18.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 331/1

(1)

Vijeće je 17. ožujka 2014. donijelo Uredbu (EU) br. 269/2014.

(2)

Trebalo bi izmijeniti podatke o jednoj osobi navedenoj u Uredbi (EU) br. 269/2014.

(3)

Prilog I. Uredbi (EU) br. 269/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

18.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 331/3

(1)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 1924/2006 zdravstvene tvrdnje koje se navode na hrani zabranjene su osim ako ih je odobrila Komisija u skladu s tom Uredbom i ako su uvrštene na popis dopuštenih tvrdnji.

(2)

Uredbom (EZ) br. 1924/2006 predviđa se i da subjekti u poslovanju s hranom mogu podnositi zahtjeve za odobrenje zdravstvenih tvrdnji nadležnom nacionalnom tijelu države članice. Nadležno nacionalno tijelo prosljeđuje valjane zahtjeve Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), dalje u tekstu: „Agencija”.

(3)

Nakon primitka zahtjeva Agencija o njemu mora bez odlaganja obavijestiti druge države članice i Komisiju te dati mišljenje o toj zdravstvenoj tvrdnji.

(4)

Komisija odlučuje o odobravanju zdravstvenih tvrdnji uzimajući u obzir mišljenje Agencije.

(5)

Na temelju zahtjeva trgovačkog društva Lactalis B&C, koji je podnesen u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1924/2006, zatraženo je mišljenje Agencije o zdravstvenoj tvrdnji povezano s tekstom „Niski udio masti i niski udio trans mazivih masti bogatih nezasićenim i omega-3 masnim kiselinama” i smanjenjem koncentracije LDL-kolesterola (Predmet br. EFSA-Q-2009-00458) (2). Tvrdnja koju je predložio podnositelj zahtjeva glasila je: „Zamjena masti bogatih zasićenim/trans masnim kiselinama s mastima bogatima nezasićenim masnim kiselinama pomaže smanjenju LDL-kolesterola. LDL kolesterol jest rizični faktor za kardiovaskularne bolesti”.

(6)

Na temelju dostavljenih podataka Agencija je u svojem mišljenju, koje su Komisija i države članice primile 25. svibnja 2011., zaključila da postoji uzročno-posljedična veza između uzimanja mješavina prehrambenih zasićenih masnih kiselina (SFA) i povećanja koncentracije LDL-kolesterola u krvi te da zamjena mješavine zasićenih masnih kiselina s cis-jednostruko nezasićenim masnim kiselinama i/ili cis-višestruko nezasićenim masnim kiselinama u hrani ili prehrani po načelu gram za gram smanjuje koncentraciju LDL-kolesterola. Stoga zdravstvenu tvrdnju u kojoj se taj zaključak odražava treba smatrati sukladnom zahtjevima Uredbe (EZ) br. 1924/2006 te je treba uvrstiti na popis dopuštenih tvrdnji Unije. Kliničku intervencijsku studiju, za koju podnositelj zahtjeva traži zaštitu vlasničkih podataka, Agencija nije smatrala potrebnom za donošenje zaključka. Stoga se smatra da zahtjev utvrđen člankom 21. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EZ) br. 1924/2006 nije ispunjen i u skladu s tim zaštita vlasničkih podataka ne treba se odobriti.

(7)

U svojem mišljenju Agencija zaključuje da je za korištenje tvrdnje potrebno zamijeniti znatne količine zasićenih masnih kiselina jednostruko nezasićenim i/ili višestruko nezasićenim masnim kiselinama u hrani ili prehrani po načelu gram za gram. Stoga je, kako bi se osiguralo da hrana osigurava znatne količine jednostruko nezasićenih i/ili višestruko nezasićenih masnih kiselina, primjereno ograničiti korištenje tvrdnje na masti i ulja te utvrditi uvjete korištenja poput onih za prehrambenu tvrdnju „VISOKI SADRŽAJ NEZASIĆENIH MASTI” kako je utvrđeno u Prilogu Uredbi (EZ) br. 1924/2006.

(8)

Člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1924/2006 propisuje se da mišljenje u korist odobravanja zdravstvene tvrdnje treba obuhvaćati određene podatke. U skladu s tim ti se podaci trebaju utvrditi u Prilogu ovoj Uredbi u pogledu odobrene tvrdnje i obuhvatiti, ovisno o slučaju, revidirani tekst tvrdnje, posebne uvjete njezina korištenja te, ako je primjenjivo, uvjete ili ograničenja korištenja hrane i/ili dodatnu izjavu ili upozorenje, u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1924/2006 i u skladu s mišljenjima Agencije.

(9)

Jedan od ciljeva Uredbe (EZ) br. 1924/2006 jest osigurati da zdravstvene tvrdnje budu istinite, jasne, pouzdane i korisne potrošaču te da se u tom smislu uzimaju u obzir tekst i prikaz tih tvrdnji. Stoga, ako tekst određene tvrdnje za potrošače ima isto značenje kao i tekst neke dopuštene zdravstvene tvrdnje jer upućuje na istu vezu između zdravlja i određene kategorije hrane, određene hrane ili njezina sastojka, potrebno je da se na tu tvrdnju primjenjuju isti uvjeti korištenja kao oni navedeni u Prilogu ovoj Uredbi.

