ribe Kabo Verdea da nastavi izvoziti u Uniju, što bi moglo pogoršati daljnji razvoj ribolovne flote Kabo Verdea za mali pelagijski ribolov.

(5)

Potrebno je dodatno vrijeme kako bi se konsolidirali rezultati koje je Kabo Verde već postigao u svojim naporima da ponovno oživi lokalnu ribolovnu flotu. Odstupanje bi Kabo Verdeu trebalo omogućiti dovoljno vremena da se pripremi za usklađivanje s pravilima za stjecanje povlaštenog podrijetla.

(6)

Uzimajući u obzir privremenu prirodu odobrenih odstupanja u pogledu određenja pojma proizvoda s podrijetlom, nije moguće odobriti odstupanje na neodređeno vremensko razdoblje kako je Kabo Verde zatražio. Umjesto toga, odstupanje bi se trebalo odobriti na razdoblje od dvije godine u pogledu godišnjih količina od 2 500 tona za pripremljene ili konzervirane filete skuše i 875 tona za pripremljene ili konzervirane filete frigate tune ili frigate skuše, kako bi se Kabo Verdeu omogućilo da postigne usklađenost s pravilima.

(7)

Provedbenu uredbu (EU) br. 439/2011 potrebno je u skladu s time izmijeniti.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Provedbena uredba (EU) br. 439/2011 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

Odstupanje predviđeno člankom 1. primjenjuje se na proizvode izvezene iz Kabo Verdea koji su prijavljeni za puštanje u slobodni promet u Uniji ako su ispunjeni uvjeti iz članka 74. Uredbe (EEZ) br. 2454/93, tijekom razdoblja od 1. siječnja 2011. do 31. prosinca 2011., 1. siječnja 2012. do 31. prosinca 2012., 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013., 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014., 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. i 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016., do količina navedenih u Prilogu.”

2.

Prilog se zamjenjuje tekstom iz Priloga ovoj Uredbi.

Članak 2.

1.   Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.   Primjenjuje se od 1. siječnja 2015.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. prosinca 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 302, 19.10.1992., str. 1.

(2)  SL L 253, 11.10.1993., str. 1.

(3)  Uredba Komisije (EZ) br. 815/2008 od 14. kolovoza 2008. o odstupanju od Uredbe (EEZ) br. 2454/93 u vezi s određenjem pojma proizvoda s podrijetlom koji se koristi za potrebe sustava općih carinskih povlastica kako bi se u obzir uzela specifična situacija u Kabo Verdeu u pogledu izvoza određenih proizvoda ribarstva u Zajednicu. (SL L 220, 15.8.2008., str. 11.).

(4)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 439/2011 od 6. svibnja 2011. o odstupanju od Uredbe (EEZ) br. 2454/93 u vezi s određenjem pojma proizvoda s podrijetlom koji se koristi za potrebe sustava općih carinskih povlastica kako bi se u obzir uzela specifična situacija u Kabo Verdeu u pogledu izvoza određenih proizvoda ribarstva u Europsku uniju (SL L 119, 7.5.2011., str. 1.).


PRILOG

Redni broj

Oznaka KN

 

Opis proizvoda

Razdoblja

Količina (izražena u tonama neto težine)

09.1647

1604 15 11

ex 1604 19 97

 

Pripremljeni ili konzervirani fileti skuše (Scomber scombrus, Scomber japonicus, Scomber colias)

1.1.2011. do 31.12.2011.

1.1.2012. do 31.12.2012.

1.1.2013. do 31.12.2013.

1.1.2014. do 31.12.2014.

1.1.2015. do 31.12.2015.

1.1.2016. do 31.12.2016.

2 500

2 500

2 500

2 500

2 500

2 500

09.1648

ex 1604 19 97

 

Pripremljeni ili konzervirani fileti frigate tune ili frigate skuše (Auxis thazard, Auxis rochei)

1.1.2011. do 31.12.2011.

1.1.2012. do 31.12.2012.

1.1.2013. do 31.12.2013.

1.1.2014. do 31.12.2014.

1.1.2015. do 31.12.2015.

1.1.2016. do 31.12.2016.

875

875

875

875

875

875


17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/20


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1339/2014

оd 16. prosinca 2014.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. prosinca 2014.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL L 157, 15.6.2011., str. 1.


PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)

Oznaka KN

Oznaka treće zemlje (1)

Standardna uvozna vrijednost

0702 00 00

AL

55,8

IL

97,8

MA

87,7

TN

139,2

TR

110,2

ZZ

98,1

0707 00 05

EG

191,6

TR

142,8

ZZ

167,2

0709 93 10

MA

80,9

TR

134,6

ZZ

107,8

0805 10 20

AR

35,3

MA

68,6

TR

59,8

UY

32,9

ZA

47,2

ZW

33,9

ZZ

46,3

0805 20 10

MA

64,8

ZZ

64,8

0805 20 30, 0805 20 50, 0805 20 70, 0805 20 90

IL

95,0

MA

75,3

TR

76,8

ZZ

82,4

0805 50 10

TR

77,1

ZZ

77,1

0808 10 80

BR

53,5

CL

80,2

NZ

90,6

US

94,0

ZA

143,5

ZZ

92,4

0808 30 90

CN

98,5

TR

174,9

US

173,2

ZZ

148,9


(1)  Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.


DIREKTIVE

17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/22


DELEGIRANA DIREKTIVA KOMISIJE 2014/109/EU

оd 10. listopada 2014.

o izmjeni Priloga II. Direktivi 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća uspostavljanjem zbirke slikovnih upozorenja za uporabu na duhanskim proizvodima

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda te o stavljanju izvan snage Direktive 2001/37/EZ (1), a posebno njezin članak 10. stavak 3. točku (b),

budući da:

(1)

Člankom 10. Direktive 2014/40/EU propisuje se da svako jedinično pakiranje i svako vanjsko pakiranje duhanskih proizvoda za pušenje na sebi mora imati kombinirana zdravstvena upozorenja, osim ako su izuzeti u skladu s člankom 11. Kombinirana zdravstvena upozorenja moraju sadržavati, među ostalim, jedno tekstno upozorenje iz Priloga I. i odgovarajuću fotografiju u boji iz zbirke fotografija u Prilogu II. toj Direktivi.

(2)

Isto tako, Direktivom 2014/40/EU Komisiji se dodjeljuju ovlasti za donošenje delegiranih akata kako bi se u Prilogu II. uspostavila i prilagodila zbirka fotografija, uzimajući u obzir znanstveni razvoj i tržišna kretanja.

(3)

Stoga Prilog II. Direktivi 2014/40/EU treba izmijeniti na odgovarajući način,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Prilog II. Direktivi 2014/40/EU zamjenjuje se u skladu s Prilogom ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 20. svibnja 2016. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

One te odredbe primjenjuju od 20. svibnja 2016.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. listopada 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 127, 29.4.2014., str. 1.


PRILOG

„PRILOG II.

Zbirka fotografija (kombiniranih zdravstvenih upozorenja)

(iz članka 10. stavka 1.)

Set 1.

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Set 2.

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Set 3.

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image

Image


ODLUKE

17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/28


ODLUKA VIJEĆA

od 4. prosinca 2014.

o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Latviji

(2014/911/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (1), a posebno njezin članak 25.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/616/PUP od 23. lipnja 2008. o provedbi Odluke 2008/615/PUP (2), a posebno njezin članak 20. i poglavlje 4. njezina Priloga,

budući da:

(1)

U skladu s Protokolom o prijelaznim odredbama koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, akti institucija, tijelâ, uredâ i agencija Unije doneseni prije stupanja Ugovora iz Lisabona na snagu zadržavaju svoje pravne učinke dok se ne stave izvan snage, ponište ili izmijene provedbom Ugovorâ.

(2)

U skladu s tim, članak 25. Odluke 2008/615/PUP primjenjiv je te Vijeće mora jednoglasno odlučiti o tome jesu li države članice provele odredbe poglavlja 6. navedene odluke.

(3)

Člankom 20. Odluke 2008/616/PUP predviđeno je da se odluke iz članka 25. stavka 2. Odluke 2008/615/PUP donose na osnovi izvješća o ocjeni koje se temelji na upitniku. U vezi s automatiziranom razmjenom podataka u skladu s poglavljem 2. Odluke 2008/615/PUP, izvješće o ocjeni treba se temeljiti na ocjenjivačkom posjetu i pokusu.

(4)

U skladu s poglavljem 4. točkom 1.1. Priloga Odluci 2008/616/PUP, upitnik koji sastavlja odgovarajuća radna skupina Vijeća odnosi se na svaku automatiziranu razmjenu podataka i država članica mora ga popuniti čim smatra da ispunjava preduvjete za dijeljenje podataka u odgovarajućoj kategoriji podataka.

(5)

Latvija je ispunila upitnik o zaštiti podataka i upitnik o razmjeni daktiloskopskih podataka.

(6)

Latvija je provela uspješan pokus s Austrijom.

(7)

Obavljen je ocjenjivački posjet Latviji i austrijski ocjenjivački tim sastavio je izvješće o ocjenjivačkom posjetu te ga je proslijedio odgovarajućoj radnoj skupini Vijeća.

(8)

Vijeću je predstavljeno cjelovito izvješće o ocjeni u kojem su sažeti rezultati upitnika, ocjenjivačkog posjeta i pokusa u vezi s razmjenom daktiloskopskih podataka,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Latvija je u potpunosti provela opće odredbe o zaštiti podataka iz poglavlja 6. Odluke 2008/615/PUP za potrebe automatiziranog pretraživanja daktiloskopskih podataka te ima pravo primati i dostavljati osobne podatke na temelju članka 9. navedene odluke od dana stupanja na snagu ove Odluke.

Članak 2.

Ova odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. prosinca 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

A. ORLANDO


(1)  SL L 210, 6.8.2008., str. 1.

(2)  SL L 210, 6.8.2008., str. 12.


17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/30


ODLUKA VIJEĆA 2014/912/ZVSP

od 15. prosinca 2014.

za potporu aktivnostima fizičke sigurnosti i upravljanja zalihama (PSSM) radi smanjivanja rizika od nedopuštene trgovine malim i lakim oružjem (SALW) te pripadajućim streljivom u regiji Sahelu

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 26. stavak 2. i članak 31. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Europsko vijeće je 15. i 16. prosinca 2005. usvojilo „Strategiju EU-a za suzbijanje nedopuštenog gomilanja malog i lakog oružja i pripadajućeg streljiva i trgovanja njima”. Europsko vijeće u toj strategiji potvrđuje da je zbog obilnih zaliha SALW-a i streljiva takvo oružje lako dostupno kako civilima tako i kriminalcima, teroristima i borcima te se u njoj naglašava potreba nastavljanja preventivnog djelovanja u svrhu borbe protiv nezakonite opskrbe konvencionalnim oružjem i potražnje za njime. U strategiji se Afriku ističe kao kontinent koji je najviše pogođen utjecajem unutarnjih sukoba koje dodatno zaoštrava destabilizirajući dotok SALW-a.

(2)

Vijeće je 21. ožujka 2011. poduprlo „Strategiju Europske unije za sigurnost i razvoj u Sahelu” kojom se osigurava integrirani okvir za angažman Unije u regiji Sahelu. Jedna od četiriju komponenti djelovanja strategije usmjerena je na jačanje kapaciteta sektorâ sigurnosti, izvršavanja zakonodavstva i vladavine prava u toj regiji radi borbe protiv prijetnji i suočavanja s terorizmom i organiziranim kriminalom na način koji je učinkovitiji i više specijaliziran te radi njihovog povezivanja s mjerama dobrog upravljanja.

(3)

Dana 14. lipnja 2006. u Abuji, Nigerija i države članice Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) usvojile su Konvenciju ECOWAS-a o malom i lakom oružju, pripadajućem streljivu i drugim povezanim materijalima koja je stupila na snagu 29. rujna 2009. Dana 30. travnja 2010. u Kinshasi, Demokratska Republika Kongo, države članice Gospodarske zajednice srednjoafričkih zemalja (ECCAS) i Republika Ruanda usvojile su Srednjoafričku konvenciju za nadzor nad malim i lakim oružjem, pripadajućim streljivom te dijelovima i komponentama koje se mogu upotrijebiti za njihovu proizvodnju, popravljanje ili sastavljanje. U obje konvencije države potpisnice obvezale su se, između ostalog, da će poduzeti mjere potrebne radi osiguravanja sigurnog i djelotvornog upravljanja, skladištenja i sigurnosti njihovih nacionalnih zaliha SALW-a, u skladu s odgovarajućim standardima i postupcima.

(4)

Burkina Faso, Mali i Nigerija ratificirali su Ugovor o trgovini oružjem kao i 23 države članice Unije dok su ga Čad, Mauritanija i Niger potpisali. Člankom 16. stavkom 1. Ugovora o trgovini oružjem predviđa se da pri provedbi tog Ugovora svaka država stranka može zatražiti pomoć, uključujući pravnu ili zakonodavnu pomoć, pomoć u izgradnji institucionalnih kapaciteta te tehničku, materijalnu ili financijsku pomoć. Takva pomoć može uključivati programe upravljanja zalihama, razoružanja, demobilizacije i reintegracije, izradu modela zakonodavstva i djelotvorne provedbene prakse. Svaka država stranka koja je u mogućnosti pružiti pomoć, pruža je na zahtjev.

(5)

Burkina Faso, Mali, Mauritanija i Nigerija su države stranke Protokola protiv nedopuštene proizvodnje vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenti te streljiva i trgovanja njima, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminala („Protokol o vatrenom oružju”).

(6)

Sve države članice UN-a obvezale su se na djelotvornu provedbu Akcijskog programa UN-a za sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje nedopuštene trgovine malim i lakim oružjem u svim njezinim aspektima (dalje u tekstu „Akcijski program UN-a”), kao i Međunarodnog instrumenta kojim se državama omogućuje da prepoznaju i prate, na pravodoban i pouzdan način, nezakonito malo i lako oružje.

(7)

Na Petom dvogodišnjem sastanku država radi razmatranja provedbe Akcijskog programa UN-a (New York, 16. – 20. lipnja 2014.), sve države članice UN-a ponovo su naglasile da je pravilno upravljanje zalihama SALW-a, posebno za vrijeme sukoba i nakon njih, ključno za sprečavanje nesreća i smanjivanje rizika od preusmjeravanja oružja prema nedopuštenoj trgovini, ilegalnim naoružanim skupinama, teroristima i drugim neovlaštenim primateljima. Države članice UN-a pozvale su na jačanje međunarodne i regionalne suradnje i pomoć pri upravljanju zalihama i pitanjima fizičke sigurnosti te su se obvezale iskoristiti, kada je to izvedivo, tehnološki napredak za jačanje upravljanja zalihama, uključujući mjere fizičke sigurnosti.

(8)

Narodni ustanak u Libiji u veljači 2011. i oružani sukob koje je slijedio te politička i sigurnosna kriza u Maliju u 2012. pokazali su kako nedržavni akteri, uključujući teroriste, mogu iskoristiti zalihe u državnom vlasništvu koje nisu odgovarajuće osigurane i kojima se ne upravlja na odgovarajući način radi preusmjeravanja SALW-a i streljiva na štetu mira i sigurnosti. U kontekstu povećane aktivnosti nedržavnih aktera u području Sahela, uključujući u sjevernoj Nigeriji, poboljšanje sigurnosti oružja i streljiva u državama Sahela postalo je prioritet.

(9)

Regionalni centar Ujedinjenih naroda za mir i razoružanje u Africi (UNREC), koji je dio Ureda Ujedinjenih naroda za pitanja razoružanja (UNODA), ima dugogodišnje iskustvo u pružanju potpore državama i civilnom društvu Sahela u njihovoj provedbi međunarodnih i regionalnih instrumenata za nadzor SALW-a, u skladu s mandatom koji je dobio od Opće skupštine UN-a (Rezolucija 40/151 G, 16. prosinca 1985.).

(10)

Multidimenzionalna integrirana misija Ujedinjenih naroda za stabilizaciju u Maliju (MINUSMA), preko Službe Ujedinjenih naroda za razminiranje (UNMAS), od 2013. pomaže vlastima u Maliju u akcijama razminiranja i pri upravljanju oružjem i streljivom u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 2100 (2013) i 2164 (2014).

(11)

Nevladina organizacija Savjetodavna skupina za mine (MAG) nedavno je pokrenula regionalni projekt koji se bavi akutnim krizama sigurnosti konvencionalnog oružja i streljiva te pitanjima upravljanja u ciljnim zemljama u regiji Sahelu-Magrebu.

(12)

U okviru Odluke Vijeća 2011/428/ZVSP (1) Unije je financirala, između ostalog, opskrbu tijela za izvršavanje zakonodavstva u nekoliko zemalja zapadne Afrike opremom za označivanje, kao i osposobljavanje u vezi s Međunarodnim instrumentom za praćenje i međunarodnim tehničkim smjernicama za streljivo.

(13)

U okviru Odluke Vijeća 2013/320/ZVSP (2) Unija podržava mjere usmjerene na osiguravanje dobre fizičke sigurnosti i upravljanja zalihama (PSSM) libijskog arsenala oružja kako bi se smanjio rizik koji za sigurnost Libije i susjednih zemalja, uključujući u Sahelu, predstavlja nezakonito širenje SALW-a i streljiva.

(14)

U okviru Odluke Vijeća 2013/698/ZVSP (3) Unija podupire osnivanje globalnog mehanizma izvješćivanja o nezakonitom SALW-u i drugom konvencionalnom oružju i streljivu („iTrace”) koji se poglavito temelji na terenskom istraživanju SALW-a i streljiva koji kolaju u područjima zahvaćenima sukobima, uključujući u Africi.

(15)

U okviru svoje zajedničke sigurnosne i obrambene politike Unija je pokrenula tri akcije u regiji Sahelu, odnosno: kao prvu, EUCAP Sahel Niger koja je počela 8. kolovoza 2012. za pružanje potpore borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma u Nigeru; kao drugu, Misiju Europske unije za osposobljavanje u Maliju koja je počela 18. veljače 2013. za doprinos restrukturiranju i reorganizaciji oružanih snaga Malija putem osposobljavanja i savjetovanja; i kao treću, EUCAP Sahel Mali koja je pokrenuta 15. travnja 2014. radi pružanja strateških savjeta i osposobljavanja unutarnjim snagama sigurnosti u Maliju.

(16)

Unija u okviru Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru od 2011. podržava UN-ov Ured za droge i kriminal u njegovim naporima za promicanje ratifikacije i provedbe Protokola o vatrenom oružju, poglavito u zapadnoj Africi. U okviru tog instrumenta Unija od 2010. pruža financijsku potporu Regionalnom centru za malo oružje (RECSA) u regiji Velikih jezera, na Rogu Afrike i u državama koje graniče s tim područjem, čije je sjedište u Nairobiju,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Unija doprinosi sigurnosti i stabilnosti u regiji Sahelu pomažući državama te regije u sprečavanju preusmjeravanja SALW-a i streljiva u državnom vlasništvu te nedopuštenog trgovanja njima, poboljšavanjem njihove fizičke sigurnosti i upravljanja zalihama („PSSM”).

2.   Aktivnosti koje Unija treba poduprijeti imaju sljedeće posebne ciljeve:

(a)

stvaranje potrebne političke potpore za poboljšanje postupaka PSSM-a i promicanje regionalne suradnje i razmjene znanja;

(b)

pružanje potpore ciljnim zemljama u razvijanju suvremenog zakonodavstva, administrativnih postupaka i praktičnih standardnih operativnih postupaka (SOP) kao temelja poboljšanog PSSM-a, u skladu s međunarodnim standardima najbolje prakse;

(c)

pružanje izravne potpore provedbi aktivnosti upravljanja zalihama i sigurnosnih aktivnosti, uključujući putem obnove skladišnih objekata, uništavanja suvišnog, zastarjelog ili nezakonitog SALW-a te isprobavanja novih tehnologija.

Detaljan opis tih aktivnosti naveden je u Prilogu.

Članak 2.

1.   Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („Visoki predstavnik”) odgovoran je za provedbu ove Odluke.

2.   Tehničku provedbu aktivnosti iz članka 1. stavka 2. obavlja UNODA putem UNREC-a. UNODA obavlja navedene zadaće pod odgovornošću Visokog predstavnika. Visoki predstavnik u tu svrhu sklapa potrebne aranžmane s UNODA-om.

Članak 3.

1.   Financijski referentni iznos za provedbu aktivnosti iz članka 1. stavka 2. iznosi 3 561 257,06 EUR. Ukupni procijenjeni proračun cjelokupnog projekta iznosi 4 129 393,06 EUR i osigurava putem sufinanciranja.

2.   Rashodima koji se financiraju iz iznosa navedenog u stavku 1. upravlja se u skladu s postupcima i pravilima Unije koji se primjenjuju na opći proračun Unije.

3.   Komisija nadzire pravilnu provedbu doprinosa Unije iz stavka 1. U tu svrhu ona sklapa sporazum o financiranju s UNODA-om. Sporazumom se utvrđuje da je UNODA dužan osigurati da vidljivost doprinosa Unije bude primjerena njegovoj visini.

4.   Komisija nastoji sklopiti sporazum o financiranju iz stavka 3. u najkraćem mogućem roku nakon 15. prosinca 2014. Komisija u roku od dva tjedna od potpisivanja obavješćuje Vijeće i Visokog predstavnika o eventualnim poteškoćama u tom postupku i o datumu sklapanja sporazuma o financiranju.

Članak 4.

1.   Visoki predstavnik izvješćuje Vijeće o provedbi ove Odluke na temelju redovitih izvješća koje priprema UNODA. Navedena izvješća predstavljaju temelj za evaluaciju od strane Vijeća.

2.   Komisija dostavlja informacije o financijskim aspektima provedbe aktivnosti iz članka 1. stavka 2.

Članak 5.

1.   Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

2.   Ova Odluka prestaje važiti 42 mjeseca nakon sklapanja odgovarajućeg sporazuma o financiranju iz članka 3. stavka 3. ili šest mjeseci nakon dana njezinog donošenja ako sporazum o financiranju ne bude sklopljen u tom razdoblju.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2014.

Za Vijeće

Predsjednica

F. MOGHERINI


(1)  Odluka Vijeća 2011/428/ZVSP od 18. srpnja 2011. za potporu aktivnostima Ureda Ujedinjenih naroda za pitanja razoružanja radi provedbe Akcijskog programa UN-a za sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje nedopuštene trgovine malim i lakim oružjem u svim njegovim aspektima (SL L 188, 19.7.2011., str. 37.).

(2)  Odluka Vijeća 2013/320/ZVSP od 24. lipnja 2013. o potpori aktivnostima fizičkog osiguranja zaliha i upravljanja zalihama kako bi se smanjio rizik od nezakonite trgovine malim i lakim oružjem (SALW) te pripadajućim streljivom u Libiji i njezinoj regiji (SL L 173, 26.6.2013., str. 54.).

(3)  Odluka Vijeća 2013/698/ZVSP od 25. studenoga 2013. za potporu globalnog mehanizma izvješćivanja o nezakonitom malom i lakom oružju te drugom nezakonitom konvencionalnom oružju i streljivu kako bi se smanjila opasnost nezakonite trgovine njima (SL L 320, 30.11.2013., str. 34.).


PRILOG

Aktivnosti fizičke sigurnosti i upravljanja zalihama (PSSM) radi smanjivanja rizika od nedopuštene trgovine malim i lakim oružjem (SALW) te pripadajućim streljivom u regiji Sahelu

1.   Kontekst i obrazloženje za potporu u okviru ZVSP-a

1.1.   Kontekst

Nepostojanje djelotvornog PSSM-a-, u skladu s međunarodnim standardima, u postojećim skladištima konvencionalnog oružja i streljiva u Sahelu prepoznato je kao ozbiljan izazov za mir i sigurnost u regiji i šire. Nedavno su zalihe u državnom vlasništvu u Libiji i Maliju opljačkali naoružani nedržavni akteri među kojima su bile i terorističke skupine. Postoji konkretan rizik da do slične situacije može doći u dijelovima Burkine Faso, Čada, Mauritanije, Nigera i Nigerije jer naoružane skupine i terorističke skupine djeluju preko granica i uključene su u nedopuštenu trgovinu SALW-om. Neodgovarajući PSSM za oružje i streljivo povećava rizik od preusmjeravanja - uključujući putem krađa i napada - na ilegalno tržište kao i od neplaniranih eksplozija na lokacijama na kojima se skladišti streljivo. To bi moglo dovesti do destabilizirajućeg gomilanja SALW-a i trgovanja njime što bi utjecalo na nacionalni, regionalni i međunarodni mir i sigurnost.

Ta je prijetnja također prepoznata u integriranoj strategiji Ujedinjenih naroda za Sahel koja smatra potrebnim umanjiti rizik od preusmjeravanja SALW-a na nedržavne aktere povećavanjem sigurnosti postojećih zaliha i, ako je to potrebno, njihovim premještanjem kao i uništavanjem suvišnih ili nezakonitih SALW-a i streljiva. To se može ostvariti djelotvornom provedbom Akcijskog programa UN-a o nedopuštenoj trgovini SALW-om i Međunarodnog instrumenta praćenja koristeći se međunarodnim standardima za nadzor malog oružja (ISACS) kao i međunarodnim tehničkim smjernicama za streljivo (IATG) razvijenima u okviru Ujedinjenih naroda.

1.2.   Obrazloženje

U okviru svog mandata u skladu s Rezolucijom Opće skupštine Ujedinjenih naroda 40/151 G, Regionalni centar Ujedinjenih naroda za mir i razoružanje u Africi (UNREC), kao afrički regionalni predstavnik Ureda Ujedinjenih naroda za pitanja razoružanja (UNODA), u idealnom je položaju za pružanje pomoći i jačanje kapaciteta i sposobnosti država Sahela, djelotvornom upotrebom navedenih standarda i najbolje prakse, na taj način nadzirući njihove zalihe SALW-a i streljiva radi sprečavanja destabilizirajućeg učinka gomilanja SALW-a i nedopuštene trgovine njime, u podregiji i šire.

UNREC predlaže provedbu projekta u suradnji sa Službom Ujedinjenih naroda za razminiranje (UNMAS) i nevladinom organizacijom Savjetodavna skupina za mine (MAG) te u koordinaciji s relevantnim regionalnim i podregionalnim organizacijama, kao što su ECOWAS i ECCAS, kao i nevladinim organizacijama. UNMAS provodi aktivnosti za potporu Multidimenzionalnoj integriranoj misiji Ujedinjenih naroda za stabilizaciju u Maliju (MINUSMA) kao jednoj od svojih integriranih komponenti u okviru Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2100 (2013) i s UN-ovim timom za zemlju u Maliju. MAG trenutačno provodi regionalni projekt koji se bavi sigurnošću konvencionalnog oružja i streljiva te njegovim upravljanjem u ciljnim zemljama u regiji Sahelu-Magrebu. Zaključci iz tih aktivnosti upotrijebit će se za obavješćivanje o planiranju i provedbi projekta. Sinergije će pružiti mogućnost većeg sveukupnog utjecaja. Projekt će dodatno ostvariti korist od internog stručnog znanja UNODA-e u sjedištu UN-a i u regiji, kao i od dodatnog stručnog znanja koje je dostupno u sustavu UN-a.

Te će se aktivnosti nadovezati na, dopuniti i iskoristiti sinergije s projektima koje UNREC i drugi bilateralni partneri, agencije UN-a, podregionalne organizacije i nevladine organizacije već provode u regiji, uključujući projekt za potporu ponovnoj operacionalizaciji Nacionalnog povjerenstva za SALW u Maliju i za razvoj nacionalnog akcijskog plana o SALW-u; Odluku 2011/428/ZVSP na temelju koje se Burkini Faso i Nigeru osiguravaju, između ostalog, strojevi za označivanje; projekt „Borba protiv nedopuštenog gomilanja vatrenog oružja i trgovanja njime u Africi” koji je u tijeku i koji financira Europska komisija u okviru Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru, a kojima su tijekom prve faze projekta (2010. – 2013.) bile poduzete, između ostalog, aktivnosti označivanja te su osigurani elektronički strojevi za označivanje zajedno s instaliranjem prilagođenog softvera za vođenje evidencije u istočnoafričkim zemljama, dok su u fazi koja je u tijeku (2013. – 2016.) osigurane slične aktivnosti u drugim zemljama (okvirno: Burundiju, Cote d'Ivoireu, Čadu, Ekvatorskoj Gvineji, Gabonu, Gani, Južnom Sudanu, Kamerunu, Liberiji, Maliju, Ruandi, Somaliji, Togu, Ugandi); transregionalni projekt koji provodi UN-ov ured za droge i kriminal, između ostalog, u zapadnoj Africi (tj. Beninu, Burkini Faso, Gambiji, Gani, Maliju, Mauritaniji, Senegalu i Togu), koji se također financira u okviru Instrumenta Unije za doprinos stabilnosti i miru, a čiji je cilj promicanje ratifikacije i provedbe Konvencije UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminala i njezina Protokola o vatrenom oružju, prvenstveno putem pružanja potpore preispitivanju i reformama zakonodavstva; aktivnosti osposobljavanja povezane s upravljanjem oružjem koje provodi misija zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a EUCAP Sahel Niger; kao i projekt NATO-a u Mauritaniji koji provodi Agencija NATO-a za potporu (NSPA).

Nadalje, aktivnosti PSSM-a u okviru ovog projekta trebale bi uzeti u obzir i poduprijeti, kada je to primjenjivo, šire programe sigurnosti koji se provode u zemljama korisnicama, poput programa razoružanja, demobilizacije i reintegracije (DDR) te procesa reforme sigurnosnog sektora (RSS). Preispitivanje zakonodavnih i administrativnih okvira PSSM-a i daljnje preporuke kako bi oni ispunili međunarodne standarde o nadzoru oružja, kao i razvoj nacionalnih standardnih operativnih postupaka o PSSM-u doprinijet će naporima SSR-a u svakoj zemlji i u podregiji. Aktivnosti u okviru projekta mogu također podupirati, prema potrebi, napore u području DDR-a, osobito one povezane s praktičnim razoružanjem, budući da se razvoj nacionalnih SOP-ova o nadzoru oružja može uključiti u procese DDR-a, primjerice određivanjem standarda za označivanje i registriranje ili uništavanje vraćenog oružja. Postojeću praksu koja se promiče i putem drugih relevantnih projekata koje financira EU trebalo bi upotrebljavati u svrhu osiguranja usklađenih procesa.

Provedbom međunarodnih standarda najbolje prakse u nadzoru oružja ovaj će projekt pomoći državama da razviju neovisni civilni nadzor nacionalnih aktivnosti PSSM-a. Potreba za civilnim nadzorom bit će učinkovitije uključena u različite aktivnosti projekta, posebno u savjetovanja i radionice.

2.   Opći ciljevi

Djelovanjem opisanim u ovoj točki pružit će se doprinos sigurnosti i stabilnosti u Sahelu i pomoći šestorim državama regije Sahela (Burkina Faso, Čad, Malij, Mauritanija, Niger i Nigerija) u sprečavanju preusmjeravanja SALW-a i streljiva u državnom vlasništvu i nedopuštenog trgovanja njima poboljšavanjem njihovog PSSM-a.

Točnije, djelovanje će biti usmjereno na:

(a)

stvaranje potrebne političke potpore za poboljšanje postupaka PSSM-a i poticanje regionalne suradnje i razmjene znanja;

(b)

pružanje potpore ciljnim zemljama u razvijanju suvremenog zakonodavstva, administrativnih postupaka i praktičnih SOP-ova kao temelja poboljšanog PSSM-a, u skladu s međunarodnim standardima najbolje prakse;

(c)

pružanje izravne potpore provedbi aktivnosti upravljanja zalihama, uključujući putem obnove skladišnih objekata, uništavanja suvišnog, zastarjelog ili nezakonitog SALW-a te isprobavanja novih tehnologija.

3.   Rezultati

Djelovanje će imati sljedeće rezultate:

(a)

odgovarajuće zakonodavne i administrativne norme o PSSM-u;

(b)

poboljšani PSSM SALW-a putem poboljšanja skladišnih lokacija;

(c)

smanjeni rizik od preusmjeravanja i slučajnih eksplozija suvišnih, zastarjelih i nezakonitih SALW-a i streljiva putem uništenja;

(d)

poboljšano označivanje i praćenje SALW-a te vođenje evidencije o njemu;

(e)

pojačana regionalna suradnja i dijeljenje informacija;

(f)

utvrđivanje moguće upotrebe novih tehnologija u PSSM-u;

(g)

jačanje nacionalnih kapaciteta i vlasništva nad PSSM-om u zemljama korisnicama;

(h)

dodatno razumijevanje doprinosa PSSM-a regionalnoj sigurnosti;

(i)

doprinos smanjenju rizika od regionalne destabilizacije koja bi mogla biti uzrokovana prekomjernim gomilanjem SALW-a i pripadajućeg streljiva ili preusmjeravanjem SALW-a na nedržavne aktere, uključujući terorističke skupine.

4.   Opis djelovanja

4.1.   Konferencija Wilton Parka o PSSM-u u Sahelu

Ciljevi

Pružanje prilike za razmjenu iskustava i stvaranje potrebne političke potpore za aktivnosti koje treba provesti u okviru projekta.

Opis

Konferencija u organizaciji Wilton Parka i UNREC-a kako bi se provela rasprava o utjecaju neosiguranih libijskih zaliha na sigurnost oružja u Sahelu, o razvoju strategija za sprečavanje preusmjeravanja SALW-a i streljiva u državnom vlasništvu i nedopuštenog trgovanja njima poboljšavanjem njihovog PSSM-a. Konferencija će također ponuditi priliku da se utvrdi napredak ostvaren u području PSSM-a u regiji Sahelu, a posebno u kontekstu međunarodne pomoći, da se provede rasprava o stvarnim potrebama zemalja, da se detaljno razrade relevantna djelovanja koja su u tijeku te utvrde manjkavosti koje bi trebalo riješiti. Nadalje, konferencija će poslužiti za istraživanje sinergija s drugim alatima za nadzor SALW-a koje podupire EU, uključujući globalni mehanizam praćenja „iTrace” (koji se financira na temelju Odluke 2013/698/ZVSP), uz savjetovanje sa zemljama korisnicama. Nazočnost će biti moguća samo s pozivnicom, a nastojat će se osigurati sudjelovanje predstavnika visoke razine iz šest država regije Sahela (Burkina Faso, Čada, Mali, Mauritanija, Niger i Nigerija) kao i iz Libije te drugih relevantnih susjednih zemalja, ECOWAS-a, ECCAS-a i Afričke unije (AU).

Pokazatelji rezultata/provedbe

Konferencija u Wilton Parku održava se prema rasporedu uz sudjelovanje relevantnih dionika, što uključuje predstavnike iz šest ciljnih zemalja (do 40 sudionika).

4.2.   Preispitivanje zakonodavstva i administrativnih postupaka te savjetovanja o PSSM-u

4.2.1.   Nacionalna savjetovanja o postupcima PSSM-a i u svrhu utvrđivanja probnih lokacija

Ciljevi

(a)

Postizanje jasnog razumijevanja zakonodavnog i administrativnog okvira o PSSM-u svakoj pojedinoj zemlji i u regiji.

(b)

U zemljama bez ažuriranog regulatornog okvira, davanje preporuka o zakonodavstvu i postupcima radi ispunjavanja međunarodnih zahtjeva kako je navedeno u pravno obvezujućim međunarodnim instrumentima (npr. Protokolu UN-a o vatrenom oružju, Konvenciji ECOWAS-a o SALW-u (1) i Konvenciji iz Kinshase o SALW-u (2)), Akcijskom programu UN-a o nedopuštenoj trgovini SALW-om, Međunarodnom instrumentu za praćenje, IATG-u i ISACS-u te ostalim relevantnim standardima i instrumentima.

(c)

Određivanje prioritetnih skladišnih objekata koji bi služili kao probne lokacije u skladu s njihovim nacionalnim prioritetima i, prema potrebi, uzimajući u obzir dostupne informacije o načinima preusmjeravanja i trgovanja.

Opis

Surađujući s nacionalnim tijelima u šest država regije Sahela, odnosno Burkini Faso, Čadu, Maliju, Mauritaniji, Nigeru i Nigeriji, UNREC će provesti procjenu sveg postojećeg zakonodavstva u vezi s PSSM-om, kao i administrativnih i standardnih operativnih postupaka, maksimalno se koristeći već dostupnim procjenama i povezujući se s regionalnim i bilateralnim projektima koji su u tijeku i kojima se podupiru zakonodavne reforme u pogledu SALW-a, kako bi se izbjeglo udvostručavanje i preklapanje.

