ISSN 1977-0847 |
||
Službeni list Europske unije |
L 271 |
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Svezak 57. |
Sadržaj |
|
II. Nezakonodavni akti |
Stranica |
|
|
UREDBE |
|
|
* |
||
|
* |
||
|
* |
||
|
* |
||
|
* |
||
|
* |
||
|
|
||
|
|
ODLUKE |
|
|
* |
||
|
* |
||
|
|
2014/660/EU |
|
|
* |
||
|
|
PREPORUKE |
|
|
|
2014/661/EU |
|
|
* |
Preporuka Komisije оd 10. rujna 2014. o praćenju prisutnosti 2- i 3-monokloropropan-1,2-diola (2- i 3-MCPD), estera masnih kiselina 2- i 3-MCPD-a i glicidil estera masnih kiselina u hrani ( 1 ) |
|
|
|
2014/662/EU |
|
|
* |
Preporuka Komisije оd 10. rujna 2014. o dobrim praksama za sprečavanje i smanjenje prisutnosti alkaloida opijuma u sjemenu maka i proizvodima od sjemena maka ( 1 ) |
|
|
Ispravci |
|
|
* |
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP |
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
II. Nezakonodavni akti
UREDBE
12.9.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 271/1 |
UREDBA VIJEĆA (EU) br. 959/2014
od 8. rujna 2014.
o izmjeni Uredbe (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 215.,
uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/145/ZVSP od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (1),
uzimajući u obzir zajednički prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europske komisije,
budući da:
(1) |
Uredbom Vijeća (EU) br. 269/2014 (2) omogućuje se provedba određenih mjera predviđenih u Odluci 2014/145/ZVSP te predviđa zamrzavanje sredstava i gospodarskih izvora fizičkih osoba odgovornih za djelovanja ili politike kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine, odnosno stabilnost ili sigurnost u Ukrajini, fizičkih osoba koje aktivno podupiru ili provode takva djelovanja ili politike ili koje ometaju rad međunarodnih organizacija u Ukrajini te fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela koji su s njima povezani; pravnih osoba, subjekata ili tijela koji pružaju materijalnu ili financijsku potporu djelovanjima kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine; pravnih osoba, subjekata ili tijela na Krimu ili u Sevastopolju na kojima je vlasništvo preneseno protivno ukrajinskom pravu ili pravnih osoba, subjekata ili tijela koji su imali koristi od takvog prijenosa; ili fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela koji aktivno pružaju materijalnu ili financijsku potporu ruskim donositeljima odluka ili imaju koristi od ruskih donositelja odluka koji su odgovorni za pripojenje Krima ili destabilizaciju istočne Ukrajine. |
(2) |
Vijeće je 8. rujna 2014. odlučilo proširiti mjere ograničavanja radi obuhvaćanja pojedinaca ili subjekata koji provode transakcije sa separatističkim skupinama u ukrajinskoj regiji Donbasu. Vijeće je donijelo Odluku 2014/658/ZVSP (3) o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP, kojom se za tu svrhu predviđaju izmijenjeni kriteriji za uvrštavanje na popis. |
(3) |
Ta mjera obuhvaćena je područjem primjene Ugovora i stoga je za njezinu provedbu potrebno regulatorno djelovanje na razini Unije, osobito kako bi se osigurala njezina ujednačena primjena u svim državama članicama. |
(4) |
Uredbu (EU) br. 269/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(5) |
Kako bi se osigurala učinkovitost mjera predviđenih ovom Uredbom, ova bi Uredba trebala odmah stupiti na snagu, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
U Uredbi (EU) br. 269/2014, u članku 3. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:
„(e) |
fizičke ili pravne osobe, subjekte ili tijela koji provode transakcije sa separatističkim skupinama u ukrajinskoj regiji Donbasu.” |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 8. rujna 2014.
Za Vijeće
Predsjednik
S. GOZI
(1) SL L 78, 17.3.2014., str. 16.
(2) Uredba Vijeća (EU) br. 269/2014 od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine (SL L 78, 17.3.2014., str. 6.).
(3) Odluka Vijeća 2014/658/ZVSP od 8. rujna 2014. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (vidjeti str. 47. ovog Službenog lista).
12.9.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 271/3 |
UREDBA VIJEĆA (EU) br. 960/2014
od 8. rujna 2014.
o izmjeni Uredbe (EU) br. 833/2014 o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 215.,
uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/659/ZVSP od 8. rujna 2014. o izmjeni Odluke 2014/512/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (1),
uzimajući u obzir zajednički prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europske komisije,
budući da:
(1) |
Uredbom Vijeća (EU) br. 833/2014 (2) provode se određene mjere predviđene u Odluci Vijeća 2014/512/ZVSP (3). Te mjere uključuju ograničenja na izvoz robe i tehnologije s dvojnom namjenom, ograničenja na pružanje povezanih usluga i na određene usluge povezane s opskrbom oružjem i vojnom opremom, ograničenja na prodaju, opskrbu, prijenos ili izvoz, izravno ili neizravno, određenih tehnologija za naftnu industriju u Rusiji putem zahtjeva za izdavanje prethodne dozvole, kao i ograničenja pristupa tržištu kapitala za određene financijske institucije. |
(2) |
Predsjednici država ili vlada Europske unije pozvali su na obavljanje pripremnih radnji na daljnjim ciljanim mjerama kako bi se daljnji koraci mogli poduzeti bez odgađanja. |
(3) |
S obzirom na ozbiljnost situacije, Vijeće smatra da je primjereno poduzeti daljnje mjere ograničavanja kao odgovor na djelovanja Rusije kojima se destabilizira situacija u Ukrajini. |
(4) |
U tom je kontekstu primjereno primijeniti dodatna ograničenja na izvoz određene robe i tehnologije s dvojnom namjenom kako je utvrđeno u Uredbi Vijeća (EZ) br. 428/2009. (4) |
(5) |
Osim toga, trebalo bi zabraniti pružanje usluga za traženje i proizvodnju nafte iz dubokih voda, traženje i proizvodnju nafte na arktičkom području ili za projekte dobivanja nafte iz škriljevca. |
(6) |
Kako bi se izvršio pritisak na rusku vladu također je primjereno primijeniti daljnja ograničenja pristupa tržištu kapitala za određene financijske institucije, isključujući institucije sa sjedištem u Rusiji koje imaju međunarodni status te koje su osnovane međuvladinim sporazumima s Rusijom kao jednim od dioničara, ograničenja za pravne osobe, subjekte ili tijela s poslovnim nastanom u Rusiji iz obrambenog sektora, osim onih koja su uglavnom aktivna u području svemirske industrije i industrije nuklearne energije, te ograničenja za pravne osobe, subjekte ili tijela s poslovnim nastanom u Rusiji čije su glavne aktivnosti povezane s prodajom i prijevozom sirove nafte ili naftnih derivata. Financijske usluge osim onih iz članka 5. Uredbe (EU) br. 833/2014, kao što su depozitarne usluge, usluge plaćanja, usluge osiguranjâ, zajmova od institucija iz članka 5. stavaka 1. i 2. navedene Uredbe i derivati koji se koriste u svrhu zaštite od rizika na energetskom tržištu nisu obuhvaćene tim ograničenjima. Zajmovi se trebaju smatrati novim zajmovima samo ako su iskorišteni nakon 12. rujna 2014. |
(7) |
Navedene su mjere obuhvaćene područjem primjene Ugovora i stoga je, posebno u cilju osiguravanja njihove ujednačene primjene u svim državama članicama, potrebno regulatorno djelovanje na razini Unije. |
(8) |
Kako bi se osigurala djelotvornost mjera predviđenih u ovoj Uredbi, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu odmah, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EU) br. 833/2014 mijenja se kako slijedi:
(1) |
U članku 1. točke (e) i (f) zamjenjuju se sljedećima:
. |
(2) |
Umeće se sljedeći članak: „Članak 2.a 1. Zabranjuje se izravna ili neizravna prodaja, opskrba, prijenos ili izvoz robe i tehnologije s dvojnom namjenom kako je uključeno u Prilog I. Uredbi (EZ) br. 428/2009, neovisno o tome je li podrijetlom iz Unije, fizičkim ili pravnim osobama, subjektima ili tijelima u Rusiji kako su navedeni u Prilogu IV. ovoj Uredbi. 2. Zabranjuje se:
3. Zabrane iz stavaka 1. i 2. ne dovode u pitanje izvršavanje ugovora ili sporazuma sklopljenog prije 12. rujna 2014. niti pružanje pomoći potrebne za održavanje i sigurnost postojećih sposobnosti unutar EU-a. 4. Zabrane iz stavka 1. i 2. ne primjenjuje se na prodaju, opskrbu, prijenos ili izvoz robe i tehnologije s dvojnom namjenom koja je namijenjena za aeronautiku i svemirsku industriju, ili povezanim pružanjem tehničke ili financijske pomoći, za nevojno korištenje i za nevojnog krajnjeg korisnika, kao i za održavanje i sigurnost postojećih civilnih nuklearnih sposobnosti unutar EU-a, za nevojnu upotrebu i za nevojnog krajnjeg korisnika.”. . |
(3) |
Umeće se sljedeći članak: „Članak 3.a 1. Zabranjuje se izravno ili neizravno pružanje sljedećih povezanih usluga potrebnih za traženje i proizvodnju nafte iz dubokih voda, traženje i proizvodnju nafte u arktičkom području ili projekte dobivanja nafte iz škriljevca u Rusiji:
2. Zabrana iz stavka 1. ne dovodi u pitanje ispunjavanje obveze koja proizlazi iz ugovora ili okvirnog ugovora sklopljenog prije 12. rujna 2014. ili akcesornih ugovora potrebnih za izvršavanje takvih ugovora. 3. Zabrana iz stavka 1. se ne primjenjuje ako su usluge o kojima je riječ potrebne za hitno sprečavanje ili ublažavanje događaja za koji je vjerojatno da će imati ozbiljan i značajan utjecaj na ljudsko zdravlje i sigurnost ili na okoliš.” . |
(4) |
U članku 4. stavku 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
. |
(5) |
Članak 5. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 5. 1. Zabranjuje se izravna ili neizravna kupnja, prodaja, pružanje investicijskih usluga ili pomoći pri izdavanju ili drugo poslovanje s prenosivim vrijednosnim papirima i instrumentima tržišta novca s rokom dospijeća duljim od 90 dana, izdanima nakon 1. kolovoza 2014. do 12. rujna 2014., ili s rokom dospijeća duljim od 30 dana, izdanima nakon 12. rujna 2014. od strane:
2. Zabranjuje se izravna ili neizravna kupnja, prodaja, pružanje investicijskih usluga za ili pomoći pri izdavanju ili drugo poslovanje s prenosivim vrijednosnim papirima i instrumentima tržišta novca s rokom dospijeća duljim od 30 dana, izdanima nakon 12. rujna 2014. od strane:
3. Zabranjuje se izravno ili neizravno davanje, ili sudjelovanje u bilo kakvom aranžmanu za davanje, novih zajmova ili kredita s rokom dospijeća duljim od 30 dana bilo kojoj pravnoj osobi, subjektu ili tijelu iz stavka 1. ili 2. nakon 12. rujna 2014., osim za zajmove ili kredit s posebnim i dokumentiranim ciljem osiguravanja financiranja uvoza ili izvoza robe i nefinancijskih usluga, koje nisu obuhvaćene zabranom, između Unije i Rusije, ili za zajmove s posebnim i dokumentiranim ciljem osiguravanja sredstava za hitne slučajeve radi ispunjavanja kriterija solventnosti i likvidnosti za pravne osobe s poslovnim nastanom u Uniji u čijim vlasničkim pravima bilo koji subjekt iz Priloga III. ima više od 50 % udjela.” . |
(5.a) |
točka (a) članka 11. stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:
. |
(6) |
Članak 12. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 12. Zabranjuje se svjesno i namjerno sudjelovanje u aktivnostima čiji je cilj ili učinak zaobilaženje zabrana iz članaka 2., 2.a, 3.a, 4. ili 5., i 5.a., uključujući i djelovanjem umjesto subjekata iz članka 5., ili korištenjem izuzeća iz članka 5. stavka 3. za financiranje subjekata iz članka 5.” . |
(7) |
Prilog I. ovoj Uredbi dodaje se kao Prilog IV. |
(8) |
Prilog II. ovoj Uredbi dodaje se kao Prilog V. |
(9) |
Prilog III. ovoj Uredbi dodaje se kao Prilog VI. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 8. rujna 2014.
Za Vijeće
Predsjednik
S. GOZI
(1) Vidjeti stanicu 54 ovoga Službenog lista.
(2) Uredba Vijeća (EU) br. 833/2014 od 31. srpnja 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (SL L 229, 31.7.2014., str. 1.).
(3) Odluka Vijeća 2014/512/ZVSP od 31. srpnja 2014. s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (SL L 229, 31.7.2014., str. 13.).
(4) Uredba Vijeća (EZ) br. 428/2009 od 5. svibnja 2009. o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom (SL L 134, 29.5.2009., str. 1.).
PRILOG I.
„PRILOG IV.
Popis fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela iz članka 2.a
|
JSC Sirius (optoelektronički proizvodi za civilne i vojne svrhe) |
|
OJSC Stankoinstrument (mehanički inženjering za civilne i vojne svrhe) |
|
OAO JSC Chemcomposite (materijali za civilne i vojne svrhe) |
|
JSC Kalashnikov (malo oružje) |
|
JSC Tula Arms Plant (oružani sustavi) |
|
NPK Technologii Maschinostrojenija (streljivo) |
|
OAO Wysokototschnye Kompleksi (protuzrakoplovni i protutenkovski sustavi) |
|
OAO Almaz Antey (poduzeće u državnom vlasništvu; oružje, streljivo, istraživanje) |
|
OAO NPO Bazalt (poduzeće u državnom vlasništvu; proizvodnja strojeva za proizvodnju oružja i streljivo)” |
PRILOG II.
„PRILOG V.
Popis osoba, subjekata i tijela iz članka 5. stavka 2. točke (a)
|
OPK OBORONPROM |
|
UNITED AIRCRAFT CORPORATION |
|
URALVAGONZAVOD” |
PRILOG III.
„PRILOG VI.
Popis osoba, subjekata i tijela iz članka 5. stavka 2. točke (b)
|
ROSNEFT |
|
TRANSNEFT |
|
GAZPROM NEFT” |
12.9.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 271/8 |
PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) br. 961/2014
od 8. rujna 2014.
o provedbi Uredbe (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 269/2014 od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine (1), a posebno njezin članak 14. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Vijeće je 17. ožujka 2014. donijelo Uredbu (EU) br. 269/2014. |
(2) |
Imajući u vidu težinu situacije, Vijeće smatra da bi dodatne osobe i subjekte trebalo dodati na popis fizičkih i pravnih osoba, subjekata i tijela koja podliježu mjerama ograničavanja iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 269/2014. |
(3) |
Prilog I. Uredbi (EU) br. 269/2014 trebalo bi stoga izmijeniti na odgovarajući način, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Osobe i subjekti navedeni u Prilogu ovoj Uredbi dodaju se na popis iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 269/2014.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 8. rujna 2014.
Za Vijeće
Predsjednik
S. GOZI
(1) SL L 78, 17.3.2014., str. 6.
PRILOG
Popis osoba i subjekata iz članka 1.
|
Ime |
Osobni podaci |
Obrazloženje |
Datum uvrštenja na popis |
1. |
Alexander ZAKHARCHENKO Александр Владимирович Захарченко |
Rođen 1976. u Donjetsku |
Dana 7. kolovoza zamijenio je Alexandera Borodaija kao takozvani „premijer” takozvane „Narodne Republike Donjetska”. Pri preuzimanju i obnašanju te dužnosti Zakharchenko je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. |
12.9.2014. |
2. |
Vladimir KONONOV/poznat i kao „Tsar”
|
Rođen 14.10.1974. u Gorskyju |
Dana 14. kolovoza zamijenio je Igora Strelkova/Girkina kao takozvani „ministar obrane” takozvane „Narodne Republike Donjetska”. Navodno je zapovijedao odredom separatističkih boraca u Donjetsku od travnja i obećao „riješiti strateški zadatak odbijanja ukrajinske vojne agresije”. Time je Konokov podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. |
12.9.2014. |
3. |
Miroslav Vladimirovich RUDENKO Мирослав Владимирович Руденко |
21.1.1983. u Debalcevu |
Zapovjednik Narodne milicije Donbassa. Izjavio je između ostaloga da će svoje borbe nastaviti u ostatku zemlje. Time je Rudenko podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. |
12.9.2014. |
4. |
Gennadiy Nikolaiovych TSYPKALOV Геннадий Николаевич Цыпкалов. |
Rođen 6.21.1973. |
Zamijenio je Marata Bashirova kao takozvani „premijer” takozvane „Narodne Republike Luganska”. Prethodno je djelovao u miliciji Vojske jugoistoka. Time je Tsypkalov podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. |
12.9.2014. |
5. |
Andrey Yurevich PINCHUK Андрей Юрьевич ПИНЧУК |
|
„Državni ministar sigurnosti” takozvane „Narodne Republike Donjetska”. Povezan s Vladimirom Antyufeyevom, koji je odgovoran za separatističke „vladine” aktivnosti takozvane „vlade Narodne Republike Donjetska”. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. |
12.9.2014. |
6. |
Oleg BEREZA Олег БЕРЕЗА |
|
„Ministar unutarnjih poslova” takozvane „Narodne Republike Donjetska”. Povezan s Vladimirom Antyufeyevom, koji je odgovoran za separatističke „vladine” aktivnosti takozvane „vlade Narodne Republike Donjetska”. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. |
12.9.2014. |
7. |
Andrei Nikolaevich RODKIN Андрей Николаевич Родкин |
|
Moskovski predstavnik takozvane „Narodne Republike Donjetska”. U svojim izjavama između ostalog govorio je o spremnosti milicije da provodi gerilski rat i njihovom osvajanju oružanih sustava ukrajinskih oružanih snaga. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. |
12.9.2014. |
8. |
Aleksandr KARAMAN Александр караман |
|
„Zamjenik premijera za socijalna pitanja” takozvane „Narodne Republike Donjetska”. Povezan s Vladimirom Antyufeyevom, koji je odgovoran za separatističke „vladine” aktivnosti takozvane „vlade Narodne Republike Donjetska”. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Štićenik ruskog zamjenika premijera Dmitryja Rogozina. |
12.9.2014. |
9. |
Georgiy L'vovich MURADOV Георгий Львович Мурадов |
Rođen 19.11.1954. |
Takozvani „zamjenik premijera” Krima i ovlašteni predstavnik Krima predsjedniku Putinu. Muradov je imao važnu ulogu u konsolidaciji ruske institucionalne kontrole nad Krimom nakon nezakonitog pripojenja. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. |
12.9.2014. |
10. |
Mikhail Sergeyevich SHEREMET Михаил Сергеевич Шеремет |
Rođen 23.5.1971. u Dzhankoyju |
Takozvani „prvi zamjenik premijera” Krima. Sheremet je odigrao ključnu ulogu u organizaciji i provedbi referenduma od 16. ožujka na Krimu o ujedinjenju s Rusijom. U razdoblju referenduma Sheremet je navodno zapovijedao promoskovskim „samoobrambenim snagama” na Krimu. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. |
12.9.2014. |
11. |
Yuri Leonidovich VOROBIOV Юрий Леонидович Воробьев |
Rođen 2.2.1948. u Krasnoyarsku |
Zamjenik predsjednika Federalnog vijeća Ruske Federacije. Dana 1. ožujka 2014. Vorobiov je javno u Federalnom vijeću podržao raspoređivanje ruskih snaga u Ukrajini. Nakon toga, glasao je za s time povezani dekret. |
12.9.2014. |
12. |
Vladimir Volfovich ZHIRINOVSKY Владимир Вольфович Жириновски |
Rođen 10.6.1964. u Eidelshteinu, Kazakhstan |
Član Vijeća državne Dume; vođa stranke LDPR. Aktivno je podržavao sudjelovanje ruskih oružanih snaga u Ukrajini i pripojenje Krima. Aktivno je zagovarao podjelu Ukrajine. Uime stranke LDPR kojom predsjeda potpisao je sporazum s takozvanom „Narodnom Republikom Donjetskom”. |
12.9.2014. |
13. |
Vladimir Abdualiyevich VASILYEV
|
Rođen 11.8.1949. u Klinu |
Zamjenik predsjednika državne Dume. Dana 20. ožujka 2014. glasao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
14. |
Viktor Petrovich VODOLATSKY Виктор Петрович Водолацкий |
Rođen 19.8.1957. u regiji Azov. |
Predsjednik („ataman”) Unije ruskih i stranih kozačkih snaga i zamjenik u državnoj Dumi. Podržao je pripojenje Krima i priznao je da su ruski Kozaci bili aktivno uključeni u ukrajinski sukob na strani separatista koje je podržala Moskva. Dana 20. ožujka 2014. glasao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
15. |
Leonid Ivanovich KALASHNIKOV Леонид Иванович Калашников |
Rođen 6.8.1960. u Stepnoy Dvoretsu |
Prvi zamjenik predsjednika Odbora za vanjske poslove državne Dume. Dana 20. ožujka 2014. glasao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
16. |
Vladimir Stepanovich NIKITIN
|
Rođen 5.4.1948. u Opochki |
Prvi zamjenik predsjednika Odbora za odnose s državama CIS-a, euroazijske integracije i veze sa sunarodnjacima u državnoj Dumi. Dana 20. ožujka 2014. glasao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
17. |
Oleg Vladimirovich LEBEDEV Олег Владимирович Лебедев |
Rođen 21.3.1964. u Orelu/Rudnyju |
Prvi zamjenik predsjednika Odbora za odnose s državama CIS-a, euroazijske integracije i veze sa sunarodnjacima u državnoj Dumi. Dana 20. ožujka 2014. glasao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
18. |
Ivan Ivanovich MELNIKOV Иван Иванович Мельников |
Rođen 7.8.1950. u Bogoroditsku |
Prvi zamjenik predsjednika, državna Duma. Dana 20. ožujka 2014. glasao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
19. |
Igor Vladimirovich LEBEDEV Игорь Владимирович Лебедев |
Rođen 27.9.1972. u Moskvi |
Zamjenik predsjednika, državna Duma. Dana 20. ožujka 2014. glasao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije –Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
20. |
Nikolai Vladimirovich LEVICHEV Николай Владимирович Левичев |
Rođen 28.5.1953. u Pushkinu |
Zamjenik predsjednika, državna Duma. Dana 20. ožujka 2014. glasao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
21. |
Svetlana Sergeevna ZHUROVA Светлана Сергеевна Журова |
Rođena 7.1.1972. u Pavlovu na Nevi |
Prva zamjenica predsjednika Odbora za vanjske poslove, državna Duma. Dana 20. ožujka 2014. glasala je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
22. |
Aleksey Vasilevich NAUMETS Алексей Васильевич Hаумец |
Rođen 11.2.1968. |
General bojnik ruske vojske. Zapovijeda 76. zračnim odredom koji je uključen u rusku vojnu prisutnost na ukrajinskom državnom području, posobice tijekom nezakonitog pripojenja Krima. |
12.9.2014. |
23. |
Sergey Viktorovich CHEMEZOV
|
Rođen 20.8.1952. u Cheremkhovu |
Sergei Chemezov je jedan od poznatih bliskih suradnika predsjednika Putina; obojica su bili dužnosnici KGB-a raspoređeni u Dresdenu; član je Vrhovnog vijeća „Ujedinjene Rusije”. Zahvaljujući vezama s ruskim predsjednikom promaknut je na više pozicije u poduzećima pod državnom kontrolom. Predsjeda konglomeratom Rostec, vodećom ruskom korporacijom za obrambenu i industrijsku proizvodnju pod državnom kontrolom. Slijedom odluke ruske vlade Technoprometexpoort, društvo kći Rosteca planira izgradnju energetskog postrojenja na Krimu i time podupire njegovu integraciju u Rusku Federaciju. Nadalje, Rosoboronexport, društvo kći Rosteca, podržao je integraciju krimskih obrambenih trgovačkih društava u rusku obrambenu industriju, time konsolidirajući nezakonito pripojenje Krima Ruskoj Federaciji. |
12.9.2014. |
24. |
Alexander Mikhailovich BABAKOV Aлександр Михайлович Бабаков |
Rođen 8.2.1963. u Kišinjevu |
Zastupnik u državoj Dumi, predsjednik povjerenstva državne Dume za zakonodavne odredbe o razvoju vojno-industrijskog kompleksa Ruske Federacije. Istaknuti je član „Ujedinjene Rusije” i poduzetnik s velikim ulaganjima u Ukrajini i na Krimu. Dana 20. ožujka 2014. glasovao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
12.9.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 271/14 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 962/2014
оd 29. kolovoza 2014.
o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Pescabivona (ZOZP))
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,
budući da:
(1) |
U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Italije za upis naziva „Pescabivona” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije (2). |
(2) |
Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Pescabivona” potrebno je upisati u registar, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Naziv „Pescabivona” (ZOZP) upisuje se u registar.
Naziv iz prvog stavka odnosi se na proizvod iz razreda 1.6. Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni iz Priloga XI. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 668/2014 (3).
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 29. kolovoza 2014.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Tonio BORG
Član Komisije
(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.
(2) SL C 103, 8.4.2014., str. 13.
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 668/2014 od 13. lipnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 179, 19.6.2014., str. 36.).
12.9.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 271/15 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 963/2014
оd 29. kolovoza 2014.
o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Zázrivské vojky (ZOZP))
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,
budući da:
(1) |
U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Slovačke za upis naziva „Zázrivské vojky” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije (2). |
(2) |
Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Zázrivské vojky” potrebno je upisati u registar, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Naziv „Zázrivské vojky” (ZOZP) upisuje se u registar.
Naziv iz prvog stavka odnosi se na proizvod iz razreda 1.3. Sirevi iz Priloga XI. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 668/2014 (3).
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 29. kolovoza 2014.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Tonio BORG
Član Komisije
(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.
(2) SL C 109, 11.4.2014., str. 27.
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 668/2014 оd 13. lipnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (SL L 179, 19.6.2014., str. 36.).
12.9.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 271/16 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 964/2014
оd 11. rujna 2014.
o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu standardnih uvjeta koji se odnose na financijske instrumente
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (1), a posebno njezin članak 38. stavak 3.,
budući da:
(1) |
Kako bi se pojednostavnila uporaba financijskih instrumenata koji su uspostavljeni na nacionalnoj, regionalnoj, transnacionalnoj ili prekograničnoj razini i kojima upravlja ili za koje je nadležno upravljačko tijelo u skladu s člankom 38. stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1303/2013, potrebno je utvrditi pravila o standardnim uvjetima za određene financijske instrumente. Zahvaljujući standardnim uvjetima ti bi financijski instrumenti, tzv. lako dostupni financijski instrumenti, postali spremni za uporabu. |
(2) |
Kako bi se pojednostavnila uporaba financijskih instrumenata, standardnim bi uvjetima trebalo osigurati usklađenost s pravilima o državnim potporama i olakšati protok financijske pomoći Unije do krajnjih primatelja kombinacijom financijskih instrumenata i bespovratnih sredstava. |
(3) |
Standardnim se uvjetima pružatelju financiranja (primjerice javni ili privatni ulagač ili zajmodavac), upravitelju financijskog instrumenta ili krajnjem primatelju ne smije dopustiti primanje državnih potpora koje nisu spojive s unutarnjim tržištem. Standardnim bi se uvjetima trebale uzeti u obzir relevantne uredbe o potporama de minimis kao što su Uredba Komisije(EU) br. 1407/2013 (2) iUredba Komisije (EU) br. 1408/2013 (3), Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 (4), Uredba Komisije (EU) br. 702/2014 (5), Smjernice o državnim potporama za promicanje rizičnih financijskih ulaganja (6) i Smjernice o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima za razdoblje 2014.–2020. (7). |
(4) |
Budući da se pravila o državnim potporama ne primjenjuju na poljoprivredne djelatnosti koje primaju potporu u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, usklađenost sa standardnim uvjetima trebala bi biti dobrovoljna. Na druge djelatnosti koje primaju potporu iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj primjenjuju se opća pravila o državnim potporama te bi stoga za njih standardni uvjeti trebali biti obvezni. |
(5) |
Poduzetnici u sektoru ribarstva, prije svega mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), mogu se koristiti financijskim instrumentima koji se financiraju iz europskog strukturnog i investicijskog fonda. Ako je takvo financiranje osigurano u okviru europskog strukturnog i investicijskog fonda koji nije Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, ukupan iznos potpora odobrenih u obliku financijskih instrumenata svim poduzetnicima u sektoru ribarstva i akvakulture tijekom razdoblja od tri godine treba biti manji od gornje vrijednosti godišnjeg prometa države članice u području ribarstva, akvakulture i prerade navedene u Uredbi Komisije (EU) br. 717/2014 (8). Uz to bi trebalo uzeti u obzir i Uredbu (EU) br. 702/2014 i Smjernice za ispitivanje državnih potpora u ribarstvu i akvakulturi (9). |
(6) |
Kako bi se osiguralo propisno upravljanje financijskim instrumentima, standardni bi uvjeti trebali obuhvaćati i minimalni skup upravljačkih zahtjeva kako bi se osigurala iscrpnija pravila od onih iz Uredbe (EU) br. 1303/2013. |
(7) |
Zajam s podjelom rizika portfelja (dalje u tekstu „zajam s podjelom rizika”) primjeren je financijski instrument za potporu rastu MSP-ova u teškim uvjetima financiranja. Zajmom s podjelom rizika MSP-ovima se osiguravaju novi zajmovi s jednostavnijim pristupom financiranju jer se financijskim posrednicima osigurava financijski doprinos i podjela kreditnog rizika, zahvaljujući čemu se MSP-ovima nudi više sredstava po povlaštenim uvjetima u smislu smanjenja kamatne stope i/ili smanjenja kolaterala. |
(8) |
Financiranje na temelju zajma s podjelom rizika može biti osobito učinkovit način potpore MSP-ovima u kontekstu ograničene dostupnosti financiranja ili relativno niske razine spremnosti financijskih posrednika na preuzimanje rizika kada je riječ o određenim sektorima ili vrstama MSP-ova. U takvim okolnostima standardni uvjeti učinkovit su način rješavanja takvog tržišnog nedostatka. |
(9) |
Ograničeno portfeljno jamstvo primjeren je financijski instrument za pružanje poticaja financijskim posrednicima za povećanje kreditiranja MSP-ova obuhvaćenih financijskim jamstvima Unije. |
(10) |
Ograničenim portfeljnim jamstvom trebao bi se riješiti problem postojećeg nedostatka na tržištu dužničkih financijskih instrumenata za MSP-ove i to poticanjem novih zajmova s pomoću pružanja zaštite od kreditnog rizika (u obliku ograničenog portfeljnog jamstva za prve gubitke), u cilju smanjenja posebnih poteškoća s kojima se MSP-ovi suočavaju pri pristupu financiranju zbog nedovoljnog kolaterala i relativno visokog kreditnog rizika koji im je svojstven. Međutim, kako bi se postigao željeni učinak, doprinos Unije u ograničenom portfeljnom jamstvu ne bi trebao zamijeniti istovjetna jamstva koja dotične financijske institucije primaju u istu svrhu u okviru postojećih financijskih instrumenata na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini. U takvim okolnostima standardni uvjeti učinkovit su način rješavanja takvog tržišnog nedostatka. |
(11) |
Zajam za obnovu primjeren je financijski instrument za pružanje poticaja iskorištavanju potencijala za uštedu energije povezanog s obnovom stambenih zgrada. |
(12) |
Zajam za obnovu trebao bi biti namijenjen uvjetima dugoročnog subvencioniranog kreditiranja i prethodnoj tehničkoj podršci te financiranju vlasnika stambenih zgrada radi izrade i provedbe projekata obnove zgrada. Pretpostavlja i tržište financiranja na kojem su bankovni posrednici u biti jedini izvor financiranja, ali obujam tog financiranja nije dovoljno velik (zbog mjere u kojoj su posrednici skloni preuzimanju rizika) te je ono kratkoročno, preskupo ili na neki drugi način neprimjereno dugoročnoj prirodi otplate financiranih projekata. Ta činjenica i neučinkovit sustav za utvrđivanje i nabavu radova u ime vlasnika zgrada s više stanova, bez isključivanja mogućnosti potpore pojedincima, dovode do tržišnog nedostatka. U takvim okolnostima standardni uvjeti učinkovit su način rješavanja takvog tržišnog nedostatka. |
(13) |
Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za koordinaciju europskih strukturnih i investicijskih fondova, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet
Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o standardnim uvjetima koji se odnose na sljedeće financijske instrumente:
(a) |
zajam s podjelom rizika portfelja („zajam s podjelom rizika”); |
(b) |
ograničeno portfeljno jamstvo; |
(c) |
zajam za obnovu. |
Članak 2.