(10)

Pri određivanju mjera predviđenih ovom Uredbom Komisija je uzela u obzir primjedbe koje su joj dostavili podnositelji zahtjeva i predstavnici javnosti u skladu s člankom 16. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 1924/2006.

(11)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

18.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 331/6

(1)

Komisija je 21. ožujka 2014. donijela prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju stope prilagodbe za izravna plaćanja predviđena Uredbom Vijeća (EZ) br. 73/2009 za kalendarsku godinu 2014 (2). Europski parlament i Vijeće nisu utvrdili tu stopu prilagodbe do 30. lipnja 2014. Stoga je Komisija, u skladu s člankom 26. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1306/2013, utvrdila stopu prilagodbe Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 879/2014 (3).

(2)

Predviđanja za izravna plaćanja i izdatke povezane s tržištem iz Dokumenta o izmjeni Komisije br. 1 za nacrt proračuna za 2015. upućuju na potrebu za prilagodbom stope financijske discipline koja je uzeta u obzir u nacrtu proračuna za 2015. Taj dokument o izmjeni utvrđen je uzimajući u obzir iznos financijske discipline od 433 milijuna EUR za pričuvu za krize u poljoprivrednom sektoru iz članka 25. Uredbe (EU) br. 1306/2013. Kako bi se uzele u obzir nove informacije, Komisija bi trebala prilagoditi stopu prilagodbe utvrđenu Provedbenom uredbom (EU) br. 879/2014.

(3)

U pravilu, poljoprivrednici koji podnose zahtjev za potporu za izravna plaćanja za jednu kalendarsku godinu (N) plaćanja primaju unutar određenog razdoblja plaćanja u financijskoj godini (N + 1). Međutim, države članice u nekim slučajevima imaju mogućnost poljoprivrednicima plaćati i nakon tog razdoblja plaćanja, bez vremenskog ograničenja. Zakašnjela plaćanja mogu se obaviti i u nadolazećoj financijskoj godini. Kada se u određenoj kalendarskoj godini primjenjuje financijska disciplina, stopu prilagodbe ne bi trebalo primjenjivati na plaćanja za koja su zahtjevi za potporu podneseni u kalendarskim godinama u kojima se nije primjenjivala financijska disciplina. Stoga, kako bi se osiguralo jednako postupanje prema poljoprivrednicima, primjereno je predvidjeti da se stopa prilagodbe primjenjuje samo na plaćanja za koja su zahtjevi za potporu podneseni u kalendarskoj godini u kojoj se primjenjuje financijska disciplina, bez obzira na to kada se potpora isplaćuje poljoprivrednicima.

(4)

Člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđuje se da se stopa prilagodbe primjenjiva na izravna plaćanja utvrđena u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) br. 1306/2013 primjenjuje samo na izravna plaćanja dodijeljena poljoprivrednicima u odgovarajućoj kalendarskoj godini koja premašuju 2 000 EUR. Nadalje, člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 propisuje se da se kao rezultat postupnog uvođenja izravnih plaćanja stopa prilagodbe primjenjuje na Bugarsku i Rumunjsku tek od 1. siječnja 2016., a na Hrvatsku od 1. siječnja 2022. Stoga se stopa prilagodbe utvrđena ovom Uredbom ne bi trebala primjenjivati na plaćanja poljoprivrednicima u tim državama članicama.

(5)

Kako bi se osiguralo da se prilagođena stopa prilagodbe primjenjuje od datuma kada će se započeti s plaćanjima poljoprivrednicima u skladu s Uredbom (EU) br. 1306/2013, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. prosinca 2014.

(6)

Prilagođenu stopu prilagodbe trebalo bi uzeti u obzir za izračun svih plaćanja koja se dodjeljuju poljoprivredniku na temelju zahtjeva za potporu koji je podnesen za kalendarsku godinu 2014. Stoga bi radi jasnoće Provedbenu uredbu (EU) br. 879/2014 trebalo staviti izvan snage,

18.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 331/8

(1)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 1924/2006 zabranjene su zdravstvene tvrdnje koje se navode na hrani osim ako ih je odobrila Komisija u skladu s tom Uredbom i ako su uvrštene na popis dopuštenih tvrdnji.

(2)

Uredbom (EZ) br. 1924/2006 predviđa se i da subjekti u poslovanju s hranom mogu podnositi zahtjeve za odobrenje zdravstvenih tvrdnji nadležnom nacionalnom tijelu države članice. Nadležno nacionalno tijelo prosljeđuje valjane zahtjeve Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), dalje u tekstu: „Agencija”.

(3)

Nakon primitka zahtjeva, Agencija o njemu bez odlaganja obavješćuje druge države članice i Komisiju te daje mišljenje o dotičnoj zdravstvenoj tvrdnji.

(4)

Komisija odlučuje o odobravanju zdravstvenih tvrdnji uzimajući u obzir mišljenje Agencije.

(5)

Slijedom zahtjeva trgovačkog društva Abtei Pharma Vertriebs GmbH koji je podnesen u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1924/2006, zatraženo je mišljenje Agencije o zdravstvenoj tvrdnji povezanoj s djelovanjem tableta za žvakanje koje sadržavaju kalcij i vitamin D3 na gubitak kostiju (Predmet br. EFSA-Q-2008-721) (2). Tvrdnja koju je predložio podnositelj zahtjeva glasila je: „Tablete za žvakanje koje sadržavaju kalcij i vitamin D poboljšavaju gustoću kostiju kod žena koje imaju 50 ili više godina. Tablete za žvakanje stoga mogu smanjiti rizik od lomova uzrokovanih osteoporozom”.