Pravni stručnjaci UNREC-a pružit će potporu relevantnim resornim ministarstvima, zakonodavcima i višim službenicima za izvršavanje zakonodavstva te višim službenicima iz resora obrane pri preispitivanju nacionalnog zakonodavstva i administrativnih postupaka radi osiguravanja da međunarodne pravne obveze i međunarodni tehnički standardi, osobito ISACS i IATG, budu uključeni u nacionalni regulatorni okvir.

Potpora u tom području trebala bi se pružati na zahtjev zemalja i prvenstveno biti usredotočena na približavanje međunarodnim standardima o PSSM-u, vodeći računa o ostalim inicijativama koje su u tijeku i kojima se pružaju pomoć i savjeti o nadzoru oružja u širem smislu ili o pitanjima iz područja sigurnosti.

UNREC će organizirati nacionalne radionice s višim predstavnicima nacionalne obrane, tijelima za izvršavanje zakonodavstva i drugim civilnim tijelima koja se bave sigurnošću SALW-a. Sudionici će zajednički raspravljati o zaključcima i preporukama procjene te će se postići suglasnost o različitim mjerama koje treba poduzeti i utvrditi preporuke koje je moguće ispuniti putem zakonodavnih promjena ili administrativni odluka.

Tijekom nacionalnih savjetovanja utvrdit će se prioritetna skladišta koja će služiti kao probne lokacije. Ona bi mogla uključiti jedno u svakom od glavnih gradova, jedno u većem regionalnom čvorištu, jedno u ruralnom području i/ili jedno u graničnom području (kopnena granica, luka ili zračna luka), kao i glavne pravce prijevoza za SALW i streljivo u državnom vlasništvu. Ako je moguće i primjereno, odabirom prioritetnih skladišta trebalo bi uzeti u obzir dostupne informacije o načinima preusmjeravanja i trgovanja, kako bi se prednost dala zalihama za koje je utvrđeno da doprinose nestabilnosti u regiji.

UNREC će sastaviti jedno završno izvješće o procjeni za svaku zemlju u kojem će navesti preporuke o zakonodavstvu i postupcima koji su potrebni za ispunjavanje međunarodnih zahtjeva. Ta će izvješća uključivati povratne informacije nacionalnih tijela i drugih dionika iz šest ciljnih zemalja.

Pokazatelji rezultata/provedbe

(a)

Izvješća za svaku pojedinu državu (ukupno šest) o postojećem zakonodavnom i administrativnom okviru za PSSM, uključujući preporuke za smanjenje jaza uz pomoć međunarodnih instrumenata za razoružanje.

(b)

Održava se šest nacionalnih radionica, po jedna u svakoj ciljnoj zemlji.

(c)

Određeno je do osamnaest skladišnih objekata (tri u svakoj državi) koji trebaju služiti kao probne lokacije.

4.2.2.   Regionalna savjetovanja o postupcima PSSM-a

Ciljevi

(a)

Olakšavanje razmjene informacija i iskustava o postupcima PSSM-a na regionalnoj razini, na temelju nacionalnih procjena provedenih u skladu s točkom 4.2.1.

(b)

Promicanje upotrebe ISACS-a i IATG-a među nacionalnim i regionalnim dionicima.

Opis

Regionalna savjetovanja uz sudjelovanje visokih predstavnika iz šest vlada, s ciljem razmjene informacija o nacionalnim zaključcima i razmjene iskustava i najbolje prakse, održat će se na temelju procjene na nacionalnoj razini (točka 4.2.1.). Predstavnici relevantnih regionalnih i podregionalnih organizacija (AU, ECOWAS, ECCAS, RECSA), agencija UN-a koje sudjeluju u Koordinacijskoj akciji za malo oružje (CASA), relevantni stručnjaci iz Unije i njezinih država članica (uključujući misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike) kao i viši stručnjaci iz drugih regija također će biti pozvani da podijele svoja iskustva.

UNREC će sastaviti izvješće o zaključcima regionalne savjetodavne radionice.

Pokazatelji rezultata/provedbe

(a)

Održava se jedno regionalno savjetovanje o postupcima PSSM-a.

(b)

Izvješće o regionalnoj savjetodavnoj radionici.

4.3.   Fizička sigurnost i upravljanje zalihama (PSSM)

4.3.1.   Procjena PSSM-a u nacionalnim skladištima konvencionalnog oružja i prijevoz SALW-a i streljiva

Ciljevi

(a)

Provedba detaljnih i praktičnih procjena odabranih probnih objekata radi utvrđivanja postojeće prakse, fizičke sigurnosti i suvišnih, zastarjelih ili nezakonitih oružja i streljiva.

(b)

Prijenos praktičnog znanja i vještina o postupcima PSSM-a u skladu s međunarodnim standardima najbolje prakse.

Opis

Na temelju zaključaka nacionalnih savjetodavnih radionica i uz koordinaciju od strane UNREC-a, stručnjaci UNMAS-a i MAG-a provest će detaljne i praktične procjene odabranih probnih objekata radi utvrđivanja trenutačne prakse i problema, upotrebljavajući ISACS i IATG kao osnovu. Na tim probnim lokacijama stručnjaci će također provjeriti postojeću nacionalnu praksu u svjetlu postojećeg nacionalnog zakonodavstva i postupaka te, prema potrebi, predložiti njihovo preispitivanje.

Stručnjaci UNMAS-a i MAG- radit će u zemljama u kojima su u tijeku njihove operacije. UNMAS će djelovati u Maliju u okviru svoje trenutačne operacije i mandata u toj zemlji, a MAG će djelovati u Burkini Faso, Čadu, Mauritaniji, Nigeru i Nigeriji. Operacije će se provoditi u suradnji s nacionalnim povjerenstvima za SALW. Aktivnost će uključivati procjenu prikladnosti infrastrukture i fizičke sigurnosti, uvjeta zaliha SALW-a i streljiva, trenutačne prakse u vezi s njihovim prijevozom te, uz potporu nacionalnih tijela i u dogovoru s njima, utvrđivanje suvišnih, zastarjelih ili nezakonitih konvencionalnog oružja i streljiva koje se nalazi u skladištima. Nadalje, provest će se procjena kvalifikacija i kapaciteta osoblja u skladištima radi utvrđivanja mogućih potreba za osposobljavanjem. Pri provedbi tih procjena upotrebljavat će se alat za ocjenjivanje ISACS-a i MAG-ov instrument za procjenu rizika arsenala. Na zahtjev dotične države korisnice, moguće je održati ad hoc obuku o PSSM-u u odabranim probnim objektima kako bi se odgovorilo na hitne potrebe.

Sigurnosna situacija je raznolika u ciljnim zemljama. Razina aktivnosti koje su tijeku u pogledu PSSM-a razlikuje se od zemlje do zemlje, ovisno o nacionalnim sredstvima koja im stoje na raspolaganju i potpori koju dobivaju od međunarodnih donatora i partnera. Kako bi se iskoristili trajni napori i utvrdila najbolja praksa, PSSM komponenta projekta započet će u dvjema zemljama, a zatim će se dodatno proširiti, u fazama, na preostale zemlje.

Pokazatelji rezultata/provedbe

(a)

Posjećuje se i procjenjuje do 18 skladišnih lokacija u šest ciljnih zemalja (tri u svakoj zemlji).

(b)

Organizira se do osamnaest tečajeva (tri u svakoj zemlji) o najboljim standardima u pogledu PSSM-a u probnim objektima za zemlje koje zahtijevaju izgradnju kapaciteta u području PSSM-a.

4.3.2.   Obnova probnih objekata i označivanje SALW-a

Ciljevi

(a)

Obnova probnih skladišta kako bi ih se uskladilo sa standardima i smjernicama SACS-a i IATG-a te kako bi se smanjio rizik od preusmjeravanja oružja i streljiva.

(b)

Pružanje, prema potrebi, hitnih, jeftinih i vrlo učinkovitih intervencija kako bi se osigurala probna skladišta (npr. ugradnja vrata, brava, itd.).

(c)

Promicanje označivanja i registriranja oružja na temelju najbolje prakse, kao i oslanjanjem na kapacitete stvorene putem prošlih i aktualnih programa pomoći radi izbjegavanja udvostručavanja.

(d)

Pomoć u razvoju ili poboljšanju nacionalnih središnjih baza podataka oružja uz upotrebu postojećeg softvera koji je razvio UNREC i u skladu s međunarodnim standardima najbolje prakse, kako su navedeni u odgovarajućim međunarodnim instrumentima o razoružanju, te uz savjetovanje s relevantnim akterima koji pomažu zemljama u regiji u tu svrhu, na primjer UN-ovim uredom za droge i kriminal (UNODC) i RECSA-om.

Opis

U koordinaciji s UNREC-om, stručnjaci UNMAS-a i MAG-a obavit će hitne intervencije, kada je to potrebno. Nakon tog početnog djelovanja, procijenjena skladišta (oružane i skladišta streljiva) bit će obnovljena u skladu s ISACS-om i IATG-om kako bi se zalihe u državnom vlasništvu zaštitile od preusmjeravanja, pljačke i napada. Planovi i dokumenti pripremljeni za obnovu bit će razvijeni kao model dokumentacije za obnovu i izgradnju drugih oružana i skladišta streljiva. Opseg intervencije i razmatranja u pogledu obnove ili izgradnje na svakoj probnoj lokaciji temeljit će se na rezultatima procjene.

UNREC će surađivati s nacionalnim tijelima kako bi se SALW pohranjen u skladištima označio i registrirao u skladu s ISACS-om, uz upotrebu postojećih kapaciteta u podregiji. UNREC će također razviti precizan i sveobuhvatan sustav za upravljanje skladištima oružja i streljiva koji odgovara potrebama dotičnih zemalja, uzima u obzir postojeće sustave i izbjegava udvostručavanje aktualnih napora. Ovom će se aktivnošću omogućiti primjena pouzdane procjene tipova konvencionalnog oružja i streljiva, njihove registracije i transparentnosti, uzimajući u obzir postojeću infrastrukturu informatičke tehnologije uz osiguravanje usklađenosti s INTERPOL-ovim iARMS-om te omogućujući interoperabilnost među zemljama. To će olakšati prekograničnu suradnju u području praćenja oružja i sprečavanja nedopuštene trgovine SALW-om.

Označivanje, registriranje i upravljanje zalihama SALW-a oslanjat će se na nedavne i aktualne aktivnosti označivanja SALW-a u podregiji koje se financiraju u okviru Odluke 2011/428/ZVSP i putem Instrumenta EU-a za doprinos stabilnosti i miru. Pri tome će se koristiti iskustvo UNREC-a pri provedbi sličnih aktivnosti u zemljama u podregiji koje su pretrpjele sukobe.

Pokazatelji rezultata/provedbe

(a)

Do osamnaest probnih lokacija u skladu je s međunarodnim standardima najbolje prakse o PSSM-u.

(b)

Neoznačeno oružje u probnim skladištima označeno je i registrirano.

(c)

Razvijena je (ili poboljšana) baza podataka za svaku zemlju kako bi se evidentiralo označeno i ostalo oružje.

4.3.3.   Uništavanje viška streljiva i SALW-a

Ciljevi

Doprinijeti uništavanju suvišnog, zastarjelog ili nezakonitog oružja u zemlji.

Opis

U koordinaciji s UNREC-om, SALW i streljivo koji su u procijenjenim skladištima utvrđeni kao suvišni, zastarjeli ili nezakoniti uništit će nadležna nacionalna tijela uz tehničku pomoć UNMAS-a i MAG-a (u zemljama u kojima djeluju) u skladu s ISACS-om 05.50 i IATG-om 10.10. Oprema koju treba osigurati za uništavanje i količina oružja koju treba uništiti ovisit će o zaključcima procjene.

Pokazatelji rezultata/provedbe

(a)

Uništenje utvrđenog oružja.

(b)

Praktično znanje o tehnikama uništavanja preneseno je nacionalnim tijelima u ciljnim zemljama.

4.3.4.   Isprobavanje novih tehnologija

Ciljevi

Procjena moguće upotrebe novih tehnologija za osiguravanje SALW-a koje odgovaraju potrebama regije.

Opis

Ograničena PSSM infrastruktura čini zemlje vrlo osjetljivima na preusmjeravanje SALW-a posebno kada je pohranjen u malim oružanama na udaljenim lokacijama, uključujući u nestabilnim graničnim regijama i tijekom prijevoza. U slučaju razbojništva, krađe ili pljačkanja kojima se oružje preusmjerava nedržavnim akterima, oružje postaje dostupno i raspoloživo za zlouporabu ako nije pojedinačno osigurano.

Nove mobilne i fleksibilne tehnologije mogu ponuditi rješenja za djelotvorno osiguravanje SALW-a u slučajevima u kojima je rizik od preusmjeravanja najveći. Tehnologija bi mogla omogućiti odgovarajuća, troškovno djelotvorna rješenja za države članice koje nemaju opsežnu sigurnosnu infrastrukturu za oružje.

Elektronika bi mogla pružiti dodatni sloj sigurnosti i zaštite za malo oružje. Sustav kojim se pojedinačno oružje osigurava u trenutku preuzimanja iz sigurne oružane, kojim ono ostaje osigurano tijekom prijevoza i privremenog skladištenja dok ne dođe do svog konačnog sigurnog odredišta mogao bi znatno smanjiti rizik od preusmjeravanja oružja u slučajevima razbojništva, krađe ili pljačkanja. Elektronički sustavi za zaključavanje i deaktiviranje pojedinačnog oružja tijekom prijevoza i privremenog skladištenja mogli bi upotrebljavati brave s digitalnim, radiofrekvencijskim ili biometrijskim šiframa, čime bi se poboljšao PSSM na najosjetljivijim mjestima. Digitalni ključevi ne bi bili raspoloživi tijekom prijevoza jer bi oni ovlaštenim osobama mogli biti prenesenim drugim sredstvima komunikacije, poput elektroničke pošte ili SMS poruka. Ovi načini zaštite onemogućili bi neovlaštenom osoblju upotrebu oružja preusmjerenog na ilegalno tržište uslijed krađe, razbojništva ili pljačkanja.

UNREC će obaviti procjenu potencijala novih tehnologija za osiguravanje SALW-a koje odgovaraju potrebama regije putem savjetovanja s regionalnim organizacijama i nacionalnim povjerenstvima za SALW i u suradnji s industrijom. Iskustvo iz susjednih zemalja podregije pri upotrebi pametnih tehnologija za osiguravanje oružja tijekom procesa DDR-a također će se uzeti u obzir, na primjer pojedinačni slučaj Côte d'Ivoirea.

Procjenom će se također utvrditi objekti i pravci prijevoza u Burkini Faso i Čadu u kojima odnosno na kojima se takva tehnologija može isprobati. Takva tehnologija osiguravanja zaliha konvencionalnog oružja i streljiva (uključujući tijekom prijevoza) uvest će se u najviše četiri skladišta.

Zaključci procjene i probne aktivnosti predstavljat će osnovu za dokument sa smjernicama u kojem se izlaže dugoročni plan za moguću upotrebu takvih novih tehnologija u Africi te se dijele sa svim državama u regiji Sahelu, s regionalnim i podregionalnim organizacijama i na međunarodnim tehničkim konferencijama i sastancima.

Pokazatelji rezultata/provedbe

(a)

Izvješće o procjeni upotrebe novih tehnologija koje uključuje utvrđivanje tehnologija koje treba isprobati te četiri probne lokacije i pravce prijevoza u Burkini Faso i Čadu.

(b)

Isprobavanje novih tehnologija na četiri lokacije, dvije u Burkini Faso i dvije u Čadu te na pravcima prijevoza.

(c)

Izvješće o rezultatima probnih aktivnosti.

4.4.   Utvrđivanje nacionalnih standarda u skladu s IATG-om i ISACS-om

Ciljevi

(a)

Poboljšanje upravljanja oružjem i streljivom.

(b)

Osiguravanje i potvrđivanje nacionalnih SOP-ova o PSSM-u koji su u skladu s međunarodnim standardima najbolje prakse, čime se poboljšava sigurnost i zaštita zaliha konvencionalnog oružja i streljiva.

Opis

Na temelju zaključaka procjena i savjetovanja (vidjeti točku 4.2.), kao i na temelju iskustva stečenog tijekom praktičnog procjenjivanja i obnove (vidjeti točku 4.3.) UNREC će podupirati zemlje korisnice da dodatno preispitaju i, ako je to potrebno, razviju nacionalne priručnike, smjernice i SOP-ove za PSSM (SOP-ovi za PSSM) tako da budu u skladu s ISACS-om, IATG-om te regionalnim i podregionalnim zakonodavstvom. SOP-ovi za PSSM će također obuhvaćati obveze izvješćivanja u okviru međunarodnih instrumenata.

UNREC će u svakoj zemlji organizirati radionice za potvrđivanje SOP-ova - jednu na višoj tehničkoj razini i jednu na višoj političkoj razini - prije nego što se SOP-ovi uvedu na nacionalnoj razini. Program za radionice uključivat će komponentu evaluacije radi procjene različitih aktivnosti koje su već trebale biti provedene u svakoj zemlji. UNREC i akteri koji sudjeluju u provedbi održat će u svakoj od dotičnih zemalja, a u okviru postupka uvođenja, radionice radi osposobljavanja instruktora na kojima se predstavljaju novi SOP-ovi.

Pokazatelji rezultata/provedbe

(a)

SOP-ovi za PSSM razvijeni su za ciljne zemlje.

(b)

Radionice na tehničkoj razini i višoj političkoj razini održavaju se u šest ciljnih zemalja.

(c)

U svakoj će se zemlji održati jedna radionica o SOP-ovima radi osposobljavanja instruktora, a u svakoj će sudjelovati do 35 sudionika.

4.5.   Evaluacija i daljnji koraci

4.5.1.   Regionalna evaluacija

Ciljevi

(a)

Analiza utjecaja ili potencijalnog utjecaja nakon provedbe projekta.

(b)

Evaluacija svih mjera poduzetih u okviru projekta; utvrđivanje dobre prakse, nedostataka i područja budućih aktivnosti.

Opis

UNREC će za trajanja projekta provoditi redovne naknadne posjete objektima. Putem tih posjeta omogućit će se procjenjivanje upotrebe i prakse tijekom vremena te će se stručnjacima omogućiti da kontinuirano surađuju s rukovodećim osobljem.

O zaključcima nacionalnih evaluacija raspravljat će se na regionalnim sastancima uz sudjelovanje predstavnika iz šest država regije Sahela, donatorâ, agencija CASA-e, relevantnih regionalnih organizacija (AU, ECOWAS, ECCAS, RECSA), relevantnih stručnjaka iz Unije i njezinih država članica (uključujući misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike) i civilnog društva. Utvrdit će se područja u kojima se može razmijeniti najbolja praksa među zemljama u regiji Sahelu, uključujući inicijative za poboljšanje civilnog nadzora te će se skicirati daljnji koraci za buduću prekograničnu suradnju u pogledu PSSM-a.

Pokazatelji rezultata/provedbe

(a)

Posjeti zemljama i službena putovanja osoblja koje radi na projektu u okviru drugih aktivnosti uključuju evaluaciju i praćenje komponenata.

(b)

Svakih šest mjeseci provode se naknadne misije.

(c)

Održava se regionalni sastanak o rezultatima projekta.

4.5.2.   Završno izvješće

Ciljevi

(a)

Analiza utjecaja ili potencijalnog utjecaja nakon provedbe projekta i uključivanje povratnih informacija dionika i nacionalnih tijela.

(b)

Evaluacija svih mjera poduzetih u okviru projekta; utvrđivanje dobre prakse, nedostataka i područja budućih aktivnosti.

Opis

UNREC će pripremiti završno izvješće koje će sadržavati sažetak, skup zaključaka nacionalnih i regionalnih radionica, nacionalno zakonodavstvo, administrativne postupke i SOP-ove, kao i zaključke probne aktivnosti u vezi s novom tehnologijom za oružje i upravljanje zalihama. Ono će također sadržavati model planova i dokumenata za obnovu oružana i skladištâ streljiva.

Pokazatelji rezultata/provedbe

Nacrt završnog izvješća je izrađen i dostavljen.

5.   Trajanje

Ukupno procijenjeno trajanje provedbe projekata bit će 36 mjeseci.

6.   Korisnici

Izravni korisnici projekta su nacionalne institucije nadležne za nadzor SALW-a i PSSM u Burkini Faso, Čadu, Maliju, Mauritaniji, Nigeru i Nigeriji, kao što su ministarstva obrane i sigurnosti kao i nacionalna povjerenstva (ili odbori) za SALW.

Neizravni korisnici uključuju civilno stanovništvo šest država regije Sahela, susjedne države i njihovo stanovništvo, AU-u, afričke subregionalne organizacije kao i sve države kojima će koristiti spoznaje stečene u ovom projektu.

7.   Provedbeni subjekt

Aktivnosti će provoditi UNODA putem UNREC-a, svog regionalnog centra za razoružanje, u suradnji s:

(a)

nacionalnim kontaktnim točkama i nacionalnim povjerenstvima za malo i lako oružje Burkine Faso, Čada, Malija, Mauritanije, Nigera i Nigerije.

(b)

DPKO/UNMAS-om,

(c)

MAG-om,

(d)

ISACS međuagencijskim odjelom za podršku,

(e)

Wilton Parkom.

Krajnju odgovornost za provedbu ovog djelovanja u odnosu na Komisiju snosi UNODA.

8.   Partnerstva i sinergije

Za vrijeme provedbe projekta UNREC će organizirati sastanke s delegacijama EU-a i veleposlanstvima država članica koji se nalaze u šest države regije Sahelai redovito će ih obavješćivati o aktivnostima projekta u svakoj zemlji. Predstavnici delegacija EU-a i država članica bit će unaprijed obaviješteni o projektnim aktivnostima (npr. radionicama) i pozvani da sudjeluju. UNREC će se također savjetovati i surađivati, prema potrebi, s misijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a EUCAP Sahel Niger i EUCAP Sahel Mali.

Pored toga, UNREC će se koordinirati s drugim partnerima radi izbjegavanja udvostručavanja napora i utvrđivanja područja suradnje i komplementarnosti kojima se podupiru ciljevi projekta. Neki od tih partnera uključuju: AU-u, afričke regionalne organizacije (uključujući ECOWAS, ECCAS, RECSA-u), NATO, timove UN-a za pojedine zemlje, UNODC, tehničke i financijske partnere uključene u područje sigurnosti, međunarodne nevladine organizacije (uključujući Istraživanje malog oružja, Handicap International, Parlamentarni forum o malom i lakom oružju i Parlamentarce za globalno djelovanje), Multinacionalnu skupinu za malo oružje i streljivo (MSAG) te industriju.

Naposljetku, UNREC i ostali partneri koji sudjeluju u provedbi savjetovat će se sa subjektima uključenima u istraživanje preusmjeravanja i trgovanja, između ostalog, praćenjem i otkrivanjem nezakonitog SALW-a i streljiva u regiji Sahelu, uključujući stručnjake iz panela stručnjaka UN-a za praćenje embarga na oružje, stručnjake za oružje koji su priključeni operacijama UN-a za potporu miru, Istraživanje malog oružja i Conflict Armament Research (globalni mehanizam praćenja „iTrace”, poduprt u okviru Odluke 2013/698/ZVSP). UNREC će također poticati relevantna tijela zemalja korisnica da upotrebljavaju INTERPOL-ov sustav upravljanja evidencijom i praćenjem nezakonitog oružja („iARMS”) koji financira EU.

9.   Provedbena agencija: obrazloženje izbora

UNODA igra ključnu ulogu u promicanju napora za razoružanje u području konvencionalnog oružja kao što je SALW. UNODA igra ključnu ulogu u promicanju djelotvorne provedbe normativnih okvira koji su u pregovorima dogovoreni na multilateralnoj razini, poput Akcijskog programa UN-a o SALW-u i Međunarodnog instrumenta praćenja, na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Unija nastoji nastaviti plodonosnu suradnju s UNODA-om.

UNREC, koji je dio UNODA-e, ima dugogodišnje iskustvo u pružanju potpore državama i civilnom društvu Sahela u njihovoj provedbi međunarodnih i regionalnih instrumenata za nadzor SALW-a, u skladu sa svojim mandatom koji je dobio od Opće skupštine UN-a da na zahtjev osigura materijalnu potporu za inicijative i druge napore država članica Afričke regije u ostvarivanju mjera za mir, ograničenje oružja i razoružanje u regiji (Rezolucija 40/151 G, 16. prosinca 1985.). UNREC je već pregovarao s potencijalnim zemljama korisnicama radi dobivanja njihove suglasnosti te ima projekte nadzora oružja koji su u tijeku u tri ciljne zemlje. On je stoga u idealnom položaju za provedbu ove Odluke.

10.   Vidljivost EU-a

UNREC će poduzeti odgovarajuće mjere kako bi javnosti ukazao na činjenicu da djelovanje financira Europska unija. Takve će se mjere provoditi u skladu s Priručnikom za komunikaciju i vidljivost za vanjsko djelovanje EU-a koji je utvrdila i objavila Komisija te u skladu s bilo kojim drugim smjernicama dogovorenima između Komisije i UN-a.

Indikativni vremenski okvir

Ukupno trajanje: 36 mjeseci

Aktivnost

Predloženi vremenski okvir

4.1.

Konferencija Wilton Parka o PSSM-u u Sahelu

siječanj – ožujak 2015. (konferencija u veljači 2015.)

4.2.

Preispitivanje zakonodavstva i administrativnih postupaka te savjetovanja o PSSM-u

siječanj – prosinac 2015.

4.2.1.

Nacionalna savjetovanja o postupcima PSSM-a i u svrhu utvrđivanja probnih lokacija

siječanj – rujan 2015.

4.2.2.

Regionalna savjetovanja o postupcima PSSM-a

listopad – prosinac 2015.

4.3.

PSSM

srpanj 2015. – lipanj 2017.

4.3.1.

Procjena PSSM-a u nacionalnim skladištima konvencionalnog oružja i prijevoz SALW-a i streljiva (procjenjivanje će početi u dvjema zemljama)

srpanj 2015. – lipanj 2017.

4.3.2.

Obnova probnih objekata i označivanje SALW-a

srpanj 2015. – lipanj 2017.

4.3.3.

Uništavanje viška streljiva i SALW-a

srpanj 2015. – lipanj 2017.

4.3.4.

Isprobavanje novih tehnologija

siječanj – lipanj 2017.

4.4.

Utvrđivanje nacionalnih standarda u skladu s IATG-om i ISACS-om

siječanj – prosinac 2017.

4.5.

Evaluacija i daljnji koraci

srpanj – prosinac 2017.

4.5.1.

Regionalna evaluacija

srpanj – prosinac 2017.

4.5.2.

Završno izvješće

listopad – prosinac 2017.


(1)  Burkina Faso, Mali, Niger i Nigerija su države stranke Konvencije ECOWAS-a.

(2)  Čad je 8. kolovoza 2012. ratificirao Konvenciju iz Kinshase.


17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/44


ODLUKA VIJEĆA 2014/913/ZVSP

od 15. prosinca 2014.

za potporu Haškom kodeksu postupanja i neširenju balističkih projektila u okviru provedbe Strategije EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 26. stavak 2.,

budući da:

(1)

Europsko vijeće donijelo je 12. prosinca 2003. Strategiju EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje („Strategija”), čije poglavlje III. sadrži popis mjera za suzbijanje takvog širenja koje treba poduzeti kako unutar Unije tako i u trećim zemljama.

(2)

EU aktivno provodi Strategiju i mjere navedene u njezinim poglavljima II. i III., na primjer, oslobađajući financijske izvore za potporu posebnim projektima koji vode jačanju multilateralnog sustava za suzbijanje širenja i multilateralnih mjera izgradnje povjerenja. Haški kodeks postupanja protiv širenja balističkih projektila („Kodeks” ili „HCoC”) i Režim kontrole raketne tehnologije („MTCR”) sastavni su dijelovi tog sustava. Cilj je kodeksa i MTCR-a sprečavanje i zaustavljanje širenja sustava balističkih projektila kojima se može isporučivati oružje za masovno uništenje („OMU”) i s njim povezana tehnologija.

(3)

Vijeće je 17. studenoga 2003. donijelo Zajedničko stajalište 2003/805/ZVSP (1). To Zajedničko stajalište između ostalog poziva na promicanje potpisivanja Kodeksa od strane što je više moguće zemalja, posebno onih koje raspolažu balističkim projektilima, kao i na daljnji razvoj i provedbu Kodeksa, posebno njegovih mjera za izgradnju povjerenja, i na promicanje što tješnjih povezanosti između Kodeksa i sustava UN-a koji se temelji na multilateralnim dogovorima o neširenju.

(4)

Dana 8. prosinca 2008. Vijeće je donijelo svoje zaključke i dokument naslovljen „Nove vrste aktivnosti Europske unije za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje i sustava njegove isporuke”. U tom je dokumentu navedeno, između ostalog, da širenje OMU-a i sustava njihove isporuke još uvijek predstavlja jedan od najvećih sigurnosnih izazova te da je politika neširenja ključni element Zajedničke vanjske i sigurnosne politike. S obzirom na postignuti napredak i stalne napore u provedbi „novih smjerova djelovanja”, Vijeće je u prosincu 2010. dogovorilo produženje razdoblja njihove provedbe do kraja 2012.

(5)

Vijeće je 18. prosinca 2008. donijelo Odluku 2008/974/ZVSP (2) o potpori Kodeksu u okviru provedbe Strategije.

(6)

Dana 23. srpnja 2012. Vijeće je donijelo Odluku 2012/423/ZVSP (3). Ta Odluka omogućila je uspješno promicanje univerzalnosti Kodeksa i usklađenosti s njegovim načelima. Prioritet je Unije nastaviti dijalog između država potpisnica i država koje nisu potpisnice, s ciljem daljnjeg promicanja univerzalnosti Kodeksa i njegove bolje provedbe i poboljšanja. Ova popratna Odluka treba doprinijeti tom procesu.

(7)

Općenito, nastavak širenja balističkih projektila osposobljenih za isporuku OMU-a uzrokuje sve veću zabrinutost međunarodne zajednice, posebno trenutni projekti balističkih projektila na Bliskom istoku, u Sjeveroistočnoj Aziji i Jugoistočnoj Aziji, uključujući Iran, Siriju i Demokratsku Narodnu Republiku Koreju („DNRK”).

(8)

Vijeće sigurnosti UN-a naglasilo je u RVSUN-u 1540 (2004) i podsjetilo u RVSUN-u 1977 (2011) da širenje nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja i sredstava njihove isporuke, predstavlja prijetnju za međunarodni mir i sigurnost te obvezalo države, među ostalim, da se suzdrže od podupiranja na bilo koji način nedržavnih sudionika u razvoju, proizvodnji, stjecanju, posjedovanju, prijevozu, prijenosu ili uporabi nuklearnog, kemijskog ili biološkog oružja i sustava njihove isporuke. Opasnost za međunarodni mir i sigurnost uzrokovana nuklearnim, kemijskim i biološkim oružjem i sredstvima njihove isporuke potvrđena je u RVSUN-u 1887 (2009) o neširenju nuklearnog oružja i nuklearnom razoružanju. Nadalje, Vijeće sigurnosti UN-a odlučilo je u rezolucijama VSUN-a 1929 (2010) i 1718 (2006), između ostalog, na temelju prethodno navedenih rezolucija VSUN-a 1540(2004), 1977(2011) i 1887(2009) da Iran i DNRK ne bi trebali poduzimati nikakve aktivnosti povezane s balističkim projektilima koji mogu isporučivati nuklearno oružje, uključujući lansiranja koja upotrebljavaju tehnologiju balističkih projektila i da države trebaju poduzeti sve potrebne mjere za sprečavanje prijenosa tehnologije ili tehničke pomoći Iranu i DNRK-u povezane s tim aktivnostima.

(9)

Ova bi Odluka trebala poslužiti, općenitije, za potporu nizu aktivnosti usmjerenih na borbu protiv širenja balističkih projektila,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Za potrebe osiguranja kontinuirane i praktične provedbe određenih elemenata Strategije, kako je navedeno u Prilogu, Unija:

(a)

podupire aktivnosti Kodeksa i MTCR-a, posebno s ciljem:

i.

promicanja univerzalnosti Kodeksa, a posebno potpisivanja Kodeksa od strane svih država koje raspolažu balističkim projektilima;

ii.

potpore provedbe i jačanja vidljivosti Kodeksa;

iii

promicanja pridržavanja smjernica MTCR-a i njegova Priloga;

(b)

općenito, podupiranja niza aktivnosti za borbu protiv širenja balističkih projektila, posebno usmjerenih na podizanje svijesti o toj prijetnji, intenziviranje nastojanja da se poveća učinkovitost multilateralnih instrumenata, pružanje podrške inicijativama usmjerenima na navedene posebne izazove i pomaganje zainteresiranim zemljama da ojačaju na nacionalnoj razini odgovarajuće sustave kontrole izvoza.

2.   U ovom kontekstu, projekti koje Unija treba poduprijeti obuhvaćaju sljedeće posebne aktivnosti:

(a)

aktivnosti za potporu Kodeksu:

i.

pripremiti i objaviti „paket dobrodošlice” za promidžbene aktivnosti prema državama koje nisu potpisnice Kodeksa, podsjećajući također na obveze država članica potpisnica;

ii.

organizirati širenje popratnih događaja u Beču povodom godišnjeg sastanka država potpisnica HCoC-a;

iii.

organizirati popratne događaje promidžbenih aktivnosti u potporu HCoC-a u okviru sastanaka Prvog odbora Opće skupštine UN-a;

iv.

organizirati do tri regionalna seminara informiranja koji se temelje na prioritetima EU-a (po mogućnosti, zemljama Azije, zaljevskim zemljama i zemljama Latinske Amerike);

v.

poticati predstavnike država potpisnica i država koje nisu potpisnice iz zemalja u razvoju na sudjelovanje u godišnjim sastancima HCoC-a i seminarima informiranja;

vi.

organizirati sjednice za podizanje svijesti za države koje su nedavno pristupile HCoC-u kako bi im se pomoglo u ispunjavanju njihovih obveza, između ostalog u okviru godišnjeg sastanka HCoC-a u Beču;

vii.

podupirati koordinaciju napora promicanja HCoC-a s aktivnostima UN-ova Odbora 1540, između ostalog putem financiranja sudjelovanja stručnjaka HCoC-a u posjetima državama Odbora 1540;

viii.

Podupirati siguran mehanizam za informacije i za komunikaciju HCoC-a (e-ICC), uključujući putem tehničkog poboljšanja internetske stranice;

(b)

aktivnosti za potporu neširenju balističkih projektila općenito:

i.

organizirati do četiri seminara za podizanje svijesti o širenju balističkih projektila u okviru multilateralnih foruma, eventualno povezanih s promotivnim događajima HCoC-a iz točke (a), poput seminara u okviru Opće skupštine Ujedinjenih naroda ili pripremnih odbora Ugovora o neširenju nuklearnog oružja.

ii.

organizirati do tri seminara za podizanje svijesti o širenju balističkih projektila i poticati rasprave o izgledima boljeg rješavanja prijetnje širenja balističkih projektila na regionalnoj razini, eventualno u svezi s ostalim aktivnostima informiranja EU-a o HCoC-u; u suradnji s državama u pitanju, seminari bi se mogli održati u Aziji, području Zaljeva i Latinskoj Americi.

iii.

osigurati četiri informativna dokumenta o mogućim daljnjim multilateralnim mjerama sprečavanja prijetnje širenja raketnog oružja i promicanja napora u vidu razoružanja u području balističkih projektila, s posebnim naglaskom na moguće mjere za izgradnju povjerenja i istraživanje mogućnosti usvajanja regionalnog fokusa kao prvi korak, na primjer u područjima od posebnog interesa za Uniju i/ili ako se može očekivati napredak u bliskoj budućnosti.

iv.

kako bi se spriječila tehnologija dvojne namjene i prijenos znanja u ranoj fazi, organizirati do tri sjednice za podizanje svijesti za stručnjake, posebno iz područja znanosti i/ili svemira i industrije.

v.

poticati pristup znanstvenicima iz zemalja u razvoju koji rade na neširenju raketnog oružja projektima Centara izvrsnosti EU-a.

vi.

u suradnji s Centrima izvrsnosti EU-a, organizirati ciljane stručne misije u trećim zemljama u cilju razmjene informacija i iskustava u vezi s raketnom tehnologijom i povezanih s kontrolom izvoza robe dvojne namjene te im pomoći izgraditi dodatne nacionalne sposobnosti.

vii.

podržavati obučavanje stručnjaka o neširenju balističkih projektila sudjelovanjem u programima EU-a kao što je Europsko učilište za sigurnost i obranu ili programima država članica Unije („države članice”).