Dodatni uvjeti
Upravljačka tijela u ugovor o financiranju uz ove mogu uključiti i druge uvjete u skladu s uvjetima koji se odnose na odabrani financijski instrument, a koji su utvrđeni u ovoj Uredbi.
Članak 3.
Usklađenost s pravilima o državnim potporama na temelju standardnih uvjeta
1. Ako se financijski instrumenti kombiniraju s bespovratnim sredstvima za tehničku pomoć krajnjim primateljima koji se koriste nekim od tih instrumenata, ta bespovratna sredstva ne smiju iznositi više od 5 % doprinosa iz europskih strukturnih i investicijskih fondova instrumentu i podliježu dovršetku ex ante procjene iz članka 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013 kojom se ta bespovratna sredstva opravdavaju.
2. Bespovratnim sredstvima za tehničku pomoć upravlja tijelo za provedbu financijskog instrumenta (dalje u tekstu „financijski posrednik”). Tehničkom pomoći nisu obuhvaćene aktivnosti koje su obuhvaćene troškovima i naknadama za upravljanje koje su primljene u svrhu upravljanja financijskim instrumentom. Rashodi obuhvaćeni tehničkom pomoći ne smiju biti dio ulaganja koje se financira zajmom u okviru odgovarajućeg financijskog instrumenta.
Članak 4.
Upravljanje u skladu sa standardnim uvjetima
1. Upravljačko tijelo ili, ako je primjenjivo, upravitelj fonda fondova imaju predstavnika u nadzornom odboru ili sličnoj vrsti upravljačke strukture financijskog instrumenta.
2. Upravljačko tijelo ne sudjeluje izravno u pojedinačnim odlukama o ulaganju. U slučaju fonda fondova upravljačko tijelo izvršava samo svoju nadzornu funkciju na razini fonda fondova bez uplitanja u njegove pojedinačne odluke.
3. Upravljačkom strukturom financijskog instrumenta omogućuje se da se odluke o kreditima i diversifikaciji rizika donose transparentno u skladu s relevantnom tržišnom praksom.
4. Upravljačkom strukturom upravitelja fonda fondova i financijskog posrednika osigurava se njihova nepristranost i neovisnost.
Članak 5.
Ugovor o financiranju u skladu sa standardnim uvjetima
1. Upravljačko tijelo sklapa pismeni ugovor o financiranju za doprinose financijskom instrumentu iz programa, a koji sadržava uvjete u skladu s Prilogom I.
2. Ugovor o financiranju sadržava sljedeće priloge:
(a) |
ex ante procjenu u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013 kojom se financijski instrument opravdava; |
(b) |
poslovni plan financijskog instrumenta uključujući strategiju ulaganja i opis investicijske, jamstvene ili kreditne politike; |
(c) |
opis instrumenta koji mora biti usklađen s detaljnim standardnim uvjetima i kojim se moraju utvrditi financijski parametri financijskih instrumenata; |
(d) |
predloške za praćenje i izvješćivanje. |
Članak 6.
Zajam s podjelom rizika
1. Zajam s podjelom rizika ima oblik fonda za zajam koji financijski posrednik uspostavlja s doprinosom iz programa i vlastitim doprinosom u iznosu od najmanje 25 % fonda za zajam. Sredstvima fonda za zajam financira se portfelj novih zajmova, isključujući refinanciranje postojećih zajmova.
2. Zajam s podjelom rizika mora biti u skladu s uvjetima iz Priloga II.
Članak 7.
Ograničeno portfeljno jamstvo
1. U slučaju stvaranja portfelja novih zajmova malim i srednjim poduzećima, ograničenim portfeljnim jamstvom osigurava se pokriće kreditnog rizika na razini pojedinačnog zajma uz stopu jamstva do najviše 80 %, do iznosa najvećeg gubitka određenog stopom ograničenja jamstva/jamstvenog praga koja ne smije prelaziti 25 % izloženosti riziku na razini portfelja.
2. Ograničeno portfeljno jamstvo mora biti u skladu s uvjetima iz Priloga III.
Članak 8.
Zajam za obnovu
1. Zajam za obnovu ima oblik fonda za zajam koji financijski posrednik uspostavlja s doprinosom iz programa i vlastitim doprinosom u iznosu od najmanje 15 % fonda za zajam. Sredstvima fonda za zajam financira se portfelj novih zajmova, isključujući refinanciranje postojećih zajmova.
2. Krajnji primatelji mogu biti fizičke ili pravne osobe ili neovisni stručnjaci koji su vlasnici objekata te upravitelji ili drugi pravni subjekti koji djeluju u ime i u korist vlasnika, a koji provode mjere u području energetske učinkovitosti ili obnovljivih izvora energije koje ispunjavaju zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 1303/2013 i programske potpore.
3. Zajam za obnovu mora biti u skladu s uvjetima iz Priloga IV.
Članak 9.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 11. rujna 2014.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2) Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL L 352, 24.12.2013., str. 1.).
(3) Uredba Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 352, 24.12.2013., str. 9.).
(4) Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).
(5) Uredba Komisije (EU) br. 702/2014 od 25. lipnja 2014. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 193, 1.7.2014., str. 1.).
(6) Smjernice o državnim potporama za promicanje rizičnih financijskih ulaganja (SL C 19, 22.1.2014., str. 4.).
(7) Smjernice o državnim potporama u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima za razbolje 2014.–2020. (SL C 204, 1.7.2014., str. 1.).
(8) Uredba Komisije (EU) br. 717/2014 od 27. lipnja 2014. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore u sektoru ribarstva i akvakulture (SL L 190, 28.6.2014., str. 45.).
(9) Smjernice za ispitivanje državnih potpora u ribarstvu i akvakulturi (SL C 84, 3.4.2008., str. 10.).
PRILOG I.
Sadržaj sporazuma o financiranju između upravljačkog tijela i financijskog posrednika s komentarima
Sadržaj:
1. |
Preambula |
2. |
Definicije |
3. |
Područje primjene i cilj |
4. |
Ciljevi politike i procjena |
5. |
Krajnji primatelji |
6. |
Financijska korist i državne potpore |
7. |
Investicijska, jamstvena ili kreditna politika |
8. |
Aktivnosti i operacije |
9. |
Ciljni rezultati |
10. |
Uloga i odgovornost financijskog posrednika: podjela rizika i prihoda |
11. |
Upravljanje i revizija financijskog instrumenta |
12. |
Programski doprinos |
13. |
Plaćanja |
14. |
Upravljanje računima |
15. |
Administrativni troškovi |
16. |
Trajanje i prihvatljivost rashoda po zaključenju programa |
17. |
Ponovna uporaba sredstava koja je platilo upravljačko tijelo (uključujući ostvarene kamate) |
18. |
Kapitalizacija subvencionirane kamatne stope, subvencionirane naknade za jamstvo (ako je primjenjivo) |
19. |
Upravljanje financijskim instrumentom |
20. |
Sukobi interesa |
21. |
Izvješćivanje i praćenje |
22. |
Evaluacija |
23. |
Vidljivost i transparentnost |
24. |
Isključivost |
25. |
Rješavanje sporova |
26. |
Povjerljivost |
27. |
Izmjena sporazuma te prijenos prava i obveza |
1. PREAMBULA
Naziv države/regije
Naziv upravljačkog tijela
Uobičajeni kod za identifikaciju (CCI) programa
Naziv povezanog programa
Relevantni dio programa koji se odnosi na financijski instrument
Naziv ESIF-a
Identificiranje prioritetne osi
Regije u kojima se provodi financijski instrument (razina NUTS ili druga)
Iznos koji je financijskom instrumentu dodijelilo upravljačko tijelo
Iznos iz ESIF-a
Iznos iz nacionalnih javnih doprinosa (javni programski doprinos)
Iznos iz nacionalnih privatnih doprinosa (privatni programski doprinos)
Iznos iz nacionalnih javnih i privatnih doprinosa izvan programa
Očekivani datum početka provedbe financijskog instrumenta
Datum dovršetka provedbe financijskog instrumenta
Kontaktni podaci za komunikaciju među stranama
Svrha sporazuma
2. DEFINICIJE
3. PODRUČJE PRIMJENE I CILJ
Opis financijskog instrumenta, uključujući njegovu investicijsku strategiju ili politiku, vrsta potpore koja će se pružiti.
4. CILJEVI POLITIKE I EX ANTE PROCJENA
Kriteriji prihvatljivosti za financijske posrednike, prema potrebi, i dodatni operativni zahtjevi za prenošenje ciljeva politike u okviru instrumenta, predviđena ponuda financijskih proizvoda, ciljani krajnji primatelji i predviđena kombinacija s bespovratnim sredstvima.
5. KRAJNJI PRIMATELJI
Naziv i prihvatljivost krajnjih primatelja (ciljne skupine) financijskog instrumenta.
6. FINANCIJSKA KORIST I DRŽAVNE POTPORE
Evaluacija financijske koristi ostvarene javnim programskim doprinosom i usklađenost s pravilima o državnim potporama.
7. INVESTICIJSKA, JAMSTVENA ILI KREDITNA POLITIKA
Odredbe o investicijskoj, jamstvenoj ili kreditnoj politici, posebno u pogledu diversifikacije portfelja (rizik, sektor, geografska područja, veličina) i postojećeg portfelja financijskog posrednika.
8. AKTIVNOSTI I OPERACIJE
Poslovni plan ili jednakovrijedni dokumenti za financijski instrument koji se provodi, uključujući očekivani učinak poluge iz članka 37. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) br. 1303/2013.
Definicija prihvatljivih aktivnosti.
Jasna definicija dodijeljenih aktivnosti i njihova ograničenja, posebno u pogledu izmjene aktivnosti i upravljanja portfeljem (gubici i neispunjavanje obveza te proces povrata).
9. CILJNI REZULTATI
Definicija aktivnosti, rezultata i pokazatelja utjecaja povezanih s polaznim mjerenjima i očekivanim rezultatima.
Ciljni rezultati koji se planiraju ostvariti financijskim instrumentom kao doprinos specifičnim ciljevima i rezultatima relevantnog prioriteta ili mjere. Popis pokazatelja u skladu s operativnim programom i člankom 46. Uredbe (EU) br. 1303/2013.
10. ULOGA I ODGOVORNOST FINANCIJSKOG POSREDNIKA: PODJELA RIZIKA I PRIHODA
Utvrđivanja i odredbe u pogledu odgovornosti financijskog posrednika i drugih subjekata uključenih u provedbu financijskog instrumenta.
Obrazloženje vrednovanja rizika te podjele rizika i dobiti različitih strana.
Odredbe u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 480/2014 (1) o ulozi, odgovornosti i nadležnosti tijela koja provode financijske instrumente.
11. UPRAVLJANJE I REVIZIJA FINANCIJSKOG INSTRUMENTA
Relevantne odredbe u skladu s člankom 9. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 480/2014 o upravljanju financijskim instrumentima i nadzoru nad njima.
Odredbe koje se odnose na zahtjeve o reviziji, kao što su minimalni zahtjevi za vođenje dokumentacije na razini financijskog posrednika (i na razini fonda fondova) i zahtjevi povezani s održavanjem odvojenih evidencija za različite oblike potpore u skladu s člankom 37. stavcima 7. i 8. Uredbe (EU) br. 1303/2013 (prema potrebi), uključujući odredbe i zahtjeve povezane s pristupom revizorskih tijela države članice, revizora Komisije i Europskog revizorskog suda dokumentima kako bi se osigurao jasan revizorski trag u skladu s člankom 40. Uredbe (EU) br. 1303/2013.
Odredbe namijenjene usklađivanju revizorskog tijela sa smjernicama koje se odnose na revizijsku metodologiju, kontrolni popis i dostupnost dokumenata.
12. PROGRAMSKI DOPRINOS
Odredbe u skladu s člankom 38. stavkom 10. Uredbe (EU) br. 1303/2013 o načinima prijenosa i upravljanja programskim doprinosima.
Prema potrebi, odredbe o okviru uvjeta za doprinose iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i budućeg Fonda za pomorstvo i ribarstvo.
13. PLAĆANJA
Zahtjevi i postupci za upravljanje plaćanjima u tranšama, poštujući gornje granice iz članka 41. Uredbe (EU) br. 1303/2013, i za predviđanje tokova poslova.
Uvjeti za moguće povlačenje javnih programskih doprinosa financijskom instrumentu.
Pravila o popratnim dokumentima koji su potrebni za opravdavanje plaćanja upravljačkog tijela financijskom posredniku.
Uvjeti pod kojima se plaćanja upravljačkog tijela financijskom posredniku moraju obustaviti ili prekinuti.
14. UPRAVLJANJE RAČUNIMA
Podaci o računima, uključujući, prema potrebi, zahtjeve za fiducijarno/odvojeno računovodstvo propisano člankom 38. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 1303/2013.
Odredbe u kojima se obrazlaže način upravljanja računom financijskog instrumenta. Uključuju uvjete kojima se uređuje upotreba bankovnih računa: rizici drugih ugovornih strana (prema potrebi), prihvatljive riznične operacije, nadležnosti predmetnih stranaka, korektivne mjere u slučaju prekomjernih isplata na povjereničkim računima, vođenje evidencije i izvješćivanje.
15. ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI
Odredbe o naknadi za financijskog posrednika, izračunu i plaćanju troškova i naknada za upravljanje financijskom posredniku u skladu s člancima 12. i 13. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014.
Odredba mora uključivati najvišu primjenjivu stopu i referentne iznose za izračun.
16. TRAJANJE I PRIHVATLJIVOST RASHODA PO ZAKLJUČENJU PROGRAMA
Datum stupanja na snagu sporazuma.
Datumi kojima se definiraju razdoblje provedbe financijskog instrumenta i razdoblje prihvatljivosti.
Odredbe o mogućem produljenju i prekidu javnih programskih doprinosa financijskom posredniku za financijski instrument, uključujući uvjete za prijevremeni prekid ili povlačenje programskih doprinosa, izlazne strategije i zaključivanje financijskih instrumenata (uključujući fond fondova, prema potrebi).
Odredbe o prihvatljivim rashodima po zaključenju programa u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) br. 1303/2013.
17. PONOVNA UPORABA SREDSTAVA KOJA JE PLATILO UPRAVLJAČKO TIJELO (UKLJUČUJUĆI OSTVARENE KAMATE)
Odredbe o ponovnoj uporabi sredstava koja je platilo upravljačko tijelo.
Zahtjevi i postupci za upravljanje kamatama i drugim dobicima koji se mogu pripisati potpori iz ESIF-a u skladu s člankom 43. Uredbe (EU) br. 1303/2013.
Odredbe o ponovnoj uporabi sredstava koja se mogu pripisati potpori iz ESI fondova do kraja razdoblja prihvatljivosti u skladu s člankom 44. Uredbe (EU) br. 1303/2013.
Odredbe o uporabi sredstava koja se mogu pripisati potpori iz ESI fondova nakon kraja razdoblja prihvatljivosti u skladu s člankom 45. Uredbe (EU) br. 1303/2013.
18. KAPITALIZACIJA SUBVENCIONIRANE KAMATNE STOPE, SUBVENCIONIRANE NAKNADE ZA JAMSTVO (AKO JE PRIMJENJIVO)
Odredbe u skladu s člankom 11. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014 koje se navode u članku 42. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013 o kapitalizaciji godišnjih obroka za subvencioniranu kamatnu stopu i subvencionirane naknade za jamstvo.
19. UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM INSTRUMENTOM
Odredbe u kojima se opisuje odgovarajuća struktura upravljanja financijskim instrumentom kako bi se osiguralo da se odluke o zajmovima/jamstvima/ulaganjima, otuđenjima i diversifikaciji rizika provode u skladu s primjenjivim pravnim zahtjevima i tržišnim standardima.
Odredbe o odboru za ulaganja u okviru financijskog instrumenta (uloga, neovisnost, kriteriji).
20. SUKOBI INTERESA
Potrebno je uspostaviti jasne postupke za rješavanje sukoba interesa.
21. IZVJEŠĆIVANJE I PRAĆENJE
Odredbe o praćenju provedbe ulaganja i tokova poslova, uključujući izvješćivanje financijskog posrednika fondu fondova i/ili upravljačkom tijelu kako bi se osigurala usklađenost s člankom 46. Uredbe (EU) br. 1303/2013 i pravilima o državnim potporama.
Pravila o izvješćivanju upravljačkom tijelu o načinu izvršenja zadataka, izvješćivanja o rezultatima i nepravilnostima te poduzetim korektivnim mjerama.
22. EVALUACIJA
Uvjeti i mehanizmi za evaluaciju financijskog instrumenta.
23. VIDLJIVOST I TRANSPARENTNOST
Odredbe o vidljivosti financiranja koje osigurava Unija u skladu s Prilogom XII. Uredbi (EU) br. 1303/2013.
Odredbe kojima se krajnjim primateljima jamči pristup informacijama.
24. ISKLJUČIVOST
Odredbe kojima se utvrđuje pod kojim uvjetima upravitelj fonda fondova ili financijski posrednik smije pokrenuti novi investicijski instrument.
25. RJEŠAVANJE SPOROVA
Odredbe o rješavanju sporova.
26. POVJERLJIVOST
Odredbe u kojima se definira koji su elementi financijskog instrumenta obuhvaćeni klauzulama o povjerljivosti. U suprotnom se sve ostale informacije smatraju javnima.
Obvezama o povjerljivosti koje su sklopljene kao dio ovog sporazuma ne sprječava se odgovarajuće dostavljanje izvješća ulagačima, uključujući onima koji osiguravaju javna sredstva.
27. IZMJENA SPORAZUMA TE PRIJENOS PRAVA I OBVEZA
Odredbe u kojima se definiraju područje primjene i uvjeti moguće izmjene i raskida sporazuma.
Odredbe kojima se financijskom posredniku zabranjuje prijenos bilo kojeg prava ili obveze bez prethodnog odobrenja upravljačkog tijela.
PRILOG A |
: |
ex ante procjena u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013 na temelju koje se financijski instrument opravdava. |
PRILOG B |
: |
poslovni plan financijskog instrumenta uključujući strategiju ulaganja i opis investicijske, jamstvene ili kreditne politike. |
PRILOG C |
: |
opis instrumenta koji mora biti usklađen s detaljnim standardnim uvjetima instrumenta i kojim se moraju utvrditi financijski parametri financijskih instrumenata. |
PRILOG D |
: |
predlošci za praćenje i izvješćivanje. |
(1) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 480/2014 оd 3. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo te o utvrđivanju općih odredbi Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (SL L 138, 13.5.2014, str. 5.).
PRILOG II.
Zajam za MSP-ove na temelju modela portfelja zajmova s podjelom rizika (zajam s podjelom rizika)
Shematski prikaz načela zajma s podjelom rizika
Struktura financijskog instrumenta |
Zajam s podjelom rizika (zajam ili financijski instrument s podjelom rizika) ima oblik fonda za zajam koji financijski posrednik uspostavlja s doprinosima iz programa i doprinosima financijskog posrednika radi financiranja portfelja novih zajmova, isključujući refinanciranje postojećih zajmova. Zajam s podjelom rizika dostupan je u okviru operacije koja je dio prioritetne osi definirane u programu koji se sufinancira iz relevantnog ESIF-a i definirane u kontekstu ex ante procjene koja se zahtijeva člankom 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013. |
||||||||||||||||||||
Cilj instrumenta |
Cilj je instrumenta sljedeći:
Doprinos iz programa u okviru ESIF-a financijskom posredniku ne smije istisnuti financiranje dostupno od drugih privatnih ili javnih ulagača. Programom u okviru ESIF-a financijskom se posredniku osiguravaju sredstva radi razvoja portfelja novih zajmova MSP-ovima i istovremenog sudjelovanja u gubicima/neispunjavanjima obveza te povratima od zajmova MSP-ovima u tom portfelju za svaki zajam posebno i u omjeru koji je jednak onom programskog doprinosa u okviru instrumenta. U slučaju strukture fonda fondova, fond fondova prenosi doprinos iz programa u okviru ESIF-a na financijskog posrednika. Osim doprinosa iz programa u okviru ESIF-a, fond fondova može osigurati vlastita sredstva koja se kombiniraju sa sredstvima financijskog posrednika. Fond fondova u tom slučaju razmjerno sudjeluje u podjeli rizika među različitim doprinosima u portfelju zajmova. Ako su sredstva osigurana u okviru fonda fondova državna sredstva, moraju se poštovati pravila o državnim potporama. |
||||||||||||||||||||
Implikacije u pogledu državnih potpora |
Zajam s podjelom rizika osmišljen je kao instrument bez državnih potpora, tj. naknada za financijskog posrednika u skladu s tržišnim uvjetima, potpuni prijenos financijske koristi s financijskog posrednika na krajnje primatelje i financiranje osigurano krajnjim primateljima moraju biti u skladu s primjenjivom Uredbom de minimis. (a) Potpore na razini financijskog posrednika i fonda fondova isključene su u sljedećim slučajevima:
(b) Na razini MSP-ova: Na razini MSP-ova zajam mora biti u skladu s pravilima de minimis. Za svaki zajam uključen u portfelj financijski posrednik izračunava bruto ekvivalent potpore primjenom sljedeće metodologije izračuna: Izračun bruto ekvivalenta potpore = nominalni iznos zajma (EUR) × (trošak financiranja (standardna metodologija) + trošak rizika (standardna metodologija) – sve naknade koje je upravljačko tijelo naplatilo financijskom posredniku za programski doprinos) × ponderirano prosječno trajanje zajma (u godinama) × stopa podjele rizika. Ako se za potrebe zajma s podjelom rizika bruto ekvivalent potpore izračunava s pomoću prethodno navedene formule, smatra se da je ispunjen zahtjev predviđen u članku 4. Uredbe de minimis (1). Ne postoji minimalni zahtjev u pogledu kolaterala. Mehanizmom provjere osigurava se da bruto ekvivalent potpore izračunan s pomoću prethodno navedene formule nije niži od bruto ekvivalenta potpore izračunanog u skladu s člankom 4. stavkom 3. točkom (c) Uredbe de minimis. Ukupan iznos potpore izračunan s pomoću bruto ekvivalenta potpore ne može biti viši od 200 000 EUR tijekom trogodišnjeg fiskalnog razdoblja uzimajući u obzir pravilo o kumulaciji za krajnje primatelje iz Uredbe de minimis. Bespovratna sredstva za tehničku potporu ili druga bespovratna sredstva dodijeljena krajnjem primatelju kumuliraju se s izračunanim bruto ekvivalentom potpore. U pogledu MSP-ova u sektoru ribarstva i akvakulture potpora mora biti u skladu s relevantnim pravilima iz Uredbe de minimis za ribarstvo. Za aktivnosti koje se podupiru iz EPFRR-a primjenjuju se opća pravila. |
||||||||||||||||||||
Kreditna politika |
(a) Isplata koju izvršava upravljačko tijelo ili fond fondova u korist financijskog posrednika: Nakon potpisivanja sporazuma o financiranju između upravljačkog tijela i fonda fondova ili financijskog posrednika relevantno upravljačko tijelo prenosi javne doprinose iz programa na fond fondova ili financijskog posrednika koji te doprinose stavlja u namjenski fond za zajam s podjelom rizika. Prijenos mora biti u tranšama i moraju se poštovati gornje granice iz članka 41. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Ciljni obujam kreditiranja i raspon kamatne stope moraju se potvrditi u okviru ex ante procjene u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013 te se uzimaju u obzir pri određivanju prirode instrumenta (obnovljivi ili neobnovljivi instrument). (b) Oblikovanje portfelja novih zajmova: Uz svoje tekuće aktivnosti povezane sa zajmovima financijski posrednik dužan je u unaprijed utvrđenom roku oblikovati portfelj novih prihvatljivih zajmova, koji se djelomično financiraju iz isplaćenih sredstava u okviru programa po stopi podjele rizika koja je dogovorena u sporazumu o financiranju. Prihvatljivi zajmovi za MSP-ove (u skladu s unaprijed utvrđenim kriterijima prihvatljivosti na razini pojedinačnog zajma i portfelja) automatski se uključuju u portfelj dostavljanjem obavijesti o uključivanju najmanje jednom u svakom tromjesečju. Financijski posrednik mora provoditi dosljednu kreditnu politiku, posebno u pogledu diversifikacije portfelja, čime se omogućuje dobro upravljanje kreditnim portfeljem i diversifikacija rizika, istodobno poštujući primjenjive sektorske standarde i postupajući i dalje u skladu s financijskim interesima i ciljevima politike upravljačkog tijela. Utvrđivanje, odabir, dubinsku analizu, dokumentiranje i odobravanje zajmova krajnjim primateljima financijski posrednik provodi u skladu sa svojim standardnim postupcima te u skladu s načelima određenima u relevantnom sporazumu o financiranju. (c) Ponovna uporaba sredstava vraćenih financijskom instrumentu: Sredstva vraćena financijskom instrumentu ponovno se upotrebljavaju u okviru istog financijskog instrumenta (obnavljaju se u okviru istog financijskog instrumenta) ili se nakon vraćanja upravljačkom tijelu ili fondu fondova upotrebljavaju u skladu s člankom 44. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Kada se obnavljaju u okviru istog financijskog instrumenta, iznosi koji se mogu pripisati potpori iz ESIF-a i koje financijski posrednik nadoknađuje i/ili vraća iz zajmova krajnjim primateljima u okviru roka za ulaganja u načelu se stavljaju na raspolaganje za novu uporabu u okviru istog financijskog instrumenta. Taj pristup obnavljanja iz članaka 44. i 45. Uredbe (EU) br. 1303/2013 uključuje se u sporazum o financiranju. S druge strane, ako se upravljačkom tijelu ili fondu fondova izravno otplaćuje, otplate se izvršavaju redovito tako da se odražavaju i. otplate glavnice (razmjerno na temelju stope podjele rizika), ii. svi vraćeni iznosi i umanjenja zbog gubitaka (u skladu sa stopom podjele rizika) u okviru zajmova MSP-ovima i iii. sva plaćanja kamatnih stopa. Ta se sredstva moraju upotrebljavati u skladu s člancima 44. i 45. Uredbe (EU) br. 1303/2013. (d) Povrat gubitaka: Financijski posrednik u skladu sa svojim unutarnjim smjernicama i postupcima poduzima mjere u svrhu povrata u pogledu svakog neotplaćenog zajma MSP-u koji se financira u okviru financijskog instrumenta. Iznosi koje financijski posrednik vrati (umanjeni za moguće troškove povrata i ovrhe) raspodjeljuju se razmjerno podjeli rizika između financijskog posrednika i upravljačkog tijela ili fonda fondova. (e) Ostalo: Kamate i drugi dobici koji proizlaze iz potpore koju financijskim instrumentima dodijele ESI fondovi upotrebljavaju se kako je navedeno u članku 43. Uredbe (EU) br. 1303/2013. |
||||||||||||||||||||
Politika određivanja cijena |
Pri predlaganju svojih cijena financijski posrednik predstavlja politiku određivanja cijena i metodologiju kako bi se osigurao puni prijenos financijske koristi javnih programskih doprinosa na prihvatljive MSP-ove. Politika određivanja cijena i metodologija uključuju sljedeće elemente:
|
||||||||||||||||||||
Programski doprinos financijskom instrumentu: iznos i stopa (podaci o proizvodu) |
Stvarna stopa podjele rizika, javni programski doprinos i kamatna stopa na zajmove temelje se na nalazima ex ante procjene i moraju biti takvi da se njima osigura da je korist za krajnje primatelje u skladu s pravilom de minimis. Veličina zajma s podjelom rizika iz ciljnog portfelja potvrđuje se u okviru ex ante procjene kojom se opravdava potpora financijskom instrumentu (članak 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013) te se njome uzima u obzir pristup obnavljanja instrumenta (prema potrebi). Sastav ciljnog portfelja zajmova mora se definirati tako da se osigura diversifikacija rizika. Sredstva u okviru zajma s podjelom rizika i stopa podjele rizika moraju se odrediti tako da se popuni praznina ocijenjena u okviru ex ante procjene, no u svakom slučaju moraju biti u skladu s uvjetima utvrđenima u pismu namjere. Stopom podjele rizika dogovorenom s financijskim posrednikom za svaki prihvatljivi zajam uključen u portfelj definira se udjel glavnice prihvatljivog zajma koji se financira u okviru programa. Stopom podjele rizika dogovorenom s financijskim posrednikom određuje se izloženost gubicima koje na odgovarajući način treba pokriti financijski posrednik ili se pokrivaju programskim doprinosom. |
||||||||||||||||||||
Programski doprinos financijskom instrumentu (aktivnosti) |
Portfelj koji se financira u okviru instrumenta zajma s podjelom rizika uključuje samo nove zajmove koji se pružaju MSP-ovima, isključujući refinanciranje postojećih zajmova. Kriteriji prihvatljivosti za uključivanje u portfelj utvrđuju se u skladu s pravom Unije (npr. Uredbom (EU) br. 1303/2013 i posebnim pravilima o fondu), programom, nacionalnim pravilima o prihvatljivosti te zajedno s financijskim posrednikom kako bi se obuhvatio velik broj krajnjih primatelja i postigla dostatna diversifikacija portfelja. Financijski posrednik mora imati razumnu procjenu profila rizičnosti portfelja. Navedeni kriteriji moraju odražavati tržišne uvjete i prakse u relevantnoj državi članici ili regiji. |
||||||||||||||||||||
Odgovornost upravljačkog tijela |
Odgovornost upravljačkog tijela u pogledu financijskog instrumenta mora biti u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014. Pokriveni gubici jesu dospjeli iznosi glavnice koji su plativi i nepodmireni te standardne kamate (ali isključujući naknade za zakašnjelo plaćanje i sve druge troškove i izdatke). |
||||||||||||||||||||
Trajanje |
Razdoblje kreditiranja u okviru financijskog instrumenta određuje se kako bi se osiguralo da se programski doprinos iz članka 42. Uredbe (EU) br. 1303/2013 upotrebljava za zajmove isplaćene krajnjim primateljima najkasnije 31. prosinca 2023. Preporučuje se da stvaranje portfelja zajmova uobičajeno traje najviše četiri godine od datuma potpisivanja sporazuma o financiranju (između upravljačkog tijela ili fonda fondova i financijskog posrednika). |
||||||||||||||||||||
Kreditiranje i podjela rizika na razini financijskog posrednika (usklađenost interesa) |
Usklađenost interesa između upravljačkog tijela i financijskog posrednika ostvaruje se na sljedeći način:
Očekivana stopa podjele rizika određuje se na temelju nalaza ex ante procjene kojom se opravdava potpora financijskom instrumentu. |
||||||||||||||||||||
Prihvatljivi financijski posrednici |
Javna i privatna tijela uspostavljena u državi članici koja su zakonom ovlaštena pružati zajmove poduzećima koja posluju u području provedbe programa iz kojeg se pridonosi financijskom instrumentu. Takva su tijela financijske institucije i, prema potrebi, institucije za mikrofinanciranje ili druge institucije ovlaštene za pružanje zajmova. |
||||||||||||||||||||
Prihvatljivost krajnjih primatelja |
Krajnji primatelji moraju biti prihvatljivi u skladu s pravom EU-a i nacionalnim pravom, relevantnim programom i sporazumom o financiranju. Na datum potpisivanja zajma moraju biti ispunjeni sljedeći kriteriji prihvatljivosti:
Osim toga, u trenutku ulaganja i tijekom povrata zajma krajnji primatelji moraju imati registrirano mjesto poslovanja u državi članici, a gospodarska djelatnost za koju je zajam isplaćen mora se nalaziti u relevantnoj državi članici i regiji/području provedbe programa u okviru ESIF-a. |
||||||||||||||||||||
Značajke proizvoda za krajnje primatelje |
Financijski posrednik krajnjim primateljima dodjeljuje zajmove kojima se pridonosi cilju programa i koji se sufinanciraju iz programa u okviru instrumenta zajma s podjelom rizika. Njihovi uvjeti temelje se na ex ante procjeni iz članka 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Zajmovi se smiju upotrebljavati isključivo u sljedeće dopuštene svrhe:
Zajmovi uključeni u portfelj u svakom trenutku moraju ispunjavati sljedeće kriterije prihvatljivosti:
|
||||||||||||||||||||
Izvješćivanje i ciljani rezultati |
Financijski posrednici upravljačkom tijelu ili fondu fondova najmanje jednom u tri mjeseca dostavljaju informacije u standardiziranom obliku i opsegu. Izvješće mora uključivati sve relevantne elemente kako bi upravljačko tijelo ispunilo uvjete iz članka 46. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Države članice moraju ispuniti i svoje obveze izvješćivanja u skladu s Uredbom de minimis. Pokazatelji moraju biti usklađeni sa specifičnim ciljevima relevantnog prioriteta programa u okviru ESIF-a kojim se financira financijski instrument i očekivanim rezultatima ex ante procjene. Kada je riječ o instrumentu zajma s podjelom rizika, mjere se i prijavljuju najmanje jednom u tri mjeseca te se usklađuju najmanje sa zahtjevima uredbe. Osim zajedničkih pokazatelja prioritetne osi programa u okviru ESIF-a (povećanja zaposlenosti, broja MSP-ova…), ostali su pokazatelji sljedeći:
|
||||||||||||||||||||
Evaluacija gospodarske koristi programskog doprinosa |
Financijski posrednik smanjuje ukupnu efektivnu kamatnu stopu (i, prema potrebi, politiku kolaterala) koja se naplaćuje krajnjim primateljima u okviru svakog prihvatljivog zajma uključenog u portfelj odražavajući tako povoljne uvjete financiranja i podjele rizika u pogledu zajma s podjelom rizika. Ukupna financijska korist javnih programskih doprinosa instrumentu prenosi se na krajnje primatelje u obliku smanjenja kamatne stope. Financijski posrednik mora pratiti bruto ekvivalent potpore za krajnje primatelje i izvješćivati o njemu u skladu s odjeljkom o državnim potporama. To se načelo odražava u sporazumu o financiranju između upravljačkog tijela ili fonda fondova i financijskog posrednika. |
(1) Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL L 352, 24.12.2013., str. 1.).