(6)

Na temelju iznesenih podataka Agencija je u svojem mišljenju, koje su Komisija i države članice primile 7. kolovoza 2009., zaključila da postoji uzročno-posljedična veza između unosa kalcija, pojedinačno ili u kombinaciji s vitaminom D, i smanjenja gubitka gustoće minerala kostiju (BMD) kod žena nakon menopauze. Smanjenje gubitka BMD-a može doprinijeti smanjenju rizika od loma kostiju. Stoga bi dvije zdravstvene tvrdnje koja odražavaju ovaj zaključak trebalo smatrati sukladnim zahtjevima Uredbe (EZ) br. 1924/2006 i uvrstiti na popis dozvoljenih tvrdnji Zajednice. Međutim, Agencija je zaključila da su dostavljene informacije bile nedostatne za utvrđivanje uvjeta uporabe za navedene tvrdnje. Nakon toga Komisija se ponovno obratila Agenciji za savjet kako bi osobe koje su odgovorne za upravljanje rizikom mogle odrediti odgovarajuće uvjete uporabe za dotične zdravstvene tvrdnje. Agencija je u svojem mišljenju, koje su Komisija i države članice primile 17. svibnja 2010. (Predmet br. EFSA-Q-2009-00940) (3), zaključila da je iz svih izvora dnevno potrebno unijeti najmanje 1 200 mg kalcija ili najmanje 1 200 mg kalcija i 800 I.U. (20 μg) vitamina D kako bi se ostvarila tvrdnja o djelovanju.

(7)

Kada se zdravstvena tvrdnja odnosi isključivo na kalcij i kako bi se osiguralo da hrana pruža značajnu količinu kalcija, primjereno je utvrditi uvjete za uporabu koji dopuštaju da se tvrdnja koristi samo za hranu koja u količinski određenoj porciji sadržava najmanje 400 mg kalcija.

(8)

Uzimajući u obzir visok stupanj unosa Vitamina D koji je potreban za ostvarivanje tvrdnje o djelovanju (20 μg), kada se zdravstvena tvrdnja odnosi na kombinaciju kalcija i vitamina D, primjereno je ograničiti uporabu te tvrdnje na dodatke prehrani. Kako bi se osiguralo da dodatak prehrani pruža značajne količine kalcija i vitamina D u kontekstu ove tvrdnje, primjereno je utvrditi uvjete za uporabu koji dopuštaju da se tvrdnja koristi samo za dodatke prehrani koji u dnevnoj dozi sadržavaju najmanje 400 mg kalcija i 15 μg vitamina D.

(9)

Slijedom zahtjeva trgovačkog društva DSM Nutritional Products Europe AG, koji je podnesen u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1924/2006, zatraženo je mišljenje Agencije o zdravstvenoj tvrdnji povezanoj s djelovanjem vitamina D na rizik od padova muškaraca i žena koji imaju 60 ili više godina (Predmet br. EFSA-Q-2010-01233) (4). Tvrdnja koju je predložio podnositelj zahtjeva glasila je: „Vitamin D smanjuje rizik od padova. Padovi su rizični faktor za lomove”.

(10)

Na temelju iznesenih podataka Agencija je u svojem mišljenju, koje su Komisija i države članice primile 30. rujna 2011., zaključila da postoji uzročno-posljedična veza između uzimanja vitamina D i smanjenja rizika od padova kao posljedice posturalne nestabilnosti i mišićne slabosti. Smanjenje rizika od padova muškaraca i žena koji imaju 60 ili više godina pridonosi zdravlju ljudi zbog smanjenog rizika od loma kostiju. Zdravstvenu tvrdnju koja odražava ovaj zaključak trebalo bi stoga smatrati u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 1924/2006 te uvrstiti na popis dozvoljenih tvrdnji Unije.

(11)

U svojem je mišljenju Agencija zaključila i da je radi ostvarivanja tvrdnje o djelovanju potrebno svakodnevno unositi 800 I.U. (20 μg) vitamina D iz svih izvora. Uzimajući u obzir visok stupanj unosa vitamina D koji je potreban za ostvarivanje tvrdnje o djelovanju (20 μg), primjereno je ograničiti uporabu te tvrdnje na dodatke prehrani. Kako bi se osiguralo da dodatak prehrani pruža značajne količine vitamina D u kontekstu ove tvrdnje, primjereno je utvrditi uvjete za uporabu koji dopuštaju da se tvrdnja koristi samo za dodatke prehrani koji u dnevnoj dozi sadržavaju najmanje 15 μg vitamina D.

(12)

Člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1924/2006 propisuje se da bi mišljenje u korist odobrenja neke zdravstvene tvrdnje trebalo sadržavati određene podatke. U skladu s tim, te bi podatke trebalo navesti u Prilogu I. ovoj Uredbi u pogledu odobrenih tvrdnji i uključiti, ovisno o slučaju, revidirani tekst tvrdnje, specifične uvjete njezine uporabe te, gdje je to primjenjivo, uvjete ili ograničenja uporabe dotične hrane i/ili dodatnu izjavu ili upozorenje, u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1924/2006 i u skladu s mišljenjem Agencije.