Podroban opis projekata određen je u Prilogu.

Članak 2.

1.   Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (VP) odgovoran je za provedbu ove Odluke.

2.   Tehničku provedbu projekata iz članka 1. stavka 2. izvršava Fondation pour la Recherche Stratégique (FRS) koja tu zadaću provodi pod odgovornošću VP-a. U tu svrhu VP sklapa potrebne aranžmane s FRS-om.

Članak 3.

1.   Referentni financijski iznos za provedbu projekata iz članka 1. stavka 2. iznosi 990 000 EUR.

2.   Rashodima koji se financiraju iz iznosa određenog stavkom 1. upravlja se u skladu s postupcima i pravilima koji se primjenjuju na opći proračun Unije.

3.   Komisija nadzire ispravnost upravljanja rashodima iz stavka 1. U tu svrhu ona sklapa financijski sporazum s FRS-om. Sporazumom se utvrđuje da FRS treba osigurati vidljivost doprinosa EU-a, u skladu s njegovom veličinom.

4.   Komisija nastoji zaključiti sporazum o financiranju iz stavka 3. što je prije moguće, a nakon stupanja na snagu ove Odluke. Ona obavještava Vijeće o svim problemima u tom procesu i o datumu sklapanja sporazuma o financiranju.

Članak 4.

1.   VP izvješćuje Vijeće o provedbi ove Odluke na temelju redovitih izvješća koje sastavlja FRS. Ta izvješća predstavljaju temelj za evaluaciju koju provodi Vijeće.

2.   Komisija pruža informacije o financijskim aspektima projekata navedenih u članku 1. stavku 2.

Članak 5.

1.   Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

2.   Ova Odluka prestaje važiti 30 mjeseci nakon datuma sklapanja sporazuma o financiranju iz članka 3. stavka 3. Međutim, ona prestaje važiti šest mjeseci nakon stupanja na snagu ako se u tom roku ne sklopi sporazum o financiranju.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2014.

Za Vijeće

Predsjednica

F. MOGHERINI


(1)  Zajedničko stajalište Vijeća 2003/805/ZVSP od 17. studenoga 2003. o univerzalizaciji i jačanju multilateralnih sporazuma na području neširenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke (SL L 302, 20.11.2003., str. 34.).

(2)  Odluka Vijeća 2008/974/ZVSP od 18. prosinca 2008. za potporu Haškom kodeksu postupanja protiv širenja balističkih projektila u okviru provedbe Strategije EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje (SL L 345, 23.12.2008., str. 91.).

(3)  Odluka Vijeća 2012/423/ZVSP od 23. srpnja 2012. o potpori neširenju balističkih projektila u okviru provedbe Strategije EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje i Zajedničkog stajališta Vijeća 2003/805/ZVSP (SL L 196, 24.7.2012., str. 74.).


PRILOG

1.   CILJEVI

Unija snažno promiče neširenje projektila. Njezina nastojanja u tom pogledu uključuju Strategiju i Zajedničko stajalište 2003/805/ZVSP. Osim toga, Vijeće je podržalo „Nove vrste aktivnosti Europske unije za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje i sustava njegove isporuke”, a EU je podupro Rezoluciju VSUN-a 1540 (2004), na koju se kasnije poziva rezolucija VSUN-a 1977 (2010).

Unija smatra da je MTCR važan multilateralni instrument, čiji je cilj smanjiti širenje sustava balističkih projektila i s tim povezane tehnologije i znanja kroz uspostavu i provedbu propisa o kontroli izvoza osjetljivih materijala. 19 država članica članice su MTCR-a, a sve države članice provode popis kontrole izvoza MTCR-a putem Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 (1).

Unija je snažno podržala aktivnosti Kodeksa od njegova nastanka i redovito je izražavala zabrinutost zbog širenja balističkih projektila. Unija smatra Kodeks središnjom mjerom transparentnosti i izgradnje povjerenja. Sve su države članice potpisale Kodeks i provode ga u dobroj vjeri.

U prošlosti, Unija je nastojala prevladati preostale nedostatke u provedbi Kodeksa i njegovoj univerzalnosti organiziranjem radionica, sastanaka stručnjaka i regionalnih seminara za podizanje svijesti. Te aktivnosti koje su organizirane u skladu s Odlukom 2008/974/ZVSP i koje je provo FRS, pokazale su se učinkovitima i relevantnima.

Ohrabrena ishodom tih događaja, Unija obavlja svoju inicijativu i podupire tri aspekta Kodeksa kako slijedi:

(a)

univerzalnost Kodeksa,

(b)

provedbu Kodeksa,

(c)

jačanje i poboljšanje funkcioniranja Kodeksa.

Taj postupak proveden je u skladu s Odlukom 2012/423/ZVSP, koja je omogućila razvoj nekoliko inicijativa za potporu HCoC, između ostalog:

(a)

razvoj posebne sigurne internetske stranice;

(b)

organizaciju nekoliko popratnih događaja čiji je cilj promicanje Kodeksa među državama koje nisu potpisnice Kodeksa u Beču, Ženevi i New Yorku;

(c)

radionice u svrhu podizanja svijesti za zemlje Afrike i Bliskog istoka u Parizu;

(d)

regionalni seminari u Singapuru, Abu Dhabiu i Limi;

(e)

priprema dokumenata koji potiču na razmišljanje.

Odluka 2012/423/ZVSP doprinijela je podizanju svijesti o Kodeksu i njegovu promicanju spram trećih zemalja. Putem te je Odluke Unija podržala Francusku, Japan, Kostariku, Mađarsku, Peru i Rumunjsku u njihovim aktivnostima u svojstvu predsjedatelja HCoC-a. Povećanjem profila HCOC-a, olakšala je pridržavanje Kodeksa od stranenovih članova.

U svjetlu postignutih rezultata i daljeg širenja balističkih projektila osposobljenih za isporuku OMU-a koji predstavljaju razlog za sve veću zabrinutost međunarodne zajednice, posebno tekući raketni programi u sjeveroistočnoj Aziji i Bliskom istoku i Jugoistočnoj Aziji, uključujući Iran i DNRK, provodit će se sljedeće aktivnosti:

(a)

projekt 1., informacije i komunikacija;

(b)

projekt 2., jačanje neširenja balističkih projektila;

(c)

projekt 3., univerzalizacija HCOC-a – aktivnosti informiranja;

Idući dalje od samo promicanja pridržavanja Kodeksa i MTCR-a, ova Odluka omogućuje produbljivanje međunarodne rasprave o širenju balističkih projektila i uključivanje novih regionalnih područja i novih zajednica.

2.   OPRIS PROJEKTA

2.1.   Projekt 1.: Informacije i komunikacija

2.1.1.   Cilj projekta

Kodeks predstavlja važan instrument za suzbijanje širenja balističkih projektila i povezane tehnologije kroz mjere izgradnje povjerenja i transparentnosti. Međutim, potrebno je učiniti više kako bismo ga podržali, posebno s ciljem:

(a)

promicanja univerzalnosti Kodeksa, a posebno potpisivanja Kodeksa od strane svih država koje raspolažu balističkim projektilima i svemirskim kapacitetima;

(b)

podupiranja provedbe Kodeksa u svim aspektima;

(c)

jačanja vidljivosti Kodeksa.

2.1.2.   Opis projekta

Projekt predviđa tri vrste aktivnosti:

(a)

pripremu, izradu, tiskanje i distribuciju do 1 500 brošura o potpori Unije Kodeksu. Brošura će također uključivati:

i.

opis HCoC-a;

ii.

ciljeve HCoC-a;

iii.

opis godišnjih izjava, obavijesti prije lansiranja i dobrovoljne promatračke misije;

iv.

Europsku strategiju za HCoC i širenje sredstava isporuke OMU-a;

v.

demarše koje treba ispuniti kako bi se potpisao Kodeks;

vi.

podatke za kontakt za države koje nisu potpisnice Kodeksa.

(b)

pripremu, izradu, tiskanje i distribuciju do 1 000 tiskanih brošura „paketa dobrodošlice” i USB ključa za promidžbene aktivnosti u smjeru država koje nisu potpisnice Kodeksa također podsjećajući na obveze država potpisnica. Također će biti dostupna na internetu i obuhvaćati sve potrebne informacije o Kodeksu i odgovarajućim kontaktnim točkama. „Paket dobrodošlice” uključivat će brošuru opisanu u točki 2(a);

(c)

podupiranje i ažuriranje sigurnog internetskog mehanizma za informacije i za komunikaciju HCoC-a („neposredan elektronski središnji kontakt” — e-ICC), između ostalog putem tehničkih poboljšanja internetske stranice u bliskoj suradnji s austrijskim federalnim ministarstvom vanjskih poslova.

2.1.3.   Očekivani rezultati projekta/pokazatelji

(a)

Kroz široku distribuciju „paketa dobrodošlice” tijekom raznih događaja, postići veću razinu osviještenosti među partnerima o dodanoj vrijednosti HCoC-a i ulozi Unije.

(b)

Sigurnija internetska stranica HCoC-a omogućuje poboljšanu razmjenu relevantnih informacija među partnerima.

(c)

Uporaba „paketa dobrodošlice” od strane predsjedatelja HCoC-a, austrijskog tajništva („neposredan središnji kontakt” („ICC”)), Unije i drugih partnera, prema potrebi, u njihovim aktivnostima informiranja.

2.1.4.   Korisnici projekta

Korisnici projekta su i države potpisnice HCoC-a i države koje nisu potpisnice Kodeksa.

2.2.   Projekt 2., jačanje neširenja balističkih projektila.

2.2.1.   Svrha projekta

Daljnje širenje i operativna uporaba balističkih projektila osposobljenih za isporuku OMU-a uzrokuje sve veću zabrinutost međunarodne zajednice, posebno tekući raketni programi u sjeveroistočnoj Aziji i Bliskom istoku, Jugoistočnoj Aziji, uključujući Iran i DNRK.

Općenito, projekt će podržavati niz aktivnosti za borbu protiv širenja balističkih projektila koji su posebno usmjereni na podizanje svijesti o prijetnji, intenziviranje nastojanja da se poveća učinkovitost multilateralnih instrumenata, podupiranje inicijative za rješavanje tih posebnih izazova i pomaganje zainteresiranim zemljama da na nacionalnoj razini pojačaju svoje odgovarajuće sustave kontrole izvoza.

2.2.2.   Opis projekta

Objava dvaju dokumenata koji služe kao poticaj za razmišljanje godišnje (četiri tijekom trajanja ovog projekta). Moguće teme uključuju:

(a)

korištenje postojećih područja bez OMU-a kao primjera i mogućeg okvira za daljnje inicijative za zabranu balističkih projektila;

(b)

daljnje multilateralne mjere sprečavanja prijetnje širenja raketnog oružja i promicanje napora u vidu razoružanja u području balističkih projektila, s posebnim naglaskom na moguće mjere za uspostavu povjerenja;

(c)

kontrolni mehanizmi za izvoz i provoz;

(d)

ulogu nematerijalnog prijenosa tehnologije (ITT) u području balističkih projektila.

2.2.3.   Očekivani rezultati projekta/pokazatelji

(a)

promicanje multilateralnih nastojanja obuzdavanja širenja projektila uključujući HCoC te MTCR povećava utjecaj EU-a u području neširenja projektila;

(b)

poticanje rasprave o novim inicijativama jačanja Kodeksa i MTCR-a i otvaranje vrata za daljnje inicijative;

(c)

poticanje neširenja projektila;

(d)

treba objaviti najmanje četiri dokumenta koji potiču na razmišljanje;

(e)

podizanje svijesti o tehnologiji dvojne namjene i pitanjima prijenosa znanja sprječava nenamjerni prijenos među državama članicama i povećava globalnu svijest o mehanizmu za kontrolu izvoza.

2.2.4.   Korisnici projekta

Unija i države članice imat će koristi od dokumenata koji služe kao poticaj za razmišljanje; o široj distribuciji odlučiti će VP u bliskom savjetovanju s državama članicama u okviru nadležne radne skupine Vijeća. Konačna će se odluka temeljiti na prijedlozima provedbenog subjekta u skladu s člankom 2. stavkom 2 ove Odluke.

2.3.   Projekt 3.: Univerzalizacija HCoC-a – informativne aktivnosti

2.3.1.   Svrha projekta

Projektom će se podići svijest i o neširenju projektila i o HCoC-u organiziranjem nekoliko događaja čiji je cilj uključivanje država koje nisu potpisnice Kodeksa. U tu svrhu, organizirat će se događanja u Beču i New Yorku kako bi se izaslanstva UN-a uključila u okvir važnih događaja.

2.3.2.   Opis projekta

Projekt će omogućiti tri vrste događaja:

(a)

Financiranje četiri promotivna događaja (dva u svakom gradu) za potporu i HCoC-a i neširenja balističkih projektila koji će se održati u dva grada:

i.

u New Yorku, u okviru Prvog odbora Opće skupštine UN-a ili Pripremnih odbora Ugovora o neširenju nuklearnog oružja;

ii.

u Beču, u okviru HCoC-a ili drugih relevantnih aktivnosti UN-a u Beču.

U pogledu organizacije seminarâ:

i.

svaki seminar će trajati pola dana te će okupiti do 80 sudionika iz misija UN-a u New Yorku i Beču oko odabrane skupine govornika i dužnosnika EU-a;

ii.

bit će pozvano do 6 govornika;

iii.

bit će pozvan predsjedatelj HCoC-a;

iv.

na temelju ove Odluke bit će organizirani i financirani ograničeni ručkovi ili večere čiji je cilj uključivanje viših službenika iz odabranih zemalja koje vode viši predstavnik EU-a i stručnjaci.

U tu svrhu, provedbeni subjekt će predložiti za svaki događaj popis zemalja, od kojih će neke biti države koje nisu potpisnice Kodeksa. To će omogućiti sazivanje viših predstavnika koji se bave pitanjima neširenja nuklearnog oružja.

(b)

Financiranje triju regionalnih seminara informiranja koji bi se mogli odvijati u Latinskoj Americi (npr. Argentini, Brazilu, Čileu, Meksikuili državama koje nisu članice u Karipskom području), Bliskom istoku (npr. u zaljevskim zemljama, Bahreinu, Kataru ili Saudijskoj Arabiji) i Aziji (npr. Indoneziji ili Vijetnamu). Izbor lokacija obavit će se u dogovoru s VP-om uz blisko savjetovanje s državama članicama u okviru nadležne radne skupine Vijeća. Seminar će biti posvećen trendovima u širenju projektila i usmjerenosti na regionalna pitanja te će se baviti HCoC-om i praktičnim informacijama o tome kako biti država sudionica. Države potpisnice iz regije bit će pozvane na državnoj razini kako bi podijelile svoja iskustva s državama koje nisu potpisnice Kodeksa. Predsjedatelj HCoC-a će također biti pozvan dati izjavu i predsjedati sjednicom. Nazočnost može uključivati dužnosnike, diplomate, vojno osoblje, predstavnike međunarodnih organizacija, predstavnike EU-a, akademske zajednice itd.

U pogledu organizacije seminarâ:

i.

svaki će seminar trajati jedan dan;

ii.

na sudjelovanje se može pozvati do 50 osoba;

iii.

predsjedatelj HCoC-a bit će pozvan dati izjavu.

(c)

Do deset ciljanih misija stručnjaka za države koje nisu potpisnice Kodeksa. Oni će uglavnom ciljati na relevantne industrije, znanstvenu zajednicu, stručnjake za kontrolu izvoza i predstavnike civilnog društva. U suradnji s Centrima izvrsnosti Europske unije, dva stručnjaka o neširenju balističkih projektila iz provedbene agencije EU-a i jedan stručnjak EU-a vodit će misije na terenu u odabranim zemljama. Moguća odredišta mogu uključivati, ali nisu ograničena na Alžir, Bahrein, Boliviju, Brazil, Egipat, Indiju, Indoneziju, Izrael, Katar, Južnu Afriku, Kinu, Maleziju, Meksiko, Saudijsku Arabiju i Tajland. Konačan popis zemalja definirat će se u bliskoj suradnji s VP-om, kao i mogućnost zajedničkih demarševa u okviru napora u svrhu potpore koje provodi Odbor UN-a 1540. Nazočnost može uključivati dužnosnike, diplomate, vojno osoblje, akademike, industriju, istraživače itd. iz posjećene zemlje. Prioritet će se dati dužnosnicima i osobama koje odlučuju o politikama, diplomatima, relevantnom vojnom osoblju itd.

U pogledu organizacije:

i.

svaki seminar trajat će jedan dan;

ii.

može se pozvti do 25 osoba;

iii.

bit će pozvano 3 stručnjaka;

iv.

predsjedatelj HCoC-a bit će pozvan.

2.3.3.   Očekivani rezultati projekta/pokazatelji

(a)

treba organizirati najmanje 4 promotivna događaja u New Yorku i Beču;

(b)

3 regionalna događanja okupila su važnu diplomatsku i akademsku zajednicu i omogućila nove perspektive o adhezijama;

(c)

deset misija stručnjaka obavljeno je u cilju poboljšanja univerzalizacije HCoC-a. Te misije su prikupile najmanje 20 donositelja odluka i dužnosnika i povećale razinu predanosti dužnosnika i donositelja odluka u posjećenim zemljama;

(d)

Podizanje svijesti o trendovima širenja projektila i posebno o Kodeksu u pogledu članica koje nisu potpisnice Kodeksa promiče rasprave o daljnjim naporima za zaustavljanje širenja projektila;

(e)

projekt potiče rasprave unutar i izvan Unije o budućim inicijativama;

(f)

projekt podiže profil širenja raketnog oružja kao strateškog izazova.

2.3.4.   Korisnici projekta.

U središtu pozornosti tih događaja bit će države koje nisu potpisnice, iako države potpisnice mogu biti povezane s određenim događajima iz političkih razloga. Sudionici bi trebali biti primarno vladini stručnjaci i viši dužnosnici.

Konačni odabir država korisnica napravit će se u savjetovanju između provedbenog subjekta i VP-a, u bliskom savjetovanju s državama članicama u okviru nadležne radne skupine Vijeća.

3.   TRAJANJE

Sveukupno procijenjeno trajanje provedbe projekata iznosi 30 mjeseci.

4.   PROVEDBENI SUBJEKT

(a)

FRS-u će se povjeriti tehnička provedba projekata;

(b)

sufinanciranje će ovisiti o FRS-u.

(c)

provedbeni subjekt će pripremiti:

i.

tromjesečna izvješća o provedbi projekata;

ii.

završno izvješće, ne kasnije od mjesec dana od završetka provedbe projekata.

(d)

izvješća se šalju VP-u;

(e)

FRS će osiguravati vidljivost doprinosa Unije, u skladu s njegovom veličinom.

5.   SUDJELUJUĆE TREĆE STRANKE

Projekti će se u potpunosti financirati u okviru ove Odluke. Stručnjaci iz država koje su potpisale Kodeks ili iz država koje nisu potpisnice mogu se smatrati sudjelujućim trećim strankama. Oni će djelovati u skladu sa standardnim pravilima FRS-a.


(1)  Uredba Vijeća (EZ) br. 428/2009 od 5. svibnja 2009. o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom (SL L 134, 29.5.2009., str. 1.).


17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/53


PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA

od 15. prosinca 2014.

o izmjeni Provedbene odluke 2014/170/EU o uspostavljanju popisa nekooperativnih trećih zemalja u borbi protiv ribolova NNN na temelju Uredbe (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova u pogledu Belizea

(2014/914/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, o izmjeni uredaba (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1936/2001 i (EZ) br. 601/2004 i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1093/94 i (EZ) br. 1447/1999 (1), a posebno njezin članak 34. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

1.   UVOD

(1)

Uredbom (EZ) br. 1005/2008 uspostavlja se sustav Unije za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova.

(2)

Poglavljem VI. Uredbe (EZ) br. 1005/2008 utvrđuju se postupak u pogledu utvrđivanja nekooperativnih trećih zemalja, demarševa u vezi s državama koje su uvrštene u kategoriju nekooperativnih trećih zemalja, uspostavljanja popisa nekooperativnih trećih zemalja, brisanja s popisa nekooperativnih trećih zemalja, objavljivanja popisa nekooperativnih trećih zemalja i svih hitnih mjera.

(3)

U skladu s člankom 32. Uredbe (EZ) br. 1005/2008, Komisija je Odlukom od 15. studenoga 2012. (2) („Odluka od 15. studenoga 2012.”) obavijestila osam trećih zemalja o mogućnosti da ih se utvrdi kao zemlje koje Komisija smatra nekooperativnim trećim zemljama. Među tim zemljama bio je i Belize.

(4)

Komisija je u svoju Odluku od 15. studenoga 2012. uključila informacije o bitnim činjenicama i razmatranjima na kojima se temelji takvo utvrđivanje.

(5)

Komisija je također 15. studenoga 2012. zasebnim pismima obavijestila tih osam trećih zemalja o tome da razmatra mogućnost njihova utvrđivanja kao nekooperativnih trećih zemalja. Među tim zemljama bio je i Belize.

(6)

Provedbenom odlukom od 26. studenoga 2013. (3) („Provedbena odluka od 26. studenoga 2013.”), Komisija je utvrdila da su Belize, Kraljevina Kambodža i Republika Gvineja nekooperativne treće zemlje u borbi protiv ribolova NNN. U skladu s Uredbom (EZ) br. 1005/2008 Komisija je navela razloge zbog kojih smatra da te tri zemlje nisu ispunile svoje obveze prema međunarodnom pravu da kao države zastave, države luke, obalne države ili države trgovine poduzmu mjere za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN.

(7)

U skladu s člankom 33. Uredbe (EZ) br. 1005/2008 Vijeće je Provedbenom odlukom 2014/170/EU (4) uvrstilo Belize, Kraljevinu Kambodžu i Republiku Gvineju na popis nekooperativnih trećih zemalja u borbi protiv ribolova NNN.

(8)

Nakon što je Provedbenom odlukom 2014/170/EU utvrđen popis nekooperativnih trećih zemalja u borbi protiv ribolova NNN, Komisija je utvrđenim zemljama ponudila mogućnost nastavka dijaloga u skladu s bitnim i postupovnim zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1005/2008. Komisija je nastavila prikupljati i provjeravati sve informacije koje se smatraju potrebnima, uključujući usmene i pismene primjedbe, s ciljem da svakoj utvrđenoj zemlji omogući ispravljanje stanja zbog kojeg je uvrštena na popis i poduzimanje konkretnih mjera kojima može ispraviti utvrđene nedostatke. Taj je proces rezultirao zaključkom je da je Belize ispravio stanje i poduzeo korektivno djelovanje.

(9)

U skladu s člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1005/2008 Vijeće bi stoga trebalo izmijeniti Provedbenu odluku 2014/170/EU brisanjem Belizea s popisa nekooperativnih trećih zemalja.

(10)

Po donošenju ove Odluke o brisanju Belizea s popisa nekooperativnih trećih zemalja u skladu s člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1005/2008, Provedbena odluka od 26. studenoga 2013. o utvrđivanju Belizea kao nekooperativne treće zemlje prestaje biti relevantna.

2.   BRISANJE BELIZEA S POPISA NEKOOPERATIVNIH TREĆIH ZEMALJA

(11)

Nakon donošenja Provedbene odluke od 26. studenoga 2013. i Provedbene odluke 2014/170/EU Komisija je nastavila postupak dijaloga s Belizeom. Posebno se čini da je Belize proveo svoje obveze prema međunarodnom pravu te donio odgovarajući pravni okvir u borbi protiv ribolova NNN. Uveo je odgovarajući i učinkovit sustav praćenja, kontrole i inspekcijskih pregleda, stvorio sustav sankcioniranja s odvraćajućim učinkom i osigurao pravilnu provedbu programa certificiranja ulova. Nadalje, Belize je poboljšao ispunjavanje svojih međunarodnih obveza, uključujući one koje proizlaze iz preporuka i rezolucija regionalnih organizacija za upravljanje u ribarstvu, te je uspostavio novi sustav registracije plovila u skladu s međunarodnim pravom. Belize trenutačno poštuje preporuke i rezolucije relevantnih tijela te je donio vlastiti Nacionalni plan djelovanja protiv ribolova NNN, u skladu s Međunarodnim planom djelovanja protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova koji su donijeli Ujedinjeni narodi.

(12)

Komisija je ispitala u kojoj mjeri Belize ispunjava svoje međunarodne obveze kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine s obzirom na nalaze iznesene u Odluci od 15. studenoga 2012., Provedbenu odluku od 26. studenoga 2013. i Provedbenu odluku 2014/170/EU te s obzirom na relevantne informacije koje je dostavio Belize. Također je uzela u obzir mjere poduzete radi ispravljanja stanja i jamstva koja su pružila nadležna tijela Belizea.

(13)

Na temelju gore navedenog Komisija je zaključila da su mjere koje je Belize poduzeo u pogledu svojih dužnosti kao država zastave dostatne za poštovanje članaka 91., 94., 117. i 118. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, članaka 18., 19. i 20. Sporazuma Ujedinjenih naroda o ribljim stokovima i članka III. stavka 8. FAO-ova Sporazuma o usklađivanju. Komisija je zaključila da elementi koje je Belize iznio dokazuju da je stanje zbog kojeg je Belize bio uvršten na popis ispravljeno te da je Belize poduzeo konkretne mjere kojima može postići trajno poboljšanje stanja.

(14)

U tim okolnostima i u skladu s člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1005/2008 Vijeće zaključuje da bi Belize trebalo izbrisati s popisa nekooperativnih trećih zemalja. Provedbenu odluku 2014/170/EU trebalo bi izmijeniti na odgovarajući način.

(15)

Odlukom Vijeća ne isključuje se mogućnost da Vijeće ili Komisija donesu naknadne mjere, u skladu s poglavljem VI. Uredbe (EZ) br. 1005/2008, ako se na temelju činjenica zaključi da Belize ne ispunjava obveze koje je u skladu s međunarodnim pravom dužan ispunjavati kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine u pogledu poduzimanja mjera za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN.

(16)

S obzirom na štetne posljedice izazvane uvrštenjem na popis nekooperativnih trećih zemalja, primjereno je da brisanje Belizea s popisa nekooperativnih trećih zemalja odmah počne proizvoditi učinke,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Belize se briše iz Priloga Provedbenoj odluci 2014/170/EU.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

M. MARTINA


(1)  SL L 286, 29.10.2008., str. 1.

(2)  Odluka Komisije od 15. studenoga 2012. o obavješćivanju trećih zemalja o tome da Komisija smatra da postoji mogućnost da ih se utvrdi kao nekooperativne treće zemlje na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (SL C 354, 17.11.2012., str. 1.).

(3)  Provedbena odluka Komisije оd 26. studenoga 2013. o utvrđivanju trećih zemalja za koje Komisija smatra da su nekooperativne treće zemlje u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (SL C 346, 27.11.2013., str. 2.).

(4)  Provedbena odluka Vijeća 2014/170/EU od 24. ožujka 2014. o uspostavljanju popisa nekooperativnih trećih zemalja u borbi protiv ribolova NNN na temelju Uredbe (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (SL L 91, 27.3.2014., str. 43.).


17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/56


ODLUKA VIJEĆA 2014/915/ZVSP

od 16. prosinca 2014.

o izmjeni Odluke 2010/452/ZVSP o Promatračkoj misiji Europske unije u Gruziji, EUMM Georgia

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 28., članak 42. stavak 4. i članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Vijeće je 12. kolovoza 2010. donijelo Odluku 2010/452/ZVSP (1) kojom je produljena Promatračka misija Europske unije u Gruziji, EUMM Georgia („misija EUMM Georgia” ili „Misija”), uspostavljena Zajedničkom akcijom 2008/736/ZVSP (2). Odluka 2010/452/ZVSP prestaje važiti 14. prosinca 2014.

(2)

Misiju EUMM Georgia trebalo bi produljiti za daljnje razdoblje od dvije godine na temelju njezinog trenutačnog mandata.

(3)

Misija će se provoditi u kontekstu stanja koje se može pogoršati i koje bi moglo ugroziti ostvarivanje ciljeva vanjskog djelovanja Unije kako su određeni u članku 21. Ugovora.

(4)

Odluku 2010/452/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka 2010/452/ZVSP mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 7. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Sveukupno osoblje poštuje minimalne operativne sigurnosne standarde specifične za Misiju i sigurnosni plan Misije, čime se podupire sigurnosna politika Unije na terenu. U pogledu zaštite klasificiranih podataka EU-a koji su povjereni članovima osoblja u okviru obavljanja njihovih dužnosti, sveukupno osoblje poštuje sigurnosna načela i minimalne standarde uspostavljene Odlukom Vijeća 2013/488/EU (3).

(3)  Odluka Vijeća 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).”"

;

2.

u članku 12. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Voditelj misije osigurava zaštitu klasificiranih podataka EU-a u skladu s Odlukom 2013/488/EU.”

;

3.

u članku 14. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Financijski referentni iznos namijenjen pokrivanju rashoda povezanih s Misijom od 15. prosinca 2014. do 14. prosinca 2015. iznosi 18 300 000 EUR.”

;

4.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 14.a

Projektna jedinica

1.   Misija EUMM Georgia ima projektnu jedinicu za utvrđivanje i provedbu projekata. Misija EUMM Georgia prema potrebi olakšava provedbu projekata koje provode države članice i treće države u okviru njihove nadležnosti u područjima povezanima s misijom EUMM Georgia i radi potpore njezinim ciljevima te pruža savjete u vezi s tim projektima.

2.   Podložno stavku 3., misija EUMM Georgia ovlaštena je zatražiti financijske doprinose država članica ili trećih država radi provedbe projekata koji na dosljedan način nadopunjuju druga djelovanja misije EUMM Georgia ako su ti projekti:

(a)

predviđeni u financijskom izvještaju koje se odnosi na ovu Odluku; ili

(b)

integrirani tijekom mandata putem izmjene financijskog izvještaja na zahtjev voditelja misije.

Misija EUMM Georgia s tim državama sklapa aranžman kojim se posebno uređuju specifični načini postupanja sa svim pritužbama trećih strana u pogledu štete nastale zbog djelovanja ili propusta misije EUMM Georgia prilikom upotrebe sredstava koja su te države stavile na raspolaganje. Ni Unija ni VP ni u kojem slučaju ne mogu odgovarati državama koje daju doprinose za djelovanja ili propuste misije EUMM Georgia prilikom upotrebe sredstava koja su te države stavile na raspolaganje.

3.   Financijski doprinosi trećih država projektnoj jedinici podliježu prihvaćanju od strane PSO-a.”

;

5.

u članku 16. stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   VP je ovlašten trećim državama povezanima s ovom Odlukom, prema potrebi i u skladu s potrebama Misije, slati klasificirane podatke i dokumente EU-a do razine ‚CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL’, koji su nastali za potrebe Misije, u skladu s Odlukom 2013/488/EU.

2.   VP je ovlašten UN-u i OESS-u, u skladu s operativnim potrebama Misije, slati klasificirane podatke i dokumente EU-a do razine ‚RESTREINT UE/EU RESTRICTED’, koji su nastali za potrebe Misije, u skladu s Odlukom 2013/488/EU. U tu svrhu sastavljaju se aranžmani između VP-a i nadležnih tijela UN-a i OESS-a.

3.   U slučaju specifične i hitne operativne potrebe, VP je također ovlašten državi domaćinu slati sve klasificirane podatke i dokumente EU-a do razine ‚RESTREINT UE/EU RESTRICTED/EU RESTRICTED’, koji su nastali za potrebe Misije, u skladu s Odlukom 2013/488/EU. U tu svrhu sastavljaju se aranžmani između VP-a i nadležnih tijela države domaćina.”

;

6.

u članku 18. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Prestaje važiti 14. prosinca 2016.”

.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Primjenjuje se od 15. prosinca 2014.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. prosinca 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

S. GOZI


(1)  Odluka Vijeća 2010/452/ZVSP od 12. kolovoza 2010. o Promatračkoj misiji Europske unije u Gruziji, EUMM Georgia (SL L 213, 13.8.2010., str. 43.).

(2)  Zajednička akcija Vijeća 2008/736/ZVSP od 15. rujna 2008. o Promatračkoj misiji Europske unije u Gruziji, EUMM Georgia (SL L 248, 17.9.2008., str. 26.).


17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/58


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

оd 15. prosinca 2014.

o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/154/EU o odobravanju stavljanja na tržište (6S)-5-metiltetrahidrofolne kiseline, soli glukozamina, kao novog sastojka hrane u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 9452)

(Vjerodostojan je samo tekst na talijanskom jeziku)

(2014/916/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 1997. o novoj hrani i sastojcima nove hrane (1), a posebno njezin članak 7.,

budući da:

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/154/EU (2) odobrava se stavljanje na tržište (6S)-5-metiltetrahidrofolne kiseline, soli glukozamina kao novog sastojka hrane.

(2)

U Prilogu Provedbenoj odluci 2014/154/EU utvrđena je specifikacija (6S)-5-metiltetrahidrofolne kiseline, soli glukozamina. Specifikacije u Prilogu sadržavaju pogrešku koju je potrebno ispraviti.

(3)

Stoga bi Provedbenu odluku 2014/154/EU trebalo na odgovarajući način ispraviti.

(4)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U specifikacijama u Prilogu Provedbenoj odluci 2014/154/EU koje se odnose na čistoću unos o sadržaju glukozamina zamjenjuje se sljedećim:

„Sadržaj glukozamina

34–46 % u suhoj tvari”

Članak 2.

Ova je Odluka upućena trgovačkom društvu Gnosis SpA, Via Lavoratori Autobianchi 1, 20832 Desio (MB), Italija.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2014.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije


(1)  SL L 43, 14.2.1997., str. 1.

(2)  Provedbena odluka Komisije 2014/154/EU оd 19. ožujka 2014. o odobravanju stavljanja na tržište (6S)-5-metiltetrahidrofolne kiseline, soli glukozamina, kao novog sastojka hrane u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 85, 21.3.2014., str. 10.).


17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/59


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

оd 15. prosinca 2014.

o određivanju detaljnih pravila za primjenu Direktive Vijeća 2000/29/EZ u pogledu obavješćivanja o prisutnosti štetnih organizama i o mjerama koje su države članice poduzele ili namjeravaju poduzeti

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 9460)

(2014/917/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihova širenja unutar Zajednice (1), a posebno njezin članak 16. stavak 4.,

budući da:

(1)

Obavijesti o prisutnosti štetnih organizama iz članka 16. stavka 1. Direktive 2000/29/EZ ili stvarnoj ili mogućoj pojavi štetnih organizama iz članka 16. stavka 2. prvog podstavka te Direktive trebale bi obuhvaćati sve informacije koje bi Komisiji i drugim državama članicama omogućile da prema potrebi planiraju i provode najučinkovitije moguće mjere na razini Unije ili regionalnoj razini. To je važno kako bi se osigurala sveobuhvatna zaštita područja Unije od svih mogućih izvora finosanitarnih rizika.

(2)

Kako bi se omogućila brza reakcija neke elemente tih obavijesti treba dostaviti u roku od osam radnih dana od potvrde prisutnosti ili pojave štetnih organizama, uzimajući u obzir njihovu važnost i izvedivost njihova brzog dostavljanja, a sve zahtijevane elemente treba dostaviti najkasnije trideset dana od te potvrde.

(3)

Kako bi se osigurala obaviještenost Komisije i drugih država članica o izmjenama, država članica koja obavješćuje dužna je u što kraćem roku ažurirati svoje obavijesti ako joj nakon dostave zahtijevanih informacija postanu dostupne nove relevantne informacije ili ako poduzme nove relevantne mjere.

(4)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Sadržaj obavijesti

1.   Pri obavješćivanju Komisije i drugih država članica o prisutnosti ili pojavi štetnih organizama iz članka 16. stavka 1. prvog podstavka Direktive 2000/29/EZ ili o stvarnoj pojavi štetnih organizama iz članka 16. stavka 2. prvog podstavka te Direktive države članice dostavljaju informacije navedene u Prilogu.

2.   Pri obavješćivanju Komisije i drugih država članica o mogućoj pojavi štetnih organizama iz članka 16. stavka 2. prvog podstavka Direktive 2000/29/EZ države članice dostavljaju, gdje je primjenjivo, informacije navedene u Prilogu.

Članak 2.

Rokovi za dostavu obavijesti

1.   Najkasnije osam radnih dana od dana kada nadležno službeno tijelo potvrdi prisutnost ili stvarnu pojavu štetnog organizma iz članka 16. stavka 1. prvog podstavka odnosno članka 16. stavka 2. prvog podstavka Direktive 2000/29/EZ države članice dostavljaju obavijest koja sadržava najmanje informacije navedene u točkama 1.1., 1.3., 2.1., 2.2., 3.1., 4.1., 5.1., 5.2., 5.6., 6.4. i 8. Priloga.