(2) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (priopćeno pod brojem dokumenta C(2003) 1422) (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).
(3) Poduzeće s manje od 250 zaposlenika i prometom manjim od 50 milijuna EUR ili ukupnom imovinom manjom od 43 milijuna EUR; uključujući poduzeća koja nisu u skupini koja premašuje te pragove. U skladu s Preporukom Komisije „poduzeće je svaki subjekt koji se bavi gospodarskom djelatnošću, bez obzira na njegov pravni oblik”.
(4) Na sljedeće gospodarske sektore zajedno se upućuje kao na „ograničene sektore”:
(a) |
Nezakonite gospodarske djelatnosti: proizvodnja, trgovina ili druga djelatnost koja je nezakonita u skladu sa zakonima ili propisima matične države za tu proizvodnju, trgovinu ili aktivnost. |
(b) |
Duhan i destilirana alkoholna pića. Proizvodnja duhana i destiliranih alkoholnih pića te povezanih proizvoda i trgovina njima. |
(c) |
Proizvodnja oružja i streljiva te trgovina njima: financiranje proizvodnje bilo koje vrste oružja i streljiva te trgovine njima. To se ograničenje ne primjenjuje u mjeri u kojoj su te aktivnosti dio jasnih politika Europske unije ili su povezane s njima. |
(d) |
Kasina. Kasina i istovjetna poduzeća. |
(e) |
Ograničenja informatičkog sektora. Istraživanje, razvoj ili tehničke aplikacije povezane s elektroničkim podatkovnim programima ili rješenjima kojima su i. posebno ciljevi: (a) podupiranje svih aktivnosti uključenih u ograničene sektore iz prethodnih točaka (a) do (d); (b) igre na sreću i kasina na internetu; ili (c) pornografija, ili kojima je ii. svrha omogućiti (a) nezakonit ulazak u elektroničke podatkovne mreže; ili (b) nezakonito preuzimanje elektroničkih podataka. |
(f) |
Ograničenja sektora bioznanosti. Pri pružanju potpore financiranju istraživanja, razvoja ili tehničkih aplikacija povezanih sa sljedećim: i. kloniranjem ljudi u istraživačke ili terapijske svrhe; ili ii. genetski modificiranim organizmima (GMO). |
PRILOG III.
Ograničeno portfeljno jamstvo za MSP-ove (ograničeno jamstvo)
Shematski prikaz ograničenog jamstva
Odnos između dionika i pokrića portfelja ograničenog jamstva:
Struktura financijskog instrumenta |
Kada je riječ o stvaranju portfelja novih zajmova za MSP-ove, ograničenim portfeljnim jamstvom osigurava se pokriće kreditnog rizika na razini pojedinačnog zajma do najvišeg iznosa gubitka (ograničenje). Upravljačko tijelo ograničeno portfeljno jamstvo stavlja na raspolaganje u okviru operacije koja je dio prioritetne osi definirane u programu koji se sufinancira iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i definirane u kontekstu ex ante procjene koja se zahtijeva člankom 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013. |
||||||||||||||||||||
Cilj instrumenta |
Cilj je instrumenta sljedeći:
Doprinos upravljačkog tijela u okviru programa ESIF-a u obliku je fonda za jamstva kojim upravlja financijski posrednik. Tim se doprinosom ne smiju istisnuti jamstva koja su dostupna od drugih javnih ili privatnih ulagača. Fond za jamstva kojim upravlja financijski posrednik obvezuje se da će u slučaju neispunjenja obveza krajnjih primatelja financijskim institucijama koje razvijaju portfelje novih zajmova osigurati sredstva iz programa u okviru ESIF-a. U slučaju strukture fonda fondova, fond fondova prenosi doprinos iz programa u okviru ESIF-a na financijskog posrednika. Instrument ograničenog jamstva provodi se kako bi se obuhvatio portfelj novih zajmova koji stvara jedna financijska institucija ili više njih. Pri davanju zajmova prihvatljivim MSP-ovima financijske institucije koje razvijaju portfelje novih zajmova računaju na djelomično jamstvo za pokriće gubitaka do ograničenog iznosa. Financijska korist jamstva mora se prenijeti na krajnje primatelje (npr. kao smanjenje kamatne stope zajmova i/ili smanjenje kolaterala, ali uvijek uz prijenos pune financijske koristi javnih programskih doprinosa na krajnje primatelje). |
||||||||||||||||||||
Implikacije u pogledu državnih potpora |
Ograničeno portfeljno jamstvo osmišljeno je kao instrument bez državnih potpora, tj. u skladu s tržišnim uvjetima na razini financijskog posrednika koji upravlja fondom za jamstva i financijskih institucija koje razvijaju portfelje novih zajmova i pružaju potporu krajnjim primateljima u skladu s primjenjivom Uredbom de minimis. (a) Na razini fonda fondova, financijskog posrednika koji upravlja fondom za jamstva, financijskih institucija koje razvijaju portfelje novih zajmova potpora je isključena u sljedećim slučajevima:
Jamstvo mora biti povezano sa specifičnom financijskom transakcijom na utvrđeni najviši iznos i vremenski ograničeno. (b) Na razini krajnjih primatelja: Na razini MSP-ova zajam pod jamstvom mora biti u skladu s pravilima de minimis. Za svaki zajam uključen u portfelj pod jamstvom financijski posrednik izračunava bruto ekvivalent potpore primjenom sljedeće metodologije izračuna: Izračun bruto ekvivalenta potpore = nominalni iznos zajma (EUR) × trošak rizika (standardna metodologija) × stopa jamstva × stopa ograničenja jamstva × ponderirano prosječno trajanje zajma (u godinama). Ukupan iznos potpore izračunan s pomoću bruto ekvivalenta potpore ne smije biti viši od 200 000 EUR tijekom trogodišnjeg fiskalnog razdoblja uzimajući u obzir pravilo o kumulaciji za krajnje primatelje iz Uredbe de minimis. Ako se bruto ekvivalent potpore izračunava s pomoću prethodno navedene formule za potrebe instrumenta ograničenog portfeljnog jamstva, smatra se da je ispunjen zahtjev predviđen u članku 4. Uredbe de minimis (1). Mehanizmom provjere osigurava se da bruto ekvivalent potpore izračunan s pomoću prethodno navedene formule nije niži od bruto ekvivalenta potpore izračunanog u skladu s člankom 4. stavkom 6. točkom (c) Uredbe de minimis. Bespovratna sredstva za tehničku pomoć ili druga bespovratna sredstva dodijeljena krajnjem primatelju kumuliraju se s izračunanim bruto ekvivalentom potpore. U pogledu MSP-ova u sektoru ribarstva i akvakulture potpora mora biti u skladu s relevantnim pravilima iz Uredbe de minimis za ribarstvo. Za aktivnosti koje se podupiru iz EPFRR-a primjenjuju se opća pravila. |
||||||||||||||||||||
Jamstvena politika |
(a) Prijenos koji izvršava upravljačko tijelo u korist financijskog posrednika: Nakon potpisivanja sporazuma o financiranju između upravljačkog tijela i fonda fondova ili financijskog posrednika relevantno upravljačko tijelo prenosi doprinose iz programa na fond fondova ili financijskog posrednika koji te doprinose stavlja u namjenski fond za jamstva. Prijenos mora biti u tranšama i moraju se poštovati gornje granice iz članka 41. Uredbe (EU) br. 1303/2013. (b) Oblikovanje portfelja novih zajmova: Financijske institucije dužne su u unaprijed utvrđenom roku oblikovati portfelje novih zajmova MSP-ovima. Novi zajmovi MSP-ovima djelomično se pokrivaju programskim doprinosom na razini pojedinačnog zajma do određenog iznosa (ograničenje). Zajmovi prihvatljivim MSP-ovima automatski su uključeni u portfelj na koji se primjenjuju unaprijed utvrđeni kriteriji za uključivanje zajmova. Zajmovi MSP-ovima automatski se uključuju nakon što financijski posrednik koji upravlja fondom za jamstva primi obavijest o uključivanju najmanje jednom u svakom tromjesečju do kraja relevantnog razdoblja uključivanja. Financijske institucije moraju provoditi dosljednu politiku davanja zajma u pogledu diversifikacije portfelja, čime se omogućuje dobro upravljanje portfeljem i diversifikacija rizika, istodobno poštujući odgovarajuće sektorske standarde i postupajući i dalje u skladu s financijskim interesima i ciljevima politike upravljačkog tijela. Utvrđivanje, odabir, dubinsku analizu, dokumentiranje i odobravanje zajmova krajnjim primateljima financijske institucije provode u skladu sa svojim standardnim postupcima te u skladu s načelima utvrđenima u sporazumu između financijskog posrednika i financijske institucije koja razvija portfelje novih zajmova. (c) Pokriće gubitka: Ograničenim portfeljnim jamstvom pokrivaju se gubici koje financijske institucije ostvare u pogledu svakog neotplaćenog zajma prihvatljivim MSP-ovima u skladu sa stopom jamstva od najviše 80 %. U slučaju portfelja zajmova prihvatljivim MSP-ovima gubici pokriveni ograničenim portfeljnim jamstvom ukupno ne smiju premašiti iznos ograničenja. Iznos ograničenja, koji je najviša obveza u okviru tog instrumenta, rezultat je obujma ciljnog portfelja zajmova pomnoženog stopom jamstva i stopom ograničenja jamstva. Stopa ograničenja jamstva utvrđuje se kao dio ex ante procjene rizika u skladu s člankom 42. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013 i člankom 8. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014. Pokriveni gubici jesu dospjeli iznosi glavnice koji su plativi i nepodmireni te standardne kamate (ali isključujući naknade za zakašnjelo plaćanje i sve druge troškove i izdatke). (d) Plaćanje jamstva: Nakon nastanka gubitka povezanog s neispunjenjem obveze financijski posrednik koji upravlja fondom za jamstva mora u okviru jamstva obično u roku od 60 dana izvršiti plaćanja jamstva u korist financijske institucije. |
||||||||||||||||||||
Politika određivanja cijena i kolaterala |
Financijski posrednik predstavlja metodologiju kojom se osigurava puni prijenos financijske koristi javnih programskih doprinosa na prihvatljive MSP-ove. Politika određivanja cijena/kolaterala financijske institucije mora biti u skladu s metodologijom. Politika određivanja cijena/kolaterala i metodologija uključuju sljedeće elemente:
|
||||||||||||||||||||
Jamstvo financijskoj instituciji: iznos i stopa (podaci o proizvodu) |
Ograničenim portfeljnim jamstvom poštuju se uvjeti iz članka 8. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014. Stopa ograničenja jamstva određuje se u okviru ex ante procjene rizika u skladu s člankom 42. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013 i člankom 8. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014 i ni u kojem slučaju ne smije premašiti 25 %. Jamstvom se smiju obuhvatiti očekivani i neočekivani gubici. Faktor multiplikacije jamstva koje se financira iz programskog doprinosa definira se na sljedeći način: Faktor multiplikacije = (1/stopa jamstva) × (1/stopa ograničenja jamstva). Faktor multiplikacije temelji se na ex ante procjeni rizika i jednak je ili viši od 5. Veličina ciljnog portfelja koji je djelomično obuhvaćen jamstvom mora se temeljiti na nalazima ex ante procjene kojom se opravdava potpora financijskom instrumentu (članak 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013) te se njome uzima u obzir pristup obnavljanja instrumenta (prema potrebi). Sastav ciljnog portfelja zajmova mora se definirati tako da se osigura diversifikacija rizika. |
||||||||||||||||||||
Jamstvo financijskoj instituciji (aktivnosti) |
Portfelj zajmova koji je obuhvaćen instrumentom zajma uključuje nove zajmove koji se pružaju krajnjim primateljima, isključujući refinanciranje postojećih zajmova. Kriteriji prihvatljivosti za uključivanje u portfelj utvrđuju se u skladu s pravom Unije (npr. Uredbom (EU) br. 1303/2013 i posebnim pravilima o fondu), programom, nacionalnim pravilima o prihvatljivosti te zajedno s financijskim posrednikom kako bi se obuhvatio velik broj krajnjih primatelja i postigla dostatna diversifikacija portfelja. Financijske institucije moraju imati razumnu procjenu profila rizičnosti portfelja (na primjer, ograničenje koncentracije po sektoru). Navedeni kriteriji moraju odražavati tržišne uvjete i prakse u relevantnoj zemlji ili regiji. Financijska institucija unaprijed ocjenjuje stopu povrata koja će se primjenjivati za izračun iznosa za koji se očekuje povrat od neispunjenja obveza u portfelju, što utječe na evaluaciju stope ograničenja jamstva. |
||||||||||||||||||||
Odgovornost upravljačkog tijela |
Odgovornost upravljačkog tijela u pogledu financijskog instrumenta mora biti u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014. Neispunjenje obveze u pogledu zajma krajnjem primatelju znači i. da financijska institucija u svakom trenutku može dokazati (postupajući u skladu sa svojim unutarnjim postupcima i kako je vidljivo u njezinom financijskom i regulatornom izvješćivanju) da krajnji primatelj vjerojatno neće ispuniti svoje obveze plaćanja; ili ii. da krajnji primatelj nije ispunio svoju obvezu plaćanja u okviru relevantnog zajma MSP-ovima, što je trajalo najmanje 90 uzastopnih kalendarskih dana. |
||||||||||||||||||||
Trajanje |
Razdoblje jamstva u okviru financijskog instrumenta utvrđuje se kako bi se osiguralo da se programski doprinos iz članka 42. Uredbe (EU) br. 1303/2013 upotrebljava uz jamstva zajmova isplaćenih krajnjim primateljima najkasnije 31. prosinca 2023. Preporučuje se da stvaranje portfelja zajmova pod jamstvom uobičajeno traje najviše četiri godine od datuma potpisivanja sporazuma o financiranju (između upravljačkog tijela ili fonda fondova i financijskog posrednika). |
||||||||||||||||||||
Podjela rizika na razini financijskog posrednika (usklađenost interesa) |
Usklađenost interesa između upravljačkog tijela, financijskog posrednika i financijske institucije ostvaruje se na sljedeći način:
|
||||||||||||||||||||
Prihvatljivi financijski posrednici i financijske institucije |
Financijski su posrednici javna i privatna tijela uspostavljena u državi članici koja su zakonom ovlaštena pružati jamstva na zajmove poduzećima koja posluju u području provedbe programa iz kojeg se pridonosi financijskom instrumentu. Financijske su institucije javna i privatna tijela uspostavljena u državi članici koja su zakonom ovlaštena pružati zajmove poduzećima koja posluju u području provedbe programa iz kojeg se pridonosi financijskom instrumentu. Takva su tijela financijske institucije i, prema potrebi, institucije za mikrofinanciranje ili druge institucije ovlaštene za pružanje zajmova. |
||||||||||||||||||||
Prihvatljivost krajnjeg primatelja (krajnjih primatelja) |
Krajnji primatelji moraju biti prihvatljivi u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, relevantnim programom i sporazumom o financiranju. Krajnji primatelji na datum dokumenta kojim se dokazuje relevantno jamstvo za MSP-ove, tj. preuzeta obveza u pogledu jamstva, moraju ispunjavati sljedeće kriterije prihvatljivosti:
Osim toga, u trenutku ulaganja i tijekom povrata zajma pod jamstvom krajnji primatelji moraju imati registrirano mjesto poslovanja u državi članici, a gospodarska djelatnost za koju je zajam pod jamstvom isplaćen mora se nalaziti u relevantnoj državi članici i regiji/području provedbe programa u okviru ESIF-a. |
||||||||||||||||||||
Značajke proizvoda za krajnje primatelje |
Financijska institucija krajnjim primateljima dodjeljuje zajmove kojima se pridonosi cilju programa i za koje se jamči programom u okviru portfelja ograničenog jamstva. Uvjeti jamstava i zajmova temelje se na ex ante procjeni iz članka 37. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Zajmovi se smiju koristiti isključivo u sljedeće dopuštene svrhe:
Zajmovi uključeni u portfelj u svakom trenutku moraju ispunjavati sljedeće kriterije prihvatljivosti:
|
||||||||||||||||||||
Izvješćivanje i ciljani rezultati |
Financijski posrednici upravljačkom tijelu ili fondu fondova najmanje jednom u tri mjeseca dostavljaju informacije u standardiziranom obliku i opsegu. Izvješće mora uključivati sve relevantne elemente kako bi upravljačko tijelo ispunilo odredbe iz članka 46. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Države članice moraju ispuniti i svoje obveze izvješćivanja u skladu s Uredbom de minimis. Pokazatelji moraju biti usklađeni sa specifičnim ciljevima relevantnog prioriteta programa u okviru ESIF-a kojim se financira financijski instrument i očekivanim rezultatima ex ante procjene. Kada je riječ o fondu za jamstva, pokazatelji se mjere i prijavljuju najmanje jednom u tri mjeseca te se usklađuju najmanje sa zahtjevima uredbe. Osim zajedničkih pokazatelja prioritetne osi programa u okviru ESIF-a (povećanja zaposlenosti, broja MSP-ova…), ostali su pokazatelji sljedeći:
|
||||||||||||||||||||
Evaluacija gospodarske koristi programskog doprinosa |
Financijska korist javnih programskih doprinosa instrumentu u potpunosti se prenosi na krajnje primatelje (korist od jamstva). Financijska korist prihvatljivih MSP-ova dokazuje se smanjenjem ukupne kamatne stope koju zahtijeva financijska institucija i/ili smanjenjem kolaterala za takav zajam MSP-u. Financijski posrednik prati bruto ekvivalent potpore za krajnje primatelje i izvješćuje o njemu u skladu s odjeljkom o državnim potporama. Ta se načela odražavaju u sporazumu o financiranju između upravljačkog tijela ili fonda fondova i financijskih posrednika te između financijskih posrednika i financijskih institucija koje razvijaju portfelje novih zajmova. |
(1) Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL L 352, 24.12.2013., str. 1.).
(2) Poduzeće s manje od 250 zaposlenika i prometom manjim od 50 milijuna EUR ili ukupnom imovinom manjom od 43 milijuna EUR; uključujući poduzeća koja nisu u skupini koja premašuje te pragove. U skladu s Preporukom Komisije „poduzeće je svaki subjekt koji se bavi gospodarskom djelatnošću, bez obzira na njegov pravni oblik”.
(3) Na sljedeće gospodarske sektore zajedno se upućuje kao na „ograničene sektore”:
(a) |
Nezakonite gospodarske djelatnosti: proizvodnja, trgovina ili druga djelatnost koja je nezakonita u skladu sa zakonima ili propisima matične države za tu proizvodnju, trgovinu ili aktivnost. |
(b) |
Duhan i destilirana alkoholna pića. Proizvodnja duhana i destiliranih alkoholnih pića te povezanih proizvoda i trgovina njima. |
(c) |
Proizvodnja oružja i streljiva te trgovina njima: financiranje proizvodnje bilo koje vrste oružja i streljiva te trgovine njima. To se ograničenje ne primjenjuje u mjeri u kojoj su te aktivnosti dio jasnih politika Europske unije ili su povezane s njima. |
(d) |
Kasina. Kasina i istovjetna poduzeća. |
(e) |
Ograničenja informatičkog sektora. Istraživanje, razvoj ili tehničke aplikacije povezane s elektroničkim podatkovnim programima ili rješenjima kojima su i. posebno ciljevi: (a) podupiranje svih aktivnosti uključenih u ograničene sektore iz prethodnih točaka (a) do (d); (b) igre na sreću i kasina na internetu; ili (c) pornografija, ili kojima je ii. svrha omogućiti (a) nezakonit ulazak u elektroničke podatkovne mreže; ili (b) nezakonito preuzimanje elektroničkih podataka. |
(f) |
Ograničenja sektora bioznanosti. Pri pružanju potpore financiranju istraživanja, razvoja ili tehničkih aplikacija povezanih sa sljedećim: i. kloniranjem ljudi u istraživačke ili terapijske svrhe; ili ii. genetski modificiranim organizmima („GMO”). |
PRILOG IV.
Zajam za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije u sektoru stambenih zgrada (zajam za obnovu)
Shematski prikaz načela zajma za obnovu
Struktura financijskog instrumenta |
Zajam za obnovu ima oblik fonda za zajam koji financijski posrednik uspostavlja s doprinosima iz programa i vlastitim doprinosima radi financiranja portfelja novih zajmova, isključujući refinanciranje postojećih zajmova. Zajam za obnovu dostupan je u okviru operacije koja je dio prioritetne osi definirane u programu koji se financira iz ESIF-a i definirane u kontekstu ex ante procjene koja se zahtijeva člankom 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Cilj instrumenta |
Cilj je instrumenta ponuditi povlaštene zajmove fizičkim i pravnim osobama ili neovisnim stručnjacima koji posjeduju prostore (stan, socijalni stan ili pojedinačno kućanstvo) te upraviteljima ili drugim pravnim tijelima koja djeluju u ime i za račun vlasnikâ kako bi se poduzeli radovi obnove koji su prihvatljivi za potporu iz ESIF-a. Doprinosom koje upravljačko tijelo financijskom posredniku osigurava iz programa u okviru ESIF-a ne smije se istisnuti financiranje dostupno od drugih privatnih ili javnih ulagača. Programom u okviru ESIF-a financijskom se posredniku osiguravaju sredstva radi razvoja portfelja novih zajmova MSP-ovima i istovremenog sudjelovanja u gubicima/neispunjavanjima obveza te povratima od zajmova u tom portfelju za svaki zajam posebno i u omjeru koji je jednak onom programskog doprinosa u okviru instrumenta. U slučaju strukture fonda fondova, fond fondova prenosi doprinos iz programa u okviru ESIF-a na financijskog posrednika. Osim doprinosa iz programa u okviru ESIF-a, fond fondova može osigurati vlastita sredstva koja se kombiniraju sa sredstvima financijskog posrednika. Fond fondova u tom slučaju razmjerno sudjeluje u podjeli rizika među različitim doprinosima u portfelju zajmova. Pravila o državnim potporama moraju se poštovati i u pogledu tih sredstava ako je riječ o javnim sredstvima. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Implikacije u pogledu državnih potpora |
Zajam za obnovu osmišljen je kao instrument bez državnih potpora, tj. naknada za financijskog posrednika u skladu s tržišnim uvjetima, potpuni prijenos financijske koristi s financijskog posrednika na krajnje primatelje i financiranje osigurano krajnjim primateljima moraju biti u skladu s primjenjivom Uredbom de minimis. (a) Potpore na razini financijskog posrednika i fonda fondova isključene su u sljedećim slučajevima:
(b) Potpore na razini subjekta koji djeluje u ime vlasnika (tj. fizičkih i pravnih osoba, neovisnih stručnjaka koji posjeduju prostore, upravitelja, drugih pravnih tijela): Potpore na razini subjekta koji djeluje u ime vlasnika isključene su u sljedećim slučajevima:
(c) Na razini vlasnikâ s gospodarskom djelatnosti ili bez nje (pravne osobe ili neovisni stručnjaci, stanodavci i vlasnici koji postavljaju obnovljive izvore energije, opskrbljuju mrežu dijelom proizvedene energije): Vlasnici koji su fizičke osobe i koji se ne smatraju poduzećima jer ne obavljaju gospodarsku djelatnost ne smatraju se korisnicima državnih potpora. Vlasnici s gospodarskom djelatnosti ispunjavaju uvjete za „poduzeće” i podliježu pravilima o državnim potporama. Točnije, to je slučaj ako su oni stanodavci (iznajmljivanje je gospodarska djelatnost) i u slučaju postavljanja obnovljivih izvora energije ako se mreža opskrbljuje dijelom proizvedene obnovljive energije (opskrbljivanje mreže energijom smatra se gospodarskom djelatnosti). Na razini vlasnikâ s gospodarskom djelatnosti potpore moraju biti u skladu s pravilima de minimis. Za svaki zajam uključen u portfelj koji se odnosi na vlasnike s gospodarskom djelatnošću financijski posrednik izračunava bruto ekvivalent potpore primjenom sljedeće metodologije izračuna: Izračun bruto ekvivalenta potpore = nominalni iznos zajma (EUR) × (trošak financiranja (standardna metodologija) + trošak rizika (standardna metodologija) – sve naknade koje je upravljačko tijelo naplatilo financijskom posredniku za programski doprinos) × ponderirano prosječno trajanje zajma (u godinama) × stopa podjele rizika. Ako se bruto ekvivalent potpore izračunava s pomoću prethodno navedene formule za potrebe instrumenta zajma za obnovu, smatra se da je ispunjen zahtjev predviđen člankom 4. Uredbe de minimis (1). Ne postoji minimalni zahtjev u pogledu kolaterala. Mehanizmom provjere osigurava se da bruto ekvivalent potpore izračunan s pomoću prethodno navedene formule nije niži od bruto ekvivalenta potpore izračunanog u skladu s člankom 4. stavkom 3. točkom (c) Uredbe de minimis. Ukupan iznos potpore izračunan s pomoću bruto ekvivalenta potpore ne smije biti viši od 200 000 EUR tijekom trogodišnjeg fiskalnog razdoblja uzimajući u obzir pravilo o kumulaciji za krajnje primatelje iz Uredbe de minimis. Bespovratna sredstva za tehničku pomoć ili druga bespovratna sredstva dodijeljena krajnjem primatelju kumuliraju se s izračunanim bruto ekvivalentom potpore. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kreditna politika |
(a) Isplata koju izvršava upravljačko tijelo ili fond fondova u korist financijskog posrednika: Nakon potpisivanja sporazuma o financiranju između upravljačkog tijela i fonda fondova ili financijskog posrednika relevantno upravljačko tijelo prenosi javne doprinose iz programa na fond fondova ili financijskog posrednika koji te doprinose stavlja u namjenski fond za zajam za obnovu. Prijenos mora biti u tranšama i moraju se poštovati gornje granice iz članka 41. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Ciljni obujam kreditiranja i raspon kamatne stope potvrđuju se u okviru ex ante procjene u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013 te se uzimaju u obzir pri određivanju prirode instrumenta (obnovljivi ili neobnovljivi instrument). Najveća podjela rizika financijskog instrumenta prema krajnjim primateljima iznosi 85 % (tj. najmanje 15 % osigurava se vlastitim sredstvima financijskog posrednika). (b) Oblikovanje portfelja novih zajmova: Financijski posrednik dužan je u unaprijed utvrđenom roku oblikovati portfelj novih zajmova koji se financiraju u skladu sa stopom podjele rizika dogovorenom u sporazumu o financiranju (tj. financiranje i. programskim doprinosom, ii. vlastitim sredstvima financijskog posrednika). Prihvatljivi zajmovi, unaprijed utvrđeni na temelju kriterija prihvatljivosti na razini pojedinačnog zajma i portfelja, automatski se uključuju u portfelj dostavljanjem obavijesti o uključivanju najmanje jednom u svakom tromjesečju. Financijski posrednik dužan je provoditi dosljednu politiku kreditiranja, posebno u pogledu sastava portfelja, čime se omogućuje dobro upravljanje kreditnim portfeljem i diversifikacija rizika, radi smanjenja tržišnog nedostatka utvrđenog u ex ante procjeni (iz članka 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013) i daljnjeg postupanja u skladu s financijskim interesima i ciljevima politike upravljačkog tijela. Utvrđivanje, odabir, dubinsku analizu, dokumentiranje i odobravanje zajmova krajnjim primateljima financijski posrednik provodi u skladu sa svojim standardnim postupcima te u skladu s načelima utvrđenima u relevantnom sporazumu o financiranju. (c) Ponovna uporaba sredstava vraćenih financijskom instrumentu: Sredstva vraćena financijskom instrumentu ponovno se upotrebljavaju u okviru istog financijskog instrumenta (obnavljaju se u okviru istog financijskog instrumenta) ili se nakon vraćanja upravljačkom tijelu ili fondu fondova upotrebljavaju u skladu s člankom 44. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Kada se obnavljaju u okviru istog financijskog instrumenta, iznosi koji se mogu pripisati potpori iz ESIF-a i koje financijski posrednik nadoknađuje i/ili vraća iz zajmova krajnjim primateljima u okviru roka za ulaganja u načelu se stavljaju na raspolaganje za novu uporabu u okviru istog financijskog instrumenta. Taj pristup obnavljanja iz članaka 44. i 45. Uredbe (EU) br. 1303/2013 uključuje se u sporazum o financiranju. S druge strane, ako se upravljačkom tijelu ili fondu fondova izravno otplaćuje, otplate se izvršavaju redovito tako da se odražavaju i. otplate glavnice (razmjerno na temelju stope podjele rizika), ii. svi vraćeni iznosi i umanjenja zbog gubitaka (u skladu sa stopom podjele rizika) u okviru zajmova za obnovu i iii. sva plaćanja kamatnih stopa. Ta se sredstva moraju upotrebljavati u skladu s člancima 44. i 45. Uredbe (EU) br. 1303/2013. (d) Povrat gubitaka: Financijski posrednik u skladu sa svojim unutarnjim smjernicama i postupcima poduzima mjere u svrhu povrata u pogledu svakog neotplaćenog zajma koji se sufinancira u okviru zajma za obnovu. Iznosi koje financijski posrednik vrati (umanjeni za moguće troškove povrata i ovrhe) raspodjeljuju se razmjerno podjeli rizika između financijskog posrednika i upravljačkog tijela ili fonda fondova. (e) Ostalo: Kamate i drugi dobici koji proizlaze iz potpore koju financijskim instrumentima dodijele ESI fondovi upotrebljavaju se u skladu s člankom 43. Uredbe (EU) br. 1303/2013. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Politika određivanja cijena |
Pri predlaganju svojih cijena financijski posrednik predstavlja politiku određivanja cijena i metodologiju kako bi se osigurao puni prijenos financijske koristi javnih programskih doprinosa na krajnje primatelje. Politika određivanja cijena i metodologija uključuju sljedeće elemente:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Programski doprinos financijskom instrumentu: iznos i stopa (podaci o proizvodu) |
Sredstva dodijeljena financijskim posrednicima u okviru zajma za obnovu i najmanja stopa podjele rizika temelje se na nalazima ex ante procjene kojom se opravdava potpora financijskom instrumentu (članak 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013) te se njome uzima u obzir pristup obnavljanja instrumenta (prema potrebi). |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Programski doprinos financijskom instrumentu (aktivnosti) |
Portfelj zajmova koji se financira u okviru instrumenta zajma za obnovu uključuje nove zajmove koji se pružaju krajnjim primateljima, isključujući refinanciranje postojećih zajmova. Kriteriji prihvatljivosti za uključivanje u portfelj utvrđuju se u skladu s pravom Unije (npr. Uredbom (EU) br. 1303/2013 i posebnim pravilima o fondu), programom, nacionalnim pravilima o prihvatljivosti te zajedno s financijskim posrednikom kako bi se obuhvatio velik broj krajnjih primatelja i postigla dostatna diversifikacija i homogenost portfelja te na taj način omogućila razumna procjena profila rizičnosti portfelja. Navedeni kriteriji moraju odražavati tržišne uvjete i prakse u relevantnoj zemlji ili regiji. Financijski posrednik dužan je surađivati s regionalnim ili nacionalnim tijelima koja su odgovorna za pružanje dodatnih usluga u pogledu provedbe projekata obnove koja, među ostalim, uključuje: usluge savjetovanja, provjeru i evaluaciju izrade projekta, izgradnje, tehničkog nadzora i dokumenata o javnoj nabavi; evaluaciju sukladnosti projekata obnove s pravom Unije i nacionalnim pravom; pružanje bespovratnih sredstava, provjeru i registraciju državnih potpora. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Odgovornost upravljačkog tijela |
Odgovornost upravljačkog tijela u pogledu financijskog instrumenta mora biti u skladu s člankom 6. Delegirane uredbe (EU) br. 480/2014. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Trajanje |
Razdoblje kreditiranja u okviru financijskog instrumenta određuje se kako bi se osiguralo da se programski doprinos iz članka 42. Uredbe (EU) br. 1303/2013 upotrebljava za zajmove isplaćene krajnjim primateljima najkasnije do 31. prosinca 2023. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Kreditiranje i podjela rizika na razini financijskog posrednika (usklađenost interesa) |
Usklađenost interesa između upravljačkog tijela i financijskog posrednika ostvaruje se na sljedeći način:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Prihvatljivi financijski posrednici |
Javna i privatna tijela uspostavljena u državi članici koja su zakonom ovlaštena pružati zajmove za obnovu osobama koje posjeduju prostore i poduzećima koja posluju i posjeduju prostore u području provedbe programa kojim se pridonosi financijskom instrumentu. Takva su tijela financijske institucije i, prema potrebi, institucije za mikrofinanciranje ili druge institucije ovlaštene za pružanje zajmova. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Prihvatljivost krajnjeg primatelja |
Krajnji primatelji moraju biti prihvatljivi u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, relevantnim prioritetom i sporazumom o financiranju. Krajnji primatelji smiju biti fizičke ili pravne osobe ili neovisni stručnjaci (gospodarska djelatnost) te upravitelji ili druga pravna tijela koja djeluju u ime i za račun vlasnikâ koji posjeduju prostore (stan ili pojedinačno kućanstvo) u kojima se provode mjere u području energetske učinkovitosti ili obnovljivih izvora energije koji su prihvatljivi u skladu Uredbom (EU) br. 1303/2013 i programskom potporom. Na temelju pravila o prihvatljivosti u okviru programa i u skladu s nacionalnim pravilima i pravilima Unije sljedeći primjeri vrsta radova mogu biti prihvatljivi:
U pogledu krajnjih primatelja sljedeći se kriteriji prihvatljivosti primjenjuju u slučaju kreditiranja krajnjeg primatelja/vlasnikâ s gospodarskom aktivnosti u okviru pravnog subjekta (na primjer, neovisnih stručnjaka). Kriteriji prihvatljivosti moraju biti ispunjeni na datum potpisivanja zajma:
Osim toga, u trenutku ulaganja i tijekom povrata zajma krajnji primatelji moraju imati registrirano mjesto poslovanja u državi članici, a gospodarska djelatnost za koju je zajam isplaćen mora se nalaziti u relevantnoj državi članici i regiji/području provedbe programa u okviru ESIF-a. |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Značajke proizvoda za krajnje primatelje |
Financijski posrednik krajnjim primateljima dodjeljuje nove zajmove kojima se pridonosi cilju programa i koji se sufinanciraju iz programa u okviru zajma za obnovu, isključujući refinanciranje postojećih zajmova. Njihovi uvjeti temelje se na ex ante procjeni iz članka 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Dospijeće zajma za obnovu nije duže od 20 godina. Najviši iznos svakog zajma za obnovu utvrđuje se na temelju nalaza ex ante procjene kojom se opravdava programski doprinos financijskom instrumentu te se utvrđuje u sporazumu o financiranju između upravljačkog tijela, fonda fondova i financijskog posrednika. Najviši iznos po zajmu za pojedinačno kućanstvo ne smije premašiti 75 000 EUR. Zajmovi za upravitelja zgrade zbroj su pojedinačnih kućanstava u zgradi. U okviru financijskog instrumenta od krajnjih primatelja ili upravitelja zajedničkom imovinom koji djeluju u ime krajnjih primatelja može se zatražiti doprinos „vlastitim sredstvima”. Na zajam za obnovu primjenjuje se godišnja fiksna kamatna stopa i uključuje redovitu amortizaciju. Kamatna stopa na sudjelovanje financijskog posrednika određuje se na tržišnoj osnovi. Kamatna stopa koja se primjenjuje na relevantni prihvatljivi zajam uključen u portfelj smanjuje se za udjel javnog programskog doprinosa u korist krajnjih primatelja. Subvencionirana kamatna stopa, u skladu s člankom 37. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 1303/2013, smije se dodijeliti kućanstvima s niskim dohotkom ili ranjivim kućanstvima (3). Najviša subvencionirana kamatna stopa odgovara kamatnoj stopi koju kućanstva s niskim dohotkom ili ranjiva kućanstva plaćaju na doprinos financijskog posrednika u svakom zajmu. Određeni troškovi tehničke pomoći mogu se uključiti u financijski instrument u kontekstu članka 37. stavka 7. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Pomoć se mora pružiti isključivo za izradu projekta (pripremne studije i pomoć u pripremi ulaganja do odluke o ulaganju). Navedeni troškovi tehničke pomoći prihvatljivi su samo ako su zajam za obnovu potpisali financijski posrednik i krajnji primatelji te neovisno o subjektu koji pruža te usluge (npr. neovisno o tome pruža li te usluge financijski posrednik ili drugi subjekt). |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Izvješćivanje i ciljani rezultati |
Financijski posrednici upravljačkom tijelu ili fondu fondova najmanje jednom u tri mjeseca dostavljaju informacije u standardiziranom obliku i opsegu. Izvješće mora uključivati sve relevantne elemente kako bi upravljačko tijelo ispunilo uvjete iz članka 46. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Države članice moraju ispuniti i svoje obveze izvješćivanja u skladu s Uredbom de minimis. Pokazatelji moraju biti usklađeni sa specifičnim ciljevima relevantnog prioriteta programa u okviru ESIF-a kojim se financira financijski instrument i očekivanim rezultatima ex ante procjene. Kada je riječ o zajmu za obnovu, pokazatelji se mjere i prijavljuju najmanje jednom u tri mjeseca te se usklađuju najmanje sa zahtjevima uredbe. Osim zajedničkih pokazatelja prioritetne osi programa u okviru ESIF-a (broj kućanstava s poboljšanom klasifikacijom potrošnje energije, procijenjeno godišnje smanjenje stakleničkih plinova...), ostali su pokazatelji sljedeći:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Evaluacija gospodarske koristi programskog doprinosa |
Financijski posrednik dužan je smanjiti ukupnu efektivnu kamatnu stopu (i, prema potrebi, politiku kolaterala) naplaćenu krajnjim primateljima u okviru svakog prihvatljivog zajma uključenog u portfelj odražavajući tako povoljne uvjete financiranja i podjele rizika u pogledu zajma za obnovu. Ukupna financijska korist javnih programskih doprinosa instrumentu prenosi se na krajnje primatelje u obliku smanjenja kamatne stope. Financijski posrednik prati bruto ekvivalent potpore za krajnje primatelje i izvješćuje o njemu u skladu s odjeljkom o državnim potporama. To se načelo odražava u sporazumu o financiranju između upravljačkog tijela ili fonda fondova i financijskog posrednika. |
(1) Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL L 352, 24.12.2013., str. 1.).