(13)

Jedan od ciljeva Uredbe (EZ) br. 1924/2006 jest osigurati da zdravstvene tvrdnje budu istinite, jasne, pouzdane i korisne potrošaču te da se u tom smislu treba uzeti u obzir tekst i predstavljanje tih tvrdnji. Stoga, ako tekst tvrdnji ima za potrošače isto značenje kao tekst neke dopuštene zdravstvene tvrdnje jer upućuje na isti odnos između određene kategorije hrane, određene hrane ili jednog od njezinih sastojaka i zdravlja, za dotične tvrdnje trebaju vrijediti isti uvjeti uporabe kako su navedeni u Prilogu I. ovoj Uredbi.

(14)

Slijedom zahtjeva trgovačkog društva GP International Holding B.V., koji je podnesen u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1924/2006, zatraženo je mišljenje Agencije o zdravstvenoj tvrdnji povezanoj s djelovanjem glukozamin hidroklorida na usporavanje degeneracije hrskavice (Predmet br. EFSA-Q-2009-00412) (5). Tvrdnja koju je predložio podnositelj zahtjeva glasila je: „Usporava/smanjuje proces degeneracije hrskavice mišično-koštanog sustava i posljedično smanjuje rizik od osteoartritisa”.

(15)

Na temelju iznesenih podataka Agencija je u svojem mišljenju, koje su Komisija i države članice primile 29. listopada 2009., zaključila da nije utvrđena uzročno-posljedična veza između uzimanja glukozamin hidroklorida i tvrdnje o njegovu djelovanju. Stoga tu tvrdnju ne bi trebalo odobriti jer nije u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 1924/2006.

(16)

Slijedom zahtjeva Europskog udruženja proizvođača prirodne hrane od soje (ENSA), Europske federacije proizvođača biljnih bjelančevina (EUVEPRO) i Udruženja za sojine bjelančevine (SPA), koji je podnesen u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1924/2006, zatraženo je mišljenje Agencije o zdravstvenoj tvrdnji povezanoj s djelovanjem izoliranih bjelančevina soje na smanjenje koncentracije LDL kolesterola u krvi (Predmet br. EFSA-Q-2011-00784) (6). Tvrdnja koju je predložio podnositelj zahtjeva glasila je: „Pokazalo se da sastojak bogat sojinim bjelančevinama snižava/smanjuje kolesterol u krvi; sniženje kolesterola u krvi može smanjiti rizik od (koronarne) bolesti srca”.

(17)

Na temelju iznesenih podataka Agencija je u svojem mišljenju, koje su Komisija i države članice primile 2. veljače 2012., zaključila da nije utvrđena uzročno-posljedična veza između uzimanja izoliranih bjelančevina soje i tvrdnje o njihovu djelovanju kako je podnositelj zahtjeva naveo. Stoga tu tvrdnju ne bi trebalo odobriti jer nije u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 1924/2006.

(18)

Slijedom zahtjeva trgovačkog društva Health Concern B.V., koji je podnesen u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1924/2006, zatraženo je mišljenje Agencije o zdravstvenoj tvrdnji povezanoj s djelovanjem kombinacije biljnih sterola i mješavine Cholesternorm® na smanjenje koncentracije LDL kolesterola u krvi (Predmet br. EFSA-Q-2009-00237, EFSA-Q-2011-01114) (7). Tvrdnja koju je predložio podnositelj zahtjeva glasila je: „Aktivno snižava kolesterol”.

(19)

Na temelju iznesenih podataka Agencija je u svojem mišljenju, koje su Komisija i države članice primile 17. srpnja 2012., zaključila da nije utvrđena uzročno-posljedična veza između uzimanja kombinacije biljnih sterola i mješavine Cholesternorm® i tvrdnje o njezinu djelovanju. Stoga tu tvrdnju ne bi trebalo odobriti jer nije u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 1924/2006.

(20)

Slijedom zahtjeva trgovačkog društva Minami Nutrition Health BVBA, koji je podnesen u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1924/2006, zatraženo je mišljenje Agencije o zdravstvenoj tvrdnji povezanoj s djelovanjem eikozapentaenoične kiseline (EPA) na smanjenje omjera arahidonske kiseline (AA)/EPA u krvi djece s poremećajem hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD) (Predmet br. EFSA-Q-2012-00573) (8). Tvrdnja koju je predložio podnositelj zahtjeva glasila je: „EPA dokazano smanjuje omjer AA/EPA u krvi. Visoka razina AA/EPA rizični je faktor za razvoj poteškoća s pažnjom kod djece koja imaju simptome slične ADHD-u. Kod takve je djece manje izražena hiperaktivnost i/ili istodobno suprotstavljajuće ponašanje”.

(21)

Na temelju iznesenih podataka Agencija je u svojem mišljenju, koje su Komisija i države članice primile 8. travnja 2013., zaključila da je ciljana skupina zahtjeva skupina oboljele djece (tj. djeca s ADHD-om) i da su tvrdnje o njezinu djelovanju povezane s liječenjem bolesti.