2.   Najkasnije trideset radnih dana od dana kada nadležno službeno tijelo potvrdi prisutnost ili stvarnu pojavu štetnog organizma iz članka 16. stavka 1. prvog podstavka odnosno članka 16. stavka 2. prvog podstavka Direktive 2000/29/EZ države članice dostavljaju obavijest koja sadržava informacije navedene u točkama Priloga koje nisu navedene u stavku 1.

3.   Najkasnije osam radnih dana od dana kada nadležno službeno tijelo ustanovi moguću pojavu štetnog organizma iz članka 16. stavka 2. prvog podstavka Direktive 2000/29/EZ države članice dostavljaju obavijest koja sadržava najmanje informacije navedene u točkama 1.1., 1.3., 2.1., 2.2., 3.1., 4.1., 5.1., 5.2., 6.4. i 8. Priloga.

4.   Najkasnije trideset radnih dana od dana kada nadležno službeno tijelo ustanovi moguću pojavu štetnog organizma iz članka 16. stavka 2. prvog podstavka Direktive 2000/29/EZ države članice dostavljaju obavijest koja sadržava informacije navedene u točkama Priloga koje nisu navedene u stavku 3.

5.   Države članice ažuriraju obavijesti iz stavaka 1. i 4. čim im postanu dostupne i provjere relevantne nove informacije ili čim poduzmu bilo koju novu mjeru.

Članak 3.

Adresati

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. prosinca 2014.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije


(1)  SL L 169, 10.7.2000., str. 1.


PRILOG

SADRŽAJ OBAVIJESTI IZ ČLANKA 1.

1.   Opće informacije o obavješćivanju

1.1.

Naslov. Navesti znanstveni naziv predmetnog štetnog organizma, lokaciju i je li prvi put prisutan. Znanstveni je naziv jedno od sljedećeg:

(a)

znanstveni naziv štetnog organizma kako je naveden u Direktivi 2000/29/EZ ili u mjerama donesenima u skladu s člankom 16. stavkom 3. te Direktive, uključujući, prema potrebi, patovar; ili

(b)

ako točka (a) nije primjenjiva, znanstveni naziv koji je odobrila međunarodna organizacija, uključujući patogeni varijetet i naziv te organizacije; ili

(c)

ako ni točka (a) ni točka (b) nisu primjenjive, navodi se znanstveni naziv preuzet iz najpouzdanijeg izvora informacija te upućivanje na taj izvor.

Mogućnost dostavljanja objašnjenja.

1.2.

Sažetak. Dostavljanje sažetka informacija iz točaka 3. do 7.

1.3.

Navesti jedan od sljedećih elemenata: 1. djelomično obavješćivanje u skladu s člankom 2. stavcima 1. ili 3.; 2. obavješćivanje u skladu s člankom 2. stavcima 2. ili 4.; 3. ažuriranje obavijesti u skladu s člankom 2. stavkom 5.; 4. završna napomena u kojoj se navodi prestanak poduzetih mjera i obrazloženje.

2.   Informacije koje se odnose na jedinstveno tijelo i odgovorne osobe.

2.1.

Naziv jedinstvenog tijela, kako je navedeno u članku 1. stavku 4. Direktive 2000/29/EZ, koje dostavlja obavijest (dalje u tekstu: „jedinstveno tijelo”). Navesti riječ „Obavijest” nakon koje slijedi naziv jedinstvenog tijela te naziv države članice u kojoj se to tijelo nalazi.

2.2.

Službena osoba za kontakt jedinstvenog tijela. Navesti ime, telefonski broj i adresu e-pošte osobe koju je jedinstveno tijelo imenovalo kao službenu osobu za kontakt za predmetno obavješćivanje. Ako je imenovano više osoba, navesti razloge.

3.   Mjesto prisutnosti štetnih organizama.

3.1.

Navesti što detaljnije podatke o lokaciji prisutnosti predmetnih štetnih organizama i najmanje odgovarajuće administrativno područje (npr. općina, grad, pokrajina).

3.2.

Nastavno na točku 3.1., dostaviti zemljovid(e) odgovarajuće lokacije. Moguće je dostaviti primjedbe, informacije o granicama uz upućivanje na nomenklaturu Eurostat prostornih jedinica ili zemljopisne oznake (Geocodes), fotografije iz zraka ili ključne GPS koordinate.

4.   Informacije o razlogu obavijesti i o statusu štetnog organizma na području i u predmetnoj državi članici.

4.1.

Navesti jednu od sljedećih mogućnosti: 1. prva potvrđena ili moguća prisutnost štetnog organizma na državnom području predmetne državne članice; 2. potvrđena ili moguća pojava štetnog organizma na dijelu državnog područja predmetne države članice u kojoj prisutnost prethodno nije bila poznata. U slučaju mogućnosti pod 2., ako je primjenjivo, navesti da se štetni organizam pojavio na dijelu državnog područja predmetne države članice na kojem je taj štetni organizam bio prethodno prisutan, ali je iskorijenjen.

4.2.

Status štetnog organizma u području gdje je otkrivena prisutnost štetnog organizma nakon službene potvrde. Navesti, uz napomenu, jednu ili više sljedećih mogućnosti: 1. prisutan: na svim dijelovima predmetnog područja; 2. prisutan: samo na određenim dijelovima predmetnog područja; 3. prisutan: na određenim dijelovima područja gdje ne rastu biljke domaćini; 4. prisutan: iskorjenjivanje u tijeku; 5. prisutan: sprečavanje širenja; 6. prisutan: niska razina rasprostranjenosti; 7. odsutan: ustanovljena prisutnost štetnog organizma, ali je iskorijenjen; 8. odsutan: ustanovljena prisutnost štetnog organizma, ali više nije prisutan zbog razloga koji nisu iskorjenjivanje; 9. prolazan (ne očekuje se da će prisutnost štetnog organizma dovesti do trajne prisutnosti): mjere se ne mogu poduzeti; 10. prolazan: mjere se mogu poduzeti, pod nadzorom; 11. prolazan: mjere se mogu poduzeti, iskorjenjivanje u tijeku; 12. drugo.

4.3.

Status štetnog organizma u predmetnoj državi članici prije službene potvrde prisutnosti ili sumnje na prisutnost štetnog organizma. Navesti, uz napomenu, jednu ili više sljedećih mogućnosti: 1. prisutan: na svim dijelovima predmetne države članice; 2. prisutan: samo na nekim dijelovima predmetne države članice; 3. prisutan: na određenim dijelovima države članice gdje ne rastu biljke domaćini; 4. prisutan: sezonski; 5. prisutan: iskorjenjivanje u tijeku; 6. prisutan: sprečavanje širenja ako je nemoguće iskorijeniti; 7. prisutan: niska razina rasprostranjenosti; 8. odsutan: nema evidencije o štetnim organizmima; 9. odsutan: štetni organizam iskorijenjen; 10. odsutan: štetni organizam više nije prisutan zbog razloga koji nisu iskorjenjivanje; 11. odsutan: nevaljana evidencija o štetnim organizmima; 12. odsutan: nepouzdana evidencija o štetnim organizmima; 13. odsutan: samo zadržan; 14. prolazan: mjere se ne mogu poduzeti; 15. prolazan: mjere se mogu poduzeti, pod nadzorom; 16. prolazan: mjere se mogu poduzeti, iskorjenjivanje u tijeku; 17. drugo.

4.4.

Status štetnog organizma u predmetnoj državi članici nakon službene potvrde prisutnosti štetnog organizma. Navesti, uz napomenu, jednu ili više sljedećih mogućnosti: 1. prisutan: na svim dijelovima predmetne države članice; 2. prisutan: samo na nekim dijelovima predmetne države članice; 3. prisutan: na određenim dijelovima države članice gdje ne rastu biljke domaćini; 4. prisutan: sezonski; 5. prisutan: iskorjenjivanje u tijeku; 6. prisutan: sprečavanje širenja ako je nemoguće iskorijeniti; 7. prisutan: niska razina rasprostranjenosti; 8. odsutan: štetni organizam iskorijenjen; 9. odsutan: štetni organizam više nije prisutan zbog razloga koji nisu iskorjenjivanje; 10. odsutan: nevaljana evidencija o štetnim organizmima; 11. odsutan: nepouzdana evidencija o štetnim organizmima; 12. odsutan: samo zadržan; 13. prolazan: mjere se ne mogu poduzeti; 14. prolazan: mjere se mogu poduzeti, pod nadzorom; 15. prolazan: mjere se mogu poduzeti, iskorjenjivanje u tijeku; 16. drugo.

5.   Informacije u pogledu otkrivanja, uzorkovanja, testiranja i potvrde štetnog organizma.

5.1.

Kako je otkrivena prisutnost ili pojava štetnog organizma. Navesti jednu od sljedećih mogućnosti: 1. službeno istraživanje povezano sa štetnim organizmom; 2. istraživanje povezano s postojećim ili iskorijenjenim izbijanjem štetnog organizma; 3. sve vrste finosanitarnih inspekcijskih pregleda; 4. sljedivost i naknadni pregled određene prisutnosti predmetnog štetnog organizma; 5. službeni inspekcijski pregled za potrebe koje nisu fitosanitarne; 6. informacije koje su dostavili specijalizirani subjekti, laboratoriji ili druge osobe; 7. znanstvene informacije; 8. drugo. Moguće su dodatne primjedbe u obliku slobodnog teksta ili priložene dokumentacije. U slučaju mogućnosti 8. potrebno je navesti pojedinosti. Ako je primjenjivo, navesti datum inspekcijskog pregleda, opis metode inspekcijskog pregleda (uključujući odgovarajuće pojedinosti o vizualnoj inspekciji ili drugim provjerama) te kratak opis lokacije na kojoj je proveden inspekcijski pregled, nalaze pregleda i slike. U slučaju mogućnosti 3. i 4., navesti datum inspekcijskog pregleda, opis metoda inspekcijskog pregleda (uključujući odgovarajuće pojedinosti o vizualnoj inspekciji ili drugim provjerama). Mogućnost dostavljanja kratkog opisa lokacije na kojoj je proveden inspekcijski pregled, nalaza tog pregleda i slika.

5.2.

Datum otkrivanja: navesti datum kad je nadležno službeno tijelo otkrilo prisutnost ili pojavu štetnog organizma ili primilo prvu informaciju o njegovu otkrivanju. Ako je štetni organizam otkrila osoba koja nije nadležno službeno tijelo, navesti datum kad je ta osoba otkrila štetni organizam i datum kad je ta osoba o tome obavijestila nadležno službeno tijelo.

5.3.

Uzorkovanje za laboratorijsku analizu. Ako je primjenjivo, dostaviti informacije o postupku uzorkovanja za laboratorijsku analizu, uključujući datum, metodu i veličinu uzorka. Moguće je priložiti slike.

5.4

Laboratorij. Ako je primjenjivo, navesti naziv i adresu laboratorija koji su uključeni u određivanje predmetnog štetnog organizma.

5.5.

Dijagnostička metoda. Navesti jednu od sljedećih mogućnosti: 1. u skladu sa stručno pregledanim protokolom; 2. drugo, navesti predmetnu metodu. U slučaju mogućnosti 1. navesti jasno upućivanje na odgovarajući protokol i, ako je primjenjivo, sva odstupanja od tog protokola.

5.6.

Datum službene potvrde identiteta štetnog organizma.

6.   Informacije o zaraženom području te težina i izvor izbijanja na tom području.

6.1.

Veličina i granice zaraženog područja. Navesti jednu ili više od sljedećih mogućnosti: 1. zaražena površina (m2, ha, km2); 2. broj zaraženih biljaka (kom.); 3. obujam zaraženih biljnih proizvoda (tone, m3); 4. ključne GPS koordinate ili bilo koji drugi određeni opis granica zaraženog područja. Moguće je dostaviti približne vrijednosti, ali uz objašnjenje o razlogu nedostatka točnih vrijednosti.

6.2.

Značajke zaraženog područja i njegove blizine. Navesti jednu ili više sljedećih mogućnosti:

1.

otvoreni prostor – područje proizvodnje

1.1.

polje (obradivo, pašnjak);

1.2.

voćnjak/vinograd;

1.3.

rasadnik;

1.4.

šuma;

2.

otvoreni prostor – ostalo

2.1.

privatni vrt;

2.2.

javne površine;

2.3.

zaštićeno područje;

2.4.

divlje bilje u područjima koja nisu zaštićena područja;

2.5.

drugo, navesti pojedinačne slučajeve;

3.

fizički zatvoreni uvjeti

3.1.

staklenik;

3.2.

privatna površina osim staklenika;

3.3.

javna površina osim staklenika;

3.4.

drugo, navesti pojedinačne slučajeve.

Za svaku mogućnost navesti odnosi li se odgovarajuća zaraza na jedan ili više sljedećih elemenata: bilje namijenjeno sadnji, drugo bilje ili biljni proizvodi.

6.3.

Biljke domaćini na zaraženom području i u njegovoj blizini. Navesti znanstvene nazive biljaka domaćina u tom području u skladu s točkom 6.4. Moguće je navesti dodatne informacije o gustoći biljaka domaćina u tom području te uzgojne prakse, posebne značajke staništa ili informacije o osjetljivim biljnim proizvodima koji se proizvode u tom području.

6.4.

Zaraženo bilje, biljni proizvodi i drugi predmeti. Navesti znanstvene nazive zaraženih biljaka domaćina.

Moguće je dostaviti sortu, a za biljne proizvode odgovarajuću vrstu proizvoda.

6.5.

Vektori prisutni u području. Ako je primjenjivo, navesti jednu od sljedećih mogućnosti:

(a)

znanstveni naziv vektora barem na razini roda, kako je naveden u Direktivi 2000/29/EZ ili u mjerama donesenima u skladu s člankom 16. stavkom 3. te Direktive; ili

(b)

ako točka (a) nije primjenjiva, znanstveni naziv koji je odobrila međunarodna organizacija i naziv te organizacije; ili

(c)

ako ni točka (a) ni točka (b) nisu primjenjive, navodi se znanstveni naziv preuzet iz najpouzdanijeg izvora informacija te upućivanje na taj izvor.

Moguće su dodatne informacije o gustoći vektora ili značajke bilja koje su važne za te vektore.

6.6.

Težina izbijanja. Opisati trenutačni opseg zaraze, simptome i uzrokovanu štetu te, ako je primjenjivo, uključiti predviđanja čim informacije postanu dostupne.

6.7.

Izvor izbijanja. Ako je primjenjivo, navesti potvrđeni način ulaska štetnog organizma na područje ili mogući način ulaska za koji je potvrđivanje u tijeku. Moguće je priložiti informacije o potvrđenom ili mogućem podrijetlu štetnog organizma.

7.   Službene fitosanitarne mjere.

7.1.

Donošenje fitosanitarnih mjera. Navesti jednu od sljedećih mogućnosti i objašnjenja: 1. poduzete su službene fitosanitarne mjere u obliku kemijske, biološke ili mehaničke obrade; 2. poduzete su službene fitosanitarne mjere osim mjera u obliku kemijske, biološke ili mehaničke obrade; 3. poduzet će se službene fitosanitarne mjere; 4. odluka o tome hoće li se poduzeti službene fitosanitarne mjere u postupku je donošenja; 5. nema službenih fitosanitarnih mjera. U slučaju utvrđivanja demarkiranog područja, navesti pod 1., 2. i 3. poduzimaju li se mjere na tom području ili izvan njega. U slučaju mogućnosti 5., navesti razlog nepoduzimanja službenih fitosanitarnih mjera.

7.2.

Datum donošenja službenih fitosanitarnih mjera. U slučaju privremenih mjera, navesti njihovo očekivano trajanje.

7.3.

Određivanje područja obuhvaćenog službenim fitosanitarnim mjerama. Navesti metodu upotrijebljenu za određivanje područja obuhvaćenog službenim fitosanitarnim mjerama. Ako su provedena istraživanja, navesti njihove rezultate.

7.4.

Cilj službenih fitosanitarnih mjera. Navesti jednu od sljedećih mogućnosti: 1. iskorjenjivanje; 2. sprečavanje širenja ako iskorjenjivanje nije moguće.

7.5.

Mjere koje utječu na kretanje robe. Navesti jednu od sljedećih mogućnosti: 1. mjere koje utječu na uvoz robe u Uniju ili njezino kretanje Unijom; 2. mjere koje ne utječu na uvoz robe u Uniju ili njezino kretanje Unijom. U slučaju mogućnosti 1. opis mjera.

7.6.

Posebna istraživanja. Ako su provedena istraživanja kao dio službenih fitosanitarnih mjera, navesti korištene metode, trajanje i područje.

8.   Analiza/ocjena rizika od štetnih organizama. Navesti jednu od sljedećih mogućnosti: 1. analiza rizika od štetnih organizama nije potrebna (štetni organizam je uvršten u Prilog I. ili Prilog II. Direktivi 2000/29/EZ ili se na njega primjenjuju mjere donesene u skladu s člankom 16. stavkom 3. te Direktive); 2. analiza rizika od štetnih organizama ili preliminarna analiza rizika od štetnih organizama u izradi; 3. preliminarna analiza rizika od štetnih organizama postoji; 4. analiza rizika od štetnih organizama postoji. U slučaju mogućnosti 3. i 4. opisati glavne nalaze i priložiti odgovarajuću analizu rizika od štetnih organizama ili navesti izvor gdje se analiza može pronaći.

9.   Poveznice na odgovarajuće internetske stranice, drugi izvori informacija.

10.   Države članice od Komisije mogu zatražiti da informacije o jednom ili više elemenata u točkama 1.1., 1.3., 3.1., 4.1. do 4.4., 5.1. do 5.6., 6.1. do 6.7., 7.1. do 7.6. i 8. dostavi Europskoj i mediteranskoj organizaciji za zaštitu bilja.


17.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 360/65


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

оd 16. prosinca 2014.

o prekidu antisubvencijskog postupka koji se odnosi na uvoz poliesterskih rezanih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Indije i Vijetnama

(2014/918/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 597/2009 od 11. lipnja 2009. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1), a posebno njezin članak 14. stavak 2.,

budući da:

1.   POSTUPAK

1.1.   POKRETANJE POSTUPKA

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 19. prosinca 2013. antisubvencijski ispitni postupak u vezi s uvozom u Uniju poliesterskih rezanih vlakana podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Indije i Vijetnama („predmetne zemlje”) na temelju članka 10. Uredbe (EZ) br. 597/2009 („Osnovna uredba”). Obavijest o pokretanju postupka objavila je u Službenom listu Europske unije  (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je Europsko udruženje za umjetna vlakna (CIRFS) („podnositelj pritužbe”) 4. studenoga 2013. uložilo pritužbu u ime sedmero proizvođača. Podnositelj pritužbe predstavljao je više od 70 % ukupne proizvodnje poliesterskih rezanih vlakana („podnositelj pritužbe”) u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze prima facie subvencioniranja i tako nastale znatne štete, što je smatrano dostatnim opravdanjem za pokretanje ispitnog postupka.

(3)

Prije pokretanja postupka, a u skladu s člankom 10. stavkom 7. Osnovne uredbe, Komisija je obavijestila vladu Narodne Republike Kine, vladu Indije i vladu Vijetnama da je primila uredno dokumentiranu pritužbu u kojoj se tvrdi da subvencionirani uvoz PSF-a podrijetlom iz njihovih zemalja uzrokuje znatnu štetu industriji Unije. Komisija je pozvala navedene vlade na pojedinačna savjetovanja u cilju razjašnjavanja situacije u vezi sa sadržajem pritužbe i postizanjem sporazumnog rješenja.

Narodna Republika Kina (Kina)

(4)

Vlada Kine nije prihvatila ponudu za savjetovanja, pozivajući se na nesporazum u vezi s datumom podnošenja pritužbe. Međutim, vlada Kine dostavila je primjedbe u vezi s tvrdnjama sadržanima u pritužbi o nedostatku mogućnosti kompenzacije programa.

Indija

(5)

Vlada Indije prihvatila je ponudu za savjetovanja te je zatim održano savjetovanje. Tijekom savjetovanja nije bilo moguće postići sporazumno rješenje. Međutim, na odgovarajući su način uzete u obzir primjedbe vlade Indije o programima navedenima u pritužbi.

Vijetnam

(6)

Vlada Vijetnama prihvatila je ponudu za savjetovanja te je zatim održano savjetovanje. Tijekom savjetovanja nije bilo moguće postići sporazumno rješenje. Međutim, na odgovarajući su način uzete u obzir primjedbe vlade Vijetnama o programima navedenima u pritužbi.

1.2.   ZAINTERESIRANE STRANE

(7)

Komisija je u obavijesti o pokretanju postupka pozvala sve zainteresirane strane da joj se obrate kako bi sudjelovale u ispitnom postupku. Uz to, Komisija je posebno obavijestila podnositelje zahtjeva, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike te vlade Kine, Indije i Vijetnama, poznate uvoznike, dobavljače i korisnike, trgovce te udruženja za koje se zna da se na njih odnosi pokretanje ispitnog postupka i pozvala ih na sudjelovanje.

(8)

Zainteresirane strane dobile su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje Komisije i/ili službenika za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(a)   Odabir uzorka

(9)

S obzirom na očito velik broj proizvođača izvoznika, proizvođača Unije i nepovezanih uvoznika, od svih se poznatih proizvođača izvoznika i nepovezanih uvoznika zatražilo da se jave Komisiji i dostave, kako je navedeno u Obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim djelatnostima povezanima s PSF-om tijekom razdoblja od 1. listopada 2012. do 30. rujna 2013. Ti su podaci zatraženi u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome je li odabir uzorka potreban te, ako jest, sam odabir uzoraka. Obavljena su savjetovanja i s nadležnim tijelima Kine, Indije i Vijetnama.

Odabir uzorka proizvođača iz Unije

(10)

Komisija je u obavijesti o pokretanju postupka navela da je privremeno odabrala uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je odabrala uzorak na temelju količine prodaje i proizvodnje PSF-a tijekom razdoblja ispitnog postupka i uzimajući u obzir zemljopisno širenje. Taj se uzorak sastojao od četiriju proizvođača iz Unije. Proizvođači iz Unije u uzorku činili su 54 % ukupne proizvodnje PSF-a u Uniji.

(11)

Komisija je pozvala zainteresirane strane da ulože primjedbe na privremeni uzorak. Nisu dostavljene nikakve primjedbe. Uzorak je reprezentativan za industriju Unije.

Odabir uzorka uvoznika

(12)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u obavijesti o pokretanju postupka.

(13)

Osam nepovezanih uvoznika dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 27. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je prvotno na temelju najveće količine uvoza u Uniju odabrala uzorak od triju nepovezanih uvoznika. U skladu s člankom 27. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim zainteresiranim uvoznicima.

(14)

Jedan od proizvođača u uzorku povukao se iz uzorka, obavješćujući Komisiju da neće dostaviti odgovor na upitnik. Komisija je naknadno odustala od odabira uzorka s obzirom na ograničeni broj preostalih uvoznika (koji nisu uključeni u uzorak), od kojih se zatražilo da dostave odgovor na upitnik. Dva društva koja uvoze i upotrebljavaju predmetni proizvod navela su da ne žele surađivati kao uvoznici, već kao korisnici. Od preostalih pet nepovezanih uvoznika primljena su četiri odgovora na upitnik.

Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz Kine

(15)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika iz Kine zatražila da dostave podatke određene u obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Stalne misije Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da im se obrati.

(16)

Na početku je 23 kineskih proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika dostavilo zatražene podatke i pristalo na uključivanje u uzorak. Na temelju podataka primljenih od proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika i u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe Komisija je prvotno predložila uzorak od pet proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika koji surađuju s najvećom količinom izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. U kasnijoj su fazi još dva proizvođača izvoznika/skupine proizvođača izvoznika dostavili zatražene podatke. Međutim, veličina tih dvaju kineskih proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika nije bila takva da bi se u slučaju dostave zatraženih podataka u roku promijenio uzorak.

(17)

Dva kineska proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika zatražila su odabir uzorka na temelju sirovine upotrijebljene za proizvodnju PSF-a. Oni su stoga tvrdili da je za uzorak potrebno odabrati isti broj proizvođača PSF-a koji upotrebljavaju pročišćenu tereftalnu kiselinu/monoetilen glikol („PTA/MEG”), s jedne strane te proizvođača PSF-a koji upotrebljavaju listiće PET-a, s druge strane. Tvrdili su i da se proizvodni postupci razlikuju ovisno o upotrijebljenoj sirovini te da se proizvođači koji upotrebljavaju različite sirovine ne natječu na istom tržištu. Štoviše, tvrdilo se da proizvođači PSF-a koji ne upotrebljavaju PTA/MEG kao sirovinu ne bi imali koristi od osiguravanja PTA-a/MEG-a uz naknadu manju od primjerene opisane u pritužbi.

(18)

Komisija je odabrala uzorak na temelju najveće količine izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka u skladu s člankom 27. stavkom 1. Osnovne uredbe. U uzorku se jednako tako uzelo u obzir da neke programe ne mogu upotrebljavati svi proizvođači izvoznici iz Kine. Štoviše, napomenuto je da uzorak uključuje društva koja upotrebljavaju oba proizvodna postupka.

(19)

Temeljenje odabira uzorka samo na vrstama proizvodnih postupaka prouzročilo bi rizik dovođenja u pitanje ishoda ispitnog postupka zbog pretpostavke da će subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere utvrditi samo za proizvođače PSF-a koji upotrebljavaju PTA/MEG kao sirovinu, a ne za proizvođače PSF-a koji kao sirovinu upotrebljavaju listiće PET-a. Osim toga, smatralo se da bi takvi kriteriji za odabir bili proizvoljni jer posljedični uzorak s jednakim brojem društava ne bi bio reprezentativan u smislu količine izvoza u Uniju u skladu s člankom 27. stavkom 1. Osnovne uredbe te je stoga zahtjev odbačen.

(20)

Jedan od kineskih proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika tvrdio je da je uzorak potrebno temeljiti na vrijednosti izvoza, a ne na količini izvoza te je zamolio da ga se uključi u uzorak. Odabir uzorka temeljenog na vrijednostima izvoza ne bi doveo do reprezentativnih i objektivnih rezultata s obzirom na to da bi se subvencioniranjem moglo narušiti cijene. Komisija je odabrala pet najvećih proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika u smislu količine, koji su predstavljali 53 % ukupnih količina koje su kineski izvoznici koji surađuju izvezli u Uniju. To se smatra najvećom reprezentativnom količinom izvoza koja se razumno može ispitati u raspoloživom vremenu u skladu s člankom 27. stavkom 1. Osnovne uredbe. Ta je tvrdnja stoga odbačena.

(21)

Ista je strana tvrdila da se sirovina u cijelosti sastoji od recikliranog tekstilnog otpada i da nema koristi od bilo kakvih subvencija koje bi se mogle povezati s upotrebom PTA-a/MEG-a. Ta je strana tvrdila da joj nije potrebno pripisati nikakvu maržu subvencije koja je izračunana na temelju podataka o društvima koja su kao sirovinu upotrebljavala PTA/MEG. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 18., u uzorku se jednako tako uzelo u obzir da neke programe ne mogu upotrebljavati svi proizvođači izvoznici iz Kine. Stoga je taj zahtjev odbačen.

(22)

Privremeni uzorak od pet proizvođača izvoznika, kako je opisan u uvodnoj izjavi 16., stoga je potvrđen kao konačni uzorak.

(23)

Nakon objave podnositelj pritužbe doveo je u pitanje metodologiju odabira uzorka koju je primijenila Komisija. Iznio je sumnju u reprezentativnost 23 kineskih proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika spomenutih u uvodnoj izjavi 16. u vezi s ukupnom količinom PSF-a izvezenog iz Kine u Uniju. Osim toga, smatrao je da uzorak koji čini pet društava nije dostatan s obzirom na navedeni broj od 150 proizvođača PSF-a u Kini. Štoviše, tvrdio je da se pri odabiru uzorka nije uzelo u obzir zemljopisno širenje kineskih proizvođača i udjel kineskih proizvođača koji primjenjuju različite proizvodne postupke. Naposljetku, podnositelj pritužbe tvrdio je da Komisija nije objavila stvarnu količinu PSF-a koji su proizvela kineska društva u uzorku te je li količina proizvodnje reprezentativna u odnosu na ukupnu količinu PSF-a proizvedenog u Kini.

(24)

Uvoz 23 kineskih proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika predstavljao je 83 % ukupne količine kineskog uvoza te se stoga suradnja smatrala visokom. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 16., Komisija je odabrala uzorak od pet proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika koji su surađivali u ispitnom postupku s najvećom količinom izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe. Na temelju toga uzorak se smatrao reprezentativnim. Od odabranih se društava zatražilo da u cijelosti ispune upitnik. U svakom slučaju, proizvođači izvoznici koji nisu voljni surađivati u ispitnom postupku ne mogu biti odabrani za uzorak s obzirom na to da Komisija nastoji utvrditi nalaze koji se temelje na podacima prikupljenima od proizvođača izvoznika koji surađuju putem njihovih odgovora na upitnik, koji se provjeravaju na licu mjesta.

(25)

U pogledu odabira uzorka proizvođača izvoznika i uzimanja u obzir njihova zemljopisnog širenja u Kini, podnositelj pritužbe nije potkrijepio svoju tvrdnju. Posebno, podnositelj pritužbe nije objasnio zašto bi uzorak koji se temelji na kriteriju zemljopisnog širenja bio u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe, kojim se predviđa mogućnost odabira uzorka na temelju najveće količine izvoza.

(26)

Što se tiče tvrdnje da uzorkom nije uzet u obzir udjel kineskih proizvođača koji upotrebljavaju različite proizvodne postupke, istaknuto je, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 18., da je uzorak uključivao društva koja upotrebljavaju oba proizvodna postupka. Osim toga, najveći kineski izvoznici upotrebljavaju PTA/MEG u proizvodnji PSF-a za tržište Unije.

(27)

Nadalje, iako podnositelj pritužbe upućuje na proizvodnju, a ne na izvoz u Uniju, napominje se da Komisija ne treba dostaviti količinu PSF-a koji su proizveli kineski proizvođači izvoznici/skupine proizvođača izvoznika u uzorku s obzirom na to da je svrha trenutačnog postupka ocjena subvencioniranja u odnosu na količinu PSF-a proizvedenog u Kini i izvezenog u Uniju.

(28)

Stoga su odbačene sve tvrdnje podnositelja pritužbe u vezi s metodologijom uzorka.

Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz Indije

(29)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika iz Indije zatražila da dostave podatke određene u obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Stalne misije Indije pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da im se obrati.

(30)

Osam proizvođača izvoznika iz Indije dostavilo je zatražene podatke i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 27. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od četiriju društava na temelju najveće reprezentativne količine izvoza u Uniju koju je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 27. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s nadležnim tijelima Indije. Nije bilo nikakvih primjedaba.

(31)

Nakon objave podnositelj pritužbe uputio je na postojanje 17 proizvođača PSF-a u Indiji te doveo u pitanje reprezentativnost uzorka od četiriju proizvođača izvoznika. Komisija potvrđuje da se uzorak od četiriju indijskih proizvođača izvoznika smatrao reprezentativnim s obzirom na to da je njime obuhvaćeno oko 90 % ukupnog indijskog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz Vijetnama

(32)

Komisija je od svih poznatih proizvođača izvoznika iz Vijetnama zatražila da dostave podatke određene u obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od Stalne misije Vijetnama pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike, ako takvi postoje, koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku i/ili da im se obrati.

(33)

Pet je proizvođača izvoznika iz Vijetnama dostavilo zatražene podatke i pristalo biti uključeno u uzorak, ali jedno od tih društava nije ostvarilo nikakvu izvoznu prodaju u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga je Komisija odlučila ne ispitati to društvo. S obzirom na mali broj preostalih proizvođača izvoznika, Komisija je odlučila da odabir uzorka nije potreban.

(34)

Nakon objave podnositelj pritužbe napomenuo je da su u slučaju Vijetnama odgovori na upitnik primljeni od triju od četiriju proizvođača izvoznika i da je Komisija trebala nastojati postići istu pokrivenost i za kineske i indijske izvoznike. Komisija ističe da je stanje industrije bilo poprilično različito u Vijetnamu s obzirom na vrlo ograničeni broj proizvođača izvoznika koji surađuju (tj. tri), za razliku od znatnog broja proizvođača izvoznika u Kini i Indiji. Stoga je postojala potreba za odabirom uzorka samo u ta dva potonja društva. Komisija jednako tako razjašnjava da tri vijetnamska društva koja surađuju i predmet su ispitnog postupka predstavljaju više od 99 % ukupne količine izvoza predmetnog proizvoda iz Vijetnama u Uniju.

(b)   Pojedinačno ispitivanje

(35)

Tri proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika iz Kine zatražila su pojedinačno ispitivanje prema članku 27. stavku 3. Osnovne uredbe. S obzirom na broj zahtjeva za pojedinačno ispitivanje i veličinu uzorka proizvođača izvoznika iz Kine, ispitivanje tih zahtjeva bilo bi nepotrebno veliko opterećenje. Stoga su ti zahtjevi odbačeni.

(36)

Jedan proizvođač izvoznik iz Indije zatražio je pojedinačno ispitivanje prema članku 27. stavku 3. Osnovne uredbe. Ispitivanje tog zahtjeva prihvaćeno je. Posebno je odlučeno da pojedinačno ispitivanje u ovom konkretnom slučaju neće predstavljati preveliko opterećenje te da neće spriječiti pravovremeni završetak ispitnog postupka.

(c)   Odgovori na upitnik

(37)

Komisija je poslala upitnike predstavnicima Kine (uključujući posebne upitnike za banke te proizvođače PTA-a i MEG-a), predstavnicima Indije (uključujući posebne upitnike za banke) i predstavnicima Vijetnama (uključujući posebne upitnike za banke te proizvođače PTA-a i MEG-a). Nadalje, Komisija je poslala upitnike pet proizvođača izvoznika u uzorku iz Kine, pet proizvođača izvoznika (četirima u uzorku i jednom koji nije u uključen u uzorak) iz Indije, četirima proizvođačima izvoznicima iz Vijetnama, četirima proizvođačima iz Unije, pet nepovezanih uvoznika i 105 korisnika.

(38)

Što se tiče Kine, odgovori na upitnik primljeni su od vlade Kine (Ministarstva trgovine) i pet proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika u uzorku iz Kine. Što se tiče Indije, odgovori na upitnik primljeni su od vlade Indije (Ministarstva trgovine i industrije), četiri proizvođača izvoznika u uzorku iz Indije te indijskog proizvođača izvoznika koji je zatražio pojedinačno ispitivanje. Što se tiče Vijetnama, primljeni su odgovori od vlade Vijetnama (Vijetnamskog tijela za nadzor tržišnog natjecanja, Ministarstva industrije i trgovine te različitih banaka). Jedan proizvođač izvoznik, koji je predstavljao vrlo malenu količinu izvoza u Uniju, povukao je suradnju i nije odgovorio na upitnik. Odgovori na upitnik primljeni su od preostalih triju proizvođača izvoznika (od kojih dva pripadaju istoj skupini) u Vijetnamu. Osim toga, odgovore na upitnik dostavila su četiri proizvođača iz Unije, četiri nepovezana uvoznika i dvanaest korisnika.

(39)

Nakon objave podnositelj pritužbe iznio je primjedbu da se čini da postoji nedostatak proporcionalnosti u vezi s brojem upitnika poslanih proizvođačima iz Unije u uzorku, s jedne strane te uvoznicima i korisnicima, s druge strane. Prvo i najvažnije, na temelju broja upitnika poslanih jednoj skupini gospodarskih dionika (proizvođačima iz Unije, proizvođačima izvoznicima, uvoznicima ili korisnicima) ne može se donijeti zaključak o važnosti koju Komisija pridaje njihovoj situaciji. Jedini je cilj pribaviti pravu razinu i iznos podataka kako bi se izradila najbolja moguća analiza subvencije, štete i interesa Unije.