(2) Na sljedeće gospodarske sektore zajedno se upućuje kao na „ograničene sektore”:
(a) |
Nezakonite gospodarske djelatnosti: proizvodnja, trgovina ili druga djelatnost koja je nezakonita u skladu sa zakonima ili propisima matične države za tu proizvodnju, trgovinu ili aktivnost. |
(b) |
Duhan i destilirana alkoholna pića. Proizvodnja duhana i destiliranih alkoholnih pića te povezanih proizvoda i trgovina njima. |
(c) |
Proizvodnja oružja i streljiva te trgovina njima: financiranje proizvodnje bilo koje vrste oružja i streljiva te trgovine njima. To se ograničenje ne primjenjuje u mjeri u kojoj su te aktivnosti dio jasnih politika Europske unije ili su povezane s njima. |
(d) |
Kasina. Kasina i istovjetna poduzeća. |
(e) |
Ograničenja informatičkog sektora. Istraživanje, razvoj ili tehničke aplikacije povezane s elektroničkim podatkovnim programima ili rješenjima kojima su i. posebno ciljevi: (a) podupiranje svih aktivnosti uključenih u ograničene sektore iz prethodnih točaka (a) do (d); (b) igre na sreću i kasina na internetu; ili (c) pornografija, ili kojima je ii. svrha omogućiti (a) nezakonit ulazak u elektroničke podatkovne mreže; ili (b) nezakonito preuzimanje elektroničkih podataka. |
(f) |
Ograničenja sektora bioznanosti. Pri pružanju potpore financiranju istraživanja, razvoja ili tehničkih aplikacija povezanih sa sljedećim: i. kloniranjem ljudi u istraživačke ili terapijske svrhe; ili ii. genetski modificiranim organizmima („GMO”). |
(3) Kako su opisana u Odluci Komisije 2012/21/EU od 20. prosinca 2011., kao socijalno ugroženi građani ili socijalne skupine koje se nalaze u nepovoljnijem položaju, kojima je zbog ograničene platežne sposobnosti do stambenog prostora nemoguće doći po tržišnim uvjetima.
12.9.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 271/45 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 965/2014
оd 11. rujna 2014.
o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1),
uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A. |
(2) |
Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 11. rujna 2014.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Jerzy PLEWA
Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj
(1) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.
(2) SL L 157, 15.6.2011., str. 1.
PRILOG
Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća
(EUR/100 kg) |
||
Oznaka KN |
Oznaka treće zemlje (1) |
Standardna uvozna vrijednost |
0702 00 00 |
MK |
59,9 |
TR |
64,5 |
|
ZZ |
62,2 |
|
0707 00 05 |
TR |
124,7 |
ZZ |
124,7 |
|
0709 93 10 |
TR |
123,3 |
ZZ |
123,3 |
|
0805 50 10 |
AR |
187,5 |
BR |
100,4 |
|
CL |
194,1 |
|
IL |
182,0 |
|
UY |
126,6 |
|
ZA |
179,1 |
|
ZZ |
161,6 |
|
0806 10 10 |
BR |
163,2 |
EG |
159,9 |
|
MA |
157,9 |
|
TR |
120,3 |
|
ZZ |
150,3 |
|
0808 10 80 |
BA |
50,7 |
BR |
65,4 |
|
CL |
74,2 |
|
NZ |
120,1 |
|
US |
129,1 |
|
ZA |
101,1 |
|
ZZ |
90,1 |
|
0808 30 90 |
CN |
102,4 |
TR |
132,3 |
|
XS |
50,3 |
|
ZA |
120,5 |
|
ZZ |
101,4 |
|
0809 30 |
TR |
134,9 |
ZZ |
134,9 |
|
0809 40 05 |
MK |
41,2 |
ZZ |
41,2 |
(1) Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EZ) br. 1833/2006 (SL L 354, 14.12.2006., str. 19.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.
ODLUKE
12.9.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 271/47 |
ODLUKA VIJEĆA 2014/658/ZVSP
od 8. rujna 2014.
o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,
budući da:
(1) |
Vijeće je 17. ožujka 2014. donijelo Odluku 2014/145/ZVSP (1). |
(2) |
Europsko vijeće 30. kolovoza 2014. izrazilo je zabrinutost u vezi s aktualnim i sve intenzivnijim sukobima u istočnoj Ukrajini i zatražilo novu odredbu radi uvrštavanja svake osobe i institucije koja je povezana sa separatističkim skupinama u regiji Donbasu. |
(3) |
Osim toga, Vijeće smatra da bi dodatne fizičke i pravne osobe trebalo dodati na popis osoba, subjekata i tijela koji podliježu mjerama ograničavanja iz Priloga Odluci 2014/145/ZVSP. |
(4) |
S obzirom na kontinuirano podrivanje ili ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Ukrajine, Odluku 2014/145/ZVSP trebalo bi produljiti za dodatnih šest mjeseci. |
(5) |
Odluku 2014/145/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(6) |
Za provedbu navedenih mjera potrebno je daljnje djelovanje Unije, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odluka 2014/145/ZVSP mijenja se kako slijedi:
1. |
Članak 1. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi spriječile ulazak na svoje državno područje ili provoz preko njega:
koje su navedene u Prilogu.” |
2. |
Članak 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Zamrzavaju se sva sredstva i gospodarski resursi koji pripadaju ili su u vlasništvu, u posjedu ili pod nadzorom:
koji su navedeni u Prilogu.” |
3. |
Članak 6. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Ova se Odluka primjenjuje do 15. ožujka 2015.” |
Članak 2.
Osobe i subjekti navedeni u Prilogu ovoj Odluci dodaju se na popis naveden u Prilogu Odluci 2014/145/ZVSP.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 8. rujna 2014.
Za Vijeće
Predsjednik
S. GOZI
(1) Odluka Vijeća 2014/145/ZVSP od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (SL L 78, 17.3.2014., str. 16.).
PRILOG
Popis osoba i subjekata iz članka 2.
|
Ime |
Osobni podaci |
Obrazloženje |
Datum uvrštenja na popis |
1. |
Alexander ZAKHARCHENKO Александр Владимирович Захарченко |
Rođen 1976. u Donjetsku |
Dana 7. kolovoza zamijenio je Alexandera Borodaija kao takozvani „premijer” takozvane „Narodne Republike Donjetska”. Pri preuzimanju i obnašanju te dužnosti Zakharchenko je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. |
12.9.2014. |
2. |
Vladimir KONONOV/poznat i kao „Tsar”
|
Rođen 14.10.1974. u Gorskyju |
Dana 14. kolovoza zamijenio je Igora Strelkova/Girkina kao takozvani „ministar obrane” takozvane „Narodne Republike Donjetska”. Navodno je zapovijedao odredom separatističkih boraca u Donjetsku od travnja i obećao „riješiti strateški zadatak odbijanja ukrajinske vojne agresije”. Time je Konokov podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. |
12.9.2014. |
3. |
Miroslav Vladimirovich RUDENKO Мирослав Владимирович Руденко |
21.1.1983. u Debalcevu |
Zapovjednik Narodne milicije Donbassa. Izjavio je između ostaloga da će svoje borbe nastaviti u ostatku zemlje. Time je Rudenko podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. |
12.9.2014. |
4. |
Gennadiy Nikolaiovych TSYPKALOV Геннадий Николаевич Цыпкалов. |
Rođen 6.21.1973. |
Zamijenio je Marata Bashirova kao takozvani „premijer” takozvane „Narodne Republike Luganska”. Prethodno je djelovao u miliciji Vojske jugoistoka. Time je Tsypkalov podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. |
12.9.2014. |
5. |
Andrey Yurevich PINCHUK Андрей Юрьевич ПИНЧУК |
|
„Državni ministar sigurnosti” takozvane „Narodne Republike Donjetska”. Povezan s Vladimirom Antyufeyevom, koji je odgovoran za separatističke „vladine” aktivnosti takozvane „vlade Narodne Republike Donjetska”. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. |
12.9.2014. |
6. |
Oleg BEREZA Олег БЕРЕЗА |
|
„Ministar unutarnjih poslova” takozvane „Narodne Republike Donjetska”. Povezan s Vladimirom Antyufeyevom, koji je odgovoran za separatističke „vladine” aktivnosti takozvane „vlade Narodne Republike Donjetska”. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. |
12.9.2014. |
7. |
Andrei Nikolaevich RODKIN Андрей Николаевич Родкин |
|
Moskovski predstavnik takozvane „Narodne Republike Donjetska”. U svojim izjavama između ostalog govorio je o spremnosti milicije da provodi gerilski rat i njihovom osvajanju oružanih sustava ukrajinskih oružanih snaga. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. |
12.9.2014. |
8. |
Aleksandr KARAMAN Александр караман |
|
„Zamjenik premijera za socijalna pitanja” takozvane „Narodne Republike Donjetska”. Povezan s Vladimirom Antyufeyevom, koji je odgovoran za separatističke „vladine” aktivnosti takozvane „vlade Narodne Republike Donjetska”. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Štićenik ruskog zamjenika premijera Dmitryja Rogozina. |
12.9.2014. |
9. |
Georgiy L'vovich MURADOV Георгий Львович Мурадов |
Rođen 19.11.1954. |
Takozvani „zamjenik premijera” Krima i ovlašteni predstavnik Krima predsjedniku Putinu. Muradov je imao važnu ulogu u konsolidaciji ruske institucionalne kontrole nad Krimom nakon nezakonitog pripojenja. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. |
12.9.2014. |
10. |
Mikhail Sergeyevich SHEREMET Михаил Сергеевич Шеремет |
Rođen 23.5.1971. u Dzhankoyju |
Takozvani „prvi zamjenik premijera” Krima. Sheremet je odigrao ključnu ulogu u organizaciji i provedbi referenduma od 16. ožujka na Krimu o ujedinjenju s Rusijom. U razdoblju referenduma Sheremet je navodno zapovijedao promoskovskim „samoobrambenim snagama” na Krimu. Time je podupirao djelovanja i politike kojima se podriva teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. |
12.9.2014. |
11. |
Yuri Leonidovich VOROBIOV Юрий Леонидович Воробьев |
Rođen 2.2.1948. u Krasnoyarsku |
Zamjenik predsjednika Federalnog vijeća Ruske Federacije. Dana 1. ožujka 2014. Vorobiov je javno u Federalnom vijeću podržao raspoređivanje ruskih snaga u Ukrajini. Nakon toga, glasao je za s time povezani dekret. |
12.9.2014. |
12. |
Vladimir Volfovich ZHIRINOVSKY Владимир Вольфович Жириновски |
Rođen 10.6.1964. u Eidelshteinu, Kazakhstan |
Član Vijeća državne Dume; vođa stranke LDPR. Aktivno je podržavao sudjelovanje ruskih oružanih snaga u Ukrajini i pripojenje Krima. Aktivno je zagovarao podjelu Ukrajine. Uime stranke LDPR kojom predsjeda potpisao je sporazum s takozvanom „Narodnom Republikom Donjetskom”. |
12.9.2014. |
13. |
Vladimir Abdualiyevich VASILYEV
|
Rođen 11.8.1949. u Klinu |
Zamjenik predsjednika državne Dume. Dana 20. ožujka 2014. glasao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
14. |
Viktor Petrovich VODOLATSKY Виктор Петрович Водолацкий |
Rođen 19.8.1957. u regiji Azov. |
Predsjednik („ataman”) Unije ruskih i stranih kozačkih snaga i zamjenik u državnoj Dumi. Podržao je pripojenje Krima i priznao je da su ruski Kozaci bili aktivno uključeni u ukrajinski sukob na strani separatista koje je podržala Moskva. Dana 20. ožujka 2014. glasao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
15. |
Leonid Ivanovich KALASHNIKOV Леонид Иванович Калашников |
Rođen 6.8.1960. u Stepnoy Dvoretsu |
Prvi zamjenik predsjednika Odbora za vanjske poslove državne Dume. Dana 20. ožujka 2014. glasao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
16. |
Vladimir Stepanovich NIKITIN
|
Rođen 5.4.1948. u Opochki |
Prvi zamjenik predsjednika Odbora za odnose s državama CIS-a, euroazijske integracije i veze sa sunarodnjacima u državnoj Dumi. Dana 20. ožujka 2014. glasao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
17. |
Oleg Vladimirovich LEBEDEV Олег Владимирович Лебедев |
Rođen 21.3.1964. u Orelu/Rudnyju |
Prvi zamjenik predsjednika Odbora za odnose s državama CIS-a, euroazijske integracije i veze sa sunarodnjacima u državnoj Dumi. Dana 20. ožujka 2014. glasao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
18. |
Ivan Ivanovich MELNIKOV Иван Иванович Мельников |
Rođen 7.8.1950. u Bogoroditsku |
Prvi zamjenik predsjednika, državna Duma. Dana 20. ožujka 2014. glasao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
19. |
Igor Vladimirovich LEBEDEV Игорь Владимирович Лебедев |
Rođen 27.9.1972. u Moskvi |
Zamjenik predsjednika, državna Duma. Dana 20. ožujka 2014. glasao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije –Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
20. |
Nikolai Vladimirovich LEVICHEV Николай Владимирович Левичев |
Rođen 28.5.1953. u Pushkinu |
Zamjenik predsjednika, državna Duma. Dana 20. ožujka 2014. glasao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
21. |
Svetlana Sergeevna ZHUROVA Светлана Сергеевна Журова |
Rođena 7.1.1972. u Pavlovu na Nevi |
Prva zamjenica predsjednika Odbora za vanjske poslove, državna Duma. Dana 20. ožujka 2014. glasala je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
22. |
Aleksey Vasilevich NAUMETS Алексей Васильевич Hаумец |
Rođen 11.2.1968. |
General bojnik ruske vojske. Zapovijeda 76. zračnim odredom koji je uključen u rusku vojnu prisutnost na ukrajinskom državnom području, posobice tijekom nezakonitog pripojenja Krima. |
12.9.2014. |
23. |
Sergey Viktorovich CHEMEZOV
|
Rođen 20.8.1952. u Cheremkhovu |
Sergei Chemezov je jedan od poznatih bliskih suradnika predsjednika Putina; obojica su bili dužnosnici KGB-a raspoređeni u Dresdenu; član je Vrhovnog vijeća „Ujedinjene Rusije”. Zahvaljujući vezama s ruskim predsjednikom promaknut je na više pozicije u poduzećima pod državnom kontrolom. Predsjeda konglomeratom Rostec, vodećom ruskom korporacijom za obrambenu i industrijsku proizvodnju pod državnom kontrolom. Slijedom odluke ruske vlade Technoprometexpoort, društvo kći Rosteca planira izgradnju energetskog postrojenja na Krimu i time podupire njegovu integraciju u Rusku Federaciju. Nadalje, Rosoboronexport, društvo kći Rosteca, podržao je integraciju krimskih obrambenih trgovačkih društava u rusku obrambenu industriju, time konsolidirajući nezakonito pripojenje Krima Ruskoj Federaciji. |
12.9.2014. |
24. |
Alexander Mikhailovich BABAKOV Aлександр Михайлович Бабаков |
Rođen 8.2.1963. u Kišinjevu |
Zastupnik u državoj Dumi, predsjednik povjerenstva državne Dume za zakonodavne odredbe o razvoju vojno-industrijskog kompleksa Ruske Federacije. Istaknuti je član „Ujedinjene Rusije” i poduzetnik s velikim ulaganjima u Ukrajini i na Krimu. Dana 20. ožujka 2014. glasovao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”. |
12.9.2014. |
12.9.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 271/54 |
ODLUKA VIJEĆA 2014/659/ZVSP
od 8. rujna 2014.
o izmjeni Odluke 2014/512/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,
budući da:
(1) |
Vijeće je 31. srpnja 2014. donijelo Odluku 2014/512/ZVSP (1). |
(2) |
Europsko vijeće je 30. kolovoza 2014. osudilo sve veći priljev boraca i oružja s državnog područja Ruske Federacije u istočnu Ukrajinu te agresiju ruskih oružanih snaga na tlu Ukrajine. |
(3) |
Europsko vijeće pozvalo je na obavljanje pripremnih radnji na prijedlozima kako bi se mogli poduzeti značajni daljnji koraci s obzirom na razvoj situacije na terenu. |
(4) |
S obzirom na ozbiljnost situacije, Vijeće smatra da je primjereno poduzeti daljnje mjere ograničavanja kao odgovor na djelovanja Rusije kojima se destabilizira situacija u Ukrajini. |
(5) |
U tom je kontekstu primjereno proširiti zabranu u odnosu na određene financijske instrumente. Trebalo bi nametnuti dodatna ograničenja pristupa tržištu kapitala u odnosu na ruske financijske institucije u vlasništvu države, određene ruske subjekte iz obrambenog sektora i određene ruske subjekte čije je glavna poslovna aktivnost prodaja ili prijevoz nafte. Te zabrane ne utječu na financijske usluge koje nisu navedene u članku 1. Zajmovi se trebaju smatrati novim zajmovima samo ako su iskorišteni nakon 12. rujna 2014. |
(6) |
Nadalje, trebalo bi zabraniti prodaju, opskrbu ili prijenos robe s dvojnom namjenom određenim osobama, subjektima ili tijelima u Rusiji. |
(7) |
Osim toga, trebalo bi zabraniti pružanje usluga potrebnih za traženje i proizvodnju nafte iz dubokih voda, traženje i proizvodnju nafte sna arktičkom području ili za projekte dobivanja nafte iz škriljevca. |
(8) |
Za provedbu navedenih mjera potrebno je daljnje djelovanje Unije, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odluka 2014/512/ZVSP mijenja se kako slijedi:
1. |
Članak 1. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 1. 1. Izravna ili neizravna kupnja ili prodaja, izravno ili neizravno pružanje investicijskih usluga za ili pomoći pri izdavanju ili bilo kakvo drugo postupanje s obveznicama, vlasničkim papirima ili sličnim financijskim instrumentima s rokom dospijeća duljim od 90 dana, izdanima nakon 1. kolovoza 2014. do 12. rujna 2014., ili s rokom dospijeća duljim od 30 dana, izdanima nakon 12. rujna 2014. od strane:
zabranjuje se. 2. Izravna ili neizravna kupnja ili prodaja, izravno ili neizravno pružanje investicijskih usluga za ili pomoći pri izdavanju ili bilo kakvo drugo postupanje s obveznicama, vlasničkim papirima ili sličnim financijskim instrumentima s rokom dospijeća duljim od 30 dana, a koji su izdani nakon 12. rujna 2014. od strane:
zabranjuje se. 3. Zabranjuje se izravno ili neizravno davanje, ili sudjelovanje u bilo kakvom aranžmanu za davanje, novih zajmova ili kredita s rokom dospijeća duljim od 30 dana bilo kojoj pravnoj osobi, subjektu ili tijelu iz stavka 1. ili 2. nakon 12. rujna 2014., osim za zajmove ili kredit s posebnim i dokumentiranim ciljem osiguravanja financiranja uvoza ili izvoza robe i nefinancijskih usluga koje nisu obuhvaćene zabranom, između Unije i Rusije, ili za zajmove s posebnim i dokumentiranim ciljem osiguravanja sredstava za hitne slučajeve radi ispunjavanja kriterija solventnosti i likvidnosti za pravne osobe s poslovnim nastanom u Uniji u čijim vlasničkim pravima subjekt iz Priloga I. ima više od 50 % udjela.” . |
2. |
Umeće se sljedeći članak: „Članak 3.a 1. Zabranjuje se izravna ili neizravna prodaja, opskrba, prijenos ili izvoz robe i tehnologije s dvojnom namjenom, kako je uključeno u Prilog I. Uredbi (EZ) br. 428/2009, neovisno o tome jesu li podrijetlom s njihovih državnih područja, bilo kojoj osobi, subjektu ili tijelu u Rusiji, kako je navedeno u Prilogu IV. ovoj Odluci, od strane državljana država članica ili s državnih područja država članica ili upotrebom plovila ili zrakoplova pod njihovom zastavom. 2. Zabranjuje se:
3. Zabrane iz stavaka 1. i 2. ne dovode u pitanje izvršavanje ugovora ili sporazuma sklopljenog prije 12. rujna 2014. niti pružanje pomoći potrebne za održavanje i sigurnost postojećih sposobnosti unutar EU-a. 4. Zabrane iz stavaka 1. i 2. ne odnose se na izvoz, prodaju, opskrbe ili prijenose robe i tehnologije dvojne namjene za aeronautiku i za svemirsku industriju, ili s tim povezano pružanje tehničke ili financijske pomoći, za nevojnu upotrebu i za nevojnog krajnjeg korisnika, kao i za održavanje i sigurnost postojećih civilnih nuklearnih sposobnosti unutar EU-a, za nevojnu upotrebu i za nevojnog krajnjeg korisnika.” |
3. |
Umeće se sljedeći članak: „Članak 4.a 1. Zabranjuje se izravno ili neizravno pružanje povezanih usluga potrebnih za traženje i proizvodnju nafte iz dubokih voda, traženje i proizvodnju nafte na arktičkom području ili za projekte dobivanja nafte iz škriljevca u Rusiji, od strane državljana država članica ili s područja država članica ili upotrebom plovila ili zrakoplova pod jurisdikcijom država članica. 2. Zabrana navedena u stavku 1. ne dovodi u pitanje izvršavanje ugovora ili okvirnih sporazuma sklopljenih prije 12. rujna 2014. ili akcesornih ugovora potrebnih za izvršavanje takvih ugovora. 3. Zabrana navedena u stavku 1. se ne primjenjuje ako su usluge o kojima je riječ potrebne za hitno sprečavanje ili ublažavanje događaja za koji je vjerojatno da će imati ozbiljan i značajan utjecaj na ljudsko zdravlje i sigurnost ili na okoliš.” |
4. |
Članak 7. stavak 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:
. |
5. |
Članak 8. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 8. Zabranjuje se svjesno i namjerno sudjelovanje u aktivnostima čiji je cilj ili učinak zaobilaženje zabrana određenih u člancima od 1. do 4.a, uključujući i djelovanjem umjesto subjekata iz članka 1.” . |
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 8. rujna 2014.
Za Vijeće
Predsjednik
S. GOZI
(1) Odluka 2014/512/ZVSP od 31. srpnja 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (SL L 229, 31.7.2014., str. 13.).