(22)

Uredbom (EZ) br. 1924/2006 dopunjuju se opće odredbe Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. ožujka 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica o označivanju, prezentiranju i oglašavanju hrane (9). Člankom 2. stavkom 1. točkom (b) Direktive 2000/13/EZ predviđa se da se označivanjem ne smiju pridavati bilo kojoj hrani svojstva prevencije, terapije ili liječenja bolesti ljudi ili se upućivati na takva svojstva. Prema tome, s obzirom na to da je pridavanje ljekovitih svojstava hrani zabranjeno, ne bi trebalo odobriti tvrdnju u vezi s djelovanjem eikozapentaenoične kiseline (EPA) na smanjenje omjera AA/EPA u krvi djece s ADHD-om.

(23)

Slijedom zahtjeva trgovačkog društva McNeil Nutritionals and Raisio Nutrition Ltd., koji je podnesen u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1924/2006, zatraženo je mišljenje Agencije o zdravstvenoj tvrdnji povezanoj s uzimanjem 2 g/dnevno biljnih stanola (u obliku estera biljnih stanola) kao dio prehrane s niskim sadržajem zasićenih masti i dvostruko većeg smanjenja koncentracija LDL kolesterola u krvi u odnosu na prehranu samo s niskim sadržajem zasićenih masti (Predmet br. EFSA-Q-2012-00915) (10). Tvrdnja koju je predložio podnositelj zahtjeva glasila je: „Uzimanje 2 g/dnevno biljnih stanola (u obliku estera biljnih stanola) kao dio prehrane s niskim sadržajem zasićenih masti dovodi do dvostruko većeg smanjenja koncentracija LDL kolesterola u krvi u odnosu na uzimanje prehrane samo s niskim sadržajem zasićenih masti. Visoki kolesterol rizični je faktor za razvoj koronarne bolesti srca”.

(24)

Na temelju iznesenih podataka Agencija je u svojem mišljenju, koje su Komisija i države članice primile 8. travnja 2013., zaključila da na temelju dokaza koje je podnositelj zahtjeva dostavio nije utvrđeno da uzimanje 2 g/dnevno biljnih stanola (u obliku estera biljnih stanola) kao dio prehrane s niskim sadržajem zasićenih masti dovodi do dvostruko većeg smanjenja koncentracija LDL kolesterola u krvi u odnosu na uzimanje prehrane samo s niskim sadržajem zasićenih masti. Stoga tu tvrdnju ne bi trebalo odobriti jer nije u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 1924/2006.

(25)

Pri određivanju mjera predviđenih ovom Uredbom Komisija je uzela u obzir primjedbe koje su joj dostavili podnositelji zahtjeva i predstavnici javnosti u skladu s člankom 16. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 1924/2006.

(26)

Dodavanje tvari u hranu ili njihova uporaba u hrani uređuje se posebnim zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom, kao i razvrstavanje proizvoda kao hrane ili lijeka. Svaka odluka o zdravstvenoj tvrdnji u skladu s Uredbom (EZ) br. 1924/2006, kao što je uvrštavanje na popis dozvoljenih tvrdnji navedenih u njezinu članku 14. stavku 1., ne predstavlja odobrenje za stavljanje na tržište tvari za koju se tvrdnja navodi ni odluku o tome može li se tvar upotrijebiti u hrani ili razvrstavanje određenog proizvoda kao hrane.

(27)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

18.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 331/14

(1)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 1924/2006 zabranjene su zdravstvene tvrdnje koje se navode na hrani osim ako ih je odobrila Komisija u skladu s tom Uredbom i ako su uvrštene na popis dopuštenih tvrdnji.

(2)

Uredbom (EZ) br. 1924/2006 predviđa se i da subjekti u poslovanju s hranom mogu podnositi zahtjeve za odobravanje zdravstvenih tvrdnji nadležnom nacionalnom tijelu države članice. Nadležno nacionalno tijelo prosljeđuje valjane zahtjeve Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), dalje u tekstu „Agencija”, za znanstvenu procjenu te Komisiji i državama članicama za informaciju.

(3)

Agencija donosi mišljenje o dotičnoj zdravstvenoj tvrdnji.

(4)

Komisija odlučuje o odobravanju zdravstvenih tvrdnji uzimajući u obzir mišljenje Agencije.

(5)

Slijedom zahtjeva trgovačkog društva Italsur s.r.l., koji je podnesen u skladu s člankom 13. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1924/2006, zatraženo je mišljenje Agencije o zdravstvenoj tvrdnji povezanoj s djelovanjem kombinacije toskanskog crnog kelja, „trobojne” rebraste blitve, „dvobojnog” špinata i kelja na zaštitu lipida u krvi od oksidativnog oštećenja (Predmet br. EFSA-Q-2013-00574) (2). Tvrdnja koju je predložio podnositelj zahtjeva glasila je: „pridonosi zaštiti lipida u krvi od oksidativnog oštećenja”.

(6)

Komisija i države članice primile su 30. listopada 2013. znanstveno mišljenje Agencije koja je zaključila da na temelju dostavljenih podataka nije utvrđena uzročno-posljedična veza između uzimanja kombinacije toskanskog crnog kelja, „trobojne” rebraste blitve, „dvobojnog” špinata i kelja i tvrdnje o njezinu djelovanju. Stoga tu tvrdnju ne bi trebalo odobriti jer nije u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 1924/2006.