(40)

U ovom predmetu upitnici su poslani četirima proizvođačima iz Unije u uzorku, četirima kineskim proizvođačima izvoznicima u uzorku, pet indijskih proizvođača izvoznika, četirima vijetnamskim proizvođačima izvoznicima, pet uvoznika i svim poznatim korisnicima te korisnicima koji su se javili. Doista, člankom 27. Osnovne uredbe ne predviđa se odabir uzorka korisnika. Štoviše, dosadašnje iskustvo iz ispitnih postupaka u vezi sa zaštitom trgovine pokazuje da je, iako se u nekim predmetima, na temelju raspoloživih podataka, može stupiti u vezu s velikim brojem korisnika, obično samo ograničen broj njih voljan dostaviti odgovor na upitnik. Komisija je stoga i u ovom predmetu aktivno nastojala uspostaviti suradnju s najvećim brojem korisnika.

(d)   Posjeti radi provjere

(41)

Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje subvencioniranja, proizišle štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 26. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih društava:

 

Vlada Kine

Ministarstvo trgovine Kine, Peking, Kina.

 

Vlada Indije

Ministarstvo trgovine i industrije, New Delhi.

 

Vlada Vijetnama

Vijetnamsko tijelo za nadzor tržišnog natjecanja, Ministarstvo industrije i trgovine, Hanoi,

Ministarstvo financija, Hanoi (uključujući posjete radi provjere u nekoliko banaka),

carinska tijela u Thai Binhu, grad Thai Binh, pokrajina Thai Binh.

 

Proizvođači iz Unije

Trevira GmbH, Bobingen, Njemačka,

Wellman International Ltd., Kells, Irska,

Greenfiber International S.A., Buzau, Rumunjska,

Silon s.r.o., Sezimovo Ústí, Češka Republika.

 

Uvoznici

Elias Enterprises Limited, Altrincham, Ujedinjena Kraljevina.

 

Korisnici

Sandler AG, Schwarzenbach/Saale, Njemačka.

 

Proizvođači izvoznici iz Kine:

Far Eastern Industries (Shanghai) Ltd, Šangaj,

Jiangsu Huaxicun Co, selo Huaxi, Jiangyin,

Jiangsu Xinsu Chemical Fibre Co, Suzhou,

Xiamen Xianglu Chemical Fibre Co, Xiamen,

Zhejiang Anshun Pettechs Fibre Co, Fuyang.

 

Proizvođači izvoznici u Indiji

Bombay Dyeing and Manufacturing Co. Ltd., Mumbai,

Ganesha Ecosphere Limited, Kanpur,

Indo Rama Synthetics Ltd., Nagpur,

Reliance Industries Limited, Mumbai,

Polyfibre Industries Pvt. Ltd., Mumbai.

 

Proizvođači izvoznici iz Vijetnama

Vietnam New Century Polyester Fibre Co Ltd., grad Halong,

Thai Binh Polyester Staple Fibre Joint Stock Company, Thai grad Thuy, pokrajina Thai Binh i Hop Than Co. Ltd., grad Thai Binh, pokrajina Thai Binh (zajedno „Thai Binh Group”).

(42)

Nakon objave podnositelj pritužbe tvrdio je da je većina kineskih proizvođača regionalno koncentrirana u jugoistočnim priobalnim pokrajinama Jiangsu i Zhejiang i da nijedan od pet posjeta radi provjere nije obavljen u bilo kojoj od tih dviju pokrajina. U vezi s tim napominje se da se društva Jiangsu Xinsu Chemical Fibre Co i Jiangsu Huaxicun Co nalaze u pokrajini Jiangsu, dok se društvo Zhejiang Anshun Pettechs Fibre nalazi u pokrajini Zhejiang. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(43)

Osim toga, podnositelj pritužbe tvrdio je da dva velika kineska proizvođača, u smislu proizvodnog kapaciteta, nisu uključena u uzorak. U vezi s tim, podsjeća se da je, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 16. i 18., Komisija odabrala uzorak na temelju količine izvoza u Uniju i odabrala pet najvećih proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika u Uniju u skladu s člankom 27. Osnovne uredbe. Sama činjenica da postoje drugi veliki proizvođači PSF-a u Kini nije dovoljna da se dovede u pitanje reprezentativnost uzorka.

(44)

Podnositelj pritužbe sličnu je tvrdnju iznio za Vijetnam, tvrdeći da dva najveća vijetnamska proizvođača PSF-a nisu uključena u opseg ispitnog postupka. Kako je Komisija objasnila u uvodnim izjavama 32. do 34., ispitnim postupkom obuhvaćeni su svi vijetnamski proizvođači koji izvoze PSF u Uniju, a odgovori su primljeni od triju proizvođača izvoznika koji predstavljaju gotovo sav izvoz PSF-a u Uniju. Činjenica da u Vijetnamu možda postoje drugi veliki proizvođači PSF-a koji ne izvoze predmetni proizvod u Uniju nije važna za reprezentativnost proizvođača izvoznika koji surađuju.

1.3.   RAZDOBLJE ISPITNOG POSTUPKA I RAZMATRANO RAZDOBLJE

(45)

Ispitnim postupkom o subvencioniranju i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2012. do 30. rujna 2013. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja važnih za ocjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2010. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(46)

Nakon objave podnositelj pritužbe iznio je primjedbu o trajanju razdoblja ispitnog postupka, za koje je smatrao da je kratko i da je stoga „negativno utjecalo” na nalaze Komisije. Podnositelj pritužbe naveo je da se trajanjem od dvanaest mjeseci zanemarilo da je šteta koju je pretrpjela industrija Unije navodno trajala tijekom razdoblja od nekoliko godina. Podnositelj pritužbe smatrao je i da se subvencije navedene u pritužbi nije moglo na odgovarajući način analizirati primjenom razdoblja ispitnog postupka od dvanaest mjeseci.

(47)

Što se tiče analize štete, potrebno je istaknuti da je Komisija ocijenila godine 2010., 2011. i 2012. te razdoblje ispitnog postupka, a ne, kako to navodi podnositelj pritužbe, samo dvanaest mjeseci razdoblja ispitnog postupka. S obzirom na određivanje subvencioniranja, Komisija je odabrala, u skladu sa svojim diskrecijskim pravom i člancima 5. i 11. Osnovne uredbe, razdoblje ispitnog postupka od dvanaest mjeseci. Do objave ni podnositelj pritužbe ni bilo koja druga zainteresirana strana nisu iznijeli primjedbe u vezi s trajanjem razdoblja ispitnog postupka koje je određeno u obavijestio pokretanju postupka i upitnicima. Komisija smatra da je razdoblje ispitnog postupka od dvanaest mjeseci prikladno kako bi se osigurali reprezentativni nalazi za potrebe ispitnog postupka. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

1.4.   OBJAVA

(48)

Komisija je 2. listopada 2014. svim zainteresiranim stranama objavila bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih je namjeravala prekinuti postupak i pozvala sve zainteresirane strane da dostave primjedbe. Primjedbe su primljene od udruženja korisnika, podnositelja pritužbe, jednog kineskog proizvođača izvoznika i njegovih povezanih subjekata, četiriju indijskih proizvođača izvoznika, vlade Kine i vlade Vijetnama. Komisija je primjedbe razmotrila i uzela ih u obzir kada je to bilo primjereno.

(49)

Primjedbe primljene od udruženja korisnika odnosile su se na pitanje interesa Unije, koji nije ocijenjen s obzirom na to da nije bilo osnove za uvođenje mjera.

2.   PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1.   PREDMETNI PROIZVOD

(50)

Predmetni proizvod jesu sintetička rezana vlakna od poliestera, niti grebena niti češljana niti drukčije pripremljena za predenje, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Indije i Vijetnama, trenutačno razvrstana u oznaku KN 5503 20 00 („predmetni proizvod”).

(51)

Predmetni proizvod može se uobičajeno proizvoditi upotrebom PTA-a (pročišćene tereftalne kiseline) i MEG-a (monoetilen glikola) ili upotrebom listića od recikliranih PET boca za proizvodnju recikliranog PSF-a. Proizvod se upotrebljava u širokom nizu primjena, na primjer u odjeći, odjevnim predmetima i kućanskom namještaju, ali i u automobilskoj industriji, industriji higijenskih i medicinskih proizvoda te u građevinskoj industriji.

2.2.   ISTOVJETNI PROIZVOD

(52)

Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te istu osnovnu namjenu:

predmetni proizvod,

proizvod koji se proizvodi i prodaje na domaćem tržištu predmetnih zemalja, i

proizvod koji industrija Unije proizvodi i prodaje u Uniji.

(53)

Komisija je stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 2. točke (c) Osnovne uredbe.

2.3.   TVRDNJE U VEZI S OPSEGOM PROIZVODA

2.3.1.   PSF izrađen od PTA-a/MEG-a i PSF izrađen od recikliranih PET boca

(54)

Dva državna tijela i udruženje koje predstavlja proizvođače izvoznike jedne od predmetnih zemalja tvrdili su da je s PSF-om izrađenim od PTA-a/MEG-a i PSF-om izrađenim od recikliranih PET boca potrebno postupati kao s dvama različitim proizvodima. Ta se tvrdnja temeljila na razlici u glavnim sirovinama koje se upotrebljavaju s obzirom na to da se za određene vrste PSF-a upotrebljava PTA/MEG, dok se za određene druge vrste umjesto toga upotrebljavaju listići izrađeni od recikliranih PET boca. U vezi s time, kao važne razlike spomenuti su trošak i prodajne cijene. Jednako tako, tvrdilo se da između PSF-a izrađenog od PTA-a/MEG-a i PSF-a izrađenog od recikliranih PET boca postoje znatne razlike u kvaliteti, što utječe na upotrebu i primjenu.

(55)

PSF izrađen od PTA-a/MEG-a i PSF izrađen od recikliranih PET boca doista čine dvije različite vrste PSF-a u opsegu proizvoda PSF-a. Ipak, te dvije vrste dijele ista fizička i kemijska svojstva, a njihove su krajnje namjene i u osnovi iste. Priznaje se da nisu sve vrste proizvoda međusobno zamjenjive, ali prethodnim ispitnim postupcima i trenutačnim ispitnim postupkom utvrđeno je da postoji barem djelomična međusobna zamjenjivost i preklapanje upotrebe različitih vrsta proizvoda. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(56)

Jedan je proizvođač izvoznik u svojem podnesku ponovio da upotreba recikliranih PET boca za razliku od upotrebe listića izrađenih od recikliranih PET boca uključuje različiti proizvodni postupak i predstavlja različitu sirovinu. Ista je strana dodala i da su trošak i prodajna cijena te kvaliteta PSF-a proizvedenog upotrebom recikliranih PET boca znatno niži od troška, prodajne cijene i kvalitete „uobičajenog PSF-a”. Komisija i dalje smatra da je sirovina, radilo se o recikliranim PET bocama ili listićima izrađenima od recikliranih PET boca, u osnovi ista. U usporedbi s listićima PET-a, dodatni potrebni koraci, kada se upotrebljavaju PET boce, jesu razvrstavanje i pranje boca, čemu slijedi sječa boca u listiće. Svi kasniji koraci u proizvodnju su isti. Osim toga, konačni proizvod ima ista svojstva, pri čemu se podrazumijeva da mogu postojati različiti razredi kvalitete kao što je i predviđeno u PCN-u. Razlika u cijeni (ako postoji) kao posljedica različitih razreda kvalitete stoga je obuhvaćena PCN-om. Stoga se ta tvrdnja odbacuje.

2.3.2.   Potrošni PSF i posebni PSF

(57)

Jedno državno tijelo i četiri proizvođača izvoznika tvrdili su da s potrošnim PSF-om i posebnim PSF-om treba postupati kao s različitim proizvodima zbog razlika u trošku proizvodnje, prodajnim cijenama i upotrebi. Tvrdilo se i da je industrija Unije usredotočena na posebni PSF kao temeljnu vrstu PSF-a, dok predmetne zemlje uglavnom isporučuju potrošni PSF.

(58)

Jedno državno tijelo i četiri proizvođača izvoznika koji su iznijeli tvrdnju opisanu u uvodnoj izjavi 57. nisu dostavili definiciju posebnog PSF-a.

(59)

Posebnim PSF-om, kako su ga definirali proizvođači iz Unije u uzorku, obuhvaćen je raspon od PSF-a izrađenog od kombinacije poliestera i polietilena za upotrebu u higijenskim proizvodima, obojenog PSF-a, PSF-a posebne čvrstoće, PSF-a za tehničku upotrebu (poput geotekstila i netkanih tkanina koje se upotrebljavaju u građevinskoj industriji), PSF-a koji je definiran, razvijen i prilagođen s kupcem za posebne primjene, do PSF-a koji se upotrebljava za automobilsku industriju (posebno vidljive obloge automobila moraju biti dosljedno obojene).

(60)

Prema proizvođačima Unije u uzorku, standardnim PSF-om obuhvaćen je onaj PSF koji ima širi raspon fleksibilnosti svojih specifikacija.

(61)

Prema predloženoj definiciji posebne vrste PSF-a i potrošne vrste PSF-a, obje vrste dijele ista osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva. Činjenica da postoji nekoliko vrsta, razreda ili kvaliteta ne isključuje mogućnost da ih se može smatrati jedinstvenim proizvodom. Moguće upotrebe potrošnog PSF-a čine se širima od posebne vrste PSF-a, ali te su razlike nedostatne da bi ih se razvrstalo kao dva jedinstvena proizvoda. Iako vrste PSF-a imaju različita svojstva koja odgovaraju njihovoj specifičnoj namjeni, njihova su osnovna fizička svojstva, primjena i upotreba isti.

(62)

Nadalje, potrebno je pojasniti da tijekom razdoblja ispitnog postupka posebne vrste PSF-a nisu bile temeljna vrsta PSF-a koju su proizvodili proizvođači iz Unije. U prosjeku je posebni PSF činio oko 40 % svih vrsta PSF-a koju su proizvodili proizvođači iz Unije u uzorku, prema njihovoj definiciji potrošnog PSF-a i posebnog PSF-a.

(63)

Nakon objave jedan proizvođač izvoznik ponovno je naveo da vrsta posebnog PSF-a i vrsta potrošnog PSF-a nisu „istovjetni proizvodi” te ih se stoga ne može ispitivati zajedno. Ista je strana napomenula da se vrsta posebnog PSF-a i vrsta potrošnog PSF-a razlikuju po krajnjoj upotrebi, trošku proizvodnje i prodajnoj cijeni. Stoga je smatrao propustom Komisije što nije ispitala razlike u troškovima i prodajnim cijenama vrste posebnog PSF-a i vrste potrošnog PSF-a. Navela je da nije jasno na koji su način utvrđeni trošak proizvodnje i prodajna cijena proizvoda iz ispitnog postupka te je zatražila od Komisije da ispita analizu obaranja cijena nakon odvajanja podataka za potrošni PSF i posebni PSF.

(64)

Komisija potvrđuje da se PSF prodaje u različitim vrstama proizvoda za upotrebu u predenju i netkanom tekstilu. Na primjer, PSF može imati sastav od jedne ili dviju komponenata te različite specifikacije poput deciteksa, čvrstoće, sjaja, razreda kvalitete itd. Te su specifikacije obuhvaćene PCN-om, u vezi s kojim Komisija nije primila nikakve primjedbe. Priznaje se da potrošni i posebni PSF nisu međusobno zamjenjivi u svim mogućim primjenama, ali postoji djelomična međusobna zamjenjivost te preklapanje upotrebe različitih vrsta proizvoda. Kako je opisano u uvodnoj izjavi 61. i utvrđeno u ranijim postupcima u vezi s istim proizvodom, fizička i kemijska svojstva te krajnje upotrebe tih vrsta u osnovi su isti. Sve se vrste temelje na istim sirovinama (PTA/MEG ili reciklirani PET) koje čine više od 60 % troška proizvodnje. Njima se mogu dodati aditivi ili dodatne komponente kako bi se osigurale određene specifične značajke vlakna. PCN-om su obuhvaćeni podrijetlo sirovina i drugi elementi koji utječu na trošak proizvodnje i prodajne cijene. Međutim, ne postoji nikakva bitna razlika u proizvodnom postupku potrošnog i posebnog PSF-a. To je vidljivo u slučaju proizvođača iz Unije u uzorku, od kojih nijedan ne proizvodi isključivo potrošni PSF ili posebni PSF. Naposljetku, čini se da ne postoji dosljedna i zajednički usuglašena definicija posebnog PSF-a. Na primjer, kako je opisano u uvodnoj izjavi 59., PSF koji se upotrebljava u higijenskoj industriji neki proizvođači iz Unije smatraju posebnom vrstom. Suprotno tome, razni korisnici i jedno udruženje korisnika naveli su da je PSF namijenjen za upotrebu u higijenskoj industriji za, na primjer, vlažne maramice, potrošne vrste, iako bi bilo bolje da zbog razloga zdravlja i sigurnosti nije recikliranog podrijetla. Osim toga, neki proizvođači iz Unije vrste PSF-a koje imaju zahtjeve specifične za određene korisnike (na primjer, posebnu boju) smatraju posebnim PSF-om, iako te vrste mogu slijediti potpuno isti proizvodni postupak i imati isti trošak proizvodnje kao i bilo koja druga (potrošna) vrsta. Stoga se Komisija nije mogla oslanjati na samoproglašenu kategorizaciju potrošne i posebne vrste PSF-a te je stoga tvrdnja odbačena.

2.3.3.   Ostale tvrdnje iznesene u vezi s opsegom proizvoda

(65)

Jedan korisnik i udruženje korisnika tvrdili su da je PSF uvezen iz Kine kvalitetniji od PSF-a proizvedenog u Uniji. Jedna od iznesenih tvrdnji bila je da PSF iz Narodne Republike Kine ne sadržava dijelove od tvrdih polimera. Druga iznesena tvrdnja odnosila se na svjetlinu kineskog PSF-a, dok se za PSF proizveden u Uniji tvrdilo da sadržava sive sjene s obzirom na to da je većina PSF-a iz Unije izrađena od recikliranih PET boca.

(66)

Prva tvrdnja u vezi s time da PSF iz Unije sadržava dijelove od tvrdih polimera nije potkrijepljena nikakvim dokazima. Štoviše, u podnescima drugih korisnika i odgovorima na upitnik za korisnike navedeno je suprotno (to jest da je PSF koji proizvodi proizvođač iz Unije obično kvalitetniji od PSF-a koji proizvode predmetne zemlje).

(67)

U vezi s drugom tvrdnjom o svjetlini, podaci dostavljeni tijekom ispitnog postupka potvrđuju da je PSF izrađen od PTA-a/MEG-a obično svjetliji od PSF-a izrađenog od recikliranih PET boca (kada se tijekom proizvodnog postupka ne dodaju nikakvi pigmenti i/ili sredstva za posvjetljivanje. Međutim, obje vrste PSF-a dijele ista fizička i kemijska svojstva i njihove su krajnje upotrebe u osnovi iste. Jednako tako, potrebno je napomenuti da je pri izračunu štete osnovna sirovina bila jedna od značajki uzetih u obzir. Drugim riječima, uvezeni PSF izrađen od recikliranih PET boca uspoređivao se samo s PSF-om proizvedenim u Uniji i izrađenim od recikliranih PET boca. Slično tome, uvezeni PSF izrađen od PTA-a i MEG-a uspoređivao se samo s PSF-om proizvedenim u Uniji i izrađenim od PTA-a i MEG-a.

(68)

Jedno udruženje korisnika, proizvođač izvoznik i državno tijelo tvrdili su da korisnici pri kraju lanca često traže da se proizvodi izrađuju od PSF-a podrijetlom iz predmetnih zemalja (posebno Kine).

(69)

Nisu izneseni nikakvi dokazi kojima bi se potkrijepila ta tvrdnja ili dodatno objasnili razlozi za ustrajanje na PSF-u iz triju predmetnih zemalja (ako takvo ustrajanje kupaca pri kraju lanca zaista postoji).

(70)

Udruženje korisnika točnije je tvrdilo da automobilska industrija Unije prihvaća samo PSF iz Kine.

(71)

Međutim, nije uspjelo potkrijepiti svoju tvrdnju i dokazati da automobilska industrija Unije ne može upotrebljavati PSF koji su proizveli proizvođači iz Unije. Štoviše, provjerenim podacima dokazalo se da proizvođači iz Unije jednako tako prodaju znatne količine PSF-a automobilskoj industriji Unije, čime se pokazuje suprotno.

(72)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da su PSF koji proizvodi on i PSF koji proizvode proizvođači iz Unije dva različita proizvoda, iako se oba proizvode od recikliranih PET boca. Prema tom proizvođaču izvozniku, njegov se PSF (uglavnom) proizvodi od recikliranih PET boca (ne od listića), primjenom različitog proizvodnog postupka i sadržava različite sirovine u usporedbi s PSF-om proizvođača koji upotrebljavaju listiće izrađene od recikliranih PET boca.

(73)

I ta je tvrdnja odbačena s obzirom na to da su PET boce i listići od PET boca (koji su PET boce smrvljene u listiće) u biti ista sirovina, iako u drugom obliku.

2.3.4.   Zaključak

(74)

Stoga je zaključeno da sve vrste PSF-a obuhvaćene ispitnim postupkom dijele ista osnovna fizička, tehnička i kemijska svojstva i njihove su krajnje upotrebe u osnovi iste.

3.   SUBVENCIONIRANJE

3.1.   KINA

3.1.1.   Općenito

(75)

Na temelju podataka sadržanih u pritužbi i odgovorima na upitnik Komisije ispitani su sljedeći programi koji navodno uključuju dodjeljivanje subvencija koje dodjeljuju državna tijela Kine:

A.

odobravanje povlaštenih zajmova industriji PSF-a koje odobravaju banke u državnom vlasništvu te povjeravanje i usmjeravanje privatnih banaka koje provodi država države;

B.

roba i usluge koje osigurava država uz naknadu manju od primjerene te povjeravanje i usmjeravanje privatnih dobavljača koje provodi država:

PTA i MEG koje osigurava država uz naknadu manju od primjerene,

zemljište ili prava korištenja zemljištem koje osigurava država uz naknadu manju od primjerene,

električna energija koju osigurava država,

program koji se sastoji od osiguravanja jeftine vode;

C.

bespovratna sredstva za razvoj i subvencionirane kamate za tekstilni sektor:

posebni fond „Go Global”,

fond za promicanje trgovine za poljoprivredu, laku industriju i tekstilne proizvode;

D.

programi oslobađanja od izravnog poreza i smanjenja poreza:

oslobođenja od poreza na dohodak za strana (ulagačka) poduzeća,

oslobođenje od poreza na dohodak na prihode od dividendi između kvalificiranih rezidentnih poduzeća,

smanjenja poreza na dohodak za priznata poduzeća koja se bave visokom i novom tehnologijom,

smanjenja poreza na dohodak u posebnim gospodarskim zonama,

smanjenja poreza na dohodak za poduzeća usmjerena prema izvozu,

porezni odbici do 40 % kupovne vrijednosti domaće proizvedene opreme;

E.

programi za neizravne poreze i uvozne tarife:

oslobođenja od poreza na dodanu vrijednost te rabati na plaćanje uvoznih tarifa za upotrebu uvezene opreme,

rabati na plaćanje PDV-a za opremu proizvedenu u Kini koju kupuju poduzeća s udjelom stranog kapitala;

F.

ostali regionalni/pokrajinski programi:

porezna (i druga) oslobođenja u razvojnim zonama u pokrajini Jiangsu,

porezni poticaji u gradu Changzhou,

povlaštene najamnine u gradu Changzhou,

programi za poticanje izvoza u pokrajini Zhejiang,

bespovratna sredstva za tehnološke inovacije u pokrajini Zhejiang,

porezni i carinski poticaji u razvojnim zonama u pokrajini Guangdong,

izvozni poticaji u pokrajini Guangdong,

naknada pravnih troškova u pokrajini Guangdong,

program (posebnih) sredstava za vanjskotrgovinske aktivnosti u pokrajini Guangdong,

subvencioniranje kamata na zajmove za potporu projektima tehnoloških inovacija u pokrajini Guangdong,

povlaštene porezne stope u razvojnim zonama u pokrajini Šangaj,

povlaštena infrastruktura u pokrajini Šangaj,

politike davanja zajmova i porezne politike za poduzeća usmjerena prema izvozu u pokrajini Šangaj.

(76)

Komisija je ispitala sve programe navedene u pritužbi. Za svaki je program ispitala može li se, u skladu s člankom 3. Osnovne uredbe, utvrditi financijski doprinos vlade Kine i korist koju su ostvarili proizvođači izvoznici u uzorku. U ispitnom postupku otkriveno je da su u ovom predmetu sve koristi utvrđene za programe obuhvaćene ispitnim postupkom ispod primjenjivog praga de minimis iz članka 14. stavka 5. (3) Osnovne uredbe. Stoga se ne smatra potrebnim donijeti zaključak o mogućnosti kompenzacije pojedinačnih programa.

Pojedinosti o programima i odgovarajućim stopama koristi za pojedinačna društva nalaze se u nastavku.

3.1.2.   Posebni programi

Programi koje kineski proizvođači izvoznici u uzorku nisu upotrebljavali tijekom razdoblja ispitnog postupka

(77)

Za programe u nastavku utvrđeno je da ih kineski proizvođači izvoznici/skupine proizvođača izvoznika u uzorku nisu upotrebljavali tijekom razdoblja ispitnog postupka i stoga nije mogla biti utvrđena nikakva korist.

Osiguravanje PTA-a i MEG-a uz naknadu manju od primjerene,

Električna energija koju osigurava država uz naknadu manju od primjerene,

Jeftina voda koju osigurava država uz naknadu manju od primjerene,

Posebni fond „Go Global”,

Fond za promicanje trgovine za poljoprivredu, laku industriju i tekstilne proizvode,

Oslobođenja od poreza na dohodak za strana (ulagačka) poduzeća,

Smanjenja poreza na dohodak za priznata poduzeća koja se bave visokom i novom tehnologijom,

Smanjenja poreza na dohodak u posebnim gospodarskim zonama,

Smanjenja poreza na dohodak za poduzeća usmjerena prema izvozu,

Porezni odbici do 40 % kupovne vrijednosti domaće proizvedene opreme,

Ostali regionalni/pokrajinski programi.

(78)

U pogledu osiguravanja PTA-a i MEG-a uz naknadu manju od primjerene, u pritužbi se tvrdilo da vlada Kine kontrolira određeni broj industrija i proizvoda na početku proizvodnog lanca tako da osigurava ulazne materijale po povoljnim cijenama za proizvođače PSF-a, odnosno za PTA i MEG. Na temelju toga proizvođači PSF-a primaju subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere tako da od poduzeća u državnom vlasništvu kupuju PTA i MEG koji proizvodi država ispod tržišne cijene i tako uz naknadu manju od primjerene.

(79)

Međutim, u ispitnom postupku otkrilo se da su kineski proizvođači izvoznici/skupine proizvođača izvoznika PSF-a većinu svojih ulaznih materijala, odnosno PTA i MEG za proizvodnju PSF-a za izvoz uvozili u okviru sustava unutarnje obrade.

(80)

Stoga nisu se mogle utvrditi nikakve subvencije za društva u uzorku na temelju tog navodnog programa.

(81)

Nakon objave podnositelj pritužbe napomenuo je da je Komisija dostavila samo djelomičnu analizu za jedan program subvencija koji tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu upotrebljavali kineski proizvođači izvoznici u uzorku, to jest osiguravanje PTA-a/MEG-a po subvencioniranim cijenama. Podnositelj pritužbe u odnosu na taj program tvrdio je da su način na koji je uzorak utvrđen i činjenica da jedan veliki proizvođač PSF-a u Kini nije obuhvaćen ispitnim postupkom utjecali na određivanje subvencioniranja za taj program.

(82)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 16. i 18., od 23 kineskih proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika koji su surađivali u ispitnom postupku Komisija je odabrala uzorak koji je činilo pet najvećih proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika koji su smatrani reprezentativnima u smislu članka 27. Osnovne uredbe. Kineski proizvođač na kojega je uputio proizvođač izvoznik i koji nije bio uključen u uzorak nije izvozio PSF u Uniju u znatnim količinama tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga neuključivanje tog proizvođača nije utjecalo na reprezentativnost uzorka i nije imalo nikakav znatan utjecaj na zaključke o predmetnom programu subvencija.

(83)

Komisija potvrđuje da je tražila podatke i odgovore u vezi sa svim programima subvencija navedenima u pritužbi, uključujući one koje je podnositelj pritužbe spomenuo u primjedbama na objavu, ali za te je programe utvrđeno da ih proizvođači izvoznici/skupine proizvođača izvoznika u uzorku nisu upotrebljavali. Komisija je u uvodnoj izjavi 78. iznijela dodatne pojedinosti o osiguravanju PTA-a/MEG-a uz naknadu manju od primjerene s obzirom na to da je taj program subvencija bio istaknut u pritužbi kao program kojim se ostvaruje znatna subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

Programi koje su kineski proizvođači izvoznici u uzorku upotrebljavali tijekom razdoblja ispitnog postupka

3.1.3.   Povlašteni zajmovi industriji PSF-a

(84)

Podnositelj pritužbe tvrdio je da proizvođači PSF-a ostvaruju korist od zajmova s niskom (subvencioniranom) kamatnom stopom koju odobravaju banke usmjerene na određenu politiku i poslovne banke u državnom vlasništvu, na temelju politike vlade Kine za pružanje financijske pomoći radi poticanja i potpore rastu i razvoju tekstilne industrije i industrije kemijskih vlakana.

(a)   Pravna osnova

(85)

Sljedećim pravnim odredbama omogućeno je povlašteno davanje zajmova u Kini: Zakon NRK-a o poslovnim bankama („Zakon o bankama”), Opća pravila o zajmovima koja je Narodna banke Kine („NBK”) službeno objavila 28. lipnja 1996. i Odluka br. 40 Državnog vijeća.

(b)   Izračun iznosa subvencije

(86)

Člankom 6. točkom (b) Osnovne uredbe propisuje se da je korist od povlaštenih zajmova potrebno izračunati kao razliku između iznosa plaćene kamate i iznosa koji bi bio plaćen za usporedivi komercijalni zajam koji bi poduzeće moglo dobiti na tržištu. Komisija je utvrdila tržišnu referentnu vrijednost za usporedive komercijalne zajmove.

(87)

Referentna vrijednost izračunana je na temelju kineskih kamatnih stopa, prilagođenih kako bi odražavale uobičajeni tržišni rizik (tj. smatralo se da će svim poduzećima u Kini biti dodijeljena samo najveća ocjena obveznica u koje nije preporučljivo ulagati (BB u društvu Bloomberg), uz očekivanu odgovarajuću premiju na obveznice koje izdaju poduzeća s tom bonitetnom ocjenom koja je primijenjena na standardnu stopu Narodne banke Kine za zajmove).

(88)

Korist koju su ostvarili proizvođači izvoznici/skupine proizvođača izvoznika izračunana je tako da je kamatna razlika, izražena kao postotak, pomnožena s nepodmirenim iznosom zajma, tj. kamatom koja nije plaćena tijekom razdoblja ispitnog postupka. Taj je iznos potom raspoređen na ukupni promet proizvođača izvoznika koji surađuju.

(c)   Zaključak

(89)

Korist koja je utvrđena za taj program u rasponu je između 0 % i 0,50 %.

3.1.4.   Osiguravanje prava na korištenje zemljištem uz naknadu manju od primjerene

(a)   Pravna osnova

(90)

Osiguravanje prava na korištenje zemljištem u Kini obuhvaćeno je Zakonom Narodne Republike Kine o upravljanju zemljištem i Zakonom Narodne Republike Kine o stvarnim pravima.

(b)   Praktična provedba

(91)

U skladu s člankom 2. Zakona o upravljanju zemljištem država je vlasnik cjelokupnog zemljišta jer u skladu s kineskim ustavom i relevantnim pravnim odredbama zemljište pripada zajedno svim kineskim državljanima. Zemljište se ne može prodavati, već se u skladu sa zakonom mogu ustupati prava korištenja zemljištem. Državna tijela mogu ta prava ustupiti na temelju javnog podnošenja ponuda, kotiranja ili dražbe.

(c)   Nalazi ispitnog postupka

(92)

Proizvođači izvoznici/skupine proizvođača izvoznika koji surađuju dostavili su podatke o zemljištu kojim raspolažu te relevantne ugovore i potvrde o pravima korištenja zemljištem, ali vlada Kine nije dostavila podatke o cijenama prava korištenja zemljištem.

(d)   Izračun iznosa subvencije

(93)

Uzimajući u obzir zaključak da stanje u Kini u pogledu prava korištenja zemljištem ne ovisi o kretanjima na tržištu, može se zaključiti i da u Kini nema privatnih referentnih vrijednosti. Stoga se troškovi ili cijene u Kini ne mogu prilagoditi. U tim okolnostima smatra se da u Kini ne postoji tržište i da se, u skladu s člankom 6. točkom (d) podtočkom ii. Osnovne uredbe za mjerenje iznosa koristi jamči primjena vanjske referentne vrijednosti. Budući da vlada Kine nije surađivala i da nije dostavila prijedlog vanjske referentne vrijednosti, Komisija je na temelju dostupnih činjenica morala utvrditi odgovarajuću vanjsku referentnu vrijednost. U vezi s tim i zbog razloga utvrđenima u uvodnoj izjavi 94. u nastavku, smatralo se prikladnim kao odgovarajuću referentnu vrijednost upotrijebiti podatke iz Odvojenog carinskog područja Tajvana.

(94)

Komisija smatra da su cijene zemljišta na Tajvanu najbolja zamjenska vrijednost u odnosu na područja u Kini gdje posluju proizvođači izvoznici koji surađuju. Većina proizvođača izvoznika nalazi se u istočnom dijelu Kine, na razvijenim područjima s visokim BDP-om (bruto domaćim proizvodom) u pokrajinama s velikom gustoćom stanovništva.

(95)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom razdoblja ispitnog postupka. Korist za primatelje izračunava se uzimanjem u obzir razlike između iznosa koji je platilo svako društvo za prava korištenja zemljištem i iznosa koji je uobičajeno bilo potrebno platiti na temelju tajvanske referentne vrijednosti.

(96)

Komisija se u tom izračunu služi prosječnom cijenom kvadratnog metra zemljišta utvrđenom na Tajvanu i usklađenom za deprecijaciju valute i promjenu BDP-a od dana sklapanja predmetnih ugovora o pravu korištenja zemljištem. Informacije o cijenama industrijskog zemljišta preuzete su s internetskih stranica Ureda za industriju pri Ministarstvu gospodarstva Tajvana. Deprecijacija valute i promjena BDP-a za Tajvan izračunani su na temelju stopa inflacije i promjene BDP-a po glavi po tekućim cijenama u američkim dolarima za Tajvan kako ih je objavio Međunarodni monetarni fond u svojim Svjetskim gospodarskim izgledima za 2011. U skladu s člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe taj se iznos subvencije (brojnik) dodjeljivao kroz razdoblje ispitnog postupka na temelju uobičajenog trajanja prava korištenja industrijskim zemljištem u Kini, tj. 50 godina ili 70 godina. Taj se iznos dodjeljivao na cjelokupni promet od prodaje proizvođača izvoznika u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka jer subvencija ne ovisi o ostvarenom izvozu i nije dodijeljena na temelju proizvedenih, izvezenih ili prevezenih količina.

(e)   Zaključak

(97)

Korist koja je utvrđena za taj program u rasponu je između 0,02 % i 0,82 %.

3.1.5.   Programi oslobađanja od izravnog poreza i smanjenja poreza

3.1.5.1.   Oslobođenja od poreza na dohodak na prihode od dividendi između kvalificiranih rezidentnih poduzeća

(a)   Pravna osnova

(98)

Pravne osnove za takvo oslobođenje od plaćanja poreza na prihode od dividende jesu članci 25.–26. Zakona o porezu na dohodak poduzeća i članak 83. Propisa o provedbi Zakona o porezu na dohodak poduzeća.

(b)   Praktična provedba

(99)

Ovaj se program sastoji od povlaštenog poreznog tretmana za kineska rezidentna poduzeća koja imaju udjele u drugim kineskim rezidentnim poduzećima u obliku oslobođenja od poreza na dohodak od određenih dividendi, bonusa i drugih ulaganja vlasničkog kapitala za rezidentna matična poduzeća.

(c)   Nalazi ispitnog postupka

(100)

Na prijavi poreza na dohodak dvaju proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika u uzorku postoji iznos oslobođen od poreza na dohodak. Na taj se iznos upućuje kao na dividende, bonuse i drugi dohodak od ulaganja vlasničkog kapitala prihvatljivih rezidenata i poduzeća u skladu s uvjetima u Dodatku 5. Prijavi poreza na dohodak (Godišnja prijava poreznih povlastica). Relevantna društva nisu platila porez na dohodak za te iznose.