PRILOG
1. |
Naziv priloga Odluci 2014/512/ZVSP mijenja se u Prilog I. |
2. |
Dodaju se sljedeći prilozi: „PRILOG II. POPIS PRAVNIH OSOBA, SUBJEKATA ILI TIJELA IZ ČLANKA 1. STAVKA 2. TOČKE (a)
PRILOG III. POPIS PRAVNIH OSOBA, SUBJEKATA ILI TIJELA IZ ČLANKA 1. STAVKA 2. TOČKE (b)
PRILOG IV. POPIS PRAVNIH OSOBA, SUBJEKATA ILI TIJELA IZ ČLANKA 3.a
|
12.9.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 271/58 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE
оd 11. rujna 2014.
o predlošku sporazuma o financiranju za doprinos iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj zajedničkim financijskim instrumentima za neograničena jamstva i sekuritizaciju u korist malih i srednjih poduzeća
(2014/660/EU)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvote o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (1), a posebno njezin članak 39. stavak 4. drugi podstavak,
budući da:
(1) |
Financijska kriza utječe na mala i srednja poduzeća (MSP) u Europskoj uniji od 2009. zbog, među ostalim, razduživanja koje su europske banke provele u svojim bilancama kako bi se uskladile s kapitalnim zahtjevima sadržanima u Direktivi 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (2) i Uredbi (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (3). Kako bi se riješili mogući posljedični tržišni nedostaci za financijske usluge i financijske instrumente za MSP-ove, Europsko vijeće dalo je mandat Komisiji da istraži mogućnosti stavljanja financijskih instrumenata na raspolaganje MSP-ovima na paneuropskoj razini. |
(2) |
Komisija je s Europskom investicijskom bankom (EIB) u prosincu 2013. završila ex ante procjenu (4) kojom je utvrđen tržišni nedostatak u dodjeli sredstava održivim MSP-ovima u Europskoj uniji u procijenjenom rasponu od 20 do 112 milijardi EUR. |
(3) |
U ex ante procjeni istaknuta je važnost brzog odgovora na financijsku krizu koja utječe na MSP-ove, u kontekstu zajedničkog europskog napora na revitalizaciji blokiranog kreditnog kanala prema MSP-ovima, poticanju gospodarskog rasta i suzbijanju rascjepkanosti na unutarnjem tržištu u pogledu pristupa MSP-ova kreditiranju. |
(4) |
Dio je tog odgovora otvaranje posebnih komponenata unutar financijskih instrumenata osnovanih na razini Unije na temelju Uredbe (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ (5) te na temelju Uredbe (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (6). |
(5) |
Budući da se člankom 17. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1287/2013 (COSME) te člancima 20. i 21. Uredbe (EU) br. 1291/2013 o osnivanju programa Obzor 2020. izričito nastoje osigurati komplementarnost i sinergije s europskim strukturnim i investicijskim fondovima (ESI fondovi), drugi je dio odgovora omogućiti državama članicama korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) radi pružanja financijskog doprinosa tim financijskim instrumentima osnovanima na razini Unije na temelju članka 39. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1303/2013. |
(6) |
Navedenim financijskim instrumentima osnovanima na razini Unije neizravno upravlja Komisija, a provedbene zadaće povjerene su EIB-u ili EIF-u u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (c) podtočkom iii. i člankom 139. stavkom 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (7) u pogledu financijskih instrumenata za neograničeno jamstvo i sekuritizaciju u korist MSP-ova. U tu svrhu Komisija mora s EIB-om ili Europskim investicijskim fondom (EIF) sklopiti sporazume o delegiranju. |
(7) |
Ako država članica iskoristi mogućnost pružanja financijskog doprinosa iz sredstava EFRR-a i EPFRR-a financijskim instrumentima osnovanima na razini Unije, člankom 39. stavkom 4. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1303/2013 zahtijeva se od država članica sudionica da sklope sporazum o financiranju s EIB-om ili EIF-om. |
(8) |
Financijski instrumenti osnovani na razini Unije mogu dati željeni brz odgovor samo ako njihovo funkcioniranje ispunjuje dva uvjeta. Prvo, mora biti osigurano da za sve države članice sudionice, kao i među njima, vrijede jedinstveni uvjeti i jednako postupanje pri korištenju sredstava EFRR-a i EPFRR-a. Drugo, uvjeti za doprinos iz sredstava EFRR i EPFRR-a u skladu s bilo kojim pojedinačnim sporazumom o financiranju koji sklope države članice sudionice i EIB ili EIF i uvjeti sadržani u sporazumima o delegiranju u pogledu drugih izvora u okviru programa COSME i Obzor 2020. moraju biti dosljedni. Ispunjivanje tih uvjeta najbolje se osigurava predloškom sporazuma o financiranju koji je dostupan kako državama članicama sudionicama, tako i EIB-u ili EIF-u. Stoga je nužno utvrditi predložak sporazuma o financiranju. |
(9) |
Kako bi se osiguralo učinkovito korištenje predmetnih sredstava EFRR-a i EPFRR-a, predložak sporazuma o financiranju trebao bi uključivati, među ostalim, zadaće i obveze EIB-a ili EIF-a kao što su naknada, minimalno povećanje koje treba postići u jasno definiranim ključnim fazama, uvjeti za stvaranje novog dužničkog financiranja u korist MSP-ova, odredbe koje se odnose na neprihvatljive mjere i kriterije za isključenje, raspored plaćanja iz EFRR i EPFRR-a financijskim instrumentima, sankcije u slučaju da predmetni financijski posrednici ne ispunjuju obveze, odredbe o odabiru financijskih posrednika, odredbe o praćenju, izvješćivanju i reviziji te vidljivosti financijskih instrumenata i uvjeti za raskid sporazuma. |
(10) |
Kako bi se omogućila brza primjena mjera predviđenih u ovoj Odluci, ova bi Odluka trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. |
(11) |
Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za koordinaciju za europske strukturne i investicijske fondove osnovanog člankom 150. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Predložak sporazuma o financiranju za financijski doprinos iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj zajedničkim financijskim instrumentima za neograničena jamstva i sekuritizaciju u korist malih i srednjih poduzeća, koji treba biti sklopljen između Europske investicijske banke ili Europskoga investicijskog fonda i svake države članice sudionice, utvrđen je u Prilogu ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 11. rujna 2014.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2) SL L 176, 27.6.2013., str. 338.
(3) SL L 176, 27.6.2013., str. 1.
(4) Radni dokument službi Komisije SWD(2013)517 završna verzija.
(5) SL L 347, 20.12.2013., str. 33.
(6) SL L 347, 20.12.2013., str. 104.
(7) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
PRILOG
[UPRAVLJAČKO TIJELO DRŽAVE ČLANICE KOJA SUDJELUJE U INICIJATIVI MSP]
i
[EUROPSKI INVESTICIJSKI FOND]/[EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA]
PREDLOŽAK SPORAZUMA O FINANCIRANJU
Sadržaj
Članak 1. |
Definicije i tumačenje |
Članak 2. |
Svrha i područje primjene ovog Sporazuma o financiranju |
Članak 3. |
Prihvatljivost i kriteriji za isključenje novog dužničkog financiranja |
Članak 4. |
Opća načela koja se odnose na provedbu i upravljanje namjenskom komponentom (namjenskim komponentama) |
Članak 5. |
Ciljevi i opis namjenske komponente (namjenskih komponenata) |
Članak 6. |
Teritorijalno područje primjene |
Članak 7. |
Minimalni učinak poluge, ključne etape i sankcije |
Članak 8. |
Zadaće i obveze EIF-a |
Članak 9. |
Odabir financijskih posrednika i operativni sporazumi |
Članak 10. |
Upravljanje |
Članak 11. |
Doprinos države članice |
Članak 12. |
Doprinos EIF-a |
Članak 13. |
Račun (Računi) namjenske komponente (namjenskih komponenata) i upravljanje sredstvima riznice |
Članak 14. |
Troškovi upravljanja i naknade za upravljanje |
Članak 15. |
Računovodstvo |
Članak 16. |
Operativno i financijsko izvješćivanje |
Članak 17. |
Revizije, kontrole i praćenje |
Članak 18. |
Evaluacija |
Članak 19. |
Nabava robe, radova i usluga |
Članak 20. |
Vidljivost |
Članak 21. |
Objavljivanje podataka o financijskim posrednicima i krajnjim primateljima |
Članak 22. |
Ustupanje |
Članak 23. |
Odgovornost |
Članak 24. |
Mjerodavno pravo i sudska nadležnost |
Članak 25. |
Stupanje na snagu – Raskid |
Članak 26. |
Obavijesti i komunikacije |
Članak 27. |
Izmjene i razno |
Članak 28. |
Prilozi |
Prilog 1. |
Pismo namjere za namjensku komponentu (namjenske komponente) |
Prilog 2. |
Kriteriji za isključenje financijskih posrednika i krajnjih primatelja te kriteriji prihvatljivosti za doprinos EU-a [navodi se djelomično u okviru posebnih sporazuma o financiranju] |
Prilog 3. |
Zahtjev za plaćanje [navodi se u okviru posebnih sporazuma o financiranju] |
Prilog 4. |
Smjernice za upravljanje sredstvima riznice [navodi se u okviru posebnih sporazuma o financiranju] |
Prilog 5. |
Izvješćivanje o operativnim aspektima namjenske komponente (namjenskih komponenata) [navodi se u okviru posebnih sporazuma o financiranju] |
Prilog 6. |
Izvješćivanje o financijskim aspektima namjenske komponente (namjenskih komponenata) [navodi se u okviru posebnih sporazuma o financiranju] |
Ovaj Sporazum sklopili su dana [•] 2014.:
(1) |
[Upravljačko tijelo države članice koja sudjeluje u inicijativi MSP] („upravljačko tijelo”) koje za potrebe potpisivanja ovog Sporazuma zastupa [ime osobe], [funkcija]; i |
(2) |
[Europski investicijski fond]/[Europska investicijska banka], [15, avenue J. F. Kennedy]/[98-100 Boulevard Konrad Adenauer], [L-2968]/[L-2950] Luxembourg, Luksemburg („EIF”), koji/koju za potrebe potpisivanja ovog Sporazuma zastupa [ime osobe], [funkcija]; dalje u tekstu zajedno „stranke”, a pojedinačno „stranka”, ovisno o kontekstu. |
BUDUĆI DA:
(1) |
Slijedom zaključaka Europskog vijeća od 27. i 28. lipnja 2013. Europska investicijska banka (EIB) i Europska komisija provele su ex ante procjenu u cilju utvrđivanja tržišnih nedostataka za financijske usluge i raspoložive financijske instrumente za MSP-ove koji trenutačno postoje na paneuropskoj razini („ex ante procjena”), u kontekstu zajedničkog europskog napora na revitalizaciji blokiranog kreditnog kanala prema MSP-ovima, poticanju gospodarskog rasta i suzbijanju rascjepkanosti na unutarnjem tržištu u pogledu pristupa MSP-ova kreditiranju („inicijativa MSP”); |
(2) |
ex ante procjena završena je u prosincu 2013. i u njoj je utvrđen tržišni nedostatak u dodjeli sredstava održivim MSP-ovima u [ime države članice] u procijenjenom rasponu od [•] do [•] milijuna EUR; |
(3) |
dana 17. prosinca 2013. donesena je Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od. 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (1) („UZO”); |
(4) |
u skladu s člankom 38. stavkom 1. točkom (a) UZO-a upravljačka tijela mogu dodijeliti financijski doprinos financijskim instrumentima koji su osnovani na razini Unije; u skladu s člankom 39. stavkom 2. UZO-a, [ime države članice] može iskoristiti do 7 % ukupnih sredstava koja su joj dodijeljena iz EFRR-a i EPFRR-a za pružanje financijskog doprinosa takvim financijskim instrumentima kojima neizravno upravlja Europska komisija i za koje su provedbene zadaće povjerene grupaciji EIB (pri čemu EIB prema definiciji iz članka 2. stavka 23. UZO-a znači Europska investicijska banka, Europski investicijski fond ili bilo koje ovisno društvo EIB-a) („grupacija EIB”) u skladu s člankom 58. stavkom 1. točkom (c) podtočkom iii. i člankom 139. stavkom 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (2), u odnosu na [neograničena jamstva kojima se pruža olakšica kapitala financijskim posrednicima za nove portfelje dužničkog financiranja za prihvatljive MSP-ove u skladu s člankom 37. stavkom 4. UZO-a] I/ILI [sekuritizaciju, kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 61. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (3), [postojećih portfelja dužničkog financiranja za MSP-ove i druga poduzeća s manje od 500 zaposlenih;] I/ILI [novih portfelja dužničkog financiranja za MSP-ove] (Opcija 2.); [udruživanjem doprinosa države članice s doprinosima drugih država članica (Opcija 3.)]; |
(5) |
u skladu s Uredbom (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ (4) („Uredba COSME”), Europska komisija uspostavila je financijske instrumente („financijski instrumenti COSME”) čiji je cilj olakšati i poboljšati pristup financiranju za MSP-ove u početnoj fazi, fazi rasta i fazi prijenosa te koji nadopunjuju korištenje, od strane država članica, financijskih instrumenata za MSP-ove na nacionalnoj i regionalnoj razini; okviran doprinos Europske komisije financijskim instrumentima COSME u razdoblju 2014. – 2016. predviđen je u iznosu do [•] milijuna EUR; |
(6) |
u skladu s Uredbom (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (5) te u skladu s Odlukom Vijeća 2013/743/EU od 3. prosinca 2013. o osnivanju Posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka 2006/971/EZ, 2006/972/EZ, 2006/973/EZ, 2006/974/EZ i 2006/975/EZ (6) (zajedno „Uredba H2020”), Europska komisija uspostavila je financijske instrumente („financijski instrumenti H2020”) čiji je cilj olakšati pristup rizičnom financiranju za krajnje primatelje koji provode istraživačke i inovativne projekte; okviran doprinos Europske komisije financijskim instrumentima H2020 u razdoblju 2014. – 2016. predviđen je u iznosu do [•] milijuna EUR; |
(7) |
dana [datum] [i dana [datum]] Europska komisija [, EIB] i EIF potpisali su sporazum o delegiranju [sporazume o delegiranju] („sporazum[i] o delegiranju”), u kojima se, među ostalim, utvrđuju uvjeti koji se primjenjuju na i. [financijske instrumente COSME] I/ILI [financijske instrumente H2020], a posebno na namjenske komponente koje odgovaraju različitim vlasničkim i dužničkim financijskim proizvodima (uključujući proizvode predložene u okviru inicijative MSP) za koje države članice mogu isto tako davati doprinos, ii. doprinos Europske komisije takvim namjenskim komponentama [financijskih instrumenata COSME] I/ILI [financijskih instrumenata H2020]; |
(8) |
u kontekstu inicijative MSP stranke voljne su surađivati u cilju provedbe i upravljanja namjenskom komponentom [namjenskim komponentama] koja [koje] odgovara[ju] doprinosu države članice [financijskim instrumentima COSME] [I/ILI] [financijskim instrumentima H2020] („namjenska komponenta (namjenske komponente)”), koja se koristi [koje se koriste] za [neograničena jamstva za nove portfelje dužničkog financiranja za prihvatljive MSP-ove u skladu s člankom 37. stavkom 4. UZO-a (Opcija 1.)] [I/ILI [sekuritizaciju, kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 61. Uredbe (EU) br. 575/2013, [postojećih portfelja dužničkog financiranja za MSP-ove i druga poduzeća s manje od 500 zaposlenih;] [I/ILI] [novih portfelja dužničkog financiranja za MSP-ove] (Opcija 2.); [udruživanjem doprinosa države članice s doprinosima drugih država članica (Opcija 3.)]; |
(9) |
u skladu s člankom 39. stavkom 4. točkom (b) UZO-a dana [umetnuti datum] 2014. [ime države članice] dostavila je Komisiji jedinstveni posebni nacionalni program u vezi sa svojim sudjelovanjem u namjenskoj komponenti [namjenskim komponentama] („jedinstveni posebni nacionalni program”). Komisija je dana [umetnuti datum] 2014. Odlukom C(2014)[•] odobrila jedinstveni posebni nacionalni program; |
(10) |
u skladu s člankom 39. UZO-a uvjeti sudjelovanja u inicijativi MSP moraju biti utvrđeni u sporazumima o financiranju sklopljenima između svake države članice koja sudjeluje i grupacije EIB; |
(11) |
namjenska komponenta (namjenske komponente) provodi se (provode se) kao dio odjeljka [financijskih instrumenata COSME] I/ILI [financijskih instrumenata H2020] namijenjenog [IME DRŽAVE ČLANICE] („odjeljak”); odjeljak uključuje i doprinos EU-a kao i doprinos EIF-a te sredstva EIB-a i vlastita sredstva drugih ulagača, ako je primjenjivo, u skladu s uvjetima sporazuma o delegiranju i bilo kojeg drugog sporazuma sklopljenog između EIF-a i odgovarajućih ulagača, ako je primjenjivo. Kako bi se uredno uzeli u obzir veličina i uloga doprinosa države članice unutar [financijskih instrumenata COSME] I/ILI [financijskih instrumenata H2020], stranke namjeravaju utvrditi posebno upravljanje namjenskom komponentom (namjenskim komponentama) uključujući, među ostalim, ad hoc odbor ulagača koji ima savjetodavnu ulogu i koji će dopunjavati odredbe sporazuma o delegiranju za pitanja povezana s doprinosom države članice; |
(12) |
uzimajući u obzir i rezultate ex ante procjene i razgovora održanih s odgovarajućim institucijama i sudionicima na tržištu kako bi se odredio iznos javnih sredstava koje treba dodijeliti namjenskoj komponenti [namjenskim komponentama], indikativan doprinos države članice namjenskoj komponenti (namjenskim komponentama) iznosi [•] milijuna EUR; indikativan doprinos EU-a u razdoblju 2014. – 2016. predviđen je u iznosu do [•] milijuna EUR; |
(13) |
osnivanje namjenske komponente (namjenskih komponenata) u skladu je s pravilima o državnoj potpori utvrđenima pravom Unije; [IME DRŽAVE ČLANICE] i EIF potvrđuju da provedba namjenske komponente (namjenskih komponenata) mora biti u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (7) (Uredba o de minimis potporama) ili Uredbom Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (8), ili s odgovarajućom Uredbom o općem skupnom izuzeću te da je, u protivnom, potrebno obavijestiti Europsku komisiju kako bi provela pojedinačnu procjenu; |
(14) |
potpisivanje ovog Sporazuma o financiranju u ime upravljačkog tijela odobreno je od strane [navodi upravljačko tijelo]; |
(15) |
potpisivanje ovog Sporazuma o financiranju u ime EIF-a odobreno je od strane [navodi EIF]; |
stranke su se sporazumjele kako slijedi:
Članak 1.
Definicije i tumačenje
1.1. |
Sljedeći izrazi, kad god se upotrebljavaju u ovom Sporazumu, imaju sljedeća značenja navedena uz njih:
|
1.2. |
U ovom Sporazumu, osim ako kontekst zahtijeva drukčije,
|
Članak 2.
Svrha i područje primjene ovog Sporazuma o financiranju
2.1. |
Ovim Sporazumom o financiranju utvrđuju se uvjeti upotrebe doprinosa države članice u vezi s provedbom namjenske komponente (namjenskih komponenata) od strane EIF-a. |
2.2. |
Okviran doprinos države članice namjenskoj komponenti (namjenskim komponentama) iznosi [•] milijuna EUR. |
2.3. |
Upravljačko tijelo ovime ovlašćuje EIF da u ime EIF-a, a za račun i na rizik upravljačkog tijela, provodi i upravlja namjenskom komponentom (namjenskim komponentama) u vezi s doprinosom države članice u skladu s odredbama UZO-a i ovog Sporazuma o financiranju. |
Članak 3.
Prihvatljivost i kriteriji za isključenje novog dužničkog financiranja
3.1. |
EIF dodjeljuje doprinos države članice operacijama za stvaranje novog dužničkog financiranja u okviru namjenske komponente (namjenskih komponenata) namijenjenima potpori MSP-ovima te usmjerenima na:
u svakom slučaju ne dovodeći u pitanje primjenjiva pravila Unije o državnim potporama i u skladu sa specifičnim pravilima za EFRR i EPFRR, prema potrebi. |
3.2. |
U okviru kriterija utvrđenih u članku 3. stavku 1. namjenska komponenta (namjenske komponente):
|
[3.3.] |
[Namjenskom komponentom (namjenskim komponentama)] može se podupirati samo onaj radni kapital koji je pomoćni i povezan je s novim ulaganjem u sektoru poljoprivrede ili šumarstva, i to za iznos koji ne prelazi 30 % ukupnog iznosa transakcije i nakon valjanog obrazloženja prihvatljivog financijskom posredniku. Radni kapital ne može se poduprijeti za nepoljoprivredne djelatnosti.] [Ovaj se stavak primjenjuje jedino ako je riječ o namjenskoj komponenti (namjenskim komponentama) koja se podupire (koje se podupiru) u okviru EPFRR-a] |
3.4. |
Financijska potpora u okviru namjenske komponente (namjenskih komponenata) dodjeljuje se uzimajući u obzir kriterije za isključenje koji se primjenjuju na doprinos EU-a u okviru [financijskih instrumenata COSME] I/ILI [financijskih instrumenata H2020] i koji su navedeni za informaciju u Prilogu 2. |
3.5. |
Stranke potvrđuju da dio novog dužničkog financiranja stvorenog u skladu s člankom 3. stavkom 1. koji odgovara višestrukom doprinosu EU-a u okviru [financijskih instrumenata COSME] I/ILI [financijskih instrumenata H2020] podliježe odredbama utvrđenima u Sporazumu o delegiranju (Sporazumima o delegiranju) kojim (kojima) se uređuje doprinos EU-a. |
Članak 4.
Opća načela koja se odnose na provedbu i upravljanje namjenskom komponentom (namjenskim komponentama)
4.1. |
EIF provodi, upravlja, prati i ukida namjensku komponentu (namjenske komponente) u skladu sa Sporazumom o financiranju, primjenjivim uvjetima UZO-a, sporazumom (sporazumima) o delegiranju, Financijskom uredbom i drugim odgovarajućim odredbama prava Unije, a posebno pravilima o državnoj potpori. Pri tome EIF primjenjuje vlastita pravila, politike i postupke kako su povremeno izmijenjeni, modificirani i dopunjeni, dobru profesionalnu praksu i primjerene mjere praćenja, kontrole i revizije kako su dodatno utvrđene u ovom Sporazumu. |
4.2. |
EIF je odgovoran za angažiranje i zapošljavanje osoblja i/ili konzultanata koje može dodijeliti za provedbu namjenske komponente (namjenskih komponenata) i koji su pod odgovornošću EIF-a za potrebe ovog Sporazuma o financiranju te koji su u svim aspektima regulirani i podliježu pravilima, politikama i postupcima koje EIF primjenjuje u odnosu na svoje osoblje i/ili konzultante. |
4.3. |
EIF izvršava obveze u vezi s namjenskom komponentom (namjenskim komponentama), izričito utvrđenom (utvrđenima) u ovom Sporazumu o financiranju, djelujući s odgovarajućom profesionalnom razinom brige, učinkovitosti, transparentnosti i pažnje kakvu primjenjuju pri izvršavanju vlastitih poslova. |
4.4. |
Stranka suočena s višom silom o tome bez odgode obavješćuje drugu stranku i pritom navodi prirodu, moguće trajanje i predvidive posljedice više sile. Stranke poduzimaju potrebne mjere kako bi ograničile ili na najmanju moguću mjeru svele troškove i moguće štete nastale zbog više sile. |
4.5. |
Upravljanje i provedba namjenske komponente (namjenskih komponenata) temelji se na načelu usklađivanja interesa između stranaka. U pogledu načela usklađivanja interesa EIF poštuje načela utvrđena u članku 12. i Prilogu 1. |
4.6. |
Raspodjela operacija temelji se na kriterijima koji su utvrđeni u provedbenoj strategiji. EIF dostavlja upravljačkom tijelu svoju provedbenu strategiju u roku od [tri] mjeseca od potpisivanja ovog Sporazuma o financiranju i bez odgađanja obavješćuje upravljačko tijelo o svakoj izmjeni provedbene strategije. |
4.7. |
Doprinos države članice ne smije stvarati neopravdanu prednost, posebno u obliku neopravdanih dividendi ili dobiti za treće strane, osim ako je to u skladu s ovim Sporazumom o financiranju. |
4.8. |
Financijska potpora u okviru namjenske komponente (namjenskih komponenata) ne smije se dodijeliti financijskom posredniku ili krajnjem primatelju koji se nalazi u jednoj od situacija iz članka 9. stavka 4. [takvi se uvjeti dodatno detaljnije ugovaraju]. |
Članak 5.
Ciljevi i opis namjenskih komponenata
Kako je detaljnije navedeno u Prilogu 1., namjenska komponenta (namjenske komponente) pokriva (pokrivaju) rizik:
i. |
portfelja novog dužničkog financiranja neograničenim jamstvima kojima se pruža olakšica kapitala podložno odgovarajućim pravilima o kapitalnim zahtjevima pokrivajući do 80 % svakog pojedinog zajma u odgovarajućim portfeljima („Opcija 1.”) ILI |
ii. |
[postojećih portfelja zajmova, lizinga ili jamstava za MSP-ove i druga poduzeća s manje od 500 zaposlenih] ILI [portfelja novog dužničkog financiranja] sekuritizacijom kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 61. Uredbe (EU) 575/2013 („Opcija 2.”) [udruživanjem doprinosa države članice s doprinosima drugih država članica („Opcija 3.”)]. |
Članak 6.
Teritorijalno područje primjene
Doprinos države članice koristi se u svrhu pokretanja novog dužničkog financiranja isključivo krajnjim korisnicima koji su registrirani i djeluju na području [IME DRŽAVE ČLANICE], prema sljedećoj raspodjeli: [•][takvi se uvjeti dodatno detaljnije ugovaraju]].
Članak 7.
Minimalni učinak poluge, ključne etape i sankcije
7.1. |
EIF osigurava da su u svaki operativni sporazum uključene odredbe kojima se od financijskih posrednika zahtijeva ostvarenje sljedećih ključnih etapa:
|
7.2. |
Kao dio izvješća iz članka 16. stavka 1. EIF u pisanom obliku obavješćuje upravljačko tijelo o ostvarenju ključne etape prije ili nakon rokova iz članka 7. stavka 1. te upravljačkom tijelu pruža informacije o obujmu novog dužničkog financiranja kako je predviđeno dalje u ovom Sporazumu. |
7.3. |
Svakim se operativnim sporazumom predviđaju kazne financijskim posrednicima u korist upravljačkog tijela, okvirno kako slijedi:
Osim toga, za namjensku komponentu (namjenske komponente) u okviru Opcije 2., u slučaju da financijski posrednik ne postigne učinak poluge koji iznosi najmanje 1, kazna je jednaka razlici između odgovarajućeg plaćenog doprinosa države članice koji je dodijeljen odgovarajućoj operaciji i predmetnog iznosa stvorenog novog dužničkog financiranja; [uvjeti određivanja kazni i načini njihove provedbe na razini svake operacije detaljno se ugovaraju] |
7.4. |
Upravljačko tijelo potvrđuje da na sporazume o jamstvu i odgovarajuće operacije neće utjecati neuspjeh odgovarajućeg financijskog posrednika u ispunjenju zahtjeva u pogledu financijske poluge utvrđenih u skladu s ovim Sporazumom o financiranju ili odgovarajućim operativnim sporazumom, ovisno o slučaju. |
7.5. |
Kazna se određuje u jednokratnom iznosu u odnosu na svaku operaciju, a izračunava je EIF u svakoj ključnoj etapi, pri čemu zadnje izračunane iznose iz članka 7. stavka 3. financijski posrednik treba platiti EIF-u u okviru svakog operativnog sporazuma ili (x) pri raskidu operativnog sporazuma zbog razloga koji se mogu pripisati financijskom posredniku ili (y) na kraju odgovarajućeg razdoblja uključenosti za stvaranje novog dužničkog financiranja, ovisno o tome što nastupi ranije. Nakon što predmetni financijski posrednik plati taj iznos, EIF plaća predmetni iznos upravljačkom tijelu. [Ako je potrebno, dodatni se uvjeti mogu detaljno ugovoriti] |
7.6. |
[Da ne bi bilo dvojbe, kazne se primjenjuju ne dovodeći u pitanje druge kazne ili naknade primjenjive na temelju sporazuma o delegiranju za [financijske instrumente COSME] ILI [financijske instrumente H2020] koji se odnose na odgovarajući doprinos EU-a]. |
Članak 8.
Zadaće i obveze EIF-a
8.1. |
Po potpisivanju ovog Sporazuma o financiranju, a za potrebe provedbe operacija, EIF nastoji sklopiti prvi operativni sporazum najkasnije [X] mjeseci nakon potpisivanja ovog Sporazuma o financiranju. |
8.2. |
Ne dovodeći u pitanje druge odredbe ovog Sporazuma o financiranju, EIF:
|
8.3. |
EIF se obvezuje izvršavati sve obveze i zadaće iz ovog Sporazuma o financiranju s dužnom profesionalnom pažnjom, a posebno se obvezuje:
|
8.4. |
[Da ne bi bilo dvojbe, zadaće i obveze EIF-a na temelju ovog Sporazuma o financiranju primjenjuju se ne dovodeći u pitanje ostale odgovarajuće obveze EIF-a na temelju sporazuma o delegiranju [COSME] ILI [H2020]]. |
Članak 9.
Odabir financijskih posrednika i operativni sporazumi
9.1. |
EIF na vlastitu odgovornost odabire jednog ili više financijskih posrednika za provedbu namjenske komponente (namjenskih komponenata) u skladu s odgovarajućim uvjetima sporazuma o delegiranju [COSME] I/ILI [H2020], ovisno o slučaju. [Ako je potrebno, mogu se detaljnije ugovoriti dodatni uvjeti] |
9.2. |
Financijske posrednike s kojima EIF namjerava sklopiti operativne sporazume bira se na temelju EIF-ovih politika i postupaka otvorenim, transparentnim, izjednačenim i nediskriminirajućim postupcima odabira, izbjegavajući sukob interesa i vodeći računa o prirodi namjenske komponente (namjenskih komponenata) te o iskustvu i financijskoj sposobnosti financijskog posrednika. Odabir financijskih posrednika provodi se kontinuirano i temelji se na sustavu bodovanja kojim se financijskim posrednicima prednost daje prema specifičnim kriterijima. |
9.3. |
Operativni sporazumi koje EIF zaključi s financijskim posrednicima odražavaju sve primjenjive obveze koje EIF ima na temelju ovog Sporazuma o financiranju. Ti operativni sporazumi posebno sadržavaju odredbe o odgovornosti financijskih posrednika u pogledu kazni. |
9.4. |
Operativnim sporazumima zahtijeva se da za potrebe provedbe namjenske komponente (namjenskih komponenata) odabrani financijski posrednici, kako bi:
[Dodatni se uvjeti detaljnije ugovaraju] |
9.5. |
Ne odabiru se financijski posrednici koji su u jednoj od situacija utvrđenih u Prilogu 2. |
9.6. |
Prije potpisivanja operativnog sporazuma EIF pisano obavješćuje upravljačko tijelo o glavnim elementima svake operacije kako je detaljno određeno u Sporazumu o financiranju. [Dodatni se uvjeti detaljnije ugovaraju] EIF bez nepotrebnog odgađanja u pisanom obliku obavješćuje upravljačko tijelo o potpisivanju operativnog sporazuma. |
9.7. |
EIF u pisanom obliku i bez nepotrebnog odgađanja obavješćuje upravljačko tijelo o djelomičnom otkazu, bitnim izmjenama ili prijevremenom raskidu operativnog sporazuma te o razlozima koji su do toga doveli, kako je detaljnije određeno u ovom Sporazumu o financiranju. [Dodatni se uvjeti detaljnije ugovaraju] |
Članak 10.
Upravljanje
10.1. |
Provedbu namjenske komponente (namjenskih komponenata) koju izvršava EIF nadzire odbor ulagača („odbor ulagača”). Odbor ulagača sastoji se od [4] valjano ovlaštena člana koje imenuje upravljačko tijelo i koji zastupaju upravljačko tijelo, [1] člana kojeg imenuje EIF, [1] promatrača kojeg imenuje EIB i [2] promatrača koje imenuje Europska komisija. |
10.2. |
Odbor ulagača:
|
10.3. |
Odbor ulagača donosi odluke konsenzusom i ni u kakvim okolnostima ne smije dovesti u pitanje bilo koju odluku o provedbi cjelokupne strategije [financijskih instrumenata COSME] [I/ILI] [financijskih instrumenata H2020] koju donese odgovarajući upravljački odbor predviđen pripadajućim sporazumom (sporazumima) o delegiranju. |
10.4. |
Odbor ulagača bira svojeg predsjednika. Predsjednik je predstavnik upravljačkog tijela. Odbor ulagača saziva se na zahtjev bilo kojeg od njegovih članova, ali se sastaje najmanje [•] godišnje. Sastanke odbora ulagača organizira njegovo tajništvo. |
10.5. |
Odbor ulagača donosi poslovnik na prijedlog tajništva. |
10.6. |
Za nazočnost na sastancima odbora ulagača ne prima se naknada. Tijelo koje je imenovalo člana snosi njegove troškove povezane s putovanjem i nazočnošću na sastancima odbora ulagača. |
10.7. |
EIF osigurava tajništvo u skladu s ovim Sporazumom o financiranju. Tajništvo obavlja, među ostalim, sljedeće zadaće:
|
Članak 11.