(7)

Slijedom zahtjeva trgovačkog društva Italsur s.r.l., koji je podnesen u skladu s člankom 13. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1924/2006, zatraženo je mišljenje Agencije o zdravstvenoj tvrdnji povezanoj s djelovanjem kombinacije crvenog špinata, zelenog špinata, crvene cikorije, zelene cikorije, zelene lisnate blitve, crvene lisnate blitve, crvene rebraste blitve, žute rebraste blitve i bijele rebraste blitve na zaštitu lipida u krvi od oksidativnog oštećenja (Predmet br. EFSA-Q-2013-00575) (3). Tvrdnja koju je predložio podnositelj zahtjeva glasila je: „pridonosi zaštiti lipida u krvi od oksidativnog oštećenja”.

(8)

Komisija i države članice primile su 30. listopada 2013. znanstveno mišljenje Agencije koja je zaključila da na temelju dostavljenih podataka nije utvrđena uzročno-posljedična veza između uzimanja kombinacije crvenog špinata, zelenog špinata, crvene cikorije, zelene cikorije, zelene lisnate blitve, crvene lisnate blitve, crvene rebraste blitve, žute rebraste blitve i bijele rebraste blitve i tvrdnje o njezinu djelovanju. Stoga tu tvrdnju ne bi trebalo odobriti jer nije u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 1924/2006.

(9)

Slijedom zahtjeva trgovačkog društva Italsur s.r.l., koji je podnesen u skladu s člankom 13. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1924/2006, zatraženo je mišljenje Agencije o zdravstvenoj tvrdnji povezanoj s djelovanjem kombinacije toskanskog crnog kelja, „trobojne” rebraste blitve, „dvobojnog” špinata i kelja na održavanje normalne koncentracije LDL kolesterola u krvi (Predmet br. EFSA-Q-2013-00576) (4). Tvrdnja koju je predložio podnositelj zahtjeva glasila je: „održava normalnu koncentraciju kolesterola u krvi”.

(10)

Komisija i države članice primile su 30. listopada 2013. znanstveno mišljenje Agencije koja je zaključila da na temelju dostavljenih podataka nije utvrđena uzročno-posljedična veza između uzimanja kombinacije toskanskog crnog kelja, „trobojne” rebraste blitve, „dvobojnog” špinata i kelja i tvrdnje o njezinu djelovanju. Stoga tu tvrdnju ne bi trebalo odobriti jer nije u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 1924/2006.

(11)

Slijedom zahtjeva trgovačkog društva Italsur s.r.l., koji je podnesen u skladu s člankom 13. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1924/2006, zatraženo je mišljenje Agencije o zdravstvenoj tvrdnji povezanoj s djelovanjem kombinacije crvenog špinata, zelenog špinata, crvene cikorije, zelene cikorije, zelene lisnate blitve, crvene lisnate blitve, crvene rebraste blitve, žute rebraste blitve i bijele rebraste blitve na održavanje normalne koncentracije LDL kolesterola u krvi (Predmet br. EFSA-Q-2013-00579) (5). Tvrdnja koju je predložio podnositelj zahtjeva glasila je: „održava normalne koncentracije kolesterola u krvi”.

(12)

Komisija i države članice primile su 30. listopada 2013. znanstveno mišljenje Agencije koja je zaključila da na temelju dostavljenih podataka nije utvrđena uzročno-posljedična veza između uzimanja kombinacije crvenog špinata, zelenog špinata, crvene cikorije, zelene cikorije, zelene lisnate blitve, crvene lisnate blitve, crvene rebraste blitve, žute rebraste blitve i bijele rebraste blitve i tvrdnje o njezinu djelovanju. Stoga tu tvrdnju ne bi trebalo odobriti jer nije u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 1924/2006.

(13)

Slijedom zahtjeva trgovačkog društva Omikron Italia S.r.l., koji je podnesen u skladu s člankom 13. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1924/2006, zatraženo je mišljenje Agencije o zdravstvenoj tvrdnji povezanoj s djelovanjem kombinacije diosmina, trokserutina i hesperidina na održavanje normalne propusnosti vena i kapilara (Predmet br. EFSA-Q-2013-00353) (6). Tvrdnja koju je predložio podnositelj zahtjeva glasila je: „smjesa flavonoida koja sadržava 300 mg diosmina, 300 mg trokserutina i 100 mg hesperidina korisno je pomoćno sredstvo za održavanje fiziološke propusnosti vena i kapilara”.

(14)

Komisija i države članice primile su 13. siječnja 2014. znanstveno mišljenje Agencije koja je zaključila da na temelju dostavljenih podataka nije utvrđena uzročno-posljedična veza između uzimanja kombinacije diosmina, trokserutina i hesperidina i tvrdnje o njezinu djelovanju. Stoga tu tvrdnju ne bi trebalo odobriti jer nije u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 1924/2006.

(15)

Slijedom zahtjeva trgovačkog društva Omikron Italia S.r.l., koji je podnesen u skladu s člankom 13. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1924/2006, zatraženo je mišljenje Agencije o zdravstvenoj tvrdnji povezanoj s djelovanjem kombinacije diosmina, trokserutina i hesperidina na održavanje normalnog tonusa vena (Predmet br. EFSA-Q-2013-00354) (7). Tvrdnja koju je predložio podnositelj zahtjeva glasila je: „smjesa flavonoida koja sadržava 300 mg diosmina, 300 mg trokserutina i 100 mg hesperidina korisno je pomoćno sredstvo za održavanje fiziološkog tonusa vena”.