(d)   Izračun iznosa subvencije

(101)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom razdoblja ispitnog postupka. Kao korist za primatelje smatra se iznos ukupnog poreza koji bi trebalo platiti s dohotkom od dividendi koji dolazi iz drugih rezidentnih poduzeća u Kini, nakon oduzimanja onoga što je stvarno plaćeno s oslobođenjem od poreza na dividende. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe ovaj se iznos subvencije (brojnik) dodjeljivao prema ukupnom prometu društava proizvođača izvoznika koji surađuju tijekom razdoblja ispitnog postupka jer subvencija ne ovisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(e)   Zaključak

(102)

Korist koja je utvrđena za taj program u rasponu je između 0 % i 0,06 %.

3.1.6.   Programi za neizravne poreze i uvozne tarife

3.1.6.1.   Oslobođenja od poreza na dodanu vrijednost („PDV”) te rabati na plaćanje uvoznih tarifa za upotrebu uvezene opreme

(a)   Pravna osnova

(103)

Pravnu osnovu za ovaj program čine Okružnica Državnog vijeća o prilagodbi poreznih politika o uvoznoj opremi, Guo Fa br. 37/1997, Obavijest Ministarstva financija, Glavne carinske uprave i Državne porezne uprave o prilagodbi politika o određenim povlaštenim uvoznim carinama, Priopćenje Ministarstva financija, Glavne carinske uprave i Državne porezne uprave [2008.] br. 43, Obavijest NDRC-a o važnim pitanjima u vezi s davanjem potvrde o projektima koji se financiraju domaćim ili stranim kapitalom i koje podupire država, br. 316 2006 od 22. veljače 2006. i Katalog o predmetima koji se pri uvozu ne oslobađaju od plaćanja carine za poduzeća sa stranim kapitalom ili domaća poduzeća iz 2008.

(b)   Praktična provedba

(104)

Ovim programom poduzećima sa stranim kapitalom ili domaćim poduzećima omogućuje se oslobađanje od plaćanja PDV-a i rabat na uvozne tarife za uvoz kapitalne opreme koja se upotrebljava u proizvodnji. Kako bi se ostvarilo pravo na oslobađanje, oprema ne smije biti na popisu neprihvatljive opreme, a poduzeće podnositelj zahtjeva mora dobiti potvrdu o državnoj potpori projekta koju u skladu s primjenjivim zakonodavstvom o ulaganjima, porezima i carini izdaju kineska nadležna tijela ili Komisija za nacionalni razvoj i reformu.

(c)   Nalazi ispitnog postupka

(105)

Četiri kineska proizvođača izvoznika/skupina proizvođača izvoznika prijavilo je oslobođenje od plaćanja PDV-a i uvoznih tarifa za uvezenu opremu.

(d)   Izračun iznosa subvencije

(106)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom razdoblja ispitnog postupka. Smatra se da korist dana primateljima odgovara iznosu PDV-a i carine čijeg je plaćanja za uvezenu opremu primatelj bio oslobođen. Primljena korist amortizirana je tijekom vijeka upotrebe opreme u skladu s redovitim računovodstvenim postupcima društva. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe ovaj se iznos subvencije (brojnik) dodjeljivao prema ukupnom prometu društava proizvođača izvoznika koji surađuju tijekom razdoblja ispitnog postupka jer subvencija ne ovisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(e)   Zaključak

(107)

Korist koja je utvrđena za taj program u rasponu je između 0 % i 0,45 %.

3.1.6.2.   Rabati na plaćanje PDV-a za opremu proizvedenu u Kini koju kupuju poduzeća sa stranim kapitalom

(a)   Pravna osnova

(108)

Pravnu osnovu za ovaj program čine Okružnica Državne porezne uprave o uvođenju privremenih mjera za upravljanje povratom poreza za nabavu opreme proizvedene u zemlji koju nabavljaju poduzeća s udjelom stranog kapitala br. 171, 199, 20.9.1999.; Obavijest Ministarstva financija i Državne porezne uprave br. 176 [2008.] o zaustavljanju provedbe politika za povrat poreza za poduzeća s udjelom stranog kapitala za nabavu opreme proizvedene u zemlji.

(b)   Praktična provedba

(109)

Tim se programom osiguravaju koristi u obliku povrata PDV-a za nabavu opreme proizvedene u zemlji koju nabavljaju poduzeća s udjelom stranog kapitala. Oprema ne smije biti razvrstana u Katalog stavaka koje ne podliježu oslobođenju od poreza, a vrijednost opreme ne smije biti veća od ukupnog ograničenja ulaganja za poduzeće s udjelom stranog kapitala u skladu s pokusnim upravnim mjerama za nabavu opreme proizvedene u zemlji.

(c)   Nalazi ispitnog postupka

(110)

Dva proizvođača izvoznika/skupine proizvođača izvoznika u uzorku dostavili su detaljne podatke o tom programu, uključujući iznos primjene koristi.

(d)   Izračun iznosa subvencije

(111)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunava se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom razdoblja ispitnog postupka. Smatra se da je korist koju je primatelj ostvario iznos PDV-a vraćenog za nabavu opreme proizvedene u zemlji. Primljena korist amortizirana je tijekom vijeka upotrebe opreme u skladu s uobičajenom računovodstvenom praksom.

(e)   Zaključak

(112)

Korist koja je utvrđena za taj program u rasponu je između 0 % i 0,01 %.

3.1.7.   Ostali regionalni/pokrajinski programi

(113)

U ispitnom postupku potvrđeno je da na temelju programa navedenih u uvodnoj izjavi 75. društva u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka nisu primila nikakve koristi.

3.1.8.   Iznos subvencija

(114)

Iznos subvencija u skladu s odredbama Osnovne uredbe, izražen ad valorem, za kineske proizvođače izvoznike iznosi između 0,76 % i 1,77 %.

(115)

Nakon objave podnositelj pritužbe tvrdio je da nije bilo jasno kako je Komisija računala raspon ukupne marže subvencije. Raspon ukupnih zbrojenih subvencija za kineske proizvođače izvoznike/skupine proizvođača izvoznika u uzorku izražene ad valorem naveden u uvodnoj izjavi 114. predstavlja nižu i višu ukupnu maržu subvencije pet kineskih proizvođača izvoznici/skupina proizvođača izvoznika u uzorku.

3.1.9.   Zaključak o Kini

(116)

S obzirom na de minimis iznose subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere za kineske proizvođače izvoznike, nije potrebno uvesti mjere za izvoz PSF-a podrijetlom iz Kine. Zaključeno je da je ispitni postupak potrebno prekinuti u vezi s uvozom podrijetlom iz Narodne Republike Kine, u skladu s člankom 14. stavkom 3. Osnovne uredbe.

3.2.   INDIJA

3.2.1.   Općenito

(117)

Na temelju podataka sadržanih u pritužbi i odgovorima na upitnik Komisije ispitani su sljedeći programi koji navodno uključuju dodjeljivanje subvencija koje dodjeljuju državna tijela Indije:

1.

program ciljnog tržišta (engl. Focus Market Scheme, „FMS”);

2.

program ciljnog proizvoda (engl. Focus Product Scheme, „FPS”);

3.

program po prethodnom odobrenju (engl. Advance Authorisation Scheme, „AAS”);

4.

program povrata carine (engl. Duty Drawback Scheme, „DDS”);

5.

program za poticanje izvoza osnovnih sredstava (engl. Export Promotion Capital Goods Scheme, „EPCGS”);

6.

porezna i carinska oslobođenja i smanjenja u izvozno orijentiranim jedinicama i posebnim gospodarskim zonama;

7.

program kreditiranja izvoza;

8.

program oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak;

9.

program poticanja povećanja izvoza;

10.

program odobrenja bescarinskog uvoza (engl. Duty Free Import Authorisation Scheme, „DFIA”);

11.

program pomoći za razvoj tržišta i jamstva na zajmove;

12.

program poticanja kapitalnih ulaganja indijske države Gudžarat;

13.

program poticaja za porez na promet indijske države Gudžarat i program izuzeća od pristojbi za električnu energiju;

14.

programi subvencija indijske države Zapadni Bengal – poticaji i porezne olakšice, uključujući bespovratna sredstva i oslobođenje od plaćanja poreza na promet;

15.

paket programa poticaja države Maharaštre, uključujući izuzeća od pristojbi za električnu energiju indijske države Maharaštre i subvenciju za promicanje industrije.

Programi koje su indijski proizvođači izvoznici obuhvaćeni ispitnim postupkom upotrebljavali tijekom razdoblja ispitnog postupka

(118)

U ispitnom postupku utvrđeno je da su u razdoblju ispitnog postupka provjereni proizvođači izvoznici ostvarili korist na temelju sljedećih programa:

1.

program ciljnog tržišta („FMS”);

2.

program ciljnog proizvoda („FPS”);

3.

program povrata carine („DDS”);

4.

program po prethodnom odobrenju („AAS”);

5.

program odobrenja bescarinskog uvoza („DFIA”);

6.

program za poticanje izvoza kapitalnih sredstava („EPCGS”);

7.

paket programa poticaja države Maharaštre („PSI”);

(119)

Programi navedeni u uvodnoj izjavi 118. točkama 1., 2., 4., 5. i 6. temelje se na Zakonu o vanjskoj trgovini (razvoj i regulativa) iz 1992. (br. 22 iz 1992.) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 1992. („Zakon o vanjskoj trgovini” ili „FTP”) Prema Zakonu o vanjskoj trgovini, vlada Indije ovlaštena je izdavati obavijesti u vezi s izvoznom i uvoznom politikom. Te su obavijesti sažete u dokumentima o vanjskotrgovinskoj politici koje Ministarstvo trgovine izdaje svakih pet godina i redovito ažurira. Dokument vanjskotrgovinske politike bitan za razdoblje ovog ispitnog postupka jest „Vanjskotrgovinska politika 2009.–2014.” („FTP 2009.–2014.”). Nadalje, vlada Indije određuje i postupke kojima se uređuje FTP 09-14 u „Priručniku o postupcima, svezak I.” („HOP I. 2009.–2014.”). Priručnik o postupcima redovito se ažurira.

(120)

Program DDS naveden u uvodnoj izjavi 118. točki 3. temelji se na odjeljku 75. Zakona o carini iz 1962., odjeljku 37. Središnjeg zakona o trošarinama iz 1944., odjeljcima 93.A i 94. Zakona o financijama iz 1994. i Pravilima za povrat carina, središnjih trošarina i poreze na usluge iz 1995. Stope povrata redovito se objavljuju.

(121)

Program PSI naveden u prethodnoj točki 7. temelji se na Paketu programa poticaja vlade Maharaštre iz 2007., Odluke br. PSI-1707/(CR-50)/IND-8 od 30. ožujka 2007.

3.2.2.   Program ciljnog tržišta („FMS”)

(a)   Pravna osnova

Detaljni opis FMS-a nalazi se u stavku 3.14. FTP-a 2009.–2014. i stavku 3.8. HOP-a I. 2009.–2014.

(b)   Prihvatljivost

(122)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjava uvjete za ovaj program.

(c)   Praktična provedba

(123)

Na temelju ovog programa za izvoz svih proizvoda uključujući izvoz PSF-a u zemlje navedene u tablicama 1. i 2. iz Dodatka 37.(C) HOP-a I. 2009.–2014. može se dobiti kredit za pristojbe u iznosu od 3 % vrijednosti FOB. Od 1. travnja 2011. za izvoz svih proizvoda u zemlje navedene u tablici 3. iz Dodatka 37.(C) („Posebna ciljna tržišta”) može se dobiti kredit za pristojbe u iznosu od 4 % vrijednosti FOB. Određene vrste izvoznih aktivnosti isključene su iz ovog programa, npr. izvoz uvezene ili pretovarene robe, procijenjeni izvoz, izvoz usluga i izvozni promet jedinica koje posluju u posebnim gospodarskim zonama/izvozno usmjerenih jedinica. Iz ovog programa isključene su i određene vrste proizvoda, npr. dijamanti, plemenite kovine, rude, žitarice, šećer i naftni derivati.

(124)

Krediti za pristojbe na temelju FMS-a slobodno se mogu prenositi i vrijede 24 mjeseca od datuma izdavanja odgovarajuće potvrde o pravu na kredit. Mogu se upotrebljavati za plaćanje carina na kasniji uvoz svih ulaznih materijala ili roba, uključujući osnovna sredstva.

(125)

Potvrda o pravu na kredit izdaje se u luci iz koje je izvoz obavljen i nakon obavljenog izvoza ili otpreme robe. Sve dok podnositelj zahtjeva dostavlja nadležnim tijelima primjerke svih odgovarajućih izvoznih dokumenata (npr. izvozni nalog, račune, otpremnice, bankovne potvrde o realizaciji), vlada Indije ne odlučuje o odobravanju kredita za pristojbe.

(126)

Četiri provjerena proizvođača izvoznika upotrebljavala su ovaj program tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(127)

Nakon objave tri indijska proizvođača izvoznika u uzorku tvrdila su da, iako su ispunjavali uvjete za korist, nisu predali zahtjev za izvoznu prodaju u Uniju te se stoga ne može donijeti zaključak o ostvarivanju te koristi. Jednako tako, tvrdili su da je program FMS zemljopisno povezan sa zemljama koje nisu dio Unije i stoga Unija protiv tog programa ne može uvesti kompenzacijske mjere. U vezi s tim, posjetima radi provjere potvrđeno je da su zahtjevi za korist na temelju FMS-a podneseni za izvoz u treće zemlje s obzirom na to da se program uglavnom odnosi na izvoz u treće zemlje. Međutim, predmetni proizvođači izvoznici nisu mogli osporiti praktičnu provedbu programa kako je opisano u uvodnim izjavama 123. do 125. ili da se korist na temelju FMS-a može upotrijebiti za predmetni proizvod, odnosno da se krediti za pristojbe na temelju FMS-a mogu slobodno prenositi i upotrijebiti za plaćanje carina na kasniji uvoz svih ulaznih materijala ili robe, uključujući osnovna sredstva. Posebno, strana nije mogla osporiti činjenicu da se krediti za pristojbe ostvareni na temelju FMS-a za izvoz u prihvatljive treće zemlje mogu upotrijebiti za prebijanje uvoznih carina koje se plaćaju na ulazne materijale ugrađene u predmetni proizvod izvezen u Uniju.

(128)

Naposljetku, te se koristi knjiže na obračunskoj osnovi u financijskim izvještajima društva na dane kada se odvijaju izvozne transakcije, dokazujući da je pravo na korist nastalo u trenutku izvozne transakcije i da nema dvojbe da će stečeni kredit za pristojbe biti upotrijebljen u kasnijoj fazi. Stoga se ova tvrdnja morala odbaciti.

(d)   Zaključci o FMS-u

(129)

FMS-om se osiguravaju subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Kredit za pristojbu u okviru FMS-a financijski je doprinos vlade Indije jer će se kredit na kraju upotrijebiti za prebijanje uvoznih carina, smanjujući na taj način prihod vlade Indije od pristojbi koje bi u suprotnom dospjele. Osim toga, kreditom za pristojbu u okviru FMS-a izvoznik ostvaruje korist jer se poboljšava njegova likvidnost.

(130)

Nadalje, FMS de iure ovisi o ostvarenom izvozu te se stoga smatra specifičnim i protiv njega se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe.

(131)

Ovaj se program ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima navedenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat kao zamjenu) Osnovnoj uredbi. Izvoznik nema obvezu doista upotrebljavati robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne izračunava se u odnosu na stvarno upotrijebljene ulazne materijale. Nema sustava i postupka na snazi kojim bi se potvrdilo koji se ulazni faktori upotrebljavaju u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu Priloga I. točke i. te Priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Izvoznik ispunjava uvjete za koristi FMS-a bez obzira na to uvozi li bilo kakve ulazne materijale. Kako bi ostvario korist, dovoljno je da izvoznik izvozi robu i pritom ne mora dokazivati da su svi ulazni materijali bili uvezeni. Stoga čak i izvoznici koji sve svoje ulazne materijale nabavljaju lokalno i ne uvoze nikakvu robu koja bi se mogla upotrebljavati kao ulazni materijal i dalje imaju pravo na koristi od FMS-a. Osim toga, izvoznik može upotrebljavati kredit za pristojbe u okviru FMS-a kako bi uvozio osnovna sredstva, iako osnovna sredstva nisu uključena u područje primjene dopuštenih sustava povrata carina, kao što se navodi u Prilogu I. točki i. Osnovne uredbe jer se ne upotrebljavaju u proizvodnji izvoznih proizvoda.

(e)   Izračun iznosa subvencije

(132)

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunan je na temelju koristi prenesene na primatelja, koja je ustanovljena tijekom razdoblja ispitnog postupka i koju je proizvođač izvoznik koji surađuje knjižio prema dospijeću kao prihod u fazi izvozne transakcije. U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. Osnovne uredbe ovaj se iznos subvencije (brojnik) dodjeljivao prema izvoznom prometu tijekom ispitnog razdoblja kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(133)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program za četiri predmetna društva tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila je 0,15 %, 0,19 %, 0,42 % odnosno 0,63 %.

3.2.3.   Program ciljnog proizvoda („FPS”)

(a)   Pravna osnova

(134)

Detaljni opis programa nalazi se u stavcima 3.15. do 3.17. FTP-a 2009.–2014. i poglavljima 3.9. do 3.11. HOP-a I. 2009.–2014.

(b)   Prihvatljivost

(135)

U skladu sa stavkom 3.15.2. FTP-a 2009.–2014. izvoznici proizvoda navedenih u Dodatku 37.D HOP-a I. 2009.–2014. prihvatljivi su za ovaj program.

(c)   Praktična provedba

(136)

Izvoznici proizvoda navedenih u popisu iz Dodatka 37.D HOP-a I. 2009.–2014. mogu podnijeti zahtjev za potporu u obliku kredita za pristojbe u okviru FPS-a u iznosu od 2 % ili 5 % vrijednosti izvoza FOB. Predmetni proizvod u ispitnom postupku naveden je u tablici 1. Dodatku 37.D i ispunjava uvjete za kredit za pristojbe u iznosu od 2 %.

(137)

FPS je program koristi poslije izvoza, tj. društvo mora obaviti izvoz da bi ispunjavalo uvjete za koristi u okviru ovog programa. Stoga društvo relevantnom nadležnom tijelu podnosi internetski zahtjev, s primjercima izvoznog naloga i računa, bankovne potvrde na kojoj su iskazane naknade za zahtjev, primjerak otpremnice i bankovne potvrde o realizaciji za primitak plaćanja ili potvrdu o izvršenju naloga u slučaju izravnih pregovora o dokumentima. U slučajevima kada su uz zahtjev za koristi u okviru bilo kakvog drugog programa podneseni izvorni primjerak otpremnice i/ili bankovne potvrde o realizaciji, društvo može podnijeti primjerke koje je samo potvrdilo, navodeći relevantno nadležno tijelo kojem su izvorni primjerci podneseni. Internetskim zahtjevom za kredite FPS-a može biti obuhvaćeno najviše 50 otpremnica.

(138)

Utvrđeno je da se, u skladu s indijskim računovodstvenim normama, krediti FPS-a mogu knjižiti na obračunskoj osnovi kao prihod na komercijalnim računima nakon ispunjenja izvozne obveze. Takvi se krediti mogu upotrebljavati za plaćanje carina za naknadne uvoze bilo koje robe – osim osnovnih sredstava i robe s uvoznim ograničenjima. Roba koja se uveze uz takve kredite može se prodavati na domaćem tržištu (podliježe porezu na prodaju) ili se može drukčije upotrebljavati. Krediti FPS-a mogu se slobodno prenositi i vrijede u razdoblju od 24 mjeseca od dana izdavanja.

(139)

Svih pet provjerenih proizvođača izvoznika upotrebljavalo je ovaj program tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(140)

Nakon objave tri indijska proizvođača izvoznika u uzorku tvrdili su da, iako su ispunjavali uvjete za korist, nisu predali zahtjev za barem dio izvozne prodaje u Uniju te se stoga ne može donijeti zaključak o upotrebi te koristi. Međutim, predmetni proizvođači izvoznici nisu mogli osporiti praktičnu provedbu programa kako je opisano u uvodnim izjavama 123. do 125. i da se korist na temelju FPS-a može upotrijebiti za predmetni proizvod, odnosno da se krediti za pristojbe na temelju FPS-a mogu slobodno prenositi i upotrijebiti za plaćanje carina na kasniji uvoz svih ulaznih materijala ili robe, uključujući osnovna sredstva. Ponovno se navodi da se te koristi knjiže na obračunskoj osnovi u financijskim izvještajima društva na dane kada se odvijaju izvozne transakcije, dokazujući da je pravo na korist nastalo u trenutku izvozne transakcije i da nema dvojbe da će stečeni kredit za pristojbe biti upotrijebljen u kasnijoj fazi.

(d)   Zaključak o FPS-u

(141)

FPS-om se osiguravaju subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Kredit FPS-a financijski je doprinos vlade Indije jer će se kredit na kraju upotrijebiti za prebijanje uvoznih carina, smanjujući na taj način prihod vlade Indije od pristojbi koje bi u suprotnom dospjele. Osim toga, kreditom FPS-a izvoznik ostvaruje korist jer se poboljšava njegova likvidnost.

(142)

Nadalje, FPS de iure ovisi o ostvarenom izvozu te se stoga smatra specifičnim i protiv njega se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. točke (a) Osnovne uredbe.

(143)

Ovaj se program ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe jer nije u skladu sa strogim pravilima navedenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III. (definicije i pravila za povrat kao zamjenu) Osnovnoj uredbi. Posebno, izvoznik nema obvezu doista upotrebljavati robu uvezenu bez carine u proizvodnom postupku, a iznos kredita ne računa se u odnosu na stvarno upotrijebljene ulazne materijale. Osim toga, nema sustava i postupka na snazi koji bi potvrdili koji se ulazni faktori upotrebljavaju u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda ili je li došlo do prekomjernog plaćanja uvoznih carina u smislu Priloga I. točke i. i priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Naposljetku, izvoznik ispunjava uvjete za ostvarivanje koristi FPS-a neovisno o tome uvozi li ulazne materijale ili ne. Kako bi ostvario korist, dovoljno je da izvoznik izvozi robu i pritom ne mora dokazivati da su bili uvezeni bilo koji ulazni materijali. Stoga čak i izvoznici koji sve ulazne materijale nabavljaju lokalno i ne uvoze robu koja bi se mogla upotrebljavati kao ulazni materijali imaju pravo na koristi od FPS-a.

(e)   Izračun iznosa subvencije

(144)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. Osnovne uredbe iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere izračunavao se prema koristi koja je dodijeljena primatelju, a za koju je utvrđeno da postoji tijekom razdoblja ispitnog postupka. U tom smislu, smatralo se da je primatelj ostvario korist u vrijeme kada je obavljena izvozna transakcija u okviru ovog programa. U tom trenutku vlada Indije obvezna je odustati od naplate carine, što predstavlja financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Kada carinska tijela izdaju izvoznu otpremnicu u kojoj je, među ostalim, naveden iznos kredita FPS-a koji treba odobriti za tu izvoznu transakciju, vlada Indije više ne može odlučivati o dodjeljivanju subvencije. U smislu prethodno navedenoga smatra se prikladnim ocijeniti korist od FPS-a kao zbroj kredita zarađenih na realiziranim izvoznim transakcijama prema ovom programu tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(145)

U slučajevima kada su bili predočeni opravdani zahtjevi, obvezne pristojbe za dobivanje subvencije odbijale su se, prema članku 7. stavku 1. točki (a) Osnovne uredbe, od tako utvrđenih kredita, čime je iznos subvencije postao brojnik. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe ovaj se iznos subvencije dodjeljivao prema izvoznom prometu tijekom razdoblja ispitnog postupka kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(146)

Stope subvencije utvrđene u odnosu na ovaj program za pet predmetnih društava tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosile su 1,59 %, 1,75 %, 1,77 %, 1,85 % odnosno 1,95 %.

3.2.4.   Program povrata carine („DDS”)

(a)   Pravna osnova

(147)

Detaljni opis DDS-a nalazi se u Pravilima za povrat carina i središnjih trošarina iz 1995. kako su izmijenjena uzastopnim obavijestima.

(b)   Prihvatljivost

(148)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjava uvjete za ovaj program.

(c)   Praktična provedba

(149)

Izvoznik koji ispunjava uvjete može se prijaviti za iznos povrata koji se izračunava kao postotak vrijednosti FOB izvezenih proizvoda na temelju ovog programa. Vlada Indije odredila je stope povrata za niz proizvoda, uključujući i predmetni proizvod. One se određuju na temelju prosječne količine ili vrijednosti materijala koji su upotrijebljeni kao ulazni faktori u proizvodnji proizvoda i prosječnog iznosa pristojbi plaćenih na ulazne materijale. One se primjenjuju bez obzira na to jesu li uvozne carine bile stvarno plaćene ili ne. Stopa DDS-a za predmetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila je: 3 % vrijednosti FOB do 9. listopada 2012., 2,1 % od 10. listopada 2012. i 20. rujna 2013. te 1,7 % od 21. rujna 2013.

(150)

Kako bi ispunjavalo uvjete za koristi prema ovom programu, društvo mora izvoziti. U trenutku kada su podaci pošiljke uneseni u carinski poslužitelj (ICEGATE), navodi se da se izvoz odvija prema DDS-u te se neopozivo određuje iznos DDS-a. Nakon što društvo za otpremu dostavi Opći izvozni manifest (EGM), a Carinski ured uspješno usporedi navedeni dokument s podacima iz otpremnice, ispunjeni su svi uvjeti za odobrenje plaćanja iznosa povrata izravnim plaćanjem na bankovni račun izvoznika ili mjenicom.

(151)

Izvoznik jednako tako mora bankovnom potvrdom o realizaciji (BRC) dokazati realizaciju primitaka od izvoza. Taj se dokument može dostaviti nakon plaćanja iznosa povrata, ali vlada Indije osigurat će povrat plaćenog iznosa ako izvoznik u određenom roku ne dostavi BRC.

(152)

Iznos povrata može se upotrebljavati u bilo koju svrhu.

(153)

Utvrđeno je da se, u skladu s indijskim računovodstvenim normama, iznos povrata carine, nakon ispunjenja izvozne obveze, može knjižiti na obračunskoj osnovi kao prihod na trgovačkim računima.

(154)

Dva provjerena proizvođača izvoznika upotrebljavala su DDS tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(d)   Zaključak o DDS-u

(155)

DDS-om se osiguravaju subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Takozvani iznos povrata carine financijski je doprinos vlade Indije jer se radi o izravnom prijenosu sredstava vlade Indije. Osim toga, iznosom povrata carine izvoznik ostvaruje korist jer mu se poboljšava likvidnost prema uvjetima koji nisu raspoloživi na tržištu.

(156)

Stopu povrata carine za izvoz određuje vlada Indije za svaki proizvod posebno. Međutim, iako se subvencija naziva povratom carine, program nema značajke dopuštenog sustava povrata carine ili sustava povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Gotovinsko plaćanje izvozniku nije povezano sa stvarnim plaćanjima uvoznih carina na sirovine i ne predstavlja kredit za pristojbe koji se upotrebljava za prebijanje uvoznih carina za prošli ili budući uvoz sirovina.

(157)

To je potvrđeno okružnicom Vlade Indije br. 24/2001 u kojoj se jasno navodi da „[stope povrata carine] nisu povezane sa strukturom stvarne potrošnje ulaznih materijala i stvarnim učinkom na ulazne materijale konkretnog izvoznika ili pojedine pošiljke […]” i upućuju regionalna tijela da „timovi na terenu uz [zahtjev za povrat] koji dostave izvoznici ne bi trebali zahtijevati dokaze o stvarnim carinama plaćenima na uvezene ili domaće ulazne materijale”.

(158)

Plaćanje u obliku izravnog prijenosa sredstava koje izvršava vlada Indije nakon što izvoznici obave izvoz mora se smatrati izravnim bespovratnim sredstvima vlade Indije koja ovise o ostvarenom izvozu te se stoga smatraju specifičnim i podložnim uvođenju kompenzacijskih mjera na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe.

(159)

S obzirom na navedeno, zaključuje se da se protiv DDS-a mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(e)   Izračun iznosa subvencije

(160)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. Osnovne uredbe iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere računao se prema koristi koja je dodijeljena primatelju, a za koju je utvrđeno da postoji tijekom razdoblja ispitnog postupka. U tom smislu smatralo se da je primatelj ostvario korist u vrijeme kada je obavljena izvozna transakcija na temelju ovog programa. U tom trenutku vlada Indije obvezna je platiti iznos povrata, što predstavlja financijski doprinos u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. Osnovne uredbe. Kada carinska tijela izdaju izvoznu otpremnicu u kojoj je, među ostalim, naveden iznos povrata koji treba odobriti za taj izvozni posao, vlada Indije više ne može odlučivati o dodjeljivanju subvencije. S obzirom na prethodno navedeno, smatra se primjerenim ocijeniti korist na temelju DDS-a kao zbroj iznosa povrata zarađenih u svim izvoznim transakcijama obavljenima u okviru tog programa tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(161)

U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe ti su se iznosi subvencije dodjeljivali na temelju ukupnog izvoznog prometa predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog postupka kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi od ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(162)

Na temelju prethodno navedenoga stope subvencije utvrđene u odnosu na ovaj program za dva predmetna društva tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosile su 0,24 % odnosno 2,12 %.

3.2.5.   Program po prethodnom odobrenju („AAS”)

(a)   Pravna osnova

(163)

Detaljni opis programa nalazi se u stavcima 4.1.1. do 4.1.14. FTP-a 2009.–2014. i poglavljima 4.1. do 4.30. HOP-a I. 2009.–2014.

(b)   Prihvatljivost

(164)

AAS se sastoji od šest potprograma, kako je podrobnije opisano u uvodnoj izjavi 165. Ti se potprogrami, među ostalim, razlikuju prema opsegu prihvatljivosti. Proizvođači izvoznici i trgovci izvoznici koji su „povezani s” pomoćnim proizvođačima ispunjavaju uvjete za fizički izvoz prema AAS-u i za potprograme AAS-a za godišnje potrebe. Proizvođači izvoznici koji opskrbljuju krajnjeg izvoznika ispunjavaju uvjete za AAS za intermedijarnu opskrbu. Glavni nositelji ugovora koji opskrbljuju kategorije „procijenjenog izvoza” navedene u stavku 8.2. FTP-a 2009.–2014., kao što su dobavljači izvozno orijentirane jedinice (engl. export oriented unit, „EOU”), ispunjavaju uvjete za potprogram AAS-a za procijenjeni izvoz. Konačno, intermedijarni dobavljači za proizvođače izvoznike ispunjavaju uvjete za koristi „procijenjenog izvoza” prema potprogramima „Nalog za preliminarno propuštanje” (engl. Advance Release Order, „ARO”) i preneseni akreditiv za potrebe domaće trgovine.

(c)   Praktična provedba

(165)

AAS može se izdati za:

(a)

fizički izvoz: ovo je glavni potprogram. Njime se dopušta uvoz ulaznih materijala za proizvodnju specifičnog nastalog izvoznog proizvoda po nultoj stopi carine. „Fizički” u ovom kontekstu znači da izvozni proizvod mora napustiti državno područje Indije. Uvozna olakšica i obveza izvoza, uključujući vrstu izvoznog proizvoda, navedeni su u dozvoli;

(b)

godišnju potrebu: ovakvo odobrenje nije vezano uz određeni izvozni proizvod, već uz širu skupinu proizvoda (npr. kemijski i srodni proizvodi). Vlasnik dozvole može – do određenog vrijednosnog praga koji se određuje prema njegovu ranijem izvozu – uvoziti bez carine bilo kakvu sirovinu koja će se upotrebljavati u proizvodnji svih stvari koje su obuhvaćene tom skupinom proizvoda. Upotrebljavajući takav materijal koji se izuzima iz carine, može odabrati za izvoz bilo koji proizvod koji iz toga proizlazi, a koji je obuhvaćen takvom skupinom proizvoda;

(c)

intermedijarnu opskrbu: ovim potprogramom obuhvaćeni su slučajevi u kojima dva proizvođača namjeravaju proizvoditi jedinstveni izvozni proizvod i podijeliti proizvodni postupak. Proizvođač izvoznik koji proizvodi intermedijarni proizvod može uvoziti ulazne materijale bez carine i može u tu svrhu dobiti AAS za intermedijarnu opskrbu. Krajnji izvoznik završava proizvodnju i obvezan je izvoziti gotovi proizvod;

(d)

procijenjeni izvoz: ovim potprogramom omogućuje se glavnom nositelju ugovora da uvozi ulazne materijale bez carine, koji su neophodni u proizvodnji robe koja će se prodavati kao „procijenjeni izvoz” kategorijama potrošača koje su navedene u stavku 8.2. točkama (b) do (f), (g), (i) i (j) FTP-a 2009.–2014. Prema vladi Indije, procijenjeni izvoz odnosi se na one transakcije u kojima dobavljena roba ne napušta zemlju. Niz kategorija nabave smatra se procijenjenim izvozom pod uvjetom da je roba proizvedena u Indiji, npr. opskrba robom izvozno orijentirane jedinice ili društva smještenog u posebnoj gospodarskoj zoni (engl. special economic zone, „SEZ”);

(e)

nalog za prethodno propuštanje (engl. Advance Release Order, „ARO”): nositelj ALS-a koji namjerava nabaviti ulazne materijale iz domaćih izvora, umjesto izravnim uvozom, ima mogućnost nabaviti ih na temelju ARO-a. U takvim se slučajevima prethodna odobrenja smatraju valjanima kao dozvole ARO-a i priznaju se domaćem dobavljaču po isporuci stvari koje su u njima navedene. Priznavanje ARO-a daje pravo domaćem dobavljaču na olakšice za procijenjeni izvoz kao što je navedeno u stavku 8.3. FTP-a 2009.–2014. (tj. AAS za intermedijarnu opskrbu/procijenjeni izvoz, povrat za procijenjeni izvoz i povrat konačne trošarine). Mehanizmom ARO-a porezi i carine vraćaju se dobavljaču umjesto da ih se vraća krajnjem izvozniku u obliku povrata poreza/povrata carina. Povrat poreza/carina raspoloživ je i za domaće ulazne materijale i za uvezene ulazne materijale;

(f)

preneseni akreditiv za potrebe domaće trgovine: ovim potprogramom ponovno se obuhvaća domaća opskrba nositelja prethodnog odobrenja. Nositelj prethodnog odobrenja može u banci zatražiti otvaranje prenesenog akreditiva za potrebe domaće trgovine u korist domaćeg dobavljača. Banka će poništiti odobrenje za izravni uvoz samo za dio koji se odnosi na vrijednost i količinu stvari koje su nabavljene iz domaćih izvora umjesto iz uvoza. Domaći dobavljač ima pravo na koristi od procijenjenog izvoza kako se navodi u stavku 8.3. FTP-a 2009.–2014. (tj. AAS za intermedijarnu opskrbu/procijenjeni izvoz, povrat procijenjenog izvoza i povrat konačne trošarine).

(166)

Tri provjerena društva dobila su koncesije na temelju AAS-a povezanog s predmetnim proizvodom tijekom razdoblja ispitnog postupka. Ta su društva iskoristila prethodno navedene točke (a), (d) i (e) potprograma. Stoga nije potrebno utvrditi mogućnost kompenzacije preostalih nekorištenih potprograma.

(167)

U svrhu provjere koju obavljaju indijska nadležna tijela nositelj prethodnog odobrenja zakonski je obvezan voditi „točnu i primjerenu evidenciju o potrošnji i upotrebi robe uvezene uz oslobođenje od carine/robe nabavljene lokalno” u posebnom formatu (poglavlja 4.26., 4.30. i Dodatak 23. HOP-a I. 2009.–2014.), tj. registar stvarne potrošnje. Taj registar mora provjeriti vanjski ovlašteni računovođa/računovođa nadležan za troškove i radove, koji izdaje potvrdu o izvršenoj provjeri propisanih registara i odgovarajućih podataka kojom se potvrđuje da su podaci dostavljeni na temelju Dodatka 23. točni i istiniti u svakom pogledu.

(168)

U pogledu upotrebe programa AAS za fizički izvoz iz uvodne izjave 165. točke (a), koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka upotrebljavala dva društva, vlada Indije određuje opseg i vrijednost uvozne olakšice i obveze izvoza te su oni dokumentirani u prethodnom odobrenju. Osim toga, u vrijeme uvoza i izvoza, službenici Vlade trebaju upisati odgovarajuće transakcije na prethodno odobrenje. Vlada Indije na temelju standardnih ulazno-izlaznih normi (SION-ovi) određuje opseg dopuštenog uvoza prema programu AAS, a koje postoje za većinu proizvoda uključujući predmetni proizvod.