Doprinos države članice
11.1. |
Doprinos države članice koristi se isključivo u vezi s namjenskom komponentom (namjenskim komponentama) i operacijama koje se na nju (njih) odnose. |
11.2. |
EIF dostavlja upravljačkom tijelu najkasnije do [X] svake godine i. plan provedbe operacija za koje se predviđa da će biti potpisane u tekućoj godini i predloženi iznos doprinosa države članice koji treba platiti za tekuću godinu, ii. raspored plaćanja predloženog iznosa doprinosa države članice koji treba platiti svake godine do kraja razdoblja preuzimanja obveze, uključujući primjenjive naknade za upravljanje te iii. sve promjene koje se smatraju potrebnima za prijavljeni doprinos države članice za koji se preuzima obveza u tekućoj godini. Prema potrebi, EIF do [X] svake godine dostavlja upravljačkom tijelu revidirane iznose u vezi s prethodnim podstavkom. |
11.3. |
Nakon dubinske analize financijskih posrednika za koje je predviđeno da budu izabrani u skladu s člankom 9., EIF dostavlja upravljačkom tijelu, u bilo kojem trenutku kad to smatra potrebnim, zahtjev za plaćanje u obliku Priloga 3. („zahtjev za plaćanje”). Zahtjev za plaćanje sadržava i. predloženi iznos doprinosa države članice za pokriće obveza na temelju sporazuma o jamstvu za koje se očekuje da će biti potpisani unutar tri mjeseca od datuma zahtjeva za plaćanje te ii. raspored plaćanja doprinosa države članice koji treba platiti svake godine do kraja razdoblja preuzimanja obveze u vezi s predmetnim operacijama. |
11.4. |
Zahtjev za plaćanje može uključivati predloženi doprinos države članice u iznosu od 100 % iznosa potrebnih za pokriće obveza na temelju sporazuma o jamstvu. |
11.5 |
Po primitku zahtjeva za plaćanje i ovisno o raspoloživom proračunu upravljačko tijelo, bez neopravdanog odgađanja i u svakom slučaju prije nego što EIF potpiše bilo koji sporazum o jamstvu, polaže na račun (račune) namjenske komponente (namjenskih komponenata) doprinos države članice jednak iznosu doprinosa države članice koji je naveden u zahtjevu za plaćanje te o tome obavješćuje EIF. |
11.6 |
Upravljačko tijelo može u bilo kojem trenutku suspendirati plaćanje doprinosa države članice obavješćujući EIF da ne može udovoljiti njegovu zahtjevu za plaćanje jer:
Upravljačko tijelo mora valjano obrazložiti svaku takvu suspenziju i ona ne može biti retroaktivna. EIF se u najkraćem mogućem roku obavješćuje o svakoj takvoj suspenziji i razlozima za nju. Suspenzija proizvodi učinak na datum kada upravljačko tijelo o njoj obavijesti EIF. Preostalo razdoblje plaćanja ponovno počinje teći od datuma primitka traženih informacija ili revidiranih dokumenata ili provedbe potrebnih dodatnih provjera, uključujući provjere na terenu. Ako suspenzija traje dulje od [dva] mjeseca, EIF može zatražiti od upravljačkog tijela da preispita treba li nastaviti suspenziju. |
Članak 12.
Doprinos EIF-a
EIF daje svoj doprinos odjeljku u skladu s uvjetima koji su utvrđeni u Prilogu 1.
Članak 13.
Račun (Računi) namjenske komponente (namjenskih komponenata) i upravljanje sredstvima riznice
13.1. |
Upravljanje sredstvima riznice računa namjenske komponente (namjenskih komponenata) provodi EIF ili bilo koje drugo tijelo koje imenuje EIF po odobrenju odbora ulagača, u skladu sa smjernicama za upravljanje sredstvima riznice koje su utvrđene u Prilogu 4. |
13.2. |
Za svaku namjensku komponentu EIF otvara i održava račun namjenske komponente (namjenskih komponenata) [za sredstva kojima pridonosi operativni program EFRR-a i račun namjenske komponente (namjenskih komponenata) za sredstva kojima pridonosi program ruralnog razvoja EPFRR-a] u skladu s unutarnjim politikama i postupcima EIF-a. |
13.3. |
Doprinos države članice namjenskoj komponenti (namjenskim komponentama) uplaćuje se na račun (račune) namjenske komponente (namjenskih komponenata) u skladu s člankom 11. ovog Sporazuma. |
13.4. |
Korištenje računa namjenske komponente (namjenskih komponenata), preuzimanje obveza u vezi s njima ili raspolaganje njima na neki drugi način odnosno njihovo vođenje u računovodstvenom smislu mora se odvijati odvojeno od drugih sredstava ili računa EIF-a. Sve transakcije moraju imati datum dospijeća. |
13.5. |
Račun (Računi) namjenske komponente (namjenskih komponenata) koristi (koriste) se isključivo u vezi s transakcijama ili operacijama u skladu s ovim Sporazumom o financiranju. |
13.6. |
Sredstvima riznice upravlja se u skladu s politikama i postupcima EIF-a, načelom dobrog financijskog upravljanja i u skladu s načelima utvrđenima u Prilogu 4. Ta se sredstva ulažu na rizik upravljačkog tijela (uključujući i u pogledu negativne kamate i gubitaka u upravljanju sredstvima) u skladu s unaprijed dogovorenim profilom rizika i investicijskom strategijom te, ako je primjenjivo, smjernicama za upravljanje sredstvima u obliku utvrđenom u Prilogu 4. |
13.7. |
EIF naplaćuje naknadu upravljačkom tijelu u skladu s člankom 14. kao plaćanje za upravljanje sredstvima riznice koje provodi EIF ili koje se provodi u njegovo ime. |
13.8. |
Za potrebe vođenja računa namjenske komponente (namjenskih komponenata) EIF otvara i održava eurski račun i, ako je primjenjivo, račun u valuti koja nije euro za operacije denominirane u valuti koja nije euro. |
13.9. |
U korist računa namjenske komponente (namjenskih komponenata) knjiže se:
|
13.10. |
Na teret računa namjenske komponente (namjenskih komponenata) knjiže se:
|
13.11. |
Prijenos iz članka 13. stavka 10. točke (c) izvršava se na sljedeći bankovni račun upravljačkog tijela:
|
13.12. |
U pogledu raskida ovog Sporazuma o financiranju kako je utvrđeno u članku 25., EIF zatvara račun (račune) namjenske komponente (namjenskih komponenata) i bez odgađanja obavješćuje upravljačko tijelo o takvom zatvaranju. |
13.13. |
EIF koristi prihode i otplate u okviru potreba namjenske komponente (namjenskih komponenata), uključujući plaćanje troškova upravljanja i naknada za upravljanje te vodi evidenciju korištenja prihoda i otplata. |
13.14. |
[Prema potrebi, a u svakom slučaju po isteku razdoblja preuzimanja obveze i najkasnije [X] svake godine, EIF obavješćuje upravljačko tijelo o iznosu doprinosa države članice za koji je preuzeta obveza, a koji nije uplaćen na račun (račune) namjenske komponente (namjenskih komponenata) te koji nije više potreban za potrebe ovog Sporazuma o financiranju ili bilo kojeg sporazuma o jamstvu, kako je detaljnije predviđeno u ovom Sporazumu [Dodatni se uvjeti detaljnije ugovaraju].] |
13.15. |
[Po isteku razdoblja preuzimanja obveze i u slučaju da nema preostalog doprinosa države članice koji treba platiti, EIF jednom godišnje, a najkasnije [X] svake godine, obavješćuje upravljačko tijelo o iznosima koji nisu više potrebni u vezi s namjenskom komponentom (namjenskim komponentama) ili bilo kojim sporazumom o jamstvu. Slijedom toga, upravljačko tijelo može EIF-u izdati obavijest o terećenju radi povrata odgovarajućeg iznosa u proračun upravljačkog tijela.] |
Članak 14.
Troškovi upravljanja i naknade za upravljanje
14.1. |
Upravljačko tijelo plaća EIF-u naknade za aktivnost EIF-a koje se sastoje od i. administrativne naknade, ii. stimulativne naknade, iii. naknade za upravljanje sredstvima riznice i iv. rezervne naknade za pokriće nepredviđenih rashoda (zajednički „troškovi upravljanja i naknade za upravljanje”), kako je detaljnije utvrđeno u ovom članku. |
14.2. |
Za troškove upravljanja i naknade za upravljanje EIF tereti račun namjenske komponente (namjenskih komponenata) nakon što ih fakturira upravljačkom tijelu i nakon što ih ono pregleda [ugovorom treba detaljnije odrediti] i ti troškovi i naknade predstavljaju punu nadoknadu EIF-u za aktivnost EIF-a. [Ako je potrebno, dodatni se uvjeti mogu detaljnije ugovoriti] |
14.3. |
Ukupan iznos administrativne naknade i stimulativne naknade ni u kojem slučaju ne smije premašiti 6 % doprinosa države članice za koji je preuzeta obveza, osim u propisno opravdanim okolnostima. Podložno članku 14. stavcima 6. i 7., stimulativna naknada ne smije biti niža od trećine ukupnog iznosa administrativne naknade i stimulativne naknade. Uz administrativnu naknadu i stimulativnu naknadu, naknada za upravljanje sredstvima riznice ne smije premašiti [1] % [ili kako je drukčije utvrđeno u pojedinačnim sporazumima o financiranju] doprinosa države članice za koji je preuzeta obveza. Nadalje, rezervna naknada ne smije premašiti [0,5] % [ili kako je drukčije utvrđeno u pojedinačnim sporazumima o financiranju] doprinosa države članice za koji je preuzeta obveza. |
14.4. |
Administrativna naknada predstavlja cjelokupnu naknadu za administrativne troškove EIF-a u vezi s namjenskom komponentom (namjenskim komponentama), uključujući, ali ne isključivo: istraživanje tržišta, marketing, razvoj proizvoda, aktivnosti podizanja svijesti, pregovaranje, praćenje, prilagodbe sustava IT-a, pravne troškove, putne troškove, porezne savjete, bankovne provizije, troškove podugovaranja, računovodstvo i izvješćivanje, nadzor i kontrole, tajništvo, evaluacije (ako ih bude), unutarnju i vanjsku reviziju, vidljivost i promidžbu. Njome se uzimaju u obzir troškovi naplaćeni financijskim posrednicima. [Ako je potrebno, dodatni se uvjeti mogu detaljnije ugovoriti] |
14.5. |
Podložno gornjim granicama koje su utvrđene u članku 14. stavku 3., administrativna se naknada plaća EIF-u na sljedeći način:
|
14.6. |
Stimulativnom se naknadom EIF nagrađuje za ostvarenje financijskih i s politikom povezanih rezultata namjenske komponente (namjenskih komponenata). |
14.7. |
Podložno gornjim granicama koje su utvrđene u članku 14. stavku 3., stimulativna se naknada plaća EIF-u na temelju ostvarenja pokazatelja uspješnosti, prije svega učinka poluge postignutog u skladu s ključnim etapama utvrđenima u članku 7. [Takvi se uvjeti dodatno detaljnije ugovaraju]. Stimulativna se naknada plaća polugodišnje unazad. |
14.8. |
Naknada za upravljanje sredstvima riznice upotrebljava se za aktivnosti upravljanja riznicom. |
14.9. |
Rezervna se naknada upotrebljava za pokriće nepredviđenih rashoda, npr. troškova sporova. Plaćanje za nepredviđene rashode podliježe prethodnom odobrenju upravljačkog tijela. [Dodatni se uvjeti detaljnije ugovaraju] |
14.10. |
Troškovi upravljanja i naknade za upravljanje u prvom se redu pokrivaju iz prihoda i otplata. Ako ti prihodi i otplate nisu dovoljni, manjak se pokriva iz plaćenog doprinosa države članice u skladu s pravilima utvrđenima u ovom članku. Bez obzira na prethodno navedeno, za aktivnost EIF-a obavljenu nakon 31. prosinca 2023. upravljačko tijelo plaća EIF-u naknade odvojene od troškova upravljanja i naknada za upravljanje detaljno utvrđenih u ovom Sporazumu o financiranju. [Dodatni se uvjeti detaljnije ugovaraju] |
Članak 15.
Računovodstvo
15.1. |
EIF vodi zasebni račun (zasebne račune) namjenske komponente (namjenskih komponenata) za aktivnosti povezane sa svakim financijskim instrumentom u skladu s pravilima i postupcima EIF-a. |
15.2. |
Financijske transakcije i financijski izvještaji u pogledu namjenskih komponenata uspostavljaju se u skladu s:
|
15.3. |
EIF vodi financijsku i računovodstvenu dokumentaciju koja se odnosi na plaćeni doprinos države članice tijekom razdoblja od sedam (7) godina nakon kraja razdoblja provedbe ili raskida ovog Sporazuma o financiranju ili zaključenja operacija u okviru nekog Financijskog instrumenta, ovisno o tome koje je razdoblje najduže. |
15.4. |
EIF jednom godišnje podnosi Upravljačkom tijelu revidirane financijske izvještaje namjenske komponente. |
Članak 16.
Operativno i financijsko izvješćivanje
16.1. |
EIF izvješćuje Upravljačko tijelo učestalošću koju je potrebno dogovoriti [dodatni se uvjeti detaljno ugovaraju] o operativnim aspektima namjenske komponente (namjenskih komponenata) u skladu s Prilogom 5., i to o:
[dodatni se uvjeti dodatno detaljno ugovaraju] |
16.2. |
EIF izvješćuje upravljačko tijelo učestalošću iz članka 16. stavka 1. o financijskim aspektima namjenske komponente (namjenskih komponenata) u skladu s Prilogom 6. [dodatni se uvjeti dodatno detaljno ugovaraju] |
16.3. |
Najkasnije [•] svake godine EIF upravljačkom tijelu dostavlja godišnje izvješće u kojem su objedinjeni svi prikupljeni podaci o svim operativnim i financijskim aspektima namjenske komponente (namjenskih komponenata) od njezina (njihovih) osnivanja. Ovo godišnje izvješće objavit će se za reviziju odboru ulagača bez nepotrebnog odgađanja. [dodatni se uvjeti dodatno detaljno ugovaraju] EIF redovito dostavlja upravljačkom tijelu izvješća o kontroli od vanjskih revizora imenovanih u ovom Sporazumu o financiranju u obliku pisma upravi. [dodatni se uvjeti dodatno detaljno ugovaraju] Osim toga, stranke prema potrebi mogu raspravljati i dogovoriti se u pogledu dodatnih mjera za izvješćivanje koje se odnose na operacije. [dodatni se uvjeti mogu detaljno ugovoriti] |
16.4. |
Relevantni zahtjevi za izvješćivanje iz članka 16. stavaka 1. i 2. temelje se na informacijama koje EIF povremeno prikuplja u okviru relevantnih obveza izvješćivanja uključenih u operativne sporazume između EIF-a i financijskih posrednika o provedbi namjenske komponente (namjenskih komponenata). U okviru operativnog sporazuma od financijskih posrednika zahtijeva se da EIF-u dostave te informacije. [dodatni se uvjeti dodatno detaljno ugovaraju] |
16.5. |
Valuta izvješća koja se podnose upravljačkom tijelu jest euro. Ta se izvješća mogu sastaviti od financijskih izvještaja izraženih u drugim valutama prema zahtjevima EIF-a. Prema potrebi iznosi se preračunavaju u euro. Osim ako je u ovom Sporazumu o financiranju određeno drukčije, iznosi izraženi u valutama osim eura o kojima jedna stranka izvješćuje drugu u eurima preračunavaju se u euro po tečaju koji vrijedi na relevantni datum izvješćivanja, kako ga utvrdi Europska središnja banka. |
Članak 17.
Revizije, kontrole i praćenje
17.1. |
U skladu s relevantnim pravom Unije, Revizorski sud i Europska komisija ovlašteni su za revidiranje provedbe namjenske komponente (namjenskih komponenata). |
17.2. |
EIF provodi kontrole provedbe namjenskih komponenata u skladu sa svojim pravilima, politikama i postupcima te ovim Sporazumom o financiranju uključujući, prema potrebi, provjere na terenu za reprezentativne uzorke transakcija i/ili uzorke transakcija koji se temelje na riziku kako bi se osigurala učinkovita i točna provedba namjenske komponente (namjenskih komponenata) i kako bi se, među ostalim, spriječile i ispravile nepravilnosti i prijevare. |
17.3. |
U slučaju sumnje na prijevaru, korupciju ili drugu nezakonitu aktivnost koja utječe na financijske interese Unije EIF bez odgađanja obavješćuje OLAF i može, blisko surađujući s OLAF-om, poduzeti mjere predostrožnosti, uključujući mjere za zaštitu dokaza. U slučaju nepravilnosti u pogledu doprinosa države članice EIF bez odgađanja obavješćuje upravljačko tijelo i poduzima sve potrebne mjere, uključujući sudske postupke, za povrat svih iznosa plaćenih u skladu s odredbama operativnog sporazuma, u skladu s Prilogom 1. te odmah vraća sve vraćene iznose na račun (račune) namjenske komponente (namjenskih komponenata). |
17.4. |
EIF prati provedbu namjenske komponente (namjenskih komponenata) u obliku izvješća i/ili financijskih izvještaja koje dostavljaju financijski posrednici, dostupnih unutarnjih i vanjskih revizija i svih kontrola koje provode ti posrednici ili EIF, uključujući analizu vrste i razmjera pogrešaka i nedostataka utvrđenih u sustavima te poduzete ili planirane korektivne mjere. EIF izvješćuje upravljačko tijelo o bitnim rezultatima tih aktivnosti. |
17.5. |
Praćenje provedbe namjenske komponente (namjenskih komponenata) koje provodi EIF namijenjeno je za omogućivanje upravljačkom tijelu da procijeni i. je li sustav unutarnje kontrole učinkovit i djelotvoran, ii. upotrebljava li se doprinos države članice u skladu s primjenjivim regulatornim i ugovornim odredbama i iii. napredak u smjeru ostvarenja ciljeva politike koji se odražava u relevantnim rezultatima i pokazateljima rezultata. |
17.6. |
Upravljačko tijelo može provoditi kontrole i praćenje provedbe namjenske komponente (namjenskih komponenata) sudjelovanjem u odboru ulagača revidiranim financijskim izvještajima koje dostavlja EIF u skladu s člankom 15.4. |
17.7. |
OLAF može provoditi istrage, uključujući provjere i preglede na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013, Uredbi (Euratom, EZ) br. 2185/96 i Uredbi (EZ, Euratom) br. 2988/95, uključujući njihove povremene izmjene i dopune, radi zaštite financijskih interesa Unije kako bi se utvrdilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se utječe na financijske interese Unije u vezi s bilo kojom financijskom operacijom koja podliježe namjenskoj komponenti (namjenskim komponentama). |
Članak 18.
Evaluacija
18.1. |
Stranke se mogu dogovoriti u pogledu evaluacija koje će se provesti za provedbu Sporazuma o financiranju u pogledu uvjeta dodatno utvrđenih u nastavku. [dodatni se uvjeti mogu detaljno ugovoriti] |
18.2. |
EIF od financijskih posrednika u svakom operativnom sporazumu zahtijeva da mu dostavljaju informacije kojima raspolažu i koje su razumno nužne za uspješnost evaluacije koju provodi Europska komisija u skladu s člankom 57. stavkom 3. UZO-a. |
Članak 19.
Nabava robe, radova i usluga
19.1. |
Nabava svake vrste robe, radova ili usluga koju izvršava EIF u kontekstu namjenske komponente (namjenskih komponenata) provodi se u skladu s primjenjivim pravilima i postupcima koje je donio EIF, uzimajući u obzir načela transparentnosti, proporcionalnosti, jednakog postupanja, najbolje vrijednosti za novac, izbjegavanja sukoba interesa i diskriminacije u dodjeli ugovora pod uvjetom da, uzimajući u obzir trošak i trajanje, podugovaranje ne bi dovelo do povećanih troškova u odnosu na izravnu provedbu koju provodi sam EIF. Radi izbjegavanja sumnje to se podugovaranje na odnosi na odabir financijskih posrednika u skladu s člankom 9. |
19.2. |
Kandidati i ponuditelji navedeni u središnjoj bazi podataka o isključenjima koju je uspostavila i kojom upravlja Europska komisija u skladu s Uredbom Komisije (EZ, Euratom) br. 1302/2008 od 17. prosinca 2008. o središnjoj bazi podataka (15) o isključenjima za potrebe upravljanja namjenskom komponentom (namjenskim komponentama) neće se zadržati. |
Članak 20.
Vidljivost
20.1. |
EIF poduzima sve odgovarajuće mjere predviđene ovim Sporazumom o financiranju kako bi objavio činjenicu da namjensku komponentu (namjenske komponente) sufinancira [EFRR] ILI [EPFRR] i odredbe na temelju kojih se zahtijeva da se zahtjevi na temelju ovog članka proslijede financijskim posrednicima i krajnjim primateljima u relevantnim ugovorima. [dodatni se uvjeti dodatno detaljno ugovaraju] |
20.2. |
EIF zahtijeva da se u informacijama koje se daju medijima, dionicima, financijskim posrednicima i krajnjim primateljima namjenske komponente (namjenskih komponenata) potvrdi da je (su) namjenska komponenta (namjenske komponente) razvijena (razvijene) „s pomoću sredstava Europske unije” (na odgovarajućem jeziku Unije) i na odgovarajući način istakne amblem Unije (dvanaest žutih zvijezda na plavoj podlozi) u skladu sa zahtjevima sporazuma o delegiranju. |
20.3. |
EIF zahtijeva da financijski posrednici provode kampanje za informiranje, marketing i promidžbu utvrđene u ovom Sporazumu o financiranju [dodatni se uvjeti dodatno detaljno ugovaraju] na području [IME DRŽAVE ČLANICE] radi podizanja svijesti o namjenskoj komponenti (namjenskim komponentama) na tom državnom području čime se osigurava da svi dokumenti koji se odnose na potporu pruženu u okviru namjenske komponente (namjenskih komponenata) sadržavaju izjavu u kojoj se navodi da je ostvarena korist za transakciju iz potpore Europske unije na temelju „[inicijative MSP], namjenske komponente (namjenskih komponenata) koju (koje) financira Europska unija u okviru [EFRR-a] ILI [EPFRR-a], [COSME-a] I/ILI [Obzora 2020.]”. |
20.4. |
Veličina i važnost potvrde i amblema Unije jasno su istaknute na način kojim se ne stvara zabuna u pogledu prepoznavanja aktivnosti EIF-a i primjene EIF-ovih povlastica i imuniteta na namjensku komponentu (namjenske komponente). |
20.5. |
Sve publikacije EIF-a koje se posebno odnose na namjensku komponentu (namjenske komponente), u svakom obliku i putem svakog medija, imaju sljedeću ili sličnu izjavu o ograničenju odgovornosti na odgovarajućem jeziku Unije: „Ovaj je dokument sastavljen uz financijsku pomoć Europske unije. Za stavove izražene u njemu ne može se smatrati da odražavaju službeni stav Europske unije.” |
20.6. |
Upravljačko tijelo poduzima sve odgovarajuće mjere za objavljivanje činjenice da namjensku komponentu (namjenske komponente) sufinancira EIF i, prema potrebi, EIB. U informacijama koje se daju medijima, dionicima, financijskim posrednicima i krajnjim primateljima, svem povezanom promidžbenom materijalu, službenim obavijestima, izvješćima, objavama i informacijama koje se nalaze na internetu uvažava se da je (su) namjenska komponenta (namjenske komponente) provedena (provedene) „uz sufinanciranje iz Europskog investicijskog fonda [i Europske investicijske banke]” (na odgovarajućem jeziku Unije) te se u njima na odgovarajući način ističe znak EIF-a i, prema potrebi, znak EIB-a. |
20.7. |
Podložno primjenjivim zahtjevima povjerljivosti, nakon potpisivanja prvog operativnog sporazuma, EIF bez nepotrebnog odgađanja nakon potpisivanja izdaje izjavu za medije na engleskom jeziku i objavljuje ju na internetskoj stranici EIF-a. EIF odlučuje o sadržaju izjava za medije. |
20.8. |
Stranke se međusobno savjetuju u pogledu izvješća o napretku i stanju, publikacijama, izjavama za medije i ažuriranjima koji se odnose na ovaj Sporazum o financiranju prije nego što se ti dokumenti izdaju ili objave te se međusobno obavješćuju o tim dokumentima pri njihovu izdavanju. |
20.9. |
EIF u svaki operativni sporazum uključuje zahtjeve relevantnih sporazuma o delegiranju o svijesti financijskih posrednika da potporu pruža Europska unija. |
Članak 21.
Objavljivanje podataka o financijskim posrednicima
21.1. |
EIF jednom godišnje objavljuje imena financijskih posrednika koji primaju potporu u okviru namjenske komponente (namjenskih komponenata) u skladu s odredbama sporazuma o delegiranju. |
21.2. |
Kriterijima za objavu i razinu objavljenih detalja u obzir se uzimaju posebnosti financijskog sektora i priroda namjenske komponente (namjenskih komponenata) te posebna pravila EFRR-a i EPFRR-a, prema potrebi. |
Članak 22.
Ustup
Stranke ne prenose, ni u cijelosti ni djelomično, svoja prava i obveze u okviru ovog Sporazuma o financiranju trećim stranama bez prethodnog pisanog dopuštenja druge stranke.
Članak 23.
Odgovornost
23.1. |
EIF odgovara upravljačkom tijelu za obavljanje svojih dužnosti i obveza na temelju ovog Sporazuma o financiranju sa stručnom razinom brige i pažnje te za sve gubitke proizašle iz namjerne povrede ili grube nepažnje. |
[23.2. |
U pogledu provedbe ovog Sporazuma o financiranju upravljačko tijelo i EIF pregovaraju o ugovornim pravnim lijekovima u pogledu gubitaka ili štete nastalih za EIF.] |
23.3. |
Za stranku suočenu s višom silom neće se smatrati da krši obveze na temelju ovog Sporazuma o financiranju ako ju je ta viša sila spriječila u njihovu ispunjivanju. |
Članak 24.
Mjerodavno pravo i sudska nadležnost
24.1. |
Ovim Sporazumom o financiranju upravlja se te se on tumači u skladu sa zakonima [potrebno detaljno ugovoriti] ne uzimajući u obzir primjenjiva načela sukoba zakona. |
24.2. |
Stranke nastoje sporazumno riješiti svaki spor ili pritužbu u pogledu tumačenja, primjene ili provedbe ovog Sporazuma o financiranju, uključujući njegovo postojanje, valjanost ili raskid. |
24.3. |
Ne postigne li se sporazumno rješenje, Stranke su suglasne da [potrebno detaljno ugovoriti nadležni sud] ima isključivu sudsku nadležnost za rješavanje svih sporova povezanih s ovim Sporazumom o financiranju. |
Članak 25.
Stupanje na snagu – Raskid
25.1. |
Ovaj Sporazum o financiranju stupa na snagu nakon što ga stranke potpišu i ostaje na snazi do [31. prosinca 2023.] ili do pojave razloga za raskid koji nije riješen kako je predviđeno člankom 25. stavkom 5., ovisno o tome koje nastupi ranije. |
25.2. |
Najkasnije [6] mjeseci prije [31. prosinca 2023.] stranke se međusobno savjetuju o produljenju ovog Sporazuma o financiranju na sljedeće razdoblje. |
25.3. |
U slučaju da je [31. prosinca 2023.] i dalje na snazi operativni sporazum i/ili sporazum o jamstvu ili više njih, prema potrebi, ovaj se Sporazum o financiranju produljuje nakon dogovora između stranaka. Ne postignu li stranke taj dogovor, ovaj Sporazum o financiranju ostaje na snazi samo u pogledu svih stvarnih ili potencijalnih obveza ili izloženosti u okviru svih operacija, sve dok se te obveze ili izloženosti ne otpišu ili dok se ne utvrdi da ih nije moguće povratiti te dok ne istekne svaki primjenjivi rok zastare. |
25.4. |
Tijekom trajanja ovog Sporazuma o financiranju bilo koja od stranaka može u svakom trenutku raskinuti ovaj Sporazum o financiranju s trenutačnim učinkom slanjem obavijesti drugoj stranci o razlogu za raskid. |
25.5. |
Temelji na kojima može nastati razlog za raskid navedeni su u nastavku:
|
25.6. |
Ne dovodeći u pitanje članak 25. stavak 9., u slučaju raskida ovog Sporazuma EIF je oslobođen svih obveza za provođenje aktivnosti EIF-a od datuma stupanja na snagu tog raskida. Troškovi upravljanja i naknade za upravljanje na koje bi EIF imao pravo u pogledu razdoblja prije datuma stupanja na snagu raskida dospijevaju na naplatu od tog datuma. [Dodatni se uvjeti detaljno ugovaraju prema potrebi, uključujući moguće prilagodbe, bude li ih, troškova upravljanja i naknada za upravljanje koje treba platiti nakon prijevremenog raskida ovog Sporazuma o financiranju] |
25.7. |
Troškove koji nastanu za svaku stranku povezane s razlogom za raskid snosi stranka odgovorna za pojavu tog razloga za raskid. |
25.8. |
Nakon isteka ili raskida ovog Sporazuma o financiranju neto saldo doprinosa države članice položen na račun (račune) namjenske komponente (namjenskih komponenata) vraća se upravljačkom tijelu u okviru izlazne politike. Sve troškove koji nastanu za EIF povezane s tim preraspoređivanjem snosi upravljačko tijelo te se oni zadržavaju od doprinosa države članice radi povrata, osim ako se to preraspoređivanje izvrši nakon raskida ovog Sporazuma o financiranju zbog razloga za raskid o kojem je obavijestilo upravljačko tijelo. |
25.9. |
Raskid ili istek ovog Sporazuma o financiranju ne utječe na prava i obveze nijedne stranke koji su nastali ili postoje na datum tog raskida ili isteka uključujući, bez ograničenja, sva nastala prava i obveze stranaka koji su povezani s obvezama plaćanja. Po raskidu ili isteku ovog Sporazuma ovaj Sporazum o financiranju ostaje na snazi u pogledu svih stvarnih ili potencijalnih obveza ili izloženosti u okviru svih operacija, sve dok se te obveze ili izloženosti ne otpišu ili dok se za njih ne utvrdi da ih nije moguće povratiti i dok ne istekne svaki primjenjivi rok zastare, a EIF će posebno imati pravo zadržati te iznose prema potrebi u skladu s ovim Sporazumom ili bilo kojim operativnim sporazumom za plaćanje svakog iznosa koji mu se duguje ili namirenje svih nastalih ili potencijalnih obveza u okviru nepodmirenih operacija. |
25.10. |
Ako EIF uz savjetovanje s Europskom komisijom utvrdi da je ukupan najmanji doprinos namjenskoj komponenti (namjenskim komponentama) koji čini zbroj doprinosa svih država članica Europske unije koje sudjeluju nedostatan uzimajući u obzir najmanju kritičnu masu definiranu u ex-ante procjeni, može obavijestiti upravljačko tijelo da je došlo do razloga za raskid. |
25.11. |
Odredbe članaka 23. (Odgovornost), 24. (Mjerodavno pravo i sudska nadležnost), 25. (Stupanje na snagu – Raskid) i 26. (Obavijesti i komunikacije) ostaju na snazi nakon raskida ili isteka ovog Sporazuma o financiranju. |
25.12. |
U slučaju zaključivanja [financijskih instrumenata COSME] I/ILI [financijskih instrumenata iz Obzora 2020.] stranke se dogovaraju o upotrebi doprinosa države članice. |
Članak 26.
Obavijesti i komunikacije
26.1. |
Obavijesti i komunikacije povezane s ovim Sporazumom o financiranju koje jedna stranka pošalje drugoj šalju se u pisanom obliku, na papiru ili u elektroničkom obliku u skladu s odredbama iz stavaka 2. i 3. u nastavku, uz upotrebu sljedećih podataka za komunikaciju:
|
26.2 |
Svaka promjena prethodno navedenih podataka za komunikaciju vrijedi tek nakon što se o njoj u pisanom obliku na papiru ili u elektroničkom obliku obavijesti druga stranka. |
26.3 |
Smatra se da su ove obavijesti i komunikacije poslane na pravilan način kad [potrebno popuniti]. |
Članak 27.
Izmjene i razno
27.1. |
Za svaku izmjenu ili promjenu ovog Sporazuma o financiranju zahtijeva se pisani instrument koji je propisno potpisala svaka stranka te je u tom instrumentu naveden datum njegova stupanja na snagu. |
27.2. |
Jednokratno ili višekratno izuzeće ili pošteda stranke u inzistiranju na provedbi bilo koje odredbe ovog Sporazuma o financiranju ne smatra se izuzećem od prava te stranke na buduću provedbu te odredbe, a obveza druge stranke u pogledu te buduće provedbe ostaje na snazi i proizvodi pravne učinke. |
Članak 28.