(16)

Komisija i države članice primile su 13. siječnja 2014. znanstveno mišljenje Agencije koja je zaključila da na temelju dostavljenih podataka nije utvrđena uzročno-posljedična veza između uzimanja kombinacije diosmina, trokserutina i hesperidina i tvrdnje o njezinu djelovanju. Stoga tu tvrdnju ne bi trebalo odobriti jer nije u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 1924/2006.

(17)

Slijedom zahtjeva trgovačkog društva Italsur srl, koji je podnesen u skladu s člankom 13. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1924/2006, zatraženo je mišljenje Agencije o zdravstvenoj tvrdnji povezanoj s djelovanjem ječmene juhe „Orzotto” na zaštitu lipida u krvi od oksidativnog oštećenja (Predmet br. EFSA-Q-2013-00578) (8). Tvrdnja koju je predložio podnositelj zahtjeva glasila je: „pridonosi zaštiti lipida u krvi od oksidativnog oštećenja”.

(18)

Komisija i države članice primile su 10. siječnja 2014. znanstveno mišljenje Agencije koja je zaključila da na temelju dostavljenih podataka nije utvrđena uzročno-posljedična veza između uzimanja ječmene juhe „Orzotto” i tvrdnje o njezinu djelovanju. Stoga tu tvrdnju ne bi trebalo odobriti jer nije u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 1924/2006.

(19)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

18.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 331/18

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 propisuje se odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje tog odobrenja.

(2)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za odobrenje bakrova bilizinata. Uz navedeni zahtjev priloženi su podaci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

Zahtjev se odnosi na odobrenje bakrova bilizinata kao dodatka hrani za životinje za sve životinjske vrste i njegovo razvrstavanje u kategoriju dodataka „nutritivni dodaci”.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane (dalje u tekstu: „Agencija”) u svojem je mišljenju od 3. srpnja 2014. (2) zaključila da bakrov bilizinat u predloženim uvjetima uporabe nema negativan učinak na zdravlje životinja, zdravlje ljudi ili na okoliš te da ga se može smatrati djelotvornim izvorom bakra za sve životinjske vrste. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodi analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Ocjenom bakrova bilizinata utvrdilo se da su ispunjeni uvjeti za odobrenje propisani člankom 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim treba odobriti uporabu te tvari kako je navedena u Prilogu ovoj Uredbi.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

18.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 331/22

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

18.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 331/24

(1)

Vijeće je 22. srpnja 2014. donijelo Odluku 2014/486/ZVSP.

(2)

Vijeće je 20. listopada 2014. odobrilo plan operacije za misiju EUAM Ukraine.

(3)

Slijedom preporuke zapovjednika civilne operacije i nakon što je misija EUAM Ukraine dosegnula početnu operativnu sposobnost, misiju EUAM Ukraine trebalo bi pokrenuti 1. prosinca 2014.

(4)

Odlukom 2014/486/ZVSP predviđen je financijski referentni iznos od 2 680 000 EUR za razdoblje do 30. studenoga 2014. Trebalo bi osigurati novi financijski referentni iznos za razdoblje od 12 mjeseci s početkom od 1. prosinca 2014. Stoga bi trebalo izmijeniti Odluku 2014/486/ZVSP.

(5)

Misija EUAM Ukraine provodit će se u kontekstu stanja koje se može pogoršati i koje bi moglo ugroziti ostvarenje ciljeva vanjskog djelovanja Unije kako su određeni u članku 21. Ugovora,

18.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 331/26

(1)

Vijeće je 17. ožujka 2014. donijelo Odluku 2014/145/ZVSP (1).

(2)

Trebalo bi izmijeniti podatke o jednoj osobi navedenoj u Odluci 2014/145/ZVSP.

(3)

Prilog Odluci 2014/145/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

18.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 331/28

(1)

U dijelu A Priloga IV. Odluci Komisije 2010/470/EU (2) utvrđen je obrazac zdravstvenog certifikata za trgovinu unutar Unije pošiljkama jajnih stanica i zametaka ovaca i koza sakupljenih ili proizvedenih nakon 31. kolovoza 2010.

(2)

U dijelu 2. Priloga IV. Odluci Komisije 2010/472/EU (3) utvrđen je obrazac zdravstvenog certifikata za uvoz u Uniju pošiljaka jajnih stanica i zametaka ovaca i koza.

(3)

Uredbom (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđuju se pravila za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija (TSE) kod goveda, ovaca i koza. Poglavljem A Priloga VIII. toj Uredbi utvrđuju se uvjeti za trgovinu živim životinjama, sjemenom i zamecima unutar Unije. Osim toga, Prilogom IX. toj Uredbi utvrđuju se uvjeti za uvoz u Uniju živih životinja, zametaka, jajnih stanica i proizvoda životinjskog podrijetla iz trećih zemalja.