(169)

Uvezeni ulazni materijali ne mogu se prenositi i moraju se upotrijebiti za proizvodnju nastalog izvoznog proizvoda. Obveza izvoza mora se ispuniti unutar određenog roka nakon izdavanja dozvole (24 mjeseca uz dva moguća produljenja od po šest mjeseci).

(170)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da se zahtjevi za provjeru koje utvrđuju tijela Indije ili nisu poštovali u praksi.

(171)

Samo je jedno od dvaju provjerenih društva koja su upotrijebila ovaj potprogram vodilo registar proizvodnje i potrošnje. Međutim, registar potrošnje nije omogućivao provjeru koju su ulazni materijali upotrijebljeni u proizvodnji izvoznog proizvoda i u kojim količinama. U pogledu prethodno navedenih zahtjeva za provjeru, društva nisu vodila evidenciju kojom bi se dokazalo da je obavljena vanjska revizija registra potrošnje. Kao zaključak, smatra se da ispitani izvoznici nisu mogli dokazati da su ispunjene odgovarajuće odredbe FTP-a.

(172)

U pogledu upotrebe AAS-a za ARO iz uvodne izjave 165. točke (e) što je iskoristilo jedno provjereno društvo tijekom razdoblja ispitnog postupka, iznos uvoza dopuštenog na temelju ovog programa određuje se kao postotak iznosa izvezenih gotovih proizvoda. Prethodnim dozvolama mjere se jedinice odobrenog izvoza u smislu njegove količine ili u smislu njegove vrijednosti. U oba slučaja stope upotrijebljene za određivanje dopuštenih bescarinskih nabava utvrđene su, za većinu proizvoda, uključujući proizvod obuhvaćen ovim ispitnim postupkom, na temelju SION-ova. Stavke ulaznih materijala navedene u prethodnim dozvolama jesu stavke upotrijebljene u proizvodnji odgovarajućeg izvezenog gotovog proizvoda.

(173)

Nositelj prethodne dozvole koji namjerava nabaviti ulazne materijale iz domaćih izvora, umjesto izravnim uvozom, ima mogućnost nabaviti ih na temelju ARO-ova. U takvim se slučajevima prethodne dozvole smatraju valjanima kao dozvole ARO i priznaju se domaćem dobavljaču po isporuci stvari koje su u njima navedene. Priznavanje ARO-a daje pravo dobavljaču na koristi za procijenjeni izvoz kao što je povrat procijenjenog izvoza i povrat takozvane konačne trošarine.

(174)

Ispitnim postupkom utvrđeno je da se zahtjevi za provjeru koje utvrđuju tijela Indije nisu poštovali u praksi.

(175)

U pogledu upotrebe AAS-a za procijenjeni izvoz iz uvodne izjave 165. točke (d) što je iskoristilo jedno provjereno društvo tijekom razdoblja ispitnog postupka, vlada Indije određuje opseg i vrijednost uvoze olakšice i obveze izvoza te su oni dokumentirani u odobrenju. Osim toga, u vrijeme uvoza i izvoza, vladini službenici trebaju upisati odgovarajuće transakcije na odobrenje. Vlada Indije na temelju SION-ova određuje količinu dopuštenog uvoza prema ovom programu.

(176)

Obveza izvoza mora se ispuniti unutar određenog roka nakon izdavanja odobrenja (24 mjeseca uz dva moguća produljenja od po šest mjeseci).

(177)

Utvrđeno je da nisu postojale poveznice između uvezenih ulaznih materijala i izvezenih gotovih proizvoda. Nadalje, utvrđeno je da, iako je obvezno, podnositelj zahtjeva nije vodio registar potrošnje iz uvodne izjave 167., koji može provjeriti vanjski računovođa. Unatoč povredi ovog zahtjeva, podnositelj zahtjeva iskoristio je koristi na temelju AAS-a.

(d)   Zaključak o AAS-u

(178)

Izuzeće od uvoznih carina jest subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe, tj. čini financijski doprinos vlade Indije jer se njime smanjuje prihod od carina koje bi inače dospjele i kojim se prenosi korist na ispitane izvoznike jer se poboljšava njihova likvidnost.

(179)

Svi predmetni potprogrami u ovom predmetu jasno de iure ovise o ostvarenom izvozu te se stoga smatraju specifičnim i protiv njih se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe. Bez izvozne obveze društvo ne može ostvariti koristi na temelju ovog programa.

(180)

Nijedan od predmetnih potprograma u ovom predmetu ne može se smatrati dopuštenim sustavima povrata carine ili sustavima povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima navedenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III.(definicije i pravila za povrat kao zamjenu) Osnovnoj uredbi. Vlada Indije nije učinkovito primjenjivala nikakav sustav provjere ili postupak za potvrđivanje jesu li i u kojem iznosu ulazni materijali potrošeni u proizvodnji izvezenog proizvoda (Prilog II. poglavlje II. točka 4. Osnovne uredbe i, u slučaju programa povrata kao zamjene, Prilog III. poglavlje II. točka 2. Osnovne uredbe). Jednako tako, smatra se da SION-ovi za predmetni proizvod nisu bili dostatno precizni i da se sami ne mogu smatrati sustavom provjere stvarne potrošnje jer oblik tih standardnih norma ne omogućuje vladi Indije da dovoljno precizno provjeri koja je količina ulaznih materijala potrošena u proizvodnji za izvoz. Osim toga, vlada Indije nije provela daljnje ispitivanje na temelju stvarnih ulaznih materijala koji se upotrebljavaju, iako bi to obično trebalo provesti u nedostatku učinkovito primijenjenog sustava provjere (Prilog II. poglavlje II. točka 5. i Prilog III. poglavlje II. točka 3. Osnovne uredbe).

(181)

Nakon objave jedan je indijski proizvođač izvoznik u uzorku tvrdio da protiv programa nije potrebno uvesti kompenzacijske mjere s obzirom na to da je društvo ispunio zakonsku obvezu u pogledu nezavisnih revizija registra potrošnje ulaznih materijala i da je to potrebno smatrati dostatnom provjerom za vladu Indije. Takvo se obrazloženje ne može prihvatiti. Provjera vlade Indije smatra se odvojenom od svih obveza uvedenih društvima. Posjetom radi provjere potvrđeno je da sustav provjere koji je na snazi na strani vlade Indije nije u skladu s pravilima utvrđenima u Prilogu II. poglavlju II. točki 4. Osnovne uredbe. Stoga se ova tvrdnja morala odbaciti.

(182)

Ista je strana tvrdila da je objedinjavanje dozvola zakonito u Indiji i da društvo ne može biti stavljeno u nepovoljan položaj upotrebom ukupnog izvoznog prometa umjesto prometa predmetnog proizvoda u izračunu marže subvencije. Međutim, zakonitost objedinjavanja dozvola u Indiji kao takva nije bilo relevantna u ovom kontekstu. U ispitnom postupku otkriveno je da zbog objedinjavanja nije bilo moguće izvršiti razumnu dodjelu dozvola koje odgovaraju PSF-u. Doista, korist na razini podjele, a ne na razini PSF-a morala je biti upotrijebljena u izračunu marže subvencije s obzirom na to da provjereni podaci nisu omogućivali pravilnu raspodjelu upotrebe ulaznih materijala (upotrijebljenih u proizvodnji drugih proizvoda) samo na PSF. Stoga se ova tvrdnja morala odbaciti.

(183)

Stoga se protiv potprograma iz uvodne izjave 165. točaka (a), (d) i (e) mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(e)   Izračun iznosa subvencije

(184)

U nedostatku dopuštenog sustava povrata carine ili sustava povrata kao zamjene korist na koju se mogu uvesti kompenzacijske mjere jest otpust ukupnih uvoznih carina koje uobičajeno dospijevaju po uvozu ulaznih materijala. U tom je pogledu upozoreno da se Osnovnom uredbom ne predviđa samo kompenziranje „pretjeranog” otpusta carina. U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. i Prilogom I. točkom i. Osnovne uredbe na pretjerani otpust carina mogu se uvesti kompenzacijske mjere samo kada su ispunjeni uvjeti iz priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Međutim, ti uvjeti nisu bili ispunjeni u ovom predmetu. Stoga, ako nije dokazan prikladan postupak praćenja, prethodna iznimka za program povrata nije primjenjiva, a primjenjuje se uobičajeno pravilo za kompenziranje iznosa neplaćenih carina (otpisani prihod), umjesto pravila za sve navodne pretjerane otpuste. Kako je određeno u Prilogu II. poglavlju II. i Prilogu III. poglavlju II. Osnovne uredbe, nije na tijelu koje provodi ispitni postupak da izračuna takav pretjerani otpust. Naprotiv, u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. Osnovne uredbe tijelo koje provodi ispitni postupak samo treba utvrditi dostatni dokaz za pobijanje prikladnosti navodnog sustava provjere.

(185)

Iznos subvencije za društva koja su koristila AAS izračunan je na temelju otpisanih uvoznih carina (osnovnih carina i posebnih dodatnih carina) na materijal uvezen na temelju potprograma tijekom razdoblja ispitnog postupka (brojnik) U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Osnovne uredbe pristojbe koje se obvezno plaćaju za dobivanje subvencije odbijene su od iznosa subvencije kada su dostavljeni opravdani zahtjevi. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe ovaj se iznos subvencije dodjeljivao prema izvoznom prometu predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog razdoblja kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(186)

Stope subvencije utvrđene u odnosu na ovaj program za tri predmetna društva tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosile su 0,11 %, 1,89 % odnosno 4,31 %.

3.2.6.   Program odobrenja bescarinskog uvoza („DFIA”)

(a)   Pravna osnova

(187)

Detaljni opis programa nalazi se stavcima 4.2.1. do 4.2.47. FTP-a 2009.–2014. i stavcima 4.31. do 4.36. HOP-a I. 2009.–2014.

(b)   Prihvatljivost

(188)

Svaki proizvođač izvoznik ili trgovac izvoznik ispunjava uvjete za ovaj program.

(c)   Praktična provedba

(189)

DFIA je program važeći prije i poslije izvoza, kojim se omogućava uvoz robe određen prema normama SION, ali koji, u slučaju prijenosa DFIA, ne mora nužno biti upotrijebljen u proizvodnji izvezenog proizvoda.

(190)

DFIA-om je obuhvaćen samo uvoz ulaznih materijala kako je propisano u SION-u. Pravo na uvoz ograničeno je na količinu i vrijednost spomenutu u SION-u, ali ga regionalna tijela mogu revidirati na zahtjev.

(191)

Obveza izvoza podliježe dodatnom zahtjevu za minimalnu vrijednost od 20 %. Izvoz se može provesti u očekivanju odobrenja DFIA, a u tom slučaju pravo za uvoz određuje se razmjerno prethodnim izvozima.

(192)

Jednom kad se ispuni obveza izvoza, izvoznik može zatražiti prijenos odobrenja za DFIA, što u praksi znači dozvolu da proda dozvolu za uvoz oslobođen od carine na tržištu.

(193)

Jedan provjereni proizvođač izvoznik upotrebljavao je DFIA tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(d)   Zaključak o DFIA-u

(194)

Izuzeće od uvoznih carina jest subvencija u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Ono čini financijski doprinos vlade Indije jer smanjuje prihod od carina koje bi inače dospjele i kojim se prenosi korist na ispitane izvoznike time što poboljšava njihovu likvidnost.

(195)

Nadalje, DFIA de iure ovisi o ostvarenom izvozu te se stoga smatra specifičnim i protiv njega se mogu uvesti kompenzacijske mjere na temelju članka 4. stavka 4. prvog podstavka točke (a) Osnovne uredbe.

(196)

Taj se program ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. On nije u skladu sa strogim pravilima navedenima u Prilogu I. točki i., Prilogu II. (definicije i pravila za povrat) i Prilogu III.(definicije i pravila za povrat kao zamjenu) Osnovnoj uredbi. Posebno: i. njime se omogućuje ex post povrat ili povrat uvoznih carina na ulazne materijale koji se upotrebljavaju u proizvodnom postupku drugog proizvoda; ii. ne postoji uspostavljen sustav ili postupak provjere kojim bi se potvrdilo upotrebljava li se ulazni materijal i koji se ulazni materijal upotrebljava u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda i je li došlo do prekomjerne koristi u smislu Priloga I. točke i. i Priloga II. i III. Osnovnoj uredbi; i iii. mogućnost prijenosa potvrde/odobrenja podrazumijeva da izvoznik kojem je dodijeljen DFIA nije obvezan doista upotrebljavati potvrdu da bi uvezao ulazne materijale.

(197)

Nakon objave jedan je indijski proizvođač izvoznik tvrdio da je sustav provjere uspostavljen u Indiji razuman, učinkovit i u skladu s poslovnim praksama u Indiji te stoga „primarni” razlog za uvođenje kompenzacijskih mjera protiv programa više ne postoji. Suprotno tome što se tvrdilo, ispitnim postupkom nije potvrđeno da sustav provjere uspostavljen u Indiji omogućava provjeru upotrebljava li se ulazni materijal i koji se ulazni materijal upotrebljava u proizvodnom postupku izvoznog proizvoda i je li došlo do prekomjerne koristi u smislu Priloga I. točke i. i Priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Štoviše, proizvođač nije osporio ni da se sustavom omogućuje ex post povrat ili povrat uvoznih carina na ulazne materijale koji se upotrebljavaju u proizvodnom postupku drugog proizvoda ni da mogućnost prijenosa potvrde/odobrenja podrazumijeva da izvoznik kojem je dodijeljen DFIA nije obvezan doista upotrebljavati potvrdu da bi uvezao ulazne materijale. Stoga se ova tvrdnja morala odbaciti.

(e)   Izračun iznosa subvencije

(198)

U nedostatku dopuštenog sustava povrata carine ili sustava povrata kao zamjene, korist na koju se mogu uvesti kompenzacijske mjere jest otpust ukupnih uvoznih carina koje uobičajeno dospijevaju po uvozu ulaznih materijala. U tom je pogledu upozoreno da se Osnovnom uredbom ne predviđa samo uvođenje kompenzacijskih mjera protiv „pretjeranog” otpusta carina.

(199)

U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. i Prilogom I. točkom i. Osnovne uredbe protiv pretjeranog otpusta carina mogu se uvesti kompenzacijske mjere samo kada su ispunjeni uvjeti iz Priloga II. i III. Osnovnoj uredbi. Međutim, ti uvjeti nisu bili ispunjeni u ovom predmetu. Stoga, ako nije dokazan prikladan postupak praćenja, prethodna iznimka za program povrata nije primjenjiva, a primjenjuje se uobičajeno pravilo za kompenziranje iznosa neplaćenih carina (otpisani prihod) umjesto pravila za sve navodne pretjerane otpuste. Kako je određeno u Prilogu II. poglavlju II. i Prilogu III. poglavlju II. Osnovne uredbe nije na tijelu koje provodi ispitni postupak da izračuna taj pretjerani otpust. Naprotiv, u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. Osnovne uredbe tijelo koje provodi ispitni postupak samo treba utvrditi dostatni dokaz za pobijanje prikladnosti navodnog sustava provjere.

(200)

Iznos subvencije za društva koja su upotrebljavala DFIA izračunan je na temelju otpisanih uvoznih carina (osnovnih carina i posebnih dodatnih carina) na materijal uvezen na temelju potprograma tijekom razdoblja ispitnog postupka (brojnik). U skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Osnovne uredbe pristojbe koje se obvezno plaćaju za dobivanje subvencije odbijene su od iznosa subvencije kada su dostavljeni opravdani zahtjevi. U skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe ovaj se iznos subvencije dodjeljivao prema izvoznom prometu predmetnog proizvoda tijekom razdoblja ispitnog razdoblja kao primjereni nazivnik jer subvencija ovisi o ostvarenom izvozu i nije se dodjeljivala u vezi s proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(201)

Stope subvencije utvrđene u odnosu na ovaj program za jedino predmetno društvo tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosile su 4,95 %.

3.2.7.   Program za poticanje izvoza osnovnih sredstava („EPCGS”)

(a)   Pravna osnova

(202)

Detaljni opis EPCGS-a nalazi se u poglavlju 5. FTP-a 2009.–2014. te u poglavlju 5. HOP-a 2009.–2014.

(b)   Prihvatljivost

(203)

Proizvođači izvoznici, trgovci izvoznici „povezani s” pomoćnim proizvođačima i pružateljima usluga ispunjavaju uvjete za ovaj program.

(c)   Praktična provedba

(204)

Pod uvjetom da ima obvezu izvoza, društvo smije uvoziti osnovna sredstva (nova i rabljena osnovna sredstva do deset godina starosti) po sniženoj stopi carine. Radi toga vlada Indije izdaje dozvolu EPCGS nakon podnošenja zahtjeva i plaćanja pristojbe. Programom se predviđa snižena stopa uvozne carine od 3 %, koja se primjenjuje na sva osnovna sredstva koja se uvoze prema tom programu. Kako bi se ispunila izvozna obveza, uvezena osnovna sredstva moraju se upotrijebiti za proizvodnju određene količine izvozne robe tijekom određenog razdoblja. Prema FTP-u 2009.–2014., osnovna sredstva mogu se uvoziti po 0 % stope carine u okviru EPCGS-a, ali je u takvom slučaju razdoblje za ispunjenje izvozne obveze kraće.

(205)

Nositelj dozvole EPCGS može nabavljati osnovna sredstva i na domaćem tržištu. U tom slučaju domaći proizvođač osnovnih sredstava može upotrijebiti uvoz komponenata oslobođen od carine, koje su potrebne za proizvodnju takvih osnovnih sredstava. Alternativno, domaći proizvođač može zahtijevati korist u obliku procijenjenog izvoza u pogledu opskrbe osnovnim sredstvima nositelja dozvole EPCGS.

(206)

Utvrđeno je da su tri društva u uzorku primila povlastice na temelju EPCGS-a koje su se mogle dodijeliti predmetnom proizvodu tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(d)   Zaključak o EPCGS-u

(207)

EPCGS-om se osiguravaju subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe. Smanjenje carine predstavlja financijski doprinos Vlade Indije s obzirom na to da ta koncesija smanjuje vladi Indiji prihod od carina koji bi inače dospio. Osim toga, smanjenje carine prenosi korist na izvoznika jer se ušteđenim carinama pri uvozu poboljšava likvidnost društva.

(208)

Osim toga, EPCGS de iure ovisi o ostvarenom izvozu s obzirom na to da se te dozvole ne mogu dobiti bez preuzimanja obveze izvoza. Stoga se smatra specifičnim i protiv njega se mogu uvesti kompenzacijske mjere prema članku 4. stavku 4. prvom podstavku točki (a) Osnovne uredbe.

(209)

EPCGS se ne može smatrati dopuštenim sustavom povrata carina ili sustavom povrata kao zamjene u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Osnovne uredbe. Osnovna sredstva nisu uključena u opseg tih dopuštenih sustava, kao što se navodi u Prilogu I. točki i. Osnovne uredbe jer se ne upotrebljavaju u proizvodnji izvoznih proizvoda.

(e)   Izračun iznosa subvencije

(210)

Iznos subvencije bio je izračunan, u skladu s člankom 7. stavkom 3. Osnovne uredbe, na temelju neplaćenih carina na uvezena osnovna sredstva tijekom razdoblja koje odražava uobičajeno amortizacijsko razdoblje takvih osnovnih sredstava u predmetnoj industriji. Iznos subvencije za razdoblje ispitnog postupka potom je izračunan dijeljenjem ukupnog iznosa neplaćene carine s razdobljem amortizacije. Tako izračunani iznos, koji vrijedi za razdoblje ispitnog postupka, prilagođen je dodavanjem kamata za to razdoblje kako bi se odrazila puna vrijednost koristi kroz vrijeme. Komercijalna kamatna stopa tijekom razdoblja ispitnog postupka u Indiji smatrala se prikladnom za ovu svrhu. U slučajevima kada su bili predočeni opravdani zahtjevi, pristojbe koje se obvezno plaćaju za dobivanje subvencije odbijene su u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Osnovne uredbe kako bi se dobio iznos subvencije kao brojnik.

(211)

U skladu s člankom 7. stavcima 2. i 3. Osnovne uredbe ovaj se iznos subvencije dodjeljuje prema odgovarajućem izvoznom prometu tijekom razdoblja ispitnog postupka kao nazivnik jer subvencija ovisi o ostvarenom izvozu i nije dodijeljena u vezi s proizvedenim, izvezenim ili prevezenim količinama.

(212)

Nakon objave dva su indijska proizvođača izvoznika u uzorku zatražila ponovno ispitivanje izračuna iznosa subvencije. Tvrdili su da do poništenja dozvole EPCG-a može doći i da ono može rezultirati nabavom osnovnih sredstava u zemlji ako se primjenjuje središnja trošarina. Međutim, u vezi s tim nije navedeno upućivanje na konkretne poništene dozvole. Jednako tako, to pitanje nije postavljeno tijekom ispitnog postupka, čime bi se omogućila uredna provjera te tvrdnje. U svakom slučaju, određivanje iznosa subvencije temeljilo se na provjerenoj evidenciji društva o ulaznim materijalima nabavljenima na temelju ovog programa. Stoga se ova tvrdnja morala odbaciti.

(213)

Stopa subvencije utvrđena u odnosu na ovaj program za tri predmetna društva tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila je 0,37 %, 0,40 %, odnosno 0,46 %.

3.2.8.   Paket programa poticaja

(a)   Pravna osnova

(214)

Radi poticanja širenja industrije na manje razvijena područja države vlada Maharaštre od 1964. dodjeljuje poticaje jedinicama koje su se nedavno proširile i koje se osnivaju u regijama te države u razvoju, prema programu koji je opće poznat kao Paket programa poticaja. Program uvođenja nekoliko je puta izmijenjen, a verzije relevantne za trenutačni ispitni postupak jesu verzije iz 2001. i 2007. Paket programa poticaja iz 2001. uveden je 31. ožujka 2001. Odlukom br. IDL-1021/(CR-73)/IND-8. Paket programa poticaja iz 2007. uveden je 30. ožujka 2007. Odlukom br. PSI-1707/(CR-50)/IND-8.

(b)   Prihvatljivost

(215)

U prethodno navedenim odlukama navedene su kategorije industrija i poduzeća koje se mogu smatrati prihvatljivima za poticaje.

(c)   Praktična provedba

(216)

Radi poticanja širenja industrije na manje razvijena područja države vlada Maharaštre osigurava paket poticaja industrijskim jedinicama koje su se nedavno proširile i koje se osnivaju u regijama države Maharaštre u razvoju. Za potrebe Programa Prilogom I. Odluci razvrstana su područja te države koja imaju pravo na poticaje. Međutim, poticaji na temelju programa iz 2007. mogu se zatražiti samo ako je izdana potvrda o prihvatljivosti na temelju programa iz 2007. i ako je korisnik postupio u skladu s odredbama/uvjetima iz potvrde o prihvatljivosti. Potonju izdaje Provedbena agencija (državno tijelo), a stupa na snagu na dan početka komercijalne proizvodnje korisnika (poznat i kao prihvatljiva jedinica).

(217)

PSI se sastoji od nekoliko potprograma, a na temelju sljedećih dvaju potprograma dva su provjerena proizvođača izvoznika tijekom razdoblja ispitnog postupka ostvarila korist:

izuzeće od pristojbe za električnu energiju (engl. Electricity Duty Exemption, „EDE”),

subvencija za poticanje izvoza (engl. Industrial Promotion Subsidy, „IPS”)

(218)

EDE se dodjeljuje prihvatljivim novim jedinicama osnovanima u određenim područjima na razdoblje određeno u potvrdama o prihvatljivosti. U ovom predmetu dva su predmetna proizvođača izvoznika izuzeta od plaćanja pristojbe za električnu energiju na devet odnosno sedam godina. U drugim dijelovima države, 100 % izvozno orijentiranih jedinica, jedinice koje se bave informacijskom tehnologijom i jedinice koje se bave biotehnologijom izuzete su od plaćanja pristojbe za električnu energiju na razdoblje od deset godina.

(219)

Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da je jedan proizvođač izvoznik iz države Maharaštre tijekom razdoblja ispitnog postupka ostvario korist od potprograma izuzeća od plaćanja pristojbe za električnu energiju.

(220)

ISP-om se korisniku daje pravo na subvenciju koja je jednaka postotku od između 75 % i 100 % iznosa prihvatljivih ulaganja umanjenom za iznos koristi ostvarenih na temelju drugih potprograma programa PSI, poput EDE-a. Korist se ostvaruje tijekom razdoblja određenog u potvrdi o prihvatljivosti i ne može biti veća od PDV-a plaćenog državi Maharaštri tijekom istog razdoblja. Prihvatljiva ulaganja jesu kapitalni izdaci za zgrade, postrojenja i strojeve.

(221)

Tijekom ispitnog postupka utvrđeno je da su dva proizvođača izvoznika iz države Maharaštre ostvarila korist od potprograma IPS.

(222)

Nakon objave dva su indijska proizvođača izvoznika u uzorku tvrdila da se potprogram IPS koji nudi vlada Maharaštre ni izravno ni neizravno ne primjenjuje na faze proizvodnje ili izvoza PSF-a te da korist ovisi o iznosu plaćenih domaćih poreza. Tvrdili su i da cilj programa nije osigurati koristi proizvođačima izvoznicima, već kompenzirati troškove u vezi sa zaostalošću te regije i da se stoga protiv tog programa ne mogu uvesti kompenzacijske mjere. Štoviše, tvrdili su da je program potrebno smatrati subvencijom za osnovna sredstva, a ne opetovanom subvencijom te da je ukupnu primljenu korist potrebno rasporediti na uobičajeno razdoblje amortizacije subvencioniranih osnovnih sredstava. U vezi s tim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 220., u ispitnom postupku otkriveno je da se bespovratna sredstva isplaćuju na godišnjoj osnovi za prihvatljiva ulaganja koja predstavljaju izdatke za zgrade, postrojenja i strojeve. Takva su ulaganja izravno povezana s PSF-om. Sama činjenica da godišnji iznos koji se može zatražiti ima gornju vrijednost iznosa domaćih poreza plaćenih vladi Maharaštre tijekom istog razdoblja ne mijenja činjenicu da godišnja korist vlade Maharaštre predstavlja financijski doprinos vlade Indije kojim proizvođači izvoznici obuhvaćeni ispitnom postupkom ostvaruju korist. Naposljetku, bespovratna sredstva isplaćena na godišnjoj osnovi nemaju značajku subvencije osnovnih sredstava čak i ako je ulaganje u osnovna sredstva podrijetlo takvog plaćanja. Stoga se ova tvrdnja morala odbaciti.

(d)   Zaključak o EDE-u i IPS-u

(223)

Oba su potprograma subvencije u smislu članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 3. stavka 2. Osnovne uredbe jer predstavljaju financijski doprinos vlade Indije kojim su izvoznici iz ispitnog postupka ostvarili korist.

(224)

Ovaj potprogram subvencija specifičan je u smislu članka 4. stavka 3. Osnovne uredbe jer je samim zakonodavstvom, u skladu s kojim tijelo nadležno za odobravanje djeluje, pristup tom programu ograničen samo na ograničen broj poduzeća u određenoj zemljopisnoj regiji.

(225)

U skladu s tim subvenciju je potrebno smatrati subvencijom protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

(e)   Izračun iznosa subvencije

(226)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 5. Osnovne uredbe iznos subvencije protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere računao se prema koristi koja je dodijeljena primatelju u vezi s predmetnim proizvodom, a za koju je utvrđeno da postoji tijekom razdoblja ispitnog postupka. Taj se iznos (brojnik) dodjeljivao na cjelokupni promet od prodaje predmetnog proizvoda proizvođača izvoznika tijekom razdoblja ispitnog postupka jer subvencija ne ovisi o ostvarenom izvozu i nije dodijeljena na temelju proizvedenih, izvezenih ili prevezenih količina, na temelju članka 7. stavka 2. Osnovne uredbe.

(227)

Stopa subvencije utvrđena za potprogram EDE iznosila je 0,31 % za jedino društvo koje je iskoristilo tu korist.

(228)

Stopa subvencije utvrđena za potprogram IPS iznosila je 1,03 % odnosno 1,91 % tijekom razdoblja ispitnog postupka za predmetna društva.

3.2.9.   Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere

(229)

Na temelju nalaza ukupan iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere za provjerene proizvođače izvoznike, izražen ad valorem, utvrđen je u rasponu od 4,16 % do 7,65 %, kako je sažeto u tablici u nastavku.

Tablica 1.

Iznos subvencija protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere – Indija

(%)

Program

FMS

FPS

DDS

AAS

DFIA

EPCGS

PSI/EDE

PSI/IPS

Ukupno

Društvo

Bombay Dyeing and Manufacturing Co. Ltd.

0,42

1,77

0,31

1,91

4,41

Ganesha Ecosphere Ltd.

1,95

0,24

0,11

4,95

0,40

7,65

Indo Rama Synthetics Ltd.

0,15

1,75

1,89

0,37

1,03

5,19

Polyfibre Industries Pvt. Ltd.

0,19

1,85

2,12

4,16

Reliance Industries Limited

0,63

1,59

4,31

0,46

6,99

3.3.   VIJETNAM

3.3.1.   Općenito

(230)

Na temelju podataka sadržanih u pritužbi i odgovorima na upitnik Komisije ispitani su sljedeći programi koji navodno uključuju dodjeljivanje subvencija koje dodjeljuje vlada Vijetnama:

A.

davanje povlaštenih zajmova industriji PSF-a koje daju banke u državnom vlasništvu te povjeravanje i usmjeravanje privatnih banaka koje provodi država te potpore za kamate;

B.

osiguravanje robe industriji PSF-a koje izvršavaju poduzeća u državnom vlasništvu uz naknadu manju od primjerene;

C.

osiguravanje zemljišta koje izvršava država uz naknadu manju od primjerene te ostale koristi u vezi sa zemljištem;

D.

programi oslobađanja od izravnih poreza i snižavanja poreza;

E.

programi za neizravne poreze i uvozne tarife;

F.

ubrzana amortizacija dugotrajne imovine;

G.

drugi programi subvencija, uključujući državne, regionalne i lokalne programe.

(231)

Komisija je ispitala sve programe navedene u pritužbi. Za svaki je program ispitano može li se, u skladu s člankom 3. Osnovne uredbe, utvrditi financijski doprinos vlade Vijetnama i korist koju su ostvarili proizvođači izvoznici u uzorku. U ispitnom postupku otkriveno je da su u ovom predmetu sve koristi utvrđene za programe obuhvaćene ispitnim postupkom ispod primjenjivog praga de minimis iz članka 14. stavka 5. (4) Osnovne uredbe. Stoga se ne smatra potrebnim donijeti zaključak o mogućnosti uvođenja kompenzacijskih mjera protiv pojedinačnih programa.

(232)

Ipak, radi jasnoće i transparentnosti pojedinosti o programima i odgovarajućim stopama subvencije za pojedinačna društva utvrđena su u nastavku, ne dovodeći u pitanje smatra li se ili ne da se protiv subvencija mogu uvesti kompenzacijske mjere. Korist je izračunana u skladu s člankom 6. Osnovne uredbe.

3.3.2.   Posebni programi subvencija

Programi koje vijetnamski proizvođači izvoznici nisu upotrebljavali tijekom razdoblja ispitnog postupka

(233)

U ispitnom postupku utvrđeno je da ispitani vijetnamski proizvođači izvoznici nisu upotrebljavali sljedeće programe:

(a)

osiguravanje robe industriji PSF-a koje izvršavaju poduzeća u državnom vlasništvu uz naknadu manju od primjerene;

(b)

ubrzanu amortizaciju dugotrajne imovine;

(c)

druge programe subvencija, uključujući državne, regionalne i lokalne programe.

(234)

Osobito, u vezi s osiguravanjem robe industriji PSF-a koje izvršavaju poduzeća u državnom vlasništvu uz naknadu manju od primjerene, tvrdnja u tom pogledu sadržana u pritužbi bila je da su vijetnamski proizvođači nabavljali PTA/MEG, koji se mogu upotrebljavati kao glavna sirovina za proizvodnju PSF-a, po subvencioniranim cijenama. Međutim, ispitnim postupkom pokazalo se da nijedan ispitani proizvođač izvoznik nije upotrebljavao PTA/MEG kao sirovinu, već da su svi umjesto toga upotrebljavali reciklirane PET boce ili listiće od PET boca.

(235)

Nakon objave podnositelj pritužbe napomenuo je da je Komisija dostavila samo djelomičnu analizu samo za jednog od njih, to jest osiguravanje PTA-a/MEG-a po subvencioniranim cijenama. U vezi s tim programom podnositelj pritužbe tvrdio je da su način na koji je uzorak utvrđen i činjenica da veliki proizvođači PSF-a u Kini nisu obuhvaćeni ispitnim postupkom utjecali na određivanje za taj program. Podnositelj pritužbe naveo je i druge navodne programe subvencija u Vijetnamu za koje su podaci dostavljeni u pritužbi.

(236)

Kako je Komisija objasnila u uvodnim izjavama 32. do 34. i 42., u slučaju Vijetnama odabir uzorka nije bio potreban jer su svi vijetnamski proizvođači izvoznici izrazili namjeru da surađuju, a odgovori primljeni od triju proizvođača koji surađuju obuhvaćali su više od 99 % uvoza iz Vijetnama. Stoga tvrdnje podnositelja pritužbe nisu relevantne za nalaze ispitnog postupka. Osim toga, sama činjenica da postoje drugi veliki proizvođači PSF-a u Vijetnamu nije dovoljna da se dovede u pitanje reprezentativnost proizvođača izvoznika koji surađuju. Komisija potvrđuje da je tražila podatke i odgovore u vezi sa svim navodnim subvencijama navedenima u pritužbi, uključujući one koje je podnositelj pritužbe spomenuo u primjedbama na objavu, ali za te je programe utvrđeno da ih izvoznici koji surađuju nisu upotrebljavali. Komisija je iznijela pojedinosti o osiguravanju PTA-a/MEG-a s obzirom na to da je taj program bio istaknut u pritužbi kao program kojim se ostvaruje znatna subvencija protiv koje se mogu uvesti kompenzacijske mjere.

Programi koje su ispitani vijetnamski proizvođači izvoznici upotrebljavali tijekom razdoblja ispitnog postupka

(237)

Za programe u nastavku utvrđeno je da su ih ispitani vijetnamski proizvođači izvoznici upotrebljavali tijekom razdoblja ispitnog postupka

3.3.3.   Davanje povlaštenih zajmova

3.3.3.1.   Potpora za kamate nakon ulaganja koju pruža Vijetnamska razvojna banka

(238)

Vijetnamska razvojna banka jest banka u državnom vlasništvu usmjerena na određenu politiku, a osnovana je u 2006. na temelju Odluke br. 108/2006/QD-TTg radi provedbe državnih politika u vezi s kreditiranjem razvojnih ulaganja i kreditiranja izvoza. Tijekom razdoblja ispitnog postupka Vijetnamska razvojna banka upravljala je programom potpora za kamate u vezi s određenim zajmovima poslovnih banaka. U tom su okviru društva iz grupacije Thai Binh Group sklopila ugovore s Vijetnamskom razvojnom bankom o potpori za zajmove banaka BIDV i Vietcom Bank.

(239)

Pravna osnova za program jest Dekret br. 75/2011/ND-CP od 30. kolovoza 2011., kojim se zamjenjuje Dekret br. 151/2006/ND-CP, Dekret br. 106/2008/ND-CP i Dekret106/2004 ND-CP. Ako su ugovori potpisani prije početka primjene Dekreta br. 75/2011., primjenjuju se prethodni dekreti.

(240)

Korist na temelju tog programa jednaka je razlici između kamatnih stopa koje nudi Vijetnamska razvojna banka i kamatnih stopa poslovnih banaka koje se primjenjuju na zajmove tim dvama društvima. Program se primjenjuje na dugoročne i srednjoročne zajmove poslovnih banaka koji se upotrebljavaju za financiranje ulagačkih projekata.

(241)

Korist na temelju tog programa bila je u rasponu između 0 % i 0,28 %.

3.3.3.2.   Zajmovi s niskom kamatom koje su odobrile neke poslovne banke u državnom vlasništvu

(242)

Ispitnim postupkom pokazalo se da je znatan dio bankarskog sektora u Vijetnamu u državnom vlasništvu; gotovo 50 % zajmova u vijetnamskom gospodarstvu tijekom razdoblja ispitnog postupka odobrilo je pet velikih banaka u državnom vlasništvu (5). U pogledu stranog vlasništva banaka osnovanih u Vijetnamu postoje ograničenja (6). Poslovnim bankama naloženo je da poduzećima osiguravaju potporu za kamate (7). Državna banka Vijetnama određuje najveće kamate koje poslovne banke mogu naplaćivati određenim subjektima (8). Podaci iz spisa pokazuju da poslovne banke u državnom vlasništvu nude niže kamate od drugih banaka.