Prilozi
Uvodne izjave i sljedeći prilozi sastavni su dio ovog Sporazuma o financiranju:
Prilog 1. |
: |
Pismo namjere za namjensku komponentu (namjenske komponente)
|
||||
Prilog 2. |
: |
Kriteriji za isključenje financijskih posrednika i krajnjih primatelja te kriteriji prihvatljivosti za doprinos EU-a [navodi se djelomično u okviru posebnih sporazuma o financiranju] |
||||
Prilog 3. |
: |
Zahtjev za plaćanje [navodi se u okviru posebnih sporazuma o financiranju] |
||||
Prilog 4. |
: |
Smjernice za upravljanje sredstvima riznice [navodi se u okviru posebnih sporazuma o financiranju] |
||||
Prilog 5. |
: |
Izvješćivanje o operativnim aspektima namjenske komponente (namjenskih komponenata) [navodi se u okviru posebnih sporazuma o financiranju] |
||||
Prilog 6. |
: |
Izvješćivanje o financijskim aspektima namjenske komponente (namjenskih komponenata) [navodi se u okviru posebnih sporazuma o financiranju] |
PRILOG 1.
INSTRUMENT ZA NEOGRANIČENA JAMSTVA (16)
Inicijativa MSP – opcija 1.
INSTRUMENT ZA NEOGRANIČENA JAMSTVA ZA INICIJATIVU MSP – OPCIJA 1.
Ovim instrumentom predviđa se upotreba neograničenih jamstava EIF-a za pokrivanje kreditnog rizika zajmova, lizinga ili jamstava MSP-ova. Instrument za neograničena jamstva za inicijativu MSP temelji se na zadržanom riziku na raznim razinama za sredstva EU-a (COSME i/ili Obzor 2020.), EFRR/EPFRR, zajedno sa sredstvima grupacije EIB i moguće usporedno s nacionalnim bankama za promicanje gospodarstva i nacionalnim programima za jamstva.
U okviru instrumenta za neograničena jamstva za inicijativu MSP, EIF bi davao neograničena jamstva do dogovorenih najvećih iznosa. Matične financijske institucije zadržavaju značajni udio u svojim odnosnim zajamčenim portfeljima, tj. zadržavaju 20 % gospodarske izloženosti na svaki zajam pod jamstvom kako bi se osiguralo potrebno usklađivanje udjela (skin in the game).
Financijski posrednici pojedinačno će primiti neograničeno jamstvo od EIF-a u zamjenu za plaćanje naknade za jamstvo. Viši rizik nastalog portfelja pokrit će se kombinacijom doprinosa države članice i sredstava COSME-a ili/i Obzora 2020. Niži rizik nastalog portfelja zadržat će se kombinacijom sredstava grupacije EIB do dogovorenih najvećih iznosa i, moguće, nacionalnih banaka za promicanje gospodarstva i nacionalnih programa za jamstva. Tim nematerijalnim prijenosom rizika, kojim se omogućuje djelomičan prijenos kreditnog rizika na treće strane, a da se portfelj imovine ne isključi zaista iz bilance financijske institucije, omogućilo bi se matičnoj financijskoj instituciji da ostvari olakšicu jamstvenog kapitala, ako je to izvedivo. U okviru takve operacije u obzir bi se morali uzeti regulatorni zahtjevi predmetne zemlje.
Otvaranje, dubinsku analizu, dokumentiranje i servisiranje portfelja, koji čine prihvatljive transakcije zajmova, lizinga ili jamstava za MSP-ove provode financijski posrednici u skladu sa svojim uobičajenim postupcima za otvaranje i servisiranje. Financijski posrednik (ili podfinancijski posrednik u slučaju protujamstava) zadržava izravnu povezanost između klijenta i kredita sa svakim krajnjim primateljem. Financijski posrednik redovito će EIF-u dostavljati informacije o portfelju, a EIF će preuzimateljima rizika u skladu s time proslijediti sve bitne informacije u skladu s relevantnim sporazumima.
Financijski posrednik u potpunosti će proslijediti MSP-ovima koristi od državne potpore kako su definirane u okvirnim uvjetima i u skladu s formulom utvrđenom u odjeljcima 5. i 6. u nastavku teksta. Nadalje, smatra se da se zbog troškova koji se podrazumijevaju (rizik povezan s ugledom, financijski rizik, administrativni rizik, rizik povezan s provedbom odjeljka (17)) koji nastanu za financijskog posrednika neutraliziraju sve prednosti povezane sa sredstvima državne potpore (tj. doprinosom države članice) čime se osigurava da financijski posrednik ne ostvaruje korist od nepropisne potpore.
Osim ako je izričito predviđeno drukčije, utvrđeni pojmovi iz ovog Priloga 1. imaju jednako značenje kao odgovarajući utvrđeni pojmovi u okviru ovog predloška Sporazuma o financiranju.
Okvirni pojmovi neograničenih jamstava u okviru opcije 1.
|
|
||
Područje primjene financijskog instrumenta |
Financijski posrednik otvara portfelj novog dužničkog financiranja (podložno minimalnom učinku poluge) za koji će dobiti neograničeno jamstvo za portfelj (u obliku izravnog jamstva, protujamstva ili sujamstva) od EIF-a u zamjenu za plaćanje naknade za jamstvo. EIF postupa kao svakodnevni upravitelj financijskog instrumenta kojim se upravlja doprinosom države članice, doprinosom EU-a (tj. doprinosima u okviru [Uredbe o COSME-u] I/ILI [Uredbe o Obzoru 2020.]), doprinosom EIF-a i kreditnim rizikom koji je preuzeo EIB i, moguće, nacionalne banke za promicanje gospodarstva. |
||
Jamstvo |
EIF daje jamstvo financijskom posredniku u zamjenu za naknadu za jamstvo. Jamstvom se pokriva dio (do stupnja jamstva) kreditnog rizika povezanog s portfeljom odnosnog novog dužničkog financiranja („portfelj”). |
||
Stupanj jamstva |
Do 80 % svake transakcije u portfelju, kako bi financijski posrednik zadržao bitan ekonomski udio u portfelju, koji iznosi najmanje 20 % njegove gospodarske izloženosti, kako bi se osiguralo usklađivanje udjela. |
||
Struktura |
Jamstvom se pokrivaju, do stupnja jamstva, iznosi s naslova neispunjenih obveza nastali za financijskog posrednika u pogledu svih prihvatljivih transakcija s naslova neispunjenih obveza uključenih u portfelj. Doprinos države članice upotrijebit će se za pokrivanje najvišeg rizika portfelja do postotka koji će se utvrditi s obzirom na multiplikacijski učinak za doprinos države članice utvrđen u Sporazumu o financiranju. To obično može dovesti do raspodjele 100 % takvog iznosa za pokrivanje neto gubitaka u okviru portfelja. Drugi najrizičniji dio portfelja pokrit će se kombinacijom sredstava EIF-a, proračuna EU-a i upravljačkog tijela. Preostali rizik portfelja pokrit će se kombinacijom sredstava grupacije EIB i moguće nacionalnih banaka za promicanje gospodarstva i nacionalnih programa za jamstva. Razina sredstava različitih preuzimatelja rizika utvrđuje se tako da rizik bude u skladu s tolerancijom rizika grupacije EIV i svih ostalih mogućih preuzimatelja rizika. Svaki portfelj ima dostatnu ravnomjernost i dostatnu diversifikaciju rejting-kategorija kako bi EIF mogao rasporediti kategorije u skladu sa svojom metodologijom za procjenu rizika. |
||
Iznosi sa statusom neispunjivanja obveza |
Povezani s neplaćenom glavnicom i kamatama nastalima za financijskog posrednika u pogledu transakcija sa statusom neispunjivanja obveza uključenih u portfelj. |
||
|
|
||
Razdoblje dostupnosti |
EIF i financijski posrednik dogovorit će razdoblje dostupnosti (obično do tri godine) tijekom kojeg se transakcije mogu uključivati u portfelj. |
||
Prihvatljivi krajnji primatelji |
Krajnji primatelji moraju zadovoljiti zahtjeve prihvatljivosti u skladu s člankom 37. stavkom 4. i člankom 39. UZO-a i posebnih zahtjeva prihvatljivosti iz uredbi o EFRR-u i EPFRR-a. |
||
Kriteriji prihvatljivosti u okviru programa COSME |
Vidjeti Prilog 2. |
||
Kriteriji prihvatljivosti u okviru programa Obzor 2020. |
Vidjeti Prilog 2. |
||
Postupak isključenja |
Ako transakcija nije u skladu s kriterijima prihvatljivosti, isključuje se iz portfelja (i ne pokriva se jamstvom). U određenim ograničenim okolnostima i pri provedbi zahtjeva iz članka 39. stavka 2. točke (a) UZO-a, utvrđivanje je li ta neusklađenost bila pod kontrolom financijskog posrednika može dovesti do nastavljanja pokrivenosti jamstvom. |
||
Zahtjev za učinak poluge za doprinos države članice |
Učinak poluge računa se kao količnik ukupnog novog dužničkog financiranja za prihvatljive krajnje primatelje i doprinosa države članice. Iznos minimalnog učinka poluge mora biti barem [X] puta veći od ukupnog doprinosa države članice. |
||
Zahtjev za minimalni učinak poluge za doprinos u okviru programa COSME |
S obzirom na doprinos na temelju Uredbe o COSME-u, ako je primjenjivo, obujam novog dužničkog financiranja za prihvatljive krajnje primatelje u skladu sa zahtjevima u pogledu financijske poluge kako je navedeno u skladu s pravnom osnovom COSME-a i sporazumom o delegiranju, jednako tako mora ispuniti kriterije prihvatljivosti u okviru programa COSME. |
||
Zahtjev za minimalni učinak poluge za doprinos u okviru programa Obzor 2020. |
S obzirom na doprinos na temelju Uredbe o Obzoru 2020., ako je primjenjivo, obujam novog dužničkog financiranja za prihvatljive krajnje primatelje u skladu sa zahtjevima u pogledu financijske poluge kako je navedeno u skladu s pravnom osnovom programa Obzor 2020. i sporazumom o delegiranju, jednako tako mora ispuniti kriterije prihvatljivosti u okviru programa Obzor 2020. |
||
|
|
||
Naknada za jamstvo |
EIF financijskom posredniku naplaćuje naknadu za jamstvo u vezi s transakcijama uključenima u portfelj. Naknada za jamstvo izražena kao [X] % godišnje izračunava se svaka tri mjeseca na preostali iznos portfelja |
||
Određivanje cijene doprinosa države članice |
Cijena doprinosa države članice određuje se na razini koja je razmjerna relevantnom riziku koji se preuzima isključujući pokrivanje najrizičnijeg dijela portfelja čija se cijena određuje kao nulta (tj. doprinos države članice pruža se besplatno). |
||
|
|
||
Kazne |
Vidjeti članak 7. |
||
Izvješćivanje |
Vidjeti Prilog 5. |
||
Praćenje i revizija |
Vidjeti članak 17. |
||
|
|
||
Prijenos koristi |
EIF procjenjuje mehanizam prijenosa koristi krajnjim primateljima. Taj je mehanizam uključen u postupak odabira financijskih posrednika i čini dio konačne odluke EIF-a o tome hoće li sklopiti sporazum o jamstvu i pod kojim uvjetima. Prijenos koristi primjenjuje se za dio novog dužničkog financiranja pokriven jamstvom uz standardnu kamatnu stopu koja se krajnjim primateljima obračunava preko smanjenja premije kreditnog rizika/jamstva. On se u skladu s tim dokumentira. |
||
Ukupna korist |
Ukupna korist utvrđuje se za dio zajma pokriven jamstvom kao smanjenje kamatne stope ili naknade za jamstvo, ovisno o slučaju, kako ih financijski posrednik naplaćuje krajnjim primateljima, uzimajući u obzir odnosni preuzeti kreditni rizik i cijenu jamstva. S obzirom na to da financijski posrednik ne dobiva nikakvu naknadu/nikakva sredstva od EIF-a, procjena ukupne koristi usmjerena je samo na premiju kreditnog rizika. Financijski posrednik u obzir uzima cijenu jamstva (naknadu za jamstvo) u izračun nove premije kreditnog rizika/jamstva za svaki zajam ili jamstvo. Ukupna korist izračunava se sljedećom formulom: Ukupna korist = standardna premija kreditnog/jamstvenog rizika – naknada za jamstvo |
||
|
|
||
Korist od državne potpore |
Korist od državne potpore za dio zajma pokriven jamstvom dio je ukupne koristi razmjeran doprinosu država članica (18) u portfelju novog dužničkog financiranja koji se izračunava sljedećom formulom: Korist od državne potpore = Ukupna korist * % doprinosa države članice u jamstvu (zajamčeni dio portfelja novog dužničkog financiranja). Financijski posrednik u cijelosti prenosi korist od državne potpore krajnjem primatelju. |
||
Izračun bruto novčane protuvrijednosti |
Na razini krajnjeg primatelja korist od državne potpore smatra se subvencijom kamatne stope u smislu članka 4. stavka 2. Uredbe o de minimis potporama. Bruto novčana protuvrijednost (GGE) izračunava se u skladu sa sljedećom formulom: GGE = zajamčeni iznos zajma (19) * dospijeće (ponderirano prosječno trajanje) zajma (jamstva) (20) * korist od državne potpore Financijski posrednik izračunava bruto novčanu protuvrijednost za svaki zajam (jamstvo) (20) u portfelju novog dužničkog financiranja i o tome obavješćuje EIF. Bruto novčana protuvrijednost ni u kojem slučaju ne smije premašiti prag određen u Uredbi o de minimis potporama. |
||
Kazne povezane s državnom potporom |
EIF financijskom posredniku naplaćuje kaznu povezanu s državnom potporom ako se korist od državne potpore ne prenese u cijelosti krajnjem korisniku. |
SEKURITIZACIJSKI INSTRUMENT
SEKURITIZACIJSKI INSTRUMENT INICIJATIVE MSP
Ovim se instrumentom predviđa upotreba sekuritizacijskih transakcija uz potporu zajmova, lizinga ili jamstava MSP-ova ako bi se zahvaljujući sredstvima EU-a (u okviru programa COSME i/ili Obzor 2020.), EFRR-a/EPFRR-a, zajedno sa sredstvima grupacije EIB i moguće uz sredstva nacionalnih banaka za promicanje gospodarstva i nacionalnih programa za jamstva upisali ili zajamčili određeni iznosi na različitim razinama rizika.
U okviru sekuritizacijskog instrumenta portfelj financijskih instrumenata prihvatljivih za MSP-ove upotrebljava se kao kolateral za vrijednosne papire kojima se trguje (tranše), diversificiran prema razini rizika.
Nefinancirani aranžmani za prijenos rizika (sintetske sekuritizacije) jednako bi tako bili mogući, čime bi se omogućio prijenos kreditnog rizika trećim stranama a da se portfelj imovine ne isključi zaista iz bilance banke te bi se time matičnoj banci pružila mogućnost da ostvari olakšicu jamstvenog kapitala. U okviru tih operacija u obzir bi se morali uzeti regulatorni zahtjevi predmetne zemlje.
Sekuritizacijskim instrumentom zajamčit će se znatan dio odnosnog prihvatljivog portfelja za dužničko financiranje nakon što relevantni financijski posrednik preuzme obvezu za stvaranje dodatnog portfelja, jednako tako s pomoću sredstava mobiliziranih na temelju sekuritizacijske transakcije za novo financiranje MSP-ova.
U okviru sekuritizacijskog instrumenta inicijative MSP, EIF i EIB (moguće uz nacionalne banke za promicanje gospodarstva, nacionalne programe za jamstva i druge institucionalne ulagatelje) upisali bi ili zajamčili određene tranše do dogovorenih najvećih iznosa. Matične financijske institucije zadržavaju značajan interes u transakciji, kao što su odgovarajući udio (najmanje 50 %) junior tranše i odgovarajuća izloženost svakoj tranši kod ulagatelja ili sličnim aranžmanima, kako bi se osiguralo potrebno usklađenje interesa i poštovanje zahtjeva za zadržavanje rizika iz Direktive 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 575/2013.
Rejting nadređenih i mezaninskih tranši u skladu je s tolerancijom rizika grupacije EIB i moguće nacionalnih banaka za promicanje gospodarstva, nacionalnih programa za jamstva i trećih strana institucionalnih ulagatelja koji jednako tako mogu ulagati u nadređene tranše tih sekuritizacija čime se povećava učinak poluge dodijeljenih proračunskih sredstava.
Junior i mezanin tranše koje inicijator ne zadrži upisuju se kao kombinacija sredstava EFRR-a/EPFRR-a, programa COSME/Obzor 2020. i vlastitih sredstava EIF-a.
Upravljačka tijela koja su voljna sudjelovati u programu za jamstva (posredstvom EIF-a, ali na rizik doprinosa iz ESI fondova) jamče za/ulažu do 50 % junior tranše.
Otvaranje, dubinsku analizu, dokumentiranje i servisiranje portfelja, koji čine prihvatljivi zajmovi, lizing ili jamstva MSP-ova za MSP-ove i društva s manje od 500 zaposlenika provode financijski posrednici u skladu sa svojim uobičajenim postupcima za otvaranje i servisiranje. Financijski posrednici obično zadržavaju izravnu povezanost između klijenta i kredita sa svakim MSP-om. Financijski posrednici pružaju informacije EIB-u odnosno EIF-u o sekuritiziranom portfelju te dodatnom portfelju (novo određeno financiranje MSP-ova) svaka tri mjeseca do zaključenja sekuritizacijske transakcije.
Okvirni uvjeti sekuritizacije
|
|
||
Područje primjene financijskog instrumenta |
Sekuritizacijom imovine financijski posrednici nastoje otpustiti regulatorni i ekonomski kapital i/ili ostvariti nove izvore financijskih sredstava čime se financijskom posredniku omogućuje da odredi novo dužničko financiranje za prihvatljive krajnje primatelje (da stvori dodatni portfelj). Financijski posrednik primit će jamstvo/ulaganje od EIF-a za pokrivanje sekuritiziranog portfelja u zamjenu za plaćanje naknade i obvezu određivanja portfelja novog dužničkog financiranja (podložno minimalnom učinku poluge). EIF postupa kao svakodnevni upravitelj financijskog instrumenta kojim se upravlja doprinosom države članice, doprinosom EU-a (tj. doprinosima u okviru [Uredbe o COSME-u] I/ILI [Uredbe o Obzoru 2020.]), doprinosom EIF-a i kreditnim rizikom preuzetim od EIB-a i moguće nacionalnih banaka za promicanje gospodarstva. |
||
Struktura transakcija |
Dopuštene su ili gotovinske sekuritizacije („stvarna prodaja”) ili sintetske sekuritizacije („nematerijalne”). Gotovinska sekuritizacija transakcija je u vezi s kojom inicijator (financijski posrednik) sekuritizira imovinu objedinjavanjem imovine u sekuritizirani portfelj i prodajom sekuritiziranog portfelja subjektu za posebne namjene („SPN”). SPN financira kupnju sekuritiziranog portfelja izdavanjem obveznica osiguranih tom imovinom (vrijednosni papiri osigurani imovinom). Prihode od izdavanja tih obveznica SPN upotrebljava za plaćanje kupovne cijene sekuritiziranog portfelja financijskom posredniku. U sintetskoj sekuritizaciji financijski posrednik zadržava relevantnu imovinu na svojoj bilanci, a EIF pokriva dio rizika sekuritiziranog portfelja. Time se može ostvariti olakšica kapitala za financijskog posrednika. EIF tranšira sekuritizirani portfelj u skladu s rizikom odnosnih transakcija. Junior tranša sastoji se od najrizičnijeg dijela sekuritiziranog portfelja u iznosu do prethodno utvrđenog postotka, pri čemu se u obzir uzimaju značajke portfelja, zahtjevi za kreditno poboljšanje i zahtjev za učinkom poluge za doprinos države članice. Doprinosom države članice pokriva se do 50 % junior tranše, a preostali dio junior tranše zadržava financijski posrednik. To obično može dovesti do raspodjele 100 % takvog iznosa za pokrivanje neto gubitaka u okviru portfelja. Mezaninska tranša sastoji se od drugog najrizičnijeg dijela sekuritiziranog portfelja, a čine je tri podtranše s kombinacijom sredstava EIF-a, proračuna EU-a i upravljačkog tijela. Točnije, doprinosom države članice pokriva se rizik niže mezaninske tranše. Doprinosom u okviru [Uredbe o COSME-u] i/ili [Uredbe o Obzoru 2020.] pokriva se rizik srednje mezaninske tranše. Doprinosom EIF-a pokriva se rizik više mezaninske tranše. Veličinu mezaninske tranše utvrđuje EIF uzimajući u obzir značajke portfelja, zahtjeve za kreditno poboljšanje i zahtjev za učinkom poluge za doprinos države članice. Niža i srednja mezaninska tranša iznose do [unaprijed utvrđen postotak] sekuritiziranog portfelja. Nadređena tranša sastoji se od preostalog rizika sekuritiziranog portfelja i financira/zadržava upotrebom kombinacije sredstava grupacije EIB do dogovorenog najvećeg iznosa i moguće sredstava nacionalnih banaka za promicanje gospodarstva, nacionalnih programa za jamstva i drugih ulagača. Nadređena i gornja mezaninska tranša utvrđuju se na takvoj razini da im je rizik u skladu s tolerancijom rizika grupacije EIB i svih ostalih preuzimatelja rizika koji sudjeluju. |
||
|
|
||
Sekuritizirani portfelj |
Sekuritizirani portfelj može uključivati postojeću imovinu (dužničko financiranje za MSP-ove i druga poduzeća s manje od 500 zaposlenika) te portfelje novog dužničkog financiranja za MSP-ove. Svaki sekuritizirani portfelj ima dostatnu ravnomjernost i dostatnu diversifikaciju rejting-kategorija kako bi EIF mogao rasporediti kategorije u skladu sa svojom metodologijom za procjenu rizika. Postojeći portfelji ne uključuju se u sekuritizirani portfelj nakon obvezujućeg razdoblja. |
||
|
|
||
Dodatni portfelj |
Svaki financijski posrednik ima ugovornu obvezu osigurati novo dužničko financiranje prihvatljivim krajnjim primateljima (dodatni portfelj). Prekrši li financijski posrednik ijedan zahtjev utvrđen u relevantnom operativnom sporazumu, to ne utječe na jamstvo izdano u pogledu sekuritiziranog portfelja. |
||
Zahtjev za učinak poluge za doprinos države članice |
Učinak poluge računa se kao količnik ukupnog novog dužničkog financiranja za prihvatljive krajnje primatelje i doprinosa države članice. Iznos minimalnog učinka poluge mora biti barem [X] puta veći od ukupnog doprinosa države članice. |
||
Razdoblje dostupnosti |
EIF i financijski posrednik dogovorit će razdoblje dostupnosti (obično do [3] godine) tijekom kojeg se transakcije uključuju u dodatni portfelj. |
||
Prihvatljivi krajnji primatelji |
Krajnji primatelji moraju zadovoljiti zahtjeve prihvatljivosti u skladu s člankom 37. stavkom 4. i člankom 39. UZO-a i posebne zahtjeve prihvatljivosti iz uredbi o EFRR-u i EPFRR-u. |
||
Kriteriji prihvatljivosti u okviru programa COSME |
Vidjeti Uredbu o COSME-u |
||
Kriteriji prihvatljivosti u okviru programa Obzor 2020. |
Vidjeti Uredbu o Obzoru 2020. |
||
Zahtjev za minimalni učinak poluge za doprinos u okviru programa COSME |
S obzirom na doprinos na temelju Uredbe o COSME-u, ako je primjenjivo, obujam novog dužničkog financiranja za prihvatljive krajnje primatelje u skladu sa zahtjevima u pogledu financijske poluge kako je navedeno u skladu s pravnom osnovom COSME-a i sporazumom o delegiranju, jednako tako mora ispuniti kriterije prihvatljivosti u okviru programa COSME. |
||
Zahtjev za minimalni učinak poluge za doprinos u okviru programa Obzor 2020. |
S obzirom na doprinos na temelju Uredbe o Obzoru 2020., ako je primjenjivo, obujam novog dužničkog financiranja za prihvatljive krajnje primatelje u skladu sa zahtjevima u pogledu financijske poluge kako je navedeno u skladu s pravnom osnovom Obzora 2020. i sporazumom o delegiranju, jednako tako mora ispuniti kriterije prihvatljivosti u okviru programa Obzor 2020. |
||
|
|
||
Naknada |
Naknada se utvrđuje na temelju određivanja cijena svakog preuzimatelja rizika financijskog instrumenta za njihove odnosne tranše (vidjeti određivanje cijena u nastavku teksta). EIF financijskom posredniku naplaćuje godišnji iznos od [X] % u odnosu na pokriveni dio sekuritiziranog portfelja. |
||
Određivanje cijene nadređene tranše |
Cijenu će na razini prethodno utvrđenog godišnjeg postotka utvrditi EIB i ostali mogući preuzimatelji rizika u skladu sa svojim politikama određivanja cijena. |
||
Određivanje cijene mezaninske tranše |
Mezaninsku tranšu EIF utvrđuje na [X] % godišnje u skladu sa svojom politikom određivanja cijena. Srednjoj i nižoj mezaninskoj tranši cijena se određuje kako bi se ograničio rizik u pogledu očekivanih gubitaka odnosnih tranši. U opravdanim slučajevima cijena se može dodatno smanjiti radi privlačenja financijskih posrednika. |
||
Određivanje cijene junior tranše |
Cijena je jednaka nuli (tj. junior tranša osim tranše koju zadržava inicijator daje se besplatno). |
||
|
|
||
Kazne |
Vidjeti članak 7. |
||
Izvješćivanje |
Vidjeti Prilog 5. |
||
Praćenje i revizija |
Vidjeti članak 17. |
||
|
|
||
Prijenos koristi |
EIF procjenjuje mehanizam prijenosa koristi od financijskog posrednika do krajnjih primatelja u dodatnom portfelju. Taj je mehanizam uključen u sustav bodovanja za potrebe odabira financijskih posrednika i čini dio konačne odluke EIF-a o tome hoće li sklopiti sporazum o jamstvu ili ulaganju i pod kojim uvjetima. Prijenos koristi primjenjuje se na standardnu kamatnu stopu koja se naplaćuje krajnjim primateljima u okviru novog dužničkog financiranja u dodatnom portfelju preko smanjenja premije kreditnog rizika. Mehanizam prijenosa koristi dokumentira se u skladu s tim. |
||
Ukupna korist |
U okviru ukupne koristi u obzir se uzima korist pružena financijskom posredniku u svakoj tranši sekuritiziranog portfelja. Ukupna korist izračunava se kao razlika između tržišne cijene i cijene koju naplaćuje EIF za svaku tranšu s istom razinom rizika. Razina rizika svake tranše definira se na temelju EIF-ove unutarnje metodologije dodjeljivanja rejtinga. Ako tržišne cijene nema, EIF primjenjuje sigurnu premiju za jednakovrijednu razinu rizika za jamstva utvrđena u Obavijesti Komisije o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora o EZ-u na državne potpore u obliku jamstava (SL C 155, 20.6.2008. str. 25.). Sigurna premija za junior tranšu iznosi do 10 % godišnje. Ukupna korist izračunava se sljedećom formulom: Ukupna korist = Zbroj koristi pojedinačnih tranši Korist pojedinačne tranše izračunava se na sljedeći način: Korist od pojedinačne tranše = (tržišna cijena tranše – naknada) * ukupan iznos tranše u EUR * dospijeće tranše (ponderirano prosječno trajanje) |
||
|
|
||
Korist od državne potpore |
Ukupna korist od državne potpore udio je ukupne koristi razmjeran doprinosu države članice (21) u sekuritiziranom portfelju. Ukupna korist od državne potpore koja se daje financijskom posredniku izračunava se u skladu sa sljedećom formulom: Ukupna korist od državne potpore (u EUR) = zbroj (koristi od pojedinačnih tranši * udio doprinosa države članice u tranši). Ukupnu korist od državne potpore financijski posrednik u cijelosti prenosi svim krajnjim primateljima uključenima u dodatni portfelj. Ukupna korist od državne potpore za svakog krajnjeg primatelja izračunava se u skladu sa sljedećom formulom: Korist od državne potpore (subvencionirana kamatna stopa u bps) = (ukupna korist od državne potpore/novo dužničko financiranje u dodatnom portfelju)/dospijeće dodatnog portfelja (ponderirano prosječno trajanje) |
||
Izračun bruto novčane protuvrijednosti |
Korist od državne potpore koja se daje krajnjim primateljima u dodatnom portfelju smatra se subvencioniranom kamatnom stopom u smislu članka 4. stavka 2. Uredbe o de minimis potporama. Bruto novčana protuvrijednost (GGE) izračunava se u skladu sa sljedećom formulom: GGE = nominalni iznos zajma * dospijeće (ponderirano prosječno trajanje) zajma * korist od državne potpore Financijski posrednik izračunava bruto novčanu protuvrijednost za svaki zajam u dodatnom portfelju i o tome obavješćuje EIF. Bruto novčana protuvrijednost ni u kojem slučaju ne smije premašiti prag određen u Uredbi o de minimis potporama. |
||
Bez dodatne koristi na olakšice kapitala |
Pri primjeni relevantnih nacionalnih propisa o kapitalnim zahtjevima obujam novog dužničkog financiranja ne utvrđuje se na razini nižoj od obujma dužničkog financiranja za MSP-ove za koje se očekuje da će ga financijski posrednici stvoriti upotrebom kapitala oslobođenog zahvaljujući doprinosu države članice. |
||
Kazne povezane s državnom potporom |
EIF financijskom posredniku naplaćuje kaznu povezanu s državnom potporom ako se korist od državne potpore ne prenese u cijelosti krajnjem korisniku. |
PRILOG 2.
Kriteriji za isključenje za financijske posrednike i krajnje primatelje te kriteriji prihvatljivosti za doprinos EU-a
1. KRITERIJI ZA ISKLJUČENJE ZA FINANCIJSKE POSREDNIKE
Financijski posrednici koji se nalaze u jednoj od situacija opisanih u nastavku, pod uvjetom da bi, prema stručnom mišljenju EIF-a, ta situacija utjecala na njihovu sposobnost za provedbu financijskog instrumenta, ne odabiru se:
1. |
ako su u stečaju ili u postupku likvidacije, ako njihovom imovinom upravlja sud, ako su predmet postupka u pogledu tih pitanja ili se nalaze u bilo kojoj sličnoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka predviđenog nacionalnim zakonodavstvom ili propisima; |
2. |
osuđeni su za kazneno djelo povezano sa svojim profesionalnim ponašanjem na temelju pravomoćne presude koja bi utjecala na njihovu sposobnost provedbe transakcije; |
3. |
bili su predmet pravomoćne presude za prijevaru, korupciju, sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji ili bilo koju drugu nezakonitu aktivnost, u svakom slučaju ako je takva nezakonita aktivnost štetna za financijske interese Unije; |
4. |
krivi su za bitno pogrešno prikazivanje podataka pri dostavi podataka potrebnih za odabir financijskih posrednika; |
5. |
navedeni su u središnjoj bazi podataka o isključenjima iz članka 9. stavka 5. točke (e); |
6. |
osnovani su na državnim područjima čije nadležnosti ne surađuju s Unijom u vezi s primjenom međunarodno dogovorenog poreznog standarda ili svojim poreznim praksama ne poštuju načela Preporuke Komisije od 6. prosinca 2012. o mjerama kojima je cilj poticati treće zemlje na primjenu minimalnih standarda dobrog upravljanja u poreznim stvarima (C(2012)8805); |
7. |
njihove poslovne aktivnosti nisu u skladu s politikom EIF-a u vezi s ograničenim sektorima. |
Točke 2. i 3. ne primjenjuju se ako financijski posrednici EIF-u mogu na zadovoljavajući način dokazati da su donesene odgovarajuće mjere protiv osoba koje imaju ovlasti da ih zastupaju, donose odluke u njihovo ime ili ih kontroliraju, koje podliježu presudama iz točaka 2. i 3.