(4)

U svjetlu novih znanstvenih dokaza, Uredba (EZ) br. 999/2001 izmijenjena je Uredbom Komisije (EU) br. 630/2013 (5). Te izmjene, u pogledu grebeža ovaca, odražava Provedbena odluka Komisije 2013/470/EU (6) u obrascu zdravstvenog certifikata za trgovinu unutar Unije pošiljkama jajnih stanica i zametaka ovaca i koza utvrđenom u dijelu A Priloga IV. Odluci 2010/470/EU te u obrascu zdravstvenog certifikata za uvoz u Uniju pošiljaka jajnih stanica i zametaka ovaca i koza utvrđenom u dijelu 2. Priloga IV. Odluci 2010/472/EU, uz prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2014.

(5)

U skladu sa znanstvenim mišljenjem Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) o riziku prijenosa klasičnog grebeža putem prijenosa zametaka dobivenih in vivo kod ovaca koje je doneseno 24. siječnja 2013. i u kojemu je zaključeno da se opasnost od prijenosa klasičnog grebeža ovaca implantacijom ovčjih homozigotnih ili heterozigotnih ARR zametaka može smatrati zanemarivom, pod uvjetom da se poštuju preporuke i postupci OIE-a koji se odnose na prijenos zametaka, odgovarajuće su odredbe Uredbe (EZ) br. 999/2001 izmijenjene Uredbom Komisije (EU) br. 1148/2014 (7).

(6)

Obrazac zdravstvenog certifikata za trgovinu unutar Unije pošiljkama jajnih stanica i zametaka ovaca i koza iz dijela A Priloga IV. Odluci 2010/470/EU te obrazac zdravstvenog certifikata za uvoz u Uniju pošiljaka jajnih stanica i zametaka ovaca i koza iz dijela 2. Priloga IV. Odluci 2010/472/EU potrebno je stoga izmijeniti kako bi se uzeli u obzir uvjeti utvrđeni u Uredbi (EZ) br. 999/2001, kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 1148/2014.

(7)

Uz to, potrebno je izmijeniti određena upućivanja na Uredbu (EZ) br. 999/2001 u obrascu zdravstvenog certifikata za trgovinu unutar Unije pošiljkama jajnih stanica i zametaka ovaca i koza utvrđenom u dijelu A Priloga IV. Odluci 2010/470/EU kako bi se uklonila svaka dvosmislenost.

(8)

Nadalje, u obrascu zdravstvenog certifikata za uvoz u Uniju pošiljaka jajnih stanica i zametaka ovaca i koza utvrđenom u dijelu 2. Priloga IV. Odluci 2010/472/EU potrebna je preciznija terminologija kako bi se osiguralo da je jasno da se režimi testiranja koji se odnose na epizootske hemoragijske bolesti (EHD) primjenjuju na ženke donore vrsta ovaca i koza.

(9)

Odluke 2010/470/EU i 2010/472/EU potrebno je stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

18.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 331/38

(1)

Cilj je ovog Sporazuma održati pojednostavnjenje inspekcija i formalnosti u odnosu na prijevoz roba na granicama te neometani protok trgovine između dviju ugovornih stranaka, istodobno osiguravajući visoku razinu sigurnosti u opskrbnom lancu.

(2)

Ugovorne stranke obvezale su se na svojim državnim područjima jamčiti istovjetnu razinu sigurnosti putem mjera temeljenih na zakonodavstvu koje je na snazi u Europskoj uniji.

(3)

Kada roba koja se šalje u treću zemlju napušta carinsko područje ugovorne stranke kroz carinsko područje druge ugovorne stranke, nadležno tijelo prve ugovorne stranke, kojemu je podnesena izlazna skraćena deklaracija, prenosi sigurnosne podatke iz te deklaracije nadležnom tijelu druge ugovorne stranke.

(4)

Zajednički odbor može utvrditi slučajeve u kojima prijenos tih podataka nije potreban ako to ne utječe na razinu sigurnosti zajamčenu Sporazumom.

(5)

Države članice Europske unije i Švicarska Konfederacija ugovorne su stranke Čikaške konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu; na temelju Priloga 17. Konvenciji, kako bi se međunarodno zrakoplovstvo zaštitilo od nezakonitog ometanja, zračni prijevoznici daju čitav teret zrakoplova na sigurnosnu kontrolu prije ukrcaja.

(6)

Europska zajednica i Švicarska Konfederacija obvezane su Sporazumom o zračnom prometu od 21. lipnja 1999. kojim se posebno uređuje zrakoplovna sigurnost i zaštita,

(a)

ako je zračni prijevoznik prihvatio robu za prijevoz izvan carinskih područja ugovornih stranaka;

(b)

ako se izlaz robe kroz carinarnicu druge ugovorne stranke odvija zračnim putem;

(c)

ako je izlazna skraćena deklaracija ili carinska deklaracija o izvozu, koja udovoljava zahtjevima skraćene deklaracije, predana u carinarnici nadležnoj za mjesto odakle se roba izvozi;

(d)

kada roba stigne u carinarnicu na mjestu izlaska iz carinskog područja druge ugovorne stranke, prijevoznik daje toj carinarnici, na zahtjev, primjerak popratnog izvoznog dokumenta Unije ili bilo kakav drugi sličan dokument koji su izdala švicarska carinska tijela te koji sadrži sigurnosne podatke za izvezenu robu.

18.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 331/40