(243)

U nekoliko se vijetnamskih zakona o bankarskom sektoru i davanju zajmova upućuje na davanje povlaštenih zajmova. Na primjer, u Uredbi 1627 iz 2001. upućuje se na zajmove klijentima koji podliježu politici povlaštenog kreditiranja (članci 20. i 26.), a u Zakonu o kreditnim institucijama upućuje se na povlaštene kredite (članak 27.).

(244)

Iznos subvencije računa se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom razdoblja ispitnog postupka. Prema članku 6. točki (b) Osnovne uredbe kao korist za primatelje smatra se razlika između iznosa koji društvo plaća za povlašteni zajam i iznosa koji bi društvo platilo za usporedivi komercijalni zajam dostupan na tržištu.

(245)

Podaci opisani u uvodnim izjavama 242. i 243. pokazuju znatne poremećaje u vijetnamskom financijskom sektoru. Stoga se Komisija poslužila vanjskom referentnom vrijednošću za izračun koristi od povlaštenih zajmova. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 231., time se ne dovodi u pitanje mogućnost uvođenja kompenzacijskih mjera protiv subvencije koja proizlazi iz davanja povlaštenih zajmova. Jednako tako, zbog subvencioniranja de minimis Komisija nije donijela nikakve konačne zaključke o tome jesu li predmetne banke javna tijela i je li procjena kreditnog rizika koju su obavile banke dostatna.

(246)

Vanjska referentna vrijednost bila je potrebna kako bi se obuhvatili samo zajmovi u valuti VND s obzirom na to da nisu predočeni dokazi da su zajmovi odobreni u američkim dolarima bili subvencionirani. Od društava koja surađuju samo je grupacija Thai Binh Group primila zajmove u VND-u. Referentna vrijednost izračunana je primjenom kamata za zajmove iz košarice 48 država s nižim srednjim prihodima (BDP) u najbližem raspoloživom razdoblju (2012.). Te su zemlje odabrane jer imaju BDP sličan BDP-u Vijetnama. Te su stope potom prilagođene za inflaciju u razdoblju ispitnog postupka kako bi se dobile stvarne kamatne stope, a prosjek za 48 zemalja izračunan je za zemlje za koje su podaci bili raspoloživi. Izvor za kamatu i kamatnim stopama po zemlji bila je Svjetska banka. Prosječna stvarna kamatna stopa za te zemlje s nižim srednjim prihodima iznosila je 8,23 % u razdoblju ispitnog postupka. Ta je referentna vrijednost uspoređena s kamatnim stopama prilagođenima inflaciji za sve zajmove u VND-u za ispitana društva.

(247)

Korist za taj program u rasponu je između 0 % i 1,34 %.

(248)

Nakon objave vlada Vijetnama osporila je zaključke o poremećajima vijetnamskog financijskog sustava i tvrdila da je Komisija trebala ocijeniti jesu li poslovne banke u državnom vlasništvu javna tijela i je li procjena kreditnog rizika koju su obavile dostatna. Prema stavu vlade Vijetnama, ta bi analiza utjecala na zaključak o postojanju financijskog doprinosa te na primjenu vanjske referentne vrijednosti za utvrđivanje koristi ostvarene na temelju tog programa.

(249)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 242. do 243., podaci i dokazi prikupljeni u ispitnom postupku pokazuju znatne poremećaje u vijetnamskom bankarskom sustavu. Zbog tih poremećaja, u skladu s pravilima Osnovne uredbe, za određivanje iznosa koristi (ako postoji) mora se upotrijebiti vanjska referentna vrijednost. Budući da su koristi vijetnamskih proizvođača izvoznika de minimis, Komisija ne smatra da je potrebno ispitati jesu li banke javna tijela i/ili je li procjena rizika dostatna kako je pojašnjeno u uvodnim izjavama 231. i 232.

3.3.4.   Osiguravanje prava korištenja zemljištem

(250)

Obama proizvođačima izvoznicima koji surađuju dodijeljena su prava korištenja zemljištem u posebnim industrijskim zonama. Grupacija Thai Binh Group dobila je pravo korištenja zemljištem izravno od države, a zemljište društva Vietnam New Century Polyester Fibre Co Ltd. („VNC”) dobiveno je u podzakup preko društva koje je djelomično u državnom vlasništvu.

(251)

Grupacija Thai Binh Group ima tri zemljišne parcele u industrijskoj zoni. Tijekom razdoblja ispitnog postupka ta je grupacija bila u potpunosti izuzeta od plaćanja zakupa za dvije parcele. Osnovu za to izuzeće čine Dekret br. 121/2010/ND-CP i Dekret br. 142/2005/ND-CP. Grupacija jednako tako nije plaćala zakup za treću parcelu s obzirom na to da je ona predmet upravnog postupka u vezi sa zahtjevom za izuzeće. Izuzete cijene zakupa znatno su niže od cijena koje grupacija plaća za druge slične parcele u neposrednoj blizini industrijske zone te se čini da su znatno niže od uobičajenih cijena u toj regiji.

(252)

VNC nije dobio potpuno izuzeće prava korištenja zemljištem, ali jasno je da je primao korist tijekom razdoblja ispitnog postupka. VNC u podzakupu ima tri zemljišne parcele preko društva koje je djelomično u državnom vlasništvu. Iako je vlada Vijetnama tvrdila da se radi o transakcijama između privatnih strana, podaci iz spisa u suprotnosti su s tom tvrdnjom. U dozvoli za ulaganje društva VNC naveden je zakup zemljišta kao povlaštena korist. Na temelju dozvole Narodnog odbora pokrajine Quang Ninh društvo VNC obvezno je unajmiti zemljište od tog društva. Jednako tako, prema izvornom ugovoru između društva koje je djelomično u državnom vlasništvu i koje iznajmljuje parcelu društvu VNC i lokalnog tijela nadležnog za pitanje zemljišta naknadni prijenos zemljišta moguć je samo pod određenim uvjetima koje odredi lokalno tijelo nadležno za pitanje zemljišta. To pokazuje da je država uključena u zemljišnu transakciju između tih dviju strana.

(253)

Za potrebe ocjene koristi Komisija je usporedila niske cijene zemljišta povezane s transakcijama u industrijskim zonama s referentnom vrijednošću cijene za slično zemljište. U ispitnom postupku pronađene su naznake da je tržište zemljišta u Vijetnamu uređeno, a narušeno je intervencijom države, s obzirom na to da postoji izuzeće ili povlaštena naknada za prava korištenja zemljištem u vezi sa zemljištem koje se nalazi u određenim industrijskim zonama i/ili podupiranim poslovnim sektorima. U ovom konkretnom slučaju Komisija je utvrdila da je transakcija u vezi s pravima korištenja zemljištem dovoljno pouzdana jer se to zemljište nalazi izvan bilo kakve podupirane zone i jer predmetno društvo djeluje u sektoru koji nije povezan s PSF-om te ne prima potporu na temelju državnih politika. Cijene iz te transakcije primijenjene su kao referentna vrijednost za ocjenu koristi, ne dovodeći u pitanje bilo kakve zaključke o općem stanju tržišta zemljišta u Vijetnamu.

(254)

Korist za taj program bila je rasponu između 0,17 % i 0,37 %.

3.3.5.   Programi oslobođenja od izravnog poreza i snižavanja poreza

(255)

Oba su proizvođača izvoznika koji surađuju ostvarila korist od nekoliko izravnih poreznih olakšica koje su navedene na njihovim dozvolama za ulaganje. Pravnu osnovu za ta izuzeća čine Dekret br. 164/2003/ND-CP zamijenjen dekretima 124/2008/ND-CP i 122/2011/ND-CP, Okružnica 140/2012, Dekret br. 164/2003/ND-CP izmijenjen i dopunjen Dekretom br. 152/204/ND-CP Izuzeće od plaćanja pristojbe i PDV-a na uvoz strojeva.

(256)

Prema prethodno navedenom zakonodavstvu oslobođenja od izravnog poreza i snižavanje poreza dostupni su, među ostalim, društvima koja se nalaze u posebnim industrijskim zonama/parkovima, ili društvima koja zapošljavaju velik broj zaposlenika, ili društvima koja posluju u određenim sektorima gospodarstva.

(257)

Iznos subvencija računa se u smislu koristi za primatelje za koju je utvrđeno da je postojala tijekom razdoblja ispitnog postupka. Kao korist za primatelje smatra se iznos ukupnog poreza koji bi trebalo platiti po uobičajenoj poreznoj stopi nakon umanjenja onoga što je plaćeno sniženom povlaštenom poreznom stopom, odnosno iznosom cijelog oslobođenja poreza. Iznosi koji se smatraju subvencijom temelje se na najnovijim poreznim prijavama. Subvencija je dodijeljena na osnovi cijelog društva, a izražena je kao postotak izvoznog prometa CIF u Uniju.

(258)

Korist za taj program bila je rasponu između 0,11 % i 0,36 %.

3.3.6.   Izuzeće od uvoznih carina na uvezene sirovine

(259)

Oba proizvođača izvoznika koji surađuju primila su izuzeće od plaćanja pristojbi na uvezene sirovine tijekom razdoblja ispitnog postupka. Pravna osnova za to izuzeće jest Zakon o porezu na uvoz i izvoz br. 45/2005/QH11 koji je proveden Dekretom br. 87/2010/ND-CP. Pravila za sustav i postupak inspekcije i nadzora određena su u Okružnici 194/2010TT.

(260)

Vlada Vijetnama u odgovoru na upitnik izvijestila je da provodi sustav povrata/obustave carina. Prema zakonodavstvu izuzeće se primjenjuje na uvezene sirovine potrošene u proizvodnji izvezenih proizvoda. Povrat pristojbi moguć je u mjeri određenoj postotkom uvezenih sirovina koje su upotrijebljene u izvezenom konačnom proizvodu.

(261)

Utvrđeno je da tijekom razdoblja ispitnog postupka nijedan od dvoje proizvođača izvoznika koji surađuju nije primio nikakvu gospodarsku korist od tog programa. Iako su bili izuzeti od plaćanja uvozne carine na sirovine, u razdoblju ispitnog postupka nije pronađen nikakav pretjerani otpust. Oba su društva imala relativno malu domaću prodaju predmetnog proizvoda. Štoviše, znatan udjel glavnih sirovina nabavljali su na domaćem tržištu s obzirom na to da količine koje su uvozili za proizvodnju izvezenog predmetnog proizvoda nisu bile dostatne.

(262)

S obzirom na prethodno navedeno, nije se smatralo potrebnim zaključiti je li prijavljeni sustav povrata carine u skladu s pravilima WTO-a i člancima priloga II. i III. Osnovnoj uredbi.

(263)

Nakon objave vlada Vijetnama podržala je nalaze Komisije u vezi s ovim programom. Međutim, htjela je naglasiti i da je vijetnamski sustav povrata carine u potpunosti u skladu s pravilima iz priloga II. i III. Osnovnoj uredbi unatoč izostanku zaključka o tome. Komisija prima na znanje taj stav vlade Vijetnama. Međutim, s obzirom na to da su koristi za vijetnamske proizvođače izvoznike de minimis, Komisija ponovno navodi svoj stav da ne smatra potrebnim za potrebe ovog ispitnog postupka ispitati je li sustav povrata carine u skladu s pravilima priloga II. i III. Osnovnoj uredbi kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 231. do 232.

3.3.7.   Izuzeće od uvoznih carina na uvezene strojeve

(264)

Oba proizvođača izvoznika koji surađuju primila su izuzeća od plaćanja carina i PDV-a na uvezene strojeve tijekom razdoblja ispitnog postupka. Pravna osnova za to izuzeće jest Zakon o porezu na uvoz i izvoz br. 45/2005/QH11 koji je proveden Dekretom br. 87/2010/ND-CP. Pravila za sustav i postupak inspekcije i nadzora određena su u Dekretu Vlade br. 154./2005/N-CP, Okružnici 194/2010TT i Okružnici 117/2011.

(265)

Od društava je zatraženo da izvijeste o uvozu strojeva tijekom razdoblja od deset godina. Iako je jasno da su proizvođači izvoznici koji surađuju ostvarili koristi kao rezultat ovog programa, one nisu bile znatne. To je zato jer uvoz strojeva za ta društva nije bio važan u usporedbi s prometom prodaje PSF-a u Europskoj uniji. Jednako tako, sve su koristi ublažene činjenicom da su strojevi amortizirani u razdoblju od više godina (obično deset) i stoga je korist u razdoblju ispitnog postupka na odgovarajući način smanjena.

(266)

Korist za taj program bila je rasponu između 0,08 % i 0,1 %.

3.3.8.   Iznos subvencija

(267)

Iznos subvencija u skladu s odredbama Osnovne uredbe, izražen ad valorem, za vijetnamske je proizvođače izvoznike u rasponu između 0,6 % i 2,31 %. Marža subvencije na razini zemlje jest ponderirani prosjek dviju prethodno navedenih marži, tj. 1,25 %. Prethodno opisane subvencije dodijeljene su na osnovi cijelog društva, a izražene su kao postotak izvoznog prometa CIF u Uniju.

(268)

Nakon objave podnositelj pritužbe tvrdio je da nije jasno kako je Komisija izračunala taj raspon marže subvencije te zašto Komisija nije uzela viši iznos tih marži koji bi bio iznad marže de minimis. Kako je Komisija objasnila u uvodnoj izjavi, raspon ukupnih zbrojenih subvencija za vijetnamske proizvođače izvoznike koji surađuju izražena ad valorem kreće se između najmanjeg iznosa od 0,6 % i najvećeg iznosa od 2,31 %. Međutim, rezultat izračuna ponderiranog prosjeka tih marži jest prosjek marže subvencije po zemlji koji iznosi 1,25 %, što je ispod praga de minimis. Ta se metodologija stalno primjenjivala za izračun prosjeka marže subvencije po zemlji u skladu s odgovarajućim pravilima Osnovne uredbe.

3.3.9.   Zaključak o Vijetnamu

(269)

Marža subvencije na razini zemlje za Vijetnam iznosi 1,25 %. Budući da se radi o marži de minimis, zaključeno je da je ispitni postupak potrebno prekinuti u pogledu uvoza podrijetlom iz Vijetnama, u skladu s člankom 14. stavkom 3. Osnovne uredbe.

4.   ŠTETA

4.1.   DEFINICIJA INDUSTRIJE UNIJE I PROIZVODNJE U UNIJI

(270)

Istovjetni proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodilo je 18 proizvođača u Uniji. Oni predstavljaju „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(271)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je na oko 401 000 tona. Komisija je tu brojku utvrdila na temelju svih raspoloživih podataka o industriji Unije kao što su provjereni brojčani podaci o proizvodnji proizvođača iz Unije u uzorku koji surađuju te brojčani podaci koje je dostavio podnositelj pritužbe. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 10., za uvrštenje u uzorak odabrana su četiri proizvođača iz Unije koja su predstavljala 54 % ukupne prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji.

4.2.   POTROŠNJA U UNIJI

(272)

Komisija je utvrdila potrošnju u Uniji na temelju količine prodaje industrije Unije na tržištu Unije pomoću podataka koje je dostavio podnositelj zahtjeva i uvoza iz trećih zemalja na temelju podataka Eurostata.

(273)

Potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u tonama)

 

2010.

2011.

2012.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupna potrošnja u Uniji

838 397

869 025

837 066

890 992

Indeks

100

104

100

106

Izvor: pritužba, Eurostat

(274)

Potrošnja u Uniji vrhunac je dosegnula u 2011. zbog povećanja cijena pamuka što je bila posljedica poteškoća u vezi s usjevima pamuka u 2010. Stoga se povećala potražnja za PSF-om, kao nadomjeskom za pamuk, no ponovno je pala sljedeće godine. U razdoblju ispitnog postupka ponovno se zamjećuje porast potrošnje u Uniji od 6 %.

4.3.   UVOZ IZ PREDMETNIH ZEMALJA

4.3.1.   Kumulativna procjena učinaka uvoza iz predmetnih zemalja

(275)

Komisija je ispitala je li potrebno uvoz PSF-a podrijetlom iz predmetnih zemalja ocijeniti kumulativno, u skladu s člankom 8. stavkom 3. Osnovne uredbe.

(276)

Marža subvencije utvrđena u vezi s uvozom iz Narodne Republike Kine i Vijetnama bila je ispod praga de minimis utvrđenog u članku 8. stavku 3. točki (a) Osnovne uredbe.

(277)

Stoga uvjeti za kumulaciju nisu ispunjeni te je stoga analiza uzročnosti ograničena na učinak uvoza iz Indije.

4.3.2.   Količina i tržišni udjel uvoza iz Indije

(278)

Komisija je utvrdila količinu uvoza na temelju podataka Eurostata. Tržišni udjel uvoza utvrđen je na temelju količine uvoza iz Indije kao dio ukupne potrošnje u Uniji (potonje je određeno na temelju cjelokupne prodaje u Uniji proizvođača iz Unije uvećane za sav uvoz PSF-a u Uniju).

(279)

Uvoz u Uniju iz Indije razvijao se kako slijedi:

Tablica 3.

Količina uvoza (u tonama) i tržišni udjel

 

2010.

2011.

2012.

Razdoblje ispitnog postupka

Količina uvoza iz Indije (u tonama)

51 258

59 161

63 191

60 852

Indeks

100

115

123

119

Tržišni udjel

6,1 %

6,8 %

7,5 %

6,8 %

Indeks

100

111

123

112

Izvor: Eurostat

(280)

Sveukupno, uvoz iz Indije ostao je prilično stabilan s udjelom na tržištu Unije od između 6 % i 7,5 % u razmatranom razdoblju.

4.3.3.   Cijene uvoza iz Indije i obaranje cijena

(281)

Komisija je utvrdila cijene uvoza na temelju statističkih podataka Eurostata i provjerenih podataka izvoznika koji surađuju. Obaranje cijena zbog uvoza utvrđeno je na temelju provjerenih podataka izvoznika koji surađuju i proizvođača iz Unije koji surađuju.

(282)

Prosječna cijena uvoza u Uniju iz Indije razvijala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/tona)

 

2010.

2011.

2012.

Razdoblje ispitnog postupka

Indija

1 025

1 368

1 239

1 212

Indeks

100

134

121

118

Izvor: Eurostat i provjereni podaci izvoznika koji surađuju

(283)

Rast cijena PSF-a zabilježen je za 2011., godinu prethodno spomenute krize u industriji pamuka. Cijene su se smanjile u godinama nakon toga, ali su ostale više od cijene zabilježene za 2010. U razdoblju ispitnog postupka cijena je bila 18 % viša od cijene PSF-a u 2010.

(284)

Komisija je odredila obaranje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka usporedbom ponderiranih prosječnih prodajnih cijena sa svim troškovima po vrsti proizvoda za uvoz od indijskih proizvođača u uzorku koji surađuju naplaćenih prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije, s odgovarajućim prilagodbama za carine i troškove nakon uvoza te ponderiranih prosječnih prodajnih cijena istih vrsta proizvoda proizvođača iz Unije u uzorku naplaćenima nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene razini franko tvornica.

(285)

Usporedba cijena provedena je za svaku vrstu za transakcije na istoj razini trgovine, primjereno prilagođena prema potrebi nakon odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka. Dobivena je ponderirana prosječna marža obaranja cijena između 4,1 % i 43,7 % za uvoz iz Indije na tržište Unije.

4.4.   GOSPODARSKO STANJE INDUSTRIJE UNIJE

4.4.1.   Opće napomene

(286)

U skladu s člankom 8. stavkom 4. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja subvencioniranog uvoza na industriju Unije uključivalo je i procjenu svih gospodarskih čimbenika koji su imali utjecaj na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(287)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 10., za ispitivanje moguće štete koju je pretrpjela industrija Unije proveden je odabir uzorka.

(288)

Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je razlikovala makroekonomske i mikroekonomske pokazatelje štete. Komisija je ocijenila makroekonomske pokazatelje na temelju podataka iz pritužbe, dodatnih podataka koje je podnositelj pritužbe dostavio tijekom postupka i podataka Eurostata. Ti su se podaci odnosili na sve proizvođače iz Unije. Komisija je ocijenila mikroekonomske pokazatelje na temelju uredno provjerenih podataka iz odgovora na upitnik koje su dostavili proizvođači iz Unije u uzorku. Utvrđeno je da su oba skupa podataka reprezentativna za gospodarsko stanje industrije Unije.

(289)

Makroekonomski su pokazatelji sljedeći: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, količina prodaje, tržišni udjel, rast, zaposlenost i produktivnost.

(290)

Mikroekonomski su pokazatelji sljedeći: prosječne jedinične cijene, jedinični trošak, troškovi rada, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala.

4.4.2.   Makroekonomski pokazatelji

4.4.2.1.   Proizvodnja, kapacitet proizvodnje i iskorištenost kapaciteta

(291)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta razvijali su se tijekom razmatranog razdoblja kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

 

2010.

2011.

2012.

Razdoblje ispitnog postupka

Količina proizvodnje (u tonama)

362 195

355 240

361 159

401 119

Indeks

100

98

100

111

Proizvodni kapacitet (u tonama)

492 059

451 310

468 115

466 744

Indeks

100

92

95

95

Iskorištenost kapaciteta

73,6 %

78,7 %

77,2 %

85,9 %

Indeks

100

107

105

117

Izvor: podnositelj zahtjeva (CIRFS)

(292)

Tijekom razmatranog razdoblja količina prodaje porasla je za 11 %. To je povećanje zabilježeno samo tijekom razdoblja ispitnog postupka (kojim je obuhvaćeno najbliže razdoblje od dvanaest mjeseci razmatranog razdoblja). Tijekom dijela razmatranog razdoblja koje je prethodilo razdoblju ispitnog postupka (to jest 2011. i 2012.) količina proizvodnje industrije Unije smanjivala se ili je stagnirala.

(293)

Suprotno tome, proizvodni kapacitet pratilo je negativno kretanje, sa smanjenjem od 5 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. S pozitivnim kretanjem količine proizvodnje, kako je opisano u uvodnoj izjavi 292., iskorištenost kapaciteta povećala se za 17 %. Međutim, potrebno je naglasiti da je iskorištenost kapaciteta u 2010., koji je upotrijebljen kao osnova za analizu kretanja, bila niska za kapitalno intenzivnu industriju kakva je industrija PSF-a i tijekom razdoblja ispitnog postupka stopa iskorištenost kapaciteta bila je 85,9 %.

4.4.2.2.   Količina prodaje i tržišni udjel

(294)

Količina prodaje industrije Unije i tržišni udjel razvijali su se kako slijedi tijekom razmatranog razdoblja:

Tablica 6.

Količina prodaje i tržišni udjel

 

2010.

2011.

2012.

Razdoblje ispitnog postupka

Ukupna količina prodaje na tržištu Unije (u tonama)

379 840

366 341

344 134

358 130

Indeks

100

96

91

94

Tržišni udjel

45,3 %

42,2 %

41,1 %

40,2 %

Indeks

100

93

91

89

Izvor: Eurostat, podnositelj zahtjeva (CIRFS)

(295)

Količine prodaje na tržištu Unije smanjile su se u 2011. i 2012., ali blago su se oporavile tijekom razdoblja ispitnog postupka. Međutim, općenito je u 2010. zabilježen pad prodanih količina od 6 %.

(296)

Tržišni udjel industrije Unije znatno se smanjio tijekom razmatranog razdoblja. Najveći pad tržišnog udjela zabilježen je u 2011., ali negativno kretanje nastavilo se u 2012. i tijekom razmatranog razdoblja, što je rezultiralo općim gubitkom tržišnog udjela od 11 % tijekom razmatranog razdoblja.

4.4.2.3.   Rast

(297)

Unatoč umjerenom rastu potrošnje u Uniji tijekom razmatranog razdoblja (povećanje od 6 %) i povećanju količine proizvodnje proizvođača iz Unije (povećanje od 11 %), prodaja proizvođača iz Unije pala je za 6 %.

4.4.2.4.   Zaposlenost i produktivnost

(298)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 7.

Zaposlenost i produktivnost

 

2010.

2011.

2012.

Razdoblje ispitnog postupka

Broj zaposlenika

1 914

1 935

2 000

2 036

Indeks

100

101

105

106

Produktivnost (u tonama po zaposleniku)

189,3

183,6

180,6

197,0

Indeks

100

97

95

104

Izvor: podnositelj zahtjeva (CIRFS)

(299)

Broj zaposlenika stalno je rastao tijekom razmatranog razdoblja, rezultirajući porastom od 6 %, s povećanjem proizvodnje kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 292.

(300)

Produktivnost je pala u 2011. i 2012., kada je broj zaposlenika porastao, dok su količine proizvodnje tijekom tih godina stagnirale. Općenito, tijekom razmatranog razdoblja zabilježeno je povećanje od 4 %.

4.4.3   Mikroekonomski pokazatelji

4.4.3.1.   Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(301)

Prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije u uzorku nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Prodajne cijene u Uniji

 

2010.

2011.

2012.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječna jedinična prodajna cijena u Uniji na ukupnom tržištu (EUR/tona)

1 283

1 608

1 509

1 489

Indeks

100

125

118

116

Jedinični trošak proizvodnje (EUR/tona)

1 453

1 666

1 629

1 542

Indeks

100

115

112

106

Izvor: provjereni podaci proizvođača iz Unije u uzorku

(302)

Najveće povećanje prodajne cijene u Uniji zabilježeno je za 2011., kada je PSF prodavan za 25 % više u usporedbi s prosječnom prodajnom cijenom u 2010. To je bila posljedica krize u industriji pamuka u 2011., kada je porasla potražnja za PSF-om kao nadomjeskom za pamuk, koji je bio rijedak zbog razočaravajućih usjeva u 2010. Općenito, prodajne cijene u Uniji u uzorku povećale su se za 16 % tijekom razmatranog razdoblja.

(303)

Jedinični trošak proizvodnje jednako se tako povećao tijekom razmatranog razdoblja, a vrhunac od 15 % dosegnuo je u 2011. zbog povećanja cijena benzina te godine s obzirom na to da je benzin značajan pokretač troška. Ukupno povećanje jediničnog troška proizvodnje iznosilo je 6 % tijekom razmatranog razdoblja.

4.4.3.2.   Troškovi rada

(304)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 9.

Prosječni troškovi rada po zaposleniku

 

2010.

2011.

2012.

Razdoblje ispitnog postupka

Prosječni troškovi rada po zaposleniku (EUR)

31 561

31 080

31 661

32 356

Indeks

100

98

100

103

Izvor: provjereni podaci proizvođača iz Unije u uzorku

(305)

Prosječni troškovi rada po zaposleniku prvo su pali u 2011., a potom su se u sljedećim godinama blago povećali. U razmatranom razdoblju zabilježeno je povećanje od 3 %.

4.4.3.3.   Zalihe

(306)

Razine zaliha proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Zalihe

 

2010.

2011.

2012.

Razdoblje ispitnog postupka

Završne zalihe (u tonama)

15 731

16 400

15 039

19 108

Indeks

100

104

96

121

Završne zalihe kao postotak proizvodnje

7,3 %

7,8 %

7,1 %

8,8 %

Indeks

100

107

97

120

Izvor: provjereni podaci proizvođača iz Unije u uzorku

(307)

Završne su se zalihe povećale, uz iznimku 2012., a rezultirale su općim naglim porastom od 21 % tijekom razdoblja ispitnog postupka. Navedeno odgovara povećanju količine proizvodnje (ukupno povećanje od 11 %), dok su tijekom razmatranog razdoblja količine prodaje pale (ukupno smanjenje od 6 %). Ta su se kretanja odražavala i u završnim zalihama kao postotak proizvodnje.

4.4.3.4.   Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(308)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

 

2010.

2011.

2012.

Razdoblje ispitnog postupka

Profitabilnost prodaje u Uniji nepovezanim kupcima (% prodajnog prometa)

– 5,4 %

1,0 %

– 0,8 %

0,3 %

Indeks

– 100

18

– 14

5

Novčani tok (EUR)

– 12 068 770

12 017 353

13 048 405

10 725 084

Indeks

– 100

100

108

89

Ulaganja (EUR)

5 240 603

7 671 607

4 488 296

4 145 991

Indeks

100

146

86

79

Povrat ulaganja

– 25,1 %

5,5 %

– 4,5 %

1,5 %

Indeks

– 100

22

– 18

6

Izvor: provjereni podaci proizvođača iz Unije u uzorku

(309)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje. Marže profitabilnosti mijenjale su se tijekom razmatranog razdoblja. Općenito, profitabilnost se poboljšala od znatnoga gubitka u 2010. do praga isplativosti u razdoblju ispitnog postupka.

(310)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje djelatnosti. Kretanja neto novčanog toka razvijala su se pozitivno tijekom razmatranog razdoblja.

(311)

Ulaganja su dosegnula vrhunac u 2011. s povećanjem od 46 % u usporedbi s ulaganjima iz 2010., no u sljedećim godinama uslijedilo je negativno kretanje. Tijekom razmatranog razdoblja ulaganja su pala za 21 %.

(312)

Povrat ulaganja dobit je u postotku neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Pozitivno se razvijao tijekom razmatranog razdoblja.

(313)

Nijedan proizvođač iz Unije u uzorku nije izjavio da je imao poteškoće u prikupljanju kapitala tijekom razmatranog razdoblja.

4.4.4.   Zaključak o šteti

(314)

Uvoz iz Indije ostao je stabilan (s udjelom na tržištu Unije od između 6 % i 7 % u razmatranom razdoblju). Obaranje cijena bilo je znatno (do 43,7 %).

(315)

Većina se pokazatelja štete poboljšala. Profitabilnost proizvođača iz Unije porasla je za gotovo šest postotnih bodova, ali je prosječna profitna marža i dalje bila na nezadovoljavajućoj razini praga isplativosti od 0,3 % u razdoblju ispitnog postupka. Stopa iskorištenosti kapaciteta povećala se sa 74 % na 86 %. Međutim, to je bila posljedica povećanja količina proizvodnje u Uniji te smanjenja kapaciteta u Uniji. Prosječne prodajne cijene u Uniji vrhunac su dosegnule u 2011., što je bila posljedica snažnog porasta cijena pamuka i benzina. Općenito, prosječne prodajne cijene tijekom razmatranog razdoblja povećale su se za 16 %. Povrat ulaganja i novčani tok razvijali su se pozitivno. Zaposlenost se jednako tako povećala tijekom razmatranog razdoblja. To znači da su u i dalje štetnom stanju uočeni znakovi oporavka.

(316)

Sljedeći pokazatelji štete razvijali su se negativno tijekom razmatranog razdoblja: udjel proizvođača iz Unije na tržištu Unije pao je s 45,3 % na 40,2 %, a količine prodaje Unije pale su za 6 %. Razina ulaganja općenito se smanjila, osim u 2011. Kapacitet, kako je naveden u uvodnoj izjavi 293., pao je za 5 % tijekom razmatranog razdoblja.

(317)

Općenito, stanje industrije Unije i dalje se može opisati kao štetno, iako se posljednjih godina očito poboljšalo. Na temelju prethodno navedenoga Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela znatnu štetu u smislu članka 8. stavka 4. Osnovne uredbe.

(318)

U primjedbama na objavu podnositelj pritužbe izjavio je da stabilnost indijskog tržišnog udjela na tržištu Unije smatra posljedicom znatnog subvencioniranja. Komisija je doista utvrdila subvencije protiv kojih se mogu uvesti kompenzacijske mjere (vidjeti uvodnu izjavu 229.), ali nije se mogla utvrditi uzročno-posljedična veza sa štetnim stanjem industrije Unije (vidjeti uvodne izjave 319. do 323.).

5.   UZROČNOST

(319)

Komisija je u skladu s člankom 8. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitala je li subvencionirani uvoz iz Indije prouzročio znatnu štetu industriji Unije. Komisija je u skladu s člankom 8. stavkom 6. Osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su mogli istodobno prouzročiti štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se sve moguće štete prouzročene drugim čimbenicima osim subvencioniranim uvozom iz Indije ne pripišu subvencioniranom uvozu. Ti su čimbenici uvoz iz ostalih trećih zemalja, izvozni rezultati industrije Unije i potrošnja.

5.1   UČINCI SUBVENCIONIRANOG UVOZA

(320)

S obzirom na nalaze subvencioniranja ispod razine de minimis u pogledu Kine i Vijetnama (vidjeti uvodne izjave 76. i 231.), uvjeti za kumulaciju nisu ispunjeni. Analiza uzročnosti stoga je ograničena na učinak uvoza iz Indije.

(321)

Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udjel industrije Unije pao je s 45,3 % na 40,2 %, dok je tržišni udjel indijskog uvoza ostao na prilično stabilnoj razini između 6 % i 7 %. Potrošnja tijekom razmatranog razdoblja porasla je za 6 %. Industrija Unije stoga nije mogla ostvariti korist od tog rasta u smislu tržišnog udjela, ali to se ne može pripisati indijskom tržišnom udjelu, koji je ostao stalan.

(322)

Prosječne cijene Eurostata za PSF iz Indije bile su niže od prosječnih cijena PSF-a iz većine ostalih zemalja, ali važno je napomenuti da postoje velike razlike u kvaliteti i vrstama proizvoda. U svakom slučaju, preciznim usporedbama za svaku vrstu dokazalo se postojanje znatnog obaranja cijena u pogledu uvoza iz Indije.

(323)

Unatoč znatnom obaranju cijena, ne može se zaključiti da je indijski uvoz rezultirao štetom. Doista, smanjenje tržišnog udjela industrije Unije (za 5,1 postotni bod) ne može se pripisati razvoju količina indijskog uvoza s obzirom na to da je njegov tržišni udjel ostao prilično stabilan (porast za samo 0,7 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja). Štoviše, prosječne cijene uvoza iz Indije povećale su se za 18 % tijekom razmatranog razdoblja. Čini se da cijene indijskog uvoza nisu rezultirale padom cijena s obzirom na to da se financijsko stanje industrije Unije, iako i dalje štetno u razdoblju ispitnog postupka, znatno poboljšalo tijekom razmatranog razdoblja.

5.2.   UČINCI DRUGIH ČIMBENIKA

5.2.1.   Uvoz iz trećih zemalja

(324)

Količina uvoza iz ostalih trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja razvijala se kako slijedi:

Tablica 12.

Uvoz iz trećih zemalja

Država

 

2010.

2011.

2012.

Razdoblje ispitnog postupka

Republika Koreja

Količina (u tonama)

129 918

165 365

163 540

181 540

 

Indeks

100

127

126

140

 

Tržišni udjel

15,5 %

19,0 %

19,5 %

20,4 %

 

Indeks

100

123

126

131

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

1 116

1 367

1 361

1 300

 

Indeks

100

123

122

116

Tajvan

Količina (u tonama)

121 656

108 645

100 072

92 423

 

Indeks

100

89

82

76

 

Tržišni udjel

14,5 %

12,5 %

12,0 %

10,4 %

 

Indeks

100

86

82

71

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

1 131

1 416

1 383

1 369

 

Indeks

100

125

122

121

Kina

Količina (u tonama)

5 198

8 980

23 209

44 651

 

Indeks

100

173

446

859

 

Tržišni udjel

0,6 %

1,0 %

2,8 %

5,0 %

 

Indeks

100

167

447

808

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

1 065

1 279

1 265

1 209

 

Indeks

100

120

119

113

Turska

Količina (u tonama)

32 921

29 969

34 303

36 908

 

Indeks

100

91

104

112

 

Tržišni udjel

3,9 %

3,4 %

4,1 %

4,1 %

 

Indeks

100

88

104

105

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

1 133

1 466

1 383

1 382

 

Indeks

100

129

122

122

Vijetnam

Količina (u tonama)

24 884

25 487

26 410

29 717

 

Indeks

100

102

106

119

 

Tržišni udjel

3,0 %

2,9 %

3,2 %

3,3 %

 

Indeks

100

99

106

112

 

Prosječna cijena (EUR/tona)

978

1 182

1 175

1 096

 

Indeks

100

121

120

112

Indonezija

Količina (u tonama)

25 902

30 285

24 032

24 699

 

Indeks

100

117

93

95

 

Tržišni udjel

3,1 %

3,5 %

2,9 %

2,8 %

 

Indeks

100

113

93

90

 

Prosječna cijena

1 055

1 329

1 267

1 167