2. KRITERIJI ZA ISKLJUČENJE ZA KRAJNJE PRIMATELJE
Financijski posrednici mogu ne odabrati krajnje primatelje ako ispunjuju jedan ili više zahtjeva u nastavku teksta:
1. |
potencijalno nisu gospodarski održivi; |
2. |
osnovani su na državnim područjima čije nadležnosti ne surađuju s Unijom u vezi s primjenom međunarodno dogovorenog poreznog standarda ili svojim poreznim praksama ne poštuju načela Preporuke Komisije od 6. prosinca 2012. o mjerama kojima je cilj poticati treće zemlje na primjenu minimalnih standarda dobrog upravljanja u poreznim stvarima (C(2012)8805); |
3. |
ako su u stečaju ili u postupku likvidacije, ako njihovom imovinom upravlja sud, ako su predmet postupka u pogledu tih pitanja ili se nalaze u bilo kojoj sličnoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka predviđenog nacionalnim zakonodavstvom ili propisima; |
4. |
osuđeni su za kazneno djelo povezano sa svojim profesionalnim ponašanjem na temelju pravomoćne presude koja bi utjecala na njihovu sposobnost obavljanja njihove poslovne aktivnosti; |
5. |
bili su predmet pravomoćne presude za prijevaru, korupciju, sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji ili bilo koju drugu nezakonitu aktivnost, u svakom slučaju ako je takva nezakonita aktivnost štetna za financijske interese Unije; |
6. |
krivi su za bitno pogrešno prikazivanje podataka pri dostavi podataka potrebnih za odabir krajnjih primatelja; |
7. |
navedeni su u središnjoj bazi podataka o isključenjima koju je uspostavila i kojom upravlja Komisija u okviru Uredbe br. 1302/2008 (EZ, Euratom); |
8. |
njihovu poslovnu aktivnost čini barem jedna od sljedećih aktivnosti:
|
9. |
njihove poslovne aktivnosti nisu u skladu s politikom EIF-a u vezi s ograničenim sektorima; |
10. |
primili su novo dužničko financiranje kojim se ne poštuju pravila kumulacije iz relevantne Uredbe o de minimis potporama; |
11. |
primili su potporu za aktivnosti povezane s izvozom u treće zemlje ili države članice, odnosno potporu izravno povezanu s izvezenim količinama, za uspostavu ili rad distribucijske mreže ili druge tekuće troškove povezane s izvoznom aktivnošću; |
12. |
primili su potporu uvjetovanu upotrebom domaćih proizvoda umjesto uvoznih. |
3. KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI ZA DOPRINOS EU-A
3.1. |
Kriteriji prihvatljivosti za doprinos EU-a financijskim instrumentima COSME [potrebno utvrditi u okviru posebnih sporazuma o financiranju podložno sporazumu između Komisije i EIF-a, u sporazumu o delegiranju za program COSME] |
3.2. |
Kriteriji prihvatljivosti za doprinos EU-a financijskim instrumentima programa Obzor 2020. [potrebno utvrditi u okviru posebnih sporazuma o financiranju podložno sporazumu između Komisije i EIF-a, u sporazumu o delegiranju za program Obzor 2020.] |
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(3) SL L 176, 27.6.2013., str. 1.
(4) SL L 347, 20.12.2013., str. 33.
(5) SL L 347, 20.12.2013., str. 104.
(6) SL L 347, 20.12.2013., str. 965.
(7) SL L 352, 24.12.2013., str. 1.
(8) SL L 352, 24.12.2013., str. 9.
(9) SL L 362, 31.12.2012., str. 1.
(10) SL L 124, 20.5.2003., str. 36.
(11) SL L 8, 12.1.2001., str. 1.
(12) SL L 248, 18.9.2013., str. 1.
(13) SL L 292, 15.11.1996., str. 2.
(14) SL L 312, 23.12.1995, str. 1.
(15) SL L 344, 20.12.2008., str. 12.
(16) „Neograničeno jamstvo” pojam je iz članka 39. UZO-a.
(17) Posebni zahtjevi povezani sa sudjelovanjem u odjeljku uključuju:
(a) |
minimalni učinak poluge za postizanje portfelja sa što manjim obujmom novog dužničkog financiranja, koji mora biti u skladu sa zahtjevima prihvatljivosti za doprinos države članice; |
(b) |
inimalni obujam novog dužničkog financiranja koji isto tako mora biti u skladu s pokazateljima za prihvatljivost u okviru programa COSME i/ili Obzora 2020.; |
(c) |
procjenu i kontrolu kriterija prihvatljivosti; |
(d) |
kazne u slučaju nepostizanja minimalnog učinka poluge u ključnim etapama te ako se ne prenese korist od državne potpore; |
(e) |
prijenos obveza u vezi s koristi, uključujući procjenu njegova mehanizma i izvješćivanje EIF-u; |
(f) |
izračun bruto novčane protuvrijednosti za svaki zajam u portfelju novog dužničkog financiranja i izvješćivanje EIF-u; |
(g) |
vidljivost potpore EU-a u ugovornoj dokumentaciji s krajnjim primateljima te marketinški materijal; |
(h) |
preuzimanje obveze revizije i praćenja u pogledu Europske komisije i Europskog revizorskog suda. |
Prethodno navedeni rizici i zahtjevi čine trošak koji se podrazumijeva za financijskog posrednika za koji se ne dobiva naknada za transakcijske aktivnosti upravljanja, kao ni nikakve administrativne naknade i naknade za provedbe.
(18) Samo je doprinos države članice relevantan za razmatranje za državnu potporu. Sredstva Komisije i EIB-a i vlastita sredstva EIF-a ne predstavljaju državnu potporu.
(19) Zajamčeni iznos zajma = nominalni iznos zajma (nominalni iznos jamstva) * stupanj jamstva.
(20) Za slučajeve protujamstava.
(21) Samo je doprinos države članice EIF-u za sekuritizirani portfelj relevantna za razmatranje za državnu potporu. Sredstva Komisije i EIB-a i vlastita sredstva EIF-a ne predstavljaju državnu potporu.
PREPORUKE
12.9.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 271/93 |
PREPORUKA KOMISIJE
оd 10. rujna 2014.
o praćenju prisutnosti 2- i 3-monokloropropan-1,2-diola (2- i 3-MCPD), estera masnih kiselina 2- i 3-MCPD-a i glicidil estera masnih kiselina u hrani
(Tekst značajan za EGP)
(2014/661/EU)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,
budući da:
(1) |
3-monokloropropan-1,2-diol (3-MCPD) je kontaminant koji nastaje pri preradi hrane, a razvrstan je kao moguće karcinogena tvar za ljude za koju je utvrđen prihvatljivi dnevni unos (TDI) od 2 μg/kg tjelesne mase (1). Najveća dopuštena razina od 20 μg/kg u hidroliziranom proteinu povrća (HVP) i umaku od soje utvrđena je u Uredbi Komisije (EZ) br. 1881/2006 (2) za tekuće proizvode koji sadrže 40 % suhe tvari, što odgovara najviše 50 μg/kg u suhoj tvari. |
(2) |
Esteri 2- i 3-monokloropropan-1,2-diola (MCPD) i glicidil esteri važni su kontaminanti prerađenih jestivih ulja koja se upotrebljavaju kao hrana ili sastojci hrane. Odbor za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM) Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) složio se s procjenom o stopostotnom otpuštanju 3-MCPD-a iz njegovih estera kod ljudi (3). |
(3) |
Glicidil esteri masnih kiselina (GE) su procesni kontaminanti koji nastaju tijekom faze dezodorizacije u postupku rafiniranja jestivih ulja. Toksikološka relevantnost glicidil estera masnih kiselina još nije u potpunosti razjašnjena. Sam glicidol razvrstan je kao vjerojatno karcinogena tvar za ljude. Najnovije znanstvene studije pokazuju (gotovo) potpuno otpuštanje glicidola iz estera masnih kiselina u ljudskom probavnom traktu. |
(4) |
EFSA je 20. rujna 2013. objavila znanstveno izvješće o analizi pojavljivanja 3-monokloropropan-1,2-diola (3-MCPD) u hrani u Europi u razdoblju od 2009. do 2011. i preliminarnu procjenu izloženosti (4). |
(5) |
Za točniju procjenu izloženosti potrebno je više podataka o prisutnosti estera masnih kiselina MCPD-a i glicidil estera masnih kiselina. |
(6) |
Stoga je primjereno preporučiti praćenje prisutnosti MCPD-a, esteraMCPD-a i glicidil estera u biljnim uljima i mastima, hrani dobivenoj iz njih i hrani koja sadržava biljna ulja i masti. |
DONIJELA JE OVU PREPORUKU:
1. |
Države članice trebaju uz aktivno sudjelovanje subjekata u poslovanju s hranom i hranom za životinje pratiti prisutnost 2- i 3-MCPD-a, estera masnih kiselina 2- i 3-MCPD-a i glicidil estera masnih kiselina u hrani, a posebno u sljedećem:
Priznaje se da je analiza 2- i 3-MCPD-a, estera masnih kiselina 2- i 3-MCPD-a i glicidil estera masnih kiselina u prehrambenim proizvodima navedenima u točkama (b) do (f) veliki izazov i još nisu dostupne analitičke metode potvrđene u međulaboratorijskoj studiji. Stoga pri analizi prehrambenih proizvoda iz točaka (b) do (f) treba obratiti posebnu pozornost kako bi se osiguralo da su dobiveni podaci pouzdani. Stoga države članice koje namjeravaju analizirati prisutnost 2- i 3-MCPD-a, estera masnih kiselina 2- i 3-MCPD-a i glicidil estera masnih kiselina u prehrambenim proizvodima navedenima u točkama (b) do (f) mogu zahtijevati, ako je to prikladno i potrebno, tehničku pomoć Komisijina Zajedničkog istraživačkog centra, Instituta za referentne materijale i mjerenja (IRMM), Odjela za standarde bioznanosti hrane. |
(2) |
Kako bi se osiguralo da su uzorci reprezentativni za uzorkovanu seriju, države članice trebaju slijediti postupke uzorkovanja utvrđene u dijelu B Priloga Uredbi Komisije (EZ) br. 333/2007 (8). |
(3) |
Kako bi se utvrdili esteri MCPD-a i glicidola, preporučuje se uporaba standardnih metoda udruženja American Oil Chemists' Society. Te su metode plinska kromatografija – masena spektrometrija (GC-MS), a potvrđene su u međulaboratorijskoj studiji za biljna ulja i masti te su dostupne na www.aocs.org. Granica kvantifikacije (LOQ) ne bi trebala biti viša od 100 μg/kg za analizu estera masnih kiselina MCPD-a i glicidola u jestivim uljima i mastima. Za ostale prehrambene proizvode koji sadržavaju više od 10 % masti granica kvantifikacije po mogućnosti ne bi trebala biti viša kada se odnosi na udio masti u hrani, odnosno granica kvantifikacije za analizu estera masnih kiselina MCPD-a i glicidola u hrani koja sadržava 20 % masti ne bi trebala biti viša od 20 μg/kg ukupne mase. Za prehrambene proizvode koja sadržavaju manje od 10 % masti, granica kvantifikacije ne bi trebala biti viša od 10 μg/kg ukupne mase. |
(4) |
Laboratoriji bi trebali primjenjivati postupke kontrole kvalitete kako bi tijekom analize izbjeglo pretvaranje glicidi estera u estere MCPD-a i obratno. Nadalje, potrebna je nedvosmislena specifikacija mjerene veličine i posebno izvješćivanje u pogledu slobodnog 2- i 3-MCPD-a prisutnog u analiziranoj matrici, odvojeno od estera masnih kiselina 2- i 3-MCPD-a, jer se oboje mjeri kao 3-MCPD. O sljedećim mjerenim veličinama treba izvijestiti posebno:
Zasad ne postoje dokazi prisutnosti slobodnog glicidola u prehrambenim proizvodima iz točke 1. Međutim, u slučaju da se slobodni glicidol analizira, o tome treba posebno izvijestiti. |
(5) |
Države članice trebale bi osigurati da se analitički rezultati EFSA-i dostavljaju redovito (svakih šest mjeseci) u formatu za podnošenja podataka EFSA-e u skladu sa zahtjevima iz Smjernica EFSA-e za standardni opis uzorka (SSD) za hranu i hranu za životinje (9) te njezinim dodatnim posebnim zahtjevima za izvješćivanje. Pojednostavnjeni format, s manjim brojem obveznih polja koje treba ispuniti, bit će dostupan kako bi se osiguralo maksimalno podnošenje korisnih dostupnih podataka o praćenju. |
(6) |
Izradit će se pomoćne upute kako bi se osigurala jedinstvena primjena ove Preporuke i usporedivo izvješćivanje o rezultatima. |
Sastavljeno u Bruxellesu 10. rujna 2014.
Za Komisiju
Tonio BORG
Član Komisije
(1) Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o 3-monokloropropan-1,2-diolu (3-MCPD) kojim se ažurira mišljenje Znanstvenog odbora za hranu iz 1994. (doneseno 30. svibnja 2001.) http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out91_en.pdf
(2) Uredba Komisije (EZ) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani (SL L 364, 20.12.2006., str. 5.).
(3) Izjava Znanstvenog odbora za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM) o zahtjevu Europske komisije povezanom s esterima 3-MCPD-a http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/doc/1048.pdf
(4) Europska agencija za sigurnost hrane, Analiza pojavljivanja 3-monokloropropan-1,2-diola (3-MCPD) u hrani u Europi u razdoblju od 2009. do 2011. i preliminarna procjena izloženosti. EFSA Journal 2013;11(9):3381, 45 pp. doi:10.2903/j.efsa.2013.3381 Dostupno na mreži: www.efsa.europa.eu/efsajournal
(5) Direktiva 2009/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o hrani za posebne prehrambene potrebe (SL L 124, 20.5.2009., str. 21.).
(6) Direktiva Komisije 2006/141/EZ od 22. prosinca 2006. o početnoj i prijelaznoj hrani za dojenčad i izmjeni Direktive 1999/21/EZ (SL L 401, 30.12.2006., str. 1.).
(7) Direktiva Komisije 1999/21/EZ od 25. ožujka 1999. o hrani za posebne medicinske potrebe(SL L 91, 7.4.1999., str. 29.).
(8) Uredba Komisije (EZ) br. 333/2007 od 28. ožujka 2007. o metodama uzorkovanja i analitičkim metodama za službenu kontrolu razina olova, kadmija, žive, anorganskog kositra, 3-MCPD-a i benzo(a)pirena u hrani (SL L 88, 29.3.2007., str. 29.).
(9) http://www.efsa.europa.eu/en/datex/datexsubmitdata.htm
12.9.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 271/96 |
PREPORUKA KOMISIJE
оd 10. rujna 2014.
o dobrim praksama za sprečavanje i smanjenje prisutnosti alkaloida opijuma u sjemenu maka i proizvodima od sjemena maka
(Tekst značajan za EGP)
(2014/662/EU)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 292.,
budući da:
(1) |
Sjeme maka dobiva se iz opijumskog maka (Papaver somniferum L.). Upotrebljava se u pekarskim proizvodima, za posipanje jela, u nadjevima za kolače i deserte te za proizvodnju jestivog ulja. Biljka opijumskog maka sadržava opojne alkaloide kao što su morfij i kodein. Sjeme maka ne sadržava alkaloide opijuma ili ih sadržava u vrlo malim količinama, ali se može onečistiti alkaloidima kao posljedica štete od insekata ili vanjskim onečišćenjem sjemena tijekom žetve kada čestice prašine od slame (uključujući stijenku kapsule) prijanjaju na sjeme. |
(2) |
Znanstveni odbor za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM) Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) dao je znanstveno mišljenje o opasnosti za javno zdravlje povezanoj s prisutnošću alkaloida opijuma u sjemenu maka namijenjenom prehrani ljudi (1). |
(3) |
Procjene prehrambene izloženosti morfiju preko hrane koja sadržava sjeme maka pokazale su da se akutna referentna doza (ARD) u Uniji može premašiti u određenih potrošača, posebno djece, unosom jednog obroka. |
(4) |
Stoga je primjereno primjenjivati dobre prakse za sprečavanje i smanjenje prisutnosti alkaloida opijuma u sjemenu maka i proizvodima od sjemena maka, |
DONIJELA JE OVU PREPORUKU:
Državama članicama preporučuje se poduzimanje potrebnih mjera kako bi se osiguralo da dobre prakse za sprečavanje i smanjenje prisutnosti alkaloida opijuma u sjemenu maka i proizvodima od sjemena maka, kako je opisano u Prilogu ovoj Preporuci, provode svi subjekti uključeni u proizvodnju i preradu sjemena maka.
Sastavljeno u Bruxellesu 10. rujna 2014.
Za Komisiju
Tonio BORG
Član Komisije
(1) Znanstveni odbor EFSA-e za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM); Znanstveno mišljenje o opasnosti za javno zdravlje povezanoj s prisutnošću alkaloida opijuma u sjemenu maka. EFSA Journal 2011.; 9(11):2405. (150 str.) doi:10.2903/j.efsa.2011.2405. Dostupno na internetu: www.efsa.europa.eu/efsajournal
PRILOG
I. Dobre poljoprivredne prakse za sprečavanje prisutnosti alkaloida opijuma tijekom uzgoja, žetve i skladištenja
Morfij i drugi spojevi alkaloida prisutni su uglavnom zbog onečišćenja izvana, osobito zbog neprimjerenih postupaka u području zaštite bilja te tijekom žetve i čišćenja. Ostali čimbenici koji utječu na onečišćenje sjemena maka i proizvoda od sjemena maka alkaloidima primjerice su sorta maka i uvjeti rasta, poput suše i gljiva, kao čimbenici stresa. I insekti imaju veliku ulogu u onečišćenju sjemena maka.
Izbor sorte maka
Sorte maka mogu se svrstati u dvije kategorije:
(a) |
sorte maka koje se uzgajaju za proizvodnju sjemena maka samo za uporabu u prehrani. Te sorte sadržavaju nisku razinu alkaloida opijuma. |
(b) |
sorte maka koje se uzgajaju u farmaceutske svrhe, ali čije se sjeme kao nusproizvod upotrebljava u prehrani. U usporedbi s mahunom i slamom sjeme maka sadržava relativno male razine alkaloida opijuma. |
Odgovarajuća zaštita od štetočina i bolesti
Ne pojavljuju se sve štetočine i bolesti iz ovog odjeljka u svim proizvodnim regijama u Uniji. Stoga se mjere za zaštitu od navedenih štetočina i bolesti odnose samo na proizvodne regije u kojima se pojavljuju.
Dvije su važne bolesti u biljaka maka: Peronospora arboresces (peronospora) i Pleospora papaveracea. Micelij tih gljiva prodire u čahure, slabeći tako kvalitetu priroda, što dovodi do prijevremeno dozrelog tamnog do crnog sjemena. Bolesti pogoršavaju i senzorna svojstva maka, tj. okus i boju, te se takvo pljesnivo sjeme, koje se razlikuje po boji, u liniji čišćenja ne može u cijelosti odvojiti.
Znatan pad kvalitete hrane uzrokuju i štetočine maka koje mak napadaju tijekom rasta u kasnijim fazama razvoja. Najčešće se to odnosi na pipu (Neoglycianus maculalba) i mušicu (Dasineura papaveris). Pipa polaže jaja unutar mladih zelenih čahura. Ličinke koje su se izlegle unutar čahura maka hrane se sadržajem iz njihove unutrašnjosti (sjemenom maka u razvoju) te ih prljaju, oštećuju sjeme maka i naposljetku ih napuštaju kroz proglodane otvore. Tim otvorima koristi se mušica za polaganje jaja. Zrela čahura sadržava do 50 narančastih ličinki koje naposljetku uništavaju čahuru. Sjemena su crna, nezrela i nejestiva.
Još je važnija činjenica da prodiranje micelija i pipe uzrokuje „pucanje maka”, a mliječni sok koji istječe onečišćuje sjeme. Ti problemi svojstveni su cjelokupnoj proizvodnji maka.
Stoga se u slučaju pojave tih bolesti i štetočina preporučuje odgovarajuća zaštita.
Sprečavanje slabih uvjeta žetve uzrokovanih polijeganjem biljaka
Polijeganje se u velikoj mjeri može izbjeći sijanjem maka na odgovarajućoj gustoći.
U razdoblju elongacijskog rasta mogu se upotrebljavati regulatori rasta maka za uporabu u prehrani kako bi se ograničilo produljenje stabljike. Regulatori rasta uglavnom se ne upotrebljavaju u proizvodnji maka za farmaceutsku uporabu jer se njihovom primjenom mijenja biosintetski put alkaloida. Reguliranjem rasta ne osigurava se samo skraćivanje stabljike već i jačanje njezina donjeg dijela. Kratke i čvrste stabljike otporne su na polijeganje, osobito u razdoblju zelenih čahura i njihova zrenja.
Polijeganje uzrokuje neravnomjerno zrenje i tijekom žetve dovodi do onečišćenja alkaloidima. Polegnute biljke većinom se opet počinju granati. Čahure na tim mladim granama dozrijevaju kasnije. Tijekom žetve maka trebalo bi regulirati postupak zrenja s obzirom na to da nezrele čahure maka sadržavaju sok. Tijekom žetve te se čahure drobe te sok istječe iz mliječnih vodova uzrokujući izravno onečišćenje površine sjemena maka alkaloidima opijuma koji se poslije suše na površini sjemena. Osim toga, sjeme iz nazrelih čahura, koje je rđaste boje, slabi kvalitetu maka te osobito njegov izgled i senzorna svojstva.
U skladu s nacionalnim pravilima o odobrenju proizvoda za zaštitu bilja i uvjetima njihove uporabe može se upotrijebiti sušilo kako bi se osiguralo da su tijekom žetve sve čahure u potpunosti zrele.
Žetva
Mak za uporabu u prehrani žanje se pri stopi vlage koja nije veća od 10 %. Vlažnost sjemena tijekom žetve obično je oko 6 – 10 %. Ako se sjeme maka zbog klimatskih razloga ne može žeti pod navedenim uvjetima, mak bi trebalo žeti s makovom slamom te ga odmah posušiti na zraku s pomoću topline od najviše 40 °C. Međutim, u tim okolnostima svako kašnjenje dovodi do rizika štetnog učinka na kvalitetu sjemena, u smislu njegovih senzornih svojstva te fizikalnih, kemijskih i mikrobioloških parametara sjemena kao hrane za prehranu ljudi.
Mak koji se uzgaja za farmaceutsku uporabu ponekad se žanje pri višim razinama sadržaja vlage, ali se nakon žetve odmah suši i, što je još važnije, hladi. Nakon sušenja i hlađenja sjeme sadržava oko 8 – 9 % vlage.
Mak za uporabu u prehrani žanje se kombajnima za žetvu koji su prilagođeni žetvi sitnog sjemena. Mak zahtijeva posebnu prilagodbu pojedinih dijelova strojeva jer je sjeme maka izuzetno osjetljivo na mehanička oštećenja. Sjeme maka za uporabu u prehrani sadržava 45 – 50 % ulja. Kada se sjeme maka ošteti, na površini sjemena pojavljuje se ulje koje privlači prašinu iz zdrobljenih kapsula. Prionula prašina povećava koncentraciju alkaloida opijuma na sjemenu maka. Osim toga, ulje maka kratke je trajnosti te oksidira vrlo brzo. Stoga oštećeno sjeme znatno slabi senzornu kvalitetu maka za uporabu u prehrani i njegovu trajnost, uzrokujući onečišćenje i povećanje razina alkaloida opijuma.
Tijekom žetve maka za farmaceutsku uporabu ključno je da se uberu samo mahuna i dio slame. Stoga bi trebalo upotrebljavati silažni kombajn s posebno prilagođenom glavom koja žanje samo gornji dio biljke. Upotrebom silažnog kombajna osigurava se žetva samo potrebnog dijela biljke, umanjujući tako mogućnost onečišćenja.
Obrada nakon žetve
Sjeme maka ne sadržava alkaloide opijuma ili ih sadržava u relativno malim količinama. Razine alkaloida opijuma prisutne su na sjemenu maka zbog sitnih čestica prašine koje potječu od slame (stijenke kapsule). Stoga je nakon žetve ključno čišćenje ili prerada, bez obzira na visoku ili nisku razinu navedene prašine u alkaloidima opijuma.
Nakon žetve, a prije uporabe sjemena maka u prehrani, sjeme treba očistiti, čestice prašine ukloniti s pomoću usisnog stroja te ukloniti i sve druge nečistoće kako bi se naposljetku dosegla čistoća veća od 99,8 %.
Skladištenje
Ako se sjeme maka skladišti prije konačne obrade, ono bi trebalo biti požeto makovom slamom, a požnjevenu mješavinu trebalo bi primjereno sušiti na rešetkama s aktivnim prozračivanjem kako bi se osiguralo da sadržaj vlage ne premašuje 8 – 10 %.
Za dugoročno skladištenje s prozračivanjem trebalo bi upotrebljavati neobrađen zrak, tj. zrak koji prethodno nije bio zagrijavan.Sjeme maka koje je obrađeno na taj način može se lako skladištiti u razdoblju od 12 mjeseci bez znatne promjene u kvaliteti.
Nakon što je sjeme maka očišćeno, trebalo bi ga skladištiti u prozračivanim spremnicima, velikim vrećama ili vrećama koje su certificirane za pakiranje hrane u rasutom stanju, bez izravnog doticaja s podom skladišnog prostora.
Označivanje
U slučaju da je sjeme maka potrebno dodatno obraditi radi smanjenja prisutnosti alkaloida opijuma prije uporabe za prehranu ljudi ili uporabe kao sastojka u hrani, to bi sjeme maka trebalo primjereno označiti i to tako da se ukaže na to da je sjeme maka potrebno podvrći fizikalnoj obradi radi smanjenja sadržaja alkaloida opijuma prije uporabe za prehranu ljudi ili uporabe kao sastojka u hrani.
II. Dobre prakse za sprečavanje prisutnosti alkaloida opijuma tijekom prerade
Sadržaj alkaloida opijuma u sjemenu maka može se smanjiti uz pomoć nekoliko načina prethodne obrade i prerade hrane. Pokazalo se da se tijekom prerade hrane sadržaj alkaloida može smanjiti za do otprilike 90 %, a postupkom prethodne obrade i toplinskom preradom gotovo u potpunosti ukloniti.
Najučinkovitije metode uključuju pranje i namakanje, toplinsku obradu pri čemu se upotrebljava temperatura od najmanje 135 °C, po mogućnosti viša od 200 °C, niže temperature (npr. 100 °C) u kombinaciji s vlagom ili pranjem te mljevenje i kombinacije više obrada.
Hrana koja sadržava sjeme maka obično se više puta prerađuje prije krajnje potrošnje.
U slučaju kruha i peciva često se upotrebljava cijelo, neobrađeno sjeme maka, uglavnom kao ukras, a jedini primijenjeni postupak jest pečenje.
U drugoj hrani sjeme maka obično se prije posipanja jela ili prije uporabe u pekarskim proizvodima samelje. Sjeme maka upotrebljava se i kao nadjev, koji je kombinacija mljevenog sjemena maka, šećera, tekućine (vode ili mlijeka) i mogućih dodatnih sastojaka i začina. Nadjev od sjemena maka obično se prije uporabe u pripremi hrane toplinski obrađuje. U određenim kulinarskim tradicijama sjeme maka, kao važan dio obroka, upotrebljava se sirovo, cijelo ili samljeveno bez toplinske obrade.
Stoga sjeme maka u hrani često prolazi kroz različite faze prerade, uključujući mljevenje, miješanje s tekućinom, toplinsku obradu, a ponekad čak i nekoliko koraka toplinske obrade. Iako jedan postupak prerade ne mora imati znatan utjecaj na smanjenje sadržaja alkaloida u sjemenu maka, kombinacijom prethodne obrade (npr. obrada nadjeva od maka), nakon koje slijedi toplinska obrada (npr. pečenje), sadržaj alkaloida u sjemenu maka može se smanjiti na nemjerljive količine. Kombinacijom pranja i sušenja na tehničkoj razini koncentracije morfija smanjene su i u vrlo onečišćenim serijama sirovog sjemena maka (prvotne koncentracije od 50 do 220 mg morfija/kg) na koncentracije manje od 4 mg morfija/kg bez gubitka kvalitete i organoleptičkih svojstava.
Preporučena prethodna obrada i metode prerade kojima se smanjuje sadržaj alkaloida u sjemenu maka i proizvodima od sjemena maka prikazani su u tablici u nastavku.
Međutim, potrebno je obratiti pozornost na sljedeće:
— |
Ne preporučuje se toplinska obrada prije konačne prerade hrane jer se njome pridonosi uništenju masti te može prouzročiti užeglost i gubitak tipičnog okusa sjemena maka. |
— |
Ako je pranje ili namakanje u vodi potrebno radi smanjenja sadržaja alkaloida u sjemenu maka, ono se treba obaviti neposredno nakon žetve. Međutim, potrebno je uzeti u obzir da bi se time mogla smanjiti kvaliteta i/ili rok trajanja sjemena maka. |
Tablica
Preporučena prethodna obrada i metode prerade kojima se smanjuje sadržaj alkaloida u sjemenu maka i proizvodima od sjemena maka.
Prethodne obrade i metode prerade |
Dodatni uvjeti |
Učinak |
Količina učinka |
Pranje ili namakanje u vodi |
Vrijeme (5 min) Povećanje vremena i temperature (30 s – 2 min – 30 min) u vodi temperature |
Smanjenje sadržaja alkaloida |
46 % ↓ |
15 °C 60 °C 100 °C |
60 % – 75 % ↓ 80 % – 95 % ↓ 80 % – 100 % ↓ |
||
Jedno pranje, neznatno kiseli uvjeti |
40 % ↓ |
||
Temperatura/toplinska obrada |
Pečenje kruha 135 °C 220 °C 200 °C + mljevenje |
Smanjenje sadržaja alkaloida |
~10 – 50 % ↓ ~30 % ↓ ~80 – 90 % ↓ ~90 % ↓ |
Mljevenje |
Kisik (velika aktivna površina) Povećan pH |
Povećana brzina razgradnje morfija, stvaranje pseudomorfija, poboljšana aroma proizvoda |
~25 – 34 % ↓ |
Svjetlo |
|
Manji utjecaj na brzinu razgradnje |
|
Kombinacija prethodnih obrada |
Pranje, 100 °C, 1 min + prženje 200 °C, 20 min |
Smanjenje sadržaja alkaloida |
98 – 100 % ↓ |
Pranje, 100 °C, 1 min + sušenje (90 °C, 120 min) |
99 % ↓ |
||
Vlaga s parom 100 °C, 10 min + sušenje (90 °C, 120 minuta) |
50 – 75 % ↓ |
||
Vlaga 100 °C, 10 min + mljevenje + sušenje (90 °C, 120 minuta) |
90 – 98 % ↓ |
||
Prethodna obrada + pečenje |
Mljevenje + pečenje |
Znatno smanjenje sadržaja alkaloida u kombinaciji s vlagom i prethodnom toplinskom obradom nakon čega slijedi suha toplinska obrada |
80 – 95 % ↓ |
Kombinacija prethodne obrade parom + mljevenje + pečenje |
90 – 95 % ↓ |
||
Kombinacija prethodnog pranja + mljevenje + pečenje |
100 % ↓ |
Ispravci
12.9.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 271/101 |
Ispravak Odluke Vijeća 2014/451/EU od 26. svibnja 2014. o potpisivanju i zaključivanju Sporazuma o sudjelovanju između Europske unije i Švicarske Konfederacije o sudjelovanju Švicarske Konfederacije u misiji Europske unije za pomoć u integriranom upravljanju granica u Libiji (EUBAM Libya)
( Službeni list Europske unije L 205 od 12. srpnja 2014. )
Na stranici 2., u naslovu odluke:
umjesto:
„ODLUKA VIJEĆA
od 26. svibnja 2014.
o potpisivanju i zaključivanju Sporazuma o sudjelovanju između Europske unije i Švicarske Konfederacije o sudjelovanju Švicarske Konfederacije u misiji Europske unije za pomoć u integriranom upravljanju granica u Libiji (EUBAM Libya)
(2014/451/EU)”
treba stajati:
„ODLUKA VIJEĆA 2014/451/ZVSP
od 26. svibnja 2014.
o potpisivanju i zaključivanju Sporazuma o sudjelovanju između Europske unije i Švicarske Konfederacije o sudjelovanju Švicarske Konfederacije u misiji Europske unije za pomoć u integriranom upravljanju granica u Libiji (EUBAM Libya